Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

30

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 166

30.09.2025.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada idemo na sljedeću točku, a to je:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 166

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH i čl. 172 i 190 Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Samo čas, prije … Zastupnica Orešković je zatražila stanku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Zahvaljujem. Tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a radi konzultacija. Naime, evo, u ovom jesenskom zasjedanju Ministarstvo pravosuđa je krenulo sa mini-reformom, kako ju naziva i mijenja brojne zakone koji se tiču DORH-a i njihovog rada, međutim, ne dira ono najvažnije, a to je u mogućnost uvođenja vanjske kontrole načina rada DORH-a i USKOK-a, pogotovo u situacijama kada DORH i USKOK odbacuju kaznene prijave bez realne mogućnosti da se njihova odluka preispita ili prekontrolira.
Naime, o čemu konkretno govorim? U javnosti je objavljena informacija kako je USKOK odbacio prijavu zviždačice Maje Đerek protiv ministra Bačića i predstojnika Ureda Vlade Zvonimira Frke Petešića. Ticalo se manipulacija i zlouporaba koje su u Državnim nekretninama nanijeli višemilijunske štete, USKOK je bez nekakvog racionalnog objašnjenja odlučio ne postupati u tom slučaju, a eventualno je Nadzornom odboru tvrtke Državne nekretnine dao mogućnost da nastavi kazneni progon, što je samo po sebi sukob interesa jer nadzorni odbor bira i postavlja upravu koja na neki način bila upletena u prijavljenu korupcijsku aferu.
Bez izmjena zakona koji će omogućiti da se odluke DORH-a i USKOK-a u situacijama odbacivanja kaznenih prijava preispituju bez da javnost ima uvid u to zašto DORH i USKOK ne žele postupati protiv ministara, a gle čuda, u HDZ-ovoj vladi, dakle istoj onoj parlamentarnoj većini koja bira glavnog državnog odvjetnika, mi zapravo nemamo neovisno i funkcionalno pravosuđe koje štiti interese građana.

Reiner, Željko (HDZ)

Tražite da .../nerazumljivo/... imamo stanku vremensku ili …
.../Upadica: Ne, bolje da nastavimo./... možemo nastaviti. Hvala lijepa.
Onda će u ime predlagatelja dodatno obrazloženje dati poštovani ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege.
Prošlog tjedna imali smo doista u ovom Saboru, visokom domu, 7 zakonskih prijedloga, svi su bili mahom vezani uz pravosudni dio. Danas je konačni prijedlog zakona vezan uz Zakon o DORH-u i to konačni prijedlog zakona odma na početku, ja sam i prošli tjedan na neki način spomenuo da se ne radi i izbjegavam tu riječ reforma jer reforma poglavito kod građana izaziva obično određenu skepsu određenu sumnju. Ovo nije reforma ovo je zapravo nastojanje svih nas i u ministarstvo, ali i svih onih koji su bili uključeni u izradu prijedlogu ovih zakona, dakle oni koji su bili u radnim skupinama, a u radnim skupinama su doista bili i predstavnici akademske zajednice oni koji su i praktičari i teoretičari, ali kažem i stručnjaci iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i ovo je rezultat njihovog rada i nastojanja doista da u ovoj situaciji i izazovnoj situaciji što se tiče pravosuđa napravimo određene iskorake i tu svi zajedno ako ćemo doista imati iskrene namjere možemo uspjeti.
Što se tiče samog ovog konačnog prijedloga zakona u odnosu na prvo čitanje nema većih izmjena. Ja ću samo glavne odrednice ovih izmjena navesti, prije svega većina njih se odnosi na organizacijske izmjene unutar samog državnog odvjetništva, dakle mogućnost odnosno osnivanje specijaliziranog tima vezano za suzbijanje računalnog kriminaliteta. Mislim da obzirom na vrijeme u kojem živimo i izazovno vrijeme i digitalizacije, ali i sve većih kibernetičkih prijetnji, računalnih prijevara, phishinga ne samo prema trgovačkim društvima nego i prema našim građankama i građanima kojima su svakodnevno izloženi ne treba posebno obrazlagati zašto se takav specijalizirani tim predlaže ustrojiti unutar DORH-a. Isto tako ostavlja se mogućnost DORH-u da ovisno o okolnostima ustanovi i druge specijalizirane timove.
Također ustrojava se i posebni odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, svi znamo da RH je stranka u nekima od njih i smatramo da kao državno odvjetništvo koje zastupa interes RH itekako bi trebalo imati stručne ljude koji će obavljati i te poslove odnosno raditi na tim predmetima.
Radi ujednačavanja normativnog okvira odnosno normativnih rješenja koji se tiču sigurnosnih provjera predlaže se ukidanje provedbe periodičke sigurnosne provjere za državno odvjetničke dužnosnike. Svi znamo da je tu i vrlo dobro poznata odluka Ustavnog suda još iz 2022.g. koja se odnosila na sutkinje i suce sada zapravo na ovaj način normativnim rješenjem nastojimo izjednačiti normativno urediti za sve pravosudne dužnosnike.
Što se tiče sigurnosnih provjera pri zapošljavanju službenika i namještenika u državnim odvjetništvima, ono što se pokazalo kroz praksu da je zapravo postalo opterećujuće u postupku prijema, da su ti postupci trajali jako dugo, da su bile na neki način odvraćajući faktor produljuje njihovo trajanje, ali isto tako opteretili dodatno i samu SOA-u koja je radila na tim poslovima, tako da se predlaže takva sigurnosna provjera samo za one službenike i namještenike koji rade na predmetima koji se tiču uskočke nadležnosti.
Isto tako ko što smo prošlog tjedna imali promjenu kod Zakona o sudovima sada ovdje Zakon o državnom odvjetništvu što se tiče ocjenjivanja državnih odvjetnika odnosno državno odvjetničkih dužnosnika gdje se povećava onaj omjer kvalitete i kvantitete sa 60 na 70 bodova. Ujedno se i propisuje da se u radu državnog odvjetništva tajnom smatraju sva pismena i isprave koje su nastale u službenoj odnosno komunikaciji unutar samog državnog odvjetništva.
Isto tako znamo da smo prošloga tjedna u Zakonu u sudovima imali pitanje primanja dara tako da se i ovdje specificira postojeća odredba koja se odnosi na primanje odnosno na zabranu primanja darova i propisuje se ono što se ne smatra darom, dakle identično kao što smo to imali u Zakonu o sudovima.
Ono što smatram da je dobra stvar i novina, a to je ono što se stalno spominje, a to je komunikacija DORH-a prema javnosti gdje se predviđa da se Poslovnikom državnog odvjetništva detaljnije uredi davanje i priopćenje za javnost o radu samog državnog odvjetništva, al pogotovo u situacijama kada govorimo o izvidima koje jesu u tijeku.
Eto to su glavne odrednice izmjena i dopuna ovoga zakona odnosno konkretno konačnog prijedloga zakona u ovom drugom čitanju, ja sam siguran da će i tijekom replika biti ako ima potrebe odgovoriti na postavljena pitanja i dodatna pojašnjenja. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo više replika što je bilo za očekivati, pa prvi će kolega Babić postavit ...

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovani ministre. U prvom čitanju ovoga zakona često se spominjala potreba rasterećenja svih razina državnih odvjetništva od nepotrebne administracije i jačanja stručnih znanja, vidimo u ovom prijedlogu da je Vlada to uvažila da se ovim prijedlogom pojednostavljuje, određivaju se liste istražitelja, uvodi fleksibilniji sustav stručnog usavršavanja sa posebnim znanjima službenika. To je upravo ono što sustav čini učinkovitijim, ali i pravednijim prema samim dužnosnicima.
Moje je pitanje, na koji će način ove izmjene u praksi osigurati da državni odvjetnici i njihovi savjetnici više vremena posvete suštinskom radu na predmetima, a manje na administrativnim procedurama? Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče. Drago mi je da ste postavili na ovaj način zapravo apostrofirali pitanje jel to ono što stalno govorimo, dakle smanjiti administraciju odnosno kao što se to kaže birokratizaciju bavljenja papirima i određenim biografskim postupcima na uštrb vremena koje bi trebale biti glavnine njihovog posla, to je upravo obavljanje državno odvjetničke dužnosti, znamo što u to sve ulazi.
Ja bi reko da je tu potreba obzirom i na vidjeli smo to i u izvješću glavnog državnog odvjetnika za '24.g. gdje je došlo do povećanog broja i priljeva ovoga predmeta ono što je zapravo ključno i povećanje broja samog kadra. I u tom smislu mislim da se vidi i iz izvješća, a iz naših podataka, a mislim da smo i prošlog tjedna to prilikom predstavljanja određenih izmjena i dopuna zakona govore upravo o tome da trebamo na temelju njihovih zahtjeva za povećanjem broja davati takve suglasnosti, a isto tako što se tiče same sistematizacije i povećanja kadrova treba ići u korak sa povećavanjem broja predmeta, uz niz drugih uvjeta infrastrukturnih, a naravno materijalno pravnih kojima mislim da je isto u izvješću bilo puno riječi.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Glavić.

Glavić, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani g. ministre sa suradnicima.
Ovaj ove izmjene zakona su vrlo jasan pozitivni iskorak prema ne samo mogućnosti nego i obvezi stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika. Čini mi se da je zapravo jako dobro ovdje u zakonu i to što nije samo napisano evo, kao deklarativno kao nekakva obveza, nego je i glavni državni odvjetnik zadužen za zakonski za organizaciju tog stručnog usavršavanja.
moje pitanje, obzirom da se često puta u javnosti to spominje, da li to predviđate i za druge razine sudbene vlasti, na bilo kojoj osnovi?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče. Drago mi je na ovom pitanju da ste postavili. Što se tiče stručnog usavršavanja, ja to stalno ističem, dakle ne samo za državnoodvjetničke dužnosnike već općenito za pravosudne dužnosnike izuzetno bitna, pogotovo ako gledamo i u vidu novih kaznenih djela, nove tehnologije, dakle uskoro ćemo opet zbog transponiranja direktive imati i nova kaznena djela, dakle zbog praćenja, ja bih rekao tih izmjena, apsolutno je potrebno i cjeloživotno učenje i edukacija.
Naš stav u ministarstvu je da ustrojbena jedinica koje postoje odnosno Pravosudna akademija je itekako mjesto koje treba služiti upravo u tu svrhu. Ustrojbena jedinica Pravosudna akademija, državna škola za pravosudne dužnosnike za koje smo rekli da smatramo da je prerasla svoju funkciju i da ju treba ukinuti i da se treba usmjeriti upravo na stjecaje novih znanja, dakle ne na ponavljanje i repeticije onoga što se prošlo na pravnom fakultetu ili na pravosudnom ispitu, već biti u korak s vremenom jer znamo da određeni predmeti, recimo, kazneni koji zahtijevaju određeno stručno znanje znaju biti zahtjevni, zato je to edukacija i cjeloživotno učenje putem Pravosudne akademije pravo mjesto, za sve pravosudne dužnosnike.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicom. Evo, prošli tjedan i danas raspravljamo o zakonima iz sfere pravosuđa i imamo danas priliku vezano za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o DORH-u gdje vidimo dakle sve one organizacijske izmjene i dopune koje idu u smjeru povećanja učinkovitosti rada DORH-a i kvalitete rada, ali i brige o djelatnicima, možda i odgovorit na neka pitanja koja čujemo u eteru, a prije svega, to je bilo da se ne zapošljavaju novi ljudi, da nema novih zamjenika glavnog državnog odvjetnika, da Vlada RH, ministarstvo o tome ne vodi računa, da se osniva odjel, a da nisu osigurana sredstva, da sredstva DORH-a koja traži DORH ne dobiva, itd., pa evo, s obzirom da ste vi danas ovdje sa nama, prvi čovjek ministarstva, moje pitanje je da li je ministarstvo nešto poduzelo po pitanju sistematizacije i po pitanju financija vezano za rad DORH-a?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi kolega Mažar. Što se tiče kadrova, da, svjestan sam da u javnosti često da je to popularno očito, pogotovo od strane dijela oporbe, govorit o nedostatku kadra. Međutim, ajmo onda govorit konkretno o brojkama, ako pogledamo, ja mogu govoriti za svoj dio, dakle od kada sam preuzeo ovu časnu dužnost, u prošloj godini dodatnom sistematizacijom zapravo odobreno je 72 mjesta zamjenika općinskih državnih odvjetnika, 31 mjesto zamjenika županijskog državnog odvjetnika. Ono što je iznimno bitno, a to je pitanje vježbenika, prošle godine, nakon, ja bih rekao desetljeća kako nije bilo vježbenika u pravosudnom sustavu smo isto tako, otvorili taj natječaj za 178 novih vježbenika, od toga 36 se odnosi na državne odvjetnike.
100 zamjenika državnih odvjetnika nedavno ili hoće uskoro prisegnuti, očekujemo i sljedeće godine isto tako, veliku brojku. Ono što je bitno je pitanje infrastrukture. I sami znate da nedavno USKOK i DORH rade na jednom mjestu u Branimirovoj ulici i nastavljamo s daljnjim ulaganjima, ja bih rekao i u kadrovsku politiku, ali isto tako i materijalna, materijalno-tehničke uvjete koji su im potrebni u njihovom radu. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Zahvaljujem.
Ministre, pozdravljam ovo pomlađivanje, ali ti pomlađeni ili taj pomladak će biti ujedno i puno više podložan ili poslušan hijerarhiji koja postoji unutar DORH-a, stoga je važno da uvede mogućnost vanjske kontrole njihovog rada, kao što sam vam već u uvodnoj repici napomenula, toga u zakonu ni na vidiku nema.
Također, želim reći da paralelno s nizom drugih zakona mijenjate i zakon o zviždačima i ponavljam vam, nema niti jednog zviždača u državi koji će vam reći da ste mu puno pomogli sadašnjim zakonom ili ovim najavljenim izmjenama i ponovno se vraćam na slučaj Maje Đerek koja ima dokumentiranu prijavu protiv ministra u vašoj vladi, tu prijavu DORH, odnosno USKOK odbacuje bez da javnost uopće može utvrditi je li taj odbačaj utemeljen na odredbama zakona ili nije. To vam je dužnost mijenjati ili štitite korupciju u vlastitoj vladi.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice Orešković.
Imam dojam da ste malo spustili, ovoga, ton i gard i da su pitanja malo light više, eto, što mi je osobito drago, čak smo i pohvalu dobili, što nije loše.
Što se tiče pomlađivanja kadrova, apsolutno, dakle ja od toga ne bježim, mislim da smo došli u jednu fazu kada je to nasušna potrebna, bez obzira što nije popularna, .../Govornik se ne razumije./... prevelik broj sudaca, nitko ne gleda priljev broja predmeta godišnjih koji imamo i iz tog razloga sam rekao da ćemo ići u ukidanje državne škole, isto se odnosi na državne odvjetnike, odnosno državnoodvjetničke dužnosnike, mislim da je i sam glavni državni odvjetnik, koliko god vam on nije drag, ali ja ne gledam kao osobu, ja gledam kao informaciju, Glavno državno odvjetništvo, u svom izvješću navodi da isto tako imamo problem sa dobnom strukturom, ja se nadam da ćemo i na taj način to pitanje riješiti.
Što se tiče vašeg drugog pitanja, to je zapravo predmet Zakona o kaznenom postupku i mislim da situacija odbačaja kaznih prijava su Zakonom o kaznenom postupku zapravo vrlo jasno riješena. Ja bih rekao da indignacijom odbijam, da bilo tko, pogotovo mi u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije štitimo korupciju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče, poštovani ministre. Osnivanjem posebnih specijaliziranih ustrojstvenih jedinica u DORH-u, trebalo bi se dogoditi da predmeti budu brže rješavani, učinkovitiji, da općenito DORH bude brže i učinkovitije.
Što vi mislite, koliko će to doprinijeti brzini rješavanja predmeta općenito učinkovitosti državnog odvjetništva. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice. Drago mi je da ste prepoznali na neki način ovo pitanje specijalizacije ili uže specijalizacije u ovom slučaju konkretno državno odvjetničkih dužnosnika, bez obzira da li je to riječ ovome specijaliziranom timu za suzbijanje računalnog kriminaliteta. Ja mislim da svi razumiju obzirom i na razvoj tehnologije da su potrebna doista specijalizirana stručna znanja da bi netko mogao se baviti tom vidom kriminaliteta, a u svjetlu sve većeg broja takvih prijevara i takvih kaznenih djela mislim da je ovo nasušno potrebno i to je na neki način bilo iskazano i od strane samoga DORH-a.
Što se tiče ove druge mogućnosti da imaju mogućnost osnivanja drugih specijaliziranih timova, naravno ovisno o vremenu da ne moramo svaki put ići u izmjene i dopune zakona po tom pitanju ostavili smo tu mogućnost o njihovim potrebama isto tako da dodaju ili osnuju neki drugi ustroje novi specijalizirani tim.
Isto tako ovo što sam već reko i tijekom uvodnog obrazloženja to se odnosi na međunarodne arbitraže, dakle posebno stručno znanje i mislim da je dobro i uvijek ću poticati specijalizaciju odnosno da postoje ljudi koji se doista ovisno o materiji .../Upadica Reiner: Hvala./... razumiju u te teme. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam. Poštovani ministre sa suradnicom. Evo ja mislim da je jako pozitivno da si ovim zakonom ustrojava posebni odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama pred međunarodnim sudovima i tijelima i samo da potvrdite moje razmišljanje ili ga negirate, ustvari se radi isključivo o organizacijskoj promjeni ako se ne varam, a ne o suštinskoj jer svi ti ljudi i dan danas postoje u sustavu, rade međutim ovim zakonom dobijaju svoju svoj posebni odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama. Evo samo da mi to komentirate.
I još se moram pozitivno referirati na usklađivanje sa odlukom Ustavnoga suda RH iz '23.g. kojim su ukinute odredbe čl. 86., a što se tiče uz ukidanje periodične sigurnosne provjere. Evo hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice. Upravo tako, dakle smatramo ne radi se da se stvara odnosno da se dolazi neka veliki broj novih ljudi nego se samo ljudi koji su postojeći će se specijalizirati upravo za rad u tom odjelu koji će se bavit pitanjem međunarodnih arbitraža ili sporova koji se tiču drugih pravosudnih tijela u drugim državama ili tijelima i sudovima pred drugim državama. I mislim da je to dobro i da je to na neki način nastavno na ono što sam uvaženoj zastupnici Lukačić i odgovorio.
U tom smjeru mislim da moramo i ić to se odnosi i kada sam govorio i o kaznenim djelima vezano za kibernetički kriminalitet, dakle specijalizirana stručna znanja su itekako potrebna, a ako se pokaže u budućnosti da ima potrebe za dodatnim zapošljavanjem ko što sam rekao i kolegi Mađaru uz ovih sto novih zamjenika što općinskih što županijskih državnih odvjetnika naravno da će ministarstvo dat svoju suglasnost i ovisno o tome voditi računa i o sistematizaciji radnih mjesta. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem. Uvaženi ministre nastavit ću se na problem međunarodnih arbitraže, po izvješću glavnog državnog odvjetnika u '23.g. je bilo 52,7% sredstava je otišlo na međunarodne arbitraže od ukupnih sredstava predviđenih za DORH dok u '24. to iznosi 57,2%, dakle značajno povećanje, ponavljam financijskih sredstava koji odlaze od ukupnih sredstava predviđenih za DORH.
Mi doslovce godinama molimo, tražimo, predlažemo da Hrvatska izađe iz energetske povelje iz koje proizlaze dosta tih arbitraža toliko skupih za Hrvatsku. Puno zemalja je već izašlo pa i EU u 6. mjesecu pa me zanima budući da nema predviđeno povećanje sredstava za rad DORH-a .../Upadica Reiner: Hvala./... kako ćete riješiti taj ogroman postotak od 57,2% .../Upadica Reiner: Hvala./... za međunarodne arbitraže? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice. Ako se ne varam, a evo dopustit ću da sam možda u krivu jer mislim da je i određeni iznos sredstava prošle godine bio veći od onoga što su primile pa je bilo i ... u državni proračun. Prema tome, sredstava je dovoljno. I sami ste rekli dio se odnosio na to, sredstva se planiraju ovisno mislim da ljudi koji rade na tim predmetima isto ko i svakom trgovačkom društvu trebaju predvidjeti određene troškove koji će nastat u toj godini, shodno tome se određuje i iznos koji trebaju dobiti za tu godinu. Prema tome, mislim da u tome neće biti ništa sporno.
Što se tiče vašeg drugog dijela pitanja, a to je stvar koju ja mislim da se ne tiče samo Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije već prije svega MVEP-a i to je jedno pitanje koje zaslužuje i međuresornu suradnju i nakon toga i odgovor. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Poštovani ministre, evo da se nadovežem na ove oporbene pohvale danas na vaš račun takav vam je dan. Dosta se viđamo u zadnje vrijeme jer je puno zakona iz vašeg resora i za pohvaliti je to što sami osobno dolazite predstaviti i braniti svoje zakone, to je pohvalno. I bilo bi dobro kad bi se i drugi vaši kolege ministri u tom pogledu ugledali na vas i na vaš način.
U čl. 7. se mijenja čl. 28., točnije njegova točka 3. koja se mijenja i glasi „ako protiv njega bude potvrđena optužnica za kazneno djelo kojega čini nedostojnim za obavljanje državno odvjetničke dužnosti“, o ovome smo već bili govorili i ništa se nije promijenilo. Dakle, smatram da potvrđena optužnica za svako kazneno djelo državnog odvjetnika čini nedostojnim za obavljanje državno odvjetničke dužnosti ili mi dajte nekakav primjer, makar izmišljeni koje bi to bilo kazneno djelo kojega ni čini nedostojnom za obavljanje državno odvjetničke dužnosti?

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor poštovanog ministra Habijana.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem. Uvaženi zastupniče, tako mi je grah pao valjda danas pa svi hvalite nešto. Što se tiče vašeg pitanja odnosno konkretno spomenuli ste čl. 7. odnosno čl. 28. st.1. točka 3. koja se mijenja i glasi da ne citiram sa ovo što ste vi rekli, postoje određena kaznena djela iz nehaja. Dakle, smatramo da se svakome od nas može dogodit određeno kazneno djelo koje nije prouzročeno namjerno bilo izravnom il ne izravnom već iz nehaja.
Prema tome, mišljenja smo da ne moramo bit toliko rigorozni već i da se počinjenjem određenog kaznenog djela iz nehaja ne znači da bude zapreka u smislu upravo ove odredbe iz članka 28.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba nezavisnih zastupnika govoriti poštovani zastupnik Nino Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Kolegice i kolege, s obzirom da je riječ o drugom čitanju prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu neke stavove kluba nezavisnih zastupnika već sam iznio u prvom čitanju točnije u diskusiji u ime kluba i kasnije u raspravi prilikom prvog čitanja, pa se neću previše ponavljati.
Drago nam je da ste u Ministarstvu pravosuđa preispitali neke odredbe naročito članak 2. ovog prijedloga kojim se unutar DORH-a ustrojavaju posebni specijalizirani timovi. Podsjetit ću samo da je naš osnovni prigovor bio da novo osnovani specijalizirani timovi ne bi trebali imati ovlasti davati instrukcije s obzirom da je način davanja uputa i naloga unutar državnog odvjetništva već vrlo precizno razrađen zakonom i državno-odvjetničkim Poslovnikom.
U svakom slučaju i nadalje podržavamo pojačanu specijalizaciju državnim odvjetništvima kako što se tiče kibernetičkog kriminaliteta, tako i kroz osnivanje posebnog odjela za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima, te pred sudovima drugih država.
No kada govorimo o državnim odvjetništvima ne možemo isključivo govoriti o ovom prijedlogu zakona i njegovim odredbama, uvijek je potrebno uzeti u obzir širi kontekst, širi sustav. U protekla dva tjedna imali smo nekoliko prilika u kojima smo razmatrali i diskutirali o radu državnih odvjetništava počevši od izvješća glavnog državnog odvjetnika a potom i procesnih i materijalnih zakona koji su bili na dnevnom redu Sabora prošli tjedan.
Stoga se želim osvrnuti na puninu, cjelinu onoga što smo čuli i oko čega se čini mi se sve više slažemo da je potrebno učiniti kako bismo omogućili da državna odvjetništva bolje i učinkovitije mogu raditi svoj posao. Promatrajući dakle sve ove zakonske izmjene kroz optiku onoga što se u izvješću glavnog državnog odvjetnika ističe kao problemi sa kojima se državna odvjetništva suočavaju Hrvatski sabor napravio je nekoliko iskoraka u eliminaciji tih problema i to je dobro.
Primjerice u prvom čitanju je prošao Zakon o kaznenom postupku čiji je glavni cilj ubrzavanje postupaka pred optužnim vijećem koje je identificirano kao usko grlo kaznenog postupka. Ipak kako bismo na cjelovit način sagledali organizaciju državnih odvjetništava, njihov rad i privlačnost državno-odvjetniče profesije čini mi se da ćemo morati napraviti i hrabrije iskorake.
Tu u prvom redu mislim na Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Naime, samo ove jeseni već smo u nekoliko navrata i od različitih aktera čuli vrlo konkretne pozive da se uloga državne škole u imenovanju i napredovanju državnih odvjetnika ozbiljno preispita. O tome smo čitali u Godišnjem izvješću o radu državnih odvjetništava, o tome je govorio ministar, a i neki saborski zastupnici iz opozicije uključujući i mene. Naime, dojam je nakon svega da ta škola i njen završni ispit nemaju dodatnu vrijednost u odnosu na pravosudni ispit i da djeluje destimulirajuće za sve pravosudne dužnosnike, te odvraća pravnike od ulaska i karijere u pravosuđu. Jasno to u formalnom smislu nije tema ovog zakona, nego Zakona o Državnom odvjetničkom vijeću, ali zanimalo bi nas da predstavnici Ministarstva pravosuđa kažu o tome svoj službeni stav, a ne da nam se prenosi osobni stav ministra ili nekog drugog.
Osim toga na raspravi o Izvješću glavnog državnog odvjetnika pojavilo se i još jedno zanimljivo pitanje o kojemu se gotovo uopće ne govori. Mislim da je bila riječ o replici zastupnika iz reda parlamentarne većine, gradonačelnika Osijeka gospodina Radića koji je priupitao glavnog državnog odvjetnika kako vidi suradnju jedinica lokalne samouprave i državnih odvjetništava u postupcima dodjele državnih nekretnina.
Odgovor na tu repliku glasio je otprilike ovako. DORH je silno opterećen postupanjima pogotovo postupanjima dodjele u zakup zemlje, poljoprivredne zemlje. Mi radimo posao koji zapravo trebaju raditi jedinice lokalne samouprave i zaključuje kako je jako teško iz Zagreba sagledati stanje na terenu i kako bi se DORH rado odrekao tih postupaka. Dakle, mi tu govorimo o tome da smo DORH-u uvalili kolokvijalno rečeno jedan nezahvalan posao, da državna odvjetništva amenuju ili na neki način ovjeravaju sve pravne poslove koji se odnose na raspolaganje svim vrstama nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske posebno kada tim državnim nekretninama upravljaju i raspolažu jedinice lokalne samouprave. Drugim riječima mi nemamo povjerenje da jedan dio lokalnih zajednica može odraditi taj posao premda smo im ga povjerili ili ne vjerujemo lokalnim čelnicima da će to odraditi sasvim pošteno i na zakonit način. Pa sa svakim novim zakonom utrpavamo taj posao DORH-u. To zasigurno jedna ogromna količina, jedna ogromna satnica posla koju državni odvjetnici i njihovi zamjenici diljem Hrvatske moraju diljem Hrvatske moraju potrošiti da bi radili ili kontrolirali nečiji posao. Ovo ne govorim tek tako, ne govorim to bez veze jer nam se početkom političke jeseni počeo najavljivati novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, pa nas zanima jeste li vi u Ministarstvu pravosuđa u kontaktu sa vašim kolegama iz resora poljoprivrede i DORH-om, da se i ovo pitanje razmotri te da se DORH eventualno rastereti barem nekog dijela ovog posla.
I na kraju, govorit ću i o pritisku sa kojim se u globalu suočava naš represivni aparat čiji važan dio su i državna odvjetništva, dakle u kakvom kontekstu se donose ove izmjene. Riječ je o organiziranom kriminalu koji se unatrag nekoliko godina silno razmahao u Hrvatskoj, a koji se bavi trgovinom ljudima i njihovim nezakonitim prebacivanjem preko državne granice na teritoriju Republike Hrvatske.
Pojava kriminaliteta povezanog sa trgovinom ljudima i nezakonitim prelascima granice poprimila je ogromne razmjere. Primjerice broj kaznenih i drugih postupaka u kojima postupa DORH u vezi sa trgovinom ljudi udvostručio se, dakle porastao za 100% samo unutar jedne godine. Broj novih zatvorenika u hrvatskim zatvorima koji su povezani sa ovom vrstom kriminaliteta broji se svake godine u stotinama, a oni dolaze iz različitih država, cijelog niza država od Mongolije do palestinskih teritorija. Sam ministar nam je prošli tjedan rekao da je broj zatvorenika, stranaca u porastu i da već sada stranci čine oko 22% ukupne zatvorske populacije s tendencijom daljnjeg rasta. Premda se Vlada hvali kako su se migrantski pritisci na vanjsku granicu Hrvatske smanjili u Hrvatskoj i Europi sada imamo situaciju koja se ogleda u desecima, pa i u stotinama tisuća ljudi koji su dočepali EU, ali ih nitko ne želi.
Podsjetit ću prije dva tjedna analizirajući izvješća predsjednika Vlade o briselskim sastancima Europskog vijeća vidjeli smo da se diskurs oko migranta potpuno promijenio, da se više uopće ne spominje primjerice integracija nego se govori o ubrzanoj deportaciji, o sigurnim zemljama porijekla, o sigurnim trećim zemljama itd. Dakle, jasno nam je koji vjetar puše, pa se sada države loptaju sa tim ilegalnim migrantima koji su ušli, uspjeli ući na prostor EU žele ih se riješiti posebno onih koji su već došli u sukob sa zakonom. Tu je Hrvatska osobito ranjiva kao država na vanjskoj granici EU.
Posljednji podaci govore da je u samo 2024. godini Hrvatska zaprimila preko 24000 izraženih namjera za pružanje međunarodne zaštite, a nedavne brojke iz medija govore o desecima tisuća zahtjeva drugih država članica EU-a za povrat osoba u Hrvatsku, povrat osoba koje ne udovoljavaju uvjetima za ostvarenje međunarodne zaštite. Da se razumijemo, većina tih ljudi još uvijek se ne zadržava u Hrvatskoj nego nastavljaju tumarati kod nas i drugdje po Europi.
Međutim, kako do godine stupaju na snagu nova pravila iz pakta o azilu i migracijama izgleda da ćemo te tzv. tražitelje međunarodne zaštite morati i prisilno zadržavati kod nas i ograničavati im kretanje. Ovo su sve jasne tendencije koje će također opterećivati rad i hrvatskog pravosuđa i zatvorskog sustava, onda i državnog odvjetništva.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnik Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)

Hvala potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicom, kolegice i kolege.
Kako je to primijetio kolega Raspudić često nam je ministar u Saboru što je vjerojatno ne znam da li rado ili nerado, a valjda mora po poslu i to je skroz o.k. Došli smo do, kao što ćemo doći u cijelom nizu onih zakona koji su bili prošlog tjedna u Saboru pred njihov formalni ili proceduralni kraj, tako smo došli i blizu kraja što se tiče procedure i formalnosti vezano uz izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu.
I ne mogu se otet dojmu, a da i vladajuća stranka, a pogotovo ministri i članovi Vlade to i doživljavaju upravo tako kao jednu formalnost nekad ugodnu, nekad neugodnu koju moraju, koju moraju odraditi pred Hrvatskim saborom. Ovaj zakon nije nikakav rekao bih svjetonazorski zakon, ideološki zakon i mislim da nema nikoga u ovoj sabornici, u bilo kojem ministarstvu ili u krajnjem slučaju i bilo gdje u javnom, u javnom životu koji ne bi htio da imamo što bolji Zakon o državnom odvjetništvu.
Suzdržat ću se također i komentara zbog čega ovaj paket pod navodnike zakona, a kad kažem paket onda mislim samo na izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku, izmjene i dopune Zakona o USKOK-u i izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu mojoj ocjeni koju sam prošli tjedan rekao o tome da je vjerojatno inicirano od strane glavnog državnog odvjetnika nikako od strane ministarstva što je po meni ako ništa drugo evo najblaže moguće rečeno pogrešno. Jer ne može mi nitko reći da i kolega Malenica nije sad sa nama kao bivši ministar koji će vjerojatno dignuti ruke za ovaj zakon i ova dva prethodna, da isto to nije mogao napraviti i u svom mandatu. Jedino što tada glavni državni odvjetnik nije bio gospodin Turudić.
Any way što bi rekli naši mlađi. Ja ću prvo naravno pohvaliti određene stvari u ovom Zakonu i to prije svega pohvalit ministarstvo zbog prepoznavanja potrebe osnivanja specijaliziranih timova unutar DORH-a.
Ovdje ne govorim samo o osnivanju tima za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta već stavljanje zakonskog okvira, informiranje i drugih specijaliziranih timova. Ovlast glavnog državnog odvjetnika da na razdoblje od 5 godina imenuje članove takvih timova je isto nešto što će, po našem mišljenju dovest do kvalitetnijeg rješavanja te vrste kaznenih djela i veće učinkovitosti takvog tima, prvenstveno zbog upoznavanja ljudi sa kojima radi, ali i ono što je važnije, da je dodatnu odgovornost glavnom državnom odvjetniku i još nešto po čemu će se u konačnici vrednovati njegov mandat.
Također, kad govorimo o materijalnim pravima i pravima državnih odvjetnika i samu organizaciju DORH-a, treba pohvaliti odredbe koje idu za tim da se priznavanje troškova onim državnim odvjetnicima koji su upućeni na rad u području drugačijeg od njihovog matičnog, odredbe koje idu za tim da se pojednostavi, optimizira sustav kao što su pojednostanjivanje postupka određivanja godišnje liste istražitelja i izostavljanja potrebe davanja punomoći savjetnicima i ocjenjivanje savjetnika, itd., itd. i da završim ovaj mali blok pohvala sa jednom koja je možda po meni naj, najpozitivnija, a u prijedlogu je došla nakon provedbenog, provedenog savjetovanja s javnošću, prihvaćen je komentar pravobraniteljice za djecu kojim je skrenula pozornost da je u Nacionalno planu za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. za kaznene predmete nasilja u obitelji obveza države da osigura specijalizaciju najveće moguće razine kompetencija za postupanje.
Upravo jedan ovakav tim je nužno za DORH, kao što je navedeni nacionalni plan predvidio jednom od mjera je upravo revidiranje odredbe Zakona o DORH-u sa ciljem propisivanja posebnih uvjeta upravo za raspoređivanje predmeta nasilja u obitelji u rad pravosudnim dužnosnicima, vodeći računa o njihovih posebnim svojstvima, senzibilizaciji, sklonosti za rad na takvoj vrsti predmeta te redovitom stručnom usavršavanju za ovo područje.
Ovo sve iz razloga kako se i navodi u komentaru, nasilje u obitelji je izuzetno složen i raširen problem u društvu i bez učinkovite borbe od strane DORH-a ne možemo očekivati niti pravovremeno sankcioniranje, a nažalost možemo očekivati često i tragične posljedice.
Uvjetovanje prethodnim stručnim usavršavanjem samih državnih odvjetnika koji će raditi na ovakvim predmetima je posebno značajno za cjelokupno društvo, a ne samo za žrtve takvih djela.
E sad, da izjednačim cijelu priču, naša sam 3, po meni, po nama sporne stvari u ovim izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu. Naime, stvari koje su po nama ili suvišne ili promašene, pa ću krenit od one naočigled najmanje bitne, a o kojoj je najviše govorila moja kolegica Ikić Baniček u prvom čitanju kad je govorila u ime kluba. To su odredbe oko načina obavješćivanja javnosti o poduzetim radnjama u pojedinim predmetima. Naime, s obzirom da je ova tema već zaokupila javnost i da je izneseno niz argumenata, čini mi se pomalo nesretnom da se način ovakvog obavješćivanja javnosti uređuje samim poslovnikom DORH-a. Sretnije rješenje bi po nama bilo, a s obzirom da se ne radi o konkretnom poslu DORH-a, da se ipak ostavilo ministarstvu da, ministarstvu da uredi ovu problematiku.
Druga nelogična stvar je činjenica da s ovim prijedlogom zakona kod ocjenjivanja briše odredba o vrednovanju rada kroz, pod navodnike, kvalitetu odluka i opravdanom korištenju pravnih lijekova. Zbog čega to kažem? Iz razloga što mi se čini da potiče pasivnost prilikom rada na pojedinim predmetima, odnosno na nepreuzimanju odgovornosti. Upravo to je jedna od glavnih stvari zbog čega su postupci dugotrajni i zbog čega se zapravo svaki postupak u konačnici vodi dok se ne iscrpe svi pravni lijekovi.
Ovdje je trebalo ostavit barem na ovako simboličnoj razini, veću slobodu odnosno dati veću odgovornost onima koji predmete vode od njihovog početka pa do kraja. Možda će zvučat smiješno ili naivno, ali s obzirom da se na drugostupanjska rješenja često čeka i više od 5 godina, ovo je jedna od važnijih stvari koja za posljedicu ima nepovjerenje ljudi u pravosudni sustav. Poznato je da jedino pravovremeno donošenje pravomoćnih odluka predstavlja stvarnu pravdu, kako je i sam ministar voli naglasiti, ono ključno i sa strane države i sa strane okrivljenika, a pogotovo sa strane potencijalne žrtve kaznenog djela.
Ovakva odredba je još nelogičnija kad se ima na umu da se istim ovim izmjenama i dopunama zakona briše potreba da se samostalnom savjetniku izdaje punomoć za zastupanje na tim predmetima, odnosno gdje mu se praktički rade više slobode u radu.
I na kraju, naravno, dolazim do one izmjene kako je predložena, koja je po nama posebno sporna. Naime, predviđeno je da brisanje odredbe o potrebi provođenja periodične sigurnosne provjere za državne odvjetnike. Obrazloženje, kako ga čitamo ide u dva pravca. Prvi je taj da se na ovaj način želi izjednačiti pozicija državnih odvjetnika sa sucima, a nakon što je ustavni sud ukinuo odredbu o periodičnoj provjeri, provedbi sigurnosne provjere za suce, drugi razlog po predlagatelju je taj da će se na ovaj način rasteretiti agencija koja provodi sigurnosne provjere.
Oba razloga su potpuno neprihvatljiva i to na način da je prvi, ja bih rekao, duboko pogrešan, a drugi pomalo smiješan. Naime, kontrola rada sudaca postoji uvijek i to kroz svaki pojedinačni postupak u kojem su, bilo da je riječ o kontroli odluka od županijskog suda, Vrhovnog suda, Ustavnog suda ili Europskog suda za ljudska prava. Kod državnih odvjetnika, priča je malčice drugačija. Istina je da je DORH ustrojeno hijerarhijski, ali tim više jer državni odvjetnici primjerice, imaju ovlast odbaciti kaznenu prijavu i time niti ne započeti postupak.
Ovdje posebno želimo naglasiti da se državno odvjetništvo ne može gledati samo kroz kaznene postupke nego i kroz postupke građanskog prava u kojima kao jedini zakonski ovlaštenik zastupaju RH.
Ja mislim da će se svi složiti da bi bilo dobro da smo uvjereni da se nakon imenovanja na dužnost, a nakon proteka roka ipak nastavi odrađivati i to roka koji bi bio možda određen drugačije, nastavio određivati sigurnosna provjera, a kako bi bili sigurni da su oni koji zastupaju RH ipak dostojni to raditi i nemaju nikakve pontecijalne zakonske prepreke da to rade.
Na dio obrazloženja koje ide za tim da bi rasteretilo rad agencije koja provodi sigurnosne provjere, mislim da je suvišno trošiti riječi jer preopterećenost poslom ne bi trebao biti razlog da se smanjuje kvaliteta učinkovitosti ili u ovom slučaju povećava sumnja ili taj grozan dojam u radu državnih odvjetnika i u cijelo pravosuđe. Umjesto zaključka reći ću dvije stvari iako je o jednoj u svojoj replici govorio i kolega Raspudić. Znači u članku 7. ovog prijedloga se kaže u članku 28. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi: „Ako protiv njega bude potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje i državno-odvjetničke dužnosti. Ovom se odredbom tobože preciziralo o kakvim kaznenim djelima je riječ, dok odredbama važećeg zakona taj razlog eventualnog razrješenja glavnog državnog odvjetnika stoji ipak šire.
E sad, ako bih ja zaključivao zašto se ova odredba išla pod navodnike precizirati bolje da to ne radim. Mislim da je to dobro da manje-više svaki zastupnik ili zastupnica napravi za sebe. I da se vratim na kraju na početak ove priče osim između dva čitanja, osim onog prijedloga kolege Raspudića oko instrukcija o kojima je on isto ovdje govorio želim reći da se nisu uvažili primjedbe i prijedlozi zastupnice Viktorije Knežević, zastupnika Nine Raspudića, zastupnice Urše Raukar-Gamulin, ponovo zastupnika Nine Raspudića, ponovo zastupnice Urše Raukar-Gamulin, zastupnice Sandre Benčić, zastupnika Nikole Grmoje, zastupnika Nine Raspudića, zastupnice Kristine Ikić-Baniček, zastupnice Anke Mrak-Taritaš, zastupnice Urše Raukar-Gamulin, ponovo zastupnice Urše Raukar-Gamulin i na kraju opet zastupnika Nine Raspudića.
Čini mi se da je malo previše prijedloga došlo iz ovih sve što sam pročitao iz oporbenih klupa a da se nije našlo za shodno da iti jedan od tih zahtjeva bude ocijenjen kao kvalitetan, kao dobronamjeran i kao nešto što će učiniti ovaj zakon još boljim.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani ministre sa suradnicom.
Evo i prije mene je kolega iz SDP-a krenuo svoje obraćanje u ime kluba. Prije svega pohvala vama da ste stalno ovdje sa nama, iako ja smatram da je to u biti vaš posao i da ste zato i dobili povjerenje predsjednika Vlade i građana, da kao ministar vodite brigu o svome resoru i to apsolutno pozdravljam.
Nakon toga smo čuli i pohvale od strane kolege iz SDP-a vezano i za glavnog državnog odvjetnika, da je njegovim dolaskom se pokrenulo nešto i da se neke stvari sada događaju. I u biti možda to i govori zašto nas je danas u ovoj sabornici manje bilo, sudjelovalo u raspravi i prema replikama prema vama i sada i u ime klubova i u pojedinačnoj raspravi. Očito da to isto pokazuje da sa ovim Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu RH je praktički više-manje sve u redu, odnosno da on donosi pozitivne izmjene i da iz toga razloga nema potrebe za nekom većom političkom raspravom da završim svoje referiranje vezano za kolegu prije mene u ime SDP-a koji je nabrojao zastupnike koji su u prvom čitanju dali određene svoje prijedloge, a koji nisu prihvaćeni. Evo ja vjerujem da ako se pogleda u povijest kada je u jednom malom vremenskom periodu Socijaldemokratska partija imala priliku voditi Vladu Republike Hrvatske da su oni, evo ima tu i kolega koji su u to vrijeme bili prihvaćali sve prijedloge HDZ-a, pa očito je onda ta razlika između sadašnje i ondašnje vlasti.
No, da se vratimo na meritum ovoga prijedloga zakona. Ukoliko pogledamo i prošli tjedan kada smo imali set od šest zakona iz pravosuđa i danas Zakon o državnom odvjetništvu. I ako usporedimo i sa Godišnjim izvješćem glavnog državnog odvjetnika o radu državnih odvjetništava za 2024. godinu koji je također podneseno prije nekih desetak dana, onda možemo danas raspravljati i sa jednom malo širom slikom, a to je vezano za zakonodavni okvir koji se tiče i rada Državnoga odvjetništva Republike Hrvatske i rada USKOK-a kao posebnoga dijela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ali i cjelokupnih niza procesnih zakona i Kaznenoga zakona i Zakona o kaznenom postupku, Zakona o parničnom postupku i isto tako rješavanja onih problematika što se tiče samoga rada sudova, odnosno trajanja sudskih postupaka.
Mislim da upravo i iz toga razloga i ova današnja rasprava ja bih rekao ovako ne samo u pomirbenom i miroljubivom tonu nego vrlo malom broju zastupnika koji raspravljaju iz razloga što i oni možda najžešći kritičari kojima su uvijek bila puna usta korupcije, percepcije, loše oko pravosuđa, nedovoljnog angažmana i ministarstva i Vlade i u biti crnila kojeg su puštali prije razno raznih izbora koje su kasnije završili naravno na gubitničkoj strani su im sada kroz sve ove zakonske izmjene, ali i kroz čitanja koja nam dolaze kroz razne izvještaje i kroz statistike, analize i rezultate izbijeni. Dakle, nema više da netko može samo tako doći i održati neki svoj politikantski govor kako bi nanio štetu Republici Hrvatskoj, radu pravosudnih tijela ili ulaganju države u njihov rad.
I to je dobro. Mislim da upravo sa takvim izvještajima, mislim da upravo sa ovakvim izmjenama i dopuna zakona ćemo izbijati ja bih rekao one koji samo žele na crnilu ili na razno raznim teorijama zavjera i urota umanjivati ono što jako velik broj ljudi na različitim razinama općina, županija i na nacionalnom nivou svakodnevno doprinose u jačanju i vladavine prava i neovisnosti i samostalnosti rada svih pravosudnih tijela, ali u konačnici onda i borbe protiv i organiziranoga kriminaliteta i korupcije na najvišim razinama.
Ono što me osobno veseli čitajući i ove izmjene i dopune zakona, ali i nekoliko zakona o kojima smo raspravljali prošli tjedan je da se može vidjeti ja bih sada rekao ne samo intencija predlagatelja zakona odnosno Vlade Republike Hrvatske nego sada već i zacrtani smjer jačanja rada pravosuđa, svih pravosudnih tijela i to na svim razinama.
Dakle, detektirali smo nekoliko puta prije ključne ja bih rekao slabe točke ili uska grla u radu pravosuđa, prije svega to je bilo vezano za materijalna prava ljudi koji rade od vježbenika, namještenika, službenika do najviših dužnosnika i sudaca preko uvjeta rada u prostorima u kojima se to obnaša, zatim vezano i za same procesne radnje od rasprave koje su dugo trajale, uvođenje digitalizacije u sve postupke, uvođenje tonskoga snimanja, uvođenje suđenja na daljinu. Sami ste rekli danas kada i DORH i USKOK rade zajedno na jednome mjestu u Branimirovoj ulici koliko samo to omogućava jednu bržu protočnost informacija i predmeta i međusobne komunikacije. Ako pogledamo da se trenutno provodi najveći projekt od samostalnosti RH vezano za unapređenje učinkovitosti rada pravosuđa i dostupnosti pravosuđa našim građanima, to je uređenje trga pravde gdje će biti smješteni i Trgovački sud i Visoki trgovački sud, Upravni sud, Visoki upravni sud, Centar za mirenje, Pravosudna akademija. A ukoliko pogledamo dakle sve one aktivnosti koje se rade na različitim sudskim ustanovama, ako uzmemo i podatke vezano za druge dijelove RH gdje se obnavljaju županijska i državna odvjetništva i ako pogledamo vezano za povećanje materijalnih prava i zapisničara i informatičara, ako pogledamo dakle da smo sada uravnotežili i primanja svih djelatnika koji rade u sustavu pravosuđa i onda dodamo još i ovaj dio koji ste i sami spomenuli sistematizacija, da je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije upravo zahvaljujući vašom osobnom odlukom kao ministra krajem prošle godine donijelo promjenu sistematizacije za raspisivanje dodatnih 104 mjesta za zamjenike općinskih i županijskih odvjetništava i da će samo zahvaljujući tome u ovom narednom periodu novih sto zamjenika državnih odvjetnika prisegnuti. Ako pogledamo da se broj vježbenika kojih je bilo nula prije godine popeo sa nule na 18 pa sa 18 na 37 protekle godine i ako pogledamo da su se počeli puno više ne samo ambiciozni nego i stručni ljudi javljati na natječaj za rad u DORH-u onda vidimo da u tom jednom kvalitetnom, sveobuhvatnom, odgovornom politikom u jačanju u radu neovisnih i samostalnih institucija RH koje će prije svega osigurati kvalitetne uvjete rada, materijalna prava svih djelatnika, al isto tako i kroz nabavku što možda nismo danas spomenuli i informatičkih i svih drugih potreba omogućiti da rade na najvišoj razini i u konačnici. Ako pogledamo da danas osim odjela za međunarodnu arbitražu koja kako je i kolegica Uršar Raukar rekla zauzima preko 50% vezano za same iznose gdje je RH stranka iako možda sam tu u krivu, ali mislim da kroz rasprave prije smo vidjeli da financijski dio koji zauzimaju međunarodne arbitraže i taj proračun je apsolutno odvojen od proračuna rada DORH-a i ako pogledamo i godišnje izvješće o radu i DORH-a i USKOK-a onda vidimo da su na kraju godine ostala i određena neutrošena sredstva koja su kasnije vraćena u državni proračun.
Prema tome, istine radi i činjenice radi, svake godine kada je i DORH i USKOK i druga tijela zatražila određene financijska sredstva i od Vlade RH ne samo da su ta se sredstva bila omogućena nego su kao što smo vidjeli na kraju godine ostala i neutrošena skroz.
S druge strane naravno da međunarodne arbitraže koje su vrlo kompleksne, koje su vrlo dugačke i koje traju puno više, ja bih rekao jednoga ili dva mandata određene vlade i na koja naravno ni mi kao RH ne možemo utjecati stvaraju situaciju da se ne može predvidjeti za sljedeću godinu koliko će određenih sredstava biti potrebito niti kako će u konačnici ona završiti i da li će završiti u interesima RH ili će završiti u drugim interesima. Ono što je tu bitno da se i prema međunarodnim arbitražama apsolutno sve obveze RH ispoštuju na vrijeme čime se štiti i ugled RH, ali i ugled svih onih koji zastupaju RH.
Vjerujem da ove izmjene i dopune zakona koje su danas pred nama zajedno sa svim drugim izmjenama i dopunama Zakona o kojima smo govorili, a s obzirom da ćemo se do kraja i ove kalendarske godine još nekoliko puta vidjeti u HS-u po pitanju i drugih dijelova odnosno zakona koje nismo danas raspravili, a koje idu u smjeru jačanja i pravosudne policije i u smjeru još drugih aktivnosti koje su pred nama će sigurno doprinijeti ne samo da sljedeće godine kada budemo raspravljali o izvješćima vidimo napredak RH i na ljestvici vladavine prava i na ljestvici borbe protiv korupcije i broj zaposlenih na najvišim tijelima u pravosuđu nego da ćemo imati onda i još jedan bolji i kvalitetniji pregled stanja pravosuđa koje možemo pratiti iz godinu u godinu. Iz toga razloga klub HDZ-a će podržati ovaj Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu državnog odvjetništva. Hvala

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovana zastupnica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem. Uvaženi ministre sa suradnicom, kolegice i kolege.
Smatram neophodnim podsjetiti da ovu raspravu vodimo kada je jedna grana vlasti pravosudna bez predsjednika Vrhovnog suda i već predugo bez ravnatelja USKOK-a, čeka se izmjene zakona izglasavanje izmjene Zakona o Ustavu kako bi se smanjili kriteriji, kako bi se određena osoba koja je odana Ivanu Turudiću onda i zaposlila kao ravnatelj USKOK-a što ga stavlja naravno u zavisnost o glavnom državnom odvjetniku što je naravno suprotno zadaći USKOK-a.
Općenito želim ponovno po tisućiti put nešto reći o nedostatku ljudi u DORH-u, o izmjenama i dopunama govori se o dodjeli predmeta odnosno o raspoređivanju zaposlenika sukladno njihovoj senzibiliziranosti i edukciji što naravno pozdravljamo, apsolutno, ali je upitno koliko je to realno izvedivo jer je DORH, kao što svi vrlo dobro znamo potkapacitiran već sada. Situacija je po izvješću glavnog državnog odvjetnika nešto malo bolje nego prošle godine, ali a ovim prijedlogom se dodaju nova opterećenja i obveze na već preopterećene zaposlenike i dužnosnike. Ukratko potpuno je razvidno da su nasušno potrebni bolji ljudi, bolja organizacija posla jer u ovakvim uvjetima rada neminovno oni postaju ne svojom krivnjom manje učinkoviti i naravno zbog preopterećenosti, ponavljam ne svojom krivnjom i manje kvalitetni.
Ponovit ću podatke iz izvješća glavnog državnog odvjetnika 69% predviđenih zamjenika državnih odvjetnika je samo zaposleno, a 60% županijskih državnih odvjetnika ima više od 55 godina i jasno je da otprilike za pet godina ukoliko se nešto vrlo, vrlo hitno i angažirano ne napravi DORH bi mogao doći u ozbiljnu blokadu rada zbog nedostatka kadrova.
I ovim izmjenama u ovom dokumentu kaže se da nisu potrebna dodatna sredstva iz državnog proračuna, mi se s tim nikako ne slažemo jer da parafraziram onu narodnu, koliko para toliko i kvalitete rada DORH-a. Naravno da su potrebna sredstva dodatna i naravno da su neophodna i hitna nova zapošljavanja.
O timu za kibernetički kriminal, dakle previđeno je osnivanje tog tima, apsolutno podržavamo i znamo da je neophodno, međutim taj tim će isto biti sastavljen od djelatnika i dužnosnika koji rade i da tako kažem svoje svakodnevne poslove. Isto se ne spominje novo zapošljavanje u upitno je koliko će ti ljudi biti u stanju se baviti tim specijaliziranim poslom, ukoliko će se baviti samo time naravno nedostajat će kadrovi za redovan rad DORH-a.
Upitno je isto tako da postojeći zaposlenici koji nisu specijalno educirani za kibernetički kriminal će morati podučavati i sami će se morati priučiti, potom savjetovat one druge, vidjet ćemo koliko će to biti uspješno odmah u početku, a svjedočimo potrebama koje su svakim danom sve, sve veće.
Naravno da ćemo svi podržati osnivanje specijalnih timova ne samo za kibernetičku sigurnost, no kako bi timovi doista funkcionalno djelovali ponovit ću potrebno je zaposliti dodatne ljude i ili naravno izdvojiti postojeće, ali da se onda bave samo tom temom, a na njihova mjesta njihove obaveze da preuzmu novi zaposlenici.
Za specijalizirane timove samo bi htjela isto tako napomenuti, nedostatne kapacitete za nošenje sa kaznenim djelima iz područja kaznenih djela protiv okoliša kojih ima sve više, sve su teža jer naravno profit je uvijek jači od javnog interesa i od zaštite prirode i okoliša. Primjerice, razni požari u reciklažnim dvorištima, odlagalištima, zatim požari plastike kao je bilo u Drava internationalu u Osijeku ili zakapanje radioaktivnog otpada u Lici.
Što se tiče razrješenja glavnog državnog odvjetnika gdje se kaže da će se ne razrješuje se ako bude potvrđena optužnica za kazneno djelo kojega čini nedostojnim. Mi zaista ne znamo na koji način će se određivati ta nedostojnost tko će raditi, kako će to raditi po kojem kriterijima jer je na recentnom primjeru g. Turudića smo mogli vidjet i vidimo da postoje značajne razlike u kriterijima kod recimo npr. nad i HDZ-a kad je u pitanju dostojnost, moral, etika, ne ucjenjivost, neovisnost i sl..
Mislim da je potpuno neprihvatljivo da ta odredba bude tako neodređena jer naravno ostavlja prostor manipulacijama, različitim interpretacijama pa naravno onda i arbitrarnosti. To su tzv. što bi moji prijatelji koji su pravnici rekli, pravne praznine koje se ne mogu uvoditi u zakon kako bi se štitio jedan određeni pojedinac.
I ono što je važno napomenut ne radi se ovdje o prekršajima nego se radi o kaznenim djelima i osoba koja krši Kazneni zakon pa i na najblaži mogući način ne može predvoditi cijeli DORH koji postoji da goni upravo takve ljude, a naravno nije nikakav primjer drugim ljudima jer nema manje i više važnih kaznenih djela za osobu čiji je osnovni zadatak da kazneno goni ljudi za sva kaznena djela.
Vaša primjedbe g. ministre da to se misli na kaznena djela iz nehaja, oprostite postoji iz ubojstvo iz nehaja koliko ja znam u Kaznenom zakonu pa rekla bih da je vaše obrazloženje potpuno neprimjereno. Mi smo ili ćemo dat svakako za vrijeme ove rasprave amandman i na taj članak.
Što se obrazovanja i edukacije tiče smatram neophodnim ponovno podsjetiti, mada nije predmet ovih izmjena na nevjerojatnu činjenicu da glavni državni odvjetnik najavljuje izdavanje znanstvenog časopisa gdje će on biti glavni i odgovorni urednik na odbore je rekao da on to neće radit, što još, još neprihvatljivije, je li, mislim netko tko se potpisao je kao glavni i odgovorni urednik, kaže ja to neću radit, radit će njegovi zamjenici, što, mislim, dobro. Potpuno neprihvatljivo, ali meritum stvari je da glavni državni .../nerazumljivo/... odgovor, samo da još to kažem, odvjetnik Turudić je rekao da će nas to staviti uz bok zemljama kao što je Švicarska, nažalost u Švicarskoj nema takvog časopisa.
Eto, tako da je g. Turudić ponovo govorio neistinu, što je njemu normalni, ali mi ne želimo da nam to postane normalno. Ono što je meritum je to da će glavni državni odvjetnik sada imati moć da određuje i znanstvene karijere stručnjaka i profesora iz kaznenog i procesno-kaznenog prava. Cinično je njegova teorija da će takav časopis prinijeti disperziji, kako on kaže, određivanja o tome tko će znanstveno napredovati jer je, veli on, dobro to za razvoj demokracije i u znanstvenom ozračju.
Kad Turudić brine o demokraciji, mislim da se svi moramo jako zabrinuti. Svakako, smatramo da je potpuno neprihvatljivo i opasno da DORH širi, rekla bih čak mimo zakona svoje djelovanje i utjecaj i na znanstvenu i sveučilišnu zajednicu gdje mu ni na koji način nije mjesto. Ne bi se smjelo dozvoliti da se takvim grubim nasrtajima ruši neovisnost znanstvenog rada i što još važnije, da se utječe na znanstveno napredovanje.
Gomilanje takve moći u rukama samo jednog čovjeka, tj. Ivana Turudića, konkretno, nažalost podsjeća na neka prošla vremena. Na neke prošle diktature, nažalost. Ukidanje sigurnosnih provjera, mi se svi vrlo dobro sjećamo da je jedan od problema kada se imenovalo Ivana Turudića bila manjkava sigurnosna provjera. Znamo da je uneseno u zakon '21. i tada se reklo da je neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje državnoodvjetničke dužnosti pa sada smatramo da, kao što kaže OECD ili ne u vladavini prava, izvješću o vladavini prava se preporuča isto tako, ukidanje .../nerazumljivo/... sigurnosnih provjera, to citiram, da treba ponovno razmotriti novouvedene periodične sigurnosne provjere svih sudaca i državnih odvjetnika koji provodi nacionalna sigurna agencija i umjesto toga osigura njihov itengritet na temelju drugih postojećih mehanizama uzimajući u obzir europske standarde neovisnosti pravosuđa i autonomija državnih odvjetnika, dakle svi vrlo dobro znamo da Hrvatska nije dostigla europske standarde neovisnosti pravosuđa, dapače, svjedočimo da od 2013., kada smo ušli u EU ti standardi padaju i sasvim sigurno može se vrlo lako objasniti zbog čega su sigurnosne provjere potrebne, kad se pozivate na odluku Ustavnog suda, to se odnosi na suce. Nemojmo zaboraviti da se suci imenuju doživotno i tu jest velika razlika sa državnim odvjetnicima koji se ne imenuju do doživotno i ta sigurnosna provjera je sasvim sigurno nešto što je neophodno da ostane u Zakonu o državnom odvjetništvu i predlaže se da ove .../nerazumljivo/... pardon, provjere zadrže samo za službenike i namještenike nadležno za postupanje u .../nerazumljivo/... predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta, dakle službenici i zaposlenici da, a oni sa stvarnom moći ne jer, maloprije sam govorila upravo o tome da se rihta zakon o USKOK-u kako bi se određena osoba tamo primila koja ne zadovoljava sadašnje uvjete nego ćemo se ovim zakonom smanjivanjem uvjeta to onda i omogućiti i bit će u direktnoj ovisnosti o Ivanu Turudiću.
Tajnost službene komunikacije, dakle odredba da se tajnim smatraju sva pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar DORH-a, dakle po Zakonu o tajnosti podataka treba provesti postupak kvalifikacije i odrediti najniži mogući stupanj koji štiti interese RH i vrijednosti koje su gore navedene i ne može se sve, sve, načelno klasificirati kao tajno plus, ne može svaki papir, svaki dokument biti proglašen tajnom, između ostalog i zato što ga se onda treba periodički treba utvrđivati postoje li još uvijek potreba da bude klasificiran, a to je zaista veliki administrativni teret jer se, jer ako npr. neki novinar traži informaciju, u odluci o tome da li .../nerazumljivo/... Bože, deklasificirati, ispričavam se, ili ne, treba, naravno, onda tražiti i mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, što sve produljuje i komplicira dobivanje informacija.
I još ću jednom ipak evo, na kraju, spomenuti međunarodne arbitraže. Komentar g. Ivana Turudića nakon dugo, cijelog dana rasprave je bilo da on nije čuo ništa pametno ovdje. To je u njegovom bezobraznom stilu, ali je tada naveo i međunarodne arbitraže. Nije toliko bitno da sam ja o međunarodnim arbitražama govorila, ali je bitno da on nije o tome govorio jer on u svom izvještaju govori o postotcima koje sam navela, znači za '23. sredstva su bila 52,7% cijelog proračuna DORH-a, a za '24. su porasla na 57,2% i ja bih rekla da ta značajna povećanja su zaista ugrožavaju rad DORH-a. To da su ostala neutrošena sredstva zašto se nisu preusmjerila u DORH, ostaje pitanje i svakako ponavljamo našu, našu zamolbu, traženje da se …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… izađe iz europske povelje …

Reiner, Željko (HDZ)

…/Upadica Reiner: Hvala. U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLASA i DOSIP-a govorit će zastupnica Dalija Orešković. Izvolite./…

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

… kako bi bilo manje međunarodnih arbitraža.
Hvala.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Zastupnice i zastupnici navest ću samo jedan primjer koji je dovoljan da sve što HDZ govori o našem pravosuđu stavite u određeni kontekst pa neka svatko procijeni za sebe. Naime, negdje pred kraj svog izlaganja zastupnik u ime kluba HDZ-a govoreći o statistici, jer kompletno Izvješće o radu DORH-a se svelo na brojne statističke podatke, ali u toj statistici piše da su pretprošle godine DORH-u ostala neutrošena sredstva i kao sad mi to trebamo pohvaliti, jer gle vraga DORH odgovorno vodi brigu o svojim financijama.
Međutim, kada se tom istom DORH-u Ivanu Turudiću ponaosob postavi pitanje tko je odgovoran za propalo vještačenje u slučaju Agrokor, koji su naši građani platili preko milijon i nešto eura odgovora nema. Kada se tom istom Turudiću postavi pitanje kako to da je nakon 8 godina provođenja jednog politički montiranog procesa, a slučaj Agrokor je nedvojbeno politički montiran proces došlo do toga da od početnih 18 okrivljenika padnemo na 6. Dakle, to znači da se protiv ovih 12 koji su sad odjedanput nakon 8 godina ispali iz optužnice postupak više neće voditi.
Dakle, šta su onda svih tih godina radili? Stvarali su trošak. Država će sada morati platiti ogromne troškove njihovim odvjetnicima zbog neosnovano vođenog postupka. I kada se postavi pitanje pa dobro kojim su se to pravnim načelima, logikom i kaznenim odredbama u DORH-u u ono vrijeme vodili, kažem istom DORH-u čijeg čelnika uvijek bira vladajuća HDZ-ova većina kojoj je bilo u interesu da opravda donošenje Zakona o Agrokoru kako bi se Todoriću ukrala njegova kompanija, isporučila novim odabranim od strane HDZ-a odabranim vlasnicima. Odgovora nema, e to vam je ne odgovor, ne odgovorno upravljanje državnim financijama, jer će ukupnu štetu, ukupan trošak i odvjetnika i propalih vještačenja ali danas sutra i naknadu štete Todoriću plaćati hrvatski građani.
I ovaj predmet pokazuje ono na što cijelo vrijeme upirem prstom, a taj je da je najveća slabost našeg pravosudnog sustava kao da govorimo o Državnom odvjetništvu to što ne postoji neovisan i nepristran rad jer nikako da Hrvatska napravi taj iskorak, pa da se odluči promijeniti odredbu Ustava i zagarantirati da ćemo glavnog državnog odvjetnika birati dvotrećinskom većinom. Jer dok je ovakav politički establishment uvijek ćemo imati politički podobnu osobu.
Drugi problem, ogroman problem je nemogućnost vanjskog nadzora i kontrole. Dakle, ne postoji uopće politička volja da se osmisli način kako bi bilo stručna javnost, bilo treća tijela kontrolirala odbacivanje kaznenih prijava od strane DORH-a.
I treća stvar koja je velik problem u našem pravosuđu to je nedovoljna zaštita zviždača. Potrebno je uvesti posebne ovlasti zviždača da oni sami u određenim slučajevima nastave kazneni progon ako to već Državno odvjetništvo ne želi uz financijsku pomoć države i kompenzaciju odvjetničkog zastupanja jer u slučajevima prijava zviždača i zviždači i oni koji ih zastupaju rade u javnom općem interesu vrlo često kontra koruptivnih političkih elita. To su tri temeljne stvari. Međutim, niti jednu od ove tri temeljne stvari, dakle jačanje neovisnosti čelnog čovjeka, vanjski nadzor nad radom DORH-a pogotovo kad odbacuje kaznene prijave i jača zaštita zviždača nema jednostavno niti naznake, niti trunka političke volje da bilo što što struka zagovara godinama i dio opozicije ministar uvaži. Sluha nema, dijaloga nema, nema niti pomaka.
Prema tome, izmjene i dopune koje su sada pred nama možemo okarakterizirati kao rješavanje jednog manjeg dijela problema u našem pravosuđu i možemo načelno reći da je to o.k. Ali naši građani vide da je hrvatsko pravosuđe opterećeno brojnim problemima, a da ima ministra koji rješava samo one sporedne, one lakše, one probleme koji zapravo ničim neće ugroziti korupciju vladajuće većine. O tome se radi, jer borba protiv korupcije svi ćete se sa mnom složiti zapravo već godinama nema niti u tragovima. Ono što ima, ima brisanje, eliminiranje ili eutanazija svih ključnih antikorupcijskih institucija i tijela da ne krećem u tom pravcu.
Prošli puta sam ministra izravno pitala kada smo govorili o Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a tiče se i ovog zakona može li nabrojati jedan jedini slučaj, konkretan slučaj iz prakse koji je poslužio kao podloga za promjenu zakonodavnog okvira. I ministar je naravno rekao da ne zna, jer naš ministar nema praksu, nema običaj da izučava stvarno stanje i da na temelju stvarnog stanja kreira rješenja koja su eto sukladna našim problemima i potrebama.
I to ponavljam zašto ima veze sa ovim slučajem? Zato što ćemo mi sada pod alibijem, pod krinkom pomlađivanja kadrova u DORH-u što je svakako potrebno, ali kažem mlađi kadrovi imaju manje iskustva i manju sposobnost otpora prema hijerarhijski nadređenoj osobi, a DORH je jedna vrlo zatvorena hijerarhijski ustrojena institucija što znači da ćemo napuniti DORH sa poslušnim kadrovima koji će postupati onako kako im šef kaže, a šef će im uvijek u velikim korupcijskim slučajevima reći ne diraj mi glavu koja me bira i postavlja. E upravo se o tome radi u slučaju prijave zviždačice Maje Đerek o kojoj su ovih dana pisali mediji, a pisali su zato što je USKOK odbacio kaznenu prijavu protiv ministra Branka Bačića, protiv Zvonimira Frke Petešića, protiv Marija BAnožića, međutim ono što je problem stvarni problem, strukturni problem kojeg bi ministar trebao riješiti je sljedeće, dakle kada DORH ili USKOK odbaci kaznenu prijavu onda nekoga tko je tu kaznenu prijavu podnio uputi da može sam preuzeti kazneni progon. U ovom slučaju u kojem je država oštećenja, dakle država svi mi, za svoju imovinu koja se prema prijavi broji otprilike u vrijednosti od dva miliona eura, dakle našeg novca ne HDZ-ovog, ne SDP-ovog, našeg zajedničkog državnog novca, novca svih građana, dakle USKOK se dosjetio da nadzornom odboru tvrtke Državne nekretnine dostavi to rješenje o odbačaju i kažem vi ako želite možete sami nastaviti progon.
A gle vidi vraga tom istom nadzornom odboru te tvrtke Državne nekretnine je Maja Đerek pisala i upućivala na sve te nepravilnosti koje je kasnije opisala i sastavila u kaznenoj prijavi, međutim taj nadzorni odbor nije poduzimao ništa. I sada se nalazi u situaciju da pod a) mora sam sebi skočiti u usta, što neće, pod b) morao bi kazneno goniti upravu koju taj nadzorni odbor bira i ima zadatak kontrolirati, isto tako i ministre koji su postavili taj nadzorni odbor da tamo sjedi. Drugim riječima, oni kojima je USKOK dao mogućnost da nastave kazneni progon kako bi nama vratili naših ukradenih dva miliona eura su u čistom sukobu interesa. E to su vam dragi moji zastupnici i zastupnice strukturni problemi koje piše u odredbama naših zakona i to su oni strukturni problemi koje bismo mi prilikom izmjena ili dopuna ili donošenja novih zakona trebali mijenjati.
Sve dok HDZ glumi da ne vidi, ne čuje, ne želi znati, ne želi prihvatiti niti jedan od argumenata ili amandmana ili bilo čega što dolazi od strane opozicije, mi imamo pravo govoriti, dakle vi nam zapravo dajete to pravo, ne ono da nam ga dajete nego servirate nam materijal, servirate nam razloge da vas takvima smatramo, dakle štite korupciju koju kreirate u vlastitim redovima i koristite zakonske ovlasti, zakonski kroj da stvari ostanu upravo takve da je sve manje zviždača, da ono malo ljudi što se ohrabrio zapravo ispadnu ludi jel rade kontra sebe jel će sigurno nadrapati, država kontinuirano ostaje bez svojih resursa, bez svoje imovine koja se kontinuirano dijeli jednim te istim lopovima i vi nas uvjeravate da je stanje u pravosuđu sjajno i da ništa osim onoga što se čega se dosjetio famozni ministar Habijan ne treba mijenjati. Eto, na biračima je da vas sve skupa smijene, ali evo još ćemo malo pričekati.

Reiner, Željko (HDZ)

Idemo na pojedinačnu raspravu pa će govoriti poštovani zastupnik Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)

Hvala potpredsjedniče. Ministre.
Vidim da sam se jedini javio za pojedinačnu raspravu htio sam samo ponoviti nešto što sam pročitao i što sam govorio u pojedinačnoj raspravi kad je bilo izvješće glavnog državnog odvjetnika samo ću pokušat zamijenit ključne riječi, a kako bi ukazao na jako važnu stvar koju evo ukazujem već tjedan dana, al nekako me se s one strane i ne sluša šta je ok.
Znači ja ću se u raspravi pozabavit naravno pitanjem temeljeno važnosti za pravni poredak naše demokracije, pitanje koje se ne tiče pojedinca već principa, pitanje koje u konačnici testira snagu naših institucija i našu predanost u borbi za vladavinu prava. Funkcija državnih odvjetnika je od neizmjerne važnosti, ali i velike moći i utjecaja. Osobe koji su koje rade u državnom odvjetništvu donose u konačnici i odluke o podizanju optužnica u predmetima koji se tiču kaznenih djela.
Vjerujem da se svi ovdje slažemo uključujući i vas g. ministre da takva funkcija odnosno takve funkcije zahtijevaju apsolutno potpuno jasno i nesumnjivo povjerenje građana. I upravo zbog velike moći koju funkcija državnih odvjetnika ima ona mora bit isto toliko i transparentna. Sa povjerenjem se nitko ne rađa, nitko nam ga ne udjeljuje, nitko ga ne nasljeđuje, ono se ne pretpostavlja. Povjerenje se gradi svojim radom, svojim ponašanjem, svojim izjavama, a demokratska društva imaju još jedan element građenja povjerenja, a to je sigurnosna provjera.
Sigurnosna provjera nije nikakva kazna, sigurnosna provjera nije nikakva sumnja prema pojedincu, sigurnosna provjera je standardni moderni i nužan postupak za sve one koji obavljaju najosjetljivije državne funkcije, ona je alat, a ne cilj. Alat koji služi zaštiti nacionalnih interesa, zaštiti pravnog poretka, zaštiti integriteta same institucije, a u konačnici zaštite integriteta i same osobe koja tu funkciju obnaša.
Upravo iz tog razloga sigurnosna provjera je nešto što bi trebala biti ne samo prvi korak prije imenovanja na ovu dužnost, ona mora uključivati procjenu rizika od sukoba interesa, procjenu ranjivosti na politički utjecaj. I to ne bi trebalo doživljavat kao bilo kakav napad na bilo čiji integritet, pogotovo integritet državnih odvjetnika, to je zaštita integriteta te funkcije od svake sumnje.
Odbijanjem odnosno ne provođenjem dodatnih sigurnosnih provjera, mislim da se šalje opasna poruka u društvu. Poruka da se neka pravila ne tiču svih, poruka da možda postoje ljudi koji rade u sustavu i koji su jednakiji od drugih. Čini mi se da građani Hrvatske odnosno uvjeren sam imaju apsolutno pravo očekivati da će osobe na takvoj važnoj funkciji kao što su državni odvjetnici biti osobe čija će prošlost, postupci i veze pa tako i političke veze biti temeljito provjereni i potvrđeni kao čisti. U uređenom demokratskom društvu to nije privilegija, to bi trebao biti standard.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa.
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovani ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kratko da se osvrnem na kraju današnje prilično kratke rasprave o konačnom prijedlogu zakona. Odmah da krenem sa ovim zadnjim što je u pojedinačnoj raspravi kolega Restović spomenuo, a tiče se periodičkih sigurnosnih provjera da ne ostane u javnosti nešto što naprosto nije točno. Zašto brišemo? Brišemo zato što izjednačavamo sve pravosudne dužnosnike to sam već uvodno obrazlagao, pa neću posebno trošiti vrijeme na to.
Ali što se tiče zamjenika općinskih državnih odvjetnika i zamjenika županijskih državnih odvjetnika oni su i potpadaju i pod Zakon o sigurnosnim provjerama. Zakon o sigurnosnim provjerama isto tako na neki način obvezuje obnavljanje sigurnosnih provjera svakih 5 godina. Prema tome, ništa se tu ne mijenja po pitanju periodičkih sigurnosnih provjera čisto da u javnosti ne ostane dojam da se nešto ukida ili da zamjenici općinskih i županijskih državnih odvjetništva su od ovoga izuzeti. Ovdje se samo radi o usklađenju, dakle Zakon o sudovima i Zakon o DORH-u.
Što se tiče kadrova, žao mi je što kolegice Raukar više nema obzirom da je velik dio posvetila pitanju kadrova i koliko sam shvatio devastaciji kadrova u pravosudnim tijelima što unatoč što sam i prošli tjedan govorio puno o kadrovima, što sam i danas govorio puno o kadrovima, pa onda ću ponovit bez obzira što nije ovdje ali isto tako da ostane u medijima nešto što nije točno.
Ako gledamo broj zamjenika i općinskih i županijskih državnih odvjetnika i usporedimo 2023., 2024. sistematizaciju radnih mjesta desetljećima se nije mijenjao broj i povećavao, desetljećima. Lani dvije odluke ministarstva povećao se broj dakle za zamjenike općinskih i državnih odvjetnika za 72, za zamjenika županijski za 31 mjesto. Ono što je posebno mislim bitno, a to je pitanje vježbeničkih mjesta za sva pravosudna tijela 178, za to 36 se odnosi upravo na državno-odvjetničke dužnosnike. I mislim da je to upravo ta svježa nova krv koja nam je u sustavu itekako potrebna i zato mi je žao što je kolegica Orešković na neki način ja bih rekao uvrijedila upravo te mlade ljude ja bih rekao pune entuzijazma kao što je pretpostavljam i ona kao mlada pravnica bila nekada entuzijastična. Danas je to nešto drugačije, a nazvala ako sam dobro zapamtio poslušnicima. To baš nije naziv nekome tko ulazi i završi Pravni fakultet, položi pravni ispit želi čuti na početku svoje pravosudne karijere.
Što se tiče kadrova dalje i dobne strukture žao mi je što nema ni kolege Raspudića koji se na to osvrnuo. Pitanje državne škole za pravosudne dužnosnike zapravo od prvoga dana od kada sam stupio na ovu dužnost govorim zajedno sa svojim timom i kolegama u ministarstvu da smatramo da je ta država škola koja je u sustavu, odnosno sklopu Zakona o Pravosudnoj akademiji nema smisla, da je želimo ukinuti zato što njezina funkcija odnosno više ne ispunjava svoju funkciju. Dakle, ljudi koji su položili, odnosno završili Pravni fakultet, položili pravosudni ispit doista nema smisla više da za vrijeme radnog vremena dvije godine idu u tu školu i da polože završni ispit koji maltene isti kao što je bila i materija na samom pravosudnom ispitu. Na taj način zapravo nam danas ljudi ulaze u sustav vrlo kasno sa 40 i više godina i smatramo da ćemo ukidanjem te škole zapravo rasteretiti i dijela njihovog vremena koje zapravo moraju polagati, odnosno ići u tu školu i polagati ispite i usmjeriti zapravo na ono što je bitno, a to je praktičan rad na mjestu gdje rade kao pravosudni dužnosnici.
Dovoljno o tome govori i podatak da ako pogledamo suce mi od 1650 sutkinja i sudaca imamo gotovo njih 600 i više, između 60 i 70 godina. Ako pogledamo da samo 34 suca su nam do 30 godina dovoljno govori da ćemo uskoro imati problem i zapravo smo od početka govorili da smo se spremni sa tim izazovom između ostalog i suočiti. Prema tome, prepoznajemo one probleme ili izazove koji jesu u pravosuđu, koji jesu pred nama. Da li su to pitanje dobne strukture pravosudnih dužnosnika, da li je to pitanje infrastrukture, da li je to pitanje materijalnih prava, da li je to pitanje novih kadrova mislim da se sa svakim od tih problema suočavamo i od njih ne bježimo i nitko ne govori da je situacija u pravosuđu kolegice Orešković sjajna.
Ja sam i prošli tjedan rekao i sad kažem svjestan sam izazova koji jesu ovdje, svjestan sam izazova koji postoje u ovom resoru pogotovo koji se tiče pravosuđa. Ali isto tako sam spreman zajedno sa svojim timom se sa njima suočiti i za njih odgovarati, ali isto tako ne preuzimati odgovornost i za ono što je bilo prije.
Ali u tome ne mogu uspjeti niti sam zajedno sa svojim timom ako će konstantno od dijela oporbe narativ o pravosuđu biti prilično crn, a tome ste kolegice Orešković svakako doprinijeli i vi pa i tijekom današnje rasprave i to mi je žao. Pogotovo mi je žao što sam rekao u pogledu mladog kadra entuzijastičnog kadra kojeg ste nazvali poslušnicima. To vam baš nije trebalo.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo nekoliko replika.
Prva je zastupnice Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Ministre vi nemate ni malo srama kad kontinuirano obrćete teze i pilu naopako u odnosu na suštinu onoga što je rečeno. Ako se itko zalaže za neovisno pravosuđe onda sam to ja. Kada sam govorila o novim kadrovima govorila sam o realnoj strukturi jedne hijerarhijske organizacije u kojoj će oni podređeni, oni novi, oni mlađi biti itekako pod utjecajem svega što im govori netko tko ih nadzire i kontrolira. A kako bi se tim mladima dala prilika da pokažu svoje znanje, entuzijazam, nepristranost i neovisnost u radu predlažem da u zakone uvedete i ojačate odredbe o mogućnosti vanjske kontrole koja nije inspekcija ministra nego vanjske kontrole struke, objektivnosti, javnosti u prosudbi donesenih odluka.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice. Ovo što ste iznijeli i u replici prije i tijekom svog govora u ime kluba i sada, niste ništa konkretno rekli. Dakle ovo je sve imaginarno o čemu vi pričate, o nekoj vanjskoj kontroli.
Ja ne znam da li praktično možete pojasniti nekome što bi to značilo i kako bi to u praksi izgledalo? Dakle jedno je pričati ono što mislite da bi javnost željela čut, a drugo je raditi svoj posao i pokušati zajedno sa svima u radnoj skupini doista napraviti nešto za sustav, ako govorimo o pravosuđu koje je prilično izazovno i koje ima problema i s kojima se treba suočiti. Jedno su floskule, jedno je rad na tome da doista nešto promijenimo sa stvarnom voljom da nešto promijenimo.
I ne, nije me sram jer me nema čega biti sram, ali mislim da bi vas moglo biti sram zato što ste doprinijeli toj percepciji protiv koje se tobože borite, a to je negativna percepcija u pravosuđu i vi imate zasluge u tome.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo predsjedavajući. Pa evo, poštovani ministre, na kraju ove rasprave, ali i na tragu ovoga što ste sada rekli, a gledajte, kako očekivati od kolegice Orešković koja predsjednika Vlade naziva da je „furer“, nas sve naziva da smo kvislinzi, pola milijuna mladih naziva na Hipodromu da su kopitarski, kopitarska kopita, kako onda očekivati da pohvali bilo kojeg mladog čovjeka koji želi doći raditi za pravosuđe, za državu, to bi bilo iznenađenje.
Tako da, ovo je samo nastavak retorike koju gđa Orešković koristi prema HDZ-u, prema Crkvi, prema mladima, prema domoljublju, prema državi i dobro, to je njen politički stav, koliko god se to nekome sviđalo ili ne, ali zato su i rezultati izbora takvi kakvi jesu koji su očito njoj ne sviđaju.
Ja želim samo reći da vjerujem da ove izmjene i dopune će biti samo dio onoga što ćete i u budućnosti u vašem mandatu činiti da jačate i snažite i DORH i pravosuđe.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Dok ste postavljali ovu repliku, kolegica Orešković je pobjegla iz sabornice pa možda nije oke da se osvrćem više na ono što je govorila prije, ali slažem se da nam svima treba malo više uvažavanja i dijaloga i u HS-u i medijskom prostoru.
Samo je ponekad to teško ako s druge strane imate osobu koja vas nažalost naziva svim ovim epitetima koje ste vi naveli, onda to više nije demokracija, onda je to već neki drugi sustav i zato kažem, volio bih, gotovo kad govorimo o pravosuđu, da ipak nastupamo s više međusobnog uvažavanja ili da se više slušamo. Nažalost to ponekad izostaje.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo.
Nisam primijetio da je otišla zastupnica, ali imala je raspravu i zaista nema rasprave o pravosuđu da to nije crno, tragično, loše, bilo ća da, bilo što da govorimo pa i danas smo vidjeli jedan izljev bijesa na način izbora predsjednika Ustavnog suda, ne, pa se sjetim izbora, recimo, te iste gđe, tada za predsjednicu povjerenstva za .../nerazumljivo/... na isti način, sličan način, ali tada je to bilo super, danas to sve ne valja, itd.
Zašto to govorim? Dobili ste 3 besplatna savjeta, nema veze što su beskorisna, ali ću se osvrnut na onaj jedan, a taj je koji se tiče toga da bi trebali vi razmišljati o tome kako da ojačamo neovisnost DORH-a na način da sve kaznene prijave pregleda neka komisija koju bi vjerojatno činila ona, g. Bauk ili netko reći i rekao bi, e to je taj, sve ste loše napravili, niste dobro to istražili i sad ćemo, sad ćemo mi to drugačije.
Mislim čemu onda uopće da imamo taj DORH, ako nam za svako tijelo pravosudno treba nadzor i još jedanput pregled svih presuđenih situacija.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.
A pardon, povreda Poslovnika dignuo je kolega Restović. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Restović, Tonči (SDP)

Hvala potpredsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238, a zapravo nije pa ću dobit opomenu, ali koristim priliku da na ono što je ministar izlagao, čl. 99, taj je brisan ovim izmjenama, izmjenama zakona o glavnom državnom odvjetništvu, on kaže, glavni državni, državni odvjetnik dužan je svakog zamjenika podnijeti zahtjev za obnavljanje provedene temeljne sigurnosne provjere svakih 5 godina i to je ono što ste rekli da po drugom zakonu će se morat provodit.
Pod st. 2, obnavljanje temeljne sigurnosne provjere provodi se sukladno zakonu kojim se uređuje .../Govornik se ne razumije./... osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Ja evo, …
.../Upadica: Hvala./... držim za riječi da će trebat …
.../Upadica: Hvala./... provodit ovu periodičnu …
.../Upadica: Hvala./... ali nisam siguran u to.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. Nije bila, i sami ste rekli povreda Poslovnika pa moram dat opomenu.
Ovaj, sad imamo odgovor na repliku prethodnu.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče Borić, slažem se, ovoga, zapravo ste jako dobro opisali koliko bi to bilo sve skupa nakaradno, dakle, zato sam i pitao koji je to konkretni prijedlog. Ja ne znam do kud je onda granica, tko će onda kontrolirati te koji će kontrolirati DORH, dakle granice nema i tko su ti ljudi koje će odabrati i koji je to broj ljudi i kako je to u praksi provedivo?
Nije provedivo, ali dobro da ste spomenuli i slučaj Ustavnog suda, spomenuli ste i slučaj Vrhovnog suda, dakle oni koji bi trebali birati, to je HS, njima je to oduzeto da bira predsjednicu ili predsjednika Vrhovnog suda, ali zaslužujući nekom drugom kojeg je taj isti nazivao, recimo gospođa koje nema, a svakakvim ružnim epitetima, a danas ga hvali. Toliko o integritetu i toliko o licemjerju.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala g. predsjedavajući, poštovani g. ministre. Pa evo čujemo i danas, a i inače slušamo od oporbe da je problem u pravosuđu upravo taj da je slaba popunjenost u DORH-u, da je starosna struktura loša i onda kad vide da se upravo sada na pomlađivanju, da će velik broj mladih kadrova biti .../nerazumljivo/... onda kažu da se radi po njima, kako oni to kažu, o poslušnicima, o neiskusnim ljudima koji su tu samo da bi slušali šefa.
Da li možete zbog hrvatske javnosti ukratko samo reći znači glavni kriteriji koji su kod odabira odnosno izbora pomoćnika .../nerazumljivo/...
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče. Slažem se da nije dobra poruka onima koji gledaju ili koji će ovo prenijeti ono što je zapravo ovdje u hrvatskoj sabornici izrečeno upravo po pitanju mladih kadrova koji žele ući u sustav i sigurno im nije neka poruka nego im je odvraćajući faktor. Što se tiče uvjeta, ono što sam već i rekao u nekoliko navrata, netko tko je završio pravni fakultet, netko tko je položio pravosudni ispit, netko tko je određeni broj godina ako mislite ili na zamjenike županijskih ili općinskih županijskih odvjetnika i konkurira za tu poziciju mora odraditi u struci mislim da nije o.k. nije u redu govoriti o njima kao o poslušnicima.
Isto tako, mislim da nitko ne može reći da nakon desetljeća što smo napokon povećali broj sistematiziranih mjesta itekako bilo potrebno, ali isto tako i ovaj broj 178 vježbenika u pravosudnim tijelima itekako bio potreban upravo kako bi mlade ljude koji jesu na tržištu koji završavaju i Pravni fakultet, polažu pravosudni ispit imali priliku negdje početi i stječi iskustvo, a ne biti poslušnici.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
Mi ćemo nastaviti sa radom sutra u srijedu 1. listopada i prva točka bit će Izvješće o radu policije u 2024. godini.
Želim vam ugodan ostatak poslijepodneva!
SJEDNICA PREKINUTA U 15,32 SATI

30

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 166

24.10.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)

Sad ćemo se izjašnjavat o amandmanima Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu.
Predlagatelj je Vlada RH, amandmane je podnio Klub zastupnika Možemo!.
S nama je državna tajnica Fadila Bahović iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Dobar dan, izvolite, najprije na amandman jedan koji se odnosi na čl. 2..

Bahović, Fadila

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Amandman br. 1. Kluba zastupnika Možemo! se ne prihvaća. Naime, u svakom državnom odvjetništvu poslovi se raspoređuju Godišnjim rasporedom poslova kao aktom državnog odvjetnika kojim se određuje koji će zamjenici, savjetnici i drugi zaposlenici raditi na poslovima određene vrste. Utvrđeni Godišnji raspored poslova uvijek se može mijenjati i prilagođavati u konkretnim okolnostima u državnom odvjetništvu. Imenovanje članova i specijaliziranih timova u Državnom odvjetništvu RH propisano je na vrijeme od 5.g. s ciljem da se osigura kontinuitet rada ovih stručnih tijela uzimajući u obzir upravo njihove posebne savjetodavne i koordinativne zadaće u cijelom sustavu državnog odvjetništva neovisno o trajanju mandata pojedinog Glavnog državnog odvjetnika RH.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Naime, mi smo ovim izmjenama htjeli zapravo ovim amandmanom postići upravo da ono traje ali ne 5 godina. Zašto? Potrebno je da svaki novi glavni državni odvjetnik ima mogućnost sastaviti svoj tim ljudi i zbog toga smatramo neprimjerenim da se voditelji ili članovi specijaliziranih timova biraju na 5 godina kao se to evo sad predlaže, a vi ste pokušali obrazložiti u odbijanju ovog amandmana.
Mandat glavnog državnog odvjetnika je 4 godine i zato predlažemo izmjenu kojom se omogućuje novom glavnom državnom odvjetniku da oformi vlastite timove poglavito da može postavljati voditelje od svog povjerenja što je iznimno važno. Tražim glasanje.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala gospođo Novak.
Izvo… amandman 2. na Članak 7.

Bahović, Fadila

Amandman 2. na Članak 7. Kluba zastupnika Možemo! se ne prihvaća.
Osnova za razrješenje glavnog državnog odvjetnika RH na ovaj se način izjednačava s osnovnom za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda RH kao čelnika sudbene vlasti ali i s osnovama za razrješenje sudaca i zamjenika državnih odvjetnika.
Nisu sva kaznena djela po svojoj prirodi takva da nužno dovode do nedostojnosti za obnašanje najviših pravosudnih dužnosti. Primjerice kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz nehaja ako nije nastupila teža posljedica. Kriterij nedostojnosti utvrđuju ovlaštenici za podnošenje prijedloga za razrješenje te za donošenje odluke o razrješenju.

Radin, Furio (Nezavisni)

Opet gospođa Novak da, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)

Upravo ovo nedostojno je upitno i ovo povjerenstva kada će imati te kriterije. Naime, jedan od uvjeta za razrješenje glavnog državnog odvjetnika na način da se razrješuje ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo koja ga i sad citiram, čini nedostojnim za obavljanje državno odvjetničke dužnosti. Što to znači? Vrlo je nejasno tko, na koji način i prema kojim kriterijima određuje što se to smatra nedostojnim i kada, hoćemo li mi to imati da vidimo definicije tog nedostojnog.
Ne može se dozvoliti da ta odredba bude tako neodređena jer otvara prostor manipulacijama i potpuno različitim interpretacijama. To su tzv. pravne praznine na koje smo evo već navikli u našim zakonima a koje se ne bi smjele uvoditi u ovaj zakon.
Nadalje, ne govorimo ovdje o prekršajima koji ste vi naveli kao jedan primjer već o kaznenim djelima. Osoba koja krši kazneni zakon pa i najblaži mogući način ne može predvoditi cijeli DORH koji postoji da upravo goni te ljude. Uz to nije ni primjer drugim ljudima jer nema manje važnih i više važnih kaznenih djela. Tražim izjašnjavanje.

Radin, Furio (Nezavisni)

nači traži se glasovanje.
Amandman 3. na Članak 20.

Bahović, Fadila

Amandman 3. na Članak 20. Kluba zastupnika Možemo! se također ne prihvaća.
Naime, brisanje odredbi o periodičkim sigurnosnim provjerama u državnom odvjetništvu radi ujednačavanja statusa svih pravosudnih dužnosnika ne znači odsustvo svake sigurnosne provjere u sustavu državnog odvjetništva.
Temeljna sigurnosna provjera provodi se prema Zakona o Državno odvjetničkom vijeću u postupku prvog imenovanja na dužnost zamjenika općinskog državnog odvjetnika za sve kandidate, a u postupku imenovanja zamjenika županijskog državnog odvjetnika te imenovanja zamjenika glavnog državnog odvjetnika za kandidate koji u tom trenutku ne obnašaju državno odvjetničku dužnost.
Općinski i županijski državni odvjetnici i njihovi zamjenici prema Zakonu o tajnosti podataka prolaze sigurnosne provjere radi pristupa klasificiranim podacima, a ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te državno odvjetnički dužnosnici koji se raspoređuju na mjesta zamjenika ravnatelja ili upućuju na rad u ured prolaze sigurnosne provjere prema odredbama Zakona o uredu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođa Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)

Sigurnosna provjera unesena je u zakon 2021. godine i tad se u obrazloženju tvrdilo da je temeljna sigurnosna provjera neodvojivo vezana citiram, uz pretpostavke za uredno obnašanje državno odvjetničke dužnosti, kraj citata. I da bi se na temelju nalaza mogli inicirati postupci.
Sada se poziva na odluku usuda o sucima i ujednačavanje statusa pravosudnih dužnosnika, ali usud u svom obrazloženju kaže da to nije primjereno u odnosu na suce čiji položaj je u ustavnopravnom poretku RH po definiciji kako je prethodno obrazloženo nije usporediv s položajem bilo kojeg od subjekata koji na temelju Članka 13. …/Govornica se ne razumije./… kao općeg propisa mogu biti podvrgnuti i sigurnosnim provjerama uključujući tu i kandidate za sudačke dužnosti.
Dakle, argument da se izjednačava položaj pravosudnih dužnosnika ne stoji jer se usud pozvao na posebnost položaja sudaca koji se imenuju doživotno.
U izvješću o vladinim pra… o vladavini prava se preporuča ukidanje sigurnosnih provjera. Citiram, ponovo razmotri ne… novouvedene periodične sigurnosne provjere svih sudaca i državnih odvjetnika koje provodi Nacionalna sigurnosna agencija i umjesto toga osigurava njihov integritet na temelju drugih postojećih mehanizama uzimajući u obzir europske standarde neovisnosti pravosuđa i autonomije državnih odvjetnika te mišljenje Venecijanske komisije.
Dakle, potpuno je jasno da Hrvatska nije dostigla europske standarde kada se naš glavni državni odvjetnik tada predsjednik Županijskog suda nalazi s optuženicima USKOK-a ili dokazano laže pred saborskim odborom. Dakle, ukoliko se ukinu sigurnosne provjere moglo bi se pomisliti da se ukidaju i zato da glavni državni odvjetnik više ne mora prolaziti tu torturu.
Sigurno je da bi se ukidanjem sigurnosnih provjera još više snizilo povjerenje građana u pravosudni sustav. Tražimo glasanje.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Glasovanje znači.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, drugo čitanje, P.Z. broj 166.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane je podnio Klub zastupnika Možemo!, izjašnjavanje smo podnijeli ranije a sada ćemo glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća.
Imamo 3 amandmana Kluba zastupnika Možemo!.
Amandman broj 1.
Amandman nije prošao.
Prelazimo na amandman broj 2. istog kluba zastupnika.
Nije prošao.
I amandman broj 3.
Amandman nije prošao, pa dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu.
Molim glasujmo.
Glasovalo je 123 zastupnica i zastupnika, 76 za, 4 suzdržana, 43 bilo je protiv pa je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu.

PDF