Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

34; 35; 36; 37

  • Prijedlog zakona o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 195
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 196
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, prvo čitanje, P.Z.E. br.197
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 198
02.10.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nastavljamo sada sa radom, pa ćemo provesti objedinjenu raspravu kako smo i najavili o sljedećim točkama:

- Prijedlog zakona o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 195.
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje P.Z. br. 196.
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, prvo čitanje, P.Z.br. 197. i
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, P.Z. br. 198.

Predlagatelj zakona je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se to odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Pozvao bih sada poštovanu državnu tajnicu Terezu Rogić Lugarić da predstavi navedene prijedloge zakona.
Izvolite državna tajnice.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, pred vama je paket od 4 zakona kojima se između ostalog prenose odredbe Europske direktive kojima se uspostavlja jedinstvena europska pristupna točna tzv. ESAP za centralizirani pristup financijskim i nefinancijskim informacijama važnim za financijske usluge, tržište kapitala i održivost.
Imajući u vidu navedeno ova rasprava će biti objedinjena za sve četiri zakonska prijedloga, a to su Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, Prijedlog Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju i Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima.
Projekt ESAP uvodi se postupno u tri faze. Prva faza započinje u srpnju 2026. godine, druga u siječnju 2028., a treća u siječnju 2030. godine. U svakoj fazi povećavat će se broj uključenih propisa i vrsta informacija koje se moraju dostavljati. Države članice imaju obvezu osigurati tehničku infrastrukturu i nacionalno tijelo odgovorno za zaprimanje i prosljeđivanje podataka na ESAP.
U RH to je u okviru ova četiri zakonska prijedloga HANFA koja će prikupljati podatke od obveznika, provjeravati tehničke standarde uključujući i format i metapodatke te ih prosljeđivati u sustav ESAP. Informacije će morati biti dostavljene u standardiziranom obliku i pratiti ih propisani metapodaci, naziv subjekta, identifikacijski kod, kategorija veličine, vrsta informacije te oznaka sadrži li informacija osobne podatke.
Ovakav pristup osigurat će interoperabilnost, visoku kvalitetu i usporedivost podataka na razini cijele EU čime se hrvatsko tržište kapitala integrira u jedinstveno europsko financijsko tržište.
Od ostalih izmjena i dopuna ističemo slijedeće. U okviru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju unaprjeđuje se nadzorna praksa i postupak. Time se povećava pravna sigurnost subjekata i učinkovitost nadzora.
U okviru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica uređuje se i odredba važećeg zakona koja se tiče rokova i objave upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava preciziraju se pravila o isključenju prava glasa do ispunjenja obveza, uvodi se mogućnost da prihvat ponude i njezin opoziv budu dani u digitalnom obliku, pojašnjava se da se pod novčanom naknadom ne podrazumijeva kripto imovina, a za sporove između ponuditelja i manjinskih dioničara propisuje se nadležnost Trgovačkog suda.
U prekršajnom dijelu svi iznosi usklađuju se s uvođenjem eura, a prekršajne odredbe usklađuju se i s izmjenama u normativnom dijelu zakona.
Zaključno, ovim paketom zakona unaprjeđujemo transparentnost, digitalizaciju i pravnu sigurnost te jačamo integraciju hrvatskog tržišta u jedinstveni europski okvir.
HANFA je središnje tijelo zaduženo za prikupljanje, tehničku provjeru i prosljeđivanje podataka na ESAP u sva četiri zakona čime se osigurava jedinstvena provedba, kvaliteta podataka i bolja dostupnost informacija građanima, ulagateljima i nadležnim tijelima.
Zahvaljujemo svima na pažnji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnoj tajnici.
Imamo replike, 7 replika.
Prvi na redu za repliku je poštovani kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice dakle, ima jedna dilema, dakle vi u prijedlogu pišete da nema nekakvog fiskalnog učinka e sad ono što mene buni jest da HANFA će morati razviti novu IT infrastrukturu, osigurati dakle 24/7 sustav, validacija podataka, kibernetička sigurnost i sve ono što skupa ide s tim i znamo da je tu više-manje riječ o određenim troškovima koji spadaju u kategoriju milijunskih što kapitalnih, što operativnih i ako ih mi ne planiramo mi ih faktički riskiramo tzv. uska grla.
E sad je li ovo točno da nema nekakvih, nekakve fikal… dodatnih troškova i neke fiskalne odgovornosti ili ipak je nešto nama pobjeglo među redcima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala.
Nema novih fiskalnih troškova zato što se svi ovi podaci već objavljuju, samo su oni raspršeni na različitim platformama i u različitim dokumentima. Dakle, podaci će se samo sada objedinjavati na jednom mjestu. Zato nema nikakvog novog fiskalnog učinka budući da su već svi troškovi inicijalne objave uračunati u inicijalnu objavu već postojećih podataka. Dakle, svi ovi podatci se već objavljuju, samo što su raspršeni po pojedinim platformama i dokumentima. Dakle, ovdje se samo radi o centralizaciji objave i prikupljanja podataka, zbog toga.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Druga replika, kolegice Ban, izvolite.

Ban, Boška (Nezavisni)
Zahvaljujem.
U prijedlogu zakona ističe da je cilj uspostave ESAP-a povećati atraktivnost europskog tržišta kapitala i osigurati ulagačima jednostavan i besplatan pristup podacima. Hrvatsko tržište kapitala i dalje je razvijeno i ocijenjeno kao slabije razvijeno stoga me zanima planira li Vlada iskoristiti ovu priliku i paralelno s usklađivanjem zakona pokrenuti mjere za jačanje našeg, našeg tržišta kapitala koje je po ocjenama međunarodnih institucija i dalje nedovoljno likvidno i slabo privlačno stranim investitorima.
Hvala lijepa.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Pa evo mogu samo reći da u okviru Ministarstva financija itekako radimo na razvoju nacionalnog tržišta kapitala tako da donijet je akcijski plan, radi se na okrupnjavanju tržišta i regionalizaciji tržišta kapitala, znači imamo zapravo ovdje cijeli niz mjera kojima zaista pokušavamo i vjerujemo da ćemo u vrlo brzo ojačati nacionalno tržište kapitala, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Pa evo jednim dijelom ste već odgovorili na moju repliku, ali svejedno prije negdje malo više od mjesec dana predstavnici Ministarstva financija iz dosta europskih zemalja potpisali su memorandum o projektu postupnog povezivanja i harmonizacije burzi u regiji Središnje i Istočne Europe, pa mene čisto zanima, među tim zemljama je 7 zemalja EU i još je i Makedonija, zanima me kolko će uvođenje ESAP-a doprinjeti, ubrzati ili usporiti ovaj projekt okrupnjavanja i standardiziranja tržišta kapitala na ovim prostorima?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Pa sigurno će doprinjeti, mi vjerujemo da je i ovaj projekt, projekt koji će sigurno potaknuti daljnji razvoj i nacionalnog i europskog tržišta kapitala, potaknut će integraciju hrvatskog u europsko, ali sigurno će itekako utjecati na ovaj veliki projekt regionalizacije tržišta kapitala, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Petrov.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovana državna tajnice, dvije stvari. Prvo, vi kažete da nema dodatnih troškova jer HANFA ili podaci se svejedno objavljuju. Pa nije točno. Prvo, ne objavljuje ih i ne obrađuje ih samo HANFA i drugo, u ovome trenutku HANFA ne jamči kibernetičku sigurnost, a to bi trebali biti dodatni troškovi odnosno to biste trebali osigurati.
A ono što jest moje pitanje u ovome svemu, ja bih volio da mi objasnite zašto niste vodili računa o malim tvrtkama? Ajmo, uzmimo sada sve podatke koji će se skupljati kroz ovaj način i da ćete omogućiti strojnim čitanjem dostupnost svih podataka, što je dobro. Sad mi objasnite, na koji način ste omogućili mehanizam za male koji će moći čitati sve te podatke i biti u ravnopravnom odnosu sa velikim igračima? Ja bih volio da ste to npr. ugradili u ovaj zakon.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Pa ponajprije moram reći da svi obveznici sada dostavljaju HANFA-i izvješća, tako da HANFA i sada ima sve ove podatke.
U vezi s ovim vašim drugim pitanjem, dakle ovaj će portal biti dostupan svima, znači i građanima i malim poduzetnicima, znači zato se i radi o jedinstvenom i besplatnom centraliziranom pristupu, a naglašavam da će od 2030.g. se moći i slati dobrovoljnim putem podaci na tu platformu, dakle u ovom smislu možemo reći da su i mali poduzetnici zaštićeni jer su u jednakom položaju kao i svi drugi i imaju jednak pristup i ono što bih samo htjela naglasiti, ovdje se radi o preuzimanju europske

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Petrov ima povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Petrov, Božo (MOST)
Čl. 238., nažalost moram se pozvati na, na Poslovnik i htio bih samo uputiti repliku, pa mi slobodno upišite opomenu, ali za konstruktivniju daljnju raspravu, nije ista pozicija. Zašto? Vi ste omogućili svima iste podatke, al oni koji imaju jače resurse, tipa velikih tvrtki, moći će puno bolje i puno ažurnije pratiti te podatke, a mali nemaju ta sredstva, ta financijska sredstva da bi mogli pratiti veći taj korak sa velikim tvrtkama. Tu je razlika, ja bi volio da to ugradite.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, sami ste rekli da nije povreda Poslovnika nego da je replika, pa vam moram dati opomenu.
Kolega Baksa ima repliku.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovana državna tajnice, jedna od važnijih novina izmjena Zakona o osiguranju odnosi se na digitalnu otpornost, zaštitu od kibernetičkih prijetnji i sigurnost poslovanja osiguravatelja. Znamo da je financijski sektor sve češća meta hakarskih napada i da osiguravatelji upravljaju najosjetljivijim osobnim i financijskim podacima građana.
Moje je pitanje, što se u praksi mijenja za društva za osiguranje i za HANFA-u u pogledu digitalne otpornosti i hoće li ona dobiti nove alate i ovlasti da učinkovito nadzire kibernetičku sigurnost osiguravatelja?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Dakle, Zakon o osiguranju je predmet izmjene u trećem kvartalu iduće godine, tako da sva ova vaša pitanja će bit obuhvaćena tim novim zakonskim odredbama koje su na redu u nadolazećem razdoblju, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, pa možda je ovo više nekakva apel da kod slijedećih nekakvih priprema za rasprave, jel sve ove zakone koje donosimo idemo da se hrvatsko, hrvatski građani odnosno tržište kapitala integrira više prema europskom tržištu, pa možda da dobijemo nekakve podatke kakvo je trenutno sada stanje jel da možemo pratiti da li sve ove zakonske regulative u budućnosti će donijeti ono što, što smo rekli da su i hrvatski građani i kompaniji integriraniji jel, to je možda jedna zahtjevnija analiza, al će nama biti puno kvalitetnija kod ovih rasprava jel da vidimo stvarni, da ti se stvarni ciljevi kroz ove zakone onda i ostvaruju jel, više nekakva preporuka za, za, kada, kada ima… budete imali vremena da to pripremite, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa zahvaljujem evo na konstruktivnoj sugestiji.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem se.
Poštovana državna tajnice, treći zakon odnosi se na izdavanje pokrivenih obveznica koje su važan instrument financiranja banaka, pogotovo za stambene kredite.
Mene osobno zanima hoće li novi zakon povećati sigurnost njihove štednje, mislim na građane naravno i kredita, pa mi možete odgovorit na pitanje da li će same ove izmjene Zakona o pokrivenim obveznicama rezultirati povoljnijim i sigurnijim stambenim kreditima ili će one ostati isključivo samo instrument stabilnosti banaka bez direktne koristi za građane? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Pa ovo što ste vi pitali nije uopće predmet ovog zakona, a ono što mi samo možemo reći da je postojeći zakon dobro uređen i u ovom dijelu u kojeg vi, u vezi kojeg ste vi postavili pitanje i mislimo se samo nadati da će on zaživjeti i da će se više koristiti, ali naglašavam, ovo vaše pitanje trenutno nije predmet uređenja ovih odredbi, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Paus je zatražio u ime kluba zastupnika stanku.
Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo, hvala lijepa.
Tražim stanku jer sam šokiran onime što bi potencijalni investitori u Uljanik brodogradnju 1856 mogli vidjeti kroz europsku, jedinstvenu europsku pristupnu točku.
Naime, na skupštini društva Uljanik brodogradnja 1856 koja će se održati 17.10. jedna od točaka jeste i promjena djelatnosti i to promjena djelatnosti u slijedećem smislu. Proizvodnja i promet naoružanja i vojne opreme, proizvodnja oružja i streljiva te djelatnosti vezane uz eksplozivne tvari.
Podsjećam da je Uljanik 97,5% u vlasništvu RH, da njime upravlja CERP odnosno Ministarstvo financija i da se odluke trebaju donositi transparentno kroz javnu raspravu i bez znanja i sa znanjem građana Pule kada se radi o ovako bitnim odlukama. To znači da će samo središte Pule, da bi samo središte Pule moglo se pretvoriti u vojnoindustrijsko središte, potencijalnu metu hibridnih napada i diverzija, a da nitko građane o tome ništa nije obavijestio.
Zato pozivam ministra da hitno objasni ovu situaciju, da razjasni o čemu se radi i zbog čega se ide u promjene djelatnosti ovog, ovog društva odnosno Uljanika brodogradnje 1856 jer u Drugom svjetskom ratu Pula je bila bombardirana upravo zbog toga što je bila legitimna vojna, vojna meta i bilo je jako puno grada uništeno.
Dakle, građani Pule zaslužuju znati istinu i zaslužuju biti uključeni u odluke koje se direktno odnose na njihove živote.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, razumijem ovo što ste vi rekli iako nema veze sa točkom, mogli ste to ostaviti za ovaj iznošenje stajališta ali dobro imali bi i više vremena da stvar obrazložite, ali dobro.
Idemo, idemo, idemo mi na ovaj posao vezan uz ovu točku ovaj želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ne, onda možemo nastaviti ili želite da napravimo stanku?
…/Upadica se ne razumije./…
Ne, ne moram prvo pitat kolegu da li želi da …
…/Upadica se ne razumije./…
… pa upravo ga pitam to sada, da li želite da napravimo stvarno stanku ili da nastavimo?
…/Upadica Dalibor Paus: Ne treba, hvala lijepa./…
Ne treba, hvala.
Dobro, ovaj žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i u ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnik Boris Lalovac.
Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom, pred nama je danas paket financijskih zakona koje smo mi isto na Odboru za financije obijedili budući da jedna direktiva se provlači zapravo kroz sve ove zakona i odbor isto za financije je jednoglasno podržao sva četiri ova predmetna zakona.
Još jednom znači Zakon o dop… izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima gdje se usklađuje sa prvenstveno sa Direktivom EU 2023/20 2864 i Uredbom 2023/2859 kao što je ovdje rečeno znači riječ je o direktivi gdje se u naše ove nove, ove zakone koji se izmjenjuju uvodi se jedinstvena europska pristupna točka znači The European Single Access Point tzv. ESAP centralizirani pristup informacijama važnim za financijske usluge tržišta kapitala i održivost.
Cilj je zapravo kroz sve ove zakona zato i idu sva ova četiri zakona da se obuhvate sva trgovačka društva, znači sve poduzeća koja se zapravo priključuju na taj ESAP jel. Zato je ta široka ova izmjena zato što se ovdje o financijskim konglomeratima radi, moramo obuhvatiti one subjekte kao što su kreditne institucije, društva za osiguranje, investicijska društva i druge subjekte obuhvaćene ovim zakonom, onda zato idemo Zakonom o osiguranju zato što se tamo obuhvaćaju također društva za osiguranje i reosiguranje, također kreditne institucije vezano za pokrivene oso… obveznice i također ova Zakon o preuzimanju trgovačkih društava jer se tu preuz… objedinjuju ona trgovačka društva koja javno objavljuju određene informacije na tržištima kapitala.
I zbog toga je ta širina i zbog toga, zbog toga su tih četiri zakona tako da bi, tako da bi se svi, sva zapravo ta trgovačka društva dobili legitimitet da mogu jel kao što su rekli, rekla državna tajnice ona i danas šalju ali da ga šalju u drugačijem formatu, u drugačijem obliku na jedinstveni, jedinstvenu, jedinstvenu točku i zbog toga je taj obuhvat.
Mi smo ja mislim prije 10-ak dana imali Zakon o tržištu kapitala također gdje je bila ova direktiva. Kada se, kada smo o njoj pričali tako da smatramo mi smo to tada podržali i ne samo u ime odbora nego i u ime Kluba SDP-a tako da ne bi dodatno o tome ovaj previše, previše raspravljali. Znači radi se doslovno o tehničkim, tehničkim izmjenama gdje će se, gdje će se sve te, sva ta poduzeća imati dovoljno vremena, kao što ste rekli postoje tri faze '26., '28. i 2030. da će do 2030. na europskoj nadzornom tijelu za vrijednosne papire tzv. ESMI se objediniti ta platforma gdje će onda svi građani ovaj i kao potencijali investitori mogli pristupiti toj bazi podataka da onda oni mogu pretraživati i gledati u koje dionice se ulagati u Europu.
Zapravo ovo je priča koju je zapravo počeo prije negdje godinu dana Mario Draghi znači bivši šef Europske središnje banke koji je rekao zašto Europa nije konkurentna jel. Zašto Europa nije konkurentna jel i nedavno je ponovo dao kritike prema Europskoj komisiji, a dao je zato što imamo rascjepkanu i još uvijek fragmentirano tržište kapitala kao glavni nositelj financiranja poduzeća jel je Europa bankocentrično tržište za razliku od SAD-a gdje Amerika sve ove kompanije tipa kad gledate danas brojne ChatGPT kompanije i kompanije koje ulažu u umjetnu inteligenciju, one ne dolaze do kapitala putem banaka jer nema šanse da nijedna, one ne zadovoljavaju bankarske kriterije pogotovo kraj takvih startup kompanija jel. Zato postoji tržite kapitala jel, gdje na tržištu kapitala prikupljate kapital i onda možete ulagati u visokotehnološke kompanije.
Međutim, europska, Europa je nažalost 90% jel on, neću reći bankocentrično poslovanje jel i ne koristi, a imamo najveću štednju. Znači Europljani imaju puno veću štednju nego što imaju Amerikanci i Europa ima puno veću financijsku polugu da ostvaruje puno veći gospodarski rast, to je nenormalno što se događa, Europa ima gospodarski rast od 0 do 1%, Hrvatska ima više zato što imali smo nižu bazu, sada se to, to, to se negdje nivelira, negdje je 3-4%, ali glavni motori EU, Njemačka i Francuska imaju stope gospodarskog rasta 0,1, 0,2, to je nenormalno ako imaju toliki oblik štednje jel, a Amerika više, uvijek ima 3 do 4 puta veće stope gospodarskog rasta, da ne govorimo o Kini jel. Znači imamo štednju jel, al nije produktivna, stoji u bankama jel i onda još ta štednja koja tamo stoji, pogledajte dobiti hrvatskih banaka ove godine, milijarda i po, jel je dosta došlo iz HNB-a, znači apsolutno je štednja neproduktivna u Europi i zbog toga se traži da se europsko tržište kapitala ojača jel. I zato sam ja ovdje i tražio da se kažu, gdje i hrvatski građani još jednom, znači zadnji put je mislim da su čak se i javnost je to ovaj prenijela jel, da hrvatski građani ne ulažu u razno razne Poncijeve scheme gdje su u Slavoniji izgubili ne znam kolko tisuća ovaj eura i kolko tisuća, znači umjesto da ulažu na europsko tržište kapitala jel, znači zato postoji.
I sad gledajte, građani su sad izgubili, ulagali su u neku platformu jel, koja isto ono nemaju pojma kako se došlo, gdje se došlo, izgubila se, došlo, ne moš uopće doć do novaca. A sada europska odnosno nadzorna ba… i mi ovdje usvajamo gdje radimo novu platformu jel i sad gledajte koje je to ono, sad mi, oni neku nude novu plat…, a vamo su izgubili novce jel, znači trebat će puno vremena jel i građane usmjeriti, ulažite u ono što imamo zakone, ono što štiti država, ono što su financijska tržišta odnosno što imaju dugoročno koristi i gospodarstvo, a i taj investitor jel i mi donosimo ovdje dobre zakone, imamo suglasje itd., ali jednostavno još uvijek veliki broj hrvatskih građana kad ovo profunkcionira će biti jako dobro i za hrvatske građane, nećete onda moći, nećete ulagati u neke sumnjive platforme nego ćete možda gledati i pronaći tamo ne znam neku kompaniju koja se bavi umjetnom inteligencijom u EU ili u Njemačkoj ili u Francuskoj i onda ćete vrlo lako moći vidjeti koja je to kompanija, uložiti, ne znam nešto novaca da vidite, al imate sigurnost jel i možete na jednostavan način na tako fragmentirano tržište doći do ekonomske koristi, Europa mora rasti od 3 do 4% jel, jel, da bi onda se upravo i ovaj standard ponovo Europe u odnosu na, na, na Ameriku, a da ne govorim u odnosu na Kinu da bi negdje susreo jel i zato dragi cijelo vrijeme forsira, europsko jedinstveno tržište kapitala forsira, forsira, zato idu ovi zakoni, al to jednostavno ide sporo, nakon 30.g. jedinstva europskog tržišta jel mi tek nakon 30.g. forsiramo odnosno uvođenje nekih 20.g. eura, znači forsiramo nekakva tr… ono skromno nekakva jedinstvena tržišta kapitala, što je dodavno već trebalo profunkcionirati, profunkcionirati, jednostavno to presporo ide ovaj na, na razini EU jel da se takva fragmentirana tržišta razbijaju i zato smo rekli pohvaljujemo ovo što je napravio ministar Primorac oko okrupnjavanja toga dijela. To su sve dobri koraci jel, ali će trebati puno puno edukacije i informacija i puno više da se ogromna štednja u hrvatskim građanima preko 40 milijardi eura jel da se usmjeri u produktivne investicije, u gospodarstvo, koji će kasnije zaraditi i sami građani jel, jel ono što je zanimljivo hrvatski građani imaju ogromnu štednju, od te ogromne štednje nemaju velike koriste jel su kamate nikakve, a Amerikanci nemaju nikakvu štednju jel, al jako puno ulažu u tržišta kapitala i Amerikanci su puno bogatiji jel ne od Hrvata, nego od Europljana su puno bogatiji jel ulažu puno više na tržište kapitala. Imate apsurdnu situaciju, nemaju štednju, al bogatiji su od Europljana jel i zato sada sve te formule koje su ovaj koje posluju se pokušavaju gurati i kroz EU, al kažem jednostavno sve to ide presporo, presporo, Europa jako puno kaska za svim ovim informacijama, ovaj zato i ova, svaka ova stvar je dobro, dobrodošla samo mislimo da na razini EU se i košto i kažem Mario Dragi upozorava presporo i ovaj se trebaju ubrzati sve stvari da bi se europsko tržište kapitala dobilo onu pravu funkciju jel, jel je to naj, trebalo bi biti najjače tržište kapitala po štednji jel bi trebalo biti, u svijetu bi trebalo iza američkog biti definitivno jel. Tako da evo ja se nadam da će i ove i ovakve tehničke stvari tome doprinjeti i zato molim i ovu analizu i za hrvatske građane i da ih informiramo, da nemamo različite informacije kolko hrvatskih građana ima u kriptovalutama, sad ćemo dobiti, sad ćete vi to znati. Nedavno smo promijenili Zakon o administrativnoj suradnji porezne uprave, sad ćete znati kolko, imat ćete sve podatke, nisu bitna imena, al je bitna neka količina da se vidi smjer hrvatskih građana i da ih zapravo koriste one dobrobiti Europe, a to su jedinstveno europsko tržište kapitala. Znači Klub SDP-a će ovo podržati, ovaj uz sva ova 4 zakona, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnici Petrov i Troskot, najprije poštovani zastupnik Božo Petrov, izvolite.
…/Upadica se ne razumije./…
Dakle kolega Troskot neće koliko sam shvatio govoriti, dobro. Izvolite kolega Troskot.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovane kolegice i kolege zastupnici, poštovani predstavnici ministarstva.
Ova 4 prijedloga zakona danas, pa oni možda na prvi pogled izgledaju tehnička, ali smatram da su jako bitni za budućnost poslovanja naših tvrtki i investicija. Hrvatska kroz ova 4 zakona koji jeste ispoštivanje europske regulative ulazi u europski sustav jedinstvene pristupne točke podataka ESAP-a. ESAP jest korak naprijed, tu se slažem i s vama i sa kolegom Lalovcem, jest korak naprijed, on donosi veću transparentnost i lakši pristup kapitalu, ali istodobno i zato mi je drago da je ovo prvo čitanje, onda ćete imati vremena za prilagoditi do drugoga čitanja, on istodobno otvara i određena pitanja koja mislim da se, su se previdjela u pisanju prvog čitanja, a to su pitanja o troškovima, kapacitetima institucija i zaštiti podataka.
Ono što je prednost i zašto je dobro uvesti ove odnosno podržati ove prijedloge zakona. Prvo, osim što je to usklađivanje s europskom regulativom, mi time osiguravamo da hrvatska poduzeća, banke, osiguravatelji posluju pod tim istim pravilima kao i njihovi konkurenti u EU. To znači pravnu sigurnost i smanjenje regulatornih barijera. Drugo, ESAP diže vidljivost malih i srednjih poduzeća i danas strani investitori jako teško mogu doći do podataka o našim poduzećima od 2026.-2030. pa vjerujem da će ako bude sve na jednoj europskoj platformi biti pristup tim podacima lakši, a to znači da će se stvoriti dodatne prilike za financiranje za lakši pristup kapitalu, u konačnici za bolju konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Treće, dobro je zato što se uvodi standardizacija i uvodi se digitalizacija. Informacije će morati biti strojno čitljive, popraćene meta podacima od … oznake do vrste dokumenta. To onda otvara prostor i za razvoj fintech rešenja, analitičkih alata i inovacija temeljenih na podacima.
Četvrto, trebala bi se jačati onda i zaštita dioničara i potrošača. Peto, da postoji fazna primjena od 2026.-2030. što onda daje vrijeme za prilagodbu i HANFA-i i poduzetnicima, što znači da postoji postupno uvođenje. To su prednosti.
Ono što su minusi i rizici i ono o čemu po meni Ministarstvo financija treba voditi računa do idućega čitanja jest da nema reforme bez cijene. Dakle, ono što je pokušao upozoriti kolega Kujundžić napisali ste u zakonu odnosno u prijedlogu zakona ne postoje fiskalni učinci. Dakle, postoje, to što vi ste naviknuli u prijedlozima zakona napisat tako odfljoke nema fiskalnih učinaka pa eto niko na to se neće obazirati, to i onako izgleda poprilično šeprtljavo i ja bi vas na to upozorio i za ovaj prijedlog zakona i za sve iduće prijedloge zakona da se ministarstvo potrudi i da stvarno izračuna učinak jer je nemoguće da nema fiskalnog učinka, da nema dodatnih troškova. Ako HANFA kao institucija sve ovo treba preuzeti na poseban način sada obrađivati podatke, voditi računa o tome, voditi o kibernetičkoj sigurnosti računa, osigurati 24-satni sustav, validaciju podataka jednostavno je nemoguće. Onda se postavlja jedno drugo pitanje, ako ovo njima ne predstavlja problem to znači da su imali poprilično viška novaca u svom proračunu. Zašto? Ok i volio bi da se to popravi i da se izračuna.
Drugo, ono što jest rizik je i operativni rizik jer centralizacija podataka kod jednoga tijela u ovom slučaju HANFA-e može stvarati operativni rizik. Ako taj sustav padne onda cijela zemlja kasni sa objavama, cijeli europski ESAP i onda je to usko grlo i onda se to mora uzeti ozbiljno u obzir i onda se zbog toga trebaju uložiti dodatna sredstva što opet vodi na onaj isti zaključak, nije moguće da nema fiskalnog učinka, da nema dodatnih troškova. Treba ih bit, logično je da ih bude ako želimo da sustav funkcionira.
Treće, obveze LEI oznake meta podataka za sve subjekte može biti problem manjim društvima i osiguravateljima koji nemaju iskustva s tim standardima. To je trošak, to je dodatna birokracija i mislim da o tome također ministarstvo treba voditi računa i tu izaći u susret manjima.
Četvrto, GDPR i osobni podaci u zakonima se traži oznaka sadrže li informacija osobne podatke, ne piše tko je odgovoran za pogrešnu za klasifikaciju. Pa evo volio bi da i to ugradite u iduće čitanje.
Peto, to što tranzicija traje od 2026.-2030. to jest prednost, isto tako nosi i rizik tehničkog duga. Zašto? Zato što se EU njezine odredbe usavršavaju kroz to razdoblje i onda je vrlo lako moguće da bismo mogli ponavljati ove prijedloge zakona zato što će se u međuvremenu određene stvari usavršavati i mijenjati. Čisto da se o tome vodi računa, al tu Hrvatska osim prijedloga i inicijativa prema EU teško da nešto može.
Šesto, i u EU se upozoravalo na opterećenje malih i srednjih poduzeća po ovoj regulativi. Dakle, ovo što ja iznosim se iznosilo također i u drugim europskim članicama državama. Digitalizacija izvještavanja može upravo tim malima donijeti nerazmjerno velike troškove u odnosu na velike igrače, a mi ne smijemo zatvoriti vrata upravo onima koji u ovom trenutku trebaju najveće otvaranje tržištu kapitala. I zato smatram da se posebno treba u drugom čitanju osvrnuti na one mehanizme koje će upravo zaštititi male i dati im mogućnost da budu ravnopravni igrači sa velikim igračima na tržištu.
Sedmo, nema u ovome trenutku, barem ja ne vidim, jačanja zaštite malih ulagatelja. Ono što sam vam pokušao reći kroz repliku, dakle mi pričamo o dostupnosti podataka i da svi podaci bit će svima dostupni, al ja ću vas upozoriti na jednu stvar, hrvatska Vlada natjerala je u jednom drugom primjeru sve tvrtke koje se bave prodajom da moraju javno objaviti cijene jel tako, svi podaci su javno dostupni. U redu. Molim vas recite mi prosječnog čovjeka, jednog čovjeka u Hrvatskoj nije vaše struke, a da zna pročitati podatke koje su oni objavili? Jeste li vi ikada osobno otišli na stranice gdje su oni objavljivali i u kojem formatu i na koji način objavljuju? I da nije bilo onih ljudi koji su pro bono iskopali, skrejpali te podatke, objavili ih da se može to nekako čitati, prosječan čovjek od svih tih informacija koje su oni bili prisiljeni objaviti ne bi imao nikakve koristi. Znate zašto? zato što nisu standardizirani, nisu formatirani kako treba, objavljuju se u CSV-u, prosječna osoba koja ono rijetko može kvalitetno koristiti i Excel nema šanse da to pročita. Ok i to pokazuje kako se mi odnosimo prema onome što se mora i onome što je dobro.
Da, podaci svih tvrtki koje se bave prodajom u Hrvatskoj moraju biti dostupni. Hoće li prosječan čovjek njih moći koristiti kvalitetno kao što će ih moći koristiti veće tvrtke? I onda dolazimo na ovaj prijedlog zakona, ja bi želio samo jednu stvar da Ministarstvo financija uvede dodatne mehanizme kako bi se ti podaci koji su svima dostupni po ovoj regulativi koji će biti dostupni do 2030. po ovoj regulativi da se da i tumačenje tih podataka malim ulagateljima, znači da uvedete obvezu standardiziranih …, znači date im mogućnost da mogu lakše tumačiti te podatke.
Osmo, i da prije osmoga u ovome također se krije i ona dodatna edukacija građana, ono što je i kolega Lalovac i drugi upozoravali za Poncijeve sheme i ostale, da građani, ne govorim sad samo o ulagateljima nego i o običnim građanima o ovome neće toliko znati, a imaju mogućnost kad se integrira tržište kapitala i ulagati u svoje tvrtke hrvatske i negdje drugo. I trebali biste uvesti dodatni mehanizam u ove prijedloge zakona da to omoguće građanima i bolju edukaciju i bolju informiranost da bi to mogli raditi da bi se makli i štednje i novaca iz banaka u tržište kapitala i ovo vam je prilika. Drugo čitanje ovoga prijedloga zakona koje će u međuvremenu doć jest prilika upravo za to.
Osmo, nedostatak predviđanja za nove tehnologije, Zakon o preuzimanju dioničkih društava izričito isključuje kripto imovinu iz pojma novčane naknade. Ok, konzervativno možda malo previše restriktivno, ako mi govorimo da će ova regulativa doć u punu snagu 2030., pa mislim da biste trebali razmislit o tome, također pogotovo s obzirom da ste mijenjali prethodno zakone koji se tiču kripto imovine.
Ono što smatram da ovi zakoni jesu dobri za hrvatske građene i za ljude koji u Hrvatskoj posluju jest to što će ako uzmete nekog malog poduzetnika koji se bavi izradom namještaja, bio on u Gospiću, Bjelovaru, Osijeku u Imotskom njegova izvješća sutra će biti dostupnija nekom investitoru zbog čega će on dobiti mogućnost da njegova tvrtka raste, dobit će tu financijsku injekciju veća je mogućnost.
Ono što mi je žao u konačnici da ovaj da ministarstvo nije iskoristilo ovaj trenutak i za mijenjanje određenih drugih stvari u ovome setu zakona koje ja mislim da bi bili stvarno korisni. Vi ste se zadržali samo na ESAP-u, a ja mislim da u ovim zakonima postoji niz drugih stvari koje su se mogle ugradit. Jedna od stvari što se mogao ugraditi pool bazen za potres, za poplave, za reosiguranje na državnoj razini. Zašto? Pa zato što je Hrvatska tome poprilično izložena i isplate su spore. No dobro.
Smatram da se paket ovih zakona treba podržat, u konačnici on nas vodi u europski standard transparentnosti, otvara vrata kapitalu al ne bi smjeli zatvoriti oči prema onome što još predstoji između dva čitanja. Nadam se da ćete uzeti u obzir ono što smo iznijeli kao Most, nadam se da ćete bolje planirati resurse HANFA-e, da ćete precizirati GDPR procedure, da ćete zaštiti male subjekte od prekomjernih troškova, da ćete omogućiti i malim ulagateljima jednaku mogućnost trke sa velikim igračima putem dodatnih tumačenja tih svima dostupnih podataka. I ako to napravimo onda ESAP neće biti samo birokratski projekt i neće biti projekt od kojeg će imati najveće koristi velike tvrtke i veliki ulagači, on će u tom trenutku biti stvarna platforma za sve i za građane i za poduzetnike i za investitore i u tom će se trenutku i ljudi iz Hrvatske moći ravnopravno natjecati sa ljudima iz drugih država članica EU. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Miro Totgergeli. Izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovana državna tajnice sa suradnicom, poštovani kolegice i kolege.
Danas raspravljamo objedinjeno o četiri zakonska prijedloga kojima se daljnje hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU i to u području financijskih usluga, tržišta kapitala i osiguranja, dakle radi se o Nacrtu prijedloga zakona o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, Nacrtu
prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, te Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava. Sva četri prijedloga povezuje ključni zajednički cilj, a to je prenošenje odredbi Direktive o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točci, točki ESAP u naš pravni sustav.
EU ovim reformama uvodi centraliziranu, digitaliziranu i standardiziranu pristupnu točku za sve informacije važne za financijske usluge tržišta kapitala i održivost. Do sada su te informacije bile raspršene, često objavljivane u različitim formatima i na nepovezanim platformama što je ulagateljima, regulatorima i javnosti otežavalo pristup i usporedivost podataka.
ESAP uvodi jedinstvenu javno dostupnu i besplatnu pristupnu točku za sve već objavljene podatke što znači veću transparentnost tržišta kapitala, veću vidljivost društva, a za ulagatelje sigurniji i informiraniji proces donošenja odluka. Posebno je važno istaknuti da ESAP ne uvodi nove obveze izvještavanja poduzetnicima. On koristi postojeće podatke koji se ionako objavljuju ali ih čini dostupnima na jedinstven i usporediv način.
U Republici Hrvatskoj tu će ulogu imati HANFA koja će od subjekata prikupljati podatke, provjeravati njihovu tehničku usklađenost i prosljeđivati ih u europski sustav. Ukratko o pojedinim prijedlozima zakona, dakle Zakon o financijskim konglomeratima ovdje se radi o dodatnom usklađivanju sa europskim pravilima nadzora nad skupinama povezanih financijskih institucija. Financijski konglomerati zbog svoje složenosti i međusobne isprepletenosti mogu predstavljati sistemske rizike. Iako u Hrvatskoj trenutačno nema klasični financijski konglomerat prema europskim kriterijima imamo osiguravateljske grupe pod snažnim nadzorom HANFA-e i HNB-a.
Ovim izmjenama dodatno se osigurava pravna sigurnost i jasnoća nadzora. Zakon o osiguranju ovdje se predviđaju dorade nadzornih procedura. Cilj je jačanje učinkovitosti i pravne sigurnosti subjekata, ali i jasnije definiranje obveze HANFA-e u pogledu objave i prosljeđivanja podataka prema ESAP-u. To znači da se osigurava transparentnost ali i brža i jasnija komunikacija između regulatora tržišta i europskog sustava.
Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica riječ je o izuzetno sigurnom obliku financiranja kreditnih institucija koji se temelji na mehanizmu dvostruke zaštite ulagatelja. Izmjenama se preciziraju pravila o rokovima i objavi sankcija, te se uređuje postupak nadzora. Time se dodatno jača povjerenje u ovaj instrument, iako je interes hrvatskih banaka trenutačno skroman, no u budućnosti osobito u trenucima potrebe za dodatnom likvidnošću ovaj instrument može postati važan za stabilnost financijskog sustava.
Zakon o preuzimanju dioničkih društava ovdje se unosi niz tehničkih, ali važnih novina. Preciziraju se pravila o isključenju prava glasa do ispunjenja obveza. Uvodi se mogućnost davanja i opoziva prihvata ponude u digitalnom obliku, jasno se propisuje da se pod novčanom naknadom ne podrazumijeva kripto imovina, a za sporove između ponuditelja i manjinskih dioničara propisuje se nadležnost trgovačkog suda. Također sve prekršajne odredbe usklađuju se sa uvođenjem eura i sa izmjenama u normativnom dijelu zakona.
Poštovane kolegice i kolege ove izmjene i dopune ne smijemo promatrati kao puko usklađivanje sa europskom pravnom stečevinom, njihov širi značaj i jačanje transparentnosti, povjerenja i atraktivnosti hrvatskog i europskog tržišta kapitala. Cilj nam je da naši poduzetnici i financijske institucije dobiju veću vidljivost i pristup povoljnijim oblicima financiranja, a da naši građani, ulagatelji, štediše imaju jednostavan, besplatan i pouzdan pristup podacima koji su im potrebni za donošenje odgovornih odluka.
Ovime doprinosimo i razvoj gospodarstva jer stabilna i transparentna financijska tržišta znače jaču investicijsku klimu, a time i nova ulaganja i radna mjesta. Zaključno, Klub HDZ-a podržava ove zakonske prijedloge, smatramo ih važnim iskorakom u daljnjoj izgradnji modernog digitaliziranog i konkurentnog financijskog okvira Republike Hrvatske u sklopu EU.
Uvođenjem ESAP-a i pratećih izmjena činimo naše tržište pouzdanijim, transparentnijim i privlačnijim, a u konačnici to znači korist i za naše poduzetnike i za naše građane i za našu državu. Zbog toga ćemo u ime kluba HDZ-a podržati donošenje ovih zakona i pozivam sve zastupnike da ih podrže.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Idemo na pojedinačne rasprave i prvi će govoriti poštovani zastupnik Boris Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege pred nama su 4 prijedloga zakona koji se na prvi pogled doimaju tehnički i usko vezani uz sam financijski sektor. Međutim, iza tih tehničkih prilagodbi kriju se teme koje itekako imaju dodir sa našim svakodnevnim životima, sa sigurnošću građana, sa transparentnošću financijskog sustava, ali i sa povjerenjem u same institucije.
Glavni cilj ovih zakona je usklađivanje sa europskim pravom posebno sa direktivom i uredbom koje uvode jedinstvenu europsku pristupnu točku, odnosno ESAP. To znači da će financijske i nefinancijske informacije biti javno dostupne na jednome mjestu, digitalno i u strojno čitljivom obliku. Za običnog građanina to zvuči apstraktno, no zamislite malog poduzetnika u Slavoniji ili studenticu ekonomije u Zagrebu. Njima će biti puno lakše uspoređivati poslovanje banaka, osiguravajućih kuća ili velikih kompanija. Investitori će brže dolazit do podataka, a građani će moći provjeriti kako posluju oni koji upravljaju njihovom štednjom ili mirovinskim fondovima. Dakle, transparentnost nije samo tehnički detalj, ona je u svakom slučaju i pitanje povjerenja.
No što to znači za građane? Kada govorimo o financijskim konglomeratima i kreditnim institucijama građane najviše zanimaju krediti. Hrvatska je zemlja u kojoj veliki broj ljudi još uvijek otplaćuje stambene kredite gdje kamatne stope i najmanje oscilacije na tržištu izazivaju veliku nesigurnost. Ako nova europska pravila znače da će informacije o poslovanju biti dostupnije i da će regulator lakše nadzirati same rizike to je onda i dodatna sigurnost da se ne ponove scenariji iz prošlosti od švicaraca pa do jednostranih promjena kamatnih stopa.
Kada govorimo o osiguranju ne govorimo samo o policama automobila ili nekretnina. Govorimo o tome hoće li osiguravajuća društva imati dovoljno kapitala da isplate buduće štete kada dođe na primjer do poplava u Slavoniji ili u Posavini, do požara u Dalmaciji ili potresa u Zagrebu.
Tu se vidi važnost pravila o solventnosti, jer osiguranje vrijedi onoliko koliko je društvo sposobno isplatiti štetu kada nastupi nesreća. Kod pokretnih obveznica koje uređuju treći zakon radi se o važnom instrumentu financiranja samih banaka. Za građane to konkretno znači dostupnost dugoročnih i stabilnih izvora za stambene kredite.
Ako se ovim izmjenama poveća transparentnost i nadzor nad izdavanjem tih obveznica onda se jača i sigurnost da banke neće koristiti ovaj instrument na štetu građana i na štetu ulagača. Kod preuzimanja dioničkih društava otvara se jedno novo poglavlje, a to digitalizacija. Opoziv ili prihvat ponude za preuzimanje ubuduće će biti moguć i elektronički. To je korak svakako prema modernizaciji, ali i pitanje zaštite malih dioničara jer svjedoci smo da u Hrvatskoj često mali dioničari ostanu kratkih rukava kada veliki igrači ulaze u vlasničke strukture.
I sada dolazimo do ključnoga, sve ovo svakako lijepo zvuči na papiru ali praksa nas uči da zakoni nisu dovoljni ako nema političke volje da se oni i provode, pa ću navesti nekoliko primjera. Imali smo Zakon o sprječavanju sukoba interesa pa smo gledali ministre kako izbjegavaju odgovornost. Imali smo Zakon o bankama pa smo dopustili da cijeli jedan kreditni model, mislim na onaj o švicarcima, uništi živote tisuća obitelji. Imamo i zakon o preuzimanju ali jesu li malim dioničarima zaista uvijek zaštićena prava. Pokažite mi jednog malog ulagača koji se usudio tužiti velikog igrača na tržištu i pritom pobijedio bez višegodišnjeg iscrpljujućeg procesa. I nažalost to je naša realnost i zato ću reći iako podržavam usklađivanje sa europskom pravnom stečevinom na neki način moram jasno reći da zakoni nisu sami po sebi svrha, oni su okvir a njihova snaga ovisi o institucijama koje ih provode.
Reći ću samo jedan primjer iz života, kada je 2020. godine Zagreb pogodio potres mnogi građani su imali police osiguranja, mnogi su se nadali da će im osiguravajuća društva pomoći da se obnove. Što se dogodilo? Mjesecima su čekali na procjene, na isplate, na birokraciju i tu vidimo gdje zakon prestaje a gdje u biti počinje sama praksa jer nije problem bio samo u zakonima nego u sporosti sustava i u nedostatku samoga nadzora.
No, ovi zakoni predviđaju da se obveze dostave, dostave podataka na ESAP u potpunosti počinju primjenjivati sa 2030. godinom. Tu se isto postavlja pitanje trebamo li čekati 5 godina i možemo li, da naši građani i poduzetnici imaju jednak pristup informacijama kao i građani drugih država u EU.
I zaključno ću reći da će SDP ove zakone podržati jer oni jačaju svakako transparentnost i usklađuju Hrvatsku sa europskim standardima, ali ćemo isto tako podsjetiti da bez jakih institucija, bez neovisnoga regulatora i bez stvarne političke volje da se zaštite građani ni najbolji zakoni neće značiti ništa.
Na kraju želim još poručiti građanima da ovi zakoni možda zvuče apstraktno, ali oni se tiču njihovih kredita, njihovih osiguranja, njihovih ulaganja i naravno njihovog povjerenja u sam sustav, a naša obveza pogotovo ovdje u parlamentu je da taj sustav učinimo poštenim, pravednim i odgovornim prema svima a ne samo prema povlaštenim.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Pa moja replika odnosi se da ova platforma ne bi trebala ići samo prema građanima nego i prema hrvatskim poduzećima. Znate zašto? Nedavno su, postoje puno dobrih priča o Hrvatskoj nažalost one se i ne čuju. Jedna je od priča, nedavno smo bili kada je na Odboru za financije FINA kada je predstavila, ne samo da su izradili dobru platformu za e-riznicu, da jedne su od najbolji smo u regiji za ulaganje tržišta kapitala građana međutim i brojne tvrtke smo u razgovoru sa predsjednikom FINE, da brojne tvrtke su izlazile na tržište kapitala APIO-u su nudile preko FININIH platformi jel. Znači može se napraviti puno dobrih priča vezano i za izlazak hrvatskih kompanija na tržište kapitala i to je ono još jedan od ciljeva ne samo za građane i za ulaganje nego vezano i za naše tvrtke da pristupaju tim tržištima kapitala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Uvaženi kolega Lalovac pa spomenuo sam i poduzetnike, naravno da se slažem sa svim ovim što ste rekli. Po meni je više u interesu da se educiraju građani jer ovoga puno više su i problema dosad imali po svim ovim pitanjima tako da smatram i da imaju relativno manje informacija i znanja o ovim stvarima nego sami poduzetnici, ali naravno i gospodarstvo ali i građani moraju u potpunosti imati koristi od ovog novog paketa financijskih zakona.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeći će govorit poštovani zastupnik Ivan Dabo.
Izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedavajući, uvažena državna tajnice sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege, osvrnuo bi se na ovaj paket zakona isključivo fokusirajući se na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o osiguranju.
Pred nama je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju čiji je cilj daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU, ali i unaprjeđenje regulatornog i nadzornog okvira domaćeg tržišta osiguranja. Središnja tema ovog zakonskog prijedloga je uvođenje jedinstvene europske pristupne točke ESAP-a. Riječ je o europskom projektu koji omogućuje centralizirani, digitalizirani i standardizirani pristup svim relevantnim informacijama iz područja financijskih usluga, tržišta kapitala i održivosti.
Danas su ti podaci raspršeni, objavljuju se na različitim platformama i neujednačenim formatima što otežava pristup javnosti, ulagateljima, regulato… regulatorima i drugim korisnicima. ESAP će objediniti te informacija na jedinstvenoj, besplatnoj i javno dostupnoj točki čime će se znatno povećati transparentnost tržišta i olakšati donošenje informiranih odluka.
Važno je naglasiti da ESAP ne nameće dodatne obveze poduzetnicima, ne radi se o dodatnim, dodatnom izvještavanju već o tehničkom prijenosu već postojećih podataka.
U RH ulogu nacionalnog tijela za zaprimanje i prosljeđivanje podataka u ESAP preuzima HANFA koja će provjeravati i ispunjavati ispunjavaju li dostavljene informacije tehničke zahtjeve uključujući i format i metodapodatke i zatim ih prosljeđivati u sustav ESAP-a.
Uvođenje ESAP-a provodit će se u 3 faze kako je rečeno, od srpnja '26., siječnja '28. i siječnja 2030. s time da se u svakoj fazi proširuje obuhvat podataka i obveznika. Zbog toga i odredbe ovog zakona koje se odnose na obvezu objave informacije ESAP-a stupaju na snagu s trećom fazom 10. siječnja 2030.g..
Ovim, ova, osim obveza vezanih uz ESAP ovaj zakon donosi i nekoliko dodatnih izmjena koje nisu povezane sa europskim pravom, ali su važne za razvoj domaćeg tržišta i povećanje učinkovitosti regulatornog okvira. Prije svega briše se odredba koja, koja je uvjetovala da dionice osiguravajućih društava na skrbničkom računu moraju biti registrirane. Naime, ova odredba nije bila dio usklađivanja sa europskim pravom, ali je stvarala administrativne prepreke i dodatne troškove za strane investitore. Uklanjanjem ove prepreke potičemo bolju poziciju Hrvatske na međunarodnim financijskim ljestvicama i otvaramo prostor za snažniji razvoj tržišta kapitala. Dodatno, uređuju se i nadzorne procedure HANFA-e, detaljnije se propisuje sadržaj zapisnika nakon nadzora, prava i obveze nadziranih subjekata u vezi sa podnošenjem prigovora, te postupanje agencije po zaprimljenim prigovorima.
Jedna od izmjena odnosi se i na usklađivanje Zakona o osiguranju sa Zakonom o reviziji kojim se precizira da glavna skupština društva za osiguranje imenuje revizora društva u roku koji je propisan zakonom, koji uređuje reviziju. Time se uklanja mogućnost različitog tumačenja rokova i osigurava usklađenost sa standardima drugih sektora financijskih institucija.
Također uvodi se i obveza društva za osiguranje da određene informacije dostavljaju HANFA-i, kako bi one bile proslijeđene na jedinstvenu europsku pristupnu točku. HANFA je pritom imenovana kao tijelo za prikupljanje podataka u skladu s europskom uredbom.
Na kraju, propisuje se i obveza objave odluke o likvidaciji društva za osiguranje ne samo u Narodnim Novinama nego i u Službenom listu EU, kako bi informacije bile dostupne u europskom kontekstu i dostupne putem ESAP-a.
Uvažene kolegice i kolege zastupnici, ovim izmjenama i dopunama ne samo da usklađujemo naš zakonodavni okvir s pravom EU već i činimo konkretan iskorak prema većoj transparentnost, učinkovitijem nadzoru i boljem funkcioniranju tržišta osiguranja.
U konačnici riječ je o koraku koji ide u korist građana ulagača i svih sudionika na tržištu jer dostupne, usporedive i pouzdane informacije nisu cilj sam po sebi već alat za donošenje boljih odluka i za jačanje povjerenja u financijski sustav Hrvatske.
Hvala na pozornosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Totgergeli ima repliku.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega, pa mi sad kad uspoređujemo tržište kapitala u Hrvatskoj uspoređujemo se sa europskim zapadnim zemljama, naravno i mi smo članica EU, pa i sa svim zemljama EU, ali i sa zemljama svijet koje imaju puno dužu tradiciju trgovanja sa kapitalom za razliku od nas koji do '90.-te nismo ni znali što je kapital, a stvarno smo tržište kapitala počeli razvijat tek u zadnjih 20.g.. Slično je i sa Poljskom, Slovačkom, Češkom, Rumunjskom, Bugarskom, Slovenijom, Makedonijom, a upravo su to zemlje koje su zajedno s nama odlučile osnovat možemo reć jednu novu burzu zajedničku kojoj bi sjedište bilo ovdje u Zagrebu, pa me zanima čisto vaše mišljenje kako gledate na to da mi sad postajemo u Zagrebu na neki način središte trgovanja kapitala upravo ovih zemalja koje sam nabrojao, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Poštovani zastupnik Dabo./…

Dabo, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi kolega
u većini stvari slažem se sa vas, sa vama, pa hrvatska težnja bila je da se izjednačimo na razini EU po svim pitanjima, također i u ovom financijskom, a svakako da je prestižna stvar da imamo tu instituciju utemeljenu baš u Hrvatskoj, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Poštovani kolega, pa evo ja ću se samo možda malo nadopunit na kolegu Totgergelija. Ja sam se inače bavio istraživanjem razvoja hrvatskog tržišta kapitala daleko u povijesti i Hrvatska je stvarno bila, Zagreb je bilo središte tržišta kapitala još tamo 1848.g. kad su izašle prve dionice i Hrvatska je u ovom dijelu Europe imala najrazvijenije tržište kapitala jel. Tako da svakako potencijala se kroz povijest pokazalo da imamo i brojne kompanije koje su tada na tržištu kapitala poslovale. Međutim, moje pitanje je vezano za vas, tu ste spomenuli digitalne platforme i informacija, nažalost ono što danas imamo u zaglušujućem svijetu i naših danas tih mobitel aplikacija svako malo nam dolaze na mobitele aplikacije ulažite to su digitalne platforme prave informacije i to je ono što agencija i zajedno sa ministarstvom moraju još više raditi prema građanima šta su lažne platforme, šta su digitalne platforme koje će vas prevariti od onih pravih informacija koje zapravo i ovim zakonom se treba štititi.
Mislim da trebamo jako puno više komunicirati i ovdje u Saboru i kroz krovne agencije da građani na ovakve dobre projekte ne zaziru od njih zato što su zapravo imaju brojne upite tih digitalnih lažnih platformi koje nude brze zarade preko noći.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Dabo.

Dabo, Ivan (HDZ)
Pa slažem se vi ste malo šire obuhvatili ovaj paket prijedloga financijskih zakona ovih. Ja sam isključivo svoju raspravu usmjerio u svezi Prijedloga zakona o izmjenama i dopuna Zakona o osiguranju, ali podržavam takva promišljanja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Petrov.

Petrov, Božo (MOST)
Zastupnik Totgergeli kaže da ćemo s ovim implementacijom ove regulative postati tržište. Šta to znači da nismo bili tržište ili to možda znači da ljudi iz Francuske il Italije bez ove regulativne nisu na tržištu? Pa jesu na tržištu al s ovim ćemo lakše pristupiti tržištu kapitala i tu se svi slažemo.
Ono što mene zanima, slažete li se vi da treba i ovo što je rekao g. Lalovac, dati mogućnost više informacija građanima, al isto tako omogućiti sustavniji pregled malim ulagačima i građanima, ne samo im dati informacije nego im olakšati pristup i tumačenje tih podataka kako bi se mogli ravnomjerno nositi sa velikim igračima? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Dabo.

Dabo, Ivan (HDZ)
Vi ste se obratili Totgergeliju ili meni? …/Upadica se ne razumije./… Ok. Pa mislim da sam sve uspio reći u prijašnjoj replici, ali ovo kronologija i uloga Hrvatske u ovom financijskom sustavu di joj je bilo mjesto tamo se je napokon i našla.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada idemo na završna izlaganja. U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Sanda Livia Maduna. Izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovana državna tajnice sa suradnicom, uvažane zastupnice i zastupnici.
Evo danas smo proveli objedinjenu raspravu o četiri zakona u prvom čitanju Prijedlog zakona o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, zatim Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava. Koliko mi to vrijeme dozvoli završno ću se osvrnuti te apostrofirati zapravo ono što je ključno iz ovih prijedloga zakona.
Ono što im je zajedničko, a zbog čega smo i proveli objedinjenu raspravu jest to što se spomenutim prijedlozima nastavlja usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU kojima se u hrvatski sustav prenose odredbe direktive i Uredbe EU o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki odnosno ESAP.
Jedinstvena europska pristupna točka za centralizirani pristup uvodi se radi centralizacije i standardizacije pristupa svim informacijama vezanim za financijske usluge, tržište kapitala i održivost. ESAP uvodi jedinstvenu odnosno dostupnu i besplatnu pristupnu točku za sve objavljene podatke, omogućuje njihovu usporedivost i na taj način se zapravo povećava transparentnost tržišta kapitala, a pri tome bih željela naglasiti da se ne uvode nikakve dodatne obveze za poduzetnike.
Također je bitno istaknuti da će u RH dakle HANFA biti nacionalno tijelo za zaprimanje, tehničku provjeru i prosljeđivanje podataka u ESAP budući da države članice moraju odrediti koje će to nacionalno tijelo provjeravati informacije, a zatim prosljeđivati u ESAP.
Osim izmjena vezanih uz ESAP zakonski prijedlozi sadrže i nekoliko dodatnih izmjena, primjerice u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava precizira se nekoliko pravila kao što je pravilo o isključenju prava glasa, uvodi se mogućnost da prihvat ponude i njezin opoziv budu dani u digitalnom obliku. Isto tako pojašnjava se da se pod novčanom naknadom ne podrazumijeva kripto imovina te se precizira nadležnost Trgovačkog suda u sporovima između ponuditelja i manjinskih dioničara.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju predviđa dorade nadzornog postupka dok u okviru Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica uređuje se odredba važećeg zakona koja se tiče rokova i objave upravnih i prekršajnih sankcija. Također se usklađuju neke prekršajne odredbe, konkretno uređuje se odredba čl. 66. važećeg zakona koja se tiče rokova i objave upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera.
Ono što je kao što smo već u današnjim raspravama imali priliku čuti, ono što je cilj svih navedenih izmjena da uvođenjem ESAP-a tržište kapitala EU postane na neki način privlačnije, da ulagatelji donose odluke na temelju dostupnijih i pouzdanijih podataka što je rekla bih iznimno važno i korisno, također da društva dobiju veću vidljivost i pristup povoljnijem financiranju. Sukladno svemu navedenom pozdravljamo ova 4 prijedloga zakona i konstatiram da će Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice podržati sva 4 prijedloga zakona ove objedinjene rasprave.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Time zaključujem raspravu, a o ovim zakonima ćemo naravno glasovati kad se steknu uvjeti.
E sad, budući da nismo na vrijeme obavijestili sve klubove ne bi bilo korektno da odmah krenemo sa iznošenjem stajališta, pa ću ja sada vam dati jednu stranku do 13,00 sati kada ćemo se opet naći na iznošenju stajališta u ime klubova i nezavisnih zastupnika.
Lijepo se odmorite, popite kavu.

STANKA U 12,36 SATI

35

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 196
24.10.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 196, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju i 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
Ponovo jednoglasno 112 glasova za donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF