Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

52; 53

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, drugo čitanje, P.Z. br. 174
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 175
22.10.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Prvo ću na temelju članka 247.Poslovnika Hrvatskog sabora upoznati vas da je Odbor za zakonodavstvo predložio da se provede objedinjena rasprava o točkama 1. i 2. iz Plana redoslijeda rasprava za danas.
To su:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani
i
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Jesmo li suglasni? Hvala vam lijepa.
Provest ćemo znači objedinjenu raspravu.
Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava i članaka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, a aDobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Prvo ću na temelju članka 247.Poslovnika Hrvatskog sabora upoznati vas da je Odbor za zakonodavstvo predložio da se provede objedinjena rasprava o točkama 1. i 2. iz Plana redoslijeda rasprava za danas.
To su:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani
i
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Jesmo li suglasni? Hvala vam lijepa.
Provest ćemo znači objedinjenu raspravu.
Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava i članaka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obranu, Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Prije nego što dam riječ predlagateljima, a sa nama su poštovani potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić i poštovani potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji će govoriti i jedan i drugi u uvodnom dijelu. Imamo zahtjeve za stankom, prvi se javio kolega Paus.
Izvolite.
mandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obranu, Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Prije nego što dam riječ predlagateljima, a sa nama su poštovani potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić i poštovani potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji će govoriti i jedan i drugi u uvodnom dijelu. Imamo zahtjeve za stankom, prvi se javio kolega Paus.
Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Tražim stanku u ime kluba IDS-a da upozorimo kako Ministarstvo obrane prigodno se može reći je gluho kao top. Niti jednom riječju nisu uvažili sve one primjedbe koje smo rekli po pitanju civilnog služenja vojne obaveze. Konačnim prijedlogom zakona se i dalje na vrlo jasan način kažnjava one koji iskažu priziv savjesti.
Civilni ročnici služit će 3 mjeseca, vojni dva. Civilni ročnici imat će prema najavama 4puta manju plaću od vojnih ročnika bez prava na radni staž i bez svih drugih povlastica. Takav pristup nije obrambena politika, to je ideologija i politika u stvari odvraćanja od savjesti.Ispada da nije cilj ove odredbe o civilnom služenju jačanje ljudske komponente u sustavu civilne zaštite što bi trebao biti cilj, nego demotivacija i diskriminacija onih koji potencijalno iskazuju priziv savjesti. Onda predlažem da budete dosljedni do kraja i odredite da oni sa prizivom savjesti moraju još u državni proračun uplatiti 250 eura mjesečno za tu čast da imaju civilnu obuku. To bi izgleda najbolje osiguralo vašu intenciju da nitko više ne pokuša ostvariti svoje ustavno pravo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime kluba HSS-a, GLASA i DOSIP-a. Dakle, mi imamo u drugom čitanju zakon za koji apsolutno i pučka pravobraniteljica i svi ostali ukazuju na problem zapravo nejednakosti.
Problem nejednakosti idealno vidim u ovom Zakonu. Uvođenjem vojnog roka i privilegijama koje se uvode za one koji odaberu služenje vojnog roka ministar Anušić stvara novu kastu koja će imatirazne prednosti pred ostalim građanima i stvara zapravo novi bazen klijenata HDZ-a.
Jedna od najvećih beneficija koja je u ovom zakonu je prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Drugim riječima bude li ročnik ili neki drugi kandidat imali iste uvjete na natječaju za posao prednost za zapošljavanje imat će onaj koji je završio vojno osposobljavanje, a o tome kako je to diskriminatorno prema ženama neću ni govoriti. One nisu obvezne služiti vojsku kao i prema onima koji su stariji od 30 godina ti više nemaju tu obvezu.
Dakle, apsolutno je jasno što se ovim zakonom htjelo postići. Zapravo ponovo građane dva reda, zapravo građane u dva bazena i podjela među građanima i to mladim ove zemlje. Zašto? Zbog čega? Što činiti? Ministre Anušić pred vama je jedan ozbiljan posao, zaista ozbiljan posao u tome da vidimo koja je to obrana ove zemlje. To više zasigurno nije onaj model koji je zastario uslijed 20 ili 30 godina. To vidimo u ratu koji se vodi u Ukrajini. Umjesto da se tim bavite, vi se zapravo bavite stvaranjem nove zaštićene kaste u Republici Hrvatskoj.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
I kolega Živković se javio, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta. U posljednjih 10 godina iz Hrvatske je otišlo 400 000 ljudi, siromaštvoraste, nejednakost se produbljuje. Ova Vlada je uvela obvezu neplaćenog rada za primatelje minimalne socijalne naknade. Ova Vlada smanjuje zaslužene mirovine onima koji ih nakon cijelog radnog vijeka su prisiljeni raditi da bi preživjeli.
A kada treba oporezovati profite banaka i trgovačkih lanaca tada Vlade nema nigdje.Dok se nekretnine kupuju gotovinom nepoznatog porijekla mladi ne mogu doći do sigurnog krova nad glavom. U rasprodanoj i privatiziranoj Hrvatskoj sve je manje stvari koje mladi mogu nazvati svojima. U zemlji u kojoj su jaja 2,60, a jednosoban stan 600 eura Vlada je našla spasenje za naše mlade prisilni vojni rok. Puška u ruci valjda ima puno jači pozitivni učinak na kvalitetu života nego stabilan posao i krov nad glavom. I to nije bilo dovoljno, onda ste odlučili kažnjavati mlade ako ne žele trčati po pušku. Špekulantima koji zarađuju na hordanju praznih nekretnina ćete davati poklon od 50000 eura a mlade prisiljavate da za 100 eura mjesečno asfaltiraju ceste i čiste ulice.
A mlade se kažnjava i kada imaju mišljenje, pa su sada suspendirani studenti za svoj veliki grijeh zviždanje i bubnjanje u borbi za jednakost. Umjesto da mladima nakon školovanja omogućite programe koji će spriječiti pad životnog standarda kada izgube studentske poslove, stipendije i subvencije vi imstavljate prepreku za zapošljavanje.
Najgore od svega je da uopće nemate kapaciteta za cijelu generaciju ročnika. Bez prigovora savjesti vaš model ne funkcionira i umjesto da to priznate vi kažnjavate mlade koji imaju taj prigovor savjesti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Selak-Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Tražim stanku u ime kluba nezavisni zastupnika, jer smatram da u pitanjima vojske, pitanjima sigurnosti naše države, pa i ovdje pitanjima vojnog osposobljavanja nema mjesta demagogiji i populizmu damoramo biti realni i ozbiljni i sagledati stvarno stanje naše vojske. Ono je takvo da trenutno nemamo dovoljno onih koji će biti u profesionalnoj službi, dok nam istodobno vanjske okolnosti govore da moramo raditi na ojačavanju naše vojske.
Iz navedenog razloga Klub nezavisnih zastupnika ovaj zakon vidi kao korak prema poticanju mladih u profesionalizaciji naše vojske i mi ćemo podržati ove zakonske izmjene. Kada govorimo o potencijalnoj diskriminaciji. Prije svega smatram da treba pokazati vjeru u naše mlade ljude.Kada vidimo kolone mladih koji se nalaze u Vukovaru svake godine na obljetnici sjećanja na žrtvu Vukovara vidimo da su i oni svjesni vrijednosti koje je pred nas donio Domovinski rat i vjerujemo da su se za ovu zemlju spremni boriti i da su je spremni čuvati.
Isto tako, mi smo se načelno obvezali prihvatiti jedan tip pozitivne diskriminacije, pa se tako nećemo boriti i stajati u redovima da žene služe obvezni vojni rok. Ako iz tog kuta vidimo onaj smisao poticaja države za one koji će biti u obveznom vojnom roku, onda ne možemo govoriti o diskriminaciji jer žene isto tako imaju tu priliku.
Radi se o sigurnosti naše zemlje, radi se o zaštiti naše zemlje i o trenutnom stanju stvari gdje nam treba snažnija profesionalna vojska. Mi ovdje trebamo biti ozbiljni, a što se tiče svega ostaloga s obzirom na broj potencijalnih ročnika sigurno je da ćemo imati dovoljno naših mladih koji će služiti ovdje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam. Stanka je odobrena./…
… kao dobrovoljni u obveznom vojnom roku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine predsjedniče.
Klub Domovinskog pokreta podržava ovaj zakon. Apsolutno smatramo da ove kritike koje su upućene nemaju utemeljenja. Naime, gledajući realno kompletnu situaciju od neovisnosti, od nastanka naše države jasno je da naša država tj. mi imamo odgovornost pripremi se za bilo koju ugrozu. U ovi nesigurnim vremenima pričati o tome da je ulaganje u vojsku ili u policiji na jedan način nekakva demagoška i polu turistička mjera ja mislim sasvim neprimjereno.
Naime, u našem okruženju bukte ratovi, u našem okruženju vojske se naoružavaju, ono što najmanje mi možemo učiniti našim budućim generacijama i našoj mladosti to i da ih pripremimo, da ih vojno osposobimo, jer mi koji smo bili u tome ratu '91. godine znamo koliko je bilo bitno što smo bili osposobljeni nitko nije imao namjeru ići u rat, a tako i moja generacija. Dakle, apsolutna potpora ministre ovome zakonu.Mislim da je to temelj u obrani sigurnosti naše države isto kao što je i policija temelj naše sigurnosti unutar naših granica.
Dakle klub Domovinskog pokreta apsolutno podržava ovaj zakon u svim svojim mjerilima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani tražim stanku u ime kluba Mosta u trajanju od 10 minuta kako bismo još jedan put zapravo ukazali na ono to ćemo i kroz amandmane nastojati, dakle izmijeniti, a vjerujemo da će predlagatelj prihvatiti i uvidjeti na kraju da je obrazloženje ono koje je utemeljeno na temeljnim postupaka društva.
Ono što želim reći u samom, dakle startu pred nama se nalazi taj Zakon o obrani koji uvodi svojevrsnu obvezu vojnoga roka i svi mi imamo pravo imati nekakva svoja mišljenja o tom je li nam to potrebno ili nije. Klub Mosta smatra da jest. Ono što nam jest žao je da taj vojni rok ne traje duže.
Kako god zakon u ovakvom obliku je vjerujem nenamjerno preskočio nekoliko kategorija, prije svega samohrane roditelje. Niti one i jednako tako one koji se brinu o teško bolesnome djetetu, a uz te dvije kategorije preskočio je i udomitelje i posvojitelje. Upravo u tom smjeru ćemo ići sa našim amandmanima i vjerujemo evo da ćete ih prihvatiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Biloglav, izvolite.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Tražim stanku od pet minuta u ime kluba Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti.
Naime, želim istaknuti da će naša, naš klub podržati
ovaj zakon. Svi mi stariji koji smo eto imalipriliku a ja bih rekao i čast sudjelovati u Domovinskom ratu vrlo dobro znamo što znači dobro opremljena organizirana vojska. Mi koji smo imali priliku od početka, od trenutka kad nismo ništa imali, pa do kraja rata pratiti razvoj vojske. Znamo što to znači.
Također znamo što znači i vojno znanje, vojno umijeće. Meni je vrlo neobičan uopće naziv, priziv savjesti. Jer o kakvoj savjesti možemo govoriti kod onih ljudi koji nisu spremni braniti svoju Domovinu, svoju obitelj i svoj vlastiti život. O kakvoj savjesti govorimo kod onih koji taj zadatak bi prepustili nekom drugom, da netko drugi nosi taj teret obrane, o kakvoj savjesti možemo govoriti i odnosu, odnosno odgovornosti prema vlastitom životu kod onih ljudi koji ne žele usvojiti niti temeljna vojna znanja. Jer ako mu se dogodi jednoga dana da se nađe u poziciji da se mora braniti, a mi smo to puno puta vidjeli za vrijeme Domovinskoga rata. Nitko ga ne pita ima li priziv savjesti nema, je li nešto učio ili nije učio. Ishod te borbe ovisi isključivo o njegovom znanju, njegovom umijeću. Dakle, mi kao klub podržavamo ovaj zakon ujedno želimo pohvaliti našega ministra i potaknuti ga da i dalje kao i do sada da radi na jačanju Hrvatske vojske i njene ukupne hrvatske obrambene moći.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Tražimo stanku od 10 minuta u ime Hrvatske demokratske zajednice. Želimo još jednom ukazati da je ovaj zakon jako kvalitetan, da se on priprema već u zadnjih godinu dana svjesni da 2008. godine smo imali zamrzavanje zakona u okolnosti u kojoj smo tada bili.
Što se tiče samih žena već tu sad u ovom dragovoljnom dijelu imamo 10 do 13% žena koje su prisutne u Oružanim snagama. Što se tiče priziva savjesti jasno je kazano u zakonu na koji način je priziv savjesti informiran i njega ne može nitko mijenjati. Što se tiče samog zapošljavanja ročnika jasno je pod istim uvjetima. Dakle, nema nikakve diskriminacije prema bilo kome.Ovo je samo jačanje pričuve koja će u doglednom vremenu koju smo ostali generacijski bez pričuve i gdje imamo jasno oslabljene hrvatske oružane snage. Tako da ovaj zakon ukazuje da ćemo imati još jaču kvalitetniju hrvatsku vojsku i ukazuje da je vojno osposobljavanje dobro napravljeno i da u budućnosti možemo očekivati u mjerama koje će oružane snage pratiti sam tijek na koji način i što se tiče žena i u svim segmentima ni jedan zakon nije Sveto pismo on je tu da se sagledava, da se gleda, da se proučava i na koji način će Hrvatska kao članica NATO-a i kao danas jedna sila koja ima uistinu sve kvalitete koje su kao velikog partnera i kvalitetnog i još jednom i Ministarstvo obrane i hrvatskoj Vladi kao predlagatelju ovaj zakon ima punu potporu i želimo i danas i u civilnom dijelu što će ministar Božinović jasno još jednom pokazati na koji način će sve u civilnom, civilni dio i sve kroz regionalnu i kroz lokalnu zajednicu ići u služenje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjever.
Ovi zakoni nisu promijenjeni u odnosu, ovaj zakon u odnosu na prvo čitanje. Vlada nije uvažila niti jednu primjedbu i ključne prijedloge koje smo tada iznijeli, nema garancije povratka na posao, nema civilne alternative, nema jasnog plana ni ciljeva obuke. Dakle, govorimo o mjeri koja će državu godišnje stajati oko 20 milijuna eura a neće povećati sigurnost građana jer današnje prijetnje nisu rovovi i puške nego dronovi, kibernetički napadi, manipulacije informacijama. Umjesto povratka u prošlo stoljeće Hrvatska treba ulagati u profesionalnu, modernu i tehnološki opremljenu vojsku, u stručnjake za kibernetičku obranu, umjetnu inteligenciju, u razvoj sustava ranog upozoravanja i u civilnu zaštitu.
Zato se protiveći ovom zakonu ne protivimo sigurnosti čak dapače već zastarjelim i neučinkovitim rješenjima. Hrvatska treba sigurnost 21. stoljeća a ne simbolične parade patriotizma.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, mi ovu raspravu danas vidimo prvenstveno kao raspravu o budućnosti oružnih snaga i budućnosti hrvatske vojske i kako bi ona trebala izgledati. Mi se zalažemo da hrvatska vojska bude dakle profesionalna vojska i ovakvim odredbama posebno Zakona o obrani ona će to i ostati. Neće biti stajaće ročne vojske jer temeljno vojno osposobljavanje koje traje 2 mjeseca, dakle obuka u 2 mjeseca kako je to Balašević znao lijepo reći, nitko neće steći ni druga do groba ni kroničnu upalu zgloba.
Prema tome, sa tog aspekta uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja vidimo kao pokušaj da se veći broj mladih ljudi privuče da budu profesionalni vojnici kao i pokušaj da se pričuvna komponenta oružanih snaga popuni nakon što već 18 godina ona ustvari nije u bitnoj mjeri popunjavana sa novim pričuvnicima, a ovi koji su u godinama njima je pričuvni staž prestao i prestali su biti vojni obveznici.
Naravno da uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja kao posljedicu ima i uvođenje civilne službe. Svaka razlika u tretiranju onih koji su odslužili temeljno vojno osposobljavanje i oni koji su izjavili prigovor savjesti mora biti razmjerna i dobro obrazložena. Neke od mjera to jesu, a neke od mjera zahtijevaju dodatna obrazloženja posebno ona mjera koja se tiče prednosti pri zapošljavanju, posebno mjera gdje bi se naknade razlikovale za skoro 5 puta i u tom smislu pratit ćemo i kako se bude provodilo, provodile te mjere a naravno i pratit ćemo jel se postupa prema tim ljudima na …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… adekvatan način.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena. Ima li još zainteresiranih? Ako nema nastavit ćemo u 10 sati i 10 minuta.

STANKA U 9,52 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,10 SATI

Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici nastavljamo s raspravom.
Sada će u ime predlagatelja govoriti prvo poštovani potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, nakon njega potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Pozivam sada prvo ministra obrane kolegu Anušića da predstavi dva navedena zakona.
Vas molim da držite pločice, vidim da ih je jako puno s tim da ne možete replicirati i jednom i drugom nego morate odabrati kome ćete replicirati.
Izvolite ministre.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene zastupnice i zastupnici pred vama se nalazi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani kojime se nakon 17 godina od ukidanja odnosno suspenzije obaveznog služenja vojnog roka uvodi temeljno vojno osposobljavanje.
Svjedočimo porastu raznih vrsta ugroza kao što je hibridna djelovanja, kibernetički napadi i druge ugroze, nesreće i katastrofe te klimatske promjene zbog kojih je potrebno brzo i učinkovito djelovanje šire zajednice u pomoći ugroženim dijelovima teritorija i stanovništvu. U 17 godina od ukidanja obveznog obveznoga roka, dakle 17 generacija mladića nije prošlo vojnu obuku a to je gotovo 300 tisuća osoba.
Gledajući trendove u Europi sve više zemalja vratilo je ili razmatra vraćanje obveznog služenja vojnoga roka. Sve to smo analizirali u temeljnim dokumentima iz područja obrane, Strategiji obrane RH i Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH koje je Hrvatski sabor usvojio u srpnju ove godine i ovim zakonom predlažemo uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja i njegovo normativno uređenje.
Ustavom je propisano da se obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oružanim snagama RH uređuje Ustavom i zakonom i da su organski zakoni oni zakoni kojima se među ostalima razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode te ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela.
Obzirom na to Zakon o obrani organski je zakon koji zbog položajakoju vojna obaveza ima u Ustavu, u Glavi - Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zakon o obrani organski je zakon i zbog toga što uređuje nadležnosti tijela državne vlasti i uprave u području obrane i to HS, predsjednika republike i Vlade RH, te Ministarstva obrane i tako od prvog Zakona o obrani koji je u HS donesen 26. lipnja 1991.g., pa do danas.
Ovo pojašnjenje smatramo nužnim zbog rasprave koje su se vodile na odborima HS gdje su pojedini dionici naglašavali da su Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije organski zakoni. To uvažavamo i poštujemo, a kad se govori o pravnoj snazi zakona želimo istaknuti da je i Zakon o obrani organski zakon u smislu čl. 83. st. 2. Ustava RH.
Vojna obaveza i obrana RH u skladu s Ustavom dužnost je svih za to sposobnih državljana, dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nadzora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Te su osobe obvezni ispunjavati druge dužnosti određene zakonom.
Vojna obaveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin navršava 18.g. života, tada se upisuje u vojnu evidenciju. Žene vojne obveznice ne podliježu novačkoj obavezi i obavezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje ko jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, te služiti u pričuvnom sastavu na način kako je propisano zakonom.
S obzirom na dugogodišnji prekid obveznog služenja vojnoga roka bilo je nužno odrediti početnu nultu generaciju ročnika. Stoga se na temeljno vojno osposobljavanje upućuje novak u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19.g. života odnosno u 2026.g., to će biti godište 2007.. Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se izravno uputiti i novaci stariji od 19.g. života, a najkasnije do isteka 30.g., te novaci koji se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje.
Temeljno vojno osposobljavanjetrajat će 2 mjeseca i provodit će se na 3 lokacije, Knin, Slunj i Požega, naravno zasada, do 5 naraštaja godišnje, te do 8 stotina ročnika po naraštaju. Predloženim zakonom prepoznali smo sve kategorije vojnih obveznika i propisali pravo na odgodu i oslobađanje od temeljnog vojnog osposobljavanja novaka, kao i mogućnosti u određenim situacijama prekida temeljnog vojnog osposobljavanja za ročnika.
U odnosu na tekst koji je raspravljen u prvom čitanju, u konačnom prijedlogu zakona nastale su određene razlike koje smo ugradili radi daljnjeg poboljšanja i preciziranja pojedinih odredbi zakona.
Kod kategorije osoba koje se oslobađaju obaveze temeljnog vojnog osposobljavanja uveden je i novak službenik pravosudne policije koji podnosi zahtjev za oslobađanje od obaveze temeljnog vojnoga osposobljavanja.
Detaljnije propisana uredba koja se odnosi na prednost pri zapošljavanju, tu prednost ostvarit će jednokratno nezaposlena osoba koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje i razvrstani pričuvnik koji se zapošljava na neodređeno vrijeme u državnim tijelima, te u upravnim tijelima JLPRS i to pod jednakim uvjetima kao i drugi kandidati. Dodatno predlažemo da provedbu ove odredbe zakona nadzire upravna inspekcija.
Kad se u javnom prostoru govori o ovoj problematici, spominje se diskriminacija. Želimo istaknuti kao stručni nositelj izrade zakona da smo sve to analizirali i predložili rješenja u zakonu koji su u skladu sa ustavom.
Čl. 9. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je da je diskriminacija u svim pojavnim oblicima zabranjena, dok je st. 2. tog članka zakona propisano da se smatra, da se ne smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljni položaj u slučajevima kad je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanjajavne sigurnosti pod uvjetom da takvo postupanje ne dovodi do izravne ili neizravne diskriminacije na osnovi rasne ili etničke pripadnosti, boje kože, vjere, spola, nacionalnog i socijalnog podrijetla, spolne, spolne orijentacije i invaliditeta.
Zakonom o ravnopravnosti spolova propisano je da se izravna diskriminacija, svako postupanje uvjetovano spolom koje se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljni položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Neizravna diskriminacija postojikada neutralna pravna norma i kriterij ili praksa stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe suprotnoga spola, osim ako je to pravna norma, kriterij ili praksa objektivno opravdana legitimnim ciljem, a sredstava usmjerena na postizanju toga cilja su primjerena i nužna s obzirom na to da postoji objektivno opravdani legitimni cilj jer su oni kojiprođu temeljno vojno osposobljavanje, muškarci i žene, postaju dio pričuvnog sastava Oružanih snaga RH i ako se ukaže potreba sudjelovat će u obrani RH.
U skladu sa Zakonom o obrani, obrana je državna funkcija kojom se osigurava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost RH, te područje djelovanja koje obuhvaća pripremu, uporabu i korištenje snage i sredstava u ratnom stanju, stanju neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti RH i miru.
U slučaju ugroze obrana zemlje je ključna i cilj beneficija je da se te osobe potaknu na temeljno vojno osposobljavanje odnosno da ne iskažu prigovor savjesti, nije nužnosvako dovođenje u nejednak položaj i diskriminacija. Ovakva odredba propisana je i drugim posebnim zakonima, primjerice Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te je bitno istaknuti da takve osobe ostvaruju pravo pod jednakim uvjetima.
Bilo je dosta rasprava trebaju li muškarci i žene imati jednaku obavezu odnosno da li je ustavna odredba vojne obaveze i ravnopravnosti spolova znači da obaveze temeljnog vojnog osposobljavanja mora biti podjednaka za muškarce i žene. Ta je situacija i po presudama Europskog suda za ljudska prava jasna i nedvosmislena jel pravu zajednicu nije protivno da obvezno služenje vojnoga roka bude ograničeno samo na muškarce.
Prema predloženom zakonu na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i žene državljani RH koje se prijave dragovoljno u nadležni područni odjel za poslove obrane najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30.g. života. Uz to, obavezi služenju u pričuvnom sastavu podliježu i žene vojne obveznice sa navršenih 19.g. života koje imaju odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja za obavljanje stručnih i tehničkih poslova u oružanim snagama i koje su uvedene u vojnu evidenciju kao nerazvrstani pričuvnici.
Predloženim zakonom uredili smo i odredbe koje se odnose na pozivanje novaka na temeljno vojno osposobljavanje, te se propisuje da se obveznik mora javiti na mjestoi u vremenu utvrđenom pozivom, ako se obveznik ne odazove pozivu i ne opravdava svoj izostanak nadležno tijelo pokrenut će prekršajni postupak i obvezniku može biti izrečena novčana kazna.
Kad govorimo o civilnoj službi želim istaknuti da smo u suradnji s MUP-om izradili ovaj zakon i da smo prije toga sagledali i analizirali ovu problematiku i predloženo rješenje u zakonu koji su sukladno s Ustavom RH i Konvencijom zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da nisu protivna praksi Europskog suda za ljudska prava o čemu će detaljnije izlagati potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Ovim zakonom predlaže se na stavljanje izvan snage Zakona o civilnoj službi koji je na snazi od 2003. godine i koji se nije primjenjivao u ovom području od kada je na snazi odluka Hrvatskog sabora o ne pozivanju novaka na obvezno služenje vojnoga roka odnosno od 1. siječnja 2008. godine.
Kad smo kod ovog dijela problematike želim dati i pojašnjenje da je civilna služba bila uređena Zakonom o obrani do 2002. godine i da je tada u Zakonu o obrani iz 2002. godine u prijelaznim odredbama bilo propisano da će se obavljanje civilne službe provoditi po Zakonu o obrani do donošenja posebnog zakona, Zakona o civilnoj službi koji je donesen u veljači 2003. godine. Upravo trend povećanja zahtjeva za sudjelovanje u civilnoj službi izražen je tada od 2002. godine kada je bilo podnijeto više od 8 tisuća zahtjeva i od tada se do 2007. godine kretao u rasponu od 9 do 10 tisuća zahtjeva godišnje. Broj registriranih novaka kretao se godišnje od 12.900 1992. godine do 29.971 2002. godine, a broj uključenih na obvezno služenje vojnog roka bio je 25.134 novaka 1999. godine dok je 2027. godine bilo 2.069 novaka.
Još jedanput ističem ono što je važno i što je zapisano u Ustavu, a to je da vojna obveza i obrana RH dužnost svih za to sposobnih državljana, da je dopušten prigovor savjesti i da su te osobe obvezne ispunjavati druge dužnosti određene zakonom.
Ovaj konačni prijedlog zakona uređuje služenje pripadnika Oružanih snaga RH u pričuvnom sastavu te njihova prava i obaveze. Pričuva je dio postava odvraćanja i obrane RH kojom se osigurava mogućnost brzog narastanja snaga. Namijenjena je za pružanje potpore djelatnom sastavu, a sastoji se od razvrstane, ne razvrstane i ugovorne pričuve.
U skladu sa raspravom koja je provedena u Hrvatskom saboru za prvo čitanje zakona i u skladu s intenzivnijim procesom opremanja i modernizacije hrvatske vojske predviđena je odredba u dijelu u kojem Odbor za obranu Hrvatskog sabora daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi. Važeća odredba koja je u Zakonu o obrani iz 2013. godine popisuje da Odbor za obranu daje mišljenje Ministarstvu obrane za nabavu za vrijednosti veće od 5 milijuna eura prije pokretanja postupka nabave.
S obzirom na protek vremena i stanje na tržištu i području opremanja u nabavi ovim zakonom predlaže se da Odbor za obranu daje mišljenje i Ministarstvu obrane za vrijednosti veće od 15 milijuna eura prije pokretanja postupka nabave dok će o postupcima nabave za vrijednosti od 5 do 15 miliona eura Ministarstvo obrane podnositi izvješće Odboru za obranu do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu proračunsku godinu što predstavlja visoku razinu transparentnosti.
U Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani prihvaćeni su i određeni prijedlozi koji su istaknuti u raspravi u Hrvatskom saboru te su dana, data, dana detaljna obrazloženja u financijskom dijelu.
Aktivnosti koje se odnose na Ministarstvo obrane obuhvaćaju troškove provedbe prethodnih radnji prije temeljnog vojnog osposobljavanja. Procjenjuje se u tom dijelu i troškovi u iznosu od 1,8 miliona eura u ovoj godini te po 3,2 miliona eura u narednim godinama.
Prvi polaznici temeljnog vojnog osposobljavanja očekuju se početkom 2026. godine u vojarnama. Godišnji financijski učinak tog iznosa bi bio oko 23,7 miliona eura i odnosi se na plaće odnosno naknade plaća za 4 tisuće ročnika, odjeću i obuću te prehranu za ročnike, a što je iskazano u skladu sa mjerodavnim ovim drugim zakonom koji uređuje, koji uređuju službu u Oružanim snagama RH.
I upravo sada i prelazimo na Zakon o službi u Oružanim snagama RH. Uz ovu novelu Zakona o obrani Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama RH predlaže se uređenje statusnih prava i obaveza ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju, njihovih plaća i materijalnih prava. Kao predlagatelji zakona kroz važeći tekst zakona sagledali smo prava i obaveze koje bi se odnosile na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju i to propisali predloženim zakonom.
Ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju ima pravo na plaću u visini od 90% vrijednosti koeficijenta osobnog čina vojnika odnosno mornara i osnovicu za izračun plaće kreće se oko 1.100 eura neto mjesečno, a koji iznos varira ovisno o prirezu i olakšicama određene osobe. Ročniku se u to računa i 2 mjeseca staža.
Zaposleni ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju kojem prava iz radnog odnosa miruju u skladu sa Zakonom o radu ostvaruje pravo na naknadu u visini 90% vrijednosti koeficijenta osobnog čina vojnika odnosno mornara i osnovice za izračun plaće, a za koje vrijeme ne može dobiti otkaz zbog služenja temeljnog vojnog osposobljavanja.
Ovim se zakonom uvodi novina da osoba može biti primljena kao vojnik odnosno mornar u djelatnu vojnu službu ako ima i osnovnoškolsko obrazovanje uz uvjet da je is… uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi uz potporu Ministarstva obrane završi srednjoškolsko obrazovanje.
Vlada i Ministarstvo obrane kontinuirano donose mjere za daljnje unaprjeđenje standarda života i rada djelatnih vojnih osoba. Tako je od 2016. godine do danas osnovica za izračun plaće djelatne vojne osobe uvećana za oko 48%, a u 2024. godini plaće svim djelatnim vojnim osobama povećali smo u prosjeku za 30%.
Ovim zakonom predlaže se potpora djelatnoj vojnoj osobi koja nema riješeno stambeno pitanje, a kao razradu ove problematike propisuje se donošenje pravilnika. Vlada je ove godine donijela i Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine gdje je regulirano stambeno zbrinjavanje djelatnih vojnih osoba, a koje sada razrađujemo mjerodavnim zakonom.
Bitno je naglasiti da će ove mjere koje se odnose na stambeno zbrinjavanje odnosno na djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života u gradovima na čijem području je teritorijalno razmještena hrvatska vojska kao Knin, Benkovac, Gospić, Petrinja, Našice te u budućnosti i Beli Manastir. Sveučilište obrane i sigurnostidr. Franjo Tuđman u skladu sa Zakonom o osnivanju sveučilišta obrane i sigurnosti preuzelo je posebne vojne studijske programe. U svrhu njegovog daljnjeg razvoja i u interesu Ministarstva obrane i Hrvatske vojske ovim zakonom se uređuje da pripadnici Oružanih snaga izabrani u znanstveno-nastavna radna mjesta koji izvode nastavu za potrebu Oružanih snaga mogu zasnovati radni odnos svojim sveučilištem, teko da Oružanim snagama, odnosno sveučilištu obrane, sigurnosti dr. Franjo Tuđman, obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom i da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno.
Radi poboljšanja i daljnjeg unapređenja profesionalnog razvoja dočasnika, časnika predlažu se i određene promjene koje se odnose na njihovo pohađanje vojne izobrazbe. Nakon dodatnih raščlambi, analiza u području upravljanja osobljem utvrđena je dobna granica djelatnim vojnim osobama za prestanak djelatne vojne službe po sili zakona kako bi bilo uređeno kod Nacrta prijedloga zakona koji je bio u postupku e-savjetovanja.
Kako bi se kod dijela nižih, odnosno mlađih časnika i dočasnika omogućilo napredovanje u službi i time profesionalni razvoj, te kako to ne bi utjecalo na provedbu personalnog upravljanja i planiranje popune u Oružanim snagama predlaže se izmjena ove odredbe u odnosu na prvo čitanje. Propisuje se da djelatnu vojnu osobu zbog potreba službe ministar obrane može zadržati u službi najduže do dvije godine, iako su ispunjeni uvjeti dobne granice i određene konačnim prijedlogom zakona.
Djelatnim vojnim osobama kojima je izrečena uvjetna osuda, odnosno kojima je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro za određena kaznena djela predlaže se omogućiti ostanak u službi. Uvjetna osuda ne bi trebala povlačiti posljedice za osobu u vezi sa pravima vezanima za radni odnos što bi bilo u suprotnosti sa svrhom uvjetne osude koja odgađa izvršenje kazne pod uvjetom da osoba ne počini novo kazneno djelo. Predložene izmjene predstavljaju usklađenje sa Zakonom o državnim službenicima, jer je za djelatne vojne osobe u vezi s njihovim pravima u službi isključivo primjenjuje ovaj zakon.
Zaključno želim istaknuti da ćemo nakon što se usvoje ovi zakoni donijeti u skladu sa propisanim rokovima i uredbama, pravilnika i provesti sve prethodne radnje za upućivanje novaka na temelju vojnog osposobljavanja u 2026. godini.
Vlastite sposobnosti za obranu nacionalna su odgovornost pri čemu je vojna osposobljenost profesionalnih vojnika i pričuvnih snaga jedna od najvažnijih aspekata o spremnosti. Spremnost i osposobljavanje djelatnog sastava naših Oružanih snaga nije upitna. Vrijeme potrebno za dostizanje spremnosti pričuvnika koji nisu služili vojni rok i nemaju temeljnu vojnu obuku može biti predugo u okolnostima mogućih kriza i sukoba.
Stoga je izuzetno važno da što veći broj vojnih obveznika stekne osnovne vojne vještine i znanja potrebna za suočavanje sa potencijalnim prijetnjama, a što će postići upravo uvođenjem temeljnog vojnoga osposobljavanja. Poštovane zastupnice i zastupnici Hrvatskoga sabora predlažem da u raspravi u usvajanju podržite donošenje ovih konačnih prijedloga zakona.
I na kraju izvještavam da smo usvojili amandman Odbora za zakonodavstvo na članak 32. zakona.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem ministru obrane.
Pozivam sada ministra unutarnjih poslova poštovanog Davora Božinovića da nastavi sa izlaganjem.
Izvolite.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, poštovani kolega Anušiću sa suradnicima.
Kao što je kolega Anušić već naveo ovim zakonom se osim uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja sukladno članku 47. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne obavljati vojničke dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisuje pravo na prigovor savjesti, te mogućnost i način služenja vojne obveze kroz civilnu službu.
Pravo na prigovor savjesti proizlazi iz načela slobode mišljenja, savjesti i vjere, te se razvilo kroz međunarodna tumačenja ljudskih prava. Danas se smatra dijelom prava na slobodu savjesti. Iako je primarni cilj ovog zakona uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja i stvaranje nužnih sposobnosti Hrvatske da odgovori na buduće eventualne ratne ugroze jednako je važna i civilna služba kao supstitut koji je omogućavao uvažavanje vjerskih i moralnih razloga zbog kojih neki naši građani nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama, ali istovremeno se omogućava dodatno jačanje sposobnosti države za otpornost ne samo na ratne prijetnje već i na širok spektar drugih kriza.
Zato je bitno da se civilna služba organizira tako da se dio mladih ljudi što bolje osposobi za reagiranje i djelovanje u situacijama elementarnih i tehničkih ugroza, kriza i prijetnji društvu i državi. O zahtjevu za prigovor savjesti tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donosit će rješenje na prijedlog Povjerenstva za civilnu službu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a to povjerenstvo imenuje ministar nadležan za civilnu zaštitu iz reda državnih službenika.
Svi vojni obveznici kojima se prihvati prigovor savjesti postaju obveznici civilne službe. U skladu sa naprijed navedenim civilna služba će se obavljati primarno u tijelu nadležnom za Civilnu zaštitu, tj. Ravnateljstvu Civilne zaštite MUP-a u trajanju od 3 mjeseca neprekidno i iznimno u jedinicama lokalne i područne odnosno regionalne samouprave u trajanju od 4 mjeseca, 5 dana u tjednu po 8 sati.
Osnovni cilj službe je da, civilne službe, da dio vojnih obveznika koji neće obavljati vojničke dužnosti u Oružanim snagama steknu potrebne vještine za jačanje otpornosti društva na sve više prijetnji, na način da se osposobe za samostalno obavljanje propisanih mjera Civilne zaštite u slučaju izvanrednih situacija, velikih nesreća i katastrofa.
Za provedbu civilne službe MUP je pripremilo prijedlog programa osposobljavanja civilnih ročnika koji će biti spreman odmah za donošenje odmah nakon stupanja na snaguovog zakona. Program će obuhvatiti temeljno i specijalističko osposobljavanje, te završno uvježbavanje. Temeljno 70 sati kroz 10 radnih dana, specijalističko 161 sat kroz 23 radna dana i završno 264 sata kroz 33 radnadana.
Bitno je napomenuti da će tijekom završnog uvježbavanja, dakle tih zadnjih jedan i pol mjeseci civilni ročnici moći sudjelovatiu provođenju mjera i aktivnosti civilne zaštite po potrebi. Lokacije na kojima bi se krenulo s temeljnim specijalističkim osposobljavanjem su Logistički centar civilne zaštite Jastrebarsko sa 120 ročnika po turnusu, Bizovac 100 ročnika po turnusu i Divulje također 100 ročnika. Objekti su u fazi uređenja, u izradi su materijali koje će koristiti instruktori i ročnici za edukaciju, a u procesu nabave su i materijalna sredstva potrebna za ročnike, to su odore, zaštitna oprema, alati, edukacijska i druga potporna oprema. Perspektivno će se osposobljavanje kad se za to ostvare pretpostavke moći odvijati na drugim lokacijama. U ovom trenutku u nekim planovima su Varaždin i Dugi Dol kod Karlovca odnosno Krnjaka. Nakon završenog specijalističkog temeljnog i specijalističkog osposobljavanja ročnici će se upućivati na uvježbavanje u organizacijske jedinice Ravnateljstva civilne zaštite, te će uvježbavati i po potrebi praktički primjenjivati znanja koja su stekli tijekom temeljnog i specijalističkog osposobljavanja. Na ovaj način godišnje bi moglo biti osposobljeno oko 2 i pol tisuće civilnih ročnika.
Planiramo je da za vrijeme osposobljavanja civilni ročnici imaju pravo na naknadu od 250 eura mjesečno, smještaj, prehranu, te radnu i zaštitnu odjeću, a ovaj prijedlog od 250 eura je takav jer zapravo isti odnos, iznos primaju polaznici Policijske akademije također MUP-a koji se pripremaju za posao policijskih službenika. Budući da su kapaciteti za osposobljavanje u Ravnateljstvu civilne zaštite zasada ograničeni, dio obveznika civilne službe će se upućivati ujedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave.
S obzirom na samo osposobljavanje i cilj osposobljavanja, osnovni kriterij za selektiranje bit će utvrđena zdravstvena sposobnost, naravno da će na obučavanje u Ravnateljstvo civilne zaštite bit prvenstveno upućivani ročnici s boljim ocjenama zdravstvenog stanja, ali i dodatni kriteriji poput obrazovanja, stečenih vještina i kompetencija koje su od interesa za potrebe sustava civilne zaštite.
Obveznici civilne zaštite koji će obavljati svoju službu u JLPS obavljat će neke od poslova koji su Ustavom i Zakonom o JLPS u njihovom djelokrugu nadležnosti, a koji su u neposrednoj potpori jačanju sposobnosti civilne zaštite odnosno nacionalne sigurnosti u cjelini. Osam sati provedenih u obavljanju te civilne službe računa se kao jedan dan u civilnoj službi, te će civilni obveznik u pravilu civilnu službu obavljati u mjestu u kojem boravi, ako to nije moguće u mjestu koje je što bliže njegovom prebivalištu ili boravištu. Prijedlog je da to budu poslovi koji su u funkciji protupožarne i civilne zaštite, zaštite unaprjeđenja prirodnog okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta.
Za vrijeme obavljanja civilne službe svi civilni ročnici imat će pravo na neoporezivu novčanu naknadu, zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje, prava u slučaju stradanja, oboljenja i pogoršanja bolesti za vrijeme službe, radnu i zaštitu odjeću, izvanredni dopust u određenim slučajevima, a također civilni ročnici će svoju službu obavljati, koji obavljaju u Ravnateljstvu civilne zaštite uzsve navedeno imat će pravo na smještaj i prehranu.
Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik i tijelo u kojem je obavio službu dostavit će o tome pisanu obavijest Ministarstvu obrane koje donosi odluku o prevođenju u pričuvni sastav civilne zaštite i o tome obavještava MUP. Obveznici dakle obavljanja civilne službe su pripadnici pričuvnog sastava civilne zaštite i sudjeluju u raznim oblicima obveze, a u slučaju katastrofa ili velikih nesreća, te ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti RH obavljaju poslove na koje ih rasporede nadležna tijela za obranu i civilnu zaštitu. Način obavljanja će uredbama propisati Vlada, a ministar zadužen za civilnu zaštitu će pravilnikom propisati i pravila obavljanja civilne službe u civilnoj zaštiti, te program osposobljavanja.
Obje uredbe MUP je pripremalo naravno u suradnji sa Ministarstvom obrane, ali i u suradnji s temeljnim operativnim snagama sustava civilne zaštite, to znači Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, Hrvatskim Crvenim Križem i HGSS-om jer će osposobljeni civilni ročnici biti na neki način bazen ne samo za popunjavanje postrojbi civilne zaštite u JLPS već i za popunjavanje operativnih snaga sustava civilne zaštite.
Osim ova 3 propisa zajedno s temeljnim operativnim snagama sustava civilne zaštite krenuli smo i u promjene Zakona o sustavu civilne zaštite u kojem namjeravamo dodatno uskladiti važeći zakon s aktualnim potrebama sustava, ali i dodatno urediti način obavljanja civilne službe.
Ovaj novi koncept prilika je da svi zajednona svim razinama osnažimo spremnost odgovora na klimatske promjene te sve izazove i ugroze za koje nije pitanje hoće li se nego kad će se dogoditi.
I želim naglasiti evo zaključno da iako se radi o zakonu koji prvenstveno uređuje područje obrane organizacijom obavljanja civilne službe na način kako je to zamišljeno sustav civilne zaštite i njegove mogućnosti odgovora na sve vrste kriza će sustav dići na znatno viši nivo te vas u tom smislu pozivam da podržite ovaj zakon.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i potpredsjedniku Vlade Božinoviću.
Imamo znači 39 replika za potpredsjednika Anušića, 9 replika za potpredsjednika Božinovića, znači ukupno 48 puta 2 znači mi otprilike smo na 100 minuta, ako bude koja povreda Poslovnika i malo više. Ja vas molim znači da ne zloupotrebljavamo sad Poslovnik jer je jako puno zastupnika i zastupnica se javilo pa idemo onda s replika.
Kolega Mažar, izvolite vi ste prvi.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani potpredsjednici Vlade i ministri obrane i unutarnjih poslova RH sa suradnicima i suradnicama, već prisustvo dva potpredsjednika Vlade govori o bitnosti današnjeg konačnog prijedloga zakona. Iz zahtjeva za stankama pola političkih stranaka vidimo da će zakon dobiti snažnu potporu ne samo vladajuće većine nego i velikoga dijela opozicije i oporbe i ako pogledamo u snažnu podršku hrvatskih građana i građanstva uz ankete koje su provedene vidimo da ovaj zakon je itekako kvalitetno napravljen, ključan, bitan i nužan za trenutak u kojem se RH nalazi i čestitam vam na tome.
Moje pitanje ide ministru Anušiću, ministre kada možemo očekivati prve ročnike u vojarnama?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče Mažđar zakon će biti donešen vjerojatno već ovaj tjedan tj. izglasan u Hrvatskom saboru. Nakon toga počinju sve aktivnosti koje se tiču poziva, liječničkih pregleda i novačenja prvih vojnika ročnika koji će ući u naše vojarne.
Siječanj, veljača početak iduće godine prvi ročnici će se naći u vojarnama u Kninu, u na Slunju i u Požegi.
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre evo molim vas sasvim konkretno. Koliko će sveukupno osoba iz sustava i profesionalne vojske raditi na poslovima povezanim sa temeljnim vojnim osposobljavanjem i jesu li sve te plaće uračunate u trošak od 20 miliona eura? Dakle, koliko će pored onih koji su sada vjerojatno raspoređeni sa sustava provedbe dragovoljnog služenja koje će ukinuto, koliko će dodatno vojnika raditi na ovim poslovima? Molim vas da mi to odgovorite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče Živković, 80 konkretno instruktora iz postojećih oružanih snaga će raditi sa vojnicima sa ročnicima koji će pohađati koji će ići na temeljno vojno osposobljavanje. Dosada je taj proces bio prisutan u Oružanim snagama RH jer smo imali DRVO to je dragovoljno služenje vojnoga roka u kojem su se dragovoljno prijavljivali i djevojke i i i ovaj i dečki i muškarci i žene i bili su 2 mjeseca u našim vojarnama.
Sada se taj sustav zaustavlja i ukida se i nastavljamo dalje sa temeljnim vojnim osposobljavanje. Tako da je to već uhodana praksa i postoji i infrastruktura i ljudi koji rade jedino što je razlika između postojećih onih koji su bili angažirani u svom tom procesu DRVO-a skraćeno od dragovoljnog služenja vojnog roka je 80 novih instruktora iz postojećih oružanih snaga …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… koji će raditi obuku sa vojnicima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjednici Vlade gospodine Božinoviću i Anušiću, poštovani gospodine Anušiću, evo prije u sklopu pitanja evo kolegica Mrak Taritaš je u svom izlaganju rekla da je temeljno vojno osposobljavanje stvara bazen klijentelizma HDZ-a. Vjerujem da je to jedna rečenica koja sigurno ne stvara dobru atmosferu ovom zakonu, pa vas molim još jednom da pokušate objasniti od dragovoljnog vojnog osposobljavanja danas do što imamo temeljno vojno osposobljavanje u kojoj formi je Hrvatska godinama bez pričuve. Što znači da država sa profesionalnim sastavom bez pričuve koje imamo već godinama, što je to znači sigurnost države kao članica NATO-a a prije svega svoje nacionalne države Hrvatske. Evo to vas molim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče Deur, da od 2008. godine ukinuli smo obvezno služenje vojnoga roka i od tada do danas 300 tisuća mladića nije prošlo nikakvu obuku i u ovom trenutku potpuno se na njih ne može računati u bilo kojoj vrsti ugroze koja eventualno u Hrvatskoj se može dogoditi. Ali odgovoriti izravno gospođi Mrak Taritaš vjerojatno ću nekakvoj njenoj replici pa ću imati prilike izravno njoj odgovoriti, ali definitivno se mogu referirati na ono što je ona uvodno rekla.
Sigurnost hrvatskog naroda, hrvatske države, ne samo hrvatskog naroda, hrvatske drž… nego sigurnost generalno u Europi i svijetu je postala tema broj jedan. I samo onaj tko ne razumije i tko je politički vrlo površan će ovo staviti u kontekst nekakve stranačke organizacije ili nekih stranačkih namjera. Na kraju krajeva vidjet ćemo i na glasanju da to nije samo prijedlog vladajuće većine koji će biti podržan, nego prijedlog koji će biti podržan i puno šire. Ovo je nasušna potreba hrvatskog naroda u okolnostima u kojim se Hrvatska nalazi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i u kojima će se nalaziti u budućnosti.

Ban, Boška (Nezavisni)
Poštovani ministre u okolnostima sve većih globalnih napetosti razumljivo je da država želi jačati obranu, ali kada to činimo, činimo li to kroz povjerenje građana ili kroz prisilu? Smatrate li da je u sustavu koji gradite i civilna služba ravnopravan oblik služenja domovini ili ćemo i dalje tražiti od ljudi svoju, da dokazuju svoju savjest jer ako sigurnost temeljimo samo na oružju a ne i na poštovanju izbora i različitih oblika doprinosa mislite li da ćemo uopće imati društvo koje tu sigurnost želi braniti?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Ban, gledajte sigurnost nas ovdje i u ovom Hrvatskom saboru i u svakom selu diljem naše Hrvatske nema cijenu, devedesetih godina nažalost to smo okusili na vlastitoj koži. Obavezu prema državi mora svako od nas imati, ne možemo očekivati samo šta će ova država nama dati, prava koja jednostavno nemaju više nikakvog smisla niti jednostavno imaju više kakvog efekta nego jednostavno mora postojati nekaka obaveza nas pojedinaca, mladih ljudi prema državi u kojoj žive, državi u kojoj rastu, državi u kojoj imat će svoju obitelj danas sutra i to je zajednica i to je jednostavno odgovornost koja proizlazi rođenjem, proizlazi pripadnosti ovom narodu i ovoj državi. Kao što je u Hrvatskoj tako i diljem svijeta negdje su temeljno vojno osposobljavanje traje i 12 mjeseci, 11 mjeseci, negdje šest mjeseci, negdje i žene imaju obavezno. Evo mi smo uzeli jedan najmanji oblik, jedan najbenigniji oblik i mislim da nijednom …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ne trebam, nikome ne treba biti problem otići odslužiti dug domovini.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Poštovani ministre Anušiću i ministre Božinoviću, smatram da su zakoni koji su danas pred nama ispravan, točan odgovor na promijenjene sigurnosne okolnosti i apsolutno ih podržavam. I sam ste spomenuli čl. 47. Ustava RH koji kaže da su vojna obveza i obrana RH dužnost svih sposobnih državljana, s druge strane dopušten je i prigovor savjesti, a te su osobe koje se na to pozovu onda obvezne ispunjavati druge dužnosti koje se propisuju ovim zakonom.
Evo mene zanima kako će se odlučiti, iako je o tome govorio i ministar Božinović, al molim vas da ponovite zbog interesa javnosti, tko s prizivom savjesti ide na civilnu obuku, a tko u gradove i općine odnosno jedinice lokalne samouprave? Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče, uvažena zastupnice Burić.
Povjerenstvo koje će temeljem pregleda koji će se obaviti i u zdravstvenim ustanovama, njihovim sposobnostima, njihovim sklonostima i njihovim na kraju krajeva tjelesnim predispozicijama će se podijeliti i u biti će upućeni da li u civilno služenje vojnog roka ili u civilnu zaštitu kao netko tko će biti obučen za sve ugroze koje civilna zaštita u ovom trenutku i godinama naravno već i u budućnosti mora voditi brigu i mora biti na ispomoći i na raspolaganju hrvatskom narodu koji je u ovom trenutku ugrožen da li potresom, da li požarom, da li panedmijom, da li nekakvom trećom ugrozom, ali u svakom slučaju temeljem toga i tog povjerenstva biti će onda podijeljeno i upućeni će biti da li u civilnu službu ili prema civilnim institucijama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani ministre. Sigurnost 2025.g. nije ista kao prije 30 godina, danas prijetnje ne dolaze samo u obliku oružja nego i kroz kibernetičke napade, dezinformacije, energetske i klimatske rizike i zato me zanima kad govorimo o temeljnom vojnom osposobljavanju promišljamo li ga kao povratak na staro ili kao priliku da mlade ljude naučimo novim vještinama obrane u suvremenom svijetu. Hoće li u tom programu biti mjesta i za digitalnu sigurnost, za krizno upravljanje za civilnu otpornost?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče HS-a. Da, obuhvatit će se sve i sve nove tehnologije i sve nove ugroze i sve ono što smo vidjeli i kao iskustvo promatramo šta se događa u Ukrajini ili šta se događa na drugim žarištima diljem svijeta i šta je na kraju krajeva danas u modernim vremenima postaje ugroza. To više nije klasično konvencionalno ratovanje nego jednostavno ugroze mogu biti i kroz kibernetičku nesigurnost tj. kroz kibernetičke napade koje su učestale i da u svakom slučaju ti ljudi trebaju proći i tu fazu i te procese i biti upoznati sa tim opasnostima i sa tim ugrozama i na kraju krajeva nešto o tome znati i naučiti. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Lipovac Pehar izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem predsjedniče HS-a. Poštovani ministre. Zakon daje mogućnost da budu ravnopravne sudionice u obrani RH ukoliko to žele, ta odredba predstavlja jedan važan korak prema normalizaciji ženskog sudjelovanja u obrani i u sigurnosnim strukturama, ne kroz obvezu nego kroz priznavanje sposobnosti i prava žena u profesionalnim oružanim snagama.
Možete li nam reći kolika je zainteresiranost žena koje bi pohađale temeljno vojno osposobljavanje te kako je danas postotak žena u profesionalnoj vojsci? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče. Uvažena zastupnice Lipovac Pehar, da, zanimljivo je da u ovom zadnjem naraštaju koji je prisegnuo u Požegi prije nekoliko tjedana je čak 17% žena je bilo dragovoljno došlo služiti vojni rok. Prosječno je to nekih između 12 i 13%, 11 kako koji naraštaj, ovaj naraštaj je poprilično pokazao taj postotak puno većim. I žene su zainteresirane i dalje će naravno moći služiti vojni rok i ići na temeljno vojno osposobljavanje. Neće imati obavezu kao što znate, ali će se moći dragovoljno prijavljivati i očekujemo otprilike taj broj, ali možda čak i nešto malo više jer je sve veća i veća zainteresiranost. I u pravilu žene kao vojnici se pokazuju odlični na međunarodnim natjecanjima, donose uvijek prve, druge nagrade, da li su to nekakve fizičke aktivnosti, fizička natjecanja tj. njihove spremnosti motorike ili je nešto drugo. Uglavnom, odlične su vojnikinje. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem. Gospodine ministre dobro ste argumentirali dio koji se tiče broja onih koji su se pozvali na civilnu službu od '99.-2008.g., ja mislim da se tu nije radilo o velikoj pacifikaciji društva nego da su se mladi ljudi išli su linijom manjeg otpora, lakše im je bilo devet mjeseci biti na civilnoj službi nego šest mjeseci u vojarni ili koliko je to već bilo i sada se naravno očekuje određen broj onih koji će izraziti prigovor savjesti.
U raspravama koje smo mogli čuti i na odboru i u javnosti, pristupalo se pravu na priziv savjesti s određenim omalovažavanjem, što bi ja naravno želio izbjeći. Na državi je da onemogući fake prigovor savjesti, posebno kad su neki poslije postali poznati po pucanjem po kukuruzu, ali ipak ono što mene zanima smatrate li da su oni koji se pozovu na prigovor savjesti manji domoljubi, manje vrijedni i kakav je vaš stav o tome?
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče HS.
Uvaženi zastupniče Bauk, ne, nije nitko tu, nije mjerilo temeljnog vojnog osposobljavanja ko je kolki domoljub i to nije namjera apsolutno ovoga zakona, niti nam je to bilo u bilo kakvoj primisli. Sigurnosti i okolnosti u kojima se cijeli svijet nalazi i kojima u ovom trenutku prijeti ugroze, ali apsolutno sa svih razina, ne generalno Hrvatske nego generalno sigurnosti, globalne sigurnosti, moramo pristupiti i moramo imati odgovor, a to je upravo temeljno vojno osposobljavanje. Onaj ko se bude odlučio na civilno vojno služenje ili na, na priziv savjesti on će imati razlog zbog čega se pri… zbog čega se poziva na priziv savjesti, da li su to vjerski, da li su to moralni ili neki drugi razlozi i kao takav će biti upućen također u jednu službu koja će biti u koristi zajednici, ali ovaj puta ne kroz uniformu, ne kroz ovaj vojarnu ili kroz obuku vojnu nego evo kroz nekakav civilni doprinos zajednici u kojoj živi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klasić izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo …/Govornik se ne razumije./…HS.
Poštovani ministre Anušić, danas ću, možda ćemo ras… zapravo danas raspravljamo o temeljnom služenju u oružanim snagama i osposobljavanju, al mislim da moramo razmisliti i o koraku naprijed, pa ću možda ovo pitanje koje postavit ide u tom smjeru. Operativnost i mogućnost svih oružanih sustava danas se mjeri brojem pričuvne posade za svaki sustav u oružanim snagama. Najučinkovitije oružane snage raspolažu po svakom oružju sa 2 do 3 pričuvne posade. Današnje oružane snage zahtijevaju svu veću i veću stručnost u upravljanju sve kompliciranijim oružanim sustavima i za te sustave sigurno je nužno osposobiti odgovarajuću pričuvu. Obavezna temeljne izobrazbe sigurno neće biti dosadna da bi savladali se takvi sustavi. Kako bi se savladali takvi izazovi i planirali, možda Ministarstvo obrane nakon obaveznog temeljnog osposobljavanja uvođenjem modula dopunskog dobrovoljnog vojnog specijalističke obuke da bi mogli imati i tu odgovarajuću pričuvu.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam. Izvolite…/…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS.
Uvaženi zastupniče Klasić, onaj ko bude želio znati više, bolje ili na kraju krajeva biti profesionalac u tome i moći će se odlučiti, moći će se odlučiti za, za potpisivanje sporazuma profesionalnog sa našim oružanim snagama i na kraju krajeva ovaj nastaviti svoju karijeru gdje on misli da bi bilo to za njega najbolje u našim oružanim snagama.
Ne planiramo kroz pričuvu ništa dodatno i ne planiramo dodatne te module ovaj raditi koje ste spomenuli, dio onih koji budu završavali temeljno vojno osposobljavanje imat će mogućnost profesionalizacije u oružanim snagama, a dio će se naravno specijalizirati u odnosima potreba civilne zaštite, da li su to protupožarne ekipe ili ekipe koje će se ovaj snalaziti i biti na ispomoći kod požara, potresa, pandemija ili nečega trećega, evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jeckov izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Poštovani g. ministre, ročnici koji se pozivaju na priziv savjesti neće moći sami odlučiti hoće li biti u civilnoj službi 3 mjeseca ili 4 mjeseca u JLS, molim vas da, to će dakle za njih učiniti povjerenstvo.
Molim vas da nam praktično objasnite koji su to kriteriji, koji dokazi koje trebaju ročnici priložiti kako bi im se povjerovalo da zaista imaju uvjerljive moralne i vjerske nazore kako bi im se omogućilo da, jer zapravo oni nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničke dužnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Jeckov, povjerenstvo koje bude ovaj dobilo zahtjev od budućeg eventualno od novaka, ročnika ili onoga ko bude regrutiran i ko bude ovaj prošo taj ovaj sustav i došo do trenutka da li će bit upućen na temeljno vojno osposobljavanje ili na civilno vojno ili na civilno služenje vojnoga roka, će odlučivati da li su njegovi elementi i njegovi i njegovi razlozi dovoljno snažni i jaki da on može biti, ići prema tom dijelu.
Vjerski, zdravstveni razlozi, moralni razlozi, sve se to može navesti i na kraju krajeva vrlo jednostavno i dokazati i vrlo jednostavno na to se i pozvati i vjerujte da, vjerujte da neće biti problema ni za nikoga ko se bude odlučio da ne želi temeljno vojno osposobljavanje nego da želi to u civilnom okviru rješavati, to će mu biti naravno i, i, i izaći će mu se u susret, bit će odobreno i neće se nikoga budite u to uvjereni prisiljavati da ide na temeljno vojno osposobljavanje ako on to stvarno ne želi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zadro izvolite.

Zadro, Tomislav (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre Anušić, HV posljednjih godina prolazi značajan proces modernizacije i jačanja sposobnosti, a što apsolutno podržavam i pohvaljujem, a moje pitanje glasi, kakav interes očekujete temelje… očekujete za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja i jeste li proveli anketu koja bi pokazala kakav bi interes bio? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Zadro, da, radili smo i vršili smo anketu, htjeli smo otprilike imati nekakvu procjenu koliko će biti zainteresiranih za temeljno vojno osposobljavanje. Potencijal svake godine je između 18 i po i 19 i po mladića koji će biti ili će dobiti na kraju krajeva ovaj ili poziv za, za novačenje ili će biti obveznici služenja vojnoga roka tj. temeljnog vojnog osposobljavanja. Mi smo napravili upravo na njima, nad njima smo napravili anketu na 13 tisuća mladića kojim smo postavili pitanje da li podržava i da li će se odazvati na temeljno vojno osposobljavanje. 62% je reklo da podržava uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, a 65% je reklo da će se i odazvati, znači onih 3% koji ne podržavaju, al će se odazvati ako dobiju poziv. Znači imat ćemo veliki odaziv i 65% ajmo reći od onih koji će biti pozvani će se odazvati, pitali smo njih, ne njihove mame, bake i tete, nego smo pitali one koji trebaju …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, ja bi vas zamolila konkretan odgovor, da li vi uistinu stojite između ove brojke od 20 milijuna eura godišnje koja će biti potrebna da se uvede obvezna vojna obuka? Zašto vas to pitam? Pa prema podacima i procjenama struke, a i sami ste naveli da će se vojna obuka odvijati na tri lokacije Požega, Knin i Slunj na svim odabranim lokacijama osim Požege potrebno je izgraditi ili nove objekte ili renovirati postojeće. Ako uzmemo troškove ročnika po opremi, prehrani, mjesečnoj naknadi, dakle dvije mjesečne naknade, mi se penjemo do 40 miliona eura godišnje. Mi u ovu saborsku proceduru još nismo dobili prijedlog državnog proračuna za 2025.g., ali već sada vidimo iz vašeg obrazloženja da su tri puta veći iznosi planirani za služenje civilnog roka nego za obveznu vojnu obuku, a ovo se sve uvodi kako bite vi povećali broj pričuvnih ročnika za četri tisuće, pa dal mi možete objasnit taj nesklad. Puno hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče. Uvažena zastupnice Radolović. 23 točno miliona eura će koštati ovaj provođenje temeljne vojne obuke i osposobljavanja kroz cijelu godinu. Kad govorimo o Kninu, kad govorimo o Slunju i Požegi oni su već spremni, znači mi smo već našu infrastrukturu pripremili prije nekih možda više čak od godinu dana je već bilo spremno, obišli smo svu tu našu infrastrukturu to je bilo i medijski popraćeno. Oni su spremni za prihvat temeljno vojno osposobljavanje i za prihvat novih vojnika.
Ne znam odakle vam cifra od 40 miliona, to je apsolutno netočna cifra, 23 miliona eura je procjena i toliko će koštat na godišnjoj razini kroz temeljno vojno osposobljavanje na te tri lokacije, plus naravno da će se u budućnosti ako bude bila potreba i za više moći širiti i te lokacije na druga mjesta koja su već spomenuta u javnosti tako da će onda možda doći do povećanja …/Upadica predsjednik: Hvala./… investicije jer ćemo morati infrastrukturu pripremiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Babić izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani ministre. Pozdravljam ovu novinu iz zakona odnosno potporu za stambeno zbrinjavanje djelatnih vojnih osoba mlađih od 45 godina, držim da je to izuzetno bitno. To je konkretna mjera koja pomaže da naši vojnici ostanu u službi, da stvaraju obitelj i da imaju sigurnost.
Moje je pitanje, hoće li se taj model moći širiti i na ostale kategorije, primjerice na dočasnike sa duljim stažem u sustavu? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Uvaženi zastupniče Babić. Do 45 godina moći će dobiti tu subvenciju onaj ko nije stambeno zbrinut i onom kome je potrebna stambeni prostor, život da bi mogao na kraju krajeva zasnovati svoju obitelj.
Jedna od najvećih problema upravo je u oružanim snagama to što su mladi ljudi nemaju stambeno pitanje riješeno, žive i daleko su od svoga doma, na taj način naravno niti može se osamostaliti niti može imati svoju obitelj, a upravo je ovo poticaj, a prvenstveno računamo i gledamo na one mlade, na one koji ulaze u oružane snage, oni koji su već u oružanim snagama koji imaju do 45 godina starosti i koji će još zasigurno 20-ak ili više godina služiti u Oružanim snagama RH i naravno ojačati osnažiti i brojčano pojačati naše oružane snage, a i naravno svakog pripadnika sa svim onime što on treba dobit od povećanja plaće, opreme pa evo sada i stambenog zbrinjavanja. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani ministre. Prije nešto više od tri mjeseca dva državljana RH, jedan državljanin Srbije nasilno su upali u vojarnu na Udbini, po njoj su divljali, a da naši vojnici profesionalni nisu poduzeli nikakve radnje protiv njih nego su zvali civilnu policiju. Zanima me u sadašnjim okolnostima koje su dramatične kao što i sami kažete, to je pokazalo i to je znak za alarm, dakle pokazalo se za nespremnost za ove okolnosti u kojima živimo pa me zanima što je poduzeto u Ministarstvu obrane glede odgovornih osoba da se sankcioniraju i koje su mjere poduzete da se to nikako ne smije dogodit, pogotovo kad se radi o našim vojnim objektima?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče. Uvaženi zastupniče Jurčević. Da, ja ću možda malo pokušat u ovoj minuti možda malo i šire odgovoriti na vaše pitanje. Da su ta naša dva vojnika ubila ta tri te tri osobe koje su ušle neovlašteno na području vojarne, ne na području vojarne nego na području poligona našega, ne vojarne, tada bi to otprilike ovako bilo, da su tri turista šetala Dalmatinskom zagorom i dva vojnika su ih ubila jer su oni htjeli eto malo vidjeti krajolik, to bi onda tako bilo.
Vojnici su postupali točno kako su trebali, vojnici su ih zaustavili, oni kad su vidjeli da ih vojska zaustavlja vratili su se nazad i pobjegli su, otišli su i bili su u civilnom vozilu, bili su civili i vojska je napravila upravo ono što treba napravit, rekla to i to vozilo, te i te registarske pločice napustilo je poligon naš i uputilo se dalje ne poštujući našu zapovijed da stanu tj. da izađu van. I nakon toga je policija preuzela njih jel su oni u biti civili i stvar je riješene. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Ne dao Bog da se dogodi suprotno i da netko uđe stvarno u vojarnu …/Upadica predsjednik: Hvala vam …./… vjerujte mi da bi vjerojatno postupili vojnici kak trebaju i postupiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. možemo odgovoriti i šire, u sadašnjim ratnim okolnostima u hrvatskome okruženju odnosno u svijetu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević što je povrijeđeno?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. rekao sam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ali što?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Rekao sam neistina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Neistina.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
A time vrijeđanje zastupnika i zdrave pameti ako hoćete. Dakle, možemo iz šireg konteksta reći što bi se dogodilo da nas netko sada napadne recimo, neka država poput Srbije, znamo kakvi su odnosi i kakva su nam iskustva, što bi se dogodilo sa tim vojnicima, a da su …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Jurčević./… trebali pucati, a nisu pucali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu i molim vas nemojte to raditi i svi drugi jer puno je jako zastupnika se javilo, držimo se reda i procedure.
Kolega Đakić izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo g. predsjedniče Sabora. Uvaženi ministre sa suradnicima. Pa kao što smo mogli čuti dio oporbe uporno želi proglasiti diskriminatornim prednosti pri zapošljavanju koje će moći ostvariti ročnici koji odsluže temeljno vojno osposobljavanje, pa tako tvrde da su žene za koje temeljno vojno osposobljavanje nije obaveza diskriminirane, kao i oni koji će služiti civilnu službu, civilnu službu služiti ovaj dio vojnog roka. Možete li odgovoriti jel je riječ o diskriminaciji ili je ovo riječ o čistom politikantstvu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče. Uvaženi zastupniče Đakić. Nije ovo nikakva diskriminacija, niti je ovo bilo šta što bi se moglo na taj način nazvati. Ljudi koji odu, tj. mladići i djevojke koji se odluče na temeljno vojno osposobljavanje i nakon ta dva mjeseca oni se stavljaju na raspolaganje Republici Hrvatskoj pričuvnom sastavu do svoje 55 godine života. Znači u svakom trenutku ih netko može pozvati i reći o.k. sad ideš 15 dana negdje na vježbu ili ne daj bože nešto gore da se dogodi.
I kada se taj čovjek ili ta djevojka ili ta osoba kako god zapošljava po istim uvjetima kako su svi, a nemaju taj status kao što ga ima on tek tada on dolazi u prednost. To je prvo. Znači ne dolazi u prednost u smislu da dođe, da se prijavi da bude automatski primljen nego mora biti kvalitetan kao i najkvalitetniji u tom procesu, ali sa tom dodatnom pogodnošću imat će prednosti kao što imaju i invalidi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i hrvatski branitelji i nacionalne manjine, tako će imati i onaj tko se stavlja na raspolaganje hrvatskoj državi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministre.
Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa.
Pa nastavljam na ovo što je ministar sada govorio. Dakle, gospodin ministar Božinović je jako lijepo obrazložio o važnosti ovog sustava obuke civilnih ročnika za jačanja sustava civilne zaštite. I oni su isto na raspolaganju do svoje 55 godine i bore, bit će pozvani kad god bude trebalo, a govorili smo o tome da su ugroze sve veće.
Vi ste s druge strane rekli da 67% mladića koje ste ispitali žele u stvari vojnu obuku, 67% od 19000 je preko 12000 mladića. Vi ćete godišnje obučavati 4000 mladića i djevojaka za vojnu obuku. Ne vidim taj, čemu taj strah od iskaza priziva savjesti pogotovo kada znamo da nam ono što je rekao ministar Božinović i u sustavu Civilne zaštite treba jačanje ljudskih potencijala. A ako nije strah onda se zaista barem prema ovim zakonskim, zakonskim rješenjima radi o diskriminaciji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani zast…, predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupniče Paus nema nikakvoga straha i nema nikakve diskriminacije. Mislim mi ćemo očigledno se zadržati na toj temi diskriminacije, jer tu je nekako čini mi se najviše upita i najviše dilema.
Onaj tko ode na temeljno vojno osposobljavanje ta osoba nosi ubojito naoružanje, nosi pušku i on je vojnik. Onaj koji je vojnik zna se koja je zadaća vojnika, a zna se koja je zadaća onoga tko ode u služenje civilnog služenja vojnog roka. Znači on nije vojnik, on je čovjek koji će pomoći zajednici, pomoći u određenim ugrozama ali nije vojnik. Vojnik je vojnik i ta kategorija je najviša i nedokučiva za sve druge i tako će i ostati. Jer vojnik je onaj koji će prvi otići i izložiti svoj život za sve one o kojima sad raspravljamo i oni koji se pozivaju na priziv savjesti, oni koji ne morajući ići na temeljno vojno osposobljavanje i nas ovdje koji sjedimo ovdje u Hrvatskom saboru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče Anušiću.
Vi se da ste vodili računa stvarno o svakom detalju, pa vjerujem da vam i moje pitanje neće biti strano, jer smo svjesni da su današnji mladi ljudi doista izloženi digitalnim tehnologijama, raznim alatima, koriste mobitele i bit će pravi izazov učiniti tu obuku za njih interesantnom da im se zadrži pažnja i da ih se motivira.
Zato me zanima, planirate li vi u okviru temeljne vojne obuke koristiti neke moderne digitalne alate poput simulacija virtualne stvarnosti ili dronova kako bi to njima bilo zanimljivo. Također znamo da su oni i na društvenim mrežama prisutni, pa je s tog aspekta jako važno i komunikaciju o temeljnoj vojnoj obuci putem tih kanala nekako uputiti prema njima kako bi ih se zainteresiralo.
Znači zaključno moje pitanje je kako temeljno vojno osposobljavanje učiniti IN, kako ga učiniti privlačnim i …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… modernim za današnje mlade generacije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena zastupnice Petir da, vrijeme koje je bilo u obrani i do prije tri i pol godine i vrijeme koje sada, govorimo o doktrini ratovanja o obrani, generalno o svemu se potpuno promijenilo. Rat u Ukrajini je sve promijenio. Nove tehnologije, novi načini, nove ugroze i generalno potpuno novi način ratovanja. Upravo to će i oni naravno učiti i na temelju vojnog osposobljavanja.
Neke od novina su svakako simulatori koje će oni moći koristiti, sve eventualne situacije, korištenje i upravljanje borbenim dronovima, FPV dronovima kojima je Hrvatska kao što i znate se predodredila, tj. ponudila se da bude vodeća nacija u EU unutar NATO saveza gdje bi bili netko tko bi proizvodio i bio vodeća nacija u proizvodnji upravo FPW drona. Sada nemamo puno vremena, ali uglavnom da.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Sve nove tehnologije, znanja, kibernetička sigurnost, sve, sve će imati priliku na temeljnom vojnom osposobljavanju proći.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala predsjedniče. Pozdravljam ministre i državne tajnike.
Ovako mislio sam da HDZ još jednom dijeli Hrvatsku, nije mi jasno. Nije mi jasno zašto se uvodi ta diskriminacija, uvodi se zapravo prednost kod zapošljavanja za one koji su služili vojni rok. Pitanje je zapravo, evo na primjer kad Ministarstvo vanjskih poslova tamo negdje 2028. raspiše natječaj za prijem pravnika u diplomaciju, jave se dva kandidata. Jedan kandidat je lošiji, puno lošiji, bio je u vojsci. Drugi kandidat je izvrstan, pravi znalac, ali je anemičan i morao je civilno služiti. Sad me zanima po vašem zakonu ovaj mladi pravnik će zbog svoje anemije ostati bez prilike, pa me zanima gdje se bude on zaposlio ako znamo da je mjesto predsjednika Vlade popunjeno? Hvala.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče Kralj.
Već sam to objasnio bio i nema potrebe da zbog nepraćenja tijeka sjednice postavljate pitanja na koje sam već nekoliko puta izjavio samo da bi poentirali na nekim sasvim drugačijim situacijama, ali pojasnit ću vam ponovno. Pod jednakim uvjetima, pod jednakim uvjetima kvalitete kandidata onaj koji je služio temeljno vojno osposobljavanje ima prednost pri zapošljavanju. Ako je ovaj kvalitetniji ima više bodova na testiranju i na intervjuu onda nema nikakvih dilema.
Onaj koji je služio temeljno vojno osposobljavanje ići će tražiti posao negdje dalje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre pa kao što ste i sami rekli u svome govoru, nažalost od 2008. godine izgubili smo preko 300 tisuća mladih ljudi koji nisu stekli osnovna znanja kako bi na neki način zaštitili sebe, svoju obitelj pa i svoju domovinu.
Danas kad konačno ponovno uvodimo temeljnu vojnu obuku ovaj 60 negdje od 62 do 65% tih mladića koji trebaju ići na temeljno vojno osposobljavanje su se izjasnili za i da podržavaju to. Po meni je to najvažnije. To je najvažnije. Oni koji i dan danas ne podržavaju temeljnu vojnu obak… obuku pa nažalost čak i ovdje u Hrvatskom saboru velika većina njih nije ni '91. podržavala stvaranje hrvatske vojske i tu se zaista ništa ne da, ne da promijeniti. Kao što je rekao jedan naš umirovljeni general ovih dana pitanje, osnovno pitanje da li mi to želimo ili ne želimo sve ostalo je jasno.
Prema tome, evo moje pitanje je …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… odnosno komentar vaš.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupničke Šašlin, nekoliko pokušaja prosvjeda na trgovima, nekoliko pokušaja online peticija pisati protiv temeljnog vojnog osposobljavanja, nekoliko političkih inicijativa, sve je propalo i sve je jednostavno naišl… nije naišlo na razumijevanje onih koji misle da ovo ne trebamo činit i radit.
Znači drago mi je da je svijest i unutar hrvatskog naroda a i velikim dijelom političkog dijela kako opozicije tako i pozicije je svjesna potrebe temeljnog vojnog osposobljavanja. Na kraju krajeva najdraže mi je to 65% onih koji će ići na temeljno vojno osposobljavanje to razumiju, podržavaju i odazvat će se. I to govori apsolutno sve. Sve druge bitke i sve druge rasprave jednostavno nemaju baš puno smisla ali ok, danas ćemo o tome raspraviti i u petak glasati.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani stav našeg kluba bio je da se Hrvatska odlučila za smjer profesionalizacije vojske, da imamo profesionalnu vojsku i uz to smo imali i dobrovoljni vojni rok. Svjesni problema sa pričuvnim sastavom ponudili smo kao opciju, toga ste i vi sigurno svjesni, a i sami ste o tome govorili da se zapravo određene benifiti daju veći za one koji služe dobrovoljni vojni rok kako ne bismo ponovo uvodili prisilu za vojni rok.
Mene zanima zašto nismo poboljšali uvjete za dobrovoljni vojni rok jer smo mogli zapravo time nadoknaditi taj problem koji imamo sa pričuvnim sastavom nego uvozi, uvodimo obavezu koja će diskriminirati mnoge koji u toj obavezi neće sudjelovati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Benčić, obrazlagali smo to na nekoliko, u nekoliko navrata još pa ponovit ću ponovo.
Da i mi računamo na ono profesionalni sastav hrvatske vojske i on postoji. U ovom trenutku profesionalni sastav hrvatske vojske oružanih snaga postoji. On će se kroz temeljno vojno osposobljavanje zasigurno jačat, širiti, novim kadrovima, mladim ljudima i brojem pripadnika Oružanih snaga RH.
Ovo temeljno vojno osposobljavanje i ovaj zakon ne tiče se samo temeljnog vojnog osposobljavanja i generalno samo Oružanih snaga RH nego se tiče i kolege Božinovića i civilne zaštite kao takve. Ako ste vidjeli ovo je jedan veliki paket koji će generalno nacionalnu sigurnost RH podići na jednu puno veću i višu razinu, zahtjevima modernih vremena kad govorimo o ratovanju o temeljnom, o o generalno o oružanim sukobima, ali i kad govorimo i o ugrozama koje se u ovom trenutku temeljem klimatskih promjena i svih drugih stvari koje se događaju događaju svakodnevno u Hrvatskoj i koje je potrebno jačati i snažiti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i civilnu komponentu zaštite Hrvatske …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… i hrvatskog naroda.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić povreda Poslovnika, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda Članka 238., drago mi je da ste ovo rekli …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić što je povrijeđeno?/…
… povreda Članka 238. …
…/Upadica predsjednik: Što?/…
… ok, dakle nije mi odgovoreno na pitanje na način koji bi …
…/Upadica predsjednik: Koji bi vi htjeli to nije povreda Poslovnika./…
Jel ćete mi sad to omogućit? Ako mi hoćete onemogućiti, onemogućite mi.
…/Upadica predsjednik: Ne zato što, zato što vi ovako …/…
Ne zato što to ne radite drugima.
…/Upadica predsjednik: … ću vam reći, znate što ću vam reći?/…
Zato što to ne radite svojima.
…/Upadica predsjednik: Ne, ne, ne./…
Ako hoćete onemogućit, onemogućite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne, kolegice Benčić vi sada sve ove koji su korektno odslušali ministra i možda bili nezadovoljni odgovorom dovodite u neravnopravnu odnosno diskriminirajuću poziciju kako biste vi to rekli.
Dakle, postoji replika, ja sam zamolio na početku i drže se svi kolega Jurčević je jedini to napravio i njega sam isto prekinuo na isti način kao i vas zato što se 48 zastupnika javilo i od tih 48 vjerojatno će 44 biti korektni, a bit će vas nekoliko koji ćete zloupotrijebit to. Zato sam reagirao. I mislim da nije fer s vaše strane jer ste htjeli kao da je aktualno prijepodne poklopiti ministra s onim što se vama nije svidjelo u njegovom odgovoru, ali to nije povreda Poslovnika i dobivate opomenu.
Izvolite kolega Zelić.

Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani gospodine ministre ovako svako ulaganje u povećanju sigurnost građana RH nema svoju cijenu i tako govoriti o nekim iznosima mislim da nije korektno. Svako ulaganje u čovjeka i njegovu veću osposobljenost, pripremljenost je apsolutno opravdana jer samo zadovoljan čovjek može izvršiti sve svoje zadatke, sve ciljeve kad je u pitanju sigurnost RH, ali isto tako i njegove obitelji.
Podržavam i osposobljavanje ročnika jer oni za 2 mjeseca zaista mogu puno naučit i vještine i sve o vojsci ukoliko žele, a kad su se izjasnili da hoće onda to žele i bit će sigurno osposobljeni na način kako i vi očekuje.
Moje pitanje je samo koliko će poziva biti upućeno sad u prvoj rundi i koliko će bit formiran taj naraštaj ročnika i evo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kad ćete im uputiti pozive.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupniče Zelić krenit ćemo sa prvom, prvim pozivima oni će brojkom i slovom biti 3 tisuće i to će biti prvi pozivi koji će biti upućeni i prvi ročnici koji će proći liječnički pregled i koji će biti upućeni na temeljno vojno osposobljavanje ili dalje prema civilnoj zaštiti. Nakon toga nastavljamo tom istom dinamikom i polako ovaj preuzimamo praktički puni kapacitet i temeljnog vojnog osposobljavanja, ali i puni kapacitet za civilnu zaštitu koja se tiče nje i onda naravno puni kapacitet oni koji se pozivaju i koji odlaze prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Evo hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Novak izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani ministre. Svojom izjavom kad ste opravdavali uvođenje obveznog vojnog roka uvrijedili ste velik dio prosvjetnih djelatnika pa će u tom tonu biti i moje pitanje. Kako to da u deset godina niste naučili djecu o Domovinskom ratu nego kao jednu od dobrobiti uvođenja vojnog roka upravo je učenje o Domovinskom ratu. To je vaša izjava. Što nedostaje školama, učiteljima, nastavnicima i profesorima koji očito po vašem mišljenju ne znaju poučavati o Domovinskom ratu, a naša djeca i odrasli ljudi poslije ne znaju ništa o tome ili mislite da ih uče krivo? Čime to škole nisu opremljene, što nedostaje prosvjetarima, a u vojarnama ima i postoji? Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Uvažena zastupnice Novak, ispričavam se Novak. Da, nema nikakih upućenih kritika niti prema osoblju, niti prema profesorima, niti prema nastavnicima, niti prosvjeti generalno u cjelini. Ono što će oni u vojarnama učiti i ono što svakako ne mogu naučiti u osnovnoj, srednjoj školi ili na fakultetima to je ono što će se ticati isključivo Domovinskog rata vojnih operacija. Ljudi koji su tada vojne operacije vodili u nevjerojatnim okolnostima, nepovoljnima za nas tada, a i zbog manjka naoružanja, opreme i generalno svega što je, učit će neke stvari i neke detalje će saznati koje recimo u školi ne mogu naučiti niti će ih škola ikad tome učit. Učit će o herojima Domovinskoga rata koji su iznijeli taj Domovinski rat i koji će svjedočiti neki koji su i bili u Domovinskom ratu pa će im svjedočiti o onome kako je u onom vremenu bilo, kako se bilo boriti, kako …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… je bilo tada nositi uniformu. Nije samo osnovna i srednja škola nešto …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./… gdje oni mogu naučiti o Domovinskome ratu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimić izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala predsjedniče. Poštovani ministre. Mladi su anketama podržali odlazak na temeljno vojno osposobljavanje, a naravno podržavamo ga i svi mi branitelji koji smo '91.g. branili Hrvatsku, a branili smo Hrvatsku znanjima koja smo stekli u onoj vojsci, dakle i nositi pušku, i pucati ručnim bacačem, voziti tenk, a danas mladi koji odu na temeljno vojno osposobljavanje naučit će naravno moderne ratne vještine odnosno ne daj Bože da su one ratne, ali vojne vještine i sutra bude li potrebno naravno moći braniti Hrvatsku kao što smo i mi branili. I vjerujem da mladi znaju kolika je važnost njih da oni budu upravo ti koji će sutra stati na branik države, a to će imati priliku i u vojarnama osjetiti sa onima koji su prošli Domovinski rat. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Pitanje za vas je samo …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Šimić./… da li ćemo se studentima dozvoliti odgoda služenja …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimić molim vas koncipirajte u minutu pitanje. Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče HS-a. Uvaženi zastupniče Šimić. Da, naravno da će se studentima dozvoliti odgoda skroz dok njihovo školovanje traje, do 30. godine života. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Evo poštovani ministre, rekli ste ovdje u odgovoru kolegi da će se u dva mjeseca obuhvatiti sve i temeljna vojna obuka i vojna spremnost i kibernetička obrana moderne tehnologije, dakle da će o tome svemu ročnici učiti. Međutim, evo budimo iskreni dva mjeseca zaista nije dovoljno ni za osnovnu taktičku obuku, a kamoli za ozbiljno osposobljavanje za obranu od dronova, kibernetičkih napada, zaštitu kritične infrastrukture itd.. Prema NATO standardima osnovna vojna obuka traje barem od 10 do 14 tjedana specijalizirane vještine koje zahtijeva 21. stoljeće traju mjesecima, dakle za ratove 21. stoljeća nam trebaju zaista stručnjaci, a ne nekakve PowerPoint obuke od osam tjedana. Evo konkretno vas pitam obzirom da vjerojatno već znate plan kako će izgledati ta obuka. Koliko sati stvarne kibernetičke obuke će dobiti prosječan ročnik i je li to dovoljno za obranu Hrvatske? Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Uvažena zastupnice Puljak.
Gledajte, niti ja, a vi još manje možemo u ovom trenutku soliti pamet oružanim snagama i govoriti šta treba raditi šta ne treba radit, koliko sati je potrebno da bi on imao na PowerPointu ili će on doživjeti to nekako simulatoru, da li će to trajati osam tjedana ili će trajati 10 tjedana. Oružane snage RH imaju u potpunosti razrađen proces, dinamiku i vrijeme za obuku koju oni u ovom trenutku i provode već niz godina na osam tjedana tj. na dva mjeseca i nastavit će ih dalje kroz temeljeno vojno osposobljavanje.
Naše oružane snage su ponikle iz Domovinskog rata i iz iskustva Domovinskog rata su vrhunski profesionalci, ljudi koji znaju svoj posao raditi i budite bez brige da će oni i dalje nastaviti svoj raditi posao vrhunski i da će ti mladići i te djevojke koje budu prošli ta dva mjeseca obuke izaći puno kvalitetniji u smislu znanja, sposobnosti i obučenosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Uvaženi potpredsjedniče Vlade. Mene veseli ova velika podrška prijedlogu dva zakona i vladajućih, ali i velikog dijela oporbe. Ono što se pokušava u ovoj raspravi je očito da se pitanje priziva savjesti nametne kao dominantno u odnosu na onaj osnovni cilj, a to je služenje vojnog roka tj. obveza temeljnog osposobljavanja.
Ja smatram da je temeljno osposobljavanje potrebno jer potiče osjećaj odgovornosti, discipline i zajedništva među mladima, ono za mene ne znači danas prisilu nego način na koji mladi nauče štititi svoju zemlju ili pomoći u kriznim situacijama. Ono što se sugerira oko priziva savjesti treba poštivati, ali to ne znači da ne postoji obveza i na drugi način za one koji će se odlučiti da to rade civilno. Mislim da, evo moje pitanje je, da li smo mi pronašli konačno ono fino ugađanje radi ovog dijela oporbe koje stalno prigovara da zaista imamo jedan balans između odnosa obveznog služenja vojnog roka odnosno civilnog služenja i one …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… treće stvari, diskriminacije žena?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče HS-a. Uvaženi zastupniče Borić, pa ja se nadam da jesmo, ali evo uz ovu raspravu uvijek naravno postoji drugo mišljenje. Na kraju krajeva tako i to i treba bit, ovo je HS, ovo je volja hrvatskog naroda na izborima bila da oni imaju dio zastupnika koji može svoju politiku ovaj tumačiti i komunicirati javnosti.
Al ono što ja želim reći i što sam već bio jedanput rekao ponovit ću ponovo. Ne možemo promatrati državu i od nje očekivati sve ono što mi mislimo da nama država treba dati. Postoji odgovornost prema zajednici i društvu u kojem živimo, postoji odgovornost prema državi u kojoj živimo i postoji obveza prema toj državi. Ta obaveza je toliko u ovom trenutku fleksibilna da možete otići dva mjeseca na temeljno vojno osposobljavanje, možete bit 4 mjeseca negdje …/Govornik se ne razumije./…, možete 3 mjeseca biti na obuci za civilnu zaštitu. Na kraju krajeva, to je u ovom trenutku ja mislim jedan od najblažih okvira vraćanje duga ili na kraju odgovornosti prema državi…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…u odnosu na sve zemlje u okruženju, a rekao bih i u svijetu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Miloš izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Poštovani ministre, slažem se s vama, postoji odgovornost javnih dužnosnika da daju potpune informacije o tvrdnjama koje koriste, pa ću vas ja zamolit da to isto nama date potpune informacije.
Prvo, vi ste više puta rekli da najveći broj mladih podržava služenje vojnog roka i ja ću priznat da me to malo iznenadilo jer su anketni trendovi u drugim zemljama EU ipak nešto drugačiji, ali, ali je moguće. Međutim, niste nam odgovorili na pitanje tko je radio tu anketu, dakle koja ovlaštena agencija je radila tu anketu i da li ste spremni javno objaviti tu anketu jer ona se ipak koristi za nekakvo donošenje javnih politika i stoga bi trebala biti javno objavljena?
Drugo pitanje, vi kažete da ukidate građanski nadzor nad javnim nabavama, e da ne bi kasnile te iste nabave jel tako, pa možete li reći da li ste na temelju toga radili neke analize, da li je neka javna nabava u saboru kasnila, imate li takve primjere da je zbog sabora javna nabava kasnila? Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče HS.
Uvažena zastupnice Miloš, anketa koja je provedena, provedena je na našim područnim uredima za obranu gdje su dolazili mladići evidentirat se u vojnu evidenciju, tada je izvršena anketa u kojih se njih pitalo to pitanje koje sam rekao, 62-65% su rezultati. Ja ću zamoliti da tu anketu ćemo vam dati, dat ćemo vam tu anketu bez ikakvih problema, 13 tisuća mladića iz ovaj, iz ovaj anketirano. Nema nikakvog razloga to sakrivati, niti bilo šta. Na kraju krajeva, i sami znate da organizacija i prosvjeda i ovih, ovih potpisa peticije nije uspjelo protiv temeljnog vojnog osposobljavanja, pa i to bi vam trebalo bit nekakav kak bi rekao ovaj znak ili predznak da ovo što smo mi rekli i što sam ja rekao je ispravno. Javna nabava za nabavku od 5 do 15 milijuna na to mislite i odlazak na za Odbor za obranu? 20.g. nije to mijenjano, u ovom trenutku dinamika ubrzanja nabavke…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i cijena nabavke naoružanja nas je prisilila, ne prisilila nego nam daje zapravo da ovo napravimo.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
Izvješće ćete dobit o svakoj nabavi, bez brige budite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani ministre, pozdravljam svakako donošenje ovog zakona i uvođenje obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja i moje osobno mišljenje je s obzirom na neko moje životno iskustvo i s obzirom na Domovinski rat koji je bio nedavno da je ovo preblagi model, ali u budućnosti možemo uvesti i nešto bolje.
Ja bi voljela zbog javnosti s obzirom da se pokušava nametnuti od nekih oporbenih zastupnika teza kako se diskriminira one koji će služiti civilnoj zaštiti da imaju manje beneficija u odnosu na ročnike koji će služiti temeljno vojno, vojno osposobljavanje, osobito vezano za iznos naknade koje će primati, pa molim vas još jednom zbog javnosti da nam objasnite zašto će oni koji će ročnici služiti temeljno vojno osposobljavanje primati oko 1100 eura, a oni koji će služit u civilnoj zaštiti primati oko 250 eura.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče HS.
Uvažena zastupnice Blažanović, cilj ovog zakona je potaknuti i popularizirati poziv na temeljno vojno osposobljavanje, a nakon toga naravno i karijeru u Oružanim snagama RH i to su razlog zbog čega smo se odlučili određene beneficije dati i određene prednosti dati i određene olakšice dati, ali ponovit ću ključnu stvar koju u ovom trenutku možda ne promatramo kroz, kroz taj okvir, a to je da će ti ljudi koji prođu temeljno vojno osposobljavanje za razliku od onih koji to ne budu bili, biti pričuvnici Oružanih snaga RH do svoje 55.g., što znači da u svakom trenutku mogu biti pozvani na vojnu vježbu, da mogu biti pozvani u nekakvu situaciju koja je krizna i oni su se stavili temeljem ta dva mjeseca na raspolaganju hrvatskoj državi do svoje 55.g. života, za razliku od onih koji nisu otišli na temeljno vojno osposobljavanje i to je razlika i to je razlog zbog čega su ti ljudi na taj način tretiraniji na jedan način koji se tumači kao diskriminacija…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…nekih dijelova, ali je jednostavno nije točno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bakić izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, evo ja ću naglasiti slijedeće, dakle prema ovom prijedlogu zakona tijela državne uprave i druga državna tijela i tijela lokalne samouprave bit će dužna pri zapošljavanjima dati prednost osobama koje završe vojno osposobljavanje. E sad, takva odredba diskriminira ne samo one s prigovorom savjesti, ne samo sve žene nego uopće sve žene i muškarce iznad 30.g. i ne samo njih nego čak i one koji zbog medicinskih razloga ili fizičkih ograničenja ne mogu pristupiti vojnom osposobljavanju. Smatrate li vi stvarno da je takva odredba i dobra i potrebna i ako da, da li biste vi podržali slična rješenja i u drugim zakonima koji bi, koja bi na takav sličan način favorizirala skupine sa određenim posebnim znanjima ili vještinama? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče HS.
Uvaženi zastupniče Bakić, ponovit ću ponovno, onaj ko odluči ići u temeljno, temeljno vojno osposobljavanje, onaj koji je spreman obući uniformu hrvatskog vojnika, onaj koji je spreman staviti oružje na rame i onaj koji je spreman u datom trenutku otići braniti i otići na prvu liniju braniti hrvatsku državu, ne možete stavljati u isti kontekst sa nekakvim drugim skupinama i nekakvim drugim grupacijama.
Ja smatram, ja smatram, ja smatram da netko ko se odluči na takav, takvu karijeru i takav potez treba imati potporu i na neki način imati određenu, određenu ovaj beneficiju od strane države. I sada postoji to, znači i invalidi i hrvatski branitelji i djeca poginulih hrvatskih branitelja i nacionalne manjine u ovom trenutku imaju pravo pri zapošljavanju pod istim uvjetima kao i svi drugi i nikaki problem nije. Isto tako će u budućnosti imati onaj tko je otišo na temeljno vojno osposobljavanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani potpredsjednici Vlade sa suradnicima, poštovani ministre Anušiću u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani predviđeno je da temeljno vojno osposobljavanje traje 2 mjeseca dok civilna služba u sustavu civilne zaštite traje 3 odnosno 4 mjeseca. Možete li pojasniti zašto je trajanje civilne zaštite dulje od temeljnog vojnog osposobljavanja?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Ostrogović zato što oni koji idu na temeljno vojno osposobljavanje borave u vojarni 24 sata dnevno. Oni koji idu na ovo borave 8 sati i imaju praktički radno vrijeme. I druga stvar je kao što sam i izgovorio nekoliko puta prije ovaj na pitanja koja su mi bila postavljena. Onaj tko se odluči na temeljno vojno osposobljavanje i te ljude želimo potaknuti na temeljno vojno osposobljavanje i želimo ih potaknuti na karijeru u Oružanim snagama RH. Evo to su razlozi zbog čega su razlike i u financijskom dijelu ali i razlike u trajanju ovaj procesa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre vojna pričuva, znači sami ste rekli meni broj je bio taj nepoznat 300 tisuća mladića da su van temeljne vojne obuke i …/Govornik se ne razumije./… i ja to smatram na jedan način i kao ugrozu nacionalne sigurnosti, a u biti u konačnici imali smo razne situacije gdje je vojna pričuva mogla dati svoj obol u raznim situacijama, a i kao sam vojni pričuvnik znam koji su problemi. Mislim da je zadnje smotriranje koje sam ima 2013., 2014. u Lori.
Tako da apsolutno podržavam u ovome zakonskom okviru ta vojna pričuva koja je u bitnom …/Govornik se ne razumije./… nacionalne sigurnosti, već ste puno o tome rekli.
Moje pitanje će biti kratko i jasno znači spremnost. Spremnost i instruktora i vojarni za prihvat ovih temeljno vojno osposobljavanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupniče Kukavica, spremni smo u potpunosti prihvatiti broj ročnika koji će ići na temeljno vojno osposobljavanje, spremni smo sa infrastrukturom, spremni smo sa instruktorima i čekamo evo početak provođenja temeljnog vojnog osposobljavanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Glavić, izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjednici Vlade sa suradnicima vidim da je u ovom prijedlogu zakona velika uloga osim Ministarstvima obrane i unutarnjih poslova data i Ministarstvu zdravstva u provedbi temeljne obuke. Naravno da je to s mog gledišta izuzetno važno obzirom na iskustva iz Domovinskog rata i na nove vojne tehnologije i način ratovanja.
Pitao bi vas koji opseg u ovoj temeljnoj obuci ste predvidjeli u tom području, dakle u području medicine?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupniče Glavić, nadam se da sam razumio pitanje. Znači zdravstvene ustanove diljem Hrvatske će provoditi zdravstvene preglede od domova zdravlja pa do svih ambulanti obiteljske medicine će imati obavezu i zadatak i zadatak sve ovaj potencijalne pripadnike da li temeljnog vojnog osposobljavanja ili civilne zaštite ili onih koji se pozivaju na priziv savjesti liječnički pregledati. I naravno to će biti prilika da se možda i kroz te liječničke preglede preveniraju možda nekakve stvari koje su ti mladići ili djevojke ovaj imaju, a u ovom trenutku možda za to niti ne znaju.
Tako da je spremno znači Ministarstvo zdravstva i MUP ali i Ministarstvo obrane je pripremalo cijeli ovaj projekat i cijeli i cijeli ovaj proces. I naravno tu će biti uključena i medicina, medicina rada kao takva.
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mišić, izvolite.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministri moje pitanje ministru Anušiću se odnosi na to s obzirom da se vidi iz priloženoga da je lokacija vojarne znači od Knina, Slunja i Požege vidi se da je to, znamo da se hrvatska vojska sastoji od više rodova vojske pa me zanima po samim lokacijama se može ovaj uvidjeti da tu nije uključena mornarica i hrvatskog zrakoplovstvo. Da li u budućem, u narednim periodima imate u planu i to?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Mišić, ovo je opća obu… ovo je temeljna obuka. Znači oni nakon te temeljne obuke se onda mogu odlučivati za grane naših oružanih snaga da li je to zrakoplovstvo, da li je to mornarica, pješadija, topništvo ili nešto treće ovaj tako da je ovo smisao ovog temeljnog vojnog osposobljavanja je temeljno vojno osposobljavanje. Znači općenito temeljno vojno osposobljavanje koje će nakon toga ako se netko od njih odluči u karijeru unutar oružanih snaga birati ili će se javljati na određena upražnjena mjesta kako mornarice, zrakoplovstva tako i kopnene vojske.
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Budalić, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima pozdravljam uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja kao važan iskorak u jačanju obrambenih kapaciteta kao i povezivanje mladih s vrijednostima domoljublja i odgovornosti.
Globalna situacija nije, nas osvješćuje da sigurnost više nije zajamčena sama po sebi. Šta li po vama, da li je po vama temeljno osposobljavanje samo sigurnosni aspekt ili odgojno društvena vrijednost u smislu jačanja discipline, odgovornosti i društvene solidarnosti?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupniče Budalić, gledajte prvenstveno zbog sigurnosne situacije i sigurnosnih ugroza i jednostavno održivosti razine sigurnosti RH bilo je nužno uvesti temeljno vojno osposobljavanje koje smo evo kao što će i odgovarati vjerojatno sada na replike i kolega Božinović ovaj proširili i na civilnu zaštitu. Prvenstveno je cilj sigurnost, prvenstveno je cilj stabilnost i prvenstveno je cilj odgovor na trenutne izazove u koje se i Hrvatska kao i cijeli svijet nalazi.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bušić, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala. Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Gospodine ministre u prvom redu pozdravljam ovu vašu inicijativu i potrebu uvođenja ovog naravno obveznog, odnosno temeljnog vojnog obrazovanja. Međutim u javnom prostoru često puta čujemo i evo i danas smo imali prilike jel' to uopće potrebno, pa bih ja vas zamolila da zapravo naglasite još jedanput radi onih koji to tvrde koliko je potrebno i kakve su okolnosti u kojima živimo, kakav je svijet u kojem živimo i je li potrebno uopće i zašto je potrebno. Podvucite, ja mislim da su dva temeljna što ste vi naglasili već dosta puta, ali još jedanput ponovite radi onih koji sumnjaju da je ovo nepotrebno.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvažena zastupnice Bušić da, nepotrebno je onima koji misle da je nepotrebno. Mi mislimo da je potrebno i drago mi je da velika većina i u ovom Hrvatskom saboru i javnosti mislim da mi trebamo. Ako nismo naučili lekcije iz Domovinskoga rata, ako nismo naučili lekcije i iz drugih situacija prvenstveno i ukrajinske situacije, pa i Bliskog istoka, pa danas sutra situacije u kojoj se nalazi i Kosovo i BiH koji su naši susjedi, pa sve ono što je prošlost kako ova bliža, tako ona dalja ja ne razumijem koliko put više onda možemo i čime više možemo uvjeriti nekoga tko misli da ovo nama ne treba, da nam to ipak treba. Ovo nam treba. Cijena sigurnosti ne postoji, ta cijena je nenaplativa. Ne možete platiti sigurnost. Ovo je stvar i gospodarstva i ekonomije i demografije. Ovo nije samo stvar temeljnog vojnog osposobljavanja …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… nego svih segmenata društva.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Anušić u Zakonu o službi u Oružanim snagama u više članaka se spominje termin hrvatski državljanin, a znamo da prema Ustavu hrvatski državljani su i svi mi koji živimo izvan, sa prebivalištem izvan Republike Hrvatske, dakle Hrvati u BiH, hrvatske nacionalne manjine, hrvatsko iseljeništvo. Pa vas pitam ima li zakonskih zapreka da temeljno vojno ospobljavanje prođu i recimo i Hrvat iz Njemačke ili Hrvat iz BiH i ako ne jeste li predviđali i možete li predvidjeti broj polaznika i onih koji bi se mogli prijaviti? Razumljivo pitanje obzirom da smo mi svi koji jesmo izvan RH zainteresirani i u interesu nam je međunarodno uvažavana, ekonomski snažna, prije svega sigurna i stabilna Republika Hrvatska.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupniče Barbarić svatko onaj tko ima hrvatsko državljanstvo i tko želi prijaviti se za temeljno vojno osposobljavanje to će mu biti naravno omogućeno. Nikakvih tu nema zapreka. Stvar je samo želje i preferencije onoga tko odluči se ići ili neće.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre.
Vama je vjerojatno poznato da Europski sud pravde 2000. godine presudom Julia Schnorbus protiv pokrajine Hessen presudio je da je davanje prednosti pri zapošljavanju onima koji su završili vojni rok diskriminacija, neizravna diskriminacija žena.
Ono što ja vas želim danas pitati, a mi imamo ozbiljan problem sa tim u zakonu i to znate već i od prvog čitanja i na odborima smo iskazali taj stav, kako smatrate i možete tvrditi da ovaj zakon neće biti diskriminatoran prije svega prema ženama, onda nakon toga prema muškarcima koji imaju zdravstvene teškoće zbog kojih ne mogu proći temeljno vojno osposobljavanje, prema muškarcima koji od 2008. do danas nisu imali obvezu pristupiti vojnom roku, a isto tako i onima koji se pozovu na priziv savjesti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Glasovac na kraju krajeva argumente koje mi iznosimo ovdje i koje iznosite vi argumente ili svi mi ovdje koji smo danas u sabornici i koji o tome razgovaramo na kraju će možda Ustavni sud o tome odlučivati, pa će možda Ustavni sud donest nekakvu odluku ili nekakav sud koji će biti nama nadležan da mi ovu odluku našu promijenimo i da recimo tu pravo prvenstva zaposlenja ili prednosti poništimo kao takvo i maknemo iz zakona.
Evo jedino sad što mogu nakon ovoliko rasprava, ovoliko objašnjavanja i pokušaja na neki način davanja dovoljno informacija i pogleda iz nekog možda drugog kuta šta znači otići u temeljno vojno osposobljavanje i stavit se na raspolaganje policiji hrvatskoj i da onda Republika Hrvatska evo nekakav, to je više onako kako bih rekao simbolična gesta prema onome tko odradi temeljno vojno osposobljavanje toga smo svi ovdje svjesni. Pa evo hajmo sačekati onda da šta će reći Ustavni sud ili ja koliko sam čuo već je stiglo to na Ustavni sud kao primjedba.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Krstulović-Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Hvala lijepa.
Gospodine ministre osim standardnog programa vojnog osposobljavanja uvjeren sam da je potrebno raditi i na domoljubnom osvješćivanju naših ročnika, na buđenju, razvijanju i njegovanju domoljubnog ponosa i pripadnosti hrvatskoj pobjedničkoj vojsci. Smatram da je potrebno ostvariti i susrete sa herojima Domovinskog rata i veteranima, ali i časnicima i dočasnicima koji su sudjelovali u međunarodnim mirovnim aktivnostima NATO-a u Ujedinjenim narodima.
Smatram da je to i najbolji način kako se gradi hrvatski pobjednički duh. Što kanite napraviti po tom prevažnom pitanju u vojnom osposobljavanju budućih hrvatskih vojnika? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Opara svakako namjeravamo jedan kut pogleda na Domovinski rat, jedan drugačiji kut možda koji nije do sad mogao se vidjeti u javnom prostoru ili možda nije se o njemu dovoljno govorilo ili se možda nije kroz naše obrazovanje o tome govorilo i o nekakvim detaljima. Svakako o tome razmišljamo i Oružane snage koje provode temeljno vojno osposobljavanje su predvidjele i određene stvari koje će biti moguće saznati kroz razgovor živih svjedoka iz vremena Domovinskog rata i dokumenata koje na raspolaganju imaju oružane snage. I to će svakako biti jedna od situacija i stvari gdje će onaj tko bude to čuo, vidio, naučio dobit jednu potpuno drugačiju sliku i o onome što se događalo '90.-ih godina i onoga što je prethodilo i onoga što je nakon toga bilo i ono što je danas.
Evo, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre ja ću ponoviti otprilike vama na malo drugačiji način pitanje koje sam vam postavila i u prvom čitanju zakona a riječ je bilo o profesionalnoj, dakle profesionalnoj vojsci, vojski i rješavanje njihovog stambenog pitanja. Ja apsolutno sam stava toga da je profesionalna vojska dobra, da mora imati određene benefite, jedna od tih benefita trebaju biti i mogućnost rješavanja stambenog, stambenog zbrinjavanja tako da može se mijenjati lokacije.
Vi ste mi onda kad sam pitala koliko stanova imate vi u portfelju odgovorili jednu brojku koja nije odgovarala stvarnosti jer je, jer se je vidjelo da je malo drugačija ali možda niste bili ni pripremljeni pa niste mogli ni odgovoriti pa to u ovom času zaista ne želim ni podebljavat, ali želim podebljati ono što ste vi u svom uvodnom izlaganju rekli.
Vi ste jednako tako spomenuli našu, dakle našu stambenu strategiju i rekli da se priprema određeni zakon kojim bi se neke stvari regulirale, pa me zanima koji je to zakon, što se priprema i koliko vi u tome sudjelujete.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lije… hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Mrak Taritaš ne pripremao zakon nego temeljem ovog zakona pripremao pravilnik kroz koji ćemo razraditi onda problematiku stambenog zbrinjavanja pripadnika Oružanih snaga RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Poštovani ministre, dakle prvo komentar mislim to što spominjete ako je tako kako spominjete to vam nije anketa. Zna se kako se rade ankete, to vam je vox populi po uredima koji nije čak niti anoniman. I to nam kažete sada u drugom čitanju i tvrdite da je anketa dostupna. Pa mi smo vam poslali 25.8. upit, poslao vam je predsjednik sabora i požurnicu nakon toga, nikad ju nitko nije vidio. Ovo je zadnji puta da o tome raspravljamo i evo prvi puta to čujemo.
Drugo zanima me tehnički, dakle novaci koji upišu fakultet moraju do 31.10. te godine dostaviti da su redovni studenti, no ovaj zakon neće biti usvojen do 31.10. a studenti prve godine su sada vojni obveznici. Kako ćete to riješiti jer zapravo ono što, čime ih obvezujete ovim zakonom oni neće nikako naprosto kalendarski moći izvršiti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Kekin nadam se da nismo neku diskriminaciju napravili ako smo pitali tako ljude u područnim uredima koji su išli u novačenje i u vojnu evidenciju ako smo ih pitali da li podržavaju ovo zbog čega su ovdje i da li će se odazvati. Evo ja se nadam da nismo diskriminaciju nekakvu napravili i da nismo uvrijedili s time, ali u svakom slučaju nije prvi puta, nije prvi puta da je o toj brojci govoreno. Ja sam nekoliko puta to rekao i nekoliko puta je to javno rečeno. Ta brojka, broj ispitanih na koji način su ispitani ti ljudi, ti mladići i na kraju krajeva kakav je rezultat toga.
A kad govorimo o ovome 31.10. i usvajanje zakona …/Govornik se ne razumije./… bez brige budite neće se nikoga dovesti u situaciju da ne može upisati fakultet ili da ne može pohađati fakultet zato što je dobio poziv za odsluženje temeljnog vojnog osposobljavanja kojeg se on na kraju krajeva ovaj očitovao da li hoće neće, da li će ići u civilnu nije bitno …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… bez brige onaj tko je upisao fakultet, fakultet će na miru …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… završiti onda će imati obavezu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin povreda Poslovnika, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Mislim 238., ovo je nevjerojatno dakle prvi dio …
…/Upadica predsjednik: Što je povrijeđeno recite./…
Članak 238. izgovorila sam to niste me čuli.
…/Upadica predsjednik: Što, što iz članka 238.?/…
Vrijeđanje zastupnika, dakle prvi, prvi dio dakle vi kažete da, da govorite o nekoj diskriminaciji pa nije to stvar uvrede ili diskriminacije nego postoje pravila kako se nešto radi da bi se zvalo anketom i ispitivanjem javnog mijenja. Vi te uvjete niste zadovoljili.
Drugo, niste odgovorili kako će …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Kekin./…
… oni studenti koji ne mogu ispuniti vaše zakonske odredbe pozvati se na pravo redovitog studiranja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin dobivate opomenu, vi ste treća zastupnica od 39 koja je prekršila ono što smo se dogovorili ne činiti, dakle da ne zloupotrebljavamo Poslovnik. 36 korektno a vas 3 nekorektno.
Ovo je bilo sve zasada od potpredsjednika Vlade i ministra obrane kolege Anušića, pa ćemo sada preći na replike koje idu prema potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću.
Prvi na redu kolega Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo poštovani ministre Božinović ovo govorim u principu kao načelnik stožera Civilne zaštite grada Varaždina u svojstvu zamjenika gradonačelnika. Iz ovih svih brojki, iz ovih svih rasprava izražavam bojazan da će se jako puno, jako puno ljudi pozvati na prigovor savjesti i da ćemo na JLS-ove makar ste rekli da će to biti iznimka imati jako puno prijava za ovo što načelno nije možda loše jer u principu nama fali povjerenika civilne zaštite, trebamo napraviti edukacije. Mi vrlo dobro surađujemo sa gospodinom Matošićem iz ravnateljstva i sa gospodinom Kučejom i mislim da je to jedna i prilika ali bi nam mogla biti neprilika ako neće biti dobro pripremljeno. Znači pozivam vas i pitam vas hoćete li napraviti pripreme sa ravnateljstvom zajedno sa većim gradovima svim tim da budemo spremni za ono što nas čeka jer nas čeka jako puno mladih ljudi s kojima nećemo znati što raditi u danom trenutku.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa gospodine zastupniče.
Slažem se sa vama da je ovo prilika za sustav civilne zaštite. Ono što vam želim reći to je da kad govorimo o civilnom služenju mi smo spremni na svaki scenarij. Ovdje smo čuli da ima anketa koje pokazuju da će velika većina se opredijeliti za temeljno vojno osposobljavanje i to je zapravo temeljna svrha ovog zakona jer time ispunjavamo ustavnu obvezu koja je propisana od usvajanja Ustava, ali kad govorimo o prizivu savjesti odnosno civilnom služenju ja vam mogu evo reći da smo mi već imali sastanak sa gradonačelnicima, županima prije nekih mjesec dana gdje smo ovo najavili. Imat ćemo sastanak 4.11. sa predstavnicima …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… udruga gradova i udruga županija, dakle vodimo računa ministre, …
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
… imamo cijeli hodogram.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Poštovani ministre evo ja ću vam u svom pitanju dati priliku u stvari da nastavite odgovor. Ali prvo uvodno ću reći da zadnjih desetak godina svjedoci smo sve češćih, a slobodno mogu reći i sve većih katastrofa, prirodnih katastrofa, dakle od poplava, potresa pa i pandemije. To je sve u nadležnosti civilne zaštite i zbog toga nam je i potrebna jedinica nekakvog pričuvnog sastava Civilne zaštite.
Rekli ste da očekujete oko 2 i pol tisuće civilnih ročnika, a što će sigurno sustav podignuti na jedan viši nivo. Možete li mi reći koju će obuku prolaziti civilni ročnici o civilnoj zaštiti, te trebaju li jedinice lokalne uprave, samouprave na neki način iskazati interes ili će se civilni ročnici odlukom povjerenstva kao što smo čuli od ministra slati u gradove, odnosno općine?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa.
Dakle evo nastavit ću s obzirom da ste mi dali tu mogućnost. Planiramo sve ove aktivnosti i gospođa Blažević možda na drugi način odgovora na vaše pitanje. Mi jesmo imali civilnu službu, odnosno Zakon o civilnom služenju, vidim da se o tome govori. Imali smo ljude koji su služili, koji su imali i tada prigovor savjesti, ali smo ih pogubili. Nismo ih stavili u sustav. Oni su radili jedno vrijeme i neke društveno korisne poslove, međutim kad smo u jednom trenutku trebali dići pričuvu civilne zaštite nismo imali. Upravo zato mi sad radimo sustav koji će bez obzira koliko tih ljudi bude, oni će biti pričuvnici civilne zaštite. Mi ćemo ih obučiti svim onim temeljnim zadaćama i onda nam se neće događati …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… da u nekim situacijama dižemo vojsku kad ne moramo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre Božinović kao čelnika jedinice lokalne samouprave zanima me sljedeće. Civilni ročnici koji budu raspoređeni u jedinicu lokalne samouprave bit će raspoređeni na određene poslove u općini koju će odrediti u tom vremenu služenja. Recimo ročnik koji bude radio određen fizički posao, na primjer košnja trave, gdje bi prilikom košnje trave došlo ne daj bože ali moguće na primjer do loma noge toga ročnika u tom slučaju da li ima odgovornost jedinice lokalne samouprave jer smo ga raspodijelili da ide kositi travu i da li ima mogućnosti osnovane tužbe civilnog ročnika u predmetnoj jedinici lokalne samouprave radi te ozljede?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Dakle, taj ročnik je na odsluženju vojne obveze i ja sam kazao i u uvodnom govoru da svi oni imaju određena prava, između ostalog pravo na zdravstveno osiguranje i na zdravstvenu skrb u slučaju da se nešto dogodi, a nadajmo se da neće. Dakle, mi ovdje smo potpuno svjesni da je to državna obveza koja će se u jednom dijelu nametnuti lokalnim zajednicama, odnosno jedinicama lokalne samouprave ali mi organizaciju, planove koji su zapravo vaši ali ćemo na njima zajedno raditi točno znamo što ćemo i što želimo dobiti.
I ono što je bitno svi ti poslovi će biti u funkciji prevencije za sustav civilne zaštite. Dakle, nije to uređivanje hortikulture u smislu sadnje cvijeća, nego u smislu recimo otklanjanja nekih suhih grana ili nekih stvari koje su nam se u ovim olujama da ne kažem doslovno lomile u glavama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala predsjedniče.
Evo poštovani ministre moje pitanje je također na tragu ovoga što vam je prethodno kolega postavio. Znači jedinice lokalne samouprave rekli ste iznimno će ići civilni ročnici tamo i pitanje je da tko će njih nadzirati tamo? Znači bit će tamo 8 sati dnevno 5 dana u tjednu. Na koji način ćete birati jedinice lokalne samouprave u koje ćete poslati te ročnike? Evo naveli ste da će to odlučiti povjerenstvo iako mi još uvijek nije jasno tko će, koje kvalifikacije će imati upravo to povjerenstvo koje će i ocjenjivati taj priziv savjesti i birati kamo ćemo ih poslati?
No, ono što me najviše zanima vi ste naveli u biti i ministar Anušić je naveo, znači civilni doprinos zajednici u kojoj živimo. Znači da li će ti, da li ćemo mi njih moći iskoristiti kad dođe do neke elementarne nepogode, nekoga tko je bio recimo prije dvije godine kod nas na civilnom služenju vojnog roka u jedinici lokalne samouprave?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Upravo to sam vam malo prije odgovorio. Oni koji su bili prije po onim prijašnjim zakonima njih smo pogubili po putu. Ovi sada ulaze u sustav kao pričuvnici sustava civilne zaštite i jedni i drugi i ovi koji će biti u obuci u Ministarstvu unutarnjih poslova, ali i ovi koji će biti u lokalnim jedinicama, jedinicama lokalne samouprave. Dakle, to su ljudi koje ćete pozivati kao stožeri gradski, općinski ne znam ni ja županijski. Dakle, mi stvaramo sustav i u tome je razlika u odnosu na ono što je bilo prije.
Trebat će vremena. Mi se nadamo ovih dvije i pol tisuće godišnje plus ovi koji će biti u jedinicama lokalne samouprave. Mi u nekoliko godina možemo imati u konačnici sve što budemo imali bit će sto posto više u odnosu na ono što imamo danas.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Ova sabornica se uobičajeno dijeli na lijevu i desnu stranu, a sad se evo podijelila s obzirom da je tema civilna zaštita i obveze koje dolaze prema jedinicama lokalne samouprave, podijelila se iznimno na ove koji obnašaju lokalnu dužnost i one koji ne obnašaju jer mi vidimo da velik dio ovih obveza će doći prema gradonačelnicima i načelnicima. Kolege su više-manje sve na istom tragu postavljali pitanje. Mislim da se obveze jedinice lokalne samouprave moraju detaljno razraditi. Evo samo jedan od primjera u obrazlaganju zakona rečeno je da će se citiram „učiti štititi zemlju na način da će gasiti požare“. Danas za bit vatrogasac trebate proći obuku, trebate dobit licencu, trebate imat opremu koja košta nekoliko tisuća eura, pa me zanima na koji će se način to sve skupa organizirati. I svakako smatram da je …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ovo prilika da se popune redovi civilne zaštite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Evo vaša zadnja rečenica zapravo smisao svega ovoga ovo prije što ste govorili, vidite kad govorimo o tim poslovima i tim pričuvnicima naravno mi govorimo o pomoćnim poslovima kad kažemo poslovi civilne zaštite kako je to u Zakonu o lokalnoj samoupravi i protupožarna zaštita, to ne znači da si vatrogasac, al to znači da možeš bit u funkciji kod gašenja požara onih pomoćnih logističkih poslova koje danas recimo rade vatrogasci, a sutra ih ne moramo za to trošit. Ti dečki će možda sutra mi se nadamo neko od njih sigurno, postat pravi vatrogasci i HGSS-ovci i ne znam ni ja, stručnjaci za civilnu zaštitu, ali ovo im je početak i mislim da nam je to u interesu svima i gradovima i općinama, a i državi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolegica Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Gospodine Božinoviću molim vas da mi kao potpredsjednik Vlade odgovorite na pitanje, gdje ste vi, vi svi kao HDZ pogriješili? Kaže vaš ministar obrane da će ova obavezna temeljna vojna obuka stvoriti drugačiji kut gledanja na Domovinski rat i potpuno drugačiju sliku o Domovinskom ratu ujedno zastupnici iz redova HDZ-a ukazuju da vojna obuka ima cilj domoljubnog osvještavanja i osvještavanja tog pobjedničkog duha vojske.
S obzirom da u proteklih 30 godina nakon rata HDZ dominira državom, s obzirom da ulazite u desetu godinu mandata, gdje ste to pogriješili da nam sada tek treba to novo domoljubno osvještavanje i novi drugačiji pogled na Domovinski rat?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Dakle, vi ste iz uvodnih govora i potpredsjednika Anušića i moga, a i to je mislim danas opća tema mogli čuti i ono što smo mi rekli i što je vama poznato da se i zbog klimatskih promjena i zbog geopolitičkih odnosa dosta toga posljednjih godina promijenilo. Imali smo i mi izazove i najveće pandemije u zadnjih sto godina, imali smo i potrese i to je recimo nešto što nas je sigurno navelo da sustav učinimo boljim, efikasnijim i kad je u pitanju služenje temeljne vojne obuke za sutrašnje pripadnike oružanih snaga koji će branit državu, ali po prvi puta brigu i organizaciju i skrb onih koji će iskoristit svoje ustavno pravo prigovora savjesti, a opet biti korisni društvu, ja bih kazao na jednako …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… važan način.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Auguštan-Pentek izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala predsjedniče Sabora. Poštovani ministre. Evo i sami ste rekli da se ovim novim zakonom šire i obveze jedinice lokalne samouprave. Moje pitanje budući da to ide na teret jedinica lokalne samouprave i u pravu ste dobit ćemo naravno pričuvnu civilnu zaštitu što je i dobro, međutim uvijek je pitanje jedinica lokalne samouprave način financiranja. Da li se razmišlja povećati i izmijeniti Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave osim ljudskog kadra koji treba biti u jedinicama lokalne samouprave koji će se time baviti? Naravno trebat će i druge stvari financirati pa evo konkretno pitanje, da li se razmišljalo i o tome jel stalno se ide nešto na teret jedinica lokalne samouprave, ali niko ne razmišlja o načinu financiranja tih jedinica?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Pa kad govorimo o financiranju jedinica lokalne samouprave ne bi sad ulazio u to pitanje, ali čuo sam u ovoj sabornici, a i u javnosti puno pohvala na račun sredstava koja su svim mjerama koje je Vlada donosila zapravo ostala na raspolaganje jedinicama lokalne uprave.
Vi ste ovdje spomenuli termin da se proširuju ovlasti, ne proširuju se. Upravo smo kazali da su to ovlasti jedinica lokalne uprave koje stoje u Zakonu o lokalnoj upravi i kad je u pitanju protupožarna i civilna zaštita i komunalni poslovi, ali sve u funkciji civilne zaštite. Prema tome, ja mislim da ovdje jedinice lokalne samouprave mogu biti samo na dobitku, a na nikakvom trošku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika izvolite zastupnica Auguštan-Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Čl. 238. samoobmanjivanje javnosti, mi ovdje već par mjeseci govorimo da jedinice lokalne samouprave sve manje imaju financiranja od države ili ministarstava, nego dapače sve veće imaju troškove. Htjela sam vas ispravit. Pa pogledajte u posljednje vrijeme koje smo imali rasprave ovdje, pa i od vrtića 70% jedinice lokalne samouprave financiraju, od vatrogasaca koji je teret išao na jedinice lokalne samouprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Dobivate opomenu, znadete i sami da ste prekršili i kao četvrta zastupnica danas. Kao što sam rekao bit će od 48 44 u redu i četri koji će prekršit poslovnik.
Kolegice Juričev-Martinčev izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade. I sada je Hrvatska u top 20 najsigurnijih zemalja svijeta, 15. u svijetu po sigurnosti i miroljubivosti, najsigurnija zemlja u Europi za noćne šetnje koliko će i na koji način usvajanjem i početkom primjene ova dva zakona utjecati na taj poredak sigurnost RH u svijetu i Europi?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa uvažena gospođo zastupnice. Ja vam ne mogu na to pitanje tako odgovorit niti je poanta niti mi ovdje vodimo nekakvu utakmicu ko će bit prvi, naravno da je lijepo kad si prvi. Ono što vam mogu sigurno reći to je da činimo sve da Hrvatska ostane sigurna i kad je u pitanju ovaj vojni dio koji ćemo itekako ojačati, ali i kad je u pitanju civilni dio i imajući u vidu i civilnu zaštitu i sve druge službe u tom kontekstu, posebno izdvajam policiju. Dakle, da vam dam neku prognozu kako će bit anketa za godinu, dvije dana ne znam, ali siguran sam da držimo ritam u ovih od u ovom konkretnom kontekstu od 2019. koji nas je zapravo i pozicionirao tako visoko.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolegica Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče HS-a, uvaženi potpredsjedniče hrvatske Vlade. Evo i maloprije ste u odgovoru zastupniku rekli da zapravo je anketa pokazala da je veliki broj onih mladih ljudi koji se žele temeljno vojno obučiti, a puno manje će sigurno biti oni koji će se pozvati, mladih ljudi koji će se pozvati na priziv savjesti.
Ministre Božinoviću moje pitanje je, možete li mi objasniti kako će povjerenstvo odlučivati o zahtjevima za priziv savjesti? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Pa vidite, ajmo probat tu neke stvari razjasnit, postoji nešto što je ustavna obveza, a to je vojna obveza i postoji nešto što je ustavno pravo koje nije na toj razini, ali je još uvijek iznad zakona i o tome se danas ovdje radi.
Kad govorimo o tom ustavnom pravu povjerenstvo sigurno neće provodit nekakve teološke ispite ili ispitivati i provjeravati savjest. Ono što je nama bitno to je da ti ljudi imaju formalnu proceduru kojom mogu ostvariti svoje ustavno pravo, ali onda i dužnost da služe u civilnoj službi koja ima svoju svrhu i itekakvu društvenu vrijednost i vrijednost za državu u cjelini.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću. Ovim smo došli do kraja s replikama, hvala svima koji ste sudjelovali u raspravi mislim da je bilo vrlo korektno informativno i za ovaj prvi dio možemo biti zadovoljni.
Pozivam sada izvjestitelje odbora koji žele uzeti riječ? Evo ga, javlja se kolega Arsen Bauk predsjednik Odbora za obranu. Izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Odbor za obranu HS-a na 14. sjednici održanoj 13. listopada proveo je objedinjenu raspravu o ova dva zakona kao matično radno tijelo. Također na sjednici odbora je sukladno odredbi čl. 17. st. 2. Zakona o pučkom pravobranitelju sudjelovala i pučka pravobraniteljica. Uvodno obrazloženje podnio je predsjednik Vlade i ministar obrane koji je u izvješću odbora dosta detaljno napisano, a kako se u mnogome podudara s onim što je rekao ako se slažete ja bih prešao odma na raspravu da ne traje predugo izvješće.
Što se tiče rasprave pučka pravobraniteljica je u svom izlaganju između ostalog navela kako je potrebno uvažiti da su pitanje obrane i sigurnosti svake države i njenih građana od suštinske važnosti te da je država dužna osigurati obranu i sigurnost svojih građana od različitih vrsta ugroza. U tom pogledu RH je ovlaštena odabrati model i način na koji će to činiti, ali pri tome u pogledu poštivanja jamstva zaštite ljudskih prava i ne diskriminacije odabrani način mora biti u skladu s Ustavom, standardima europskog prava i međunarodnog prava te odredbama zakona organske snage. Pored toga obratila je pozornost na odredbe koje se odnose na postupak civilne službe te istaknula da je formulacija odredbe da se u zahtjevu za civilnu službu učini uvjerljivim vjerske ili moralne razloge nejasna i ne obrazložena.
U raspravi na odboru većina članova je ocijenila kako su predmetne izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje nužne, posebice u kontekstu geopolitičkih zbivanja. Članovi odbora iz redova parlamentarne većine istaknuli su kako prednost pri zapošljavanju ne bi trebale imati osobe koje iz raznih razloga nisu mogle ili htjele obavljati vojno osposobljavanje odnosno citiram: „da osobe koje nisu sposobne rukovati naoružanjem ne bi trebale imati prednost prilikom natjecanja za radno mjesto“. U tom pogledu navedeno je kako je neshvatljivo da osoba koja se izjasnila da nije spremna za temeljno vojno osposobljavanje pri zapošljavanju želi ostvariti prednost na poslovima gdje se oružje svakodnevno nosi, kao primjerice u policijskoj službi, lovačkom savezu, zaštitarstvu.
Pored toga ocijenjeno je kako su primjedbe pučke pravobraniteljice većinom usmjerene na brigu o jednoj skupini novaka pri čemu se stiče dojam da temeljno vojno osposobljavanje nije potrebno. Naglašeno je kako u uvjetima kad 18 generacija novaka nije prošlo obuku, a pitanje obrane i sigurnosti nije regulirano niti kroz školski sustav, Hrvatska nužno treba radi sigurnosti zemlje žurno pristupiti zanavljanju pričuvnog sastava te obučiti mlade ljude koji su spremni odazvati se i dati na raspolaganje zemlji u određenim okolnostima.
U odnosu na navedene primjedbe pučke pravobraniteljice od strane oporbe izneseno je zapažanje kako se iste isključivo odnose na odredbe vezane uz civilno služenje koje je široko razrađeno u predmetnom aktu. Pri tom je nadalje ocijenjeno da je legitimno da država propiše prednost pri zapošljavanju ako se time želi potaknuti mlade ljude da se prijavljuju za temeljno vojno osposobljavanje, ali da oni ne bi trebali imati prednost pred onima koji nisu imali priliku ili obvezu se javiti na osposobljavanje pri čemu se prvenstveno misli na žene i one koji zbog zdravstvenog razloga nisu bili vojni obveznici.
U pogledu primjeri člana odbora vezano uz izmjenu odredbe čl. 6. st. 2. kojim se po novom prijedlogu propisuje da Odbor za obranu daje mišljenje o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 15 miliona eura zbog čega se građanskom nadzoru izmiču sve nabave, a uloga Odbora za obranu degradira i gubi smisao, odgovoreno je kako se navedena odredba mijenja nakon 12 godina primjene s ciljem ubrzavanja postupka nabave obzirom na povećanu potražnju i značajni porast cijena vojne opreme.
Također u odnosu na zatraženu informaciju da se javnosti dostave analize snimanja stanja i procjena dugoročnih potreba za osobljem na temelju kojih je donesena odluka o uvođenju temeljenog vojnog osposobljavanja, navedeno je kako unatoč velikom interesu javnosti ne postoji mogućnost da se zatraženi dokumenti objave jer su klasificirani oznakom tajnosti.
U okviru izlaganja vanjskih članova odbora između ostalog je istaknuto kako se predmetnim zakonima daje veliki potencijal koji se odnosi na psihofiziološko jačanje mladih ljudi, njihovu mentalnu spremnost i otpornost na stres. Pri tom je naglašeno kako rat ne dobivaju tenkovi, haubice i vojno naoružanje već rat dobivaju ljudi koji su spremni braniti svoju domovinu. Pored toga je istaknuto kako se predloženim aktima daje dovoljna širina društvu da se organizira i da pristupi sveobuhvatnoj cjelokupnoj problematici obrambenog organiziranja zemlje.
Vojni i civilni segment obrane pružaju otpornost društva u odnosu na sve aktualne ugroze kojima je društvo izloženo. Zakon jasno propisuje prava i slobode građana kao i dužnosti i obveze prema državi i njihovoj zadaći u obrambenom sustavu. U tom pogledu izneseno je mišljenje kako se predmetnim izmjenama i dopunama zakona započinje novo razdoblje obrambenog organiziranja RH budući da se navedenim izmjenama popunjava praznina koja je nastala u prethodnom razdoblju započevši od 2008.g. u vrijeme kada se nije predavala dovoljna pozornost obrani i činjenici da sigurnost mora biti prisutna u pristupu prema svim zadaćama i da svi njeni građani trebaju sudjelovati u tome, a pri čemu je vojska najvažniji odnosno borbeni dio obrane. Isto tako posebno je naglašeno neizostavna potreba socijalizacije za obranu i obrambena pitanja koja mora postat temelj od osnovnoškolskog obrazovanja pa nadalje.
U završnom dijelu rasprave je u ime dijela oporbenih članova odbora istaknuto kako postoje čvrsti i opravdani razlozi zbog kog je potrebno podržati predmetni prijedlog kojim se uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Ključni razlog je postojanje opasnosti da zbog sve slabijeg odaziva novaka na dobrovoljno vojno osposobljavanje hrvatska vojska ostane bez vojnika. U tom kontekstu je kazano da ukoliko RH uvede temeljno vojno osposobljavanje neće biti jedina zemlja koja ga je uvela ili ako ga ne uvede isto neće biti jedina zemlja koja ga nije uvela, ali će u tom slučaju biti jedina zemlja koja je ostala bez vojnika. Pored toga je ocijenjeno da se predmetnim izmjenama Zakona o obrani opravdano predlaže povećanje vrijednosti koje odbor daje mišljenje ministarstvu te se predlažu razumljiviji rokovi trajanja vojnog osposobljavanja kao i omjer između … vojnog osposobljavanja i civilnog služenja.
U odnosu na čl. 35. predloženih izmjena i dopuna Zakona o obrani koji propisuje prestanak važenja Zakona o civilnoj službi, iznesen je prijedlog da Vlada u roku od godine dana predloži novi tekst zakona.
Nadalje, u odnosu na Konačni prijedlog Zakona o službi u oružanim snagama iznesena je primjedba uz čl. 34. kojim se mijenja točka 14 zakona na način da se smanjuju kriteriji za ostanak u službi za uvjetno osuđene osobe. Nakon provedene rasprave odbor je većinom glasova sedam glasova za, jedan protiv i dva suzdržana odlučio predložiti HS-u da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani te većinom glasova devet glasova za i jedan protiv da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama RH. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Javlja se i kolega Josić vi ste u ime Odbora za ravnopravnost spolova tako je umjesto predsjednice Lugarić. Izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedniče HS-a. Uvažene kolegice i kolege.
Odbor za ravnopravnost spolova HS-a razmotrio je na 21. sjednici održanoj 14. listopada 2025.g. u drugom čitanju Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, P.Z. br. 174 koji je predsjedniku HS-a podnijela Vlada RH aktom od 3. listopada 2025.g..
Odbor je u smislu čl. 179. Poslovnika HS-a o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela. Rasprava je sukladno čl. 247. Poslovnika HS-a provedena objedinjeno s raspravom o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama RH.
Uvodno je državni tajnik predstavio konačni prijedlog zakona i razlike u odnosu na prijedlog zakona između dva čitanja zakona napravljena su određena poboljšanja uz uvažavanje stavova i mišljenja izrečenih na sjednici ovog odbora, na plenarnoj sjednici i na sjednicama drugih odbora.
Predlagatelj nije bio u mogućnosti uvažiti baš sve primjedbe, ali su analizirani svi prijedlozi te ih se nastojalo što više ugraditi u konačni prijedlog zakona. izrazio je stav da se radi o dobrim zakonima te da će oni biti provedivi. Realno je da će se i neke odredbe morati mijenjati i prilagođavati u hodu i provedbi temeljnog vojnog osposobljavanja jer se radi o sasvim novom pristupu, novoj zadaći zahtjevnoj i teškoj misiji koja treba pridonijeti jačanju nacionalne sigurnosti u obrani RH.
Budući da se ne radi samo o obrani nego i o civilnoj zaštiti, MUP također je dionik ovoga procesa. Zaključio je da uvjerenjem da će RH biti obrambena i sigurnosno puno jača nakon donošenja i početka provedbe ovoga zakona.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova naveo je odredbu čl. 8. prijedloga koja se odnosi na točku 21.b zakona koja kaže da se odredbe o temeljnom vojnom osposobljavanju ne smatraju diskriminacijom u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije. U tom kontekstu upozorio je da Zakon o ravnopravnosti spolova predstavlja organski zakon. Prema čl. 83. Ustava RH zakoni kojima se razrađuju odredbe o ljudskim pravima predstavljaju organske zakone koji se donose po posebnoj proceduri, a posljedica je da ima i posebnu pravnu snagu, stoga se takav zakon ne može mijenjati intervencijom u ordinarnom zakonu. Treba voditi računa o različitim pravnim snagama zakona i o ideji da je razlog zbog čega je zakon kojim se razrađuju ljudska prava organski zakon potreba postavljanja jačih jamstava u odnosu na ljudska prava.
Nadalje, istaknuo je da je Zakon o suzbijanju diskriminacije daje ovlast da se propiše nejednako postupanje uz ispunjavanje kumulativnih uvjeta čl. 9. o suzbijanju diskriminacije, a ne da se nešto propiše, a ne da se propiše da nešto nije diskriminacija. Podsjetio je već da su dvije pravobraniteljske institucije koje se bave suzbijanjem diskriminacije odnosno tijela koja su nadležna za suzbijanje diskriminacije u RH ukazivale na ovu problematiku.
Također je naveo da se nisu susreli sa ovakvom odredbom u recentnoj zakonodavnoj praksi te da sugeriraju predlagatelju da izbriše iz konačnog prijedloga. Objasnio je da odredba kako nejednako postupanje može biti određeno radi javne sigurnosti ima svoj nastavak, a to su kumulativni uvjeti. Oni se moraju istovremeno ispuniti ako su upotrijebljena sredstva u demokratskom društvu koja su primjerena i nužna pod uvjetom da takvo postupanje ne dovodi do izravne ili neizravne diskriminacije, između ostalog, po spolu te uz uvjet legitimnog interesa.
Obrazloženje o prijedlogu zakona koje nastoji argumentirati nužnosti i primjerenosti te mjere smatra nedovoljnim. Naime, stav je Ureda pravobraniteljice da će neizravna diskriminacija dogoditi na tržištu rada na način da će se puno više .../nerazumljivo/... da će puno više muškaraca imati prednost pri zapošljavanju u državnoj službi i tijelima jedinice lokalne i .../nerazumljivo/... područne (regionalne) samouprave.
Nadalje, za razumijevanje i obrazloženje temelja ove zakonske intervencije treba jako dobro razumjeti položaj žena na tržištu rada. Jedino što smatra pozitivnim kod odredbe o prednosti zapošljavanja je što je predlagatelj ograničio navedenu beneficiju na jednokratnu primjenu i time je smanjena količina neizravne diskriminacije.
Vezano za odredbu da žena vojna obveznica ne podliježe novačkoj obvezi, ali može dobrovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje Ured pravobraniteljice to tumači kao nemogućnost žena dragovoljnog služenja .../nerazumljivo/... služenja civilne službe, a u praksi se već susreću s tim pitanjem te sugeriraju predlagatelju zakona da zauzme o tome stajalište.
Također, kod odredbe o odgodi temeljnog vojnog osposobljavanja jedan od uvjeta je da novak ima određen datum za sklapanje braka. Iz perspektive institucije pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ukazuje se da brak nije jedini oblik zajednice obiteljskog života, pa bi među osnovne, osnove odgode trebalo uvrstiti i sklapanje životnog partnerstva.
U raspravi je pohvaljen predlagatelj što je uzeo u obzir jezične primjedbe iz rasprave u prvom čitanju na sjednici ovog odbora, odnosno da se odredbe koje se odnose na žene pišu u ženskom rodu, primjerice, lijepa hrvatska fraza „žene vojne obveznice“. Naglašeno je da bogatstvo hrvatskog jezika omogućuje da bude rodno osjetljiv pa tamo gdje se može primijeniti, treba se doista to i primijeniti.
Nadalje, izraženo je zadovoljstvo …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Josić, ja se ispričavam, jer imate još puno?
.../Upadica: Nema./... Jer ovo nije bio običaj, imate još ohoho. To je neki novi običaj sad da se temeljito prepričava što je tko govorio i sad traju nam izlaganja i kolege Bauka i vas duže…
.../Upadica: Ja ću skratiti./... nego što su govorili klubovi…
.../Upadica: Skraćujem./... ja vas molim da privedete kraju.

Josić, Tomislav (DP)
Znači nakon rasprave, odbor je većinom glasova, 7 za i 2 glasa protiv odlučio predložiti HS-u da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem. Smisao je informiranje ukratko o tome što je odbor zaključio, a ne sad prepričavati pojedinačno što je tko govorio, to nije smisao, a i molit ću vas za promjene Poslovnika koje ćemo činiti da limitiramo isto tako izvješće sa sjednica odbora jer to nije definirano i zaista je netko, kad bi htio, mogao bi čitati satima, tako, da.
Dobro. Sad ćemo preći na raspravu klubova. Prvi na redu je Klub zastupnika Možemo!, govorit će zastupnik Živković i zastupnica Kekin. Prvi je na redu poštovani kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče. Gledam ovih dana nostalgiju koja plaši. Neki će napraviti gotovo sve da rekreiraju svoje dane slave, koliko god su ti dani bili najgora vremena u kojima smo živjeli. Vjerujte. Nitko od nas ne želi živjeti u ovakvim vremenima.
Poštovani kolegice i kolege, danas ne govorimo samo o vojnom roku. Danas govorimo o budućnosti, o tome kako društvo želimo biti jer pitanje obveznog vojnog roka nije pitanje samo obrane, to je pitanje i vrijednosti. To je pitanje povjerenja u vlastite građane. Želimo li Hrvatsku koja svoje mlade uči poslušnosti ili Hrvatsku koja ih uči odgovornosti? Želimo li društvo koje mjeri ponos po uniformi ili društvo koje ponos gradi solidarnošću, znanjem i radom.
Imamo snove o slobodi, o jednakosti, o zajedništvu, o zemlji koja ne traži od svoje djece da marširaju nego da surađuju. Mi postojimo kao generacija kojoj je cijeli svijet blizu. Međutim, mir nam je ipak sve dalje, a obični ljudi i dalje traže samo sigurnost, samo dostojanstvo i samo priliku i nitko ne sanja rat.
Nitko ne sanja da ga se uči ratu i mi želimo nešto drugačije. Želimo društvo jednakih, društvo u kojem nitko ne mora stajati u redu za tuđu naredbu jer obvezni vojni rok neće stvoriti tu odgovornost. Neće stvoriti zajedništvo. Neće stvoriti ljubav prema domovini jer ljubav se ne nameće. Ljubav se gradi. U školi, u obitelji, na radnom mjestu, u gradu, pa i u kvartu.
U zajednici koja se temelji na poštenju, na povjerenju, na poštovanju i na solidarnosti. Držimo glave uspravno, kolegice i kolege, ne zato jer stojimo u tom stroju, nego zato što stojimo zajedno uz radnike, uz učitelje, uz medicinske sestre, uz studente i uz mlade koji žele graditi, a ne marširati. Uz sve one koji nose ovu zemlju na leđima bez uniformi, ali s ponosom i s vjerom u zajedništvo.
Naši mladi ne trebaju rovove da bi naučili što je odgovornost. Trebaju sigurne poslove, trebaju pravedno društvo, trebaju krov nad glavom. Trebaju šansu da stvaraju, a ne da se pokoravaju. Zato kažemo jasno i glasno. Snaga Hrvatske nije u oružju. Snaga Hrvatske je u ljudima, u učiteljima i u znanstvenicima, u radnicima i u volonterima. U svima koji svakoga dana grade mir, solidarnost i zajedništvo.
Umjesto prisile, ponudimo izbor, umjesto roka, ponudimo priliku, a umjesto oružja, ponudimo ruku jer nitko ne želi živjeti u zemlji koja je izrađena na strahu. Solidarno društvo nije ono koje s gađenjem gleda na mlade ljude koji imaju prigovor savjesti. Gradimo društvo na vjeri da zajedno možemo više bez da itko mora stajati u stroju.
Nama je dano ovo vrijeme, vrijeme u koje možemo birati hoćemo li mlade učiti strahu ili hrabrosti da misle svojom glavom. Vrijeme u koje možemo birati hoćemo li skratiti put ili ga prijeći do kraja, jer nemamo vremena za prečice kada je cilj pravednost. Sloboda se ne gradi prečicama. Mir se ne održava zapovijedima, a zajedništvo se ne stvara prisilom. Sve što vrijedi gradi se strpljivo, solidarno i s vjerom u čovjeka.
I da, nitko od nas ne želi živjeti u ovakvim vremenima. Nitko od nas nije birao uvjete u kojima smo se rodili, ali možemo, pogotovo mi ovdje, mijenjati uvjete u kojima će živjeti naši mladi i u kojima će se roditi naša djeca. To je i naša odgovornost i naša dužnost i molim vas da s time na umu glasate o ovoj točki.

Radin, Furio (Nezavisni)
A dobro. Sad je na redu drugi dio, gđe Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
E hvala vam. Poštovani predsjedavajući, poštovani ministri i suradnici, poštovani zastupnici. Evo u međuvremenu sam provjerila, dakle Njemačka, Velika Britanija, Italija, Poljska, Francuska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Mađarska provele su prave ankete. Napravio ih je European Council of Foreign Relation i debelom većinom mladi od 18 do 29 godina na koje bi se uvođenje obaveznog vojnog roka trebalo odnositi, debelom većinom su, pogodite što, protiv ideje da idu u vojni rok i u vojni sukob. Jedino je evo naša anketa po uredima je pokazala da naši su baš debelom većinom za. Oke.
Drugo, dakle to mi je stvarno važno reći. Kada vas se pita, a mi smo tijelo kojem vi odgovarate ministre, kada vas se pita kako ćete nešto što ste propisali u zakonu, a ne može se provesti, jer ako ste u zakonu propisali da se studenti moraju javiti do 31.10., a vaš zakon neće stupiti na snagu, vi ste dužni reći kako ćete to napraviti. Niste to dužni odgovoriti meni. Dužni ste to odgovoriti generaciji brucoša.
Šta trebaju napraviti kad se zakon donese? Kud trebaju otići i reći ću ja studiram. I nije odgovor da vi meni snishodljivo kažete, nemojte se vi ništa brinuti. To nije odgovor očekivati da ste vi Vlada koja ulijeva povjerenje, a obzirom da ste vi Vlada koja nam je rekla da se ne brinemo oko inkluzivnog dodatka, a znamo kako je to završilo, onda pogotovo. Dakle ja vas molim da nam date taj odgovor. Također molim predsjedavajućeg da utiša gospodina Đakića koji dobacuje ovdje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Oprostite g. Kekin, gđa Kekin ima pravo.
Izvolite. Ima pravo. Izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Oke, hvala vam.
No ako maknemo retoriku o dužnosti prema domovini i povratku zajedništva, ovdje ostaje zakon koji je pravno problematičan, koji je društveno regresivan i koji je strateški neučinkovit. Dakle prvo prigovor savjesti.
Vi ga tretirate kao sumnjivu privilegiju iako je on ustavno pravo. U zdravstvu ova Vlada priziv savjesti potiče, tolerira i nagrađuje. A u vojsci to postaje razlog za kaznu, za dulje služenje, za manju naknadu i za gubitak prava. To vam je sustavna diskriminacija. Država službeno kaže, ako ste muškarac i ako ste išli u vojsku, imat ćete prednost pred ženama i svima onima koji radi prigovora savjesti ili samo zato što ih obavezni vojni rok nije obuhvatio, isti nisu obavili. To je baš ono par excellence primjer institucionalne nejednakosti.
Drugo, cijeli sustav civilnog služenja prepuštate pravilnicima i uredbama. Dakle očekuje se da se u petak o ovome glasa bez da mi znamo točno o čemu glasamo. I pučka pravobraniteljica vam je jasno rekla da se radi o izostanku parlamentarnog nadzora. Šta je odgovorio ministar? Da se bavi pikanterijama.
Dakle mi imamo potpredsjednika Vlade RH koji kaže da su Ustav i zakonodavna procedura pikanterije. Mislim to puno govori o tome koja je dijagnoza demokracije u Hrvatskoj danas. Ustavno pravo na prigovor savjesti nazvano je na tom odboru potpuno nebitnim. A kad je to tako, onda znamo da cilj nije sigurnost, nego je cilj ideološka poruka. I ministar je bio vrlo jasan, na vojnoj obuci moći će se čuti tko je stvorio Hrvatsku i protiv koga smo se borili i kaže svima nama je to problem, pa zato smo mi kao protiv vojnog roka.
I tu više nema nikakve dileme. Ne vraćate vi vojni rok zbog sigurnosti. Vi vraćate vojni rok zbog simbolike, zbog narativa, da stvorite prostor u kojem možete iznova definirati što znači biti domoljub, a što znači biti nepoželjan. I kojim metrom se to mjeri. To će ministar određivati.
Dakle ne pričamo o obrani zemlje, nego pričamo o obrani narativa. To su dvije različite stvari. Ovaj Zakon obrambenu .../nerazumljivo/... sigurnost naše zemlje neće podići, niti će nas učiniti spremnijima na izazove. U najboljem slučaju stvara logistički teret profesionalnoj vojsci koja će sad morati obučavati ročnike umjesto da rade svoj posao.
U stvarnosti stvara i društvenu frustraciju mladima koji, evo osim ako su baš naši u cijeloj Europi, jedini hoće ići u, na vojni rok, evo njima možda, ali generalno, mislim, mi guramo ljude u vojni rok. Vi ste 10 godina na vlasti. Do 35. godine ih držimo u roditeljskim stanovima, djudi se ne mogu odseliti od mame i tate do 35. Nemaju stan, nemaju plaću sigurnu, nemaju sustav koji ih vidi kao budućnost, nego evo oni su politički dekor. Idu na vojni rok.
Dakle država kaže imate odgovornost prema domovini, a na drugoj strani država kaže odi na tržište rada na kojem si od plaće nećeš moći priuštit ni garsonjeru. To nije odgovornost, to je cinizam.
Ako želimo odgajati domoljubne generacije koje će voljeti, cijeniti, poštovati i čuvati ovu zemlju, onda se to ne radi na ovaj način u kasarnama. To se radi dobrim radničkim pravima. To se radi kvalitetnim mirovinama, da ne gledate djedu i baka, djeda i baku kako, ono, skupljaju boce. To se radi tako da imate funkcionalan zdravstveni sustav, to se radi školama i vrtićima u kojima se djeca uče surađivati, uče se stvarati, pomagati, uče se jednakosti.
Uče se solidarnosti, a ne marširati u redovima. Tako se stvaraju domoljubi, po našem mjerilu domoljublja. Al' možda to nije ista mjera. To su ljudi koji vole svoju zemlju zato što ih ta zemlja štiti, a ne zato što im se zapovijeda da ih da ju vole i što im se poručuje da ako ju slučajno ne vole onako kako je to zamislio ministar Anušić, e onda u toj Hrvatskoj nešto manje ipak vrijedi.
Kada bismo mi htjeli jačati obranu, onda bismo ulagali u profesionalnu vojsku, u ljude koji su to odabrali, koji su motivirani, koji su educirani i opremljeni da rade taj posao. Učinili bismo profesionalnu vojsku takvom da doista svi oni koji imaju afinitete i motivaciju da uđu u istu jer su dovoljno dobri. Ulagali bismo u civilnu zaštitu, jer znate, rata će možda biti, a možda i neće, ja se nadam da neće.
Ali kriza koje su uzrokovane klimatske promjene, poplava, potresa, drugih kriza, tog će sigurno biti. Dakle jaka civilna zaštita nam sigurno treba. A u to se ne ulaže, te se kažnjava, oni će dobiti 200 eura za to. Ulagali bismo u energetsku neovisnost, jer zemlja ovisna u uvozu energenata nije sigurna zemlja i to smo isto mogli naučiti zadnjih par godina.
Ulagali bismo u zelenu infrastrukturu, u otpornost na klimatske promjene, u to da budemo samodostatni kad dođe do proizvodnje hrane. I ulagali bismo, što je istaknuo kolega Živković u znanost i u obrazovanje, jer svaka kriza, svaka katastrofa i svaki rat na kraju traže i znanje, a ne samo oružje i klince koji su bili 8 tjedana u neku kasarni.
To vam je stvarna obrana, ona se ne temelji na strahu, temelji se na sigurnosti. Vi ovime zemlju ne činite sigurnijom, a Hrvatska se treba čuvati i voljeti tako da se štite njene demokratske institucije za koje su se branitelji ove zemlje borili. Da se štiti i čuva njen Ustav koji garantira trodiobu vlasti. Možda bi trebao i ministar pročitati Ustav.
Mi ćemo glasati protiv upravo zato što vjerujemo da Hrvatska zaslužuje više od pukog vraćanja u prošlost i militarizacije i vojnih parada, vjerujemo da za našu zemlju, za naše građane i za njihovu sigurnost je važno da imamo snažnu i profesionalnu vojsku, da imamo promišljeno i odmjereno ulaganje u oružje, ali i moćnu civilnu zaštitu, ali i stabilne institucije koje štite građane u svakodnevnom životu.
Sigurnost ne dolazi iz vojnih parada, sigurnost dolazi iz pouzdanih bolnica, iz pravednih plaća, iz dostupnih stanova i domovina se brani, također, i dostojanstvom onih koji u njoj žive. To vam sve piše u Ustavu. Ali valjda su to samo pikanterije.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Hrvoje Zekanović prvi ima povredu Poslovnika.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani podpredsjedniče, čl. 238. Prvo, dok sam slušao g. Živkovića došle su mi suze na oči. Dakle on je govorio o prijateljstvu, o ljubavi, o zajedništvu, o bratstvu i jedinstvu i čemu sve ne.
Onda kolegica Kekin, kao da su se vratili u 60-e godine prošlog stoljeća, djeca cvijeća. Dakle, ali zašto oni to govore? Zašto to rade? Zato što vjerojatno očekuju da će u slučaju možda nekakve, ne daj Bože rata, nas zaštititi njihov partner iz Izraela Hamas.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Hvala g. Zekanović.
Bila je, bila je, oprostite. Bila je povreda Poslovnika, bila je od g. Zekanovića koji je dao repliku. Moram mu dat opomenu.
G. Igor Peternel, izvolite.

Peternel, Igor (DOMINO)
Pa kolegice Kekin da vas poučim. Ljubav prema nacionalnoj državi je odraz ponosa, identiteta, emocije i to imaš ili nemaš, a to ne ovisi o tome šta ti je netko dao i koliko se za tebe pobrinuo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Lijepe misli, ali je bila replika pa je opomena.
Gđa Mrak-Taritaš i gđa Orešković dijelit će vrijeme za Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Izvolite gđa Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani podpredsjedniče HS-a, poštovani podpredsjednici Vlade sa suradnicima, kolegice i kolege.
Mi smo nakon što je bilo glasanje, nakon prvog čitanja ova dva zakona kao klub glasali protiv i jednako tako ćemo to učiniti i sad nakon što imamo konačan prijedlog zakona.
U prvom čitanju smo raspravljali, govorili o nekim stvarima, o stvarima koje bi trebalo eventualno promijeniti i sve ostalo. Između ostalog, imali smo osjećaj da smo ipak na kraju dana dobili jedan poluproizvod koji nije riješio probleme do kraja, očekivali smo da možda između prvog i drugog čitanja budu nekakve izmjene ili nekakve poboljšice, ali nekako nada umire zadnja i to jednostavno nismo dobili.
Kroz cijelu ovu raspravu koju vodimo i rasprava koja se vodi i u javnom prostoru, apsolutno sam sigurna u jednu stvar, a to je da dvomjesečni vojni rok, obavezni vojni rok ni na koji način neće ojačati našu obrambenu spremnost. Ali ozbiljno ulaganje u profesionalnu vojsku, ozbiljno ulaganje u nove tehnologije, ozbiljno ulaganje u sve te elemente bi zaista napravilo iskorak u našoj obrani, iskorak u našoj sigurnosti, ali Vlada se tim uopće ne bavi.
Za početak ću reći ono što je upozoravala i pravobraniteljica, pučka pravobraniteljica, a jednostavno ne mogu se oteti dojmu i moram to reći. Postoji jedno pomodarstvo. Jedno pomodarstvo da mi sve češće u prijedlozima zakona imamo niz uredba i pravilnika koji će onda, koji donosi Vlada odnosno resorni ministar koji će zapravo reći kako se pojedini zakoni provoditi.
Jednako tako u nekakvim raspravama kad smo ukazivali na to, bilo je onih koji su rekli i pravilnici i uredbe su u javnoj raspravi, možete ih pročitati, pogotovo kad je bilo riječ o socijalnoj politici. Ovdje to nije slučaj.
I ovdje da bi uopće vidjeli kako će se ovi zakoni provoditi mora se donijeti niz pravilnika i uredbi što je i odgovorima na replikama resorni ministar odgovorio, a ono što je najzgodnije zapravo, da te pravilnike donosi izvršna vlast, da oni ne podliježu parlamentarnoj kontroli i apsolutno je jasno zašto to tako činimo. Ovim zakonima samo stvaramo nekakvi okvir i nekakvu konstrukciju, a onda ćemo zapravo kod .../nerazumljivo/... kroz pravilnike i kroz uredbe definirati ono što nam je interesantno.
Ovakav način definiranja uvođenja vojnog roka, stvaramo dvije kategorije novih ljudi u RH i to jednostavno nije dobro i to ne treba činiti. Apsolutno se odlučilo imati privilegirane, one koji odaberu služenje vojnog roka. I na taj način stvaramo novu kastu, koja će imati prednost pred ostalim građanima. I nema tu tajni, tome je tako. Da je to me tako, referirat ću se na dio koji govori o prizivu savjesti.
Dakle, kad je riječ o prizivu savjesti, onda oni koji, ići će u civilnu službu, koji se pozivaju na vjerske i moralne razloge, koji ih moraju učiniti uvjerljivima. Što znači ta formulacija? Kako netko svoja moralna i vjerska uvjerenja čini Vladi uvjerljivim? Niti jedan uvjet nije prepisan, propisan. Ne mogu se pritom ne referirati na jedan drugi priziv savjesti kad je riječ o pravu na pobačaj.
Kad bi samo 10% truda i energije ova Vlada uložila, kad je riječ o prizivu savjesti u bolnicama, kojima se krši zakonom osigurana prava žena, mi taj problem ne bi imali. Dakle, apsolutno je jasno da se ovdje, kad je riječ o prizivu savjesti i pitanje služenje vojnih rok, roka vidjeli kako Vlada kad želi odgovoriti na to, vrlo jednostavno odgovori i vrlo jednostavno to referira.
Kad je riječ o prizivu savjesti, kako nije ništa definirano, ja sam se tu našalila i jednostavno, to ću ponoviti sa govornice. Možda oni koji ću se, koji reći, koji će se referirati na priziv savjesti će morati pojedinom forenzičkom tijelu donijeti svoje kompjutere, pa ako su eventualno igrali nekad neke igrice u kojima se igra nekakvih rata ili bilo šta, oni se više neće moći pozivati na priziv savjesti, pa će njima biti onemogućeno, jer je između ostalog rečeno da će to biti detaljno definirano.
Pritom se ne mogu zaista ne referirati na još jedan, jednu situaciju. Neću govoriti o onom paintballu koji će se ovaj, igrati, možda paintball za sve, pa onda ona pitanja oko košenja trave, možda i jedna igrica kako se kosi trava, pa će moći kosi travu, dakle tu stvar možemo dovesti apsolutno do apsurda.
I nije dobro da stvari dovodimo do apsurda, ali nekad je dobro da i u raspravama pokažemo kako, što činimo kad dobijemo jedan poluproizvod, kad imamo ministra obrane koji je apsolutno se odlučio za obvezno služenje vojnog roka i na taj način misli da će osigurati, da će to povećati obrambenu spremnost ove zemlje, učinit će sve da tome bude, a ono što bi njegova zadaća kao ministra obrane da bila da stvarno se bavi nekim drugim strategijama i politikama, to je nekako stavio sa strane.
Dakle, kad govorim i o temi obvezno služenja i priziva savjesti i onda imamo jednu beneficiju, a to je prednost pri zapošljavanju. Dakle, apsolutno je jasno da je ovim Zakonom definirano da prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne područje i regionalne samouprave imaju oni koji su služili vojni rok i kad će biti neki drugi kandidat koji ima uvjete za taj posao, .../nerazumljivo/... on će imati prednost pri zapošljavanju.
U jednoj državi koja se, koja želi biti država liberalne demokracije, koja želi biti jednaka za sve svoje građane, ona donosi zakon kojim kaže ne, mi nećemo biti jednaki za sve svoje građane i imat ćemo, imamo takav zakon kojim je to definirano.
Da l' nam, da l' nam je, ja vas sve zajedno pitam, da l' nam je to prihvatljivo? Da l' nam je to u redu? Da l' nam je to u redu kad djeca traže posao, da vam kaže gle, imao sam sve, prošao sam na natječaju, ali ja sam se odlučio civilno služiti vojni rok, nisam odlučio ovo i zbog toga će prednost pri zapošljavanju imati onaj koji je odlučio se, zaista služiti vojni rok. Meni je to neprihvatljivo.
I mislim da ne trebamo 2025. godine u svoj zakon uvoditi odredbu kojom isti čas stvaramo dvije jasne i definirane kaste. Do kad? Koliko dugo? Zašto? Hvala

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gđa Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Uvaženi svi.
Moj stav je da za glasanje za ovaj Zakon čovjek treba imati visok prag tolerancije na neiskrenost. Takvu toleranciju na neiskrenost nemam. Evo, srećom nema ni kolegice iz mog kluba i mi ćemo stvarno ostati do kraja dosljedno protiv.
A gdje je ta neiskrenost? Prije svega u motivima zašto mi sada uvodimo temeljnu vojnu obaveznu obuku. Dakle u motivima, zatim u ciljevima, što želimo postići, ali isto tako i u posljedicama koje će ova promjena u našem sustavu proizvesti.
Kada se govori o motivima zašto ovo uvodimo, kaže se promijenila se sigurnosna situacija. Promijenili su se globalni, ali i regionalni sigurnosni uvjeti i tu se spominje rat u Ukrajini, ali i rastuća napetost u Europi. Naša vladajuća kasta si nije dala truda da objasni kako to rat u Ukrajini utječe na potrebu da mi naše mlade dečke učimo nositi pušku na rame i kakve to veze ima s domoljubljem. Nismo li mi čuli od našeg premijera toliko puno puta da naša profesionalna vojska neće ići sudjelovati u ratu u Ukrajini. Koliko puta ste to izričito reklo? Dakle ako neće ići naši profesionalni vojnici ginuti na ukrajinskom ratištu, a premijer AP kaže da neće, zašto onda mi sada uvodimo obavezni vojni rok da bi to učili naši mladići? Dakle to nije razlog.
Napetosti u Europi. Koje to napetosti u Europi? Koje se to napetosti u Europi za nas članicu EU odnose i traže od nas da da uvodimo ovakve promjene u naš sigurnosni sustav? Jesu li nam prijetnja susjedi, možda Srbi? Zašto ne vodimo računa o odgovornim vanjskim politikama, ali isto tako i unutarnjim politikama? Zašto ne vodimo računa o političkoj retorici koja se vrlo često, baš ono na razini najnižih ljudskih strasti čuje i od strane saborskih zastupnika?
Što želim reći? Ako govorimo o tome da se od naših građana očekuje da sada budu domoljubno odgovorniji nego što smo do sada to bili, zašto nitko ne traži odgovornost vrha državne vlasti kada su u pitanju dogovori oko vanjske politike? Mi u HS-u nismo bili u stanju izglasati sudjelovanje naše profesionalne vojske u NSATU i EUMAM misiji zato što predsjednik države i Vlada ne žele surađivati u sukreiranju vanjske politike.
Ali obavezni vojni rok. Vratit ću se na pitanje koje sam postavila Božinoviću kao potpredsjedniku Vlade. Tražila sam da mi odgovori gdje je to HDZ pogriješio svih ovih silnih godina, jer, da citiram ministra obrane Anušića, rekao je da ovaj model obaveznog temeljnog vojnog obučavanja ima i društvenu pedagošku komponentu, to je govorio Andro Krstulović Opara.
Dakle mi ćemo sada domoljubno osvještavati naše mlade, njegovat ćemo domoljubni ponos i pobjednički duh naše, je l' vojske. Što smo radili do sada? 30 godina nakon rata nama treba redefiniranje kako mi na taj Domovinski rat gledamo. I to u državi u kojoj sve ove godine dominira HDZ i to na pragu 10. uzastopne godine ove vlade Andreja Plenkovića i svih njegovih koruptivnih i klijentelističkih struktura. Ali vi građani budite odgovorni.
Kroz paintball se učite kako sada po novom treba voljeti domovinu. Je l', bit ćemo tako sigurnosno jači. Te mlade navodno ova vlast želi motivirati da uđu u profesionalnu vojsku jer jedan od motiva koji se isto tako navodi je to što mi ne možemo dobiti dovoljan broj zainteresiranih ljudi da profesionalno uđu u vojsku. Nitko se ne pita zašto, je l', ministar na izričito postavljeno pitanje gdje ste do sada pogriješili nije imao odgovora.
Ne pita se zašto nitko ne želi služiti u državi u kojoj privilegirani poput Vilija Beroša mogu uvijek izigrati sustav i iz toga profitirati. Koga će štititi? Martinu Dalić i njegov njezine jatake, Borgovce, ortake? Što to mladima nedostaje da bi danas bili domoljubno osviješteni?
I kada Peternel kaže da je stvar domoljublja, stvar emocija, ljubavi je l', moje pitanje glasi, a što smo onda od 2008. kada je HDZ bio na vlasti? Jesmo od 2008. do danas manje voljeli domovinu, kada smo rekli ukidamo obavezni vojni rok i imat ćemo profesionalnu vojsku?
Nadalje, posljedice, ekonomski razlozi. Kada smo ukidali obavezni vojni rok, između ostalog je i ta ekonomska komponenta bila bitna. Naime ušli smo u NATO savez, smatralo se da je profesionalna vojska i ekonomičnija i učinkovitija. Sada, kada se taj NATO savez možda klima iz nekih drugih razloga, nitko zapravo ne govori o tome, je l', ali odjedanput hoćemo li biti učinkovitiji, je li to ekonomski opravdano, o tome nitko ne govori ništa, mi u oporbi moramo onda ukazivati da ove beneficije u radnom stažu, u doprinosima u mirovinskom sustavu rade nejednakost, nepravdu i neravnotežu.
Dakle niti jedan jedini pozitivan razlog, osim PR manipulacije i vrhunskog licemjerna, kakvom vam je stvarno jedino HDZ dorastao, ovdje nema zašto prihvatiti ovakav jedan Zakon.
Dakle paintballom i igranjem s dronovima nećete ojačati naciju, naciju iz koje mladi obrazovani ljudi odlaze zbog vašeg klijentelizma, zbog vaše korupcije.
Za kraj, samo želim reći da se doista ovaj Zakon svodi na ono o čemu je govorila moja kolegica, na simboliku i obranu jednog narativa, narativa kojeg HDZ sada želi podvaliti kako bi se učvrstio, a možda i nakon sljedećih izbora ostao na vlasti stvaranjem jedne nove kaste ljudi kojima će se prodavanjem plitke demagogije zapravo uništiti budućnost i perspektiva u vlastitoj državi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sada nakon što dajem riječ g. Deuru i g. Šašlinu zbog povrede Poslovnika, nakon toga idemo na iznošenje stajališta.
G. Deur prvo.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa evo kolegica, 238, kolegica Orešković je rekla tolerancija iskrenosti. Zaboravili smo Dalija Orešković, tolerancija i iskrenost, da je morao predsjednik Milanović vraćati u povijest kad je molila posao u toleranciji i iskrenosti u Janafu. Da li je to bio klijentelizam? Da li je, to je problem HDZ-a što više niste u mogućnosti da uokolo idete po državnim firmama i otimate posao za sebe osobno.
To vam smeta. Za to smeta HDZ, jer vi ste tamo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da. Ispričavam se.
Vrijeme i opomena jer je bila replika.

G. Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Čl. 238, obmanjivanje javnosti.
Kolegica Dalija govori o tome da nas brine domoljublje kod mladih. Gđo Dalija, nas ne brine domoljublje kod mladih, to brine vas. Koliko je domoljublje jako kod mladih ljudi vidjeli smo na koncertu Marka Perkovića Thompsona gdje ih je došlo 500 tisuća i pokazali su vam kako se ponašaju mladi ljudi u takvim situacijama.
To ste vidjeli i na dočecima naših reprezentacija puno puta.
.../Upadica: Hvala, vrijeme./... To je ono što vama najviše smeta.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala g. Šašlin.
I bila je .../nerazumljivo/..., bila je replika, ide opomena

Radin, Furio (Nezavisni)
A zato idem dalje sa raspravom kad se uključi displej.
Evo ga, gospodin Troskot i gospodin Jurčević dijelit će vrijeme Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića. Znači da smo se opet vratili na naš zakon.
…/Upadica sa strane, ne čuje se./…
Ako vi to želite da, hajmo dati deset minuta pauze. Može. Ja se slažem s time. U dva, u dva. Vidite kakva je sloga i sa gospodinom Baukom u dva, a ovaj žao mi je gospodine Troskot. A ne morate čekati ovdje, znate možete i sjesti.
Parlamentarizam kaže drugo, parlamentarizam kaže drugo ali ja se slažem sa ovim konceptom, a vi želite da onaj koji nudi taj zakon, ko je taj zakon napisao da sluša ono što zastupnici misle. Ja se slažem s time, ali međutim u parlamentarizmu bi moglo normalno ići dalje.
U kancelarijatu manje, a vi ste za kancelarijat više. Je, je, diskriminirani ste, da dobro.
Predlažem da ne gubimo i dalje vrijeme gospodin Troskot izvolite ispred Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, a dijelit ćete vrijeme sa gospodinom Jurčevićem, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministri zajedno sa suradnicima, poštovane dame i gospodo.
Mala samo digresija kada zeleni i crveni fašisti govore o djeci najčešće se u pozadini krije pedofilija, trgovina djecom i ostale civilizacijske štete. Danas stojim pred vama sa jednom jednostavnom, ali nepokolebljivom zadaćom štitit nacionalnu sigurnost i prije nego što krenem dalje razlagat kao sada čovjek koji sam u sustavu mogu slobodno pohvalit i ministra, njegove suradnike i suradnice, Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske i sve one zaposlene u sustavu koji rade sve što je moguće, a to vidim sad iznutra da se Hrvatska vojska digne na razinu na kojoj ona zapravo treba i biti.
Sve drugo, dakle geopolitičke sklonosti, ideološke preferencije, diplomatske simpatije mora biti podređeno jednom cilju da naši ljudi i naša država ne budu uvučeni u tuđe ratne projekte. U tom smislu podrška zakonu, podrška dugoročnom projektu razvoja Hrvatske vojske, ali moramo i problematizirati, dakle geopolitičku situaciju u kojoj se svi nalazimo.
Sukob oko Ukrajine nije lokalni incident on se razvio u široku stratešku konfrontaciju u kojoj akteri isprobavaju nove oblike pritiska, eskalacije i instrumentalizacije incidenta. Dio ove dinamike jasno pokazuje da se sukob proširio i u domene energetske i infrastrukturne ranjivosti, a da se kroz takve incidente ponekad nastoje potaknuti reakcije trećih država.
Jedno od posebnih primjera dolazi iz izjave bivšeg predsjednika Poljske Andrzeja Dude u intervjuu za poljski tjednik u kojem je Duda iznio da je nakon pada projektila u poljsko selo Przevodov postojao snažan pritisak od predsjednika Ukrajine Zelenskog da taj incident bude prikazan kao ruski napad.
Pritisak koji je on interpretirao kao pokušaj da se Poljska uvuče u izravan sukob sa Rusijom. Ovu Dudinu analizu prenijeli su brojni mediji, analitičari i ona je osnov za ozbiljnu raspravu o tome kako se incidenti mogu instrumentalizirati. Imamo i potpuno nerazriješene incidente koji su prošli kroz zračni prostor više savezničkih država kao što je bio dron koji je 10. ožujka 2022. preletio Rumunjsku, Mađarsku i pao u Zagrebu i nikada do kraja nije razriješen u javnoj sferi, iako postoje indicije i stručne analize koje sugeriraju da je letjelica letjela iz područja sukoba i da presretanje ili odgovor na to komandnog sustava u Španjolskoj u tom slučaju je bio nedovoljan. Taj se incident i dalje koristi u analizama sigurnosnih propusta i postavlja ozbiljno pitanje ako sustav zračnog nadzora kroz više država nije spriječio višeminutni prelet i pad letjelice u glavnom gradu jedne od članica što nam jamči deklarativna sigurnost NATO članica. Jer ako je lansirala Ukrajina zašto je dalje financiramo? Ako je lansirala Rusija zašto nije aktiviran člana članak 5. Najveće europske sile pokazuju u ovom trenutku elemente političke nestabilnosti i kontradikcije u pristupima. Njemačka obavještajna čelna struktura upozorava na mogućnost da se konflikt sa Rusijom prenese trenutno u usijanu direktnu konfrontaciju.
Također u javnom prostoru pojavile su se najave o spremnosti nekih zapadnih vlada da razmotre mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu kao dio šireg aranžmana koja se naziva koalicija vojnih. Tako ozbiljna opcija ukazuje na to da strategija Europe nije stabilna i da pojedini akteri mogu omogućiti daljnju eskalaciju bez jedinstvenog europskog sigurnosnog okvira.
Hrvatska kao suverena država ne može ignorirati elemente političke dvoličnosti u državama koje bi htjele određivati sigurnosne aranžmane. Uzmimo primjer Francuske. Dok je ta država istupala kao strateški partner pokazala je elemente unutarnje nestabilnosti, nedavnog pada Vlade i kontradikcije u vanjskoj politici paralelno sa vojnim i prodajnim aranžmanima.
Francuska je sklopila prodaju borbenih aviona Rafal Hrvatskoj, a zatim je ugovorila isporuke istog tog tipa iz Srbije. To je akcija koja postavlja pitanja o konzistentnosti strateškog partnerstva pod navodnicima i o tome koliko su interesi automatski, Hrvatske automatski usklađeni sa vanjsko političkim interesima Francuske što vidimo na ovom primjeru da nismo usklađeni.
Sa istom pažnjom moramo razmotriti i unutarnje društvene i političke izazove u Ujedinjenom Kraljevstvu, debate o digitalnoj identifikaciji, migracijskim politikama i pitanjima slobode izražavanja koje zapravo stvaraju britanske unutarnje tenzije. I tu se postavlja pitanje kredibiliteta onih koji u vlastitim državama se suočavaju sa demokratskim izazovima i kontraverzama oko ograničavanja sloboda, a s druge strane predlažu opsežne vanjske vojne operacije i očekuju da druge zemlje pošalju svoje vojnike. U takvom kontekstu Hrvatska mora zadržati kritički pristup, tražiti jasne garancije i zaštitne mehanizme uz naglasak koji je sljedeći: Oružane snage Republike Hrvatske neće biti ničiji pješaci u tuđim strateškim ekspedicijama. U proteklom razdoblju prijavljeni su napadi na rafinerijske kapacitete na teritoriju Ruske Federacije, te incidenti eksplozije u pogonima povezanim sa ruskim kompanijama u državama EU.
Ako su ovo zadnje incidentni dio kampanje kojom se pokušava smanjiti ruski energetski kapacitet, a time pritisnuti Moskvu to je jedna stvar, a ako su ti incidenti instrument za uvlačenje trećih država u reakcije političke odgovore to je posve druga stvar.
Za Hrvatsku koja se oslanja na stabilnost regije to znači dodatnu razinu rizika i potrebu za strožim procjenama uz ponovni naglasak, Oružane snage RH neće biti pješaci u stranim strateškim ekspedicijama.
Velikim umovima koalicije voljnih danas poručujemo ponovno, povijest velikih pohoda na Rusiju nije plod slavljenja, Napoleonska vojska i armije Hitlerove koalicije doživjele su strahovite posljedice upravo zbog podcjenjivanja ruske geostrategije i revnosti u nepoznatom surovom prostoru tzv. europske nizine. To nije mit, to je realnost strateškog iskustva koja bi svaka ozbiljna država morala uzimati u obzir.
Ako danas postoji prijedlog ili stvarna opasnost ili se u kuloarima raspravlja da Europa krene u ono što neki analitičari nazivaju treći pohod Europe na Rusiju, Hrvatska se s pravom mora postaviti kao država koja štiti svoje interese, svoje ljude i svoj suverenitet i po treći put uz naglasak da Oružane snage RH neće biti pješaci stranih strateških ekspedicija.
Poštovane kolegice i kolege, ovo nije bio govor protiv nekoga, pro nekoga ili za nekoga, riječ je o čuvanju naše djece, naših vojnika i naše države. Kao zakonodavci i čuvari državnosti imamo moralnu i ustavnu dužnost da zahtijevamo maksimum pravne i strateške jasnoće geostrateške situacije u kojoj se nalazimo. Ako netko drugdje želi voditi pohod, možda negdje tamo bliže budućnosti, neka ga vodi onaj koji ga inicira. Ako se ti umnici i odluče na taj treći pohod, sretno im bilo samo bez Hrvatske, Hrvatska mora najprije i jedino štititi Hrvatsku. Ponovno dajemo podršku zakonu, a dugoročnom razvoju pla… i planu razvoja HV-a, ali uz napomenu da Hrvatska neće sudjelovat u pohodima i u stranim interesima u osvajačkim ratovima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani ministri i njihovi suradnici, drage kolegice i kolege i naravno dragi hrvatski građani.
Ovo je drugo čitanje ova dva iznimno važna zakona, prošli put smo imali sjetimo se i strategiju koja je nažalost nakon niza kritika, nismo mogli utjecati, utjecati na promjene.
Odmah kao i kolega Troskot trebam naglasiti da sigurnost i obrana Hrvatske uvijek mora imati apsolutnu potporu jer zapravo bez toga sve ostalo što radimo, činimo ili što mislimo da ćemo činiti dobroga, nema nikakvoga smisla. U to smo se u najgorem, ali i najslavnijem obliku uvjerili prije 30-tak godina, znači ranih 1990.-tih godina.
Kad gledamo cijeli proces destrukcije obrambenog sigurnosnog sustava RH nakon '90.-tih godina, pa čak i onda tijekom herojskog doba, a to znači Hrvatskog domovinskog rata, a pogotovo danas u saboru kada vidimo sve to miniranje, onda svakako da je zakon najgori, on zaslužuje apsolutnu potporu, a isto tako je jasno s čime se sve ministar odnosno ili ministri suočavaju, a prvenstveno ministar obrane g. Anušić, s čime se suočava. Nakon 2008.g. kad je bio vrhunac svega toga, a to znači kad smo zaledili služenje vojnog roka i čuli smo podatak da 300 tisuća vojno sposobnih i zapravo po vitalitetu, dobi i svemu ostalome najsposobnijih ljudi za obranu nije prošlo nikakvu elementarnu obuku.
Isto tako razaralaštvo tog sustava događa se u sigurnosno, ne samo u vojnom smislu nego i u identitetskom i svakom drugom, što je već ovdje više puta naglašavamo kako danas, tako, tako i ranije i čini se da bi osnovni prigovor ili dva prigovora kad se radi o ovome zakonu bila na nekoj cjelovitoj razini. Jedan je ovaj međunarodni, to znači da obzirom na iskustva koja imamo u svjetskoj povijesti u 20. stoljeću, da ne idemo dalje, ali i hrvatska iskustva, pogotovo iz Hrvatskog domovinskog rata, valja računati s time da se Hrvatska, će se moći braniti jedino ako sama bude sposobna i dostatna i ako bude imala i suverenističku politiku bez obzira dakle na strateška partnerstva u kojima se nalazi.
O promjenjivosti partnerstava dovoljno svjedoče dva svjetska rata, sjetimo se samo primjera Italije u I. Svjetskom ratu, dakle bila je najprije na jednoj strani, pa je Londonskim ugovorom, a i na štetu Hrvatske, otišla na pobjedničku stranu. II. Svjetski rat je započela dakle na budućoj poraženoj strani, ali je na vrijeme prešla na pobjedničku stranu. Isto tako kad se radi o Sovjetskom Savezu sjetimo se da je on zajedno sa Komunističkom partijom Jugoslavije bio glavni saveznik nacističke Njemačke do '41.g. itd., itd., dakle ta svjetska iskustva nisu ništa nego uobičajena.
Sjetimo se isto tako 1990.-tih, dakle Hrvatskog domovinskog rata kad su, pogotovo u Europi izgrađene sigurnosne institucije i jamstva i činilo se da će Europa bit i ostati jedini kontinent u kojem nije moguć nekakav oružani sukob. Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji već je tada pretvorena i za ad hoc u stalnu organizaciju, izgrađen je sustav od pravne regulative do civilnog društva, znanosti, nekakvog narativa da je bilo to uvjerenje na neki način prisutno i u hrvatskim političkim odlukama vezano za planove obrane, da sad ne ulazim u to, ali sve to postoji u nekakvim hrvatskim pismohranama.
Drugi problem na koji hoću ukazati kad se radi o tome jest ovo što nam se događa u Hrvatskoj, a očituje se sada u saboru i to je kad se radi o tome da se sami moramo obraniti kao što smo se morali sami obraniti 1991.g., veliki problem je što evo i u HS očituje se to protivljenje bilo kakvom sigurnosnom obrambenom uređenju Hrvatske, to znači suprotstavlja se hrvatskim obrambenim sigurnosnim sposobnostima, možemo reći od strane, kao što je rekao i kolega Troskot, od onih koji su na neki način s pravom označavani crvenim fašistima, pa je razumljivo ako se ne sjećaju 1945. Bleiburške tragedije i svega ostaloga, valja znati jel da je ta slavna njihova Titova vojska bila glavni operativni izvršitelj srbijanske oružane agresije na Hrvatsku, da je pod tom zvijezdom petokrakom da su crveni fašisti, a koji se zastupaju nažalost i u HS bez obzira da li su starija generacija ili mlađa i to je ono što najviše treba zabrinjavati, da možemo dakle se podsjetiti Ovčare, Škabrnje i drugih 150-tak stratišta i grobišta iz srbijanske oružane agresije, oni su bili u znaku također te crvene petokrake i dokle god Hrvatska ne bude uredila svoje institucije da budu odgovarajuće adekvatno i od HS, pa naniže u svim institucijama, a sve one su bitne za sigurnost i obranu, dakle dok ne bude uređena na način na koji to hrvatska država zaslužuje na temelju Domovinskog rata i onih koji su za dom bili spremni, a znamo ko je i danas dakle također kao i '91. nespreman za dom i to se očituje u HS i to je glavni problem koji mi barem u saboru trebamo riješiti i moramo biti jasni.
U tome smislu preporučujem ministru i rekao bih nekakva zamjerka u tom hibridnom ratovanju protiv hrvatske sigurnosti i obrane da i na neki način sramežljivo se postavlja prema svemu tome, što se očituje u tome da je glavna tema zapravo civilno služenje vojnoga roka i koje se potpuno, potpuno vrijednosno izokreće…
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
…i tome se najžešće treba suprotstaviti, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Arsen Bauk, Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Meni je iznimno žao što ću razočarat one koji bi željeli buđenje, budnost nikad ne smije pasti, temelj svega je da budemo budni.
HS je prije 3 mjeseca donio Dugoročni plan razvoja oružanih snaga. U tom dugoročnom planu razvoja u toč. 6. Vizija i, koja govori o viziji oružanih snaga, ja ću izdvojiti dvije stavke. Jedna je, brojčana veličina oružanih snaga neće se smanjivati, a drugo je, jačanje pričuvne sastavnice. Pričuva je definirana za one koji, koji žele znati više, kao dio postava odvraćanja i obrane kojim se osigurava mogućnost brzog narastanja snaga.
Kad sam tražio u ime kluba stanku onda sam ustvari upozorio da ovo danas nije rasprava o temeljnom vojnom osposobljavanju, o uvođenju vojnog roka ili kako god to nazvali oni koji o tome govore, nego ustvari o viziji budućnosti Oružanih snaga RH koji smo smjer zacrtali donošenjem dva strateška dokumenta u HS sa dvotrećinskom većinom, čini mi se da je takav bio rezultat glasanja, uz suglasnost sa vrhovnim zapovjednikom i uz suglasnost Vijeća za obranu koje je upravo i konstituirano sa tim, sa tim ovoga sa tom zadaćom. Zbog toga smatramo nakon analize što nam je donijelo dragovoljno služenje vojnog roka nakon 17.g., da je potrebno promijeniti model kako bi u budućnosti Oružane snage RH ostale profesionalne i dobro opremljene, kako to volimo govoriti. Dakle, analizom prijedloga Ministarstva obrane o trajanju temeljnog vojnog osposobljavanja, dakle od 2 mjeseca, iskreno vjerujem da se nitko ovdje nije nadao da će to bit kraće, a neki su rekli da bi trebalo biti i dulje, međutim, međutim ovoga prihvaćamo analizu glavnog stožera koji su ocijenili da je to dovoljno vrijeme za trajanje temeljnog vojnog osposobljavanja, dakle to vidimo kao instrument kojim bi se i dalje omogućilo da oružane snage ostanu na sadašnjoj brojnoj veličini odnosno da se ne smanjuju, da se ponovo revitalizira pričuva odnosno pričuvna sastavnica i da nakon određenog vremena novog modela analiziramo i utvrdimo je li on dao rezultate koje smo očekivali i možemo li u tom slučaju ponovo donijeti odluku o nepozivanju novaka koja ne bi onda trajala 18.g. nego dokle bi ona bila moguća ili treba još više povećati legitimnu razliku u tretmanu onih koji se odluče za temeljno vojno osposobljavanje i onih koji izraze priziv savjesti, dakle to je trajna, to je trajno pitanje je li neka mjera opravdana i razmjerna i treba li ih preispitivati.
Što su glavne teze SDP-a po ova dva zakona?
Prvo, svjesni smo u ovom trenutku nedostatnih kapaciteta profesionalne vojske i pričuve. Bili bi sretniji da predloženi model temeljnog vojnog osposobljavanja je sličniji s norveškim modelom. Nismo sretni sa ovako širokom definicijom razlika između raznih, raznih skupina mladih ljudi, prvenstveno mladih ljudi, mladih muškaraca prilikom definicije prednosti pri zapošljavanju, također trebalo bi ipak Zakon o civilnoj službi izdvojiti iz Zakona o obrani i u tom smislu, dakle to je jedna novina nakon 22.g., nakon 22.g. normativnog okvira i što se tiče onoga što, na što se svi vole pozivati, u ovom trenutku ne vidimo da bi geopolitička situacija trebala u bitnoj mjeri utjecati na našu odluku dakle vizija i razvoj oružanih snaga je takva da mi, da bi i bez geopolitičke situacije trebalo nešto napraviti da ne ostanemo bez profesionalne vojske odnosno bez određenog broja vojnika.
E sada idemo, idemo o, o konkretizaciji, dakle mi nemamo velikih primjedbi na ono što je definirano kao temeljno vojno osposobljavanje, duljina je dakle kratka, nije, nije ni 3, ni 6, ni 10 mjeseci koliko je bilo prije, mjesta na koje se, mjesta na koje se pozivaju ročnici su također geografski blizu svih, svih dijelova RH i niko neće biti dalje, dalje od 150 ili 200 km od kuće kao što je to bilo slučaj prije, međutim imamo također primjedbe na one koji ovo obrazlažu kao jednu vrstu edukativne mjere da će mladi, da ćemo sad preodgojit mlade za 2 mjeseca. Gledajte, neko ko je 12.g. ili 16.g. ili 17.g. bio u obrazovnom sustavu teško će ga 2 mjeseca preodgojiti. Prema tome, ne vidimo to kao edukativnu mjeru za ove društvene stvari nego između ostalog i ono što su predlagatelji govorili kao upoznavanje sa nekim vještinama koje, s kojim se dosad netko nije imao prilike susresti.
Ono što, na što nismo dobili jasan, potpuno jasan odgovor je, koji je očekivani broj ročnika po godinama, govori se oko 4 tisuće. E sada, to je kolega Živković u traženju stanke u ime Kluba Možemo! upozorio da onda uspješnost ovog modela ovisi o tome hoće li dovoljan broj mladih muškaraca izrazit priziv savjesti jer ako nam se od 12 tisuća onih koji bi recimo dolazili u obzir za pozivanje na temeljno vojno osposobljavanje, 10 izjasni za temeljno vojno osposobljavanje ove godine, pa 10 slijedeće godine, pa 10 za godinu dana, to je u 3.g. 30 tisuća ročnika, a deklarirani kapaciteti oružanih snaga su u 3.g. 12 tisuća, dakle odgovor je dakle povećat će se, ali to znači da smo mi u naše… u ovom slučaju bi značilo da smo mi u našem modelu u 3.g. dobili onoliko ljudi koliko smo ih planirali za recimo 9, što bi naravno se postavilo pitanje hoćemo onda 6.g. opet suspendirat temeljno vojno osposobljavanje ili idemo ovakvi do kraja, pa ćemo imati, koliko, 300 tisuća pričuvnika za, za, za, za određeni, za određeni broj godina. Što ako bude manje od 4 tisuće, hoćemo li onda povećati trajanje civilnog služenja, je li to instrument kojim bi se regulira… dakle ono što mi, mi govorimo, ovo je za nas instrument da oružane snage dođu na planirane veličine, kako profesionalnog sustava, tako i pričuve i želimo znati ima li ministarstvo ideju što će napraviti u oba slučaja i to bi onda bila recimo to tako, recimo to tako klin start.
Naše primjedbe ne idu dakle u pitanje ove vojne komponente ovih zakona i da se, da se u ovome, u ovome slučaju radi samo o vojnoj komponenti ova dva zakona bili bi za oba zakona, kao što smo bili u prvom čitanju, time smo deklarirali naš pozitivan stav o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja, ali nismo zadovoljni što je u Zakonu o obrani ubačeno cijelo Poglavlje od civilne službe, mislimo da je to sve što, što je u Zakonu o obrani moglo biti i u Zakonu o civilnoj službi.
Postavlja se pitanje je li razlika u tretmanu onih koji izjave prigovor savjesti i onih koji to naprave, koji budu služili dakle temeljno vojno osposobljavanje razmjerno i opravdano i treba li to preispitati. Dakle što se tiče preispitivanja ono mora biti stalno jer ono što danas je razmjerno možda se razvojem situacije pokaže da je više, da je nerazmjerno da treba ili te razlike ublažiti ili ih još povećati, dakle tu, to je kako je ministar Anušić i spomenuo, hoće ići na preispitivanje ustavnosti odredbe u prednosti pri zapošljavanju primjerice, ali se može postaviti još dva pitanja. Jedno je pitanje trajanja, je li legitimna razlika između 2 i 3 mjeseca za vojno i civilno služenje i je li recimo razmjerna razlika između 3 mjeseca za služenje u civilnoj zaštiti i 4 mjeseca u JLS i nije uvijek jednoznačan odgovor, dakle jednoznačnost tog odgovora nema, ono se može mijenjati ovisno o tome kad vidimo kako se koji model, kako koji model bude ovoga se primjenjivao. Ja sam siguran da je veliki broj mladih muškaraca početkom 2000.-tih godina prigovor savjesti izjavljivao iz čistog oportunizma i linijom manjeg otpora, bilo im je lakše 10 mjeseci bit kući nego 6 mjeseci u vojarni i to sa, sa onime zbog čega je uvedeno to pravo nema neke, budimo, budimo objektivni, nema neke velike veze. Možda bi im trajanje od 3 mjeseca sad isto tako ocijenili 4, a možda ne, to je nešto što treba pratiti i zbog toga mislim da ministarstvo mora izvještavati o broju onih koji su izjavili prigovor savjesti i naravno da se to treba pratiti i eventualno intervenirati bilo u zakone, bilo u uredbe koje će se donijeti nakon ovih zakona.
Što se tiče prednosti pri zapošljavanju, dakle odredbe koja je izazvala najviše pozornosti želim reći slijedeće. Tu govorimo o 5 ili možda čak 6 skupina mladih ljudi. Prvo, prva skupina su oni koji su se javili na temeljno vojno osposobljavanje, a druga skupina su oni koji su izjavili prigovor savjesti po ovom zakonu. Država može propisati da oni budu različito tretirani ako za to postoji legitiman razlog, a u ovom trenutku mi vidimo da država može naći argumente da ga objasni. Treća skupina su žene, one nemaju obvezu temeljnog vojnog osposobljavanja i smatramo da onaj muškarac koji se prijavio na TVO ne bi trebao imat prednost pri zapošljavanju u odnosu na žene i o tome je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorila. Treća skupina su oni muškarci koji su vojni obveznici po novom zakonu, ali su oslobođeni služenja vojne obveze iz zdravstvenih razloga, dakle ja mislim da ni oni ne bi trebali biti diskriminirani ili u podređenom položaju u odnosu na one koji su se prijavili na TVO, radit će se vjerojatno o jednom manjem broju ljudi i onda sam to argumentirao na oduševljenje svih, primjerice nekim, nekim vrhunskim pravnikom koji bi zbog lošeg vida ili anemije bio u podređenom položaju kad bi se javio na, za posao Ministarstva socijalne ili u Ministarstvo vanjskih poslova na Zrinjevcu i to doista ne bi, smatram da ne bi trebao biti ovoga u podređenom položaju u odnosu na onoga koji se javio na TVO. Nakon toga imamo 18 generacija koji nisu bili obveznici služenja vojnog roka, dakle ni oni ne bi trebali bit u podređenom položaju u odnosu na one koji su se javili jer im je to obaveza na TVO, a posebno se to odnosi na one koji su se dragovoljno javili na služenje vojnog roka dok je dragovoljno, ali ne za 1100 eura nego za puno manje. Ovi bi čak trebali bit u prednosti nad ovima kojima je to obaveza sada. Nakon toga imamo muškarce koji su služili vojsku, ali ne 2 mjeseca nego 6 ili 10 mjeseci, njih se tu ne spominje, i oni bi trebali biti onda u tom slučaju u prednosti nad ovima koji su, koji su se javili na TVO. Dakle smatramo da ako se propisuje prednost pri zapošljavanju da bi se ona odredba „pod jednakim uvjetima“ trebala tumačit na način da se odnose samo na one koji su pod jednakim uvjetima se mogli odrediti za TVO ili za civilnu službu. Ako toga nema, nema ni prednosti, tako bi trebalo biti.
Zbog razloga koje sam naveo, a tiču se civilne, civilne službe, bit ćemo suzdržani oko Zakona o obrani, kao što smo najavili i kod prvog čitanja i podržat ćemo Zakon o službi u oružanim snagama, kao što ćemo naravno podržati i uvođenje TVO-a kao sredstva kojim će se Oružane snage RH uskladiti s onim što je deklarirano u Dugoročnom planu razvoja koji smo donijeli, a to je da se njihova brojčana veličina neće smanjivati i da ćemo jačati pričuvnu sastavnicu.
Gospodine predsjedavajući, u ovih 30 sekundi iskoristit ću priliku da izrazim svoje nezadovoljstvo što niste g. Troskotu oduzeli riječ u prvoj rečenici kada je kolege iz Možemo! nazvao crvenim i zelenim fašistima koji govore o djeci, a samim time promiču pedofiliju i volio bih da se čl. 240. st. 3. ovoga primjenjuje upravo na taj način koji sam rekao, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, možete se i vi javiti ovoga Odboru za Ustav, Poslovnik i politički slučaj…
…/Upadica Bauk: Ne mogu, al nema veze./…
Možete, možete kao zastupnik i ja nisam smatrao za shodno prekinut raspravu.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane g. Davor Božinović javio se za 5 minuta u ime predlagatelja.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo gospodine…
…/Upadica Radin: Izvolite./…
…predsjedavajući.
Ja bi htio samo ovaj ponukan ovime što je govorio uvaženi kolega zastupnik Bauk, ukazat na neke stvari koje vjerojatno iz onog uvodnog dijela možda nisu dovoljno jasno izrečene kad govorimo o ovom konceptu civilne, civilnog služenja. Dakle mi smo imali Zakon o civilnom služenju i nisam siguran da smo u tom trenutku baš imali potpunu sliku što sa tim ljudima nakon što oni odrade nekakav rok u civilnoj službi, znamo da su bili raspoređivani svuda i znamo da je učinak toga između ostalog bio da u kasnijim godinama, u konačnici to je i dovelo do izmjena i zamrzavanja vojne obveze, da zapravo 80% svih tih mladih ljudi se opredjeljivalo za civilnu službu. Ono što mi pokušavamo sada ovdje to je da ti mladi ljudi kroz civilnu službu zapravo postanu obveznici pričuvnici civilne zaštite jer od 2019. mi pokušavamo i mislim da smo tu relativno neko će reć više, neko manje uspješni u izgradnji sustava civilne zaštite. Mi ga sa ranijim zakonskim rješenjem imali nismo, mi smo imali ljude koji su završavali civilnu službu koji su bili u evidencijama Ministarstva rada i socijalne skrbi, dakle oni nisu bili obveznici civilne zaštite, a mi sad stvaramo s ovim skupinu obrazovanih ljudi, recimo 2 i pol tisuće, ako bude još u tim JLS još koju tisuću, mi ćemo za nekoliko godina imat ljude koje možemo angažirati za poslove civilne zaštite jer predmnijevamo, dapače sigurni smo da će posla za civilnu zaštitu bit sve i više. Zato smo 2019. u onoj rekonstrukciji i smanjenju agencija Državnu upravu za zaštitu i spašavanje inkorporirali u MUP, stvorili posebno Ravnateljstvo civilne zaštite dosad povukli više od 400 milijuna eura za različitu opremu i ono što nam zapravo nedostaje u perspektivi to su pozivnici za civilnu zaštitu. Mi paralelno s ovim, to sam isto kazao, sa operativnim snagama, vatrogascima, HGSS-om, Crvenim Križem i to, imamo radnu skupinu koja radi na izmjenama zakona ili će možda ispast novi Zakon o sustavu civilne zaštite i onda je ovaj dio civilnog služenja zapravo nešto što treba biti smješteno u taj zakon jer onda zaokružuje sustav civilne zaštite. To je ideja. Ja mislim da idemo dosta tu jednim promišljenim putem, pripremljeni smo za sve rekao sam scenarije, hoće li ih bit više ili manje, ali sam siguran da je ovo nešto što je životno. Da nismo imali ovaj sustav u MUP-u teško bi potpisali da budemo prvi koji će dobit dva nova kanadera, da imamo tisuću ne znam šatora za zimske uvjete za zbrinjavanje, da ne kažem svu tu opremu jer i sad nam taj dio neće bit uopće u pitanju jer 11 milijardi eura je u slijedećem financijskom okviru predviđeno za civilnu zaštiti na razini EU, trebaju nam obučeni ljudi i to je logika kako smo ovaj sistem…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…odnosno sustav civilne zaštite organizirali i nadam se da ćete to uzet u obzir u promišljanju podrške zakonu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Nekoliko replika, g. Marin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, ako se ne varam rekli ste da je civilna zaštita jednako vrijedna ili jednako potrebna kao i vojni rok, mi se s tim naravno možemo složiti.
Htio bi vas pitati jedno pitanje vezano za anketu o kojoj smo danas pričali. Kako vi zapravo komentirate to da je, da je 62-oje posto mladih ljudi, kaže da bi htjelo ići na vojni rok? Ako je tako visoki postotak šta to ne govori da nema potrebe za tako velikom razlikom između uvjeta koji su na civilnom služenju i na vojnom služenju, što nije to upravo dokaz da možda ne trebamo raditi razli… tolike razloge, razlike u povlasticama, u trajanju, u plaćanju između mladih koji imaju prigovor savjesti i koji nemaju prigovor savjesti? Što nije visoka motiviranost kojom tvrdi da se postoji u anketi dovoljan razlog da možemo imati jednake uvjete i da ne moramo diskriminirati? Htio bi čuti vaše mišljenje o tome.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa.
To i je pitanje za jednu širu raspravu. Ono što vam ja u ovom trenutku mogu reći, moramo bit svjesni onoga što piše u Ustavu, u Ustavu je vojna obveza obveza, civilno odnosno priziv savjesti je pravo. Dakle mi ne možemo relativizirat dužnost ili obvezu, ali s druge strane ne možemo niti poništit pravo i kad pogledate komparativno u velikoj većini zemalja je to riješeno na način koji je sličan našem. Možda će sve ove promjene klimatske i ne znam ni ja dovest do toga da ćemo morat sve i više, ja sam prilično uvjeren da ćemo morat sve više ulagat u tu civilnu komponentu, ali sad stvaramo bazu, stvaramo osnovu tog sustava, to je ono što sam probao objasnit sad maloprije…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…za govornicom, koja nam stvara kvalitetnu osnovu za, da dočekamo sve one izazove u budućnosti, ispričavam se.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Uvaženi ministre, oružništvo ili žandarmerija je dio hrvatske sigurnosne tradicije uključujući i u Hrvatskom domovinskom ratu kada je ZNG bio formalno pod policijom, a zapravo je bio pod zapovjedništvom Ministarstva obrane. Obzirom na konfiguraciju i tradiciju Hrvatske i geostrateški položaj itd., mislim da bi oružništvo bilo jedna od bitnih sastavnica sigurnosnog sustava RH, pa me zanima budući je dosta ljudi uključujući i mene u javnim govorima to predlagalo, je li u koordinaciji koja se time bavi, a vi ste u tome, bilo takvih prijedloga i je li se to razmatralo ili će se razmatrati? Mislim da bi to bilo zanimljivo za ubuduće obzirom da je isto tako ministar obrane rekao da će ovaj Zakon o obrani koji više liči na Zakon o oružanim snagama, da će se dograđivati i da je to tek početak itd., pa ako možete odgovoriti na to pitanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Ministar Božinović.

Božinović, Davor (HDZ)
Iskreno nisam siguran da sam baš ovaj sve polovio, ako mislite da bi to bila žandarmerija kao supstitut vojnoj obvezi, nismo o tome, ne, ovaj vidite aj vam, probat ću vam na drugi način odgovoriti. Hrvatska policija, pogotovo ovaj dio interventnih i specijalnih snaga vuče svoje korijene iz Domovinskog rata kad je zapravo taj dio našeg oružanog suprotstavljanja neprijatelju bio prvi i podnio najveći teret na početku rata. Ono što vam mogu reći da uz sva naša ulaganja i preustroj u zajedničke interventne i specijalne snage, specijalna policija danas nije ništa manje ubojita snaga …
…/Upadica Radin: Hvala./…
…hrvatske zaštite i hrvatske obrane nego što je to i bila.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Povreda Poslovnika g. Ostojić.

Ostojić, Ranko (SDP)
238., nepreciznost u odgovaranju na neki način stvara krivi dojam. Oružništvo, karabinjeri ili žandarmerija je vojna jedinica koja za vrijeme mira radi kao civilna služba. Koliko sam ja shvatio profesora Jurčevića, u tom smjeru bi trebali radit jer bi onda uz normalne plaće i uz normalne uvjete imali veliku prednost, ne bi imali ovakav nedostatak, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Točno da su karabinjeri to, ali moram vam dat opomenue jer je bila replika.
G. Jurčević, povreda Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo, 238, javio sam se jer nema drugog mehanizma. Poslije je bila dvojba upravo na ovaj način kao što je g. Ostojić rekao, dakle, osim toga, to je, kažem, dio hrvatske tradicije, ali i dio tradicije mediteranskih zemalja Austro-ugarske, da sad ne nabrajam, a obzirom na konfiguraciju naših terena, razvučenost onoga što zovemo hrvatska kifla, to bi bio idealan oblik dakle profesionalnih postrojbi, je l', .../Govornik se ne razumije./... to ništa, ništa ovaj nepoznato.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro.
I opet je bila replika pa mora ići opomena.
Gđa Dalija Orešković replika.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ministre, pitala sam vas prethodno kao potpredsjednika Vlade gdje je HDZ-ova politika pogriješila, s obzirom da ove izmjene uvodimo zato što se ne može puniti dovoljan broj zainteresiranih da pristupe obaveznom služenju vojnog roka, odnosno profesionalne vojsci, isto tako ne možete puniti ni sustav civilne zaštite.
Dakle želimo odgovor na pitanje odnosno priznanje da HDZ u svojim politikama griješi. I ponovno se vraćam na ono što su bile teme izlaganja u ime klubova da vi zapravo ovim izmjenama želite ostvariti simboliku i obrnutog narativa da je služenje u vojsci domobljuban čin, a onda je ovo prozivanje na savjest i civilna, civilna zaštita nešto što je manje vrijedno, je l'? A vi ste mi prošli put, odgovorili je l' klimatske promjene i pandemije, to je razlog zašto ćemo 30 godina nakon rata mijenjati narativ i pristup i kut gledanja na Domovinski rat.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor?

Božinović, Davor (HDZ)
Znate, teško je odgovoriti na neka pitanja, ali ja ću probati ponoviti nešto što vi kao priznati pravni ekspert vjerojatno znate bolje nego neki od nas.
Postoji ustavna obveza i postoji ustavno pravo. Dakle ta razlika je sadržana u Ustavu RH od dana kad je on usvojen. Nije to nešto što je izmislila Hrvatska, to je više-manje u svim zemljama zapadne demokracije. Obveza je vojna obveza. Bilo je tu svega i priziv savjesti u medicini, možemo pričati, al' to nije ustavna obveza. Ovo je jedina ustavna obveza, a ustavno pravo na priziv savjesti je nešto što mi kao demokratska država itekako poštujemo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Arsen Bauk, replika.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem. U vašem govoru koji ste sad iznijeli u ime predlagatelja, mislim da smo, da se možemo složiti oko jedne stvari. U Zakonu o obrani poslovi civilne zaštite, odnosno priziva savjesti su sekundarni u odnosu na vojnu obavezu popunu vojske i bilo bi čišće da je u Zakonu o obrani to spomenuto jednim člankom i da se uputi na poseban zakon koji može biti i Zakon o civilnoj zaštiti. To, to se sad to se sad mogu složiti.
Zbog toga nam je u Zakonu o obrani naglasak na pravima pojedinca koji izraze priziv savjesti i usporedba s onima koji to ne naprave, a ne na sustavu. Na sustavu civilne zaštite, onda će nam naglasak biti u Zakonu o civilnoj zaštiti, pa i tu mogu biti ovi koji izraze priziv savjesti. Zbog toga će naša, naš fokus u ovome Zakonu biti na tom finoj usporedbi razmjernosti i drugačijeg tretiranja jednih i drugih.
.../Upadica: Hvala./...
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Opet bih odgovorio isto.
Zakon o obrani proizlazi iz nečega što je u ovom kontekstu ustavna obveza. I htjeli mi ili ne, mi smo za ovaj dio ustavnih prava. I jedno i drugo je iznad zakona. Ali jedno je obveza, a drugo je pravo koje je individualno i koje mi poštujemo i koje ćemo mi poštivati.
U našem povjerenstvu neće biti nitko iz Ministarstva obrane ili vojske. Nama je u interesu svaki taj mladi čovjek, nama, ovima ovdje, je l', koji će civilno služiti jer ćemo ga mi imat gdje rasporediti i znamo gdje ćemo ga raspoređivati, na kojim poslovima, ali priznajemo činjenicu da je u ovom Zakonu …
.../Upadica: Vrijeme./... i inače u skladu sa Ustavom na prvom mjestu vojna obveza.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo, hvala lijepa, budući je kolega Živković ustvari već naglasio da ste zaista i u prethodnom obrazloženju samog zakona i sada u ovom, ovoj reakciji, objasnili važnost civilne zaštite, sustava civilne zaštite, jačanja sustava civilne zaštite i nesrazmjer u tretiranju vojnih obveznika odnosno onih koji će koji će ići na vojnu obuku i onih koji će ići na obuku za civilnu zaštitu.
No ono što mene u ovome svemu na neki način smeta jeste ovo što ste upravo više puta naglasili, da je to jedina ustavna obaveza građana RH. I tu jedinu obvezu građani RH mi ustvari pokušavamo bombonima namamit da je oni, da je oni obavljaju u većoj mjeri. Ja mislim da ne treba nikakva beneficija za ono što je obaveza svakog građanina RH.
I naravno osim za one koji će iskazati svoj iskaz …
.../Upadica: Hvala./... iskaz savjesti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Ma vidite, i u teoriji i u praksi postoji nešto što se zove pod poglavljem izbjegavanja i atraktivnosti izbjegavanja oružja.
Dakle kad pogledate Njemačku, Grčku, sad da ne pogriješim, mislim da je i Francuska tu, u tim zemljama dakle, svi vam imaju duži rok za civilnu službu i naravno da nisu iste beneficije.
Vraćam stvar na Ustav, kad bih ustavotvorac odlučio na neki drugačiji način, onda bih vjerojatno drugačije i razgovarali. Al' mislim da pogotovo kad vidimo situaciju u Ukrajini ili ne znam, na nekim drugim ratištima ono što se zove obrana zemlje…
.../Upadica: Hvala./... mora biti barem u ovom stanju razvoja društva ili države na prvom mjestu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospodin Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani ministre, kako sam ja shvatio, svaka država donošenjem zakona koristi taj sustav mjere djelovanja da bi potaknula ljude da naprave nešto što je u tom trenutku bitno za državu. U ovom trenutku s obzirom na geopolitičku situaciju u Europi i svijetu, Hrvatska je nužno da ima ljudi koji će proći temeljnu vojnu obuku.
To je nacionalni interes države. Dakle interes nam je također da imamo ljudi koji će se i obučiti kroz civilnu zaštitu, ali ovo je prioritet. I sad meni nije jasno kako kolege prije svega iz Možemo!, a i neki drugi, ne vide koji su nam prioriteti i ne vidim što ima loše u tome da se neko obuči za ne daj Bože.
Jer, ono što oni negiraju stalno, ako dođe do opće vojne mobilizacije, bit će mobilizirani svi od 18 do 55. Je li bolje imati ljude koji su već nešto obučeni ili je bolje da ih …
.../Upadica: Hvala./... ad hoc obučavamo u pet minuta?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Pa evo ja se s tim stvarno mogu složiti. A ja jedino pokušavam, jer vidim u, kroz javni prostor, kroz izjave da ima nekih nerazumijevanja, pa možda nismo ni mi u svakom trenutku, ja iskreno evo nisam bio, nisam stigao na tim odborima, ali ova ideja, dakle vojska, obrana, temeljno vojno osposobljavanje broj jedan.
Ali s obzirom da smo mi za to i zaduženi, stvaranje sustava civilne zaštite koji je praktički bio na koljenima. Mi smo ga 2019. stavili u sustav Ministarstva unutarnjih poslova uz sve dvojbe i različite komentare da ga nismo imali 2020. kad je počela Covid kriza, pitanje kako bismo organizirali život i sve one mjere koje su donošene …
.../Upadica: Hvala./... da nije bilo sustava civilne zaštite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, nastavimo sa klubovima.
G. Darko Klasić, Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka. Izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a uvaženi ministre sa suradnicima, poštovani državni tajnici, uvažene kolegice i kolege.
Sustav nacionalne obrane temeljni je stup svakog suvereniteta, ogledalo je državne odgovornosti i sposobnosti zaštite vlastitih građana. U RH obrana nije samo vojna, ona je postala i političko, društveno i moralno pitanje. Zato donošenje ovog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani iz '25. g. predstavlja ključan trenutak u redefiniranju hrvatske sigurnosne politike i usklađivanju sa novim globalnim izazovima.
Rasprave koje su pratile donošenje zakona pokazale su kako se iza svake pravne odredbe krije i šira rasprava o viziji budućnosti Hrvatske. Hoće li ona biti pasivni promatrač ili država koja aktivno gradi vlastitu sigurnost i stabilnost?
Jedno od središnjih pitanja javnih bvojbi bilo je i populistički narativ da će zbog povećanja troškova za obranu štedjet se na osnovnim socijalnim davanjima i potrebama građana. Dio politike i društvene javnosti izražavao je zabrinutost da povećanje ulaganja u Oružane snage mogu ugroziti financiranje zdravstva, školstva, socijalnih prava ili mirovinskog sustava.
Međutim, na posljednjem rebalansu kojeg tek trebamo izglasati, proračuna pokazalo je da su uštede proračuna napravljene baš na štetu Ministarstva obrane. Kako bi se moglo povećati standard našim umirovljenicima jer prinosi mirovinskih fondova to ne omogućavaju. Ovakva zabrinutost dijela političke i šire javnosti često se temelji na pogrešnom razumijevanju odnosa između sigurnosti i blagostanja.
Sigurnost nije suprotna razvoju već njegov preduvjet. Statistički podaci pokazuju da Hrvatska na obranu troši tek svaki 25. euro iz našeg proračuna, dok znatno veći udio odlazi na mirovinsko zdravstveno, obrazovni sustav. Istovremeno ulaganje u vojsku i modernizaciju ne znači smanjenje prava građana nego upravo suprotno, povećanje nacionalne otpornosti i stvaranje uvjeta za gospodarska ulaganja.
Zakon o obrani i službi u Oružanim snagama ponovo reafirmira vojnu obavezu kao dužnost svih sposobnih državljana no u novom kontekstu. Služba domovini više se ne promatra samo kroz službu u Oružanim snagama, već i kroz koncept civilne obrane i društvene solidarnosti. Obnova vojnog roka u nekom obliku ne predstavlja povratak u prošlost, nego prilagodbu novim okolnostima i geopolitičkima, demografskima, ali i društvenima.
Rat u Ukrajini temeljito je promijenio percepciju vojske u Europi. Mnoge zemlje poput Švedske, Finske i Njemačke ponovo uvode obavezno služenje ili ga nadograđuju kroz dragovoljne i profesionalne modele. Hrvatska suočena sa demografskim padom, iseljavanjem mladih prepoznaje potrebu da kroz vojni rok i sustav poticaja stvori motivirajući okvir za mlade. Time se ne jača samo pričuvni sustav Oružanih snaga već i društvena kohezija i osjećaj pripadnosti države i to je bit ovo, ovog isto služenja Oružanih snaga.
Uz to zakon ponovo uvodi institut prigovora savjesti i mogućnost civilne službe u državnim i lokalnim tijelima, čime se poštuju ljudska prava i puluralizam vrijednosti. Obrana time postaje zajednička odgovornost i vojnika i civila. Ono što sam istakao zapravo i replici ministru, mislim da je tu veliki isto problem i morat ćemo nešto poraditi na tom pitanju je operativnost i mogućnost svih oružanih sustava.
Danas se mjeri u znatnom dijelu zemalja i brojem pričuvnih postava za svaki sustav u oružanim snagama. Mogu vam nabrojati za sve oružane snage i čak i napamet, ali omjeri vam uglavnom počivaju od toga da imate od 2 do 3 pričuvne posade za svako oružje i za zrakoplove 2 posade po 1 zrakoplovu.
I današnji oružani sustavi zahtijevaju veliku stručnost u upravljanju s tim svim svojim kompliciranim sustavima i trebat će za to odgovarajuću priču, koja ne može savladati takve oružane sustave u kratkom roku, a postojeći aktivni sastav nije samodostatan.
Možda ćemo zato morati razmisliti o nadogradnji ovog sustava za .../Govornik se ne razumije./... kad se on uhoda za par godina u novom modulu dobrovoljne vojne obuke za ročnike koji su završili obavezni vojnu obuku te sukladno tome i krenuti u izradu potrebnog zakonskog okvira za specijalističku dobrovoljnu vojnu oduku kao drugi segment toga jel ćemo trebati priču i za aktivni sastav.
Izmjene Zakona o obrani su zbilja rijetkost i zbog svojih specifičnosti i zadnji puta su izmjenjene Zakona o obrani rađene 2013. godine. Zato mi je iznimno žao što je ovim izmjenama propuštena prilika i promjena nekih članaka koji su prepreka daljnjem razvoju i unapređenju i razvoju letenja na bespilotnim sustavima i predstavljaju pojedine zastarjele odbe Zakona o obranu.
Ovdje prvenstveno mislim na promjene čl. 98 i 100 Zakona o obrani koji nalažu Državnoj geodetskoj upravi-DGU pregled svih snimaka iz zraka. Budući da na tržištu možemo kupiti svježe satelitske snimke željenog teritorija u vrlo preciznoj rezoluciji, zastarjelo je tražiti odobrenje za snimanje i pregledavanje snimaka te odobrenje za njihovu upotrebu, jer to više pripada nekoj prošlosti.
Apsurd je tim veći što već sada na DGU podlogama i u kartama koje služe kao podloga imamo već označene konkretne lokacije i nazive vojnih objekata gdje je uključena automatski zabrana leta. Kako podaci o ograničenju leta moraju biti dostupni svima u EU u digitalnom formatu, Hrvatska za tu namjenu ima već vrlo napredni AMC portal koji je centralno mjesto za informiranje korisnika zračnog prostora RH i time je isti označen.
U cilju prilagodbe novih okolnosti te aktualnim uredbama predlažem zato ukidanje čl. 98 i 100 te samim time i proces traženja odobrenja za snimanje iz zraka i pregledavanje takvih nastalih snimaka od strane MORH-a i DGU-a jer zaštitu možemo provoditi kroz daleko učinkovitije zone zabrane letenja oko kritičnih objekata i infrastrukture u skladu sa propisima koji reguliraju zračni promet.
Današnja funkcija koju DGU provodi u Zakonu o obrani jeste osiguranje da štićeni objekti nisu snimani te, ako da jesu, da će štićeni dio područja se ukloni sa snimke. Vjerujem da se slažete kako onaj tko želi namjerno snimati takve vojne objekte sigurno neće predati zahtjev za snimanje preko DGU-a.
To je apsurd, nego će tome pristupiti i snimati tajno. '22. godine imao sam sastanak sa ravnateljem DGU-a i njegovim suradnicima i koji su se složili kako su potrebne promjene i prilagodba novim okolnostima te da se oni nemaju adekvatne kapacitete za pregled sve većeg broja droskih snimaka.
Dodatni argument predlažem izmjenama svakako je i činjenica da trenutno mnogi letači dronova, procjena je više od 90% letača najviše zbog odobrenja DGU-a općine poštuju zakonsku regulativu. Vjerujem kako bi gore predložene izmjene uvelike i doprinijeli legalizaciji letolva bespilotnih letjelica te popularizaciji istih kod mladih te postavljanje osnova za daljnji razvoj novih tehnologija i njezinu primjenu u široj populaciji.
Za kraj, novi Zakon o obrani te Zakon o službi u Oružanim snagama nisu samo tehnički propisi, već su simbol političke zrelosti i svijesti o važnosti nacionalne sigurnosti. Obrana domovine nije pitanje ideologije, nego opstanka. Samo država koja zna zaštititi svoje građane i teritorij može osigurati mir, razvoj i dostojanstvo.
Hrvatska koja je svoju slobodu stekla u ratu, sada mora pokazati da zna isto čuvati kroz mir, kroz mudrost, odgovornost i snagu vlastitih institucija. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gđa Marija Selak Rasputić, Klub nezavisnih zastupnika. Izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
U današnjoj raspravi pokušat ćemo dati objektivni komentar ovih dvaju zakona te kako mi u Klubu nezavisnih zastupnika vidimo doseg njihovih odredbi i utjecaj koji će ti zakoni imati na hrvatsko društvo u cjelini.
Takav, ponavljam objektivni osvrt zahtijeva da stvari gledamo i iz ispravne perspektive, kako one povijesne, tako i perspektive koja uzima u obzir našu sadašnjost i budućnost. Svi moramo imati na umu kako su obrana i sigurnost prioritet svih naših državnih politika. U filozofiji učimo da je zato i nastala država da bismo bili sigurniji, zbog čega se jesmo odrekli dijela naših sloboda, a zahtjevi nacionalne obrane i sigurnosti nalažu da se od svakog pojedinca može tražiti određeni doprinos.
Mi u Hrvatskoj to znamo i razumijemo bolje nego neki drugi jer smo svoju slobodu i neovisnost izborili upravo u Domovinskom ratu, a malobrojni su među današnjim zastupnicima koji su se rodili nakon njegovog završetka pa ga se i ne sjećaju.
I baš se u Domovinskom ratu pokazalo koliko je važan ljudski faktor. Onaj faktor koji se u uvjetima kada su svi izgledi, brojnost i oprema bili na strani agresora može oduprijeti, organizirati i uzvratiti. Svaki pravi hrvatski vojnik i branitelj koji je prošao najteža ratišta Domovinskog rata uvijek će, ako ga pitate, kako smo mogli izbjeći višegodišnji rat reći otprilike sljedeće.
Da smo imali samo djelić onoga što imamo danas, ne samo da bismo neprijatelja odbacili odmah na početku, nego se on ne bi ni usudio krenuti na nas. I baš to je ono čemu bismo svi trebali smjerati s ovim zakonima i svim odlukama koje se tiču naše vojske, obrane i sigurnosti, osigurati da Hrvatska u kratkom roku izraste u regionalnu vojnu silu bez premca, čija će snaga imati odvraćajući učinak na svakog potencijalnog neprijatelja, kako god se on zvao.
Takva vojno snažna Hrvatska nije samo jamac obrane vlastitog teritorija, nego i faktor stabilnosti i mira u užem krugu nama susjednih država. U pogledu ovih zakonodavnih prijedloga i njihovih konkretnih obilježja, govorit ćemo o dvije teme.
Prvo ćemo se odnositi na to kako mi vidimo ovo temeljno vojno osposobljavanje i čemu će ono služiti, a onda ćemo se osvrnuti i na prijepore koje u javnosti izazivaju neki detalji iz ovih zakona.
Sada je već izvjesno da će temeljno voljno osposobljavanje biti uvedeno 17 godina nakon što je ta vrsta građanske obaveze u Hrvatskoj stavljena na čekanje. Pa kad danas raspravljamo u HS-u o tome koliko je ljudi tada tražilo priziv savjesti, trebamo biti svjesni da su tadašnje društvene i političke okolnosti bile potpuno drugačije. Svi smo tada smatrali, a i radovali se tome što je razdoblje rata daleko iza nas i činilo nam se da je vojni rok neki ostatak prošlosti i njegovo osposobljavanje da nam zapravo više nikada neće trebati.
Međutim okolnosti su se promijenile, a ja sam jedna od onih koja vjeruje da svijest mladih ipak prati i te okolnosti i da se stoga i njihov odnos prema čuvanju sigurnosti kao temeljne vrijednosti naše domovine također promijenio. Onako kako je zamišljeno, ovdje se radi o minimalnoj vojnoj obavezi koja traje samo dva mjeseca.
Toliko o militarizaciji društva, i koja bi obveznicima trebala omogućiti stjecanje osnovnih vještina koje bi pojedinac morao imati u uvjetima bojišnice s velikim naglaskom na stjecanje vještina preživljavanja kao i pomaganja drugima. Podsjetit ću, za vrijeme predsjedničke kampanje, dosta smo govorili o tome je li taj rok prekratak da se nekoga za nešto suvislo obuči, dakle nismo govorili o militarizaciji društva nego možda o nedovoljnoj militarizaciji društva ako se želimo obraniti.
Isto tako moramo biti svjesni da nažalost prije 20-ak godina fizička sprema naše djece, naših punoljetnih je bila puno drugačija i daleko snažnija nego sada. Po pitanju pretilosti, znate kako je porazna statistika za RH i brojke su sve gore s obzirom na uopće promjenu načina života, utjecaj mobitela, društvenih mreža i nedostatak kretanja koji je trenutno prisutan, tako da u svakom slučaju našim mladima sigurno treba nešto što će im omogućiti da fizički budu pripravniji na potencijalne izazove koje budućnost donosi.
Dakle ovdje se ne radi o militarizaciji društva, kako to neki javni politički akteri pokušavaju prikazati i na tome animirati neku svoju publiku ili potencijalne glasače. Čak i kada bismo htjeli biti vrlo zlonamjerni, teško da bismo u ovim zakonima mogli pronaći nekakve nakane da se narod masovno i bez kriterija naoružava i obučava za ratna djelovanja. Sasvim je sigurno da se nećemo pretvoriti u neku moderniju verziju antičke Sparte.
Upravo suprotno. Svi ključni elementi ovog Zakona govore kako je njegova intencija zadržati fokus na jačanju profesionalne vojske, dakle pričuva i profesionalizacija i to je ono što mi podupiremo kao jednu žrtvu koju svi podnosimo jer notorna je činjenica da se nitko ne raduje ni vojsci ni vojnom roku u smislu nekakve obveze koja bi nas mogla voditi prema ratu.
Kada o njemu govorimo, govorimo s dignitetom i ozbiljnosti, zato što prije svega imamo na umu i na srcu sigurnost naše domovine. Temeljno vojno .../nerazumljivo/... poslužit će kao prilika da se među obveznicima osposobljavanja pronađu i oni koji svojim sposobnostima i prema vlastitim sklonostima razmišljaju o profesionalnoj karijeri hrvatskog vojnika.
Iz naše perspektive oba su cilja temeljnog vojnog osposobljavanja legitimna, štoviše, oba je cilja potrebno ostvariti, a posebno ovaj drugi. Jer, ja vas sve ovdje pitam, što nam je alternativa? Ima li netko neki bolji, lagodniji prijedlog da se mi zaštitimo, a da izbjegnemo vojno osposobljavanje? Nitko ga na svijetu nije domislio niti sam ga ovdje čula pa tako ne možemo ni mi.
Činjenica je biološki i statistička da nam demografija ne ide u prilog i da smo ne doskora, nego već jučer, izgubili sposobnost dostatnog popunjavanja profesionalne vojske isključivo na temelju načela dobrovoljnosti, pa se ovaj novi model nameće kao nužnost.
Vjerojatno bismo ga morali primijeniti kada govorimo o našoj pričuvi, čak i da u Europi i u svijetu nije došlo do destabilizacije međunarodnih odnosa i novih ratova. Nadalje, osim što smatramo da su proklamirani ciljevi ovog Zakona legitimni, a metoda njihovog postizanja minimalna, odnosno nužna, u zakonima je u najvećoj mjeri postignuta ravnoteža između državnih interesa obrane i sigurnosti i temeljnih ljudskih prava.
Ta ravnoteža uključuje pravo na prigovor savjesti, kao i pružanje mogućnosti svima koji ne žele sudjelovati u temeljnom vojnom osposobljavanju da se prijave u civilnu službu u kojoj također mogu stjecati znanja i vještine koje su korisne i potrebne u uvjetima rata i u svakodnevnom životu. Prigovori koji se tu ističu da su odredbe o prigovoru savjesti nedorečene mogu se donekle shvatiti, ali to će biti pitanje o kojem se prema prirodi stvari mora odlučivati in casu konkretno, tj. prema okolnostima svakog pojedinačnog slučaja.
A sad da vidimo još neke prigovore koji su upućeni na ove prijedloge zakona. U suštinu u javnoj raspravi ovdje u HS-u, kao najvažniji prigovor ističe se problem moguće diskriminacije koja bi mogla nastati ako se prihvati zakonska odredba o pravu na prednost pri zapošljavanju u državnoj službi i u tijelima jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave.
Prije svega mi mislimo kako to pravo, odnosno mogućnost da se nekada u budućnosti ostvari, neće ni približno biti naglašen motiv mladim ljudima za ispunjenje obveze temeljnog vojnog osposobljavanja. Mladi ljudi, a svi smo mi bili jednom u tim godinama, ipak se u tom razdoblju svog života ne vode takvim motivima.
Koliko me sjećanje služi, mladi su skloni čvrsto slijediti svoje uvjerenje i ideale pa će to činiti i oko ove stvari. No neovisno o mladenačkim idealima, mi ipak moramo razmotriti ovaj prigovor bez ljutnje na one koji ga iznose te ga umjesto toga trebamo trezveno i objektivno pokušati sagledati i ocijeniti. Dakle, osnovno je pitanje ovdje, je li opravdano djevojkama i mladićima koji se odluče za temeljno vojno osposobljavanje dati jednokratnu povlasticu prednosti pri zapošljavanju u jednom manjem dijelu javnog sektora?
Hoće li to stvoriti ambijent diskriminacije prema onima koji su se pozvali na prigovor savjesti, na one koji su izabrali civilnu službu ili one koji prema još uvijek važećim propisima nisu uopće imali priliku ostvariti ovo pravo. Na ovom mjestu iznova pred sobom trebamo imati glavni cilj ovih zakona, a to je zadržavanje i jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske vojske.
Ako smatramo, a možemo se složiti da je to legitiman cilj zakona, onda se postavlja pitanje je li pravo koje se daje razmjerno cilju koji se želi postići.
Kako bismo olakšali razmišljanje o tome, pokušajmo prizvati neki sličan primjer gdje država posebnim zakonskim mjerama promiče postizanje određenih ciljeva. Primjerice jedan od recentnih primjera takve mjere imali smo u Zakonu o mirovinskom osiguranju, gdje smo prije koju godinu stvorili novi institut dodatnog staža mirovinskog osiguranja.
Naime taj dodatni staž ne ostvaruje se na temelju rada, nego na temelju činjenice da je neka žena imala dijete. Korisnici te mjere mogu pod uvjetima određenih zakonom biti i očevi djece, ali oni su tek potrebno adresirati čiji je status uređen kao iznimka, dok oni naši sugrađani koji nemaju ili ne mogu imati djecu nisu obuhvaćeni ovom mjerom.
Smisao te mjere bio je da se briga za dijete u njegovoj najranijoj dobi ne odražava negativno na staž mirovinskog osiguranja djetetovih roditelja. Pritom, dodatni staž od 12 mjeseci po djetetu primjenjuje se samo pro futuro, tj. od dana kada je taj novi zakon stupio na snagu, dok drugi umirovljenici koji su otišli u mirovinu ranije, a imali su djecu od toga nemaju ništa.
Je li to diskriminacija prema onima koji primjerice ne mogu imati djecu, a koji su cijeli radni vijek neprekinuto radili i uplaćivali doprinose za mirovinsko osiguranje? Je li to diskriminacija prema onima koji su nekad ranije otišli u mirovinu, pa nisu mogli koristiti ovu mjeru i njezine blagodati?
Mi mislimo da nije. Zašto? Zbog ciljeva, jer je to jedna od onih mjera kojom država ostvaruje još jedan kapitalni cilj, a to je demografska obnova. Ona nije materijalne prirode da se u Hrvatskoj rađa što više djece zato što volimo da ima puno djece, nego je vrlo pragmatične ekonomske naravi jer nam bez toga ne može preživjeti ni proračun ni mirovinsko ni zdravstveno u budućnosti, a onda imamo ovoliki priljev stranih radnika i sve ostale posljedice koje iz toga proizlaze.
Stoga da zaključim. Mislim, možda i griješim, da ovdje neće biti diskriminacije. Ovi dečki i cure koji sada prođu temeljnu obuku preuzimaju na sebe jedan rizik koji ga ostali obveznici ne prihvaćaju i mislim da to trebamo honorirati. Taj rizik konkretan i sastoji se u toga da će oni u bilo kojem slučaju ratne opasnosti biti oni koji će morati uzeti pušku u ruku i braniti sve nas.
Pritom je to pravo koje se nudi ograničeno u ovom drugom čitanju te se može koristiti isključivo u smislu državne i lokalne uprave i to samo jednom, pa je samim time to pravo sadržano manje od sličnog prava koje primaju primjerice hrvatski branitelji iz Domovinskog rata.
Umjesto zaključka, htjela bih izraziti jednu nadu i optimizam, koje je zapravo vjera u naše mlade ljude. Mislim da jedan dobar dio njih dijeli ideale ljudi koji su stvarali ovu zemlju i omogućili nam slobodu. Ako ste ikad bili na mjestima najvećeg pijeteta, ako ste ikad sudjelovali u Koloni sjećanja u Vukovaru i osvrnuli se oko sebe, mogli ste vidjeti da mladi ljudi iz cijele Hrvatske tamo dolaze od svoje volje i organizirano i to u velikim skupinama.
Da se velik broj njih identificira sa žrtvom koju su podnijeli naši heroji na takvim mjestima i tamošnjim narodom koji je podnio nezamislive strahote rata. Uvjerena sam da naši mladi ljudi nisu u tolikoj mjeri kao što ovdje neki spominju zaraženi cinizmom i negativnošću koja se kod nas nerijetko neumjereno reklamira i shvaćaju kako sloboda i demokracija nisu samo razumljive zadatosti, nego vrijednosti koje uvijek iznova treba braniti i čuvati. To je njihovo nasljeđe, ali i njihova obaveza. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Dalibor Paus, Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera itd. Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, poštovani predstavnici Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova.
Dakle neću govoriti o onome što je unutar zakona nije sporno, nego govorit ću o onome što mi je unutar zakona sporno, a to je upravo ovo oko čega da to tako kažem drvimo cijeli dan, a to je nenejednako postupanje sa civilnim ročnicima i vojnim ročnicima. Dakle Podsjetit ću vas još jednom i puno je tu bilo i danas je od strane ministra unutarnjih poslova govora o Ustavu, na čl. 47 Ustava koji kaže sljedeće, da je obaveza, da je vojna obaveza i obrana RH dužnost svih za to sposobnih građana, ali također, i to je jednako važno, da je dopušten prigovor savjesti onima koji zbog svojih vjerskih i moralnih uvjerenja nisu spremni nositi oružje.
No ne stoji da oni imaju pravo, a nemaju obavezu. U istom tom članku Ustava stoji sljedeće, da imaju ustavnu obavezu ispunjavati druge dužnosti određene zakonom. Dakle i jedni i drugi i oni koji su uzeli, da tako kažemo, pušku u ruku i oni koji služe civilno, ispunili su svoju dužnost prema RH. Jedni sa puškom u ruci, drugi kao civilni, kao segment civilne zaštite, ukoliko ovaj Zakon bude usvojen u ovome u ovome dijelu.
Dakle ne radi se da nije ispunjena obaveza, ne radi se o tome da ovi drugi nemaju obavezu nego imaju samo pravo, nego se radi o načinu ispunjavanja obaveze obrane RH. Ministar unutarnjih poslova je jako lijepo i jako dobro naglasio koliko je važan sustav civilne zaštite, koliko je važan za popunjavanje pričuve sustava civilne zaštite, ovaj model koji će se, vjerujem bit donesen u petak, odnosno da ćemo na taj način zaista dobiti ljude unutar općina i gradova koji će u svakom trenutku biti spremni reagirati na moguće ugroze koje će se dogoditi u društvu.
No, ono što imam prigovor je da ovi, da iako je ministar Anušić rekao da je, da vojna ili civilna obuka nema veze da to nije mjerilo domoljublja, ipak mi se čini da na neki način, a ministar Božinović je to nazvao u svojoj odgovoru na repliku, izbjegavanjem ovaj atraktivnosti, ipak su ovi ročnici koji idu na civilno služenje u bitno lošijem položaju nego ročnici koji idu, koji idu ovaj na vojno služenje.
Dakle još uvijek je dužina služenja vojnog roka različita i u prvom i u drugom čitanju.
Jedni su tamo dva mjeseca, drugi tri mjeseca. Jedni su u kasarnama u Slunju, Kninu i Požegi, drugi su u centrima Divuljama, Bizovcu i Jastrebarskom. Dakle jedni i drugi su da to tako kažemo van svoje kuće. Ne vidim ovaj, zašto ministar Anušić u odgovoru na repliku gospodina Ostrogovića ustvari spominje one koji iznimno idu četiri mjeseca i služe od kuće, kada je pitao koja zbog čega zbog čega su jedni tri, jedni dva mjeseca. Dakle nije ni spominjao ove koji su tri mjeseca. Dakle tri mjeseca, dva mjeseca.
Zbog čega? Sigurno program obuke u civilnoj zaštiti nije kompliciraniji nego program obuke u vojnoj, za vojno obučavanje, tako da i pretpostavljam to upravo ova pozitivno izbjegavanje atraktivnosti vojnog civilnog služenja vojnog, vojne obaveze. Dakle mislim da to .../nerazumljivo/... možemo izjednačiti da mladiću koji mora biti ili želi biti dva mjeseca ode doma je svejedno, neće radi toga što ide, u, za, radi toga što može ići na civilno služenje odustati od vojnog ako nema prigovor savjesti.
Drugo, visina naknade, još jedan destimulativni ili stimulativni faktor kako god to zvali, četiri puta je razlika. I jedan i drugi podsjećam ispunili su svoju ustavnu obavezu. Dakle služe vojni rok odnosno civilni rok.
Treće radni staž. U redu. Govorilo se o priznavanju radnog staža. Ako priznamo jednim priznamo i drugima za dva mjeseca.
I četvrto, naravno, ovo o čemu govorimo o prednosti pri zapošljavanju. Dakle vojni ročnici imat će prednost pri zapošljavanju u državnim i lokalnim tijelima. Ne vidim zaista razloga zašto bi uopće netko imao prednost po tom pitanju što je ispunio svoju obavezu prema državi u tim tijelima, ali ako već imaju prednost ako se to složimo nemojmo tu raditi diskriminaciju, dakle ne govorimo o diskriminaciju o kojoj je govorila kolegica Raspudić maloprije, nego između ove dvije kategorije koje istovremeno ulaze u sustav, jedni u sustav civilne zaštite, jedni u sustav vojne tako da tu ne treba raditi diskriminaciju, nego pod jednakim uvjetima, jedan i drugi, ponavljam, ispunili su svoju ustavnu obavezu.
Dakle to nije, to je ustvari odvraćanje od toga da se ide u .../nerazumljivo/... da se ide u civilno služenje vojnog roka kao da je to pitanje osobnog izbora nekog mladića, a kao da to nije pitanje savjesti. To se i zove priziv savjesti. Dakle nije nešto što racionalno odlučuješ.
Naravno da smo svi protiv lažnog priziva savjesti, da nitko razuman ne traži da se taj institut zloupotrebljava, ali način na koji ovaj Zakon postupa sa onima koji savjesno, svjesno biraju, savjesno pardon, biraju civilni oblik služenja nije korektiv zloupotrebe, nego je to ustvari diskriminacija i destimulacija da se ide prema iskrenom uvjerenju.
Ministar Božinović je jako dobro obrazložio važnosti .../nerazumljivo/... sustava civilne zaštite i svih njegovih komponenti i jačanja sustava civilne zaštite kroz ovaj model i mislim da se toga trebamo držati da su jedni i drugi jednako važni i tako je doslovno rekao i naš ministar.
Ali pristup koji se da iščitati iz ovog zakonskog prijedloga ne ide u tome smjeru, u tome da su jedan i drugi jednako važni, nego ide u smjeru ako već moraš biti civilni ročnik nek' ti bude teže, nek' ti bude duže, nek' ti bude slabije plaćeno i neka imaš manja prava nego ovi ostali. Dakle ili, još ću jednom citirat ministra Anušića i njegovog obrazloženja, cilj beneficija je potaknuti na temeljno vojno osposobljavanje odnosno da se ne iskaže prigovor savjesti. Ponavljam prigovor savjesti je datost. On nije osobni odabir i ne vidim kako na kraju krajeva oni koji obrazlažu na ovaj način zbog čega su ove beneficije ne vide da je tome tako, da se na prigovor savjesti ne odlučuješ svjesno, nego da je to stvar koja je već unaprijed odlučena.
Što pokazuju brojke? Dakle još jedan argument zašto ne vidim razloga da se beneficira sa svim ovim privilegijama nekog tko ide na vojnu obuku. Kako je rečeno, 67% mladih nema ništa protiv toga odnosno želi vojnu obuku. Ako 67% mladih želi vojnu obuku to je 12.000 godišnje, mi imamo kapaciteta za 4.000 godišnje, ne znam zbog čega takav strah, takva bojazan da se neće, da se neće ovaj popuniti.
Ponavljam jedni i drugi će biti dva mjeseca, dva mjeseca odsutni od svoga doma. Ovaj iznimni slučaj po meni treba i maknuti iz zakona jer smo mi skloni iznimnoga odnosno redovitoga iznimne slučajeve zloupotrebljavati za neke druge, za neke druge stvari.
Dakle i što će, da ne govorimo o tome da će ovaj četveromjesečni civilni rok opteretiti jedinice lokalne samouprave, dakle nije to samo tako kada vam dođe netko u vaš radni kolektiv tko nema, ne znam, nikakvo, nikakav certifikat da može raditi sa nekim strojem, tko nema nikakvu kompetenciju ili nema nikakvog programa za njega u toj jedinici lokalne samouprave.
Dakle u konačnici trebalo bi tražiti od svake općine da izradi program obučavanja tih civilnih ročnika što će opet opteretiti jedinice lokalne samouprave i mislim da to treba jednostavno maknuti i zadržati ovo ovdje da jedni i drugi budu dva mjeseca svaki na svojoj obuci.
Nadalje time što smo ovaj omogućili civilno služenje vojnog roka ne gubimo ništa na obrambenoj spremnosti, nego dobivamo, dobivamo ljude obučene za djelovanje u krizama, poplavama, požarima, potresima i kako je rečeno već ovdje priliku, dakle na ovaj način dobivamo priliku da osnažimo spremnost na odgovor u bilo kojoj ugrozi RH odnosno sustava civilne zaštite i na to treba tako gledati i u stvari treba jednako tretirati jedne i druge.
U kontekstu klimatskih promjena, u kontekstu elementarnih nepogoda, u svim mogućim ugrozama koje se događaju, znamo da civilna služba u sustavu civilne zaštite može biti alat za jačanje otpornosti svih lokalnih zajednica. Zašto ne bismo iskoristili te mlade ljude da jednostavno popunimo ono što sada nemamo, kako je rekao i sam ministar odnosno fali nam tih pristupnika u civilnoj zaštiti na svim lokacijama, mi koji smo u jedinicama lokalne samouprave znamo koliko je teško naći ljude koje ćete pozvati u određenom trenutku kad vam treba.
Dakle zaključno predlažem ako već nećemo nikome dati nikakvu privilegiju, a imamo osjećaj da je tome tako, onda da te privilegije za ove ročnike koji služe i jedni drugi u centrima za obuku odnosno u vojarnama, damo jednaka prava, dakle u trajanju civilne i vojne službe, izjednačavanje visine naknade, omogućiti im civilnim ročnicima priznavanje staža i omogućiti na iste prednosti pri zapošljavanju kao i vojnim ročnicima.
Znači civilna služba, ponovit ću još jednom nije slabiji oblik obrane, ona je druga polovica sigurnosti države i zato zakon koji to ne shvaća, zakon koji destimulira savjest umjesto da je poštuje, nije zakon koji jača zajednicu, nego je onaj koji dijeli naše građane.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vama.
G. Tomislave Josić, klub .../nerazumljivo/... a pardon, prije Deur, da, g, Ante Deur, Klub zastupnika HDZ-a, da.
Preskočio sam redak.
Izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajnici, glavna tajnice, suradnici, poštovana državna tajnica, kolegice i kolege.
Evo već dugo smo i sve smo slušali i naše potpredsjednike ministre unutarnjih poslova i obrane. I evo već dugo smo i sve smog slušali i naše potpredsjednike, ministre unutarnjih poslova i obrane i evo, uistinu jedan zakon koji nam danas dolazi vrlo kvalitetno.
Čuli smo i neke prijepore, možda onako nerealne, kako bi rekao dosta onako nisu baš u skladu sa vremenom koji živimo gdje često miješamo vrijeme koje je iza nas jer imamo nekoliko situacija od 90-ih, rat, jedan ozbiljan koji je bio, onda ušli smo neko vrijeme gdje smo i ročenike i vojsku pomalo sve zapustili i dolazimo u vrijeme gdje Europa cijela osobito nakon rata koji je u Ukrajini gdje ulazimo u jedan novi segment, a to je da moramo ozbiljno shvatiti što je sigurnost i da bi ojačali i sigurnost države, moramo donest neke zakone, moramo u svim ljudskom, bilo kojem segmentu staviti na prvo mjesto bez obzira što smo svi, nitko u ovoj sabornici, mladi, a vjerujem svi ljudi, osobito mi koji smo sudionici Domovinskog rata, svi bi rekli Bože, ne daj to više nikad. Ali zbog generacija koje dolaze moramo biti spremni, pripravni i zato je nešto što je ovaj Zakon koji se danas izlažemo je jako bitan da razumijemo, a i da osvijestimo mlade ljude koji žive svih ovih godina, kao što je rekao ministar Anušić, ogroman broj generacija koje su izvan bilo kojeg sustava, onog što se događalo i što znači imati državu, čuvati je, a to je nešto kao i obitelj.
Evo nakon što smo u srpnju ove godine raspravili u prvom čitanju i donijeli dva temeljna dokumenta u području obrane di smo imali dvotrećinsku većinu kao zastupnika u ovom visokom domu potpore, upravo sa tim strateškim dokumentima s područja obrane definirali smo obrambenu politiku, jačanje obrambenih sposobnosti i nacionalnu sigurnost u našoj domovini.
Kroz sve ove dokumente osigurali smo odgovarajući planski okvir koji Hrvatskoj vojsci osigurava daljnji razvoj, sve ono što u tom jačanju sposobnosti radi ispunjavanja njezinih ustavnih, prije svega zadaća. Vizija razvoja upravljanja ljudskim potencijalima predviđa nastavak izgradnju modernog upravljanja karijerama osoblja koji će osigurati uravnotežen rast te se prilagodljivo radno okružuje prožeto vrijednostima proizašlih, ono što sam rekao iz Domovinskog rata, na čemu počiva i hrvatska država.
Vlada RH, predlagatelj zakona, pripremila je ove zakone na temelju svih provedenih analiza i detaljno uredila temeljno vojno osposobljavanje i sve druge njegove elemente odnosno područje vojne obaveze koje obuhvaća i civilna služba. Vidljiva su dodatna pojašnjenja i uređenje teksta u konačnim prijedlozima zakona koji su rezultat rasprave koje su provedena u HS-a za prvo čitanje zakona kao i pred nadležnim odborima.
S obzirom na dugogodišnji prekid obaveznog vojnog služenja vojnog roka, bila je potrebno odrediti početnu nultu generaciju ročnika za pozivanje na temeljno vojno osposobljavanje. Na temelja vojno osposobljavanje upućuje se novaka u kalendarskoj godini koji navršava 19 godina te do navršenih 30 godina života te su oni novaci koji dragovoljno prijave na temelju vojnog vojno osposobljavanja.
Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti dragovoljno i žene, što smo i do sad vidjeli, što je i pokazatelji Ministarstva obrane, negdje između 10 i 13% u dragovoljnom dijelu su žene u cijelom sustavu Hrvatske vojske, što pokazuje veliku zainteresiranost, ali kroz ovo vrijeme ćemo vidjeti što će biti u budućnosti pokazatelj jer dva mjeseca nije nešto što je dato, to je sad jedan pokazatelj da da vidimo u kom smjeru to ide i da ona pričuva koja mora napokon krenuti, kojom smo svjesni da već godinama, godinama nemamo pričuvu, što je ozbiljan problem, što je i sam ministar iskazao.
Već smo čuli da na temeljno vojno osposobljavanje trajati dva mjeseca i provodit će se na lokaciji Slunj, Požega i Knin, do pet naraštaja godišnje, ustvari do 800 ročnika po naraštaju. Pozdravljamo prijedlog predlagatelja zakona koji predlaže da ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju ima plaću u iznosu oko 1100 eura neto mjesečno da zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju u skladu sa Zakonom o radu jer ne smije dobiti otkaz zbog toga što pohađa temeljno vojno osposobljavanje. Da zaposleni ročnik na temelju vojnom osposobljavanju ostvaruje pravo na naknadu od oko 1100 eura neto mjesečno, zatim ročnik ima pravo na osiguranje prehranu troškove prijevoza i plaćeni dopust.
Posebno je objašnjena pod jednakim uvjetima prednost pri zapošljavanju, znači što je jako bitno da ste to naveli, pod jednakim uvjetima.
Državne uprave i jedinice lokalne i područne regionalne samouprave koje će imati nezaposlene osoba koja je završila temeljno vojno osposobljavanje, osoba koja je završila dragovoljno vojno osposobljavanje kao i ona koja je razvrstani pričuvnik.
S obzirom da postoji objektivno opravdani legitimni cilj, oni koji prođu temeljno vojno osposobljavanje, muškarci i žene postaju dio pričuvnog sastava i ako se ukaže potreba, oni će sudjelovati u obrani RH.
Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama RH dopušten je prigovor savjesti u skladu sa Ustavom i obavljaju poslove u civilnoj zaštiti jedinicama lokalne područne regionalne samouprave.
Novak je dužan u zahtjevu za civilnu službu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu. Civilna služba u civilnoj zaštiti traje tri mjeseca, civilna služba u jedinicama lokalne područne regionalne samouprave traje četiri mjeseca jer ti polaznici provedu 8 sati a ne 24 sata u službi kao polaznici civilne zaštite.
U konačnom prijedlogu zakona razvidno je da Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova kao stručni nositelji izrade zakona, što smo čuli dodatno i sagledali sve elemente u ovom dijelu u odnosu na prvo čitanje zakona, dodatno uredili pitanje civilne zaštite.
Stoga se predlaže da osim civilnih ročnika koji su u službi obavljaju u civilnoj zaštiti, imaju pravo na novčanu naknadu da i civilni ročnik, kao civilnu službu obavljaju u jedinicama lokalne i područne samouprave imaju pravo na novčanu naknadu, što će se razraditi uredbom kao predviđenim propisom u čemu ne vidimo ništa sporno, što znači, ono što je rekao ministar unutarnjih poslova da imamo taj pričuvni civilnu službu koja je isto kroz svoje godine nažalost je postala, negdje ono što je ministar rekao, pogubilo se, jednostavno smo kao društvo, sustav pogubili ogroman broj ljudi i sve ove prirode nepogode, vidjeli smo, koje su se događale, na kraju su se najviše svele na vatrogasnu zajednicu i vojsku.
A domovinskoj sigurnosti, to je u jednom sustav, tako da sigurno, ovo je nešto što budućnost pokazuje kao jednu sigurnu osobinu za bolju, kvalitetniju i jedan pregled koja jedna država mora imati u svom cijelom sustavu.
U skladu sugestom briga za hrvatskog vojnika kao središte obrambene sustava, Vlada i Ministarstvo obrane u mandatu, tu je naš potpredsjednika ministra obrane Ivana Anušića, donijeli su niz mjera o promoviranja vojnog poziva, daljnjeg poboljšanja statusa i povećanje plaće za 2024. g., prvi put nakon 2008. godine. Kada govorimo o koeficijentima čina za račun plaće za gotovo 30% te drugih materijalnih prava.
Predloženim izmjenama Zakona o službi OSRH predlaže se uređenje statusnih prava i obaveza ročnika koji se na temelju, temeljnom vojnom osposobljavanju. Ovim Zakonom uvodi se i novina da se osoba može biti primljena kao vojnik djelatno vojnu službu ako ima osnovnoškolsko obrazovanje uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi uz potporu Ministarstva obrane završi srednjoškolsko obrazovanje.
Kao što smo čuli od predlagatelja, vlastite sposobnosti za obranu nacionalne su odgovornost pri čemu je vojna osposobljenost vojnika pričuva jedan od najvažnijih aspekata spremnosti.
Izuzetno je važno da što veći broj obveznika stekne osnovne vojne vještine znanja, potrebe za suočavanje s potencijalnim prijetnjama, što će se postici na temeljnim vojnim, u temeljnom voljnom osposobljavanju.
Kao Klub zastupnika HDZ-a uvjerili smo i ovaj put kada raspravljamo o ovim točkama da će Vlada i Ministarstvo obrane nastaviti razvijati nove i unapređivati postojeće sposobnosti kako bi Hrvatska vojska uvijek bila spremna odgovoriti na sve izazove i zadaće definirane Ustavom i zakonom.
Uz to, područje vojne obaveze kao ustavne kategorije osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti OSRH-a, dopušten je prigovor savjesti i zakonom se propisuje obavljanje poslova u civilnoj zaštiti i jedinicama lokalne i područne samouprave, što jasno vidi da nema nikakvih diskriminacija, da ne možemo sad uvoditi u ovakve bitne stvari politikantstvo, da se ne smijemo možemo do voditi potrebite stvari.
I ovo što je kolega Paus pričao, uvijek se može nešto kvalitetnije, bolje, ali u ovom trenutku ne smijemo dozvoliti da u ovom Zakonu, kao što je kolega Živković, da se ljubav nameće. Pa mislim možemo citirati Evanđelje po Sv. Mateju, možemo sad dovesti u pitanje, ali prije svega kolega Živkoviću, moramo biti svjesni da je vojnik taj koji mora biti osposobljen, spreman u svim svojim životnim funkcijama, pa i u vjerskim ili ako je i nije vjernik, ali mora biti spreman da je ono sve što je od svojih instruktora dobio, da sutra može biti u svakom pogledu.
To su mladi ljudi koji sigurno uz tu obuku imaju drukčiji sustav, ne da bi se netko osposobio i njihovi profesori koji su i kroz njihovo školovanje davali određena znanja, ovo je jedno drugačije znanje, osobnije, životnije, ovo je znanje koje se, ali imaju priliku ući u jednu novu sigurnost, u jednu novu mjeru koja je daje nešto koga zanima taj vojnički poziv, jer to je poziv koji je sigurno pun ljubavi prema svojoj domovini, što je nešto svugdje u svakoj državi normalno. To smo 90-te godine prošli, rat nitko ne zaziva. Nemojmo prozivati Vladu, Sabor da se ide, da idu naši časnici negdje u rat u Ukrajini što je već normalno veći apsurd, čak ružno i za čuti. Jer to nikada nitko nije rekao osim što se pustila jedna, jedan narativ koji je vrlo nekorektan.
Zato još jednom želim naglasiti klub Hrvatske demokratske zajednice će podržati ovaj zakon, jer je kvalitetan, dobar i u ovom trenutku je to nešto što nam treba. Kroz neko vrijeme tu su i potpredsjednici, tu je Vlada, tu je Sabor. Ako se ukaže i pokaže sigurno da treba neke dodatne mjere, sigurno da se sve može napraviti da stvari budu bolje i kvalitetnije.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Deuru.
Svim kolegicama, kolegama dobar dan. Jednako tako predstavnicima predlagatelja.
Sljedeći na redu za raspravu u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta je kolega Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicima i državna tajnice sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege.
Drago nam je da danas raspravljamo o Zakonu o obrani i Zakonu o Oružanim snagama, jer zbog geopolitičke situacije smatramo da je potrebno neke stvari promijeniti kao i da trebamo našu vojsku osnažiti sa raznim vojnim sredstvima, oružjima i oruđima, a isto tako i sa ljudstvom. Situacija u svijetu a i u našoj okolici nam to nalaže. Imamo već par godina rat u Ukrajini, sada i na Bliskom istoku Izrael i Palestina, a niti situacija u našem susjedstvu nije baš najbolja. Situacija u BiH nakon smjene Dodika, a isto tako i u Srbiji, jer odavno je poznato da Srbija ima pretenzije na naš teritorij. To smo vidjeli u Domovinskom ratu, a niti danas nije ništa situacija bolja. Srbija danas ima prijateljske odnose sa Rusijom. I ako Rusija bude otvarala nekakve frontove nove eto njih u blizini.
Najviše rasprava proteklih dana je izazvala najava ponovnog uvođenja vojnog roka ili kako se to sada zove temeljno vojno osposobljavanje. Obvezno služenje vojnog roka je ukinuto 2008. i moram odmah napomenuti da mi je žao što je do toga uopće došlo, jer danas imamo 17, 18 generacija koje nisu osposobljene za oružanu borbu. Bilo je danas govora o nekih 300 tisuća ljudi koji nisu osposobljeni i u slučaju nekakve vanjske ugroze imali bi veliki problem.
Uz profesionalnu vojsku imamo i razvojačene hrvatske branitelje iako su to već generacije u nekakvim godinama, tako da nam je prijeko potrebno da se mlade generacije vojno obuče.
Također je porastao i broj raznih vrsta ugroza kao što su hibridna djelovanja, kibernetički napadi i druge ugroze elementarne, potresi, poplave, a i zbog klimatskih promjena je potrebno u određenim situacijama brzo, učinkovito i organizirano djelovati u pomoći ugroženim dijelovima teritorija i stanovništvu.
Vlastite sposobnosti za obranu, nacionalna odgovornost pri čemu je vojna osposobljenost profesionalnog vojnika i pričuvnih snaga jedan od najviših, od najvažnijih aspekata spremnosti. Stoga je važno da što veći broj vojnih obveznika stekne osnovne vojne vještine i znanja potrebna za suočavanje sa potencijalnim prijetnjama. Glavni ciljevi uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja i obuka mlade generacije vojnih obveznika radi stjecanja potrebnih sposobnosti, znanja i vještina koje su jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu i popunu pričuvnog sastava. Kroz dokazane programe vojnog osposobljavanja ročnika primjenom inovativnih ideja i suvremene tehnologije, te uz potporu instruktora temeljno vojno osposobljavanje bit će posvećeno razvoju ročnika za uspješno izvršavanje vojničkih dužnosti i zaštiti nacionalnih interesa.
Kod ročnika će se razvijati osjećaj dužnosti i ponosa služenja Domovini, osnovne spoznaje o pravilima vojne službe, dužnostima, te pravima i obvezama pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Obveznici su svi muškarci koji napune 18 godina, žene nisu obvezne ali mogu se javiti na dobrovoljno služenje vojnog roka.
Temeljna vojna obuka bi trajala 2 mjeseca na tri lokacije za sada Knin, Slunj i Požega. Velika rasprava se vodila i o plaći ročnika koja bi trebala biti 1100 eura i moram odmah reći da razumijem neke koji smatraju da je to malo, iako bih odmah htio reći da je za vrijeme bivše države vojni rok bio puno dulji 12, 15 mjeseci, prije toga i 2 godine, mornari čak 3 godine i tada je vojnik imao nekakvu plaću. Ali ako se dobro sjećam za vojničku plaću si mogao kupiti tek par kutija cigareta, mislim da ni turu pića u birtiji nisi mogao platiti za vojničku plaću.
Ali vojni rok je bio obvezan i nitko se nije smio buniti niti zbog duljine vojnog roka, a niti zbog te nazovimo je simbolične plaće. Ovim zakonom je regulirano tko poziva ročnike, tko će vršiti preglede, plaće, kolika je visina plaće ročnika, tko se oslobađa služenja temeljne vojne obuke i po kojim uvjetima, kada se može odgoditi služenje itd.
Također je ovim zakonom regulirano i pitanje prigovora savjesti i to je izazvalo dosta rasprava i prijepora među javnosti, a posebno onaj dio koji govori o prednosti pri zapošljavanju u državnim službama mladih osoba koje su završile temeljno vojno osposobljavanje pod jednakim uvjetima. Isto tako vodilo se dosta polemike i o civilnoj službi u Civilnoj zaštiti koja bi trebala trajati 3 mjeseca. Oni imali bi naknadu mjesečnu od 250 eura, a civilna služba u jedinicama lokalne i regionalne samouprave trajala bi 4 mjeseca.
Kratko ću se osvrnuti i na Zakon o službi u Oružanim snagama. Ovim zakonom predlaže se uređenje statusnih prava i obveza ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju. Novina je da osoba može biti primljena kao vojnik, odnosno mornar u djelatnu vojnu službu ako ima osnovnoškolsko obrazovanje uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi uz potporu Ministarstva obrane završi srednješkolsko obrazovanje.
Ovim zakonom bi se trebali rješavati i stambeni problemi djelatnih vojnih osoba, predloženim zakonom propisuje se djelatnim vojnim osobama novi uvjeti za prestanak službe sa pravom na mirovinu kao i mogućnost da se nekom produlji služba iako je osoba ispunila uvjete za mirovinu.
Trebamo jačati vojsku ne samo mi nego cijela EU. Zbog toga će se i povećavati ulaganja u vojsku. Hrvatska nije nikada vodila agresorske ratove, ali moramo biti uvijek spremni za obranu teritorija, teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Klub zastupnika Domovinskog pokreta podržava izmjene i dopune Zakona o obrani kao i Zakona o Oružanim snagama.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Josić.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika CENTRA i Nezavisne platforme Sjever je kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege nema nam ministara ovdje, ali evo njihovi kolege.
Raspravljamo dakle ponovno o zakonu kojim se vraća obvezno služenje vojnog roka u Hrvatsku, ovaj put ga nazivamo temeljnim vojnim osposobljavanjem. U stvarnosti evo riječ je zapravo o istom konceptu ili možemo reći ovo je rebrending obaveznog vojnog roka. Dakle, to je obveza za mladiće od 18 do 30 godina uz prijetnju sankcija ako se ne odazovu ovom pozivu, a evo ovo sve zapravo sliči ne na edukaciju već jednostavno naredbu i to nije poziv jednostavno prisila. Dakle, u prvom čitanju isto tako istaknula sam da zaista sigurnost doživljavamo kao jedan od temeljnih zadataka države. Shvaćamo u kojem se trenutku nalazimo i da je sigurnost zaista top tema ne samo u Europi, Hrvatskoj već i u cijelom svijetu. Shvaćamo i gdje živimo u kakvom okruženju, međutim istaknuli smo isto tako i pri tome stojimo i danas da bi mjere bile učinkovite moraju biti suvremene, strateški utemeljene u stvarnosti ne u simbolici.
Na žalost evo od prvog čitanja do danas ništa od onoga na što smo upozoravali. U prvom čitanju nije značajno promijenjeno i u ovom drugom čitanju. Pa evo krenut ću i od toga što je ministar i kroz neke od replika i odgovora na pitanja koja su postavljena u replikama odgovorio. Dakle, ministar tvrdi da će u 2 mjeseca obuke mladi ljudi steći ključne vještine koje su potrebne danas u ovom modernom svijetu za obranu od klasične taktike do kibernetičke sigurnosti, obrane od dronova, modernih tehnologija. Je li sve će se to u ta dva mjeseca učiti. Čak evo i povijest Domovinskog rata je uključena u program i učenje o vojnim operacijama u Domovinskom ratu, ali evo budimo ozbiljni. Dakle, 8 tjedana, 2 mjeseca, 2 stvari zaista ne možete raditi odjednom, govoriti kako je sigurnost postala prioritet i onda nuditi 2 mjeseca simbolične obuke kao odgovor na taj izazov.
Ratovi 21. stoljeća ne vode se izgradnjom karaktera. Netko je spominjao je li da ova dva mjeseca služe zato da se izgradi karakter mladih ljudi već se ratovi vode tehnološkom spremnošću i stručnim kadrom. Dakle, dronovi, hibridne prijetnje, kibernetički napadi sve to traži godine usavršavanja ne tjedne teorije.
Čak i NATO preporuča je li da osnovna vojna obuka traje od 10 do 14 tjedana bez ovog cyber da ga tako nazovem dijela, dakle za obranu IT infrastrukture, upravljanje bespilotnim sustavima, dronovima. Evo čitali smo i u novinama dron od par sto eura sruši za čas tenk od nekoliko milijuna eura. Za sve to potrebne su godine specijalizacije, dakle za ratove 21. stoljeća trebaju nam stručnjaci a ne Power point obuka od 8 tjedana. Dakle 8 tjedana oni mogu poslušati jedan Power point koji im kaže što je to cyber napad ili kako se uopće upravlja dronom.
Čuli smo ovdje i tijekom rasprave tvrdnje je li da netko je rekao 60% mladih podržava ovu obuku. Pa gdje su bili do sad? Zašto se nisu dobrovoljno javili? Kako je to dobrovoljna vojna obuka propala, ako većina mladih podržava obuku. Zašto nisu išli dobrovoljno na vojnu obuku? Samo je to razlika. Dakle, hoće 2 mjeseca, a neće 6 mjeseci. Dakle, ako je bila tolika podrška zašto nismo osnažili tu dobrovoljnu vojnu obuku? Kako ona nije bila pun pogodak je li, zašto nismo je napravili privlačnom evo pitala je kolegica ovdje kako ćemo ovu obuku učiniti privlačnom mladima uz Tik Tokove, Instagrame itd. A zašto, mislim sad je nismo učinili privlačnom, nego smo je napravili obaveznom, sad je prisila. Nema veze je li privlačna, neprivlačna ono i privlačnima i neprivlačnima moraju sad ići na vojnu obuku.
Dakle, to pitanje kako je učiniti privlačnom više nema smisla, sad je obvezna privlačilo te ili te ne privlačilo. Dakle, ako mladi žele služiti otvorite im vrata, nemojte ih prisiljavati naredbom. Prava motivacija dolazi iz uvjerenja ne iz nekog zakona. Prisila proizvodi pasivan otpor, dakle ne ljubav prema pozivu tom ili prema Domovini, jel'? često se kaže evo na toj vojnoj obuci učit ćemo ih i ljubavi prema Domovini. Znači ja, ono ja nisam obveznik vojne obuke ili da sam mlađa znači šta? Ja ne volim domovinu.
U zakonu postoji mogućnost priziva savjesti, međutim civilna služba se na neki način tretira kao kazna jel'? Ne da bude jednako vrijedna alternativa, dakle traje duže tri mjeseca, plaća je manja, nije dovoljno regulirana. To jednostavno nije pravo izbora, to je nekakva kazna za uvjerenje na što je i Europski sud za ljudska prava kazao jasno je li ako postoji vojna obveza civilna alternativa mora biti jednako dostupna i poštena. Ovdje to nije slučaj. Ne znam hoće li se, imali smo neke neformalne razgovore tamo sa ministrom. Hoće li se to dorađivati u nekim novim verzijama i Zakona o civilnoj zaštiti, međutim za sada kako je sada vidimo jednostavno nije jednako dostupna i poštena. Ono što je zapravo najkritičnije u ovom prijedlogu je da oni koji prođu ovu obuku dobit će prednost pri zapošljavanju državnim i lokalnim tijelima.
Dakle, tko sve nema pravo na tu prednost? Žene, osobe starije od 30 godina, osobe sa nekim zdravstvenim preprekama, svi oni koji se nisu mogli prijaviti jer su kapaciteti bili ograničeni. Dakle, svi ti ljudi plaćaju poreze, doprinose kao i ostali ali će, neće imati prednost pri zapošljavanju. Dakle, ako imate jednog ročnika, jednog koji je završio vojnu obuku i imate ženu istih kvalifikacija, dakle za neki posao ovdje će ročnik dobiti prednost.
Jel' to istina? Ako je to je diskriminacija. Dakle, to nije motivacija, to vam je zaista stvaranje nove kaste podobnih. Ministar tvrdi da se neće raditi diskriminacija, jer će svaki poslodavac dokazivati opravdani cilj itd. da bude u skladu sa onim Zakonom o diskriminaciji, odnosno suzbijanju diskriminacije. Međutim, to je samo priznanje da će zakon biti siv, dakle siva zona, svak' će ga tumačiti na svoj način što znači da je neprovediv i nerazumljiv. Dakle, pravna sigurnost se ne gradi na dokazivanju iznimki već na jasnoći.
Novo pitanje se postavlja o tome tko će obaviti tisuće sistematskih pregleda godišnje, tko će obučavati ročnike, tko će provoditi selekciju pripreme, nadzor, kontrolu u zemlji u kojoj nedostaje liječnika obiteljske medicine, imamo liste čekanja, imamo manjak čak i profesionalnih instruktora u vojsci. Dakle, sada uvidimo sustav koji će tražiti stotine novih kadrova samo za logistiku obuke. Je li to održivo? Ukupni trošak ove obuke, je li spominje se cifra od, nešto više od 20 milijona, 23 milijona eura. Međutim, kad se sve zbroji to možete po procjenama doći blizu možda 40 milijona eura godišnje.
Što smo mogli sve za taj novac napraviti da u cilju poboljšanja sigurnosti zemlje? Pa mogli smo školovati stotine stručnjaka za kibernetičku sigurnost, otvoriti centre izvrsnosti za obranu, kupiti opremu, bespilotne letjelice, senzore, komunikacijsku opremu, tisuće stipendija za FER, FOI i vojne akademije ali evo mi smo birali paradnu simboliku umjesto stvarne spremnosti.
Dakle, iz EU iz NATO-a dolazi jasna poruka uložite više u obranu i slažemo se sa takvom porukom. Kako je Hrvatska odgovorila na to, dakle nismo napravili ozbiljan plan ulaganja u profesionalnu vojsku, nismo analizirali gdje su nam rupe, gdje je najhitnije ulagati, nismo rekli evo 40 milijuna eura za stručnjake, za kibernetičku sigurnost, operatore dronova, IT inženjere, analitičare, digitalnu obranu, bespilotne sustave. Ne, lakše je bilo reći hajmo sve mlade pozvati godišnje nek' to košta 40 milijona eura i eto mi smo povećali ulaganje u obranu. Dakle, to jednostavno nije strategija, to je politička lijenost. To nije obrana zemlje, to je privid nekakve aktivnosti.
Čak i u našim vlastitim strateškim dokumentima ako gledate Strategiju obrane Republike Hrvatske dugoročni plan razvoja Oružanih snaga tu se ne predviđa obveza vojna obuka kao temelj razvoja. Tamo pišu ovi prioriteti modernizacija, profesionalizacija, inter operabilnost sa NATO-om, opremanje postrojbi, digitalna otpornost. Dakle i strateški dokumenti ne podržavaju ono što danas, o čemu danas pričamo u Saboru.
Kad sam postavila pitanje nema još ministra, kad sam postavila pitanje, dakle koliko sati kibernetičke obuke dobiva ročnik u ovoj obuci ministar mi je rekao kaže šta sad vi solite pamet vojsci, ne možemo ovdje iz Sabora soliti pamet Oružanim snagama. Evo bila sam pristojna, poslušala sam predsjednika Sabora i nisam htjela dignut povredu Poslovnika, jer to je čista povreda Poslovnika da ministar nama ovdje zastupnicima govori šta nam solite pamet, nevjerojatno. Rekla sam mu, tu sam ga vidjela na hodniku da ću mu sad malo zapapriti. Je li on je nama branio soljenje pameti, sad neću soliti, nego ću malo papriti. Dakle, to jednostavno nije način komunikacije da, dakle što je Sabor, što smo mi ovdje u Saboru nego tu da postavljamo pitanja, ne solimo pamet nego postavljamo pitanja i ja na to pitanje nisam dobila odgovor. Dakle, radim svoj posao. U Saboru se odlučuje o zakonima, o proračunu, o ljudskim pravima ako hoćete i moj posao je postavljati pitanja ne zato šta ne poštujem vojsku, nego baš upravo zato što je poštujem. Dakle, najbolji način da štitimo vojsku je da ne tražimo od nje da glumi ono što politika nije u stanju organizirati.
I još jednom ću spomenuti ljubav prema Domovini, dakle ljubav prema Domovini se ne iskazuje prisilom. Na ljubav se nikoga ne može natjerati, to je ovdje evo i kolega isto tako govorio. Čula sam, dakle ne volimo zemlju tako što nekoga tjeramo na uniformu, volimo je tako da u njoj ostajemo, gradimo, doprinosimo, a danas živimo u državi iz koje mladi bježe, bježe ne zato što nisu prošli vojnu obuku nego zato što ne osjećaju da je ova država njihova. A zašto ne osjećaju da je ova država njihova? Zato što je zarobljena korupcijom i klijentelizmom, zato što im nema tko reći ostani evo ovdje te trebamo. Ako im i kaže ne žele ostat u ovoj zemlji i onda ih sad zovemo da oni brane takvu državu je li iz koje bježe.
Živimo da u nesigurnim vremenima, sigurnost mora i treba bit prioritet u ovo vrijeme, ali ako već ulažemo uložimo u ono što zaista štiti u današnje vrijeme u dvadeset i petoj godini 21. stoljeća kao što sam rekla dron od par stotina eura uništi tenk od nekoliko milijuna eura dok kažeš keks. To su ratovi koji se danas, danas vode. Evo imate izvještaje. Kažu da u Ukrajini 80% gubitaka je zbog, nastalo korištenjem dronova.
Dakle, treba uložiti u znanje, u ljude, u tehnologiju, u povjerenje. Dakle, to je Hrvatska koju će mladi htjeti braniti. To je sigurnost kojoj vrijedi težiti, znači vratiti povjerenje mladih u ovu državu koju će osjećati svojom, iz koje neće bježati jer ne osjećaju da ovdje mogu ostvariti sve svoje ambicije i da imaju jednake prilike kao i svi i dakle u takvoj zemlji neće bit problema niti sa dobrovoljnom vojnom obukom, a ova sredstva 40 milijuna eura otprilike je li godišnje bilo bi bolje zaista da smo uložili u osnaživanje profesionalne vojske, u osnaživanje modernih tehnologija, stručnjaka koji će koristiti te moderne tehnologije i biti spremni za ratove 21. stoljeća. Danas se ratovi vode joistickom, ono sjedite u fotelji sa joistickom ratujete jel'?
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Da, a evo, evo pođite. Kažem vam 80% gubitaka u Ukrajini. Ne kažem ja, evo guglajte malo, ne kažem ja. Pogledajte izvještaje sa terena. 80% gubitaka nastanu dronovima. Jel' imamo mi stručnjake koji će znati upravljati tim dronovima. Ako ih nemamo je li mislite da ih stvarno možemo kreirati sa 2 mjeseca obuke? Evo.
Dakle, za snažnu smo vojsku, za sigurnu smo zemlju, za slobodno smo društvo ali ovo nije način na koji se trebamo braniti u 25. godini 21. stoljeća.
Evo zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Puljak.
Sa ovim smo završili raspravu ispred klubova zastupnika.
Prije nego što krenemo na pojedinačnu raspravu određujem 5 minuta stanke zbog zahtjeva tehničke službe.
Nastavit ćemo u 16,05.
Hvala.

STANKA U 16,00 SATI

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 16,05 SATI

Dobro, možemo nastaviti sa raspravom. Stanka je prošla.
Kako sam i najavio, dakle prelazimo na pojedinačne rasprave.
Prva na redu je kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Evo imali smo pet minuta pauze, ali nismo zaboravili gdje smo stali. Neposredno prije nje nastalo je malo komešanje u saborskim klupama HDZ-a kada je kolegica u ime svog kluba govorila da se danas ratuje dronovima, pa je to sad HDZ-ovcima bilo smiješno.
Ja ću samo spomenuti da sam nedavno bila u emisiji na HRT-u skupa sa ovdje prisutnim Zekanovićem koji je tada na HRT-u tvrdio da će se naši vojnici, naši ročnici sada pod obaveznim vojnim rokom između ostalog obučavati i za dronove. Jel' tako? Javno dostupna snimka. Naravno da mi nemamo kapacitete za takvu obuku, ali to sad trenutno želim staviti na stranu. Želim se osvrnuti na nešto drugo, a to je da se od strane politike, političara iz redova vladajućih vrlo često olako ispuštaju, odnosno olako se izgovaraju neke riječi, a onda još manje odgovornosti ima ovdje u sabornici.
Naime, cijelo vrijeme se povlači ta teza o promijenjenim geopolitičkim okolnostima, pa se tako ističe rat u Ukrajini. I ja ponovno postavljam pitanje i tražim, izvolite mi HDZ-ovci to malo detaljnije pojasnite na koji to način rat u Ukrajini traži od Republike Hrvatske da ojačamo naše vojno-obrambene sposobnosti uvođenjem ove temeljne vojne obuke. Dakle, ciljano, konkretno vezano za rat u Ukrajini, jer smo mi čuli od strane predsjednika Vlade, ali i predsjednika države, a tako otprilike misle i svi naši građani ne želimo naše profesionalne vojnike slati da ratuju za Ukrajinu, jel' tako? Vidim da me čudno gledate, a isto tako onda valjda nećemo niti našu djecu koja su dva mjeseca se igrala sa Paint bolom ili sa konzolama upravljačkim slati na neka ratišta.
Dakle, to je prva stvar. Želim da mi se očitujete vezano za Ukrajinu. Druga stvar, kažete promijenila se i geopolitička situacija u našem neposrednom okruženju, pa ste tako spomenuli situaciju u BiH vezano za Dodika i njegove separatističke tendencije, ali isto tako i u odnosu na Srbiju, pa je čini mi se netko u ime kluba iz Domovinskog pokreta rekao da Srbija ima pretenzije na naš teritorij.
Mislim da je to jedna vrlo politički neodgovorna da ne kažem ovog trena malo i bezobrazna izjava imajući na umu da predsjednik Srbije pripada istoj političkoj grupaciji na razini europskih pučana kao i HDZ. E pa sad vi meni recite u čemu je točno problem, je li to vaša nesposobnost komuniciranja ili puštanje podvala hrvatskim građanima ili jednostavno su svi međunarodni mehanizmi ili propali ili tako podešeni da zapravo možete praviti budale od vlastitih građana. Dakle, izričito tražim očitovanje vezano za Ukrajinu i kako se to na nas odnosi i situaciju u našem neposrednom okruženju, odnosno tko nam to konkretno prijeti, a pogotovo imajući na umu što se u prošlom sazivu Sabora izgovaralo primjerice na Odboru za Hrvate izvan BiH i kako je tamo Dodig i Dodigova politika vrlo često bila HDZ-u bliža nego mnoge druge. Evo sad nam je Dodig razlog zašto mi tražimo da naši mladići služe novi temeljni obvezni vojni rok, odnosno sad se to zove obuka.

Dakle, također želim reći da kad već imamo te neke promijenjene okolnosti očito je došlo do slabljenja međunarodnih mehanizama kojih smo dio primjerice struktura unutar NATO saveza, pa vi sada meni recite, ukoliko je to doista tako, ukoliko nam međunarodni mehanizmi više ne jamče sigurnost, kako nas možete uvjeriti da 2 mjeseca vrlo površne obuke naših mladih koji tome nisu vični i nisu u takav tip obuke dobrovoljno htjeli ići, kako to jača naše obrambene snage?
Za kraj želim reći da bih osobno podržala i da sam svjesna, dakle ovo, ovo vas ja pikam tamo gdje je vaša retorika bila neadekvatna, manipulatorska i lažna, ali kao političarka sam svjesna da mi kao država nemamo dovoljno profesionalnih ročnika, da trebamo ojačati naše snage, da trebamo ulagati i u profesionalnu vojsku i u jačanje civilne zaštite, ali ovo nije način, ovo je jedan PR marketing, vrlo površno i krivo osmišljen, koji služi za ono za što je u ime Kluba Možemo! govorila Ivana Kekin, dakle stvaranje neke nove simbolike i stvaranje, stvaranje nekog novog narativa koji u svakom slučaju ne doprinosi sigurnosti naših građana, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Orešković.
Imamo nekoliko replika, prva na redu je kolegica Dubravka Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovana kolegice, mene zanima je li vi mislite da Srbija nije izvršila agresiju na RH jer kolega iz DP-a je upravo rekao da je Srbija imala tendenciju na hrvatski teritorij, zar vi mislite da to nije istina? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ja se stvarno pitam što naši građani misle kad čuju ovakvo jedno bezobrazno i glupo pitanje.
Jel vi ne znate da je Domovinski rat završio prije 30.g., dakle Hrvatska je pobijedila sve agresore i sve one koji su imali pretendencije, pretendirali na naš teritorij, dakle to je prošlo svršeno stanje. Mi smo 2008.g. i to ne mi, pardon, HDZ, HDZ je 2008.g. ukinuo obavezni vojni rok jer ulazimo u NATO savez, to nas drugačije i jače štiti, profesionalizirali smo našu vojsku, to je na kraju krajeva puno ekonomičnije i ja vas pitam, koje veze Domovinski rat, velikosrpska četnička agresija prije 35.g., koju smo prije 30.g. pobijedili, ima sa aktualnom situacijom? Ja sam se osvrtala na aktualnu situaciju, a ovako neoprezne riječi doista podižu tenzije, to je ono što se zove zveckanje oružjem…
…/Upadica Penava: Vrijeme, hvala./…
…to je ono što je neodgovorno, krajnje neodgovorno i bezobrazno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kolegice, ja bi vas molio da upravo vi povedete računa o opreznosti i neopreznosti dakle izjave koje ste koristili u smislu glupog pitanja konkretno, izaziva reakciju koju već vidimo i po povredama Poslovnika gdje ćete dobit to nazad i onda će biti zašto ovako, zašto onako i, i ne znam što sve ne, dakle dalo bi se tu i promisliti je li, je li uputnije i mudrije davati i eventualno i postavljati glupa pitanja ili, ili biti nepristojan i neodgojen u nekom drugom smislu. Tako da vas molim da držite nivo rasprave na razini sabora kao najviše institucije u državi.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Dubravka Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238., pa ovako, ja smatram da glupih pitanja ne postoji, ali glupe reakcije koje izazivaju ovakav otpor od svih nas mislim da im nije mjesto ovdje i da bi se kolegica trebala ispričati nama zastupnicima i hrvatskim braniteljima na ovakvoj reakciji. Upravo zbog ovakvih govornika se stvara ovakva situacija u Hrvatskoj…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…koja dijeli…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…koja dijeli Hrvate. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako ste replicirali izričem vam prvu opomenu.
Nastavljamo s replikama, drugi na redu je kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, ja ću odgovoriti citirajući vas, vaša retorika je manipulatorska i lažna, a vi ste bezobrazni i govorite glupo i to jako glupo i jako bezobrazno i jako manipulirate i mnogo lažete, dakle to su vaše riječi.
A sad pitanje vama, dakle ovdje žalite što je prekratka temeljna vojna obuka, znači koliko ja shvaćam vi biste malo dulju temeljnu vojnu obuku, jel to ono što je vaša intencija i sutra draga kolegice ako bi slučajno došlo do opće vojne mobilizacije je li možda bolje da imamo neke koji su ipak prošli nekakvu obuku i za dronove i sa osnovnim naoružanjem ili da imamo potpuno nesposobne muškarce koji nikad nisu vidjeli niti dron, niti pušku, niti bilo koje drugo oružje?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Da, vi Zekanoviću ne shvaćate, međutim od vas se nikakvo shvaćanje više niti ne očekuje. Više puta sam istaknula da se zalažem za to da jačamo naše profesionalne snage, a što se tiče bezobrazluka, mislim bezobrazno je naše mlade pozivati na vojnu obuku dok god ih vodi ovakva politička struktura kakva je sada.
Da ponovim poveznicu, DP je u koaliciji sa HDZ-om, DP je rekao da Srbija ima pretendencije na naš teritorij, dakle sada u ovom realnom vremenu, pa je to razlog zašto donosimo ovakve izmjene, istovremeno je HDZ dio iste političke grupacije na razini Europe sa strankom koja trenutno Srbiju vodi, mislim o tome govorim, ono koga vi tu varate, s kim manipulirate, što zapravo želite postić, osim doista navući one naivne da povjeruju u tu vašu priču o novom domoljublju i o novom kutu gledanja…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…na Domovinski rat 30.g. …
…/Upadica Penava: Hvala./…
…nakon Domovinskog rata.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, hvala.
Slijedeća replika kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa, hvala lijepa.
Poštovana kolegice htio sam ponuditi jedno razmišljanje. Dakle, slažem se sa vama da korištenje rata u Ukrajini kao razlog za uvođenje temeljne vojne obuke je vrlo tanak argument kada se tako predstavi, ustvari nije argument, ali rat u Ukrajini je nešto drugo i nešto više od toga. Rat u Ukrajini se meni čini kao primjer svijeta u kojem danas živimo koji nije ništa nalik svijetu kakav smo poznavali nego početak, zametak nekog svijeta koji dolazi koji još nitko od nas potpuno ne sagledava, svijeta u kojem je danas više oružanih sukoba nego je ikada bilo od kraja Drugo svjetskog rata i to je nešto što stvara atmosferu nesigurnosti, nelagodnosti i koja dovodi ovu novu militarizaciju i svijeta pa tako i Europe u kojem se nalazimo.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Moraš ugasit, hvala.
Da, slažem se da je na snazi neka nova militarizacija svijeta i tu militarizaciju potiču političari koje vrlo često financiraju velike kompanije koje proizvode oružje, pa je nekako ishod manje-više jasan.
Rješenje ne vidim u tome da mi sad pristanemo na taj val i sad sve trebamo militarizirati i svi se trebamo pri… pripremati za neke velike ratove. Mislim da je dio rješenja u osvještavanju naših građana da su oni ti koji biraju političare i da sasvim sigurno nikome danas nije u interesu da se svijet zarati i da svi gledamo tko će kome uputiti neke dronove. Mislim da se trebamo vratiti nekim civilizacijskim pitanjima solidarnosti, pa i međunarodne solidarnosti i tražiti one političare koji su sposobni stvarati svijet mira. Malo ih ima nažalost s ove desne strane Hrvatskog sabora.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Državni tajniče, zastupnice i zastupnici sasvim sigurno je točno da je rat u Ukrajini promijenio našu percepciju sigurnosti i prirodu ratovanja. Taj sukob nas je snažno podsjetio koliko je suvremeni svijet nepredvidiv i koliko je sigurnosna situacija u našem okruženju osjetljiva.
Svi mi koji se sjećamo Domovinskog rata znamo koliko je obrambena sigurnost važna za opstojnost države i sigurnost njezinih građana. Iskustva iz tog teškog razdoblja ukazuju nam na neprocjenjivu vrijednost organizirane i dobro pripremljene obrane uključujući i ulogu pričuve kao važnog dijela obrambenog sustava.
Nakon Domovinskog rata Hrvatska je imala snažnu i brojnu pričuvu koja je predstavljala važan oslonac ukupne obrambene moći. Međutim, s protekom vremena kako je interes za dragovoljno sudjelovanje opadao, a obuka prestala biti obavezna broj pričuvnika postupno se smanjio i danas iznosi oko 20 tisuća ljudi. Upravo zato potrebno je ponovo obnoviti i osnažiti pričuvni sastav kao važnu komponentu obrambene i nacionalne sigurnosti.
Stara izreka kaže ako želiš mir pripremaj se za rat. No, važno je istaknuti da samo ulaganje u opremu i modernizaciju vojske u naoružanje bez ljudi koji su temelj naših oružanih snaga nije garancije zaštite i očuvanja mira. Odgovornost države je da izgradi sposobnost i sposobnosti države koje mir čuvaju i sprječavaju moguće ugroze. Upravo tu odgovornost želimo ojačati kroz temeljno vojno osposobljavanje.
Zbog promijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti i dugogodišnjeg ukidanja obaveznog vojnog roka mnoge generacije mladih muškaraca nisu prošle osnovnu vojnu obuku. To je oslabilo pričuvni sastav i ukupne obrambene kapacitete države. Zbog toga danas raspravljamo o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja koje nakon 17 godina ponovo vraća temeljnu vojnu obuku za mlade hrvatske građane.
Ovaj prijedlog zakona predstavlja strateški iskorak prema jačanju nacionalne sigurnosti i obrambene spremnosti. Temeljno vojno osposobljavanje bit će važno ne samo kao sredstvo stjecanja osnovnih vojnih znanja i vještina već kao važan element koji jača odgovornost, pripadnost i solidarnost. Podržavam uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja jer smatram da je to neophodan korak u obnovi naše obrambene infrastrukture i razvoju modernih sigurnosnih kapaciteta. Uvođenje ove mjere dolazi u pravom trenutku jer se svijet brzo mijenja i pred nas stavlja nove izazove.
Mlade generacije koje danas odrastaju u digitalnom dobu treba uključiti u obrambeni sustav na način koji je prilagođen njihovim potrebama i stilovima učenja. Današnji mladi ljudi odrastaju okruženi mobitelima, društvenim mrežama, digitalnim tehnologijama što značajno mijenja njihov način komunikacije, učenja i razmišljanja. Stoga smatram da temeljno vojno osposobljavanje mora biti prilagođeno upravo toj generaciji, generaciji digitalne kulture. Upravo zbog toga očekujem da program obuke u svoj sadrži uključi i moderne elemente kao što su cyber sigurnost, rad sa dronovima, upravljanje suvremenim tehnologijama i osnove digitalne obrane. Time ne samo da ćemo povećati motivaciju mladih da postanu djelatne vojne osobe već ćemo stvoriti i suvremenu digitalno pismenu pričuvu koja je spremna odgovoriti na suvremene sigurnosne prijetnje.
Temeljno vojno osposobljavanje predstavlja ključni instrument za jačanje naše nacionalne i obrambene sigurnosti. Naša država mora imati što spremnije ljude koji su u stanju odgovoriti na različite sigurnosne izazove bilo da se radi o ratnim prijetnjama, katastrofama ili drugim krizama. Snažne oružane snage i dobro obučena pričuva jamči da u trenutcima krize možemo brzo mobilizirati ljude i osigurati obranu i sigurnost zemlje.
Drugo, vojna obuka nije samo pitanje stjecanje vojnih vještina. To je proces u kojem se mladi uče odgovornosti, timskom radu, disciplini i zajedništvu. Vrijednostima koje su temelj svake zdrave i stabilne zajednice. U društvu koje se suočava sa nizom izazova od ekonomskih do sigurnosnih potrebno je jačati svijest o zajedničkoj odgovornosti i solidarnosti.
Treće, temeljno vojno osposobljavanje pridonosi razvoju mladih ljudi kroz usvajanje praktičnih znanja i vještina koje im mogu koristiti i u civilnom životu.
Vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, bit će organizirano na tri lokacije u Hrvatskoj, Kninu, Slunju i Požegi i prema mojom informacijama sve je spremno da prihvat prvih ročnika kojih će biti 800 po naraštaju bude organiziran od početka slijedeće godine.
Iako žene neće imati obavezu sudjelovanja u obuci važno je naglasiti da one imaju jednaka prava i jednake mogućnosti dragovoljno pristupiti osposobljavanju, steći vojna znanja i ostvariti prednost pri prijemu u vojnu službu ili u pričuvni sastav.
Dakle, ovaj zakon ne predstavlja oblik diskriminacije nego naprotiv širi prostor jednakih prilika i sudjelovanja u obrani i sigurnosti zemlje. Također ovaj zakon omogućava priziv savjesti za sve one koji ih vjerskih ili moralnih razloga nisu, nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama.
Obuka će se vrednovati i u pravnom smislu. Dva mjeseca provedena u temeljnoj vojnoj obuci upisivat će se u radni staž, ročnici će primati mjesečnu naknadu od 1.100 eura što je približno 90% plaće vojnika mjesečno. Time želimo osigurati financijsku sigurnost za vrijeme trajanja obuke i dodatno motivirati mlade.
Sigurnosni izazovi današnjice zahtijevaju od nas da donosimo mudre i odgovorne odluke. Uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja nakon 17 godina predstavlja snažan signal da želimo i možemo osigurati sigurnu budućnost za našu zemlju. Ovo nije povratak na staro već prilika za modernizaciju i prilagodbu novim okolnostima. Temeljno vojno osposobljavanje treba biti most između tradicionalnih vojnih vrijednosti i suvremenih tehnoloških zahtjeva. Stoga podržavam ovaj prijedlog zakona i pozivam sve zastupnike da ga prihvate radi sigurnije Hrvatske i snažnije obrane naših građana.
Također vas pozivam da podržite amandman na Zakon o službi u oružanim snaga koji je moj klub zastupnika podnio upravo na moju inicijativu, a s ciljem da se trajanje ugovora za sve one koji su primljeni u djelatnu vojnu službu sa osnovnom školom produži dok ne završe srednjoškolsko obrazovanje.
Na kraju želim podsjetiti da nacionalne i obrambene sigurnosti nema bez prehrambene sigurnosti koja je važan element nacionalne moći. Zato pozivam da se za potrebe hrvatske vojske i naših ročnika osigura hrana domaćeg porijekla od hrvatskih poljoprivrednika i proizvođača. Time jačamo ne samo našu vojsku nego i našu poljoprivredu, gospodarstvo i otpornost države u cjelini.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Petir.
Imamo dvije replike za sada, a jedna je odnosno prvi na redu jest kolega Stipan Šašlin.
Izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovana kolegice Petir pa upravo ovdje jučer smo raspravljali u Hrvatskom saboru vezano za očuvanje odnosno osiguranje strateških resursa RH, poglavito poljoprivrednog zemljišta kao preduvjeta za osiguranje dovoljnih količina odnosno potrebnih količina hrane koje su također poglavito u ratnom vremenu strateški resursi. Jednostavno znamo da ratno vrijeme je vrlo složeno vrijeme koje iziskuje napore cjelokupnog društva, cjelokupne ekonomije i upravo države koje su spremne ekonomski duže izdržati takve napore u pravilu dobijaju ratove, dobivaju. Mi se sjećamo koliko je RH se ekonomski iscrpila kroz 5 godina Domovinskog rata a da nije bila ekonomski tako spremna teško da bismo uspjeli stvoriti takvu vojsku i pobijediti u konačnici.
Zato oporbenim ovdje zastupnicima treba …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… naglasiti da nije, nisu samo dronovi …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… ti koji će donijeti pobjedu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam zastupniče Šašlin.
Naravno važni su svi elementi nacionalne moći i kako ćemo ih upotrijebiti, da li ćemo ih upotrijebiti u sinergiji kako bi onda mogli dati pravi odgovor. Vojna moć je tek zadnja koja se upotrebljava nakon politike, nakon diplomacije, nakon gospodarstva.
Ja se nadam da ju nećemo morat koristit, ali obzirom na sve okolnosti moramo biti spremni. Naše oružane snage moraju biti opremljene i moraju biti kapacitirane, a ovo temeljno osposobljavanje mislim da jest jedan korak prema tome. Vi ste potpuno ispravno konstatirali da nam je važna zaštita svih naših strateških resursa, isto tako i naše kritične infrastrukture. Ono za što se ja zalažem jest da se počne i prehrambenu sigurnost promatrat kao element nacionalne moći, a da se naša obiteljska gospodarstva uključi u procese kad će se raspravljati o infrastrukturi za robne rezerve.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Slijedeća replika kolega Ante Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolegice Petir evo vi ste u nekoliko svom izlaganju jako kvalitetno i sigurnost i domaće proizvode, a i kroz vaš amandman zajedno i sa Ministarstvom obrane i Vladom i kroz klub ukazujete prepoznatljivost i ono najbitnije što je to je sigurnost i što u ovim vremenima sve imamo zahtjeve i na koji način odgovaramo ovaj danas o vremenu koje živimo i uistinu evo još jednom i vi pokazujete koliko je to razumijevanje i kroz sve ono što ste i sami napomenuli i diplomaciju i sve što se radi, ali da ipak ti domaći proizvodi koji danas dolaze u naše vojarne da je to jedan plus i da uistinu jedan široki sustav vrijednosti ulazi u ovaj zakon koji možda nije i predočen ali je jasan i vidljiv koliko je to jako bitno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam lijepa kolega Deur, mislim da je jako važno da smo svjesni da bez ljudi, bez naših snažnih oružanih snaga niti oprema, niti modernizacija, niti dronovi, niti sve ono što smo danas ovdje spominjali, niti velika ulaganja u obranu neće značiti toliku puno. Zato je nama čovjek važan i zato smo i podnijeli ovaj amandman kako bi dali sigurnost onima koji su u oružanim snagama, a koji su primljeni u oružane snage sa osnovnom školom da im se produži ugovor i da traje dok ne završe srednju školu kako bi mogli i dalje ostati u sustavu i biti sastavni dio naših oružanih snaga.
Ono što ja vidim da kad govorim i kad kucam na otvorena vrata kod svih vas jest jedna preporuka da naše javne institucije koje provode zelenu javnu nabavu, a tu naravno ubrajam i vojsku, koriste više domaće resurse…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i naše poljoprivredne proizvođače i domaću hranu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo.
Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajnici sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o Konačnim prijedlozima Zakona o Oružanim snagama RH i Zakona o obrani kojim se nakon gotovo dva 10-ljeća ponovno aktivira obvezno služenje vojnog roka, ovaj put to nazivamo temeljnom, temeljnim vojnim osposobljavanjem i ono što smo i ponavljali kao Klub zastupnika i na odborima i u prvom čitanju oko navedena dva zakona, a posebno ću stavit naglasak na Zakon o obrani, je činjenica da smo potpuno svjesni geopolitičkih kretanja, globalne nestabilnosti, kao i toga da smo svjesni da su, koliko su nedostatni postojeći kapaciteti profesionalne vojske, ali i pričuve kad govorimo o oružanim snagama u RH i potpuno je jasno da moramo ojačati svoje obrambene sposobnosti. Međutim, imamo par ozbiljnih rezervi koje smo već vrlo jasno komunicirali oko ovog prijedloga zakona i ja ću ih još jednom ponoviti. Prva je ta, nama je žao što se nismo odlučili za neke druge modele koje primjenjuju neke skandinavske zemlje koji se više baziraju na dobrovoljnosti, na prestižu i atraktivnosti i časti prema služenju državi, a više smo se bazirali na svojevrsnoj prisili. Drugo je, su diskriminatorni elementi ovoga zakona koji će potaknuti nejednakost i treće je jedna pravna praznina, ali ne samo pravna praznina nego i sadržajna rupa koja će nastati činjenicom da će postojeći odnosno još uvijek važeći Zakon o civilnoj zaštiti postati, pa nešto malo više od fus note u Zakonu o obrani, pa hajdemo redom.
Prvo kada govorimo o Zakonu o civilnoj službi, on će prestat važiti na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, te će Zakon o obrani postati temeljni i jedini propis koji regulira civilnu službu, dok će pojedine aspekte civilne službe naknadno pravilnikom propisati ministar nadležan za civilnu zaštitu, u ovom slučaju se to prebacuje u nadležnost MUP-a, te će pojedine aspekte uredbama propisati Vlada.
Ne moram uopće napominjati koliko tu postoji prostora za pravnu prazninu, na to je vrlo jasno upozorila i pučka pravobraniteljica koja, i ta pravna praznina može dovesti do kršenja određenih ustavnih prava.
Ono što također nama kao saboru ne bi trebalo bit prihvatljivo, sama činjenica da se određeni segmenti, a u ovom slučaju gotovo cijeli segment sustava civilne zaštite odnosno civilne službe, pa i civilne zaštite u službi civilne službe se propisuje uredbama koje zapravo neće prolaziti parlamentarnu proceduru poput zakona, te neće biti dio niti pre… niti javnog savjetovanja koje propisuju neki, neki pozitivni propisi, pa čak i ako budu predmeti javnog savjetovanja jer mi smo isto u ministarstvu od 2011. do 2015.g. čak i neke pravilnike koji su se ticali širokog spektra adresata na koje se određeni pravilnici odnose kao propisi nižeg ranga odnosno podzakonski na neki način akti, stavljali smo ih na javna savjetovanja, ali je neosporna činjenica da uredbe Vlade su uredbe Vlade i da one ne prolaze saborsku proceduru i o njima ne odlučuje sabor. Drugo, uvodimo vojni rok i ne znamo još uvijek koliko će biti onih koji će se pozvati na priziv savjesti. Danas smo čuli od ministra unutarnjih poslova da će se donijeti prijedlog programa osposobljavanja civilnih ročnika službe i da se očekuje negdje oko 2500 civilnih ročnika godišnje. Ako uzmemo u obzir brojku od 18 do 19 tisuća građana odnosno da, građana koji će se svake godine pozivati, pa neka bude i ova brojka o kojoj se govorilo da se očekuje 5, znači mi moramo na neki način moliti Boga da nam 60% od onih koje smo planirali ne iskaže priziv savjesti jer ako se to dogodi postavlja se opravdano pitanje, a koje smo postavljali i na odborima, imamo li mi kapacitete za sve obveznike civilne službe čiji broj u ovom trenutku ne znamo, a koji bi eventualno mogli iskazati i pozvati se na priziv savjesti. Taj sektor odnosno područje u kome oni mogu odslužiti tu civilnu službu je, neću reć sužen, ali javne službe su tu isključene, radi se o državnim službama i JLRS. A zašto je objektivno postavljati takvo pitanje bez obzira na ankete na koje se poziva ministar? To je činjenica da je od 2001. do 2006.g. broj poziva na priziv savjesti je rastao iz godine u godinu, 2006.g. je on kulminirao na 54,6% što znači da je dovelo, ta činjenica je dovela i do suspendiranja ili ako hoćete zamrzavanja ili stavljanja u mirovanje obveznog služenja vojnog roka 2008.g., a priziv savjesti je temeljno ustavno i civilizacijsko pitanje.
S druge strane kada govorimo o vojnom dijelu zakona, mnogi vojni stručnjaci su zapravo postavili pitanje je li planirana obuka od 2 mjeseca zaista vojna obuka i stvara li ona dovoljno bojno spremnog pričuvnika i omogućuje li ozbiljno osposobljavanje. Ali čak i ako stavimo to sad pitanje sa strane mi recimo imamo države Norveška, Finska, Austrija gdje je za stvarnu vojnu spremnost procjena da je potrebno najmanje šest mjeseci i zato smo se mi na neki način i zalagali za uvođenje odnosno norveškog modela u kojem je vojna obveza formalno obavezna za sve, ali se u praksi kroz nekoliko krugova selektiraju najbolji i najmotiviraniji. On je zapravo jedan selekcijski ali i motivacijski sustav obveznog vojnog roka, formalno obavezan za sve, ali se kroz nekoliko krugova, kroz psihofizičke testove, intervjue, motivacije biraju najbolji ročnici i u Norveškoj se to događa recimo da otprilike 15% od svih vojnih obveznika dođu u tu elitnu, nazvat ću to tako, vojnu obuku. Tamo vojna obuka traje najčešće 12 mjeseci, od šest do 14 mjeseci i oni naravno koji izraze prigovor savjesti mogu biti oslobođeni vojne obuke i poslani na civilnu službu.
E ali šta se tu događa? Tu ovi ročnici koji budu odabrani oni se osjećaju počašćeno, a ne prisiljeno. Znači nakon obuke mnogi od njih ostaju u vojsci i to je riječ o jednom profesionalnom inkluzivnom i dugoročno održivom modelu koji razvija i vojnu sposobnost, ali i društveni ugled obrane. I taj sustav definitivno stvara motivaciju, osjećaj časti, društvene odgovornosti nikakve prisile. U Hrvatskoj to može i neće biti tako, al ne bih o tome prejudicirala.
I treća stvar, znači zakon propisuje prednost pri zapošljavanju za one koji prođu vojnu obuku i ja moramo ponovno ponoviti, što je sa onim muškarcima koji ovih gotovo dva desetljeća nisu bili obveznici vojnog roka, što je sa ženama koje nisu obveznice vojnog roka, što je s osobama koje zbog zdravstvenih razloga su oslobođene čak i ovog temeljnog vojnog osposobljavanja. Znači cijela jedna skupina građana postaje građanima drugog reda i podsjećam još jednom da Europski sud još od 2000.g. presudom Julia Schnorbus protiv Pokrajine Hessen presudio da je davanje prednosti pri zapošljavanju onima koji su odslužili vojni rok u ovom slučaju bila neizravna diskriminacija žene jer se ona kao žena obratila tom sudu koji vodi računa o povredi ljudskih pa i građanskih prava.
Naša nekakva zadnja poruka vrlo jasna, da svjesni smo svega, da podržat ćemo uvođenje temeljne vojne obuke, ali nećemo biti za Zakon o obrani, bit ćemo suzdržani zbog toga jer želimo jačati obranu, ali ne improvizacijom i ne nikako diskriminacijom. I ne dovodimo ni u jednom dijelu u pitanje važnost ni domoljublja ni spremnosti za obranu, ali domoljublje svi ćemo se složit, se nagradi nikakvom naredbom, prisilom, gradi se povjerenjem znanjem i poštovanjem prema slobodi pojedinca. Tako da meni je žao što ovaj zakon nema treće čitanje, možda bismo se usuglasili oko puno više stvari, ali evo tu smo gdje smo. Znači Zakon o oružanim snagama ćemo kao što je i Aresn kolega Bauk rekao u ime kluba podržati, a ovdje ćemo biti suzdržani jel imamo ozbiljne ograde oko nekih zakonskih rješenja koje su se izrodile nakon dugog jednog postupka. Znamo da je ovaj zakon trebao stupit na snagu već 1. siječnja 2025.g. …/Upadica Penava: Vrijeme./… sad ga prolongiramo na godinu dana.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Imamo tri replike, prvi na redu je kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče. Poštovana kolegice, nisam vas razumio jel vi zagovarate onda norveški model koji ste spomenili ovdje da bi on trajao ukupno 12 mjeseci? Nisam vas razumio jel vi to podržavate jel to vaš koncept i što ste s tim htjeli reć?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ah selektivno slušanje, mi zagovaramo model koji nije koji je dobrovoljan, koji je u Norveškoj primjerice se kreće u jednom rasponu, koji je duži od dva što bi vam i struka rekla, ali u svakom slučaju nisu svi obveznici. Znači svi se pozivaju, svi se pozivaju, ali kroz nekoliko krugova selekcije bivaju odabrani samo oni najbolji koji ostaju u sustavu.
Stoga ako ste mi željeli imputirati da se SDP zalaže za vojnu obuku koja će trajati 12 mjeseci, ne, selektivno ste slušali to je malo kompliciranija tema, ali ja sam sigurna da ste vi razumjeli. Vi ste jedan pametan i promućuran čovjek, ali samo biste htjeli evo malo manipulirati jednom rečenicom, a evo ja vam to neću dozvoliti jer to nije moja bila niti namjera niti intencija. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Evo zahvaljujem. Dakle, zadržat ćemo se još malo na ovom norveškom modelu služenja vojnog roka koji je jedan, a to svi kažu, od najmodernijih i najefikasnijih u cijeloj Europi, dakle, stručnjaci tako kažu. Dakle, tu su obvezni svi mladi muškarci i žene prijaviti se kao što je rekla kolegica Glasovac, ali samo najspremniji i najmotiviraniji nakon završenog selekcijskog postupka koji je vrlo zahtjeva bivaju pozvani na služenje vojnog roka, tako je to u Norveškoj. E sad ja vas pitam kolegice Glasovac, zašto ste vi upravo ovaj model spomenuli jer oni nakon služenja vojnog roka zahvaljujući upravo ovim visoko motiviranim i spremnim ljudima imaju profesionalnu vojsku? Hoće li ovaj naš model gdje idu svi bez obzira na motivaciju, bez obzira na motivaciju, bez obzira na spremnost nama u budućnosti donijeti to da imamo …/Upadica Penava: Vrijeme./… dovoljno ljudi za profesionalnu vojsku? …/Upadica Penava: Hvala./… Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Mi ćemo u svakom slučaju ovim prijedlogom povećati svoje kapacitete spremnosti, prije svega pričuva koja je u ovom trenutku poprilično siromašna i osiromašena. Evo i ministar je danas govorio da svi oni primjerice građani koji su služili civilnu službu nisu nigdje bili zavedeni primjerice u pričuvnim postrojbama odnosno u pričuvnim kapacitetima. Ovo će sigurno poboljšati stanje u odnosu na ono gdje smo danas, ali ja nisam nikakva vojna stručnjakina ali volim razgovarati s ljudima koji znaju puno više od mene i ljudi da, stručni ljudi su se pitali koliko će ta osposobljenost biti potpuna sa dva mjeseca, ali to je bolje išta nego ništa, a za ovaj norveški model koji nema sustav prisile koji je formalno kao obvezan za sve, ali u praksi se selektiraju najbolji je nešto što je poluprofesionalna vojska ali je u svakom slučaju spremnija.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Slijedeća replika kolega Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
E hvala gospodine predsjedavajući.
Uvažene kolegice jasno nam je da je ova tema danas u pozornost, njezina pozornost nije samo u Hrvatskom saboru ona je zapravo u čitavoj Europi. I stavovi i mišljenje europskih političara prije 10 godina, pa prije 5 u odnosu danas su izrijekom različiti. Želim zapravo reć da ovaj proces nažalost evolutivan u lošem smislu, pa kada govorimo o onome što radimo danas i u ovom Hrvatskom saboru jeste da činimo pokušaje koji će Hrvatsku u okviru mogućnosti pripremiti ne daj Bože za još neka gora vremena i znamo da je svjetska i europska utrka u naoružanju sama to pokazuje.
Dakle, jasno je da model služenja vojnoga roka kao takav je nešto što smo ga nakon desetljeća i viša ponovo uveli. Svakako da će u vremenima koje su pred nama biti i u ovom Hrvatskom saboru i u drugim tijelima puno razdora kako nadamo se samo raditi po pitanju predostrožnosti a da nećemo morati nažalost …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… operatno djelovati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Vjeruj u najbolje i živi kao da je najbolje, a očekuj najgore. Da, u svakom slučaju ja podržavam da sigurno i ministar je danas je tu, ja se potpuno slažem s njim kad je rekao da u nekim ono što je izgledno i ono što uopće nije neizvjesno je da ćemo se suočavati i dalje sa brojnim elementarnim nepogodama. To je izvjesno, nadajmo se da rata neće biti, ali nas urušavaju i uništavaju i neke druge jače sile na koje ne možemo utjecati. I u tom slučaju sigurno će ovo doprinijeti tome da ne moramo dizati vojsku ili samo vojsku za neke od takvih ugroza gdje ćemo imati jedan ozbiljniji sustav civilne zaštite ali mi je žao osobno što u Hrvatskom saboru nismo ozbiljnije raspravljali i o tom dokumentu i što smo zaista samo ukinuli taj zakon, transponirali određene njegove sitne dijelove u ovaj zakon …
… /Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i mislimo da smo time stvar riješili.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za raspravu je kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo, od nas se traži da smanjimo svoje ovlasti građanskog nadzora nad postupcima nabave. Podsjetit ću sabor jedini ima ovlast građanskog nadzora hrvatske vojske i sada tražite od nas da više ne dajemo mišljenja na sve nabave iz, ispod 15 miliona eura implicirajući da smo upravo mi saborski zastupnici oni koji usporavaju procese nabave.
Kao prvo, nisam vidio ni jedan primjer gdje je nabava radi Odbora za obranu usporena. Drugo, vojna industrija i nabava oružja je područje tradicionalno povezana sa korupcijom i to nije slučaj samo u Hrvatskoj. Zar stvarno mislite da u ovom trenutku u povijesti ova Vlada ima politički legitimitet, ali i kredibilitet da od nas traži da se odreknemo građanskog nadzora praćenja nabave koje ona provodi.
Ovo ministarstvo od nas traži da se odrgne… odreknemo tog građanskog nadzora a već sada ne poštuje postojeće odrednice nadzora sabora. Tražio sam ja mislim sada već jedno 10-ak puta informaciju o analizama na temelju kojeg je napravljen ovaj prijedlog. Ne da nisam dobio te analize nego već ozbiljno sumnjam da te analize uopće postoje, a ministarstvo stvarno ne radi ništa da me u tome demantira. Sad zadnje na odboru smo čuli da se navodno radi o klasificiranim dokumentima, međutim još uvijek nisam ni dobio podatke koji su to dokumenti točno klasificirani, tko ih je i kada klasificirao te evo ponavljam taj moj zahtjev koji sam i uputio kroz pitanja zastupnika.
Tražio sam i prije skoro 2 mjeseca da mi dostavite i podatke o metodologiji ankete na koju ste se pozivali. Danas je ministar rekao nema problema dat ćemo vam, dat ćemo vam tu anketu. 25.8. sam tražio te podatke o toj metodologiji kako se provodila anketa. Ništa nisam dobio. Predsjednik sabora je čak poslao požurnicu i dalje nema ništa od toga. Tako da kad ministar kaže nema problema dat ću vam ja to ne vjerujem.
Koristite tu anketu kao argument neke podrške, međutim evo ja vam kao politolog moram reći da kod bilo kakvog ispitivanja javnog mijenja metodologija je itekako bitna i bez da se zna metodologija rezultati se stvarno ne mogu uzeti u obzir kao neki ozbiljni rezultati. Postoje jasna pravila struke kako se ta ispitivanja provode ako želimo imati relevantne podatke i relevantne pokazatelje. Dok mi te podatke ne vidimo ja se stvarno u to ne mogu pouzdati, a čak i da pretpostavimo da su ti podaci koje govorite točni ja mislim da taj argument koji nudite baš i nema smisla. Dakle, čak i ako pretpostavimo točnost rezultata to samo zapravo potvrđuje da nema potrebe da se sustav uredi na ovaj način, na ovako diskriminirajući način jer ako kod mladih stvarno tolika pot… zapravo potpora toj, toj ideji i tolika želja da se ide na vojni rok zašto onda postoji toliki odvraćajući moment od prigovora savjesti. Zašto na toliki način diskriminiramo mlade koji žele iskazati prigovor savjesti? Meni to nema smisla ili anketu ili vi sami ne vjerujete u anketu koja to nije i čija je metodologija upitna ili unatoč tome što postoji velika podrška vi idete u diskriminaciju mladih ljudi koji imaju prigovor savjesti da im napakostite.
Dakle, nećete nam dati metodologiju, nećete nam dati analizu, na te načine ne poštujete ovu instituciju i još od nas tražite povjerenje da se mi odreknemo građanskog nadzora kupnje vojne opreme. Naše povjerenje i to je ocjena koju dajemo upravo na temelju vašeg djelovanja, naše povjerenje za to nemate. Ne podržavamo ni vaš koncept prigovora savjesti jer se taj koncept kao što sam već ranije rekao temelji na kazni, a ne razmatra zapravo alternativni doprinos i u konačnici to je model taj alternativni doprinos i alternativno pohađanje vojnog roka je model koji si mogu odabrati samo oni koji si to mogu priuštiti.
Kad čitam taj vaš prijedlog civilnog služenja vojnog roka gotovo da vidim kaznu koju su neki bivši ministri dobili kad bi za kaznu morali raditi za opće dobro, kad bi morali guliti krumpire, vi očekujete od mladih da 4 mjeseca 8 sati dnevno, 40 sati tjedno, 60, 640 sati rada za 400 eura. Cijenite mlade po rati od 0,62 eura po satu i onda još u obrazloženju napišete da ste prihvatili moj argument da neće biti neplaćenog rada. Pa niste ga prihvatili jer ovo što nudite je ispod svake razine dostojanstva. I ne samo to, još kad, ja, ja se još uvijek dobro sjećam osobno kad se uveo rad od 1600 kuna za tzv. SOR, kolko je takvo tretiranje mladih imalo posljedice na početne plaće mladih osoba. Vjerovanje da će ako na ovaj način obezvrijedimo rad mladih da će to ostati ograničeno samo na ovaj uski sektor je naivno, a moram primijetiti i da svećenici i sportaši neće morati ni izreći prigovor savjesti već će biti oslobođeni vojnog roka. Druge profesije nemaju takvu privilegiju, profesori, čistači, odgajatelji, pa evo čak ni neurokirurzi nemaju takvu privilegiju. I bez ove nepravde vojni rok odgađa osamostaljenje mladih, odgađa autonomiju mladih, odgađa ulazak na tržište rada, odgađa odlazak iz roditeljskog doma. Vojni rok dok se ne odradi stavlja život mladih na čekanje i može to biti par mjeseci ako osoba ima sreće, ali može bome biti i godinu dana. I očito je iz cijele ove rasprave da se neće kažnjavati mladići koji žive u drugoj državi, a imaju obvezu, jasno nije to laka dilema, ili ćete dati kaznu tim mladićima i tako ih zauvijek otjerati iz Hrvatske ili ćete ih tretirati nejednako u odnosu na druge državljane. Možemo li pretpostaviti da se oni neće kažnjavati i da se ovaj zakon donosi sa sviješću da se neće u potpunosti provoditi. Ja mislim da svakako pravo glasa mora nositi i jednake odgovornosti. Očito je da je ovaj zakon diskriminatora, to i sami znate jer da nije tako ne biste morali u taj zakon napisati „ovaj zakon nije diskriminatoran“. To nema smisla navoditi ako ne mislite da postoje elementi diskriminacije. Prigovor savjesti je ustavna kategorija, a vi ste odlučili ljude koji iz vjerskih i moralnih razloga ne žele nositi oružje kazniti i kaznit, i želite ih kazniti sa nečim šta bi ja nazvao gađenjem. Nema razloga, ja nisam čuo nijedan razlog da civilna zaštita traje duže i da se manje plaća, dapače jedini razlog zašto traje duže i zašto je manje plaćena je da kaznite te ljude koji su se udostojali uložiti prigovor savjesti. A vjerojatno je da će njihov doprinos, u konačnici i doprinos zajednici biti i veći od onih koji su išli na vojni rok.
Mogli smo pročitati i da država nema kapaciteta provoditi zdravstvene preglede u potpunosti, te da će morati dio tih pregleda outsorsati na privatne firme. Kada je sustav u koje temelje je kao što vidimo ugrađena diskriminacija, a koji je pritom u prošlosti bio poznat po tome da su se ljudi iz njega izvlačili preko liječničkih ispričnica, neki i na anemiji i slične bolesti, onda je za očekivati da će dodatnu sumnju u taj sustav izazvati ako zdravstvene preglede prebacite na privatne poliklinike. Jedan od, jedan od načina da se osigura da se ovo provede na pravilan način je da mladi imaju visoko povjerenje da se sve odrađuje po PS-u, prebacivanjem na privatne poliklinike i to povjerenje ćete umanjiti.
I za kraj spomenuo bi i mislim da je to itekako bitno, loše je za ciljeve ovog zakona i loše je za profesionalizaciju vojske da se ukida dragovoljno vojno osposobljavanje. Tim se ja mislim put za osposobljavanje visokomotiviranih pojedinaca, a to je ono zapravo što će dovesti do toga šta smo ranije upozoravali, da će se kapaciteti profesionalne vojske u konačnici smanjiti, neće biti više metode gdje će visokomotivirani pojedinci, mladi pojedinci među sebi sličnima ići na dragovoljno, na dragovoljni vojni rok i koji će imati jasan put u profesionalnu vojsku. Ne, sada ćemo takve pojedince miješati sa onima koji tamo ne žele biti, koji su tamo prisiljeni biti i u konačnici će to dovesti do toga da imamo i manje takvih visokoprofes… visokomotiviranih pojedinaca u profesionalnoj vojsci, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Živković.
Imamo nekoliko replika, prvi na redu je kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Živković, evo prvo jedno pitanje, nisam dobro slušao, jeste li rekli da su privatne poliklinike lopovi, samo to pojasnite.
Drugo, onako skromno ste rekli „ja kao politolog“, ma ne možete vi govorit ovdje kao politolog, vi ovdje govorite kao političar, političar. Nemojte vi neku lažu objektivnost ovdje glumiti, vi ste političar iz jedne ekstremno lijeve političke opcije.
Još jedno pitanje, što vi kažete na vaše kolege iz SDP-a koji su ipak prilično skloni temeljnoj vojnoj obuci, e to me zanima vaš odnos. Vi ste jako protiv, vaše argumente nekakve tobože imate, zapravo i nemate, što kažete na to što jedna stranka isto ljevice ima nekakve ovako malo drugačije poglede na temeljnu vojnu obuku u odnosu, u odnosu na vas?
I možda za kraj, ne znam hoćete li to razumjeti, u jednom trenutku neki momak će otići u HV jer će željeti obući uniformu …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…pobjedničke HV.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala kolega Zekanović.
Puno ste pitanja postavili u kratkom vremenu. Šta je bilo prvo pitanje? Da li ja ne vjerujem privatnim poliklinikama? Pa da. Mislim da bi takve zadaće trebala država obavljati, znači država bi trebala biti ona koja će se pobrinuti da je sve po pravilima službe da mladi ljudi su stvarno ako radimo zdravstvene preglede da su stvarno ili bolesni ili sposobni za vojsku, a ne da autsorsamo to na vanjske čimbenike koji nemaju zapravo tu dužnost kao što to imaju javne institucije.
Da, više vjerujem javnim institucijama i na žalost evo to mora reći da me zapravo žalosti u zadnje vrijeme ljudi imaju sve manje povjerenja u javne institucije što je rezultat i Vlade koju vi podržavate.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Živkoviću ja ne znam da li smo mi čitali isti zakon, jer u ovom zakonu je predviđena mogućnost priziva savjesti i relativno je dobro regulirano i jasno su propisana pravila i potpuno je također jasno da ne može biti isto tretiran netko tko je 24h na raspolaganju u službi znači na temeljnoj vojnoj obuci netko tko radi 8 sati. Iz tog proizlaze i razlike u primanjima, no meni je jako drago da se vi zalažete za priziv savjesti i ovim putem bih vas htjela zamoliti da pojasnite koliko je to važan instrument ne samo u ovom području o kojem danas razgovaramo nego u svim područjima i da možda prenesete to svojoj kolegici koja vodi Odbor za zdravstvo iz stranke Možemo! koja je objavila da traži popis, listu svih liječnika koji se pozivaju na priziv savjesti kako bi ih javno prokazala i kako bi onda nakon toga povukla neke poteze. Mislim da je to izuzetno loše, licemjerno i da sjedite na dvije stolice i šaljete potpuno krivu poruku.
…/Upadica Penava: Vrijeme!/…
Ili jeste za priziv savjesti ili niste.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Pa evo prvo da se osvrnem na zakon. Evo vi ste dobro primijetili tromjesečno i dvomjesečno su jednako udaljeni od kuće, jedno je manje plaćeno, manje povlastica itd. Što se tiče priziva savjesti ovdje govorim o prisili da se nešto radi, da se ide na obvezni vojni rok. Tko je ikoga ikada tjerao prisilno da bude ginekolog kojemu u opisu posla, pa i medicinska potpomognuta oplodnja i prekid trudnoće koji su oni odlučili ne raditi.
Mi nikad nismo tražili popis liječnika koji imaju priziv savjesti, tražili smo da znamo koje bolnice osiguravaju osnovno pravo na zdravlje ženama a koje ne i to je ono što je bitno, da ustavno pravo na zdravlje žene mogu ostvariti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Povrijeđen je članak 238. iznošenje neistina. Kolega Živkoviću ovdje nije pitanje tog tko će bit ginekolog i da li ste vi tjerali nekog da bude ginekolog. Vi tjerate ginekologe da se odreknu svog priziva savjesti na koji imaju pravo. Priziv savjesti je definiran Ustavom. Ne može se niti u ratu ograničiti, a vi sad želite i nije točno da ne želite, jer vam je objavljen članak gdje kolegica Kekin traži listu ginekologa sa prizivom savjesti da ih javno prokaže, proganja i ne znam što. Valjda da dobe otkaz u bolnicama …
…/Upadica Penava: Hvala./…
… u kojima vi imate utjecaj.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Kako ste replicirali izričem vam opomenu.
Prva po redu za povredu Poslovnika se javila kolegica Ivana Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Članak 238. iznošenje neistina opet na istoj temi. Kolegice Petir, ja sam ispred Odbora za zdravstvo tražila punu informaciju o tome u kojim se bolnicama ženama onemogućava da ostvare zakonom garantirano pravo na zdravstvenu zaštitu. To je važno za hrvatsku javnost. Ova država bi doista i trebala imati jasnu evidenciju i statistiku oko toga koji postotak njenih liječnika to ne radi i da li je radi toga ugrožena zdravstvena skrb. I ono što mi tražimo nije zabrana priziva savjesti, nego da država …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… osigura provođenje zakona.
Hvala vam puno.

Penava, Ivan (DP)
Također zbog repliciranja izričem vam drugu opomenu.
Sljedeća povreda Poslovnika kolegica Rada Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Gospođo Petir, doista ako se ponavlja više puta neistina ne znači da će postati istinom. Dakle nitko ne proziva liječnike , nego se traži da ono što je garantirano zakonom dok se taj isti zakon ne ukine, a sami znate da se nikada neće ukinuti, da se zna zašto žene u nekim bolnicama ne mogu obavljati svoje pravo na medicinsku zaštitu i da postoj razlika …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… između priziva savjesti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Također zbog repliciranja izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika ponovno se javila kolegica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Povrijeđen je potpredsjedniče članak 238. iznošenje neistina, jer svi smo pročitali što ste vi točno tražili, a osim toga i danas čujemo ovdje i to potvrđujete da vi pobačaj smatrate zdravstvenom zaštitom, ali zaštitu ljudskog života ne smatrate temeljnom ustavnom kategorijom jer želite popis liječnika koji imaju priziv savjesti zato što u stvari niste za priziv savjesti. Vi bi bili za priziv savjesti samo kad je u pitanju služenje Hrvatske vojske koja je temelj obrane sigurne i slobodne Republike Hrvatske. To je po meni vrlo …
…/Upadica Penava: Hvala vam. Vrijeme./…
… vrlo čudno i shvatljivo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Izričem vam drugu opomenu iz istog razloga.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Članak 238. Ni kolegica Kekin, ni kolegica Borić nisu pročitali Ustav Republike Hrvatske koji se nalaze u kupama, ako nemate dat ću vam moj. Otvorite ga na stranu 10., članak 21. i tamo lijepo piše u Ustavu svako ljudsko biće ima pravo na život.
Amen.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Red za repliku je na kolegi Ivanu Račanu, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Da se probamo vratiti i na temu i ono što je zastupnik Živković zaista govorio. Čini mi se da je nepotrebno problematizirati anketu, jer nekako mi se naprosto čini da zdravom logikom nije teško zaključiti da će zaista biti odaziv s obzirom da je naknada veća od minimalne plaće za samo dva mjeseca tako da to potpuno jasno da će tu biti interesa.
A ono što mi se čini da je bitno problematizirati je nešto drugo, a to je da od služenja temeljenog vojnog roka će dobiti do kraja života privilegiju prednosti pri zapošljavanju što je naprosto jako puno za nešto što je relativno malo uloženo, govorimo o dva mjeseca života.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Kolega Račan dobit će jedanput pravo na prednost pri zapošljavanju, neće dobiti do kraja života, to su sada izmijenili, dakle imat će jedanput pravo kao neki džoker koristiti tu prednost pri zapošljavanju. To je neka privilegija koja ide nastavno na ovo što smo maloprije, što ste i vi između ostalog spomenuli.
Znači kada govorimo o anketi mi govorimo da li je odnos između alternative i vojnog roka u pravednom odnosu. Da li mi previše kažnjavamo s jedne strane mlade koji imaju prigovor savjesti kako bi ove potaknuli ili ne kažnjavamo previše. Mi tvrdimo da kažnjavamo previše i dodatno na to ide ne samo što je veća plaća, što kraće traje i sve to nego i to što će i kasnije imati benefite u životu.
Tako da ja mislim da ako je anketa ta točna koju su oni demonstrirali nema potreba za toliko jakim benefitima.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Slijedeća replika kolega Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Pa kolega Živkoviću jasno treba pročitati Članak 47. Ustava u kojem jasno piše vojna obaveza i obrana RH dužnost je svih na to, za to sposobnih građana RH. Za to sposobnih građana RH. Druga, drugi pasos u tom članku je priziv savjesti, pa tako ga i tumačiti onda. Priziv savjesti nije nikomu zabranjen ali svi su dužni prije svega braniti RH.
Ono o čemu govorite o 15 miliona eura limita za oružane snage pa morali bi izračunati kad je bilo 5 miliona eura vrijednosti i što su danas cijene u odnosu na opremanje i nabavu. I dalje će Odbor za obranu biti kontrolor i podnosit će mu se izvješće od strane oružanih snaga o izvršenim nabavama. Tako da nema spornosti, bolje razmišljajte o 2 miliona koje ste upotrijebili za čuvanje hipodroma.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Evo kolega ja stvarno, mislim vi ste dugo u Odboru za obranu i u Hrvatskom saboru, koju smo mi to, koju smo mi to nabavu usporili? Jesmo li mi taj faktor koji usporava nabave, zbog kojih se manje nabava provodilo, zbog kojih je naša vojska potkapacitirana opremom? Jesmo li mi ti? Ako mi pokažete jedan dokaz, jedan pokazatelj koji ukazuje na to ja ću se s vama složiti. Ako postoji ijedan moment di smo mi nešto fulali jer se eto moralo pitati 10 saborskih zastupnika za mišljenje ili 11 koliko je već u odboru. Ako to postoji ok, ajmo vidjet je li možemo ići u to. Ako se vama samo ne da ići na odbor to je druga stvar.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Mislim da je danas zapravo povijesni dan jer su dva člana HDZ-a evo i među njima je Zekanović koji nije ali tu je negdje pročitali dva članka Ustava. To nitko nije očekivao, možda danas sutra pročitaju još nešto, ali evo moram reći kad ste se već na Ustav pozvali da od 2008. do danas ništa u tim člancima nije bilo sporno, dakle krivo obrazlažete.
A što se tiče priziva savjeti, to se ticalo Marijane Petir, treba reći da u medicini jer nema nikakvih dodatnih pitanja, ne preispituje se kada se netko priziva na priziv savjesti, a ovdje kada govorimo o sudjelovanju u vojsci postojat će komisija koja će to ocjenjivati. Dakle, ponovno nemamo jednake kriterije ali od HDZ-a se ne može niti očekivati da jednake kriterije uvodi.
Ono što cijela ova rasprava pokazuje, pokazuje tu vašu PR maglu i suština nije …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… u jačanju obrambenih sposobnosti nego …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… u nekoj vašoj novoj ideologiji.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedavajući.
Ja se moram s vama složiti kolegice. Ja ne vidim i nije mi to nitko u ovoj raspravi jasno pokazao kako uvođenje ovog vojnog roka povećava obrambene kapacitete RH. Čuo sam puno puta da smo izloženi većem riziku, da smo u većoj opasnosti, ja vidim da svijet ide u nekom negativnom smjeru, međutim ne vidim kako ovaj prijedlog koji su oni izložili taj problem rješava. U isto vrijeme nudeći rješenje po meni pogrešno, ali nudeći rješenje na, na problem oni iz neke obijesti evo meni se čini izdvajaju skupinu ljudi koji imaju prigovor savjesti, koji je ustavna kategorija ko što smo dobro primijetili i od njih na neki način i čine građane drugog reda jer ih tretiraju ispod svake razine. Toliko ih nisko tretiraju da su morali u zakon napisati ovdje se ne radi o diskriminaciji.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Slijedeća replika kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi kolega Živković ova čitava polemika preispitivanja priziva savjesti jedino gdje ne treba preispitivati je odluka liječnika da odbija ubiti nerođeno dijete i baciti ga u kantu za smeće. Sve ostalo je sklono preispitivanju i moguće su manipulacije u tom pogledu, ali ovo što je ministar rekao i što u zakonu piše ostavljena je mogućnost tko ne želi da to civilno odradi. Ili u ratu ja sam tri godine gotovo proveo pod puškom u dvije različite vojske priziva savjesti tu nije bilo vidjet, ali rat se ne vodi samo puškom, rat vode i oni koji gase požare, rat gase oni koji izvlače nastradale iz ruševina, rat vode i ti ljudi i takvim ljudima je omogućena ova obuka, ali i red je da oni koji se odluče uzet pušku…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i svoj život posvetit domovini…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…su drugačije tretirani.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Pa da, ako vi smatrate da osoba koja ide u ruševine i spašava ljude iz ruševina ne riskira svoj život i nije spreman dati svoj život za svoju zajednicu, to je isto koncept koji treba naglasiti. Ako vi smatrate da, da je, da je samo ta razina koja se cijeni u zajednici hoće li neko uzet pušku ili ne u odnosu na to hoće li aktivno doprinositi zajednici, onda je to problematičan koncept i zato kada diskriminirate te ljude koji jesu spremni ići u ruševine i spašavati svoje sugrađane, onda je to na vašu volju i u svjesnost da idete kontra toga šta piše u ustavu da je priziv savjesti ustavno pravo, ali i legitimno pravo građana koji ne žele imati pušku u rukama, ali mogu doprinjeti na drugi način.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
238., obmanjuje javnost. Biti vojnik je poziv i obaveza i piše to u ustavu, sve ostalo nije. U ovome dijelu manipulirate i čitavo vrijeme govorite nešto što ne stoji, jedina država koja nikad nije imala rat proteklih 150.g. je Švicarska gdje su svi u vojsci i svi imaju doma oružje i naoružanje i ruksake i RAP-ove sa municijom…
…/Upadica Penava: Hvala, vrijeme./…
… sve je to organizirano.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
238., možemo govoriti da je to poziv u situaciji kada ljudi biraju prihvatiti taj poziv, kada odu na dragovoljno služenje vojnog roka. Znate vi što radite ovim prijedlogom zakona? Ukidate dragovoljni vojni rok, ukidate ga, on više ne postoji, postoji prisilna vojna služba, prisilna.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Jednako tako zbog repliciranja vam izričem opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Naime, radi se o 238. i o namjernoj manipulaciji i obmanama naših građana. Obaveza nije ista kao i mogućnost, ustavna obaveza je braniti RH i odazvat se vojnom pozivu, a mogućnost je izraziti prigovor savjesti, pokušajte to razumjeti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Jednako tako zbog repliciranja izričem prvu opomenu i vraćamo se na replike, na redu je kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega, jasno je da je prigovor savjesti ustavna kategorija, ali isto tako kako je rečeno ovdje, dužnost obrane domovine je isto tako ustavna kategorija i obveza, ali želim da vi pojasnite šta znači u tom kontekstu vaša izjava da je to odgoda autonomije mladih i život mladih na čekanju. Znači mladi nemaju autonomiju zato što su, bi branili svoju domovinu na način kako je ovdje ponuđeno ili kroz civilno služenje ili kroz ovu obuku vojnu, pa kako možete onda reć da je to odgoda autonomije mladih ili da je to život mladih na čekanju za ta dva mjeseca? Što bi onda rekli na to da se išlo u godinu dana u bivšoj Jugoslaviji, a znam da vas često ističu jugoslavenske zastave i to im nije smetalo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Da kolega Sanader, mogu vam reći zašto to odgađa autonomiju. Autonomija je kada mladi ljudi mogu sami odlučivati o svom životu, mogu planirati svoj život, mogu si osigurati krov nad glavom i zapravo su gospodari svoje sudbine. U Hrvatskoj otkad je HDZ na, na vlasti mladi sve, sve teže se osamostaljuju, sve teže odlaze iz roditeljskog doma, prvi poslovi su im manje plaćeni, a dovodi se do toga i da i da su, da su mladi sve siromašniji, tako da da, ako ćemo još stavit jednu dodatnu prepreku nakon fakultetu koja možda neće doći za mjesec dana, koja možda neće doći za dva mjeseca, koja će možda doći za 10 mjeseci i ako ih ljudi neće zaposliti u međuvremenu, da odgodili smo prvi posao, odgodili smo prvi odlazak iz roditeljskog doma, možda smo odgodili i brak i imanje djece, puno tih stvari smo odgodili, a zasada kako niste to dokazali bez nekog posebnog razloga koji dovodi do veće sigurnosti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Vraćamo se na pojedinačne rasprave, na redu je kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem.
Iako nisam planirala tako početi, ali ove replike su me potakle da kažem zapravo da je jedna od temeljnih vrednota hrvatskog ustava i jedna od temeljnih vrednota koje imamo tumačiti hrvatski ustav, mirotvorstvo. Nakon slobode, jednakosti, nacionalne ravnopravnosti i ravnopravnosti spolova, mirotvorstvo je peto na redu napisano i ne bez razloga i ne bez veze kada smo to upisivali u ustav, barem mi koji smo za ovaj ustav glasali, upravo smo bili svjesni trauma koje su bile iz rata. Na jednaki način kasnije smo u ustavu napisali da je svako pozivanje na rat zabranjeno i u Hrvatskoj nije dozvoljeno. Kada sam to rekla, želim zapravo u ovoj svojoj pojedinačnoj raspravi istaknuti nekoliko stvari, puno smo raspravljali, puno detalja je u ovom zakonu već rečeno, ja ću govoriti isključivo o Zakonu o obrani, želim istaknuti neke stvari i prvenstveno obrazložiti amandmane koje sam podnijela.
Prvo bi g. Hrg i gospođo državna tajnice ministarstva, prvo bih vas zapravo htjela pohvaliti jer za razliku od teksta koji ste nam poslali u prvo čitanje, ovaj tekst je znatno bolji i u normativnom i u ne normativnom dijelu, zakon je naprosto bolje opremljeniji, to se možda najbolje vidi u ovim dijelima financija, ja sam vam to prigovorila u prvom čitanju gdje ste vi napisali potpuno ne poslovnički bit će osigurana sredstva točka, to ste i sami svjesni da nije bilo dovoljno i u tom smislu moja pohvala, međutim s druge strane je to i dokaz da tada u 7. mjesecu zakon koji ste nam poslali ne da nije bio spreman za Sabor nego nije bio spreman niti za javnu raspravu i čini mi se da je potpredsjednica Glasovac u pravu kada kaže da bi zapravo ovo trebalo bit pravo prvo čitanje ovoga zakona da bismo onda možda neke stvari doista i izbistrili. Ali ok.
Drugo, zahvaljujem vam što ste također prihvatili moju primjedbu i u zakon implementirali rodno osjetljiv jezik. Hrvatski jezik je divan, on ima i muški i ženski gramatički rod za razliku od nekih drugih jezika koji to nemaju, mi naravno zakone zbog praktičnosti pišemo sve u muškom rodu, stavljamo onu načelnu odredbu da se sve odnosi na muški i na ženski rod, međutim ako govorimo odredbe koje se tiču isključivo za žene onda je u redu da i pišemo te riječi u ženskom rodu tako da je dobro da ste vi ono što ste imali u prvom čitanju napisano kao žena vojni obveznik potpuno ispravno sada ispravili u žena vojna obveznica, to doista je u duhu hrvatskoga jezika. Međutim, ostalo vam je na jednom mjestu žena državljanin jer žena je ipak državljanka, kao što je Vlada predlagateljica zakona, a ne predlagatelj. Ja sam tu napisala jedan amandmančić za koji doista ne vidim niti jedan razlog zašto ne bi mogao biti prihvaćen.
Treće, drago mi je da sada u ovom čitanju i za razliku od ljeta ne vodimo raspravu o tome je li ustavna vrednota jednakosti i ravnopravnosti spolova znači da vojni rok treba biti obvezan i za žene da smo to raščistili. Malo ste tu krivo također u obrazloženjima zakona interpretirali ono što sam ja ovdje rekla, pa su onda to neki novinari krivo prenijeli, ali dobro. U svakom slučaju želim još jednom vrlo jasno reći, posebno pozivajući se na presudu Dore koja je vodeća u tom slučaju, to je presuda Europskog suda primjenjiva i na naše pravo dakle koja vrlo da tako kažem skraćeno kaže da je samo muškarci dozvoljeno i da zapravo eu pravo ne traži da mora biti jednako u odnosu da nije povrede jednakosti spolova uređenje po kojima je nešto obvezno samo za jedan spol. Na isti načine žene su te koje idu na obvezni primjerice rodiljni dopust tu je pitanje doista biologije. Ali da smo to raščistili da to više niko danas nije pito i to je potpuno ok.
Međutim, ima sad imamo ovaj dio što nije ok u zakonu jer je ostalo dosta stvari još otvoreno, neke su popravljive. Za te popravljive sam na pisala amandmane i nadam se da ćete ih prihvatit. Tri amandmana vezana uz jer ista su stvar, ali na tri različita mjesta, kao razlog odgode pristupanja temeljnom vojnom osposobljavanju ili civilnom služenju ili osposobljavanju pričuvnika je činjenica sklapanja braka, ovdje trebamo dodati i životnog partnerstva.
Naime, zašto? Po zakonu je životno partnerstvo temeljem posebnog zajednica također obiteljskog života i sukladno posebnim zakonima je zabranjen svaki oblik diskriminacije ili nejednakog postupanja, a to bi bilo nejednako postupanje kada ne biste prihvatili stoga za odgodu i temeljnog vojnog osposobljavanja i civilnog služenja i osposobljavanja pričuvnika moramo uvesti i životno partnerstvo. Slično vrijedi i za posvajanje djece, mi smo rekli rođenje djeteta je također razlog za odgode za sve ovo troje, dakle temeljno vojno osposobljavanje, civilno služenje i osposobljavanje pričuvnika, ja sam također napisala tri amandmana, ali radi se suštinski zapravo o jednom jer je na tri različita mjesta gdje predlažem da zapravo posvajanje djeteta također bude razlog za privremenu odgodu kao što je to i rođenje djeteta, isto vrijedi i za posvojiteljski dopust. Ako je rodiljni i roditeljski dopust razlog za odgađanje to onda mora biti i posvojiteljiski dopust. To je ne samo logično i potrebno nego zapravo i humano.
Posvajanje je po posebnom Obiteljskom zakonu posvojenjem djeteta se stvara trajni odnos između roditelja i djeteta odnosno neraskidiv odnos rodstva te se posvojenjem kao i rođenjem djeteta stječe roditeljska skrb i tu ne bismo smjeli imati nejednako postupanje. I ovo su amandmani za koje ja doista očekujem da ih prihvatite, ne vidim niti jedan jedini razlog zašto ih ne biste prihvatili.
E onda sam podnijela još dva amandmana koji poznavajući saborsku praksu i sve imaju značajno ne izvjesniju sudbinu, čak i ja mislim da ima značajno ne izvjesniju sudbinu, a tiče se zapravo ovog problema diskriminacije i ovog davanja prednosti. Nemojte se ljutit vi svi iz Vlade koji ste ovdje, ali odredba čl. 21.v ja ću to sad reć vrlo prosto jer ne znam drugačije reć, je najgluplji članak kojeg sam ja pročitala u bilo kojem zakonu u svojih pet mandata.
Dakle, vi ste napisali da ovo što piše u zakonu nije diskriminacija točka, znate rekla sam i na odboru ako je nešto izgleda ko patka, ako se glasa ko patka, ako hoda ko patka onda je zaboga patka, makar na sebi imalo natpis nisam patka. Je li nešto diskriminacija ili nije nećemo riješiti time da vi u zakonu napišete to nije diskriminacija nego zapravo sadržajnom analizom i testom razmjernosti svog onog sadržaja koji iz toga slijedi. Ja stoga predlažem da se na neki način ne sramotite kao Vlada i da taj prvo članak izbrišete, ja sam predložila amandman da to naprosto izbrišemo jer je stvarno potpuno bizaran članak, a s druge strane da izbrišemo i ovaj članak koji daje prednost.
Reko je kolega Račan nekome u replici ta prednost stvarno je problematična, ona je puno za malo, da vojni rok odnosno to vaše vojno osposobljavanje traje duže 10 mjeseci, 14 mjeseci onda bismo možda o tome mogli razgovarat, to govore presude suda. Mi imamo također presude Europskog suda i za taj slučaj, to je govorila potpredsjednica Glasovac pa neću ponavljati, ali mora postojati razmjernost, mora postojati kako bismo rekli, mora postojati razlog zašto legitiman razlog zašto nekoj skupini dajemo prednost. Inače je to indirektno diskriminacija i meni se čini da se radi doista o indirektnoj diskriminaciji. A kad smo već tu počeli u Saboru čitati Ustav na kojeg smo svi prisegnuli, ja ću vas upozoriti na čl. 44. i čl. 55. Ustava. Čl. 44. Ustava kaže da svaki državljanin RH ima pravo pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe, a čl. 55. kaže da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i da je svakome pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto. Nama odredbom ovog zakona neće biti pod jednakim uvjetima svakom dostupno jednako radno mjesto.
Muškarci koji će i žene koji će odslužiti temeljno vojno osposobljavanje biti će u tom smislu privilegirani. Vi ste sami svjesni da je ta odredba problematična jer ste vi ju značajno izmijenili u odnosu na prvo čitanje. U prvom čitanju je bilo da se odnosi na javne službe, znači značajno ste joj smanjili obuhvat. Ona se odnosila i na ove pričuvnike, sad više nije. Dakle, dodali ste i određene procedure. Dakle, to meni samo dokazuje da i vi vidite problematičnost te mjere. I ja doista ne znam zašto se dovodite u situaciju, jer ovo će bit da tako kažem na Ustavnom sudu jer su već najavljene, najavljene su da će biti postavljena pitanja ocjena ustavnosti ovih odredbi. Zašto u takav rizik dovodite i sebe i na koncu konca i nas ovdje u Hrvatskom saboru, odnosno većinu koja će ovaj zakon na taj način izglasati. I da zaključim idem prema zapravo kraju. Nisam sigurna da li smo izabrali najbolji pristup.
Nama fali koliko sam ja shvatila 4 hiljade ovih ročnika godišnje. Ja ću sad potpuno pojednostavniti, pa gotovo i banalizirati. DA smo stavili plaću ročnika 4000 eura možda bismo dobili tih 4 hiljade ročnika koji su nam potrebni i ne bismo radili ovu paradu i šaradu da svi budu vojni obveznici na ovaj način civilno služe temeljno vojno osposobljavanje i na koncu konca za državu bi bilo jeftinije. Postoji varijanta norveškog modela o kojem je govorila kolegica Glasovac. Hoću reći mi smo čini mi se, a to sam govorila u 7 mjesecu kad smo donosili novu Strategiju obrane. Nisam siguran da li smo u dovoljno dobroj mjeri ispitali sve scenarije koje su nam mogle dovesti do našeg temeljnog cilja i zapravo na neki način sve modele. Prema tome, ja iz tog razloga ne mogu podržati ovaj Zakon o obrani. Puno previše ograda, puno previše problema i puno previše zapravo …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… potpuno po meni ustavno upitnih stvari.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javio kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvažena kolegice Lugarić za repliku sam se javio zapravo iz razloga jer ste spomenuli ključnu riječ. Ključna riječ je mirotvorstvo. Najveće jamstvo mira je obučena, snažna, motivirana i jaka vojska. Bez nje mira nema. Kamo sreće da smo '90., '91. imali ovakvu vojsku ovako obučenu, ovako opremljenu, ovako snažno. Vjerojatno rata ne bi bilo. I to je bit čitave današnje rasprave i ovoga zakona.
Dakle, mi u našim današnjim i budućim promišljanjima moramo stvarati mirotvorca, a mirotvorac je jaka, snažna, motivirana i obučena vojska spremna u svakom trenutku oduprijeti se bilo kakvoj ugrozi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja cijenim vaš stav kolega, međutim moja vizija mirotvorstva je nešto posve drugačija. Dakle, ako pušku nemaš, nema šanse ni da ona pukne. Ako puška postoji ona puca i nekog ubija i tu je kraj i početak svake priče.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu za raspravu je kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Dakle, hajmo nekakvim redom ili od kraja. Puška kad opali može nekoga ubiti, može ubiti neprijatelja. Zato i je u rukama hrvatskih vojnika da brani Hrvatsku državu i dobro da Hrvatski vojnik ima pušku, jer ona može spriječiti neprijatelja u njegovim namjerama.
Dakle, kolegice Lugarić vi ste ovdje spomenuli, kaže jednaki uvjeti pa ste rekli da zapravo tu kršimo Ustav. Niste u pravu, jer jako dobro znate da se to odnosi samo na situaciju kada nakon nekakve evaluacije ili testiranja sa jednakom stručnom spremom, sa jednakim stažem imamo dva kandidata koja su sto posto istovjetna. Vi bi onda u toj situaciji morala izvlačiti šibicu, a u ovom slučaju ćete odabrati onoga koji je odslužio temeljnu vojnu obuku. I to znate dakle tu nije Ustav prekršen definitivno.
A rekli ste još jednu stvar, kaže treba nam 4000 ročnika da bi se situacija održavala. Da, ali mi ne govorimo o tome. Mi govorimo ovdje o čudnovatim i lošim geopolitičkim okolnostima u svijetu, u Europi. I što ako se dogodi sutra za pet godina, 10, 15 i opća mobilizacija koja će obuhvatiti sve muškarce od 18 do 55. Što onda? Onda ćemo ih sve na brzinu obučavati? Pa nećemo, jer ćemo imati temeljnu vojnu obuku, imat ćemo desetke tisuća muškaraca koji su prošli temeljnu vojnu obuku i bit će nam znatno, znatno lakše.
Ovdje zapravo u cijeloj ovoj raspravi zapala mi je za uho izjava, mislim da je to kolegica Orešković rekla. Govorila je o novoj simbolici, o novoj simbolici. Kolegice Orešković ako vi mislite na hrvatsku povijest koja će se također predavati kroz temeljnu vojnu obuku to nije nova simbolika, to su temelji hrvatske države. I ako je to ono što smeta vas i kolege iz Možemo! e onda mi je jasno. Meni je jasno da mnogi kolege iz Možemo! imaju nekakve simpatije prema onoj državi iz koje smo izašli ratom, ali na vašu žalost danas imamo jedne drugačije okolnosti nije to nova simbolika, nego su to temelji nove hrvatske države. Ovdje sam čuo kolegicu Glasovac koja objašnjava nešto sa norveškim modelom. Kolegice Glasovac malo ste se tu, niste uspjeli objasniti. Dakle, u jednom trenutku biste 12 mjeseci, a u drugom trenutku ne biste vojnu obuku. Ja stvarno ne razumijem, dakle morate se dogovoriti sami sa sobom je li vi želite kraću vojnu temeljnu vojnu obuku ili dužu.
I naposljetku ono glavno pitanje što država želi napraviti sa temeljnom vojnom obukom? Danas je u interesu Hrvatske države imati obučene muškarce, vojno pripremljene za ne daj bože. Pa naravno da će država iskoristiti sve svoje instrumente koje ima, sve mjere i djelovanja koja su na raspolaganju da potakne muškarce na temeljnu vojnu obuku. Pa nije to diskriminacija. Pa država stimulira i majke da kad rode i stimulira i udomitelje, stimulira tisuće kategorija. Zašto ne bi stimulirala i mlade muškarce da idu na temeljnu vojnu obuku. U čemu je problem? Ako je to državi u interesu, a u interesu je e samo se mi sad ne slažemo oko druge stvari. Dakle, vi glumite neki pacifizam u svijetu koji nije takav, a s druge strane gajite simpatije prema HAMASU koji je teroristička organizacija.
Dakle, zapravo vi na ljevici ste u jednom velikom apsurdu. Dakle, kratko par natuknica vezana uz temeljnu vojnu obuku odnosno uz ovaj zakon, dakle ovim zakonom mi jačamo nacionalnu sigurnost, Hrvatska mora imati sustav koji će nam jamčiti sigurnost. Ova temeljna vojna obuka kolega Živković je rekao danas mladi kasno odlaze iz kuće. Kad sam ja bio u vojsci ja sam susreo desetke, a možda i stotine mladića koji su prvi put iz roditeljskog doma otišli upravo u vojarnu, upravo u vojarnu i odgovorno tvrdim da je ukidanje znači vojne obveze napravilo da su neki ljudi, pogotovo u velikim gradovima kao što je Zagreb i Split gdje se školuju iz roditeljskog doma pa upravo iz tog razloga u tridesetim godinama još s roditeljima. I ta vojska je bio nekakvo odrastanje i sazrijevanje u novim okolnostima i ne mislim da je to loše da neko dva mjeseca stvarno bude otrgnut od majčinog zagrljaja i kao muškarac ode malo dalje od mame, od mamine kuhinje gdje mu mama pere čarape u mudante.
Dakle, ovdje svi znate imamo fleksibilnost modela, dakle problema nema, on ako želi civilnu vojnu obuku imat će civilnu, ako želi ovu temeljnu vojnu obuku imat će tu. Dakle, u novonastalim okolnostima geopolitičkim gdje svijet 2025.g. nije isti kao što je bio 2015.g. ili 2010.g. Hrvatska mora razmišljati strateški, Hrvatska nije jedina zemlja u EU koja ima ovakav model, dapače jedna je od rijetkih koja ga nije imala. I ako ćemo biti odgovorni političari koji upravljaju sustavom, koji promišljaju budućnost svoje države e onda moramo razmišljati o najgorim scenarijima. Najgori scenarij za svaku državu je rat i upravo u tom kontekstu moramo biti spremni da hrvatski muškarci imaju makar osnovno znanje o rukovanju oružjem i ono što je jako bitno i o korištenju novih tehnologija.
Ono što kolegici Orešković smeta kao da je ljubomorna što se na temeljnoj vojnoj obuci također mladići i informatički obučavati jer kao što je ona istaknula danas se ratovi vode modernom tehnologijom, vode se upravo tim dronovima.
A razlog zašto možda kolegama sa ljevice smeta ova temeljna vojna obuka je možda upravo ta nekakva simbolika, to što mladići će rado biti potaknuti da obuku uniformu pobjedničke hrvatske vojske. I to je možda upravo taj onaj moment, taj element koji evo tu ekstremu ljevicu iznimno smeta. I žao mi je što nisam dobio odgovor kolege Živkovića koji je koji nije izbjegao je odgovoriti kako vidi svoje kolege iz SDP-a koji su mnogo inkluzivniji ili sa ja bi rekao sa puno manje žuči raspravljalo o ovom zakonu, čak im je jako, jako ja bi reko prihvatljiv.
I na koncu, ovdje sam čuo komentar na kolegu Đakića i mene kad smo pročitali dva članka Ustava, dakle kolegice sa ljevice vi često znate glumiti pamet, vi ste stavit ćete očalice na glavu, pa ćete onako nešto govoriti sami o sebi da ste vi politolozi, a ne političari, glumit ćete objektivnost, a zapravo je sve to šuplja priča. Dakle, pročitajte Ustav i kolega Đakić vam je ljepo rekao, čl. 47. ako se ne varam i priča staje, to je ustavna kategorija kao što je ustavna kategorija kolegice Kekin, sviđalo se to vama ili ne i čl. 21. da svako ljudsko biće, svaki čovjek u Hrvatskoj, a vi znate kao liječnica kad život počinje, ima pravo na život. Pa to nam negirajte i objasnite vašim kolegama da ste vi učili neku drugu krivu medicinu. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Zekanović. Imamo nekoliko replika, prva na redu je kolegica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče. Poštovani kolega Zekanoviću, 17 godina 350 tisuća mladića nije prošlo temeljnu vojnu obuku zbog toga što je obavezni vojni rok ukinut 2008.g., mene zanima da mi odgovorite kako vi tumačite ove otpore koji se mogu čuti od strane pojedinih političkih opcija na ovu temeljnu vojnu izobrazbu i negiranje nekih elemenata koji jasno stoje u zakonu odnosno zanimalo bi me preciznije da mi kažete, od kuda taj asimetričan pristup da imamo ovdje zalaganje za priziv savjesti kako mladići ne bi išli na služenje vojnog roka, a s druge strane taj isti priziv savjesti se želi dokinuti liječnicima? Kako to da imamo zalaganje za učenje i stjecanje novih vještina, ali se neki protive učenju o Domovinskom ratu i vrijednostima? Kako to da imamo promicanje demokratskih vrijednosti, a onda podržavanje …/Upadica Penava: Vrijeme./… terorističkih organizacija od kud to?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana kolegice Petir, ja sam subjektivan jer govorim s drugog dijela političkog spektra, al ću reći što mislim. Dakle, ljeve politike su vam politike pogotovo ove ekstremne sa strane Možemo! politike koje su nevjerodostojne odnosno često u nekakvim čudnim nepodudarnostima.
Dakle, evo ajmo ovo zadnje, imamo situaciju kada ljevičari mašu palestinskim zastavama, dakle oni tu čitavo vrijeme zastupaju teroristički Hamas, dakle njima od dakle ja stvarno nisam čuo nikada na tim prosvjedima, na tim okupljanjima da je netko od njih glasno i jasno rekao ne Hamasu da bude prosvjed te ljevice da se Hamas izbaci iz Palestine iz Gaze, ne i to Hamas koji je, za njih koji su tobože, tobože moram naglasiti, za zaštitu žena gdje žene ne smiju izaći iz kuće, gdje stoje zamotane od glave do pete. Dakle, to su politike apsurda.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika kolega Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolega Zekanoviću pa u vašoj raspravi bilo je i naznaka o sigurnosnim procjenama svijeta, Europe pa i našim susjedstva. Naime, svi smo svjesni kako naše susjedstvo reagira na događaje rata u Ukrajini, koga podržavaju. Da li Putina ili Zelenskoga? Da li Ukrajince ili Ruse? Oni sa Rusima imaju super odnose pa stoga su i opasnost u našem susjedstvu. Opasnost su i oni separatisti koji žele odcijepiti Republiku Srpsku. To nekima nije vjerojatno jasno i zbog toga lupaju kao Maksim po diviziji ne znajući što se događa u okruženju.
Zaboravili su na akademiju Sanu i na njihov plan velike Srbije, a čelnik same Republike Srbije je taj koji je propagirao …/Govornik se ne razumije./… Karlovac-Karlobag. Danas je na čelu naše susjedne zemlje.
To uopće nije ugroza.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Đakić dakle kod te ekstremne ljevice vam je situacija kao što je bila zapravo i devedesetih. Oni vam prvo su govorili bratstvo i jedinstvo, svi smo mi braća, pa onda tko nas zavadi, pa su onda govorili o građanskom ratu, ali mi smo ih stiskali, stiskali, stiskali i sad su oni postali domoljubi na koncu.
Naime, to je interesantno da oni danas evo čak su počeli navijati za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, uzimat hrvatske zastave. Omakne se još koja jugoslavenska zastava, ali napredovali su. Ja sam siguran da će i po ovom pitanju oni malo drugačije razmišljati kroz koju godinu. Na žalost zbog okolnosti koje nisu dobre. Ali kolega Đakiću sad zamislite ovo da ste vi prije, evo ga danas ovdje u ovoj sabornici izgovorili da je sumnjivo da se privatne poliklinike bave sumnjivim poslovima i da je sumnjivo u njih slati pacijente. Što bi vam mediji napravili? Sad bi bili već na naslovu Telegrama, 24 sata, N1, bili bi rastrgani. Kolega Živković je to izgovorio i nikom ništa mrtav hladan.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega Zekanović.
Danas brojne kolege problematiziraju temeljnu vojnu obuku od svega 2 mjeseca. Prisjetimo se ne tako davno Domovinskog rata kada su najhrabriji očevi, sinovi, muževi stali u obranu Domovine. Prisjetimo se da li su oni imali vojnu obuku i da li je ona trajala svega 2 mjeseca i opet znamo da su brojni poginuli.
Što bi tek bilo da nisu prošli tu vojnu obuku? Koliko bi tek onda bilo nastradalih. Molim vas vaš komentar.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Pa poštovana kolegice pa poznato je da je svatko onaj koji je imao neko vojno znanje bio dragocjen u tim ključnim danima za hrvatsku državu. To je tako. I danas ono što oni ignoriraju sutra kad bi bila opća mobilizacija svi bi morali proći nekakvu temeljnu vojnu obuku ad hok nešto na brzinu i to oni ignoriraju stalno, ali ne vidim u čemu je problem ako je interes države da imamo ljude koji su koliko toliko obučeni. Zašto se oni protive tome? Dakle, to su vam nekakve zapravo lažne pacifističke lijeve politike koje zapravo nemaju veze sa ničim. Dakle, politike koje su na žalost ta lijeva politika se počela pretvarati u čisti populizam. Ono što su zamjerali nekoć ponekad i s pravom desnim strankama danas su oni otišli u najjeftiniji populizam koji postoji na hrvatskoj političkoj sceni, ne samo hrvatskoj nego i svjetskom. A najbolji primjer vam je Greta Tumberg i oni brodovi koji su tamo jurišali da pomognu Hamasu.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Evo to je ogledano njihove politike.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Pa kolega Zekanović, dakle evo posebnih zadnje vrijeme, zadnjih nekoliko ovih rasprava vezana na temu koja se zove ugroza. Dakle, neosporno je da je i ovaj zakon vezan uz nešto što se zove ugroza, ugroza naše Republike, naše države u odnosu na prilike koje se nalaze ili u bližem ili u širem susjedstvu.
Neosporna je činjenica da se provlači jedna rečenica, a koja govori da je ili jedan stav da je spremnost Hrvatske za obranu spremnost vođenja joisticka iz dnevne sobe kako na taj način dobivamo ne daj bože rat koji se može dogoditi. Dakle, puška na ramenu vojnika je temeljna rečenica kada govorimo o obrani. Jasno je da postoji profesionalni sustav i jasno je i to je malo prije dobro spomenuto da upravo znanje koje je bilo kroz vojske onih vremena …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… dovelo do toga su naši hrvatski branitelji ..
…/Upadica Penava: Hvala. Hvala./…
… mogli imati dio kvalitete u obrani.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega, poštovani potpredsjedniče dakle ponovit ću još jednom. Dakle, u namjeri zakonodavca, odnosno predlagača ovdje nema ništa lošega, pa će intencija je jasno da Hrvatska bude spremna na ne daj bože kakve izazove. Iako o radu nitko sada ni ne razmišlja, ali hajmo kako ono ništa nas ne smije iznenaditi pa hajmo biti spremni, što spremniji možemo biti s tim da ćemo omogućiti tu ustavnu kategoriju tko želi priziv savjesti nek' ima priziv savjesti. Državi je u interesu imati vojno obučene ljude pa će ih malo dodatno stimulirati što je skroz pravedno, pošteno i veze nikakve nema.
Ali ja ću ipak završiti ovo sa onim fantastičnim riječima kolege Živkovića kojemu želim zdravlje i dug život kako će se on evo osjećati ako jednog dana ne daj bože uđe u privatnu polikliniku, hoće li onda moliti boga ma daj bože da nismo to čuli, daj bože da to nitko ne prenese ili će se možda ipak ispričati svima onima koji rade u tom sektoru.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu za raspravu je kolega Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege. Pa evo danas smo potrošili puno vremena na ono što Hrvatsku očekuje u budućnosti i temeljna vojna izobrazba kao jedna od stvari koja je nužna segmentu sigurnosti Republike Hrvatske a i samo Ministarstvo obrane kao i Oružane snage RH su stup hrvatske sigurnosti uz Hrvatsku policiju naravno.
Vjerujem da to svaki bi trebao od nas zastupnika razumjeti, da bi se trebao time ponositi i kao stupove na kojima stoji hrvatska država i poštivati ih.
Govorili smo o tome da je Ministarstvo obrane napravilo anketu na 12 i pol do 13000 mladića koji su budući ročnici ili budući obaveznici vojne izobrazbe i oni su dali svoja mišljenja o tome da žele pristupiti, da će se odazvati, da je ¾ ispitanika ili ukupno 74% se izjasnilo da podržava uvođenje temeljnog vojnog obrazovanja i da će pristupiti njemu. Neki sumnjaju u tu anketu, sumnjaju u ono što je ministar izrekao, sumnjaju što su službe ministarstva pripremile, no postoji druga anketa koju danas niko nije spomenuo, to je HRejting i anketa Promocije, Promocije plus za pet pitanja koja su također na velikom uzorku napravljena i koja također istovjetno skoro kao i ova anketa ministarstva govore o tome što žele kroz pet pitanja koja su postavljena. Jedno od tih pitanja je, podržavaju li građani obaveznu vojnu obuku, ovo je bilo za građane pitanje. Pravo na prigovor savjesti, građani za ili protiv? Je li dvomjesečna vojna obuka prekratka? Treba li temeljna vojna obuka biti obaveza i za žene? Koji su razlozi za ponovno uvođenje vojne obuke? To su pitanja koja su u ovoj anketi bila postavljena i jasan je odgovor, 61% izrazito podržava, a 13% osrednje podržava, ukupno 74% građana se izjasnilo da podržava ovo jer su svjesni što je to vojna izobrazba, što to znači imati snažnu HV, što to znači biti faktor odvraćanja, odvraćanje neprijatelja od bilo kakve solucije da će napasti RH, u ovom našem okruženju sigurno je jedna vrlo bitna stvar, moderna, dobro obučena, opremljena, tehnički usavršena, obrazovana vojska, sigurnost je okruženja, pa i šire. Naši vojnici služeći u NATO snagama na prednjoj crti u Poljskoj jasno su pokazali, kao i u svim drugim operacijama i misijama u kojima su sudjelovali izuzetne vještine, hrabrost, odrješitost i obučenost, odlikovani su i pohvaljeni od svih NATO zapovjednika, bili su najbolji u športskim natjecanjima u vojničkim disciplinama u Poljskoj, nadmašili su i Amerikance i domaće Poljake. To je ono što odlikuje hrvatskog vojnika, to je ono što želimo da bude profesionalna vojska na takvom nivou, no međutim dužina hrvatskih granica, obaveze i zadaće koje su ne daj Bože pred nama, sigurno trebaju i pričuvni sastav HV-a jer profesionalne postrojbe za one koji ne znaju, a tu vidim da se uključuju u rasprave oni koji nikada uniformu nisu obukli, oni koji nikada rat nisu ni željeli, koji nisu ga ni podržavali, koji nisu ni obučavali, koji nisu ni stradavali, takovi danas govore o potrebama Hrvatske. To jest, to je zapravo zabrinjavajuće da se upuštaju u rasprave svi oni koji ne bi trebali, a naročito me intrigiralo ono što je razlika između stajališta njih i njihovoga vođe, predsjednika s kojim se ja uopće ne slažem, predsjednika države koji je ova obadva zakona podupro i dao suglasnost na njih. Kako to danas da ste u kontra ofenzivi i kako to da se ne slažete s ovakvim zakonskim prijedlogima koji su ipak usaglašeni i za koje je i imate, vi ste njegovi izdanici, vi ste njihovi pomagači, on je vaš predsjednik i nema drugoga bez obzira što ste izabrali figuru za predsjednika, on je samo vaš predsjednik, on samo vas želi i on samo vas upućuje kako trebate. Ne znam kako ste se drznuli da, da smijete uopće protiv njegove volje nastupati. To je ono pitanje svih pitanja. Vjerujem da je shvatio i on, s kojim se ja apsolutno ne slažem kao što sam rekao u puno stvari, da je ovo nužda i potreba da Hrvatska ovako može biti snažna, da on bez ovakove obuke i izobrazbe sigurno ne bi bio vrhovni zapovjednik i da bi ne daj Bože ugrozama Hrvatska ponovo stradala. Vjerujem da oni koji će odabrati civilno služenje ili, ili koji će se opredijeliti da u civilnoj zaštiti se izučavaju za također ugroze koje nisu samo ratne nego koje su i od elementarnih nepogoda da će sigurno biti na korist domovini i da će sigurno odraditi svoju zadaću besprijekorno i biti u sastavu jedinica civilne zaštite koje uvijek dobro dođu u poplavama, potresima, raznim katastrofama i ugrozama, kako ne bi se trebala angažirati HV koja nije za to namijenjena, ali puno puta je morala zamijeniti jedinice civilne zašite kojih nije bilo, uopće nisu popunjene, nisu ustrojene, nisu funkcionalne, nema ih, jednako tako nema ni pričuvnog sastava HV-a i to je ono što se mora učiniti, što je propušteno kroz ovih 17.-18.g. i nije se trebalo dogoditi. Ovo je moje osobno mišljenje i stav da današnja hrvatska profesionalna vojska je superiorna, no međutim u ne daj Božjim ugrozima mi moramo biti faktor odvraćanja da nikomu ne padne ni na pamet da će krenuti na granice RH. U tome je cijela stvar, vjerujem da je ovo jako dobro, da će to biti služenje domovini, jedno je od najtežih, ali i najčasnijih poziva koje se može dogoditi. Svi oni koji to tako ne gledaju vjerujem da ne vole, naročito ni RH jer ne prepoznaju da mi snažeći i obučavajući HV, naše mladiće koji su bili oduvijek spremni i onda kada nisu bili ni obučeni i kada nisu bili ni naoružani išli su ginuti za Hrvatsku, tako vjerujem da danas i sa ova dva mjeseca temeljne vojne izobrazbe će se napraviti selekcija onih koji će izabrati službu u profesionalnim postrojbama, nastaviti svoje usavršavanje, svoju specijalizaciju i doći do svoga konačnoga cilja da postanu profesionalni vojnik, dočasnik ili časnik hrvatske vojske. To je ono što je najbolje što se može napraviti i mislim da svaki ko je radio na ovom zakonu i ekipe u ministarstvu kao i u MUP-u jednako tako su dobro osmislile kako tu našu mladost usmjeriti u funkcionalnost Hrvatske države za ne daj božne potrebe.
Vjerujem da ćemo svi prepoznati u konačnici da ovi dva zakona su dobra i da treba ih podržati jer i ono što je sporno kod SDP-a, a to je povećanje limita za nabavku u Ministarstvu obrane vjerojatno možda ste u krivom i u nedosluhu sa onima koji su to predlagali, vjerojatno znate da je cijena otišla nekoliko puta gore svih vojnih matrijala, oružja, oruđa, opreme, raketa i svega onoga što koristi hrvatska vojska tako da tu ne bi trebalo biti spornosti. Može se napraviti tablica da vam se prikaže o čemu se radi tako kako bi postali svjesni gospodine predsjedniče odbora nemojte se čuditi, bez izračuna ste počeli lamantirati kako ste protiv toga pa ja vam samo želim objasniti kako se može doći do izračuna da nekadašnjih pet miliona i sadašnjih 15 vi ste kao matematičar to bi trebali dobro znati koja je razlika u godinama i vrijednostima. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Imamo dvije replike, prvi na redu je kolega Ante Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče. Kolega Đakić evo jako kvalitetno ste iznesli ovo vaše izlaganje pa bi vas želio pitati oko priziva savjesti, evo i kolege iz Možemo! su toliko danas i ovih dana jako su bili precizni u prizivu savjesti dok recimo u svoje vrijeme prema liječnicima su imali sasvim jedan drugi stav koji ipak granici sa ljudima koji ipak vjeruju duboko u začeće od rođenja do smrti.
I druga stvar da li uistinu ovo što kolegica Orešković pokazuje jednu mržnju koja više nema veze sa stavom i sa zakonom, ovo je učestalo, što je vodi prema tome? Jer vjerujemo kolega Živković da on više u svom nepoznavanju i u nekoj igri koju se igraju ekipa Možemo! više nego što uistinu oni su zainteresirani …/Upadica Penava: Vrijeme./… oko vojnog roka?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Pa kolega Ante, jasno je da priziv savjesti je mogućnost u čl. 47. Ustava RH, ali ona prva stvar je obaveza, obaveza braniti domovinu i odazvat se vojnom pozivu, to je obaveza, a ovo je ustavna mogućnost.
Drugo, reći ću ono što nisam pročitao odmah, a to je pravo na prigovor savjesti građani za ili protiv. Zakonom se predviđa mogućnost odbijanja temeljnog vojnog osposobljavanja iz vjerskih ili moralnih razloga odnosno pozivanje na prigovor savjesti i odabir civilnog služenja. Više od pola ispitanika je protiv prigovora savjesti, da ga uopće nema, samo 21% je onako polovično ili manje za to da se upotrijebi prigovor savjesti. Evo to su građani rekli u anketi koju danas nije htio spomenuti, anketi HRejteniga koja je …Promocija plus koju ste puno puta podržavali kolegice i kolege …/Upadica Penava: Vrijeme./… o kojoj ste govorili hvalospjeve …/Upadica Penava: Hvala./… a puno puta su vas iznevjerila …

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeći na redu za repliku je kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Kolega Đakić došlo je do određene zabune, mislim da nitko od nas nije problematizirao ovo povećanje s pet na 15 i mi smo svjesni ovih razlika u cijenama, ne niko od nas iz SDP-a. Bilo je problematiziranja al nismo mi ti. Ali nisam se zbog toga javio za repliku.
Pojavila se jedna teza o mjerenju količine ljubavi prema Hrvatskoj time hoće li se netko javit na odsluženje vojnog roka ili ne, otprilike tako je neka teza. Ja bi molio ministarstvo da nikome ko ne voli Hrvatsku ne daje pušku u ruke, a kamoli da ga još obučava kako će je koristit pa da nam puca u leđa. Dakle, molim sve koji ne vole Hrvatsku da se uopće ne javljaju na temeljno vojno osposobljavanje radi naše sigurnosti. Šta ćemo neprijatelje obučavat majketi? Prema tome, to je dakle ja bi ipak malo manje licitirao sa ljubavi prema domovini i zadržao se na ovome da pravima o pravima i obvezama koje imaju hrvatski državljani. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za povredu poslovnika se javio kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
238. naravno, ma kolega Bauk evo ja ću ipak hrabro reći da iz mog kuta svi Hrvatsku ipak ne vole jednako i to se osjeti ili bi rekao ovako, da svi nemaju jednake simpatije ni prema Jugoslaviji kad govorimo npr. pogotovo o političarima odnosno stav prema Jugoslaviji.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Izričem vam treću opomenu zbog repliciranja, gubite pravo javljanja.
Imamo još odgovor na repliku dugujemo, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Kolko sam ja dobro razumio iz vašega nastupa izlaganja kolega Bauk rekli ste da će za obranu da ćete bit protiv, za službu u oružanim snagama za, al za obranu da ćete bit protiv, a suzdržani e bravo, pa to ti je isto. Šta znači suzdržan? Sumnjam u taj zakon evo to je to, sumnjam u taj prijedlog zakona. Pa kako možete bit suzdržani prema onomu što je predsjednik potpisao? Kakav je to način neposluha? Pa ne znam kud bi vas sada svrstao.

Penava, Ivan (DP)
Za povredu poslovnika se javio kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
238., zbog onoga što je predsjednik kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga potpisao ćemo bit za, a zbog onoga što ide u civilnu službu gdje on nije vrhovni zapovjednik nećemo bit za. Eto ta sitna distinkcija. Mi smo naše glasanje o Zakonu o obrani obrazložili odredbama koje se tiču civilnog služenja vojnog roka i zaključak što po nama ne bi trebalo bit u tom zakonu i do sad nije ni bilo. Bilo je do 2002. i od 2025. i to smo vrlo jasno rekli. A što se tiče …/Upadica Penava: Vrijeme./… TV-a … podržavamo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Izričem vam opomenu zbog repliciranja, prvu. Sljedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Ante Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče. Evo danas smo već pomakli dio dana oko temeljnog vojnog osposobljavanja, nekako se ali nekoliko tema su civilno, priziv savjesti na koji način. Dugo vremena smo bili bez toga, zašto to baš sada, iz kojih pobuda, da li se to stvara neka kasta HDZ-a čuli smo svašta danas u ovim izjavama. Ono što je ministar Božinović jako kvalitetno pojasnio oko civilnog dijela uistinu mislim da bi bilo suvišno bilo ko šta i postavit više pitanje jer stvarno je pokušao jasno dao kompletnu jednu sadržaj i jasno smo u jedne, dvije vrlo slične situacije.
Imamo domovinsku sigurnost gdje imamo hrvatsku vojsku, policiju i vatrogasnu zajednicu na jednoj strani pričuva je davno nestala hrvatske vojske što jedan ozbiljan problem bez obzira koliko možemo stvarati profesionalni sastav, koliko profesionalni sastav može biti kvalitetan, učinkovit, uvježban što uopće nije sporno. Međutim, dugoročno imamo problem da nam generacije, danas je ministar Anušić jako dobro to iskomentirao koliko smo generacija izgubili gdje tu priču ona ne postoji, nema je.
Ministar Božinović je rekao ljudi su jednostavno su ljudi ne da su nestali, a oni nisu u evidenciji nemamo jednostavno pogubljeno je ta cijeli sustav, da bi dobili kvalitetnu pričuvu civilne zaštite i da bi ona uistinu imala svoju učinkovitost uistinu ovaj je dio jako kvalitetno u zakonu postavljen. Ali na drugoj strani nijedan zakon i oružane snage i MUP jasno će sagledavati u ovo vrijeme od ova dva mjeseca na koji način će ta proteći obuka što treba poboljšati, da li trebamo povećati taj dio od više mjeseci al nekoliko i sam ministar Anušić je rekao nekoliko neko bi htio šest mjeseci, neko manje, neko više i došli su do jednog zaključka da se za ovaj početak je jako bitno da ta dva mjeseca budu jedna prikaz i da vidimo kud na koji način će ta obuka što opće ne sumnjamo i po ovoj anketi koja je napravljena, znači 65% je ljudi mladi je pokazalo da želi sudjelovati u tome. Nije to samo zbog ovoga financijskog dijela od 1.100 eura, ali sigurno da je to u zakonu postavljeno na najbolji način.
2008.g. se zamrzno taj zakon, ali su to u dragovoljnom dijelu to su bili preduvjeti, on nije nestao, ali ovo je preduvjet da bi se moglo danas donesti temeljno vojno osposobljavanje. Cijelo vrijeme danas slušamo da je to nestao gdje su dragovoljci itd., sad imamo sad jednu i generaciju šta ćemo s generacijom do, do 30 godina svatko tko želi može se prijaviti kao u dragovoljno vojno u to temeljno vojno osposobljavanje.
Nešto što me ovako ponukalo da malo pogledam kolegu Živkovića žao mi je što nije danas tu obavezni vojni rok, teze, sigurnost, priliku, ne uredu za tuđu, za tuđu odredbu, ljubav se ne nameće, želimo glavu uspravno, nećemo marširati. Da li mi generacija sjećamo se ovakvih teza iz neke prošlosti kad smo ovake parole slušali što nam to poručuje? Solidno, bez straha, ne trebamo rovove. Kome to trebaju rovovi dragi prijatelji, kome to? Da li to slušaju ove naše majke, supruge djeca koja su izgubili očeve? Mi svi koji smo bili sudionici Domovinskog rata pa tko to želi rovove? Da li to ukrajinske majke i građani Ukrajine su željeli rovove? Ali to nam je dalo jednu svijest i jedan novi događaj koji smo doživjeli u Europi da je sigurnost nešto što Hrvatska država nakon svih ovih godina. Pa sjećamo se 2000.g. da se ne vraćamo uvijek u tu povijest, ali je moramo biti svjesni iz nje izvući pouke, na koji način jedna pobjednička hrvatska vojska bila ukinuta, na koji način su pobjednički hrvatski generali i gdje su završili, da je svijet rekao Domovinski rat je čist kao suza i tada general Markač i Gotovina i svi koji su bili, to smo sve doživjeli.
Danas ova Vlada kroz ovih desetu godinu uistinu ulaže ogromni novac u ojačavanje Ministarstva obrane i hrvatske vojske u vojnika u časnika. Ja bi želio čuti da tu svi zajedno u svojim amandmanima u zakonskim okvirima dao jedan preduvjet za da je to bolje sigurnije, a da ne da nam budu uistinu raspravljamo i stavljamo u jednako sjećam se prije nekad u ovoj sabornici znalo gradimo škole, vrtiće, nemojmo graditi nemoj ko tenkove nešto što možemo uopće uspoređivati kao jednakost. Danas gledamo jedna Njemačka, Švicarska svi ulažu u ogromne novce u naoružavanje u sigurnost, ja ne kažem, ali Hrvatska je dio toga. Pa sigurno da ne možemo izjednačavati bilo koji segment građanskog života danas sa bilo kojom drugom situacijom, al mi danas postavljamo takve teze koje, koje, evo i, koje jednostavno ne, ne ulaze u nikakav segment. Nabava, zašto danas, sad je Ministarstvo obrane, bilo je 5 milijuna, sad je 15? Pa normalno da danas uz sve ovo šta smo, šta su došli i avi… zrakoplovi i helikopteri, da više te rakete nisu u formi financijskoj isto kao i 2005., '6., '8., kad faktički skoro nismo ništa ni imali, od sve municije, od svega, jednostavno nabava, cijeli sustav je otišao financijski u veliki, u veliki zrak i sigurno da Odbor za obranu, nijedna nabava, bila ona 3, bila ona 5 milijuna ili 10 ne može proći bez da Odbor za obranu da i uviđaj oko toga i odobrenje.
Žao mi je što kolege iz Možemo! jednostavno da li iz nekog svog osobnog čina, da li iz neke politikanstva, da li iz igre jedne koja im je simpatična da dobiju određene situacije, ne mogu vjerovati jer ovo čak šta kolegica Orešković radi to je već jedna mržnja koja je učinkovita, da je to nešto što ne proizlazi normalnom sustavu vrijednosti u bilo kojem izgovoru, pa bilo to na ulici, a kamoli u HS.
U kojem sustavu kolegice Orešković vi pričate o nekoj iskrenosti, toleranciju za iskrenost, to kad ste vi tražili toleranciju i iskrenost i kad ste dolazili u Janaf tražit da vi budete ta koja treba po tvrtkama državnim imati ulogu, da to je bilo, to je bilo moralno. Što su to, u čemu je to HDZ i zastupnici su kriminalci, lopovi? Ne postoji uvreda s kojom vi ne idete prema nama. Pa dajte, pa zamislite zašto vas je predsjednik države nazvao, vratio vas, resetirao vas, jer on vas je doveo tada za predsjednicu povjerenstva, pa vas je morao resetirat da bi se vratili na početne položaje. E sad je sve okej, ali to su kriminalci koji postoje u HDZ-u. Vaše nijedno izlaganje ne može biti da ne vrijeđate svoje kolege, vi ne možete istupit dvije minute pred, za govornicom da ne vrijeđate u bilo koja tema, dal je vodna naobrazba, da je bilo koja točka u ovoj sabornici vi imate jednu strašnu potrebu mržnje prema HDZ-u, prema kolegama koji čak i ne poznate, ne poznate, niste zainteresirani da upoznate ako već nekoga optužujete. Prema bilo kojem kriminalu je nulta tolerancija, ali na način na koji vi proizvodite to, to je užasno, to je toliko užasno da to čak čovjek razmišlja dal uopće da se javi da vam bilo što kaže jer nema, jer slušajući predsjednika Milanovića koji vas jako dobro pozna, a vjerujemo mu kao vrhovnom zapovjedniku da je on to kvalitetno…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…obrazložio način.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo nekoliko replika, prvi na redu je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući.
Poštovani kolega Deur, pa danas smo ovdje čuli zaista puno rasprava svakakvih i suvislih i nesuvislih od strane oporbe, međutim najviše se nekako vrtilo oko ovoga priziva savjesti, oko priziva savjesti, svi tu nešto imaju ovaj za reći, međutim ovaj ja postavljam sad nekakvo pitanje, hipotetičko pitanje. Što bi bilo kad bi se jednostavno svi, svi izrazili priziv savjesti, što bi se desilo kad bi svi mladići rekli imamo priziv savjesti, što bi se onda, ko bi branio RH u takvoj situaciji? Zašto neko misli da je nečiji život manje vrijedan od njegovoga, zašto to neko misli? Zašto smatra da neko mora, a neko ne mora? Imali smo mi takvu situaciju nažalost i u Domovinskom ratu kad su neki otišli tzv. minhen bojna itd. i sada oni, ti isti ili njihovi potomci…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…nama tu govore o vojnoj doktrini.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala.
Kolega Šašlin, ako sam vas dobro shvatio, mislite kad bi svi i '90.-tih i danas kad bi svi imali priziv savjesti. Pa znate di bi bili onda, bili bi u stranci Možemo! sa kolegom Živkovićem i vjerojatno to bi bila jedna onako simpatična sekta.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući.
Uvaženi kolega saborski zastupniče, ali valja podcrtati i napomenuti da je aktivnost služenje vojnog roka, a kada govorimo upravo o temi civilne zaštite, a ovdje je sa nama i g. Karac, da je kroz zakon i ovome dat veliki dignitet imajući u vidu odgovornost civilne zaštite u svjetovnom životu. Mi koji vodimo gradove i općine u kontekstu naših tijela je civilna zaštita segment koji ima bitnu ulogu uz naše vatrogasce, uz policajce i žurne službe, dakle dizanjem kvalitete obrazovanja mogućih ljudi u civilnoj zaštiti direktno i indirektno jako djelujemo na opći sustav zaštite u RH, puno puno više nego što je rađeno to u zadnjih 10, 20 ili više godine, o tome danas nije puno govoreno i nije puno pričano, ali zaista mislim da spada u jedan bitan segment koji sam trebao spomenuti u ovoj temi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala.
Kolega Turk, mislim da je jedno možda vrlo bitno pitanje i jako dobro ste ga vi kao gradonačelnik, jako dobro znate da je vama civilna služba jedno od najbitnijih u vašem sustavu kao gradonačelnika i jako dobro ste to rekli i sigurno da se slažem s vama i zato je to jako dobro danas potpredsjednik Vlade i ministar Božinović jako dobro obrazložio i ukazao koliko nam je to bitnost i što sve očekujemo od civilne zaštite u budućnosti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika kolega Ivan Budalić, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani kolega Deur, očito je da se kolege sa ljevice protive ovom zakonu. Kako komentirate kada u javnosti mašu palestinskim i jugoslavenskim zastavama, kada mijenjaju nazive ulica prepoznaje li se u tim postupcima duh komunizma? Citiram kardinala Puljića: „Krimen mu je očito što je Hrvatsku mislio, svoj narod i Crkvu volio i jedna mračna i zloslutna svojim postupkom želi presuditi ponovno. Neka ozbiljni povjesničari kažu svoj sud o nadbiskupu Šariću, ali da se lažima zasnovanim na komunističnoj istoriji i njihovoj istini i danas kleveta nedopustivo je.“. Gospodine Deur jesu li to argumenti ili ideologija? Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala kolega Budalić, pa sigurno zamislite odjednom su se toliko emocije i empatije imaju prema Palestini, a prema vrijednostima Domovinskog rata je na najgrublji i najgori način se o tome komentira. Mijenjaju se ulice mučenika i stavlja se preduvjet za vraćanje jednog zločinca kao što je Josip Broz Tito što je nažalost i to možemo očekivati od ekipe iz Možemo!.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za povredu poslovnika se javio kolega Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. 238. je u pitanju, kolega Deur zaboravili ste kako se ta sekta Možemo! uz pomoć svojih mentora pomagača oblijepili cijeli Zagreb sa slikama nas sa desnice i napisali da smo supočinitelji genocida u Palestini. To su njihova djela koja sada prezentiraju po svim plakatnim mjestima u Gradu Zagrebu, zamislite si koja drskost, koja bezobraznost. Šta iz tih ljudi izvire? Samo zato što nismo …/Upadica Penava: Vrijeme./… htjeli po njihovom nagovoru priznati …/Upadica Penava: Hvala./… Palestinu.

Penava, Ivan (DP)
Kako je bilo riječ o replici izričem vam drugu opomenu. Za repliku se javila kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Referirat ću se na zadnji dio vašeg izlaganja di ste pokušali, to je već sad uobičajeno održati predavanje kolegici Daliji o tome kako se ona izražava koji rječnik koristi i sl., a upravo je kolega Đakić pa sad evo i kolega Budalić ispričavam se ako sam pogriješila, pa opet kolega Đakić sve one koji se usude uopće preispitivat zakon, a pogotovo ovaj koji će dotaknuti našu djecu i generacije koje dolaze, pa evo konkretno i moga sina u konačnici to nam je posao, naziva mrziteljima Hrvatske, naziva sektom, spominje se komunizam, da mrzimo Hrvatsku itd., pa znači vi držite predavanja kolegici, a pogledajte sebe radite isto. Pa naš je posao ovdje da preispitujemo zakone, da postavljamo pitanje, pa nemojte onda etiketirat da mrzimo Hrvatsku. Kako se …/Upadica Penava: Vrijeme./… usuđujete reć da ja …/Upadica Penava: Hvala vam./… mrzim Hrvatsku ili bilo ko od na … …/Upadica Penava: Odgovor na repliku izvolite./… od kud vam pravo?

Deur, Ante (HDZ)
Hvala kolegice Marković, pa vidite puno toga ste rekli dobro osim što kolega Đakić i kolega Budalić nisu ništa izgovorili da bi nekoga uvrijedili. Ja sam kolegici Orešković rekao ako to poslušajte njezino svako izlaganje je mržnja, vrijeđanje sa najgorim epitetima koje ide prema kolegama iz HDZ-a. I rekao sam zašto je predsjednik Milanović, vaš šef, jasno je resetirao da se povrati i podsjetio je na određene čine koje je zaboravi ona, evo mislim da to nije problem. Ovo drugo se slažemo to nam je posao.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Prije pojedinačne rasprave kolegice Kekin određujem stanku na pet minuta. Nastavljamo dakle u ma evo može u 18,25. hvala.

STANKA U 18:20 SATI

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 18:25 SATI

Možemo kreniti dalje sa raspravom. Na redu je u pojedinačnoj raspravi kolegica Ivana Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Hvala vam puno potpredsjedniče. Pa prvo bih se samo osvrnula na ovaj zadnji dio rasprave čisto istine radi jer taj mučenik kojeg tvrdite da je evo tako stranka Možemo! ostrašćena maknula čovjek povijesti radi, koji je poglavniku govorio Anti Paveliću da je ustaša divni, dobri geni, junak sreće, mistik, prorok, čovjek uma, srca i poštenja, koji istinu i pravdu diše, koji je kao sunce čist i sjajan i na čijem se srcu grije ustaški junak. To je taj mučenik kojem smo maknuli ulicu, a dali smo ju hrvatskom branitelju i dobrovoljcu Domovinskom rata Srećku Lipoharu. Evo to se dogodilo u četvrtak, čisto samo radi povijesnih činjenica.
Sad ćemo se vratiti na raspravu o ovim zakonima. Dakle, puno se danas spominjao priziv savjesti pa ću ja još jednom iskoristiti ovu priliku da podcrtam izrazitu nelogičnog i ne konzistentnost ove države kada do toga dođe. Dakle, mi imamo u ovoj zemlji u dva područja mogućnost da imamo priziv savjesti, jedno od njih je eksplicitno navedeno u Ustavu i to je pravo na priziv savjesti kada dođe do obrane. Zašto je ono eksplicitno navedeno baš tako, svi su dužni, ali može se imati priziv savjesti? Zato što se radi o tome da vas država može na neki način primorati, država ima pravo da vas prisili na obranu i zato postoji mogućnost eksplicitna priziva savjesti.
U slučaju drugom, a to je priziv savjesti u zdravstvu vi nemate u Ustavu eksplicitno navedeno da zdravstveni radnici radi svog priziva savjesti ne moraju obavljati određene poslove, to ne piše u Ustavu. Ali ok, u našoj praksi i nismo jedini ima još europskih zemalja, to se vuče iz onog prava na vjeroispovijest i da ljudi naravno zbog svojih uvjerenja i prava na vjeroispovijest mogu imati i priziv savjesti i u medicini i on u Hrvatskoj postoji i mnogi ga i koriste.
E sad što je različito u pogledu na ta dva prava, a proizlazi iz ovog zakona koji će se s obzirom na raspoloženje većine uskoro izglasati? Ako imate pravo i koristite pravo na priziv savjesti u medicini sve što vi trebate napraviti je reći svom šefu, možete ujutro uz kavu na jutarnjem sastanku u bolnici, da vi imate priziv savjesti. Vaš šef ni na koji način niti bilo tko drugi neće propitivati kakav je vaš priziv savjesti, jeste li ga imali jučer, hoćete li ga imati popodne, šta on znači zbog čega se prizivate na savjest itd., kao, kao što vaš šef neće niti gledati kako taj vaš priziv savjesti eventualno utječe na građanke ove zemlje jer vaš priziv savjesti nije izvan konteksta, on se ne događa u vakuumu, nego ako puno vas i vaših kolega ima priziv savjesti onda znači da puno žena ne može doći do onoga što je zakonom propisano.
Tu je puno kolega govorilo o početku života i tako, mislim vi ste dio većine i zakon koji vrijedi dok je ova većina na vlasti i dok je Ustav ove zemlje na vlasti i to je rekao Ustavni sud, je taj da žene imaju pravo na prekid trudnoće, imate prava na svoja intimna uvjerenja i ja u to ne ulazim, al samo da znate gdje sjedite. To je zakon, vi ste već deset godina na vlasti trebali biste ga novelirati to vam je rekao Ustavni sud, ali dobro.
Dakle, ono što se događa je da radi vašeg priziva savjesti vi radite manje jer oni kolege koji ga nemaju rade taj posao kojeg vi ne radite, primate potpuno istu plaću, nitko ne propituje vaš priziv savjesti i istodobno zbog vašeg priziva savjesti građanke u ovoj zemlji ne mogu ostvariti ono što im zakon garantira. E to je jedno.
E sad imamo drugi priziv savjesti to je ovaj u obrani. Ako imate priziv savjesti kad dođe do vojnog roka, e onda ne samo da kažete nekom eto mene ja imam priziv savjesti nego vas onda čeka povjerenstvo. To povjerenstvo kako kaže zakon će procjenjivati koliko ste vi uvjerljivi u svom prizivu savjesti, da li je vaša savjest dovoljno glasna, dal se dovoljno čuje, dal je možda neuvjerljiva. Ako slučajno zaključe da je neuvjerljiva vi se ne možete ni žaliti, možete svoju savjest spremiti u džep, možete se, možete ić na Visoki upravni sud ako s 18, 19 godina kad idete na vojni rok imate para da platite odvjetnika i sudski proces u ovoj zemlji koji će trajat godinama. A onda nakon toga, nakon što se izrazili priziv savjesti i evo recimo da je bio dovoljno uvjerljiv povjerenstvo je to utvrdilo, e onda nakon toga morate ić na dulji, dulje služenje bilo civilne službe bilo da ste u lokalnoj samoupravi, dobit ćete značajno manji novac, a osim toga kad dođe do zapošljavanja biti ćete među onima koji nemaju prednost jer oni koji nemaju priziv savjesti imati će prednost.
Dakle, u prvom slučaju kad dođe do zdravstva oni koji imaju priziv savjesti su nagrađeni, oni su uglavnom i šefovi, oni i kreiraju atmosferu radi koje imamo gotovo 60% prizivača za razliku od 3% Slovenaca, valjda oni imaju neku drugu savjest i da su puno nesavjesni od nas, ko bi reko. Dakle, tamo se nagrađuju oni koji imaju priziv savjesti.
U vojsci kad dođe do vojnog roka nagrađuju se oni koji nemaju priziv savjesti, a one koji imaju priziv se kažnjava. Jel razumijete koliko je to ne konzistentno? Pa ako ovdje dajete prednost pri zapošljavanju onima koji nemaju priziv savjesti, ne biste li to trebali raditi i u zdravstvu vladajući? Pa da znamo da onda oni koji dolaze u bolnicu pa da ga se pita hoćeš bit ginekolog, nama je stalo da ispunjavamo zakon da žene mogu dobit usluge koje im trebaju, pa ako imaš priziv onda imaš manje šanse da se zaposliš ili ako imaš priziv, a već radiš u bolnici, a čuj onda ćeš dobiti malo manje novaca jer ti ne radiš isto što rade i tvoje kolete koji priziv nemaju jer vidi se da drukčije financijski tretirate u vojsci one s prizivom i one bez priziva, pa bi bilo logično da i u zdravstvu ako želite biti konzistentni.
A istodobno sa oba priziva savjesti i onim i u zdravstvu i onim u obrani tko je najviše diskriminiran? E da, naravno žene. Žene su sustavno sistemski diskriminirane, sada će dečki koji imaju obavezni vojni rok i koji nemaju priziv savjesti imati prednost prilikom zapošljavanja. U Hrvatskoj ljudi u kojoj žene i onako su diskriminirane na tržištu rada, u Hrvatskoj u kojoj će vas svaki šef kad dolazite na razgovor na posao pitati imate li djecu i planirate li biti trudni, imate li muža. E to je tako, dakle pa će vas se zbog toga što možete bit trudni ili jest trudni ili ste rodili pa imate stalno pedijatrijska bolovanja, žene skrbe i za starije i za djecu itd., teže ćete dobiti posao. A kad ga dobijete u Hrvatskoj gotovo 60% svih onih koji rade na određeno su opet pogodite tko, žene. A vi ćete sada baš poslove na neodređeno sigurne poslove svi znamo da su to najsigurniji poslovi u zemlji, poslovi u državnoj službi, e vi ćete reći e prednost opet imaju muškarci. Kako je to fer? Isto kao što je i priziv savjesti u zdravstvu na kraju krajeva najviše diskriminira žene, pa onda slušamo priču o tome da zovu bolnice da priziva navodno nema, pa ga ima, pa ovi neće, pa odi itd., pa žene o svom trošku odlaze u Brežice itd., iako zakon ponavljam, svima ovima koji će se ono imati potrebu na takve stvari referirati zakon, vi ste deset godina na vlasti, jasno kaže da žene u ovoj državi imaju pravo na prekid trudnoće na zahtjev, imaju pravo. A onda je država dužna da im osigura ostvarenje tog prava kao što je dužna da svoje građane i građanke tretira jednako. I kao što je dužna da ne stvara dodatnu i dublju diskriminaciju ovim novim zakonom. Dakle, razmislite naš je prijedlog da maknete tu odredbu kojom dajete prednost za zapošljavanje. Ako ipak nećete e pa onda bi bio minimum pristojnosti i konzistencije da uvedete istu odredbu u Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Predložit ćemo vam taj zaključak uz glasanje ako ne usvojite ove naše izmjene.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Kekin i javila se kolegica Marijana Puljak za repliku, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Kolegice posebno me zanima ova tema prednost pri zapošljavanju. Pokušala sam naći je li sada kod dobrovoljnog vojnog roka koji sad postoji, je li oni koji su se dobrovoljno prijavili je li da služe vojni rok imaju li sada ovaj čas prednost pri zapošljavanju. Nisam našla taj podatak.
Evo kako komentirate to da se sada uvodi ta prednost pri zapošljavanju, zašto nismo zapravo napravili taj dobrovoljni vojni rok privlačnijim da više mladosti koja evo po riječima kolega iz HDZ-a sada objeručke prihvaća ovaj obavezni vojni rok, pa više mladosti zapravo ne ide dobrovoljno služiti taj vojni rok je li? Zašto sada uvodimo tu prednost kod obaveznog vojnog roka?
Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Hvala vam puno.
Pa mislim da se radi o onom što je poentirao kolega Živković da smo napravili prave ankete vjerojatno bi bilo sasvim jasno da je raspoloženje onih na koje se ovo odnosi slično kao i u svim onim europskim zemljama o kojima sam pričala i da nije točno da 67 ili koliko je već ministar rekao prema onoj vox populi ankete neanonimnoj ljudi je spremno na vojni rok, pa se onda ovo, to pokušava učiniti što je moguće privlačnijima. Istodobno je sasvim nevažno što se vrši diskriminacija, jer kao što rekoh i u nekim drugim poljima ova Vlada bez grča na licu diskriminira žene i ne pruža im ono što im zakon garantira i ne tretira ih jednako kao muškarce, pa je ovo samo još jedan dodatak.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče, poštovana kolegice iznimno cijenim vašu borbu za bolja prava žena. Međutim, ne bih se složila kad ste rekli da prednost će imati muškarci prilikom zapošljavanja. Imat će sve one osobe koje obavu temeljnu vojnu obuku. Znači i muškarci a i one žene koje to žele, pa će time imati prednost. Ne treba zaboraviti da će taj muškarac, odnosno osoba ili žena do svoje 55 godine starosti biti na raspolaganju našoj zemlji. Ne daj bože da dođe do koje ugroze. Mislim da je bitnije da se mi žene borimo za što veća prava žena po drugim osnovama, pa tako evo imamo i dodatni staž od nedavno za svako novorođeno dijete od 12 mjeseci. Pa sad ćemo imati ista primanja i to transparentno ćemo moći imati ista kao i muškarci. Na nama ženama je zadatak da se borimo za ta prava, a kad je u pitanju ovaj zakon mislim da je to jako dobro napravljeno i odrađeno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Hvala na komentaru.
To je točno da žene mogu pristupiti dobrovoljnom roku, ali ako se stavimo u životnu situaciju dakle i zamislimo jednu djevojku koja je sad završila fakultet i želi recimo krenuti u samostalnost, rentati stan itd. ili možda već radi kod nekog privatnika, pa kako da ona njemu kaže čuj ja bih sad išla malo dobrovoljno služit vojni rok nek' me posao čeka.
Jasno je da se to neće dogoditi dok onaj muškarac koji je obveznik ima, dakle njemu država to naređuje, od njega se to i očekuje i poslodavac će na to lakše pristati. Želim reći da bez obzira što je to mogućnost činjenica je da se ona iz objektivnih okolnosti puno puta neće koristiti ne samo čak niti radi afiniteta nego radi zaista životnih okolnosti i to je problem i time će se kad dođu na tržište žene će biti na žalost u nepovoljnijem položaju koji se samo naslaguje na već dodatno ove nepovoljnosti koje sam već navela, koje na žalost ne ispravljate dovoljno brzo.
Hvala vam puno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući, poštovana državna tajnice, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Prije nego što krenem na svoju raspravu kratko ću se samo osvrnuti na izlaganje kolegice Kekin koja se stalno poziva odnosno govori o prizivu savjesti. I ne govori samo o prizivu savjesti, nego ona očito priziva i duhove, jer izgleda da niti jedna njena rasprava, diskusija ne može proći bez spominjanja partizana, ustaša itd. Jednostavno opsjednuta je s time i priziva duhove. Mijenjaju ulice, odnosno nazive ulica nakon 70 i više godina. Ja vjerujem da bi ti ljudi u tim ulicama koji žive bili sretniji da ste im napravili nekakve nove nogostupe ili nešto nego što ste im promijenili naziv ulica, pa moraju mijenjati dokumente svoje itd.
Ali dobro, to je vaša razina, neću, neću o vama. Da se vratimo na meritum, odnosno na temu o kojoj danas govorimo. Da bismo shvatili malo širi kontekst, odnosno ukupnu situaciju u kojoj se trenutno, trenutno nalazimo i zbog čega o svemu ovome raspravljamo moramo se malo vratiti i nazad malo u povijest tamo na '95.-tu godinu kad je Hrvatska vojska nakon briljantnih operacija Bljeska i Oluje praktički završila rat kao pobjednička vojska, kad je to bila vojska koja je bila priznata od stranih armija, od stranih država kako u Europi tako i diljem svijeta i kad su se te operacije izučavale na brojnim vojnim učilištima kao briljantno izvedene operacije, doista Hrvatska vojska je tada bila najjača. Imala je status otprilike možda kao sada ukrajinska vojska koja izrasta u jednu od najjačih vojski u Europi. Trenutno druga ili treća vojska u Europi. Zaista je to bilo vrijeme slave i ponosa, no nažalost nije dugo trajalo jer već tamo negdje poslije 2000.-ih godina počinje jedan sasvim drugi proces, počinjenje nekakva tzv. demilitarizacija kad se jednostavno ministri su se natjecali u tome tko će više smanjit proračun za, za oružane snage, koji će više vojnika otpustit itd. i tu su počinjene zaista velike, velike greške. Najveće graške po meni su napravljene upravo u tome što su i službe iz djelatne vojne službe otpušteni brojni iskusni, kvalitetni časnici, dočasnici, pa i vojnici koji su mogli još puno, puno toga doprinijeti u razvoju hrvatske vojske.
No, olakšavajuća da tako kažem okolnost je bila ta što to nije bilo samo tamo, taj trend nije bio samo u Hrvatskoj u hrvatskoj vojsci nego je to nažalost bili i u cijeloj EU, cijeloj Europi koja se na neki način uljuljala u tom dugotrajnom miru i nekakvom prosperitetu pa je gospođa Merkel pozvala strane radnike, jeftinu radnu snagu sa istoka odnosno iz Azije, iz Afrike da dođu, da rade, uvozila je jeftine energente iz Rusije naftu i plin i bilo je sve skupa bajno, bilo je krasno.
Međutim, ni to nije dugo trajalo jer je mali medvjed ili veliki medvjed kako da ga nazovemo sa istoka probudio se i reko e pa ja bih malo tog kolača znate i ja bih malo tog kolača, ja bi za početak Ukrajinu a onda ćemo dalje vidjet kako će ići pa ćemo možda i dalje. I onda je nastala panika u EU, u NATO-u zaista jer se vidjelo da praktički Europa, EU na to nisu, nisu spremni na te izazove koji su se odjedanput pojavili.
Moram reći da je hrvatska Vlada, Ministarstvo obrane relativno brzo reagiralo na novonastalu situaciju i prionulo nabavci vojne tehnike, vojne opreme poput Bradleya protu… PZO poput PZO sustava, ophodnih brodova pa sve do aviona višenamjenskih Rafaela i na neki način nadomjestilo taj dugogodišnji zaostatak u tehnici i opremi hrvatske vojske. Međutim, pokazalo se da nam nedostaje ono što je po meni i najbitnije, a to su obučeni ljudi, to je obučena pričuva bez koje jednostavno u vojsci ne ide.
Mi smo čuli ovdje danas izlaganja, neki se zalažu za nekakav norveški model, za jačanje profesionalnog sastava itd., sve je to uredu i treba profesionalni sastav za neke posebne, specifične zadaće, glavne zadaće na glavnim udarima itd., međutim bez pričuve ne ide jer vi osim, tu smo čuli izlaganje ne znam trebamo otprilike kupit nekoliko desetaka tisuća ili napravit dronova i riješit ćemo, ratovat ćemo iz ureda. Nije to tako. Nije to tako. Vi morate na bojišnici imati inženjeriju, inženjerinsko uređenje bojišnice, morate imati ogromno logističko osiguranje. Danas da bi jedan vojnik na bojišnici ratovao mora ga nekoliko desetaka ljudi opsluživati. To se mijenjalo iz rata u rat kroz povijest kako je, kako je tehnika se usavršavala tako je sve veći broj ljudi je potreban da opskrbljuje jednog vojnika na bojišnici. Zato vam pričuva je neophodna odnosno bez nje se ne može.
Sad neki kažu 2 mjeseca je malo. Nije malo, to je temeljna vojna obuka. Ti ljudi koji završe temeljnu vojnu obuku oni će biti pozivani u pričuvu tijekom niza godina narednih ovisno taj tempo će ovisit onoliko koliko budu procjene potrebe itd., ali ti će ljudi se i dalje usavršavati u svojim vojnim specijalnostima za pojedine struke i rodove i jednostavno odrađivat one zadaće za koje su specijalizirani za koje su namijenjeni. Bez toga jednostavno ne ide.
I ja sada kada ovako to sve skupa sagledamo realno, ja ne vidim jednostavno drugog načina, drugog rješenja. Ovo o prizivanju savjesti itd. to su sve samo nekakve priče da se tu malo zamuti voda itd. jel ovaj oporba oni to iz svojih nekakvih razloga guraju a i sami znaju da jednostavno to ne stoji, da ne drži vodu jel ovaj.
Ovo sam već malo govorio o tome da taj priziv savjesti on je zagarantiran Ustavom i u redu je i naravno da nam treba, da nam treba i civilna zaštita i neke zadaće koje su kažem specifične, međutim postavlja se jedno moralno onda pitanje, a zašto, zašto bi neko išao na prvu crtu, a neko ne? Zašto je nečiji sin vrjedniji od nekog tuđeg drugog sina? Dat ćemo, vaši partizani znate šta su oni radili nekad, oni su mobilizirali po godištima. Godište to i to, to i to koliko treba svi idu, nema tu sposoban, nesposoban, ako je nesposoban prije će poginut. Onda bi rekli da to nije humano, da to nije u redu. Mislim da je ovo najbolja opcija, najbolje rješenje koje je moguće u ovoj situaciji trenutno i jednostavno trebamo reći svi, pogledat sebi u lice i reći čujte ili to hoćemo ili nećemo, nema tu treće.
Obzirom na situaciju u širem okruženju itd., ne kažemo mi da nama sada prijete ugroze evo sutra će biti rat. Nikada rat nije došao ovako za jedan dan. Znači da bi došlo do rata ne daj Bože vi to mi koji smo bili u tom ratu znamo i ne želimo to ovaj moraju se stvoriti nekakve pretpostavke, a to traje. I u tom vremenu se može isto tako puno toga učiniti i pripremiti.
I ono što je evo danas i kolegica Petir govorila o svim segmentima društva, znači kompletna zalaganje svih segmenata, svih, cijelog gospodarstva je neophodno da bi se jedan rat odnosno da bi se obrana države mogla temeljiti na dobrim temeljima, da bi ona stvarno bila. Ratove dobijaju oni koji su ekonomski najjači, koji su najspremniji, čije gospodarstvo to može izdržati. To se evo pokazalo sada i na primjeru Ukrajine, jer vidimo da se pokazalo da ta Rusija koja je slovila za nekakvu svjetsku silu broj dva itd. uopće nije to za što se prodavala. Njima treba sada tri mjeseca da osvoje jedno selo tamo u Ukrajini, prema tome, ovakvim tempom bi im trebalo 50 godina da osvoje cijelu Ukrajinu.
Prema tome, oni su već taj rat po meni izgubili. Sad je pitanje samo vremena kad će to i formalno završiti.
Evo hvala. Toliko.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Šašlin.
Za repliku se javio kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi kolega Šašlin kad govorimo o prizivu savjesti i vi i ja smo, pripadamo grupaciji od blizu 70 000 ljudi koji smo naoružani i koristimo to svoje naoružanje. I sad se postavlja pitanje koliko je među nama, među tih 70000 ljudi koji bi hipotetski se mogli pozvati na priziv savjesti pa neće nositi oružje. Ali vi ste rekli u svojoj raspravi još jednu drugu jako bitnu stvar.
Najbitnije što će se dogoditi u ovih dva mjeseci obuke što će tisuće mladih ljudi znati što znači hrvatska zastava, što će učiti ono što se uči na West Pointu i na drugim vojnim učilištima. Učit će o Domovinskom ratu, o akcijama koje se provode, o silnom domoljublju i ljubavi prema ovoj Domovini i spremnosti da se za nju žrtvuje, daje i život. I to je ključ i to je bit svega ovoga o čemu danas raspravljamo uz ono mirotvorstvo koje je kolegica Lugarić spomenula koje je Ustavom zajamčeno.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Dakle, mi stvaramo vojskom mir za buduća pokoljenja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala kolega Klarić.
Pa vidio sam ja danas reakciju oporbe na to da mi kao želimo sada u toj temeljnoj vojnoj izobrazbi indoktrinirati mlade u nekakvom domoljubnom smislu itd. Osobno mislim da velika većina onih koji će se prijaviti dragovoljno, odnosno koji će, koji neće uložiti priziv savjesti da su to ljudi, mladi ljudi koji dolaze iz obitelji gdje nije upitno niti domoljublje, niti svijest o potrebi branjenja svoje države itd. To su ili djeca ili unučad branitelja naših itd. To su ljudi koji su nacionalno svjesni i to je dobro. To smo vidjeli i na našim ovim skupovima, na koncertima, na mimohodu, kad naša reprezentacija nastupa itd. Vidjeli smo da imamo to domoljublje usađeno u našoj mladoj generaciji u što su neki možda i sumnjali malo, ali zaista ja sam optimist i vidim da nema tu problema.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Ivan Budalić, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Šašlin vi imate jedno veliko iskustvo kao djelatna vojna osoba.
Da li je po vama temeljno vojno osposobljavanje samo sigurnosni aspekt ili odgojno društvena vrijednost u smislu jačanja discipline, odgovornosti i društvene solidarnosti kod mladih ljudi.
Možete li mi nešto o tome reći.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala kolega Budalić na pitanju.
Pa kao što sam rekao ta obuka mora biti dobro osmišljena, mora biti dobro isplanirana, logistički dobro popraćena tako da ona ima svoj, apsolutno svoj smisao, da ti mladi ljudi, tih 2 mjeseca osjećaju da su to iskoristili, to vrijeme najbolji mogući način koji su iskoristili a to sadrži unutar stjecanja nekakvih osnovnih vještina vojnih temeljne nekakve obuke naravno da će biti tamo educirani i po pitanju hrvatske povijesti i novije i starije i svega onoga što na neki način čini vojnika.
Jer vojnik osim osposobljenosti mora biti i dobro motiviran. Ako nije motiviran vojni, onda to i nije potpuno vojnik.
Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Posljednja u redoslijedu pojedinačnih rasprava kolegica Dubravka Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Evo bilo mi je danas drago čuti od ministra kada je rekao da sve više raste zainteresiranost žena u Hrvatskoj vojsci i da ostvaruju visoke rezultate i da su jako priznate i u Hrvatskoj i u svijetu, pa sam odlučila malo o ženama u ovoj pojedinačnoj raspravi kako bi možda potakla još više žena kako bi se pridružile Hrvatskoj vojsci i časno branile ili u civilnoj ili u vojnoj našu lijepu Hrvatsku.
Prijedlogom ovog zakona o vojnoj obvezi civilnoj službi RH iako formalno nije propisano obvezno vojno osposobljavanje za žene u svojoj suštini otvara prostor ravnopravnog sudjelovanja žena u sustavu obrane. Ali na dragovoljnoj i afirmativnoj osnovi. Takvo rješenje može se tumačiti kao jedan progresivni pristup koji uvažava biološke, socijalne i društvene razlike, ali istodobno potiče aktivno uključivanje žena u nacionalni sigurnosni sustav.
Zakon ženama omogućava slobodu odlučivanja o vlastitom sudjelovanju u vojnom sustavu čime poštuje načela autonomije i jednakosti, jednakih mogućnosti dok su muškarci obvezni pristupnici obuci ženama se pruža mogućnost da se same odluče pridružiti vojnoj obuci što se može promatrati kao osnažujući pristup, jer se sudjelovanje temelji na vlastitoj volji, a ne prisili. Ovakav model poštuje temeljna ljudska prava i slobodu izbora, promiče pozitivnu diskriminaciju kao sredstvo postizanja stvarne ravnopravnosti, izbjegava nametanje obveze koja bi mogla biti društveno ili kulturološki sporna. Na taj način zakon ne isključuje žene već ih motivira i potiče da se uključe u sustav prema vlastitim interesima i mogućnostima.
Zakon daje ženama mogućnost ženama da budu ravnopravne sudionice u obrani Republike Hrvatske ako to žele. Ta odredba predstavlja važan korak prema normalizaciji ženskog sudjelovanja u sigurnosnom sustavu, ne kroz obvezu, nego kroz priznavanje sposobnosti žena da doprinose nacionalnoj sigurnosti. Time se postiže vidljivost žena u Oružanim snagama i Civilnoj zaštiti, rušenje stereotipa da su obrambeni poslovi muški pozivi, povezivanje interesa mladih žena za vojnu i sigurnosnu karijeru.
Dragovoljni model u praksi je pokazao dobre rezultate primjerice u Hrvatskoj je kako je danas i ministar spomenuo u posljednjem desetljeću porasla zainteresiranost žena u profesionalnoj vojsci i Ministarstvu obrane što potvrđuje da žene sve više prepoznaju vojnu službu kao profesionalni izazov i priliku za osobni razvoj. Osim vojnog aspekta prijedlog zakona otvara i mogućnost aktivnog sudjelovanja žena u civilnoj službi što je osobito važno u kontekstu modernog shvaćanja sigurnosti. Žene u tom sustavu mogu doprinositi u područjima kriznog upravljanja, zdravstvene i humanitarne pomoći, edukacije i fizičke zaštite, ekološke sigurnosti i društvene otpornosti. Time se pojačava sveobuhvatan koncept sigurnosti u kojem žene imaju ključnu ulogu u održavanju stabilnosti i zaštiti društva u izvanrednim situacijama.
Ovaj pristup uklapa se u suvremenu paradigmu žene, mir i sigurnost koja naglašava važnost ženskog doprinosa miru, stabilnosti prevenciji sukoba. Činjenica da se ženama omogućuje pristup vojnom osposobljavanju bez obveznog nametanja ima pozitivan simbolički učinak jer zakon pokazuje da u ovom slučaju država priznaje sposobnost žena da ravnopravno sudjeluju u obrani, prepoznaje njihov potencijal i stručnost, poštuje njihovo pravo na slobodu izbora i autonomiju. Ovim pristupom potiče se inkluzivna kulturna sigurnost u kojoj žene postaju vidljive kao aktivne građanke i nositeljice odgovornosti, ali bez institucionalne prisile.
Položaj žena u Prijedlogu zakona o vojnoj obuci i civilnoj službi može se pozitivno ocijeniti sa aspekta slobode izbora, inkluzivnosti i ravnopravnog sudjelovanja. Umjesto da se nameće obveza zakon ženama otvara vrata sustava, obrane i civilne zaštite čime stvara preduvjet da dobrovoljno motivirano i profesionalno uključujemo žene u sve aspekte nacionalne sigurnosti.
U modernom društvu u kojem se sigurnost više ne temelji samo na oružju nego i na znanju, humanosti i otpornosti zajednice žene predstavljaju ključan resurs i na to smo ponosni. Zato to prepoznaje, zakon to prepoznaje i pruža im prostor da same obliku svoj doprinos obrani domovine kao vojnikinje, stručnjakinje, humanitarke i građanke.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegice Lipovac Pehar.
Za repliku se javila kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo kolegice na repliku i pitanje me potaknuo kolega ovdje iz HDZ-a koji je rekao da će tisuće mladih imat priliku kroz ovu obaveznu vojnu obuku naučiti što je to hrvatska zastava, jer valjda nemaju nigdje drugdje priliku naučiti što je hrvatska zastava, pa evo sad vas pitam hoće li žene koje ne dođu na tu obuku ikad u životu imat priliku naučit što je to hrvatska zastava. Ostat će uskraćene za to, jer valjda dio je obuke učenje što je to hrvatska zastava valjda jer počinje bijelim ili crvenim poljem onaj grb, kako će evo žene koje ne idu na vojnu obuku, obaveznu vojnu obuku kako će i kad naučiti što je to hrvatska zastava.
Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem kolegice.
Pa mislim da djeca danas ako im roditelji u kući pokazuju što je hrvatska zastava i ako su rođeni pod hrvatskom zastavom da će sigurno znati bili oni muškarci ili žene što je hrvatska zastava, a konstantno u našem sustavu u školstvu i svuda mislim hrvatska zastava nije nigdje sakrivena. Hrvatska zastava se zna što je.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Kolegice Dubravka, kolega Šašlin koji se neki dan istaknuo u svojoj raspravi o pravima žena u politici nije se dotaknuo teme žene u vojsci što je i bolje, ali je dokazao u svom izlaganju da one obitelji branitelja koje vjerojatno misli samo na pripadnike HDZ-a oni vole svoju Domovinu, oni uče svoju djecu da vole zastavu, da vole domovinu nasuprot ovih mrzitelja hrvatske zastave i svega hrvatskog.
Pa mene zanima u kojoj kategoriji vi mene onda stavljate? Ja sam kći branitelja, imam dijete koje uči da voli svoju Domovinu, da voli zastavu, da poštuje ljude oko sebe i da štit Domovinu i sve ono što je u njoj. U kojoj sam ja kategoriji?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.
Pardon, za povredu Poslovnika, možete ugasiti mikrofon molim vas. Kolega Deur se javio za povredu Poslovnika.
Izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
238. Kolegica Marković mislim da je kolega Šašlin tako nešto ne bi ni pomislio kamoli rekao. Nemojte! Znači predsjednik Tuđman je u pomirbi hrvatskog naroda stavio jedinstvo, snagu i zajedništvo i nemojmo to dovoditi u pitanje. Mi pričamo o nekim različitostima, ali mi danas razgovaramo o nekim temeljnim stvarima ovoga zakona u kojima se vidi od nekih kolega koji su jasno rekli da nisu dovoljno argumentirani, pa pomalo znaju biti i zločesti. To nema nikakve veze sa nikakvom …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…/Govornik se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Kolega Deur koji bi to članak bio? Hvala.
Imate drugu opomenu zbog repliciranja.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
238. da malo relaksiramo priču o zastavi, vjerujem da je to rečeno u kreativnom zanosu, a u kreativnom zanosu otprilike je situacija ovakva.
Od dvije skupine kreativaca jedni kažu da bi ovi drugi htjeli da su na zastavi drugačije raspoređene boje, a ovi drugi kažu da bi ovi htjeli da su drugačije raspoređene kockice, a ja vjerujem da svi volimo istu zastavu, istu državu itd., domovini vjerni. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Bauk na relaksaciji, ali unatoč tome dobivate drugu opomenu zbog repliciranja mada je misao lijepa.
Imamo još jednu repliku.
Pardon, odgovor na repliku.
Izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Poštovane kolegice ja mislim da vi ne treba uopće se preispitivati. Dakle, domovina je ono što osjećamo, što živimo. Dakle, ako je vama bitno mišljenje drugih što će misliti, u koju vi kategoriju spadate nemojte si to raditi. Domovinu živite, volite isto kao i vjeru, kao sve oko sebe. Dakle, nemojte slušati što vam drugi govore.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo još jednu repliku kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Kolegice Lipovac Pehar ja bih zapravo htjela prisnažiti vašoj raspravi. Sjajno ste govorili o poziciji žena u Hrvatskoj vojsci i zaista tu imamo dobre trendove. Međutim, mislim da ne možemo biti zadovoljni sa činjenicom da još uvijek zapravo u djelatnom vojnom sastavu imamo ako se ne varam oko 15% žena. Ako pogledate časnička i dočasnička mjesta oko 12, zapravo skoro 13% žena. Dakle, žene i u Hrvatskoj vojsci ako te statistike su iz godine u godinu sve bolje i dalje su izrazito podzastupljene i dalje izrazito imaju fenomen staklenog stropa i problem u napredovanju. Čak i kad su one sjajne žene vojnikinje, časnice i dočasnice koje je spominjao ministar uvodno koje ostvaruju sjajne rezultate kao i žene u svim drugim područjima imaju probleme napredovanja.
Ono gdje stojimo bolje od ostalih europskih zemalja su strane misije gdje smo u nešto boljim postocima. Također, nama fali novi akcijski plan vezan uz ovu rezoluciju UN-a o ženama, miru i sigurnosti jer je zadnje do dvadeset i treće, pa eto molimo da se konačno i on donese.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Pa da, naprosto povrijeđen je članak 238. Da li je vama poznato ime Mihaela Živković? Mihaela Živković je žena koja je predvodila svečani mimohod povodom tridesete obljetnice Oluje i to je živi dokaz koliko Hrvatska vojska cijeni 25% žena koje se nalaze u postrojbama Hrvatske vojske. I nemojmo tako govoriti da su žene diskriminirane.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Budući je bilo riječ o replici moram vam izreći drugu opomenu.
Izvolite kolegice Lipovac Pehar, odgovor na repliku.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Pa mislim da žene ovim zakonom nisu diskriminirane, nego smo privilegirane jer mi imamo mogućnost ovdje birati hoćemo li ići u temeljnu vojnu obuku ili ne. Muškarci to na žalost nemaju jel' tako? A što se tiče napretka, napredovanja žena za višim činovima tu se slažem kolegice da ćemo radit na tome i nikad ne smijemo zanemariti taj naš nekakav postotak za koji se uvijek borimo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Prelazimo na završna izlaganja u ime klubova zastupnika.
Prvi na redu je kolega Josip Đakić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče, uvažene kolegice i kolege.
Danas je jedan od onih važnih dana kada imamo ispred sebe zadaću koja nadilazi političke razlike, trenutne interese i dnevne izazove. Pred nama je Konačni prijedlog Zakona o obrani RH, prijedlog koji ima dubok i trajan značaj za sigurnost naše Domovine, za njenu obranu i za njenu, za našu budućnost. Ovaj zakon nije samo tehnički akt već je jedan od strateških najvažnijih koraka koji ovaj Sabor može donijeti. Riječ je o zakonu koji se donosi u vrijeme kada Europa, pa tako i Hrvatska ponovno osjeća kako je mir dragocjen, ali ne i zajamčen. Vidimo da smo u posljednjih pet godina svjedočimo eskalacijama sukoba, hibridnim prijetnjama, kibernetičkim napadima ali i narušavanju međunarodnoga pravnog poretka.
Rat u Ukrajini jasno nam je pokazao da se ratovi više ne događaju negdje daleko, nego da se tiču svakoga od nas. Podsjetimo se kako je obavezni vojni rok u Hrvatskoj ukinut 2008. godine kada smo se priključivali NATO savezu i kada se vjerovalo da Europa ulazi u trajno razdoblje mira i solidarnosti. Od tada preko 300 000 mladih muškaraca i žena nije prošla ni osnovnu razinu vojne obuke. Danas 17 godina kasnije jasno je da ta odluka premda donesena u dobroj vjeri zahtijeva reviziju u svjetlu nove realnosti.
Nakon temeljite analize i procjene sigurnosnih okolnosti predlaže se uvođenje obaveznoga temeljnoga vojnog osposobljavanja za sve sposobne državljane RH. Vojna obaveza započinje u kalendarskoj godini u kojoj osoba navršava 18 godina, a traje do njegove 55 godine za muškarce, te do 50 godine za žene.
Izuzetak čine viši časnici, generali kojima vojna obaveza prestaje sa navršenih 65 godina života. Iako žene ne podliježu novačkoj obavezi predviđena je mogućnost dragovoljnoga sudjelovanja u vojnom osposobljavanju što je važan korak prema ravnopravnosti i profesionalnom razvoju u Oružanim snagama. Prva generacija koja će biti upućena na obuku su mladeći rođeni 2207. godine, a obuka će trajati 2 mjeseca i provodit će se na tri lokacije Knin, Slunj i Požega. Planira se do 5 naraštaja godišnje, odnosno do 4000 ročnika što značajno doprinosi jačanju naše vojne sposobnosti i spremnosti. Temeljno vojno osposobljavanje osposobit će naše mlade za osnovne vojne vještine kao i za snalaženje u kriznim situacijama čime se doprinosi ne samo obrani već i općoj sigurnosti naše države i njenih građana.
Ovaj zakon jasno uređuje prava ročnika uključujući mjesečnu plaću od 1100 eura neto što je važno kako bismo osigurali dostojne uvjete i motivirali mlade da prihvate ovu odgovornost.
Također obuka će se računati u njihov radni staž. Svjesni smo da će biti i ljudi koji iz moralnih ili drugih razloga iskazuju prigovor savjesti. Za njih je predviđena civilna služba u trajanju od 3 ili 4 mjeseca pri čemu im se osigurava adekvatna prava i uvjeti. Također u cilju poticanja sudjelovanja nezaposlene osobe koja je završio vojnu obuku imaju jednaku, jednokratnu prednost pri zapošljavanju na neodređeno vrijeme, što je dodatni poticaj za odaziv i angažman.
U anketi koju je provelo ministarstvo kao što smo čuli na 12 i pol, 13 tisuća ispitanika, baš onih koji se tiče temeljna vojna obuka preko 65% je izrazilo podršku za služenje i osposobljavanje, posebno ako je kratko i usmjereno na obrambene vještine i služenje zajednici. Većina građana podržavaju također kroz anketu ovu mjeru zbog čega jačanje sigurnosti i razvoja korisnih vještina, međutim kako što vidimo postoje i zabrinutosti oko obveznosti i ravnopravnosti spolova i prava na izbor, kao i oko organizacije troškova obuke, općenito javnost generalno podržava temeljnu vojnu izobrazbu i to u 74% jer smatra važnom za sigurnost države i razvoj disciplina, odgovornosti, patriotizma kod građana. Također u nekim zemljama obaveza vojnog obuke ili službi ima tradiciju i široku podršku zbog osjećaja kolektivne odgovornosti i obrane, pa evo možemo vidjeti da više…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…od polovice članova EU ima neki oblik obaveznog vojnog služenja.
Klub HDZ-a…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…bezrezervno će podržati ove prijedloge zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika DP-a je kolega Ivica Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Pa evo danas raspravljamo Zakon o obrani, Zakon o službi u oružanim snagama. Dan je bio dug, stvarno smo čuli puno tema i puno teza, lomila se koplja od ideologije, raznih, raznih područja je bilo, bilo je čak i umijeća ratovanja moram priznati Sun Tzu, očito smo neki čitali tu knjigu. Dakle, ovo su bitni zakoni, ovo su bitni zakoni u jednome bitnome trenutku. Hrvatska se nalazi, ne nalazi više u onakvom okruženju kakvo je bilo prije 10-tak godina, a sasvim sigurno je daleko i od onih vremena kad smo ukinuli vojni rok. Dva su pravca ovoga zakona, temeljno vojno osposobljavanje dva mjeseca, obavezno za dečke, zašto ne. To je dobra i odgojna mjera, to je dobra mjera u svakom pogledu i mislim da je ovo pošteno što se tiče prvenstva pri jednakim uvjetima u zaposlenju u državnim službama. Na taj način se pokazuje i privrženost i ljubav prema ovoj državi. Ono što me posebno dojmilo, to je izlaganje bilo i ministra unutarnjih poslova kad je pričao o civilnoj zaštiti. Imamo jednu ogromnu rupu u civilnoj zaštiti, imali smo to civilno služenje, ali nismo to apsorbirali, nismo to kapitalizirali. Imali smo situacija ne u tako dalekoj prošlosti gdje je ta civilna zaštita itekako igrala bitnu ulogu. Evo i sam sam prilikom potresa na Petrinji, Banovini, kao volonter išao 10 dana i popravljao krovove. Civilna zaštita je bitan segment funkcioniranja svake države. Vojna pričuva, vojna pričuva također. Na koji način napravit narastanje postrojbi ili bilo čega ako nema vojne pričuve. Mi se volimo uspoređivat s drugima, nekako sam usporedio, ja to znam kad su bile '90.-te godine, pričali smo o Švicarskoj, pa mi je baš bilo zanimljivo da vidim na koji način je to Švicarska napravila. Godina dana služenja vojnog roka, oružje kod kuće, država nikad nije ratovala, nikad.
U ovom okruženju bila je tema isto kolege Josića koji je pričao o zemljama u okruženju i aspiracijama prema Hrvatskoj. Ja nikada u ovom HS evo nisam čuo bilo koju političku stranku ili političara da je u bilo kojem kontekstu govorilo o državi u okruženju i namjerama, bilo kakvim, a recimo postoje države u okruženju i stranke i političari od kojih to čujem i to je činjenica. Jesu one stvarne, jesu one dnevno populističke, mi to ne znamo, ali mi bi bili neozbiljni kao država i kao društvo i kao sustav kad ne bi ozbiljno shvaćali bilo kakvu prijetnju, pa i izgovorene riječi.
Domoljublje, pa je, prelako smo nekako iselili naše mlade, prelako je taj osjećaj domoljublja, znači pripadnosti ovoj državi i vrijednosti za koju su najbolji među nama poginuli je stavljen u zapećak, stavljen je sa strane i nemamo ga dovoljno jasno u prostoru da kažemo našim mladima da je puno bolje u Hrvatskoj nego u Irskoj, Švedskoj, Norveškoj, Belgiji i bilo di. I ovu priliku mislim da će država pametno iskoristiti, da će kroz to temeljno vojno osposobljavanje na jedan način usaditi tim mladim ljudima tu osjećaj pripadnosti ovoj državi, koliko je bitno, koliko je ponosno da smo Hrvati, da živimo u Hrvatskoj za koju su najbolji među nama dali svoje živote i da je izgrađivamo. Same tehničke detalje ne bih ponavljao, prilike za žene je već kolegica Dubravka sve rekla i veselim se da broj žena bude što veći. Mogu samo reći da će Klub DP-a podržat ovaj zakon jel apsolutno ga smatramo dobrim i potrebnim u ovim vremenima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Kukavica.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a je kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Želim se obratiti osobno hrabrici Josipu Đakiću i hihotavoj HDZ-ovoj skupini iz klupa. Naime, hrabrica Perica je lik iz dječje literature koji je skupio hrabrost da nauči voziti bicikl. Naravno da ja kad kažem da je hrabrica Josip Đakić da to kažem posprdno jer on ni u čemu svome stranačkom šefu ne može reći ne i takvu hrabrost nikada ne može steći. I sad on kao i njegova hihotova skupina koja nije nikakva misaona grupa već obična poslušnička glasačka mašinerija našli su za shodno da se hihoću s obzirom na okolnost da dio oporbe neće podržati zakon s kojim se predsjednik države Zoran Milanović slaže.
Što HDZ-ovi ne mogu shvatiti? Prije svega da predsjednik države nije vođa oporbe, također ne mogu shvatiti da on nikome nije šef i da mnogi od nas imaju tu slobodu da otvoreno kažu s čim se slažu s čim se ne slažu. E tu slobodu, tu sposobnost nitko od vas nema.
A i da kažem, ja sam Zoranu Milanoviću dala podršku kao i mnogi baš zato da HDZ ne preuzme sve poluge u državi, a vaš kandidat je ionako bio i katastrofalan i kriminalan u isto vrijeme.
E sad da pojasnim zašto sam protiv ovog zakona, pa zato što vam ne dam naše sinove u ruke s obzirom da ne znate što radite. 2008. godine kada smo ukinuli obavezni vojni rok HDZ je bio na vlasti. Kada vas se pita što se promijenilo, obrazložite mi te promijenjene geopolitičke okolnosti i kako to rat u Ukrajini tjera nas da naše dečke naučimo kako da nose puške na ramenu. Kažete vrlo otvoreno da Srbija ima pretenzije na naš teritorij. Ne Srbija u vrijeme Domovinskog rata i velikočetničke agresije nego Srbija danas u vrijeme kada je ova Vlada Andreja Plenkovića skupa sa političkom vlašću u Srbiji dio iste strukture i iste političke grupacije europskih pučana. Toliko o tome.
Za kraj samo želim reći još nešto što je također bitno i bilo je jako očito u ovoj raspravi. Način na koji vi HDZ-ovci govorite o oporbi, način na koji kompletnu oporbu optužujete za mržnju, mene pogotovo, način na koji govorite da mi ne volimo našu domovinu, našu domovinu koja je jednako naša kao što je i vaša, pa onda koristite termine poput jugonostalgije, poput duha komunizma pa se pozivate na vrh bosanskog nadbiskupa i na promjenu ulica u gradu Zagrebu, sve to nazvat ću Trumpizmom, svi ste vi Trumpisti samo prije, prije samog Trumpa jer ta retorika je u Hrvatskoj krenula davnih dana. I ja se nadam da ćete izvući pouku iz protesta koji se sada događaju diljem Amerike, vjerujem da će i naši građani u tome vidjeti inspiraciju jer sva ta vaša demagogija, svo to vaše obrtanje pile naopako služi tome da sakrijete činjenicu da ste okupirali sve institucije, da ste ih zapravo lišili uloge snage i svrhe, da ste potkopali temelje vlastite države. I ona za kraj kao ono trešnja na šlagu kažete demografija. Iselili smo mlade, mladima trebamo vratiti taj domoljubni duh i pozvati ih da ostanu u Hrvatskoj. Mladima ste sve poručili s Vilijem Berošem koji je izabran kao najbolji kandidat u bolnici u kojoj je kao ministar pljačkao i krao.
U takvoj državi dok ste vi vlast nitko neće nositi prisilno nositi pušku da vaš lopovluk Josipe Đakiću i ostali brani.
…/Upadica se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Kolega Đakić molim bez dobacivanja.
…/Upadica Josip Đakić: Kako ona može prozivati?/…
Imala je kolegica jednako kao i vi priliku razgovarat. Molim vas da se suzdržite. Imate mehanizme koje nudi Poslovnik pa ih koristite, ali vas molim nemojte upadati u riječ niti vi, niti bilo tko drugi. Mislim, pozivam vas da budemo parlamentarni evo pred krajem, na samom kraju smo raspravu. Primjerice eko kako to čini kolega Šašlin koji se javio za povredu Poslovnika.
Izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Članak 238., vrijeđanje zastupnika. Ja bih molio samo kolegicu Daliju Orešković da nam pojasni kakav je trenutno njen status kod predsjednika Republike? Da li je ona još uvijek narikača ili je napredovala u službi?

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kako je bilo riječ o replici izričem vam opomenu.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika SDP-a je kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Ovo vrijeme dana kada bi ročnicima bilo ovim vojnim ili civilnim već završio radni dan pa je možda obzirom na tonove vrijeme da i nama polako završi radni dan i da se uputimo svojim kućama kako bi ova rasprava ostala lišena u zadnjem dijelu rasprave ovih nepotrebnih dodataka.
Kada se radi jedna intervencija u sustav nakon 17 godina i to intervencija koja će obuhvaćati godišnje 15-ak do 20 tisuća građana onda možemo takvoj intervenciji dati i atribut povijesne na jednaki način kao što je 2008. godine također napravljena povijesna intervencija u sustav i donesena je odluka o nepozivanju novaka na služenje vojnog roka.
U nadi da će se što prije stvori uvjeti da se takva odluka ponovo može donijeti pristupamo i ovoj raspravi iz razloga što držimo da se i na ovaj način prvenstveno utječe na budućnost Oružanih snaga RH posebno u kontekstu strateških dokumenata koji su doneseni i to sa velikom većinom u Hrvatskom saboru gdje je jasno izražena politički stav skoro 2/3 zastupnika da se brojčano, brojčana veličina oružanih snaga neće smanjivati i da će se jačati pričuvna komponenta.
Bez obzira na primjedbu tehničkoj izvedbi ove, ovi zakoni će svakako tome doprinijeti. U kojoj mjeri će doprinijeti i jesu li mogli bolje doprinijeti to je bila ustvari tema rasprava zastupnika SDP-a kao i u onome dijelu koje se tiču tretiranja građana koji izraze priziv savjesti o kojemu se u drugom čitanju zakona ipak sa puno više respekta raspravljalo od strane kolege iz desnih političkih stranaka nego što je to bilo u prvom čitanju, a također posebno pozdravljam i pojačani angažman MUP-a koje se ovaj put ipak potrudilo pokazati da je spremno ili deklarirati da je spremno preuzeti onu ulogu koja mu pripada u provedbi ovih zakona pa je tako i bio vidljiv doprinos ministara Božinovića i na ovoj raspravi kao i nešto blaža retorika svih koji su diskutirali o ovoj temi.
Mislim da je pogrešno od strane parlamentarne većine tretirati oporbu kao jedinstveni, jedinstvenu skupinu. Najprije imamo ovaj dio desnih stranaka koji ovoj temi pristupa s puno više strasti od vas kolege ih HDZ-a jer tu traže na jednu ovaj političko mjesto, zato imamo kolege koji se protive uvođenju vojnog roka koji je drugi dio oporbe i imamo dio oporbe koji podržava uvođenje, uvođenje vojnog roka a prigovara odnosno temeljnog vojnog osposobljavanja, daje konstruktivne prigovore na određene odredbe posebno koje se tiču prigovora savjesti i tretiranja onih koji izraze prigovor savjesti.
Ja ću još jednom ponoviti, mjere koje su sada navedene one su proporcionalne i primjerene ovome trenutku i te kao takve će se ocjenjivati. Je li legitimno da ovi koji su na civilnoj službi budu mjesec dana dulje ili dva mjeseca zasada nam se čini da nije nelegitimno. Treba li biti razlika u naknadi 5 puta, možda bi trebala biti manja nego što je to, što je to 5 puta to, ali to će kao što je ministar Anušić najavio možda propitivati i Ustavni sud.
Što se tiče spominjanja institucija i vrhovnog zapovjednika evo kolegice Orešković da vas malo ipak utješim, u dijelu institucija koje su kako to mi ponekad volimo kreativno reći okupirane od strane HDZ-a svakako nisu Oružane snage RH jer unatoč višekratnim nastojanjima nisu uspjeli dobiti poziciju vrhovnog zapovjednika na izborima. Tako da ustvari to može biti jedna za vas umirujuća, umirujuća okolnost i u nadi kao što sam rekao da će u jednom trenutku povijesti ponovo biti takav trenutak da možemo slobodno i u našem hrvatskom interesu donijeti odluku, ponovo odluku o nepozivanju u oružane, u oružane snage čekajući da taj trenutak dođe živimo i radimo kao da će tisuću godina biti mir, a pravimo se kao što je rekao najveći …/Govornik se ne razumije./… domovini vjerni.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Bauk.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever je kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege današnja vijest iz Ukrajine evo prije par sati naslovi u medijima, dronovi su prešli više od tisuću kilometara, smiješno jel, odlično smiješno, dakle dronovi su prešli više od tisuću kilometara i pogodili važan naftni kompleks duboko u Rusiji. Ja ne znam jel se netko u Ukrajini smije na ovo ili možda Rusima je prisjelo evo kad su ovo ovaj vidjeli. Dakle, bez vojske na granici, bez aviona u zraku male letjelice ogromna šteta.
Danas se ratovi vode tiho, udaljeno, digitalno i s ogromnim učinkom. Dakle, to jednostavno nije iznimka to je pravilo, to je novo lice sukoba i to bi nam trebao biti signal je li svima nama ovdje da živimo u vremenu u kojem se sigurnost više ne mjeri veličinom kasarni i brojem ročnika u njemu nego kvalitetom kodova, senzora, podataka. Dakle, ako govorimo o obrani moramo priznat u kojem stoljeću živimo i kakve prijetnje nas čekaju. Dakle, sigurnost RH je od presudne važnosti to se svi slažemo.
Ovdje svi koji su govorili danas na s ove govornice moramo jačati borbene sposobnosti, modernizirati vojsku, obučiti ljude, opremiti sustave, ali to mora biti sustav koji odgovara današnjem vremenu. Ne možemo graditi strategiju za 20. stoljeće i provoditi je u 21., ne možemo reagirati na današnje izazove s jučerašnjim alatima.
Dakle, ovaj Prijedlog Zakona o obveznoj dvomjesečnoj vojnoj obuci dolazi u trenutku kad sigurnost traži strateške dugoročne i specijalizirane odgovore. Kibernetička obrana, upravljanje dronovima, zaštita kritične infrastrukture, digitalno izviđanje to su stvarne vještine obrane danas, a dva mjeseca opće službe neće ih izgraditi ni približno.
Dakle, kad u vijestima gledamo da jedna mala letjelica bespilotna može izazvati požar u rafineriji tisuću kilometara dalje onda je jasno snaga nije više u broju vojnika nego u znanju onih koji upravljaju tehnologijama. I upravo zato moramo ulagati u stručnjake u specijalizirane timove, u IT inženjere, obrambene analitičare, etičke hakere, pilote bespilotnih letjelica a ne u masovne i kratke obuke koje više sliče na simboliku nego na stvarnu obranu.
Zato želim ponovit opet sigurnost zahtjeva ulaganje ali i pametno ulaganje, a ne ono evo nek svi prođu malo vojske jer to im evo dobro će im doći jel naučit će ujutro se dignut rano 5 i napravit krevet.
Dakle, što Hrvatskoj danas treba? Znanje, tehnologija, profesionalci, interoperabilnost sa saveznicima, povjerenje u sustav u strategiji obrane RH u Dugoročnom planu razvoja oružanih snaga koje evo vaši vlastiti dokumenti jasno piše što su prioriteti, evo citiram, profesionalizacija, opremanje, zadržavanje kadra, kibernetička otpornost, suradnja s NATO-om, dakle nigdje ne piše da nam treba obvezno temeljno osposobljavanje za tisuće mladih, dakle nismo protiv obrane nego za obranu koja ima smisla. Kažete evo svi ovdje sa HDZ strane da mladi ovo podržavaju, ako je tako zašto onda dobrovoljna obuka zjapi prazna, pa moramo uvoditi obaveznu, evo a svi podržavaju ono mahom podržavaju ovo, pa di su, dakle zašto ih tjeramo ako ovo sve podržavaju i sami su navodno spremni? Dakle prisila nikad nije bila dobar način da se stvara povjerenje, povjerenje je osnova obrambene politike jedne demokratske države, a izjave da će mladi sad naučiti što je zastava, što je Domovinski rat, što je domoljublje, znači svi oni koji ne prođu vojnu obuku će bit ne znam manje domoljubi.
Slušamo vas evo kako pričate o zastavi, mimohodima, o pjesmama koje, koje slušaju svi ti domoljubi, dakle to su jedini oblici domoljublja, opasna i isključiva logika. Voliti Hrvatsku nije isto što i nositi zastavu, voljeti Hrvatsku znači boriti se da ta zastava nešto i znači, da pod njom postoji sustav jednak za sve, da ljudi mogu raditi, liječiti se, planirati obitelj i znati da ih sustav ne vara. Ljubav prema domovini nije nešto što se mjeri brojem mimohoda ili pjesmama koje ste naučili, ljudi vole ovu zemlju i kada u tišini pomažu zajednici, kad volontiraju, kad plaćaju poreze, kad školuju djecu, domoljublje ne dolaze s iskaznicom stranke.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Završno u ime predlagatelja državni tajnik g. Branko Hrg, izvolite.

Hrg, Branko (HDS)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvažene zastupnice i zastupnici, hvala vam na iscrpnoj raspravi o ova dva dokumenta koja će donošenjem sačiniti jedan set, komplet dokumenata važnih za obranu i sigurnost RH. Nakon što je HS usvojio Strategiju Dugoročni plan razvoja, sada dolazimo do usvajanja izmjena Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama i time smo ustvari zaokružili sve ono što je formalnopravno potrebno da bi Ministarstvo obrane i MUP odnosno civilna zaštita mogli započeti proces daljnjeg jačanja nacionalne sigurnosti i sigurnosti RH.
Ova dva ministarstva pred sobom imaju jako veliku zadaću, činjenica jest da je Vlada RH unazad ovih 10-tak godina značajno pojačala ulaganja u opremanje HV-a, ali i kao što je potpredsjednik Vlade g. Božinović rekao i civilne zaštite, dakle ulaganje u opremu za sigurnost hrvatske države, za sigurnost hrvatskih građana.
Činjenica jest da se stalno pokušava provući neka teza o prekratkom služenju temeljnog vojnog osposobljavanja ili predugačkom, o stjecanju znanja i sposobnosti ovakve ili onakve vrste, dakle govorimo o dvomjesečnoj obuci, osnovnoj temeljnoj obuci, tako se i zove, gdje se stiču najosnovnija elementarna znanja, prvenstveno u samozaštiti tih mladih ljudi, djevojaka i muškaraca, muškaraca koji su obveznici i djevojaka koje mogu svojom voljom pristupiti služenju temeljnog vojnog osposobljavanja.
Hrvatska ima profesionalnu vojsku, profesionalna vojska je ta koja je vojska, svi ovi mladi ljudi koji će odslužiti temeljno vojno osposobljavanje i proći ga, mi ćemo se potrudit da što veći broj njih najboljih zadržimo u profesionalnoj vojsci, to je posao Ministarstva obrane i jedan dio će popunjavati civilnu zaštitu, čuli smo danas vrlo jasno, vrlo iskreno rečeno da nemamo taj sustav, da imamo opremu, da imamo zakonodavni okvir, ali nemamo ljude, ovime dobivamo i ljude. Sjetimo se elementarnih nepogoda koje su nas pogađale, koga se je dizalo, vojsku, u ovom slučaju to više nije potrebno, vojska će se baviti svojim poslom, a civilna zaštita svojim, dakle krećemo u onu završnu izgradnju sustava.
Ti mladi ročnici ne idu nikuda, oni će u ta dva mjeseca sticati svoja osnovna temeljna znanja, nakon toga koji se odluče ić u vojsku onda će ići na specijaliziranu obuku već za onaj, za onu granu za koju su se oni odredili, za onu specijalnost za koju se odredili, ostali koji neće ući u profesionalni sastav bit će raspoređeni u razvrstanu pričuvu i to na način da će se nakon što se rasporede, specijalizirat i dalje obučavati kroz pričuvne aktivnosti za određenu specijalnost u vojsci i ne treba to miješati i poistovjećivati sa nekakvim općim stanjem ono priče netko će nekuda slati našu djecu, neće. Nitko nikud nikada neće nikoga slati. To su ljudi koji će znači obaviti tu obuku i vratit se ili otići u profesionalni sastav ili se vratiti u svoje domove, u svoje kuće, na svoje svakodnevne civilne poslove i biti razvrstani u pričuvu.
Kako će to biti, koliko će biti odaziva, jesu li ankete i upitnici točni, pa iznijet ću osoban stav već i sam raspored da velim onih koji podržavaju i podupiri u ovdje u Hrvatskom saboru i oni koji su protiv na neki način je pokazatelj presjeka hrvatskog društva. Ja to tako gledam i vjerujem da će to tako biti i u odazivu.
Podržite nas u tome, treba nam podrška, treba nam potpora, čeka nas jako težak posao i jako teški zadaci i hrvatsku vojsku dakle oružane snage i samo Ministarstvo obrane jer nam slijedi nešto što treba ponovno pokrenuti, a vi znate svi da se uvijek teže pokreće nešto iz početka nego kad odnosno da je lakše nešto izgraditi iz početka nego pokretat nešto što je već postojalo.
Hvala vam lijepa na raspravama.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnom tajniku na izlaganju.
S ovim smo stigli do kraja te rasprave koju i zaključujem. O ovoj temi ćemo glasati kada se za to steknu uvjeti.
Sutrašnji dan počinjemo sa kako je po planu rasprava kao je i predviđeno sa Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u drugom čitanju.
Hvala svima na konstruktivnoj raspravi i laku noć.

SJEDNICA PREKINUTA U 19,40 SATI.

52

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, drugo čitanje, P.Z. br. 174
24.10.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani.
Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo, zastupnica Marija Lugarić, Klub zastupnika Možemo!, zastupnik Ante Kujundžić, Klub zastupnika IDS-a, PGS-a itd. Tijekom rasprava predlagatelj je predlagao amandman, predlagatelj je prihvatio amandman Odbora za zakonodavstvo te on postaje sasvim, sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Molim predstavnika predlagatelja državnog tajnika, državnog tajnika u Ministarstvu obrane gospodina Branka Hrga da se očituje o amandmanima.
Najprije prvi, izvolite. Dobro došli. Prvi Klub zastupnika Možemo!

Hrg, Branko (HDS)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici, amandman se ne prihvaća.
U Zakonu o obrani koji je na snazi od 2013. godine obveza je davanje mišljenja Odbora za obranu Ministarstva obrane za nabave, za vrijednosti veće od pet milijuna eura prije pokretanja postupka nabave.
S obzirom na stanje na tržištu i u području opremanja i nabave ovim zakonom predlaže se da Odbor za obranu daje mišljenje Ministarstva obrane za vrijednosti veće od 15 milijuna eura prije pokretanja postupka nabave, dok će se u postupcima nabave za vrijednosti od 5 do 15 milijuna eura Ministarstvo obrane podnositi izvješće Odboru za obranu Hrvatskog sabora do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu proračunsku godinu što predstavlja visoku razinu transparentnosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo poštovani državni tajniče kao što znate Odbor za obranu je jedini koji ima funkciju građanskog nadzora nad time kako se i troše sredstva za obranu itd. Tako da s obzirom da u raspravi, a i u pripremi zapravo cijele, cijele i rasprave i materijala koje smo dobili nismo vidjeli ni jedan pokazatelj da Odbor za obranu sa svojim građanskim nadzorom zapravo osporava procese nabave.
Ja ne vidim stvarno potrebu zašto bismo išli taj korak dalje i povećali taj limit s obzirom da koliko vidim sada Odbor za obranu nije ništa ni usporio, a zadržali smo komponentu građanskog nadzora što je naša i funkcija kao saborskih zastupnika. Tako da evo pozivam svakako sve zastupnike da uvaže tu argumentaciju i da glasuju za naš argument, naš amandman te molim da se stavi na glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Glasovanje dakle, dobro.
Amandman broj dva gospodina Kujundžića.

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća budući da smatramo da je već prepoznat i obuhvaćen na određen način u navedenim odredbama zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodina Kujundžića nema, pa ide automatski na glasovanje.
Klub zastupnika Možemo! amandman broj tri, na članak 8.

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Odgoda temeljnog vojnog osposobljavanja detaljno je uređena navedenom odredbom Konačnog prijedloga zakona i prijedlog koji se daje na određen način je prepoznat u navedenim odredbama zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Živković opet.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo u o ovom članku 8. ima tri stavke koje su nama problematične. Prva je što se, što se ne odgađa odlazak na vojni rok za osobe koje sklapaju životno partnerstvo s obzirom da se odgađa za one koje sklapaju brak smatramo da se tu radi također o diskriminaciji i da b i se trebalo proširiti i na ove koji sklapaju životno partnerstvo i ne bi se to trebalo tako olako, olako shvatiti. Dapače naši zakoni propisuju da se to mora na jednaki način tretirati.
Druga stvar tu nam je odredba u tom članku da se tretiranje civilnog služenja vojnog roka neće tretirati kao diskriminacija. Mi smo argumentirala da nema smisla stavljati u zakon odredbu koja kaže da nešto nije diskriminacija, jer bez obzira što članak zakona kaže nadležna tijela će utvrditi da li, da li se radi tu o sustavnoj diskriminaciji ili se ne radi. Sam članak je bespredmetan jer ne može se člankom utvrditi da li je došlo do povrede nečijeg prava. Dakle, ili drugi članci zakona su diskriminatorni ili nisu. To što se napiše dodatno da nešto nije diskriminacija ne doprinosi nekom smislu.
I treća stvar koja se ovim u Članku 8. predlažemo micanje je da se ukidaju i povlastice za osobe koje nemaju prigovor savjesti te da se time dodatno smanji diskriminacija.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Glasanje?

Živković, Marin (Možemo!)
Svakako.

Radin, Furio (Nezavisni)
Glasanje dobro.
4. amandman zastupnice Marije Lugarić.

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Odgoda temeljnog vojnog osposobljavanja detaljno je uređena navedenom odredbom konačnog prijedloga zakona i prijedlog koji se daje na određen način prepoznat je u navedenim odredbama zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite iako je već bio dio prethodnog amandmana, dobro.

Lugarić, Marija (SDP)
Ali različito.
…/Upadica Furio Radin: Dobro, dobro, dobro./…
Kako je prepoznato gospodine državni tajniče? Piše vam doslovce da je odgoda ako ima određeni datum za sklapanje braka najdulje 3 mjeseca.
Osoba koja ima određen datum za sklapanje životnog partnerstva i vi je pozovete na vojno osposobljavanje šta onda jel odgađa sklapanje životnog partnerstva? O tome se ovdje radi. Dakle, po posebnom zakonu je životno partnerstvo zajednica obiteljskog života i zabranjen je svaki oblik diskriminacije ili nejednakog postupanja. Kako bi bilo da recimo ja hoću sklopiti brak sa svojim partnerom i onda ga vi pozovete na temeljno vojno osposobljavanje i onda kaže ne, ne sorry ne možemo se oženit imamo termin za sklapanje braka jer ti moraš ići na temeljno vojno osposobljavanje. Pa svi bi se propeli na zadnje noge i rekli bi ne može to bit. Ali ako osoba ima dogovoren termin, datum za sklapanje životnog partnerstva e onda ne znamo šta ćemo. To nije ni koji način riješeno plus je diskriminirajuće.
Ja vas molim da interveni… ako nećete prihvatit naš amandman iz oporbe da intervenirate onda vi sami svojim amandmanima jer doista ćete doći u lošu situaciju. Ako mislite, a to je onda strašno ako mislite da osobe koje će sklapati životno partnerstvo neće htjeti služiti temeljno vojno osposobljavanje u velikom ste krivu. I mi imamo tu doista velik problem plus diskriminacija. Stoga molim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Glasovanje znači.
Amandman broj 5. iste zastupnice.

Hrg, Branko (HDS)
Obraz… amandman se ne prihvaća, obrazloženje je isto kao u prethodnom amandmanu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite gospođo Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Kako može biti isto obrazloženje kada je različita tema.
Dakle ovako, ovdje se radi o tome da je činjenica rođenja braka, rođenja djeteta razlog za odgađanje vojnog osposobljavanja jel tako? Ja amandmanom predlažem da osim rođenja djeteta koje je vrlo legitiman razloga da se za 3 mjeseca odgodi vojno, temeljna vojna obuka, upućivanje na temeljnu vojnu obuku isto bude razlog za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja i zapravo posvojenje djeteta. Koja je razlika između rođenja i posvojenja djeteta? Ako majka rodi dijete normalno je i poželjno je i u redu je da ste to utvrdili da otac koji bi trebao biti upućen na temeljno vojno osposobljavanje 3 mjeseca ostane kući sa djetetom i sa majkom. Zašto to nećemo učiniti za one majke, za one roditelje koji posvoje dijete? Dakle, ovo nije udomljavanje, ovo je posvajanje. Posvajanjem se stvara trajni roditeljski odnos. Zašto diskriminiramo posvojenu djecu? Zašto posvojeno dijete ne može imati mamu i tatu kao što to može imati rođeno dijete i to nam ne smatramo odgodom.
Pričali smo prije pa ste rekli mlađi od 21 godinu ne mogu posvojiti dijete, ali mi možemo u temeljno vojno osposobljavanje upućujemo osobe do 30 godina. Netko će imati odgodu zbog fakulteta i dobit će ne znam poziv za temeljno vojno osposobljavanje u 25-oj godini u međuvremenu će pokrenut postupak posvajanja djeteta. I onda ćemo reći ne ne možeš biti kući sa svojim posvojenim djetetom kao što bi mogao da imate rođeno dijete nego moraš ići na temeljno vojno osposobljavanje.
Dakle, osim što je nehumano doista nehumano je i diskriminirajuće. Stoga molim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Glasovanje.
Amandman broj 6. na Članak 8. iste zastupnice.

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Navedeno nije potrebno iz razloga što je Zakonom o obrani propisano da izrazi koji se koriste u zakonu a koji imaju rodno značenje bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite gospođo Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Ovaj amandmančić je bio test zapravo. Zapravo spremnosti vaše kao Vlade da prihvatite amandmane koji su potpuno bezbolni. Dakle, vi imate u zakonu žena državljanin ja predlažem da bude žena državljanka.
Vi ovdje odbijate amandmane isključivo jer ih predlaže oporba, ja kao oporbena zastupnica, a vi ste napravili grešku. Mislim da Vladi ne bi pala kruna s glave kada bi prihvatila amandman koji zapravo suštinski ništa ne mijenja a zapravo je u duhu hrvatskog jezika. Mene čudi da ova Vlada desnoga centra odbija zakon kojim se uvodi lijepi hrvatski jezik, doista čudi. Molim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači glasovanje.
I amandman broj 7. na isti članak iste zastupnika, zastupnice.

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Ovaj zakon kao i Zakon o suzbijanju diskriminacije je organski zakon zbog položaja koju vojna obveza ima u Ustavu RH i zbog toga što uređuje nadležnosti tijela državne vlasti upravo u području obrane i s obzirom na odredbu koja je u Zakonu o suzbijanju diskriminacije propisana da se ne smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj u slučajevima kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja javne sigurnosti pa se zbog toga predlaže navedena odredba.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Prvo ovo nije organski zakon ali dobro. Organski zakoni su Ustavom definirani jasno koji oni kojima se razrađuju temeljna ljudska prava i u tom smislu Zakon o suzbijanju diskriminacije jest organski zakon, ovaj nije. Svaki zakon pa tako i Zakon o obrani jest utemeljen na Ustavu i mora biti ali to ga ne čini automatski i organskim zakonom, ali dobro.
Dakle, ja ovdje amandmanom predlažem da se izbriše članak koji piše ovaj zakon nije diskriminacija, skraćeno. Zato da vas spasim sramote vaše vlastite jer je li nešto diskriminacija ili nije ne rješava se time da vi napišete ovo nije diskriminacija nego onome što materijalno u odredbama zakona piše.
Gore smo već raspravljali ako kažete nešto vrijedi za brak ne za vrijedi za izvanbračnu zajednicu, nešto vrijedi za žene ne vrijedi za muškarce i obrnuto onda je to diskriminacija ako nije napravljen test razmjernosti kojima se može opravdati nejednako postupanje.
Ovaj mi je važan amandman, meni je bilo jasno da ga nećete i ne možete prihvatiti to nije ko ovaj prethodni koji doista niste imali ali nikakvoga razloga ne prihvatiti, ovo je konceptualno jako različito to razumijem da vam je potpuno neprihvatljivo, međutim moramo jako paziti kada donosimo zakone koji sadrže potencijalno diskriminirajuće odredbe koje će biti kao takve ispitane na Ustavnom sudu.
Ja vas još jednom molim da razmislite, a u međuvremenu dok vi razmišljate ja tražim i glasanje i o ovom amandmanu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Samo za informacije što su organski zakoni koji su djelomično ono što ste vi rekli a i malo šire. Organskim zakonima se razrađuje Ustavom RH utvrđeni ljudska prava i temeljne slobode kao što ste rekli, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ima još jedna varijanta koja stoji u Ustavu da kad se tiče manjina onda trebaju 2/3 glasova jel da isto za organski zakon.
…/Upadica se ne razumije./…
A ov… ne znam to nek vam, to će vam odgovorit državni tajnik.
Znači glasanje jel da. Gospođa Lugarić ste rekli glasanje ne?
…/Upadica Marija Lugarić: Da, glasanje./…
Da.
8. o, amandman 8. Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i partnera.

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
S obzirom na to da postoji objektivno opravdani legitimni cilj jer oni koji prođu temeljno vojno osposobljavanje muškarci i žene postaju dio pričuvnog sastava oružanih snaga i ako se ukaže potreba sudjelovat će u obrani RH. Tu prednost ostvarit će jednokratno nezaposlena osoba koja je završila temeljno vojno osposobljavanje i dragovoljno vojno osposobljavanje i razvrstani pričuvnik koji se zapošljavaju na neodređeno vrijeme u državnim tijelima te upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to pod jednakim uvjetima.
Dodatno se predlaže da provedbu ove odredbe zakona nadzire upravna inspekcija.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Lugarić, a pardon gospodin Paus.
Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa potpredsjedniče.
Ma ovdje je dovoljno pročitat …
…/Upadica Furio Radin: Ispričavam se./…
… ovdje je dovoljno pročitat Članak 47. Ustava RH. Vojna obaveza i obrana RH dužnost je svih za to sposobnih građana. Dužnost. Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih i moralnih nadzora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničke dužnosti u oružanim snagama i sada te su osobe obvezne, dakle opet im je to dužnost ispunjavati druge dužnosti određene zakonom. Dakle, ovo što regulira ovaj članak odnosno ovaj zakon dužnost je građana RH.
E sada za ispunjavanje te dužnosti na jedan ili drugi način nagraditi jednu kategoriju mislimo da nije pravedno odnosno reći ću ono što, suprotno onome što piše ovaj u ovome zakonu to jeste diskriminirajuće u odnosu na sve one kategorije koje nisu imale tu mogućnost da uopće služe odnosno temeljnu vojnu, temeljnu vojnu obuku, koje nisu imale mogućnost da budu da služe u pričuvu u civilnoj zaštiti odnosno obuku civilne zaštite doći će u nepravedan položaj u odnosu na one koji ovim slučajem samo ispunjavaju svoju dužnost prema Ustavu RH. Za dužnost ne treba nagrađivati.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Tražite glasovanje?
…/Upadica Dalibor Paus: Da, da tražim./…
Dobro.
Amandman broj 9. zastupnice kolegice Marije Lugarić na isti Članak 8..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Obrazloženje identično prethodnom.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja ću također identično kao i kolega Paus tražiti glasanje, mislim usvojiti argument, dakle ovdje se ovo je jedan od ključnih zapravo možda i diskriminirajućih članaka ovoga zakona. Vi ste ovdje predložili da osobe koje budu na temeljnom vojnom osposobljavanju imaju prednost u zapošljavanju. To nije diskriminirajuće samo prema ženama koje neće odnosno nije im obveza ići na temeljno vojno osposobljavanje nego i recimo prema muškarcima koji su stariji od 30 godina koji od 2007. do danas nisu uopće imali mogućnost temeljnog vojnog osposobljavanja i uopće ideja da za 2 mjeseca temeljnog vojnog osposobljavanja se ostvaruje ovaka vrste prednosti je nesrazmjerna.
Kada bi naš vojni, to temeljno vojno osposobljavanje trajalo godinu dana, dvije godine to pokazuju i presude Europskog suda trajalo duže onda bismo o ovakvoj vrstu mjera kompenzatorskih, kompenzacijskih mogli možda razgovarati. Ovako je jako puno za jako malo. Dakle, dobijate prednost u zapošljavanju jer ste 2 mjeseca bili na temeljnom vojnom osposobljavanju. Jako puno za jako malo.
Da ste i vi sami svjesni da je to problematično pokazuje način na koji ste promijenili ovaj članak između dva čitanja jer ste značajno reducirali mogućnost prednosti zapošljavanja u odnosu na ono što ste predložili inicijalno i to samo zapravo govori da ste i vi svjesni skliskog terena na kojem se ovdje nalazite.
I na kraju vas pitam obzirom da različiti zakoni reguliraju prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima, ako se pod jednakim uvjetima ne određeno radno mjesto u ne znam vašem ministarstvu javi invalid Domovinskog rata, nacio… pripadnik nacionalne manjine i ovaj koji je završio temeljno vojno osposobljavanje, svi imaju prednost, koga ćete zaposliti? To vam samo dokazuje koliko je ovo bizarno.
…/Upadica: Najboljeg./…
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, tražite glasovanje, a već ste nam rekli na početku. Vidim da nismo došli još do toga da smatramo diskriminacijom što žene ne mogu, nemaju obavezu vojnog roka. To još nismo tražili ali ovaj samo napomenem da ja sam primijetio, dobro.
Klub zastupnika, 10. Klub zastupnika IDS-a, PGS-a i partnera na Članak 11..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama RH dopušten je prigovor savjesti i obavljanje poslova u civilnoj zaštiti u jedinicama lokalne i regionalne područne samouprave.
Civilna služba u civilnoj zaštiti traje 3 mjeseca, a u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave 4 mjeseca jer ti polaznici u lokalnoj samoupravi provode 8 sati civilne službe, a ne 24 sata u službi kao civilni ročnici u civilnoj zaštiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači to je bilo Članak broj 10., napomenu da moram reći i gospodin Paus će ga obrazložiti.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Dakle, ovdje ne govorimo o onima koji provede 4 mjeseca u jedinici, jedinicama lokalne samouprave a kao obrazloženje amandmana u ovom djelu da se izjednači trajanje temeljne vojne obuke i civilne, civilne obuke samo ću pročitati riječi potpredsjednika Vlade ministra unutarnjih poslova gospodina Davora Božinovića.
Jednako je važna i civilna služba kao supstitut koji omogućava uvažavanje vjerskih i moralnih razloga zbog kojih neki naši građani nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama, ali istovremeno se omogućava dodatno jačanje države za otpornost ne samo za ratne prijetnje već i za širok spektar drugih kriza jednako je važna. Riječi ministar unutarnjih poslova potpredsjednika Vlade koje, s kojima se slažemo no u zakonskom prijedlogu to ne prepoznajemo. Tražimo glasovanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Glasovanje znači.
11. Klub zastupnika Možemo! će na… odnosi se na Članak 11..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Obrazloženje je identično prethodnom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Da, mi ovim amandmanom tražimo da se izjednači trajanje civilne zaštite i vojnog roka. Nema i u ovoj raspravi stvarno nisam čuo ni jedan opravdan razlog zašto bi edukacija za civilnu zaštitu trajala duže od ove edukacije za temeljno vojno osposobljavanje. Nema nijednog razloga osim jednog, a to je da kaznimo mladiće koji su se udostojili dati prigovor savjesti. Po kompleksnosti tema, sadržaja to su istovjetne stvari gotovo, međutim jedne koje se udostoje dati prigovor savjesti kažnjavamo ove druge nagrađujemo.
Mi smatramo da kao što je i ministar sam Božinović i rekao da su te stvari jednako važne, ali ne samo jednako važne nego je civilna zaštita možda u ovom trenutku povijesti potrebnija Hrvatskoj i da ljude koji će ići na civilnu zaštitu mi kažnjavamo samo zato da bi ih kaznili a ne iz potrebe edukacije mislimo da je to pogrešno i tražimo glasovanje o ovoj stvari.
…/Upadica Furio Radin: Znači glasovanje./…
Joj, pardon nisam još gotovo.
…/Upadica Furio Radin: Imate pravo još da./…
Još jednu stvari bi htio samo evo zapravo htio bih vas zamoliti kada smo kod privilegija koje imaju ljudi koji će biti na na vojnom roku, naime ovaj zakon propisuje i da će ročnici da će im se, da će im se to priznati u staž. Mi i dan danas imamo hrpu mladih ljudi koji su godinu dana odradili na stručnom osposobljavanju i da im se taj isti rad to je 8 sati dnevno godinu dana za naknade koje su krenule od 1.600 kuna, da se njima dan danas to ne priznaje u radni staž, prizna im se u radno iskustvo, al im ne priznaje im se u radni staž. To znači da im se plaća radi toga ne povećava, to znači da kasnije dobivaju godišnje odmore itd..
Molim vas da apelirate kod ministra rada da kada već se ovo tako vrednuje da se i za te mlade ljude koji su itekako zaslužili to vrednuje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, već ste prije rekli da tražite glasovanje.
12. zastupnik Ante Kujundžić na Članak 12..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća budući da smatramo da je već prepoznat i obuhvaćen na određen način u naredbenim, navedenim odredbama zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Zastupnika nema predlagatelja pa onda ide na glasovanje direktno.
Gospođa zastupnica Marija Lugarić broj, ovo je broj 13. na Članak 12..
Izvolite gospodin Hrg.

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Odgoda obavljanja civilne službe detaljno je uređena navedenom odredbom konačnog prijedloga zakona i prijedlog koji se daje na određeni način prepoznat je u navedenim odredbama zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani državni tajniče ovo je sad drugi put da razgovaramo o toj temi, imat ćemo još jedanput pa vas onda molim da u onom trećem obrazloženju kažete koji je to određeni način na koji je to prepoznato.
Dakle o čemu se ovdje radi, dozvoljavate i zakon je prepoznao odgodu upućivanja na civilno služenje ako osoba koja treba biti upućena na civilno služenje ima određen datum za sklapanje braka i činjenica sklapanja braka joj je valjan razlog za odgodu civilnog služenja kao što je to valjan razlog i za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja.
Ja amandmanom predlažem da i činjenica sklapanja životnog partnerstva koji se sklapa na identičan način kao i brak, prijava matičaru 30 dana prije, svečani obred, ono uvjeti itd. zakonom propisano također bude jedna od osnova za odgodu upućivanja na civilno služenje kao što sam tražila da to bude i razlog za odgodu na upućivanje na temeljno vojno osposobljavanje.
Nije ni na koji način, a posebno na određen način kak vi kažete to regulirano samim zakonom i doista je diskriminirajuće da osobe koje žele i sklapaju životno partnerstvo moraju jer neće imati druge, drugog načina odgađati sklapanje civilnog, životnog partnerstva zbog odlaska bili na civilno služenje bilo na temeljno vojno osposobljavanje i kasnije ćemo govorit o osposobljavanju pričuvnika jer je potpuno identično.
To je nejednako postupanje i kako bih rekla zanima me koji je to određeni način na koji ste vi to predvidjeli jer mora pisati točno. Ako smo u porezne zakone, ako smo u obiteljske zakone, ako smo u sve moguće zakone jer to tako i moramo u postupovnim i ovakvim stvarima izjednačili sklapanje bračne zajednice i životnoga partnerstva kao jednakih zajednica obiteljskog života, zakon ih prepoznaje kao zajednicu obiteljskog života onda to mora biti i u zakonima o obrani stoga molim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači glasanje.
Broj 14. iste zastupnice odnosi se na Članak 12..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Odgoda obavljanja civilne službe detaljno je uređena navedenom odredbom konačnog prijedloga zakona i prijedlog koji se daje na određeni način prepoznat je u odredbama zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Da, ovdje se radi o istoj i sličnoj stvari. Dakle, vi predviđate da je razlog za odgodu upućivanja u civilno služenje, sad govorim o civilnom služenju a isto vrijedi i za temeljno vojno osposobljavanje kao i za osposobljavanje pričuvnika, rođenje djeteta. Dakle, ako ovdje konkretno osoba koju jer sad o tome govorimo, žel… treba biti upućena na civilno služenje ako očekuje rođenje djeteta što se dokazuje propisali ste dokazom o trudnoći partnerice onda ima pravo na odgodu upućivanja na civilno služenje vojnog roka.
Osoba koja želi, koja je u postupku posvajanja djeteta koje nije samo tako postupak, to je postupak koji dugo traje i jako je stresan i za dijete i za obitelj nema po, nema po vašem prijedlogu zakona osnovu za odgađanje upućivanja u civilno služenje zbog posvojenja.
Dakle, ako netko postaje otac ili majka zbog rođenja djeteta onda je ok da za određeni broj mjeseci odgodimo upućivanje u civilnu službu. Ako netko postaje otac ili majka zbog posvojenja gdje se također sklapa neraskidivi roditeljski odnos to nije udomljenje to je posvojenje, to je roditeljska skrb identična kao kod rođenja djeteta to po vama nije razlog za odgađanja upućivanja u civilno služenje. To je nehumano gospodine državni tajniče osim što je diskriminirajuće, stoga ja molim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, znači na glasanje.
Sada je na redu broj 15. Kluba zastupnika Možemo! a odnosi se na Članak 12..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Predloženim zakonom jasno su propisana prava i obveze civilnih ročnika uključujući i novčanu naknadu koju civilni ročnik ima u obavljanju civilne službe u civilnoj zaštiti i u obavljanju civilne službe u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin, gosp… gospodin Živković da.

Živković, Marin (Možemo!)
Poštovani državni tajniče kako mislite da, što što …
…/Upadica Furio Radin: Ne, ne gospodin Živković vidio sam, gledao sam neka stane malo kronometar samo sam gledao koji je klub na redu, izvolite./…
Poštovani državni tajniče evo mislim ja ne znam kako mislite da je jasno propisano kolika će biti naknada za ljude koji su na civilnom služenju vojnog roka tj. na civilnom služenju. Nije jasno propisana. Propisano je da će se naknadno utvrditi pravilnikom. Mi smo u medijima mogli čitati da će za osobe koje budu u jedinicama regionalne i lokalne samouprave ta naknada biti 100 eura, a za ove koji će biti na civilnoj zaštiti da će biti 250 eura, ali to nije propisano.
Mi ovim amandmanom tražimo da u tim pravilnicima stavite da bude istovjetna naknada, da ljudi koji su ili u civilnoj zaštiti ili rade posao u jedinicama regionalne i lokalne samouprave budu na jednaki način plaćeni, ne da budu potplaćeni, ne da nam ljudi mladi ljudi čiste ceste, asfaltiraju ceste za 100 eura mjesečno 4 mjeseca. Mladi će nam, ako ćemo tjerati mlade i ponašati se tako prema mladim nastavit će odlaziti iz zemlje. U 10 godina ove Vlade 400 tisuća ljudi je otišlo iz Hrvatske između ostalog i zato jer se tako tretira mlad, rad mladih ljudi jer se od svoga rada ne mogu živjeti, jer si ne mogu priuštiti krov nad glavom.
Ovim amandmanom i pozivamo sve vladajuće kojih baš tu i nema da podrže amandman da ako već idemo u ove promjene da to pošteno i plati, a ne samo to ovim amandmanom tražimo i da se doda to životno partnerstvo koji je veliki korak u nečijem životu i da netko nema 5 dana slobodno od civilnog služenja za sklapanje životnog partnerstva a za brak ima to je sigurno diskriminacija. To nikakav članak u kojem navodite da se tu ne radi o diskriminaciji neće spriječiti i ja vidim da vam je već teško odgovarati na ta pitanja jer je očito jasno da ste propustili staviti te stvari u zakon i pozivam vas da, da prihvatite …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… naše argumente i izglasate naš amandman.
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…
Tražim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor, ovaj pardon ispričavam se ide i na glasovanje jel da, da.
Gospođa Marija Lugarić ovo je redoslijed amandmana 16. i odnosi se na Članak 16..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Odgoda osposobljavanja razvrstanom pričuvniku detaljno je uređena navedenom odredbom konačnog prijedloga zakona i prijedlog koji se daje na određeni način prepoznat u odredbama zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Evo treći put vam molim da mi odgovorite kak je to na određen način prepoznato. Dakle, razgovarali smo već o ovoj temi kod upućivanja na temeljno vojno osposobljavanje, kod upućivanja na civilnu službu e sad smo došli na osposobljavanje pričuvnika.
Dakle, vi ste stavili da se osposobljavanje pričuvnika može odgoditi razvrstanom pričuvniku ako koristi rodiljni ili roditeljski dopust što je logično jer na dopustu čuva dijete. Ja amandmanom predlažem da se odgodi osposobljavanje razvrstanom pričuvniku ne samo ako je na roditeljnom ili na roditeljskom dopustu nego ako je i na posvojiteljskom dopustu jer pričuvnik koji ima, koristi posvojiteljski dopust radi isto ono što radi pričuvnik koji je na rodiljnom ili na roditejskom dopustu, brine o vlastitom djetetu. Zaboga. Kome će pričuvnik ostaviti vlastito dijete zbog kojega je na posvojiteljskom dopustu ako ga vi morate dati na osposobljavanje, kome će ga ostavit da ga čuva, u neki dom će ga poslat? Jer posvojiteljski dopust vama nije razlog za odgađanje osposobljavanje pris… pričuvnika.
Razumijete o čemu vam govorim. I vi kad kažete riješeno je na određeni način, molim vas na koji određeni način je riješeno. Vi ste propisali sve u detalje ali ste neke detalje zaboravili, a ti neki detalji će nekim ljudima značiti život i nekim, nekoj djeci ovdje konkretno posvojenoj djeci mamu ili tatu koji se o njima brinu. Stoga molim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Glasovanje znači.
Redoslijed amandmana 17. Klub zastupnika Možemo! odnosi se također na Članak 16..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Obrazloženje kao i kod prethodnog.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Svakako tražimo glasovanje o ovoj točki, mislim zakonom diskriminacija na temelju bračnog ili obiteljskog statusa nije dozvoljena. Nije dozvoljena ne smije se raditi, ako drugačije tretiramo sklapanje braka i životnog partnerstva radimo tu diskriminaciju. Jasna intencija ove, zašto ste ovo stavili u zakon, vi želite da ako neko sklapa brak da zbog tog velikog događaja u njihovom životu da ih se oslobodi na neko vrijeme, da imaju tu privilegiju jer je to važno u čovjekovom životu i ne želi država, što ima smisla, ne želi država se miješati u to i spriječiti da se to dogodi ili odgodi. E, ali ako je to logika koja ima smisla, ta logika se mora jednako primijeniti na sklapanje životnog partnerstva, to i to nije da smo izmislili kolegica Lugarić i ja, to je napisano u zakonima ove države i to će vam sigurno pasti na nekoj razini, to vam ne može tako ostati i sad umjesto da se tvrdoglavo držite ove argumentacije da je to propisano, a nije propisano, pozivam vas da prihvatite naše, naše amandmane.

Radin, Furio (Nezavisni)
Kao što ste rekli prije idemo na glasovanje.
Broj, amandman br. 18. gđe. Marija Lugarić isto na čl. 16..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman se ne prihvaća.
Obrazloženje kao i kod prethodnih.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Ali evo već četvrti put mi niste rekli kako je to adekvatno riješeno, zato što nije riješeno i zato je potreban amandman. O čemu se ovdje radi? Dakle ja ovdje predlažem, dakle radi se o osposobljavanju razvrstanog pričuvnika, dakle to su osobe već koje su završile temeljno voljno osposobljavanje, koje su u pričuvi i koje se povremeno pozivaju na osposobljavanje, što je potpuno u redu i sad vi ovdje navodite 2, 4, 6, 8 razloga zašto se može odgoditi osposobljavanje pričuvnika i jedna od razloga je određen datum za sklapanje braka jer je logično da ako netko je dogovorio sklapanje braka da, u vrijeme održavanja osposobljavanja, da kažete okej ajde nemoj sad ić na to osposobljavanje, sklopi ti lijepo brak, pa ćeš onda na iduće, u idućem turnusu ić na osposobljavanje. Ja predlažem samo da se isto uvede i za osobe koje sklapaju životno partnerstvo. Treći put ovdje ponavljam, kolega Živković je to reko isto čini mi se tri puta, dakle životno partnerstvo je po posebnom zakonu također zajednica obiteljskog života, sklapa se kod matičara isto kao brak, morate prijavit mjesec dana unaprijed, svečani čin, dakle potpuno identično.
Ja vas pitam, kako ćete kada pozovete osobu koja ima određen datum za sklapanje životnog partnerstva i vi kažete okej, razvrstani pričuvnik morat će na osposobljavanje, on će vam reć ali gledajte ja ne mogu ić na osposobljavanje jer imam dogovoren datum za sklapanje životnog partnerstva. Šta će onda bit, upravno sudovanje? Jer ukinuli ste i žalbu na rješenje, nego mora ić na upravni sud. Razumijete, dakle to su živi ljudi koji će imat žive probleme, vi ćete ih imat, neću ja rješavat te probleme, rješavat ćete ih vi u Ministarstvu obrane u oružanim snagama, ali bez veze, nije da smo vas upozo… da vas nismo upozorili. Dodatno, riječ je o diskriminaciji, diskriminacija nije dozvoljena ni po kojoj osnovi, pa tako ni onda po osnovi sklapanja različitog formata obiteljske zajednice koju prepoznaju naši zakoni, stoga ja molim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači ide glasanje.
I br. 19. Odbora za zakonodavstvo na čl. 32..

Hrg, Branko (HDS)
Amandman je prihvaćen tijekom sjednice.

Radin, Furio (Nezavisni)
Prihvaćen je, znači postaje tijelo zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, drugo čitanje, P.Z. br. 174.
Predlagatelj je Vlada RH. Rasprava je zaključena.
Amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo, zastupnica Marija Lugarić, Klub zastupnika Možemo!, zastupnik Ante Kujundžić, Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a.
Tijekom rasprave predlagatelj je prihvatio amandman Odbora za zakonodavstvo, on postaje sastavni dio Konačnog prijedloga zakona, pa ćemo sada glasovati o amandmanima o kojima smo već raspravu proveli, a koje Vlada ne prihvaća.
Idemo redom, broj jedan, Klub zastupnika Možemo!, molim glasujmo, a pardon, hoćemo prvo amandmane, pa stanku ili?
…/Upadica iz klupe: Može amandmane./…
Ajmo amandmane, Klub zastupnika Možemo! 1. amandman, glasujmo.
Amandman nije prošao.
Zastupnik Ante Kujundžić br. 2. amandman.
Amandman nije prošao.
3. amandman Klub zastupnika Možemo!.
Nije prošao.
4. amandman zastupnica Marija Lugarić.
Nije prošao.
5. amandman zastupnica Lugarić.
Nije prošao.
6. amandman isto zastupnica Lugarić.
Nije prošao.
7. zastupnica Lugarić.
Nije prošao.
8. Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a.
Nije prošao.
9. zastupnica Lugarić.
Nije prošao.
10. Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije, ISU-PIP-a.
Nije prošao.
11. Klub zastupnika Možemo!
Nije prošao.
12. zastupnik Kujundžić.
Nije prošao.
13. zastupnica Lugrić.
Nije prošao.
14. zastupnica Lugarić.
Nije prošao.
15. Klub zastupnika Možemo!.
Nije prošao.
16. zastupnica Lugarić.
Nije prošao.
17. Klub zastupnika Možemo!.
Nije prošao.
18. zastupnica Lugarić.
Nije prošao.
I 19. Odbor za zakonodavstvo prihvaćen je od strane predlagatelja i postaje sastavni dio Konačnog prijedloga zakona.
Za donošenje ovog zakona potrebna je većina glasova svih zastupnika 76, no prije glasovanja kolega Kukavica izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala predsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, evo tražim stanku u ime Kluba DP-a kako bi još rekao nekoliko rečenica o ovome zakonu koji ćemo sada usvojiti.
Naime, u saborskim raspravama puno se vodila polemika o nepotrebi uvođenja vojnog roka o militarizaciji i stvaranju nove kaste. Apsolutno ovaj zakon definira stvari koje su nama trenutno u ovom trenutku veoma bitne i potrebne. Naime, u ovom okruženju koje je, situacija kakva se događa u našem okruženju i analizom stanja vidimo da imamo problem sa kadrovima, imamo problem i u civilnoj zaštiti, imamo problem i Oružanim snagama, imamo problem s našom omladinom i veoma važnim držim da mi provedemo ovaj Zakon jednoglasno jer temeljno vojno osposobljavanje nije nekakav hir, nije nešto što ministar Anušić ili ova Vlada nameće, to je jednostavno jedina potreba.
Daljnje osposobljavanje i sve što će dalje biti ovisi o pojedincu, ali smatram da je ovo jedan zakon koji je nasušno potreban u ovom trenutku u RH i Klub Domovinskog pokreta će ovaj Zakon podržati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena. Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Tražim stanku u ime Klub HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a u trajanju od 10 minuta radi konzultacija. Hrvatskoj javnosti želim poručiti da je Zakon o obrani još jedna velika obmana, velika podvala HDZ-a i pokazuje koliko je HDZ spreman daleko ići s lažima protiv svog vlastitog naroda. Naime, što nedostaje? U obrazloženju nedostaju razlozi. Kaže se promijenjeno geopolitičko okruženje pa se onda spominje Ukrajina, ali istovremeno premijer uvjerava da naši vojnici i to ovi profesionalni neće ići ratovati u Ukrajinu, a onda smo u samoj raspravi od strane vladajućih čuli da postoji nestabilno naše neposredno okruženje i da Srbija ima pretenzije prema hrvatskom teritoriju.
Ne Srbija prije 33, 35 godina, nego Srbija danas. Istovremeno imamo članak na Indexu objavljen 22. listopada koji kaže, Hrvatska je sa SAD-om radila na ukidanju sankcija naftnoj industriji Srbije, sam Plenković se hvalio da je učinio sve što je mogao jer on ne želi da u Srbiji dođe do energetske ugroze, a time i političke krize, drugim riječima, Plenković je pomogao i pomaže Vučiću da ostane na vlasti, iako znamo da je to trenutno najautoritarniji i najgori diktatorski režim u regiji, a istovremeno ovdje u Saboru se obrazlaže da ta Srbija želi na naš teritorij, ta Vučićeva Srbija pa zato uvodimo Zakon o obrani.
Drugim riječima, manipulirate. Doista će doći da se ovdje stvara jedna nova povlaštena kasta, nekih novih budućih glasača HDZ-a, a pritom će im se sada, 30 godina nakon rata dati kroz tu temeljnu vojnu obuku neki novi kut gledanja na taj Domovinski rat. Ja pitam, zašto? To što ne možete privući profesionalne vojnike koje mi želimo podržati i jačati našu profesionalnu vojsku, to je samo dokaz poraza vaših politika u svim segmentima tamo gdje ste najviše trebali brinuti, …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... o interesima hrvatskog naroda.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo još jedan zahtjev. Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, evo u ime Kluba HDZ-a tražim stanku od 10 minuta da uistinu još jednom obrazložimo koliko je bitan ovaj Zakon, koliko donosi kvalitetu Oružane snage, da je predlagatelj jasno rekao u okvirima zakona i o civilnoj vojnoj službi i o temeljnom vojnom osposobljavanju i o prizivu savjesti da su sve stvari jasno sagledane i svin okolnostima što dobivamo nakon toga.
Da nam je jača pričuva, da na drugoj strani imamo pričuvu u civilnom dijelu tako da jednostavno ovaj Zakon daje sasvim, nema nikakve diskriminacije, zakon je jasan, imamo jasan profesionalni sastav kroz temeljnu vojnu obuku dobit ćemo još kvalitetniji profesionalni sastav i u nekom vremenu koje je pred nama sasvim jasno u svim okruženjima koje živimo i okolnostima koje i danas rade i kao članica NATO-a i svim izazovima koje danas Europa živi, moramo jasnu i graditi Hrvatsku vojsku snažnu, bez obzira na okolnosti moramo biti svjesni da domovinska sigurnost mora biti najprisutnija i da smo tu kao država i kao HS svi zajedno donesli odluku o svim različitostima, živimo u političkom spektru, ali u nacionalnoj sigurnosti moramo biti jasni da je danas temeljna vojna obuka jako bitna za Oružane snage, za cijeli sustav u kojem živimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Idemo dalje sa, kolega Bulj, povreda Poslovnika, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepa.
Kolega Deur je povrijedio čl. 238 di je, moram napomenuti da hrvatska vojska je nešto što je najsvetije i nešto što istina o hrvatskom vojniku vrlo bitna, ali je isto bitno zbog istine kazati da je HDZ ukinuo vojni rok 2008. g.
Ja sam za vojni rok, ali 2 mjeseca i ako državni tajnik kaže .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
.../Upadica: Kolega Bulj, dobivate opomenu./... onda to nije to što bi trebalo bit.
.../Upadica: To nije bila povreda Poslovnika nego je bila … /... Zna se što je vojni rok.

Jandroković, Gordan (HDZ)
… replika, potpuno nepotrebno i idemo dalje. Opomena, naravno.
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
238. Kolega Kukavica, da, fali nam vojnika, ali fali nam i liječnika, fali nam odgajatelja, fali nam raznoraznih ljudi jer je 400 tisuća ljudi u zadnjih 10 godina otišli iz Hrvatske. A otišlo je 400 tisuća ljudi iz Hrvatske jer kada stavimo na glasanje zaključak o ektraprofitu da se, da se traži više za ovu državu da daju bogataši, da daju banke, da daju špekulanti, onda glasate ne.
Ali kada se glasa o tome da mladi više daju, koji već ništa nemaju, onda glasate da. Zato je otišlo 400 tisuća ljudi i zato nam svega fali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda .../nerazumljivo/... dobivate opomenu, kolega Živković, naravno.
Kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Čl. 238. Kolega Živković, ja bih volio da se vi bavite komunalnim temama u Zagrebu, da ne mijenjate ulice, bojate klupice i sve ono što radite, apsolutno mislim da je vaša kritika neprimjerena, deplasirana, da vi na jedan način obmanjujete javnost. Ovdje kad pričamo o vojnom roku, to je pitanje nacionalne sigurnosti, a vi ovo šta radite na lokalnoj razini, to je apsolutno ispod svake razine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica, opomena. Bila je replika.
Prelazimo sada na idući zahtjev za stankom, kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
U srpnju ove godine HS donio je strateške dokumente, Dugoročni plan razvoja OSRH i Strategiju obrane. U njima je navedeno između ostalog da se brojno stanje Hrvatske vojske neće smanjivati i da će se jačati pričuvna komponenta.
Analizirajući stanje u OSRH-u, mi u SDP-u došli smo do zaključka da postojeći sustav dragovoljnog služenja vojnog roka nije dovoljan da bi se ispunile ove strateške odrednice u dugoročnom planu razvoja i zato smo ovu raspravu vidjeli kao raspravu budućnosti OSRH-a. U tom smislu jasno smo se izjasnili da podržavamo uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, a odredbe koje se tiču samog temeljnog vojnog osposobljavanja i njegove provedbe nam nisu u tolikoj mjeri sporne. Ipak postoje neki dijelovi zakona koji zaslužuju posebnu pozornost, jedan je različiti tretman onih koji su se odlučili za civilnu službu što se tiče i duljine trajanja i naknade i ostaloga i onih koji su se odlučili za temeljno vojno osposobljavanje. Te razlike mogu postojati, one moraju biti razmjerne i vidjet ćemo hoće li u budućnosti te razlike proći test razmjernosti.
Drugo je očita diskriminacijama prema nekim manjinskim skupinama, posebno je problematično nejednako tretiranje osoba koje sklapaju brak sa osobama koje sklapaju životno partnerstvo i roditelja od posvojitelja djece i to mislim da će u primjeni bit također problema i da će na kraju opet biti onako kako su predložili kolegica Lugarić i drugi.
Posebno je također potrebno razmotriti i prednost pri zapošljavanju onih koji su imali priliku i obvezu na temeljno vojno osposobljavanje i onih koji nisu jer da je ovakva odredba bila na snazi jedan vrhunski pravnik koji je zbog anemije oslobođen služenja vojnog roka ne bi mogo bit primljen u Ministarstvu vanjskih poslova i povijest bi sasvim drugačije možda bila. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ima li još zainteresiranih? Ako nema onda ćemo ići na glasovanje. Dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani. Molim glasujmo. 76 glasova je nužno.
…/Govornik se ne razumije./… zastupnika, 84 za, 30 suzdržanih i 11 protiv što znači da je donesen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani.
Klub zastupnika Možemo! predložio je HS-u sljedeći zaključak: „Obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana od prihvaćanja ovog zaključka u Zakon o zdravstvenoj zaštiti unese odredbu kojom će obavezati zdravstvene ustanove u RH da pod jednakim uvjetima pri zapošljavanju na neodređeno vrijeme na temelju javnog natječaja i oglasa daju prednost nezaposlenoj osobi koja se ne poziva na prigovor savjesti prilikom pružanja zdravstvene skrbi u vezi s prekidom trudnoće.“. Dajem na glasovanje prijedlog ovog zaključka.
…/Govornik se ne razumije./… glasa 43 za, 79 protiv dakle zaključak nije dobio potreban broj glasova.
PDF