Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

10

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 181
19.09.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 181

Ona je u hitnom postupku i znači podliježe svim pravilima drugog čitanja.
Amandmani se mogu dati do kraja rasprave.
To je prijedlog Vlade naravno.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i za obrazovanje, znanost i kulture.
Državni tajnik gospodin u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji, socijalne politike gospodin Ivan Vidiš je s nama i upoznat će nas s prijedlogom, s ovim hitnim prijedlogom zakona.

Vidiš, Ivan
Potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija nositeljima stručnih kvalifikacija stečenih u jednoj od država članica ali u trećim zemljama jamči se pristup istoj profesiji i ostvarivanje istih prava pri obavljanju te profesije u Hrvatskoj kao i našim hrvatskim državljanima.
Regulirane profesije kao što znate i kao što smo raspravljali na odborima su one kojima se osobe ne mogu zaposliti samo na temelju diplome ili svjedodžbe obrazovne ustanove već moraju ispunjavati i dodane uvjete.
Pojam regulirane profesije podrazumijeva da su uvjeti za pristup i obavljanje profesije kao i način njezina obavljanja propisani zakonom ili drugim pravnim aktom. Naime, za obavljanje regulirane profesije nužno je posjedovanje stručne kvalifikacije stečene nakon formalnog obrazovanja koja može uključiti određeno radno iskustvo, licenciju, trajno stručno usavršavanje i slično.
Važećim Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija uređuju se minimalni uvjeti osposobljavanja u Hrvatskoj za obavljanje pet sektorskih profesija. To su profesije poput doktora medicine, doktora dentalne medicine, medicinskih sestara odgovornih za djelatnost opće njege, primalja, magistra farmacije, doktora veterinarske medicine i npr. arhitekata.
Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, sustav priznavanja kvalifikacija za rad u Hrvatskoj u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan i privremeno pružanje usluga, postupci priznavanja kvalifikacija na temelju zajedničkih kompetencijskih standarda te uvođenje i funkcioniranje europske profesionalne kartice.
Brzo i učinkovito priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za pristup reguliranim profesijama iznimno je važno kako bi svi građani država članica EU mogli užimati svoje, uživati svoje temeljne slobode unutarnjeg tržišta.
Administrativne prepreke koje usporavaju ili otežavaju priznavanje kvalifikacija predstavljaju ozbiljnu prijetnju funkcionalnosti zajedničkog europskog tržišta rada. One stvaraju neravnotežu u pristupu profesionalnim prilikama i otežavaju mobilnost stručnjaka posebno u sektorima gdje je potražnja za deficitarnim kadrovima iznimno problematična i izazovna za funkcioniranje različitih sustava.
Pravovremeno i transparentno priznavanje kvalifikacija ključno je za omogućavanje slobodnog kretanja kvalificiranih stručnjaka unutar EU. Zakon je noveliran 2019., 2020., 2023. godine upravo radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU odnosno Direktivom 2013/55 o izmjeni Direktive 205/36 o priznavanju stručnih kvalifikacije i Uredbe 1024/2012 tzv. IMI uredba te Direktivom 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojim se reguliraju regulirane profesije.
Izmjenama važećeg zakona pristupilo se radi transponiranja Direktive 2024/505 o izmjeni Direktive 205/36 u pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija medicinskih sestara za opću zdravstvenu njegu koje su osposobljene u Rumunjskoj. Navedena direktiva predstavlja važan i konkretan korak u priznavanju stručnih kvalifikacija medicinskih sestara za opću zdravstvenu njegu osposobljenih u Rumunjskoj. Naime, cilj direktive je dodatno olakšati priznavanje kvalifikacija medicinskih sestara koje nakon pristupanja Rumunjske EU nisu ispunjavale minimalne uvjete osposobljavanja.
Kao odgovor na to, a u skladu s Direktivom o stručnim kvalifikacijama Rumunjska je uspostavila poseban program usavršavanja kako bi se zadovoljili navedeni uvjeti. Kako bi se u ovaj program usavršavanja uključilo uvjete o priznavanja na temelju sličnih prava ciljano su izmijenjene odredbe Direktive o stručnim kvalifikacijama u pogledu stečenih prava.
U skladu sa tim medicinskim sestrama koje posjeduju dokaz o završenom programu usavršavanja omogućuje se ostvarivanje prava na priznavanje stručnih kvalifikacija bez potrebe dokazivanja stručnog iskustva. Time se smanjuju potrebe za dodatnim testiranjem ili evaluacijama njihovih kvalifikacija što ubrzava proces zapošljavanja i integracije u zdravstvene sustave drugih država članica.
Direktiva dakle izravno olakšava priznavanje stručnih kvalifikacija medicinskih sestara za opću zdravstvenu njegu stečenih u Rumunjskoj temeljem dokaza o završenom programu usavršavanja. Transponiranju navedenih direktiva, odnosno izmjenama ovih zakona medicinske sestre koje posjeduju dokaz o završenom programu usavršavanja više neće morati dokazivati višegodišnje iskustvo, odnosno trogodišnje iskustvo jer će njihovi završni programi usavršavanja biti dovoljan temelj za priznavanje njihovih kvalifikacija. Za priznavanje njihovih kvalifikacija bit će ujedno i brže, transparentnije i manje birokratskih opterećenja čime dodatno jačamo rekao bih povjerenje među državama članicama.
U skladu sa navedenim mislim da transponiranjem navedene direktive u hrvatsko zakonodavstvo činimo važan korak prema uklanjanju administrativnih prepreka za slobodno kretanje građana i pristup reguliranim profesijama osobito nama a i svima drugima iznimno važnom zdravstvenom sustavu gdje je svaka kvalificirana osoba ključna posebno iz perspektive krajnjih korisnika. Olakšavamo prekogranično zapošljavanje medicinskih sestara koje su svoje kvalifikacije stekle u Rumunjskoj temeljem posebnog programa o usavršavanju koje se vodi izmjenama ovog zakona i time osiguravamo bolje funkcioniranje zdravstvenog sustava i što je posebno važno priznajemo i vrednujemo znanje i vještine koje su stvarno stečene bez nepotrebnih administrativnih barijera.

Također moram napomenuti da ovaj zakon pokazuje da možemo donositi konkretnije i ciljane promjene unutar određene regulirane profesije s ciljem uklanja prepreka i jačanja mobilnosti unutar zajedničkog tržišta.
Zahvaljujem na pažnji. Napomenuo bih da smo na Odboru za zakonodavstvo dobili jedan amandman kojim se adresiraju određene nomotehničke korekcije koje ćemo svakako prihvatiti i stojimo na raspolaganju za raspravu o ovoj iznimno važnoj temi. Ja vam se zahvaljujem na pažnji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa i vama.
I sada replike. Dobro.
Prva replika gospođa Dubravka Novak, izvolite. Možete, čuje.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče mene zanimaju dvije stvari. Svakako na početku dobro nam dođe svaka regulacija profesija s obzirom na odljev ljudi koji još uvijek imamo iz naše zemlje i potrebni su nam evo strani radnici, pa u tom smislu moja će kolegica više reći o tome. Ono što mene zanima svake godine 200 medicinskih sestara odlazi u inozemstvo, a 30% njih razmišlja o tome. Što činite da one ostanu ovdje, da nemamo takav odljev ili što ćete ozbiljno poduzeti da se zaustavi taj trend?
I drugo, zbog spoznaje da imamo deficitarno zanimanje medicinskih sestara snižen je prag upisa u srednje medicinske škole što je rezultiralo eto i slučajem da je cijeli jedan razred pao. Znamo koliko su naše medicinske sestre zaista kvalificirane, odane svojoj profesiji, koliko brinu o svojim pacijentima, zaista ih poštujemo. Ne mislite li da ovakvim …
…/Upadica Radin: Hvala. Vrijeme./…
… načinom srozavamo njihovu profesiju i kvalitetu usluge našim bolesnicima?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Na početku rasprave prije svega bih na neki način iskazao zahvalnost svima koji djeluju u tom sektoru. Mislim da su medicinske sestre i braća nekako prvi kontakt prema pacijentu i zato smatram da je jako važno da o tome raspravljamo.
Ono što bih ja rekao iz perspektive Ministarstva rada je da definitivno poboljšanje materijalnih uvjeta je smanjen broj odlazaka iz Hrvatske, odnosno mi već dvije godine imamo pozitivan imigracijski saldo. I ono što je bitno istaknuti da u tom saldu sve je više naših državljana koji za početak se odlučuju ne otići iz Hrvatske, a onda je sve više onih koji se vraćaju. Prošle godine je to bilo otprilike 13000 naših državljana koji se vratilo, tako da mislim da su bolji materijalni uvjeti tu točka broj jedan, o tome mogu malo detaljnije kasnije.
Kada govorimo o interesu za ovu profesiju jučer smo na, baš smo na Odboru za zdravstvo evo citirao bih kolege iz Komore saznali da zapravo je povećan interes za upis studij medicinskih sestara što je svakako pohvalno, a mislim da je nama zadatak voditi računa i o popularizaciji te profesije, ali i o kvaliteti za krajnjeg korisnika …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… čime se vi referirate na ovo zadnje pitanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani državni tajniče, dakle ovim se prijedlogom zapravo transponira direktiva EU koja se odnosi na priznavanje stručnih kvalifikacija medicinskih sestara čije osposobljavanje je započelo prije ulaska Rumunjske u EU. I time se zapravo olakšava mobilnost radne snage u zdravstvenom sektoru i zapravo ja bih rekla da se ubrzava proces zapošljavanja i integracije medicinskih sestara u zdravstvene sustave drugih zemalja EU, pa tako i u zdravstvenih sustav Republike Hrvatske koja je također članica EU.
Ukoliko imate, a vjerujem da imate možete li nam reći podatak koliko se trenutno stranih zdravstvenih radnika, odnosno medicinskih sestara ili medicinskih tehničara nalazi u Republici Hrvatskoj …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
… integrirano je u hrvatski zdravstveni sustav.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Vidiš, Ivan
Pa mislim da je to svakako važno za raspravu da vidimo kako se uopće kreću te brojke. Mi smo dobili određene podatke u pripremi za ovu raspravu. Mi trenutno u Hrvatskoj imamo otprilike, imamo 95 medicinskih sestara koje obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Većina njih odnosno ako se ne varam 76 su državljani trećih država, ostatak znači manji broj su iz drugih država članica EU što govori da moramo naravno uvijek bit vrlo koncentrirani na tko nam dolazi i koje su kvalifikacije koje te osobe imaju, ali na što, mislim da je dosta dobra stvar u našem ministarstvu što smo omogućili učenje hrvatskog jezika do dosta visokih razina jer smo primijetili da kod reguliranih profesija ako ćemo biti iskreni veliki izazov je učenje hrvatskog jezika do adekvatne razine. Međutim, brojke rastu iz godine u godinu tako da je bitno da odmah nekako u startu, u početku nekog priljeva u Hrvatsku ozbiljnijeg budemo spremni na sve postupke.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Herman.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče uvijek kada govorimo o dolasku stranih medicinskih sestara u zdravstveni sustav postavlja se pitanje materijalnog položaja naših sestara. Vi ste u prvom odgovoru na repliku već dotaknuli to pitanje.
Moje pitanje bi bilo kakav je trenutno materijalni položaj naših medicinskih sestara u našem sustavu, kakve su njihove plaće odnosno ima li tu kakvih pomaka?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Vidiš, Ivan
Hvala vam što ste me nekako vratili na tu temu budući da nisam stigao do kraja odgovoriti zastupnici Novak, međutim ja mislim da upravo materijalni položaj je tu najbitniji element. Ne možda najbitniji jer je to više od samog posla, to znate vi najbolje, vi ste ovaj u toj profesiji, što je najbolje sreli smo se na vašem radnom mjestu, ali ajmo bit konkretni.
Znači izvukao sam podatke 10. mjesec 2016. bruto plaća medicinske sestre 1.160 eura, 6. mjesec 2025. 2.537 eura bruto. Znači to je nominalan rast od 118%. Budimo objektivni, realni je nešto manje 62%. Prema tome, mislim da je tu vrlo jasno kakav pomak je, kakav pomak je napravljen. To je ogroman pomak, to je jako izdašan pomak i mislim da je upravo ta razina plaća i ovaj ogroman rast koji dosada nismo imali utjecao na to da sve više kolegica i kolega želi ući u tu profesiju, ostat u Hrvatskoj, a nadamo se i u što većem broju vratiti.
…/Upadica se ne razumije./…
Bruto da, da, dobro.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Vlašić Iljkić, replika.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče spomenuli ste važnost zdravstvenog sustava i potrebe jačanja mobilnosti unutar zajedničkog tržišta. U izvješću primjerice pučke pravobraniteljice se navodi da je samo prošle godine Hrvatsku napustilo 222 medicinske sestre i 73 liječnika. Gotovo 400 pritužbi se odnosi na duge liste čekanja, lošu dostupnost usluga i nezadovoljstvo komunikacijom u zdravstvenom sustavu. A tko je onda na prvoj crti tog nezadovoljstva? Upravo medicinske sestre koje rade u kroničnom manjku kadra i često pod pritiskom iznad ljudskih mogućnosti. Bez boljih plaća, pravednih koeficijenata i strategije zadržavanja kadra sestre će nastaviti odlaziti.
Što ćete poduzeti za poboljšanje koordinacije zapravo međuresorno da bi se poboljšali radni uvjeti ili povećali upisne kvote uz stipendiju. Primjerice uz vas danas ovdje mogli smo i očekivati predstavnike Ministarstva zdravstva jer složit ćemo se da je ovo problem koji zahtijeva koordinaciju više ministarstava da bi uistinu …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… pružili našim građanima najbolju uslugu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Vidiš, Ivan
Evo naveli ste puno točaka koje da smatram da je to za sve jednu širu raspravu, ja vam ne, ja osobno ne bi bio toliko ambiciozan da govorim na nekoj stručnoj razini o zdravstvenom sustavu budući da naš resor prati više taj segment plaća koji samo opisao i taj rast koji nama bitan i sudjelovali smo u reformi samog sustava plaća koji sigurno nije idealan jer ozbiljna reforma je korak u pravom smjeru.
Ja bih osobno rekao da je definitivno vidljiv rekao bih ogromni napredak u materijalnom položaju, a što se tiče samog funkcioniranja zdravstvenog sustava to bi ipak prepustio svojim kolegama. O tome mogu vrlo detaljno samo kao korisnik i prije svega bih iskazao zahvalnost svima koji obavljaju ovu profesiju, stvarno rade lavovski posao i zaslužuju svako poštovanje. Mislim da ovaj segment o materijalnim pravima i ovaj rast koji sam pokazao dovoljno pokazuje da unatoč vrlo teškim okolnostima nije se štedilo na medicinskim sestrama. Može li bolje? Sigurno može ali ovo su stvarno ogromni pomaci u njihovim materijalnim pravima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Božo Petrov.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovani državni tajniče bili bi da nije se dogodila inflacija, al o tome koliko medicinske sestre po vama trebaju biti zadovoljne s 1.400 eura neto plaće u sadašnjim uvjetima ne iz 2016. o tome ću za vrijeme rasprave pa ćete imati prilike uzeti 5 minuta za raspravu i osvrnuti se na to, ali ja bi se sada htio vratiti na ovaj zakon.
Pa mi odgovorite samo kratko da ne i treća pitanje broj. Prvo pitanje, ovaj zakon uređuje samo isključivo medicinske sestre iz Rumunjske da, ne? Drugo pitanje, budući da je Rumunjska definirala tijelo da bi se ovo napravilo je li Hrvatska podupire rješenje da mora napraviti tijela druge države da bi se nostrificirale ovakve diplome i kvalifikacije? Treće pitanje, koliko tijela je napravila RH za svoje građane za druge države?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Vidiš, Ivan
Moram priznat da nisam baš sasvim detaljno razumio pitanje budući da je, mislim za početak mi imamo komorski sustav koji je nadležan za zajedno sa ministarstvima za reguliranje, za regulirane profesije i on vrlo jasno propisuje na koji način se, vi ste rekli nostrificira ali zapravo priznaju strane visokoškolske kvalifikacije. Kod nas je to kao što sam rekao komora, sustav je, jasan je kako to funkcionira.
Da, ovaj konkretan izmjene samo u jednom članku zbog medicinskih sestara iz Rumunjske i jednog pitanja koje su oni imali a tiče se cijelog sustava na razini EU i nama iz perspektive Hrvatske se možda ovo čini kao minorno pitanje, međutim EU je takva da jamči prava i obaveze svima i imamo ogroman broj medicinskih sestara u Rumunjske, iz Rumunjske u Španjolskoj, recimo Italiji i zato se pristupilo ovim izmjenama. Tako da da imamo tijelo koje se s time bavi i koje cijelo vrijeme to zapravo olakšava i u odboru smo raspravljali o tome da je zapravo trošak jedan od manjih u komori medicinskih sestra za cijelu proceduru koju ste opisali.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Povreda Poslovnika gospodin Petrov.
Ne?

Petrov, Božo (MOST)
Povreda Članka 238., ne državni tajniče ovo nije minorno pitanje. Ono što sam vas htio upozoriti vi ovim rješavate samo isključivo medicinske sestre iz Rumunjske i to zato što vam je Bruxelles naložio, a sve drugi problemi koji su se mogli riješiti, u sklopu ovoga zakona njih niste riješili, toliko o brizi. I kada sam vas pitao u vezi toga je li predlažete tijela koja trebaju rješavati, pa upravo vas je tijelo iz Rumunjske natjeralo, pa valjda je to sistem koji treba natjerati i druge profesije.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, bila je tipična replika, pa moram dat opomenu.
Gospodin Jurčević replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani državni tajniče, prema podacima europskih institucija zamjena stanovništva u Hrvatskoj događa se 10 do 15 puta brže nego u cijeloj EU. Naravno da tržište EU na taj način je kao usisavač usisalo svu radnu snagu, a i u demografskom smislu da ne govorim kolko je to, koja je to vitalnost koja im je trebala uključujući naravno i medicinske sestre i liječnike, pa me zanima što ste, ova vlast jel u kojoj ste i vi, što je u ovih proteklih 8.g. napravila da se to ne dogodi? Mogla je barem poduzeti ovu mjeru jel koju ste sada namijenili povećanje plaće zapravo za rumunjske medicinske sestre, zašto to niste učinili za hrvatske medicinske sestre?

Radin, Furio (Nezavisni)
Čekajte, čekajte, da, bila je replika, izvolite, izvolite, izvolite, bila je replika izvolite.

Vidiš, Ivan
Evo ja ću ukratko pokušat odgovorit na obje zadnje intervencije koje, odnosno govora koji smo imali ovdje u sa… u saboru, miješamo kruške i jabuke, ne razumijemo nadležnosti, ne razumijemo kako funkcionira EU, niko nama ništa ne naređuje, mislim to jednostavno tako ne ide i u osnovi jedino što ja vama mogu pomoći da odradite ne znam staž kod nekog od naših zastupnika, pa da bar razumijete osnovno funkcioniranje institucija i kako to zapravo izgleda, znači jednostavno mi nismo u takvom položaju o kojem vi govorite, nema tu nekog odnosa nemoći di nama neko nešto naređuje da mi uredimo sustav reguliranih profesija, to je evo nažalost jednostavno uz dužno poštovanje to tako ne funkcionira.
Što se tiče odlazaka iz Hrvatske ja mislim da sam vrlo jasno naveo da je najbolji recept za to poboljšanje materijalnih prava, imamo sada na snazi i 9. paket mjera Vlade koji je iznimno izdašan i iznimno intenzivan po proračunu, a to ništa nije spriječilo nastavak poboljšanja materijalnih uvjeta, što nije jednostavna zadaća, ali on se događa i po meni je to najbolji recept za još bolji migracijski saldo…
…/Upadica Radin: Hvala, vrijeme./…
…hrvatskih državljana.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika sada g. Jurčević.

Petrov, Božo (MOST)
…/Upadica Petrov: Povreda čl. 238., ja bi volio da mi državni tajnik objasni…/…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Molim?
…/Upadica iz klupe: Jurčević, Jurčević./…
Da, Jurčević da, Jurčević, prvo g. Jurčević da, a onda vi. Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Okej, dakle evo vidimo jednog malog birokrata dakle koji ne razumije ništa kako funkcionira svijet, EU, pa čak ni zdravstveni sustav jel, pa pokušava ovdje docirati recimo meni kao profesoru koji to predaje 30.g., da ne govorim sve druge stvari koje sam radio, ne znam vodio projekt državne Strategije potpore i poticanja civilnog društva itd., itd., dakle to je tipični bijeg od odgovornosti. Moje pitanje je bilo veoma, veoma konkretno, dakle što je ova vlast učinila dakle da ne protjera…
…/Upadica Radin: Hvala, hvala./…
…ne protjera dakle hrvatske medicinske sestre? Niste odgovorili jer nemate što reći.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jurčević, vrijeme da.
Budući da je bila povreda Poslovnika imam pravo reć zašto vam u ovom slučaju neću dati opomenu. Jer ste djelomično u pravu, a djelomično niste. U pravu ste kada kažete da zastupnik u HS ima pod navodnicima više prava od izvršne vlasti, onima jer on na neki način kontrolira izvršnu vlast, pa onda ima pravo imat žešće rasprave nego što je odgovor civilne ovaj izvršne vlasti. To je istina, a drugo je da malo ste ipak pretjerali u tome. Ja vam neću dat opomenu ovaj put, ali ovaj put.
Gospodin Petrov izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Povreda čl. 238., ja bi volio da mi državni tajnik kaže, budući da on nama docira da mi ne znamo kako funkcionira EU i kaže da oni nisu s nama u odnosu moći i nemoći, daj mi molim vas objasnite što će se dogoditi ako Hrvatska odbije provesti ovu uredbu? Hoće li biti sankcija za Hrvatsku? Nemojte me učiti. Jasno je da trebate i sve je jasno, samo nemojte lagat.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, ovo sad moram dati opomenu jer je, jer je bila replika.
Izvolite, tu nema ni odgovora, g. Herman, g. Herman također povreda Poslovnika.

Herman, Mislav (HDZ)
Evo čl. 238., ja vas molim da ni meni ne date opomenu zato što g. Jurčević po čl. 238. vrijeđa državnoga tajnika kada ga naziva malim birokratom. Šta to znači mali birokrat? Gospodin Vidiš je državni tajnik u Vladi RH, a g. Jurčeviću ako je pred nama mali birokrat, a kakav ste vi saborski zastupnik, evo ja vas mogu to otvoreno pitat, mali nebitan saborski zastupnik…
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
…ja vas neću vrijeđat.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala g. Herman, opet moram dati, dati objašnjenje, naravno neću vam dati opomenu, ali objašnjenje je slijedeće. U parlamentarnom sustavu parlament ima veće ovlasti u radu parlamenta od izvršne vlasti jer kontrolira izvršnu vlast, da li to je, da li to je tako u praksi ili nije to je drugi par rukava, ali to je tako na papiru.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Molim?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Da, tako je, tako, parlamenta… parlamentarni sustav je takav, ovaj ja nisam dao opomenu, pa onda po analogiji neću dat ni vama zato što je i g. državni tajnik bio žestok prema i tu ćemo stati.
Idemo dalje, gospodi… e, ali međutim od sad nadalje ću dat opomenu svima jer ovaj jer sad, sad, sad ste, sad sam bio jasan o razlici između ono što vi znate uostalom, barem većina zna vas što je parlamentarna država i što je ona, a mi se moramo ponašati da je ona takav kao što je na papiru, jel tako?
Da, tako se moram ponašat kao da je takva na papiru pa onda moramo protestirati ako to se prekrši.
Gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče rekli ste da su to isto učinili ako sam dobro zapamtio Italija i Španjolska i ne bih tu htio ulaziti kakvi su njihovi standardi u zdravstvenom sustavu, no Hrvatska ima zdravstveni sustav možemo reći sa dosta strogi standarda obrazovanja i rada za naše medicinske sestre dok se ovim zakonom u pravilu uvodi poseban put priznavanja rumunjskih kvalifikacija.
Može pitanje je stoga zašto naše medicinske sestre za njih vrijede hrvatski puno stroži standardi a za one iz Rumunjske se uvode poseban put priznavanja? To govorim iz razloga jer postavljam pitanje ne bi li svi trebali imati jednake kriterije pogotovo ako govorimo o sigurnosti pacijenata i nije li na neki način ovo jednostavno spuštanje ljestvice odnosno kriterija?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Vidiš, Ivan
Evo ja bi sad stao na loptu, istina je i da sam birokrat i da sam nizak rastom tako da nisam to shvatio osobno i nisam se uvrijedio. Da, na razini EU sam u prosjeku, u Hrvatskoj bojim se da ne. Nisam se uvrijedio.
Kolega upravo je bit ovih izmjena bilo da se smanje dodatne administrativne prepreke za rumunjske medicinske sestre. Znači one su imale otežan pristup tržištu rada jer su morale uz dokazivanje svojih kvalifikacija priložit dodatne dokuze, dokaze poput toga da imaju tri godine relevantnog iskustva. Tako da upravo jesu imale otežani pristup u odnosu na druge i morali su to ispravit zajedno s drugim država članicama i donest poseban program obrazovanja i upravo se radi o tome da im je bilo otežano dok nisu došli da se tako izrazim na razinu svih, svih država članica. Tako da evo možda samo mala ta klarifikacija.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa i kolegica gospođa Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče jasna mi je intencija ove direktive i njenog prijenosa u hrvatsko zakonodavstvo. Međutim, moje pitanje vama glasi kada Vlada RH namjerava donijeti ozbiljnu strategiju kadrovskih resursa zdravstvenog sustava s pogle… posebnim naglaskom na medicinske sestre koje čine 50% zdravstvenih djelatnika.
Zašto? Zato što je od ulaska u EU Hrvatsku prema nekim procjenama napustilo 2.400 medicinskih sestara, a samo 95 je tražilo radnu dozvolu za RH. Najveće prepreke s kojima se suočavaju one sestre koje žele doći u Hrvatsku su hrvatski jezik i neadekvatna primanja. I sad kad pogledamo taj nesrazmjer potpuno je jasno da ovaj kao koji vlada u samom sustavu između ministarstava koja su nadležna, komore itd. i nedovoljno razvijene strategije zapravo nama ne ide u prilog. Kako to namjeravamo riješit?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Vidiš, Ivan
Hvala na odličnom pitanju. Ja bi samo istaknuo jednu stvar ispred naših ministarstva jer ipak bi najviše govorio o onome što mi konkretno radimo u našem resoru. Mi smo zaduženi i za sustav skrbi odnosno i za domove za starije i ostale koji pružatelji su, pružaju socijalne usluge primijetili smo upravo izazov o kojem govorite, to je točno i zato je upravo u zadnjih godinu dana uz suradnju sa Svjetskom bankom izrađena Strategija o dugotrajnoj skrbi u sustavu socijalne skrbi koji vodi računa i o sustavu zdravstva i sustavu socijalne skrbi. On bi nam trebao biti osnova za daljnje korištenje europskih sredstava i kroz njega smo napravili još neke dodatne elemente. Recimo uveli smo program njegovatelja kojeg financiramo iz Europskog socijalnog fonda, napravili smo određena mapiranja. I ono što se meni osobno dosta svidjelo su županijski planovi koji definiraju lokalne i regionalne potrebe za socijalnim uslugama.
Tako da mislim da je pitanje na mjestu. Potrebna nam je strategija i na njoj kolegice iz sustava socijalne skrbi zapravo rade zajedno sa Svjetskom bankom.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja poštovani državni tajniče neću o medicinskim sestrama zapravo nego o sustavu ovog priznavanja stručnih kvalifikacija.
Kada smo prešli na ovaj sustav prije više od 20 godina ideja je bila da se u zajedničkom tržištu i zajedničkom radnom prostoru da tako kažem EU omogućuje mobilnost radne snage i lakše zapošljavanje u smislu ukidanja prepreka.
Međutim, ja se ne mogu oteti dojmu da smo mi samo unijeli nove prepreke. Mi sad imamo jedinstvenu kontakt točku, centra za pomoć građanima, povjerenstvo za međuresornu suradnju, dakle a u pozadini svega je što smo mi gotovo svako zanimanje proglasili reguliranom profesijom. Ja sam pogledala popis reguliranih profesija, njih ima 170 i nešto u 30 i ono koliko već kategorija, dakle to je prestrašno.
Dakle, moje pitanje je možemo li sada krenut možda malo zapravo u relaksiranju tih uvjeta jer ako smo mi skinuli zapreke na jednom dijelu, a uveli na ovom drugom dijelu stručne kvalifikacije, skinuli smo s akademske uveli na stručnu mislim nismo niš napravili?
Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Vidiš, Ivan
Dobar point. Mi kao resor smo upravo kroz jedan akcijski plan administrativnih rasterećenja baš u ovom komorskom sustalu, sustavu predložili niz olakšica.
Ja moram napomenut da ovo su stvarno ozbiljne usluge koje su vrlo osjetljive za krajnju skupinu korisnika, znači to su pacijenti. I sad moram tu napomenuti da smo u jednoj, u jednom potrebi za administrativnim rasterećenjima i smanjivanjem troškova koje radimo, a u drugu ruku komore inzistiraju na tome da mora bit sigurno da je ta usluga kvalitetna odgovarajućoj razini.
Ja vam mogu reći da mi sudjelujemo vrlo detaljno kao resor opet moram reć recimo na pitanju socijalnih radnika iz drugih država. Tu smo napravili niz rekao bih olakšica, rasterećenja, pa i kurikulum u Hrvatskoj koji taj proces olakšavaju. Tako da u konačnici mogu reći da se slažem s vama da svako ministarstvo unutar svoje neke domene radi ta neka rasterećenja i da smo mi za to zainteresirani ali ne smijemo izgubiti iz vida kvalitetu usluge za krajnje korisnike.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Antolić Vupora.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepa.
Isto tako bi se referirala na medicinske sestre koje su u Hrvatskoj, dakle više od 1.100 učenika završava srednju školu, međutim s jedne strane zatvaraju se mogućnosti otvaranja novih ra… razreda konkretno znamo u Srednjoj školi u Maruševcu nije dozvoljeno još jedan, jedan, jedan razred upisa.
Isto tako s druge strane postoji problem da i po završetku srednjoškolskog obrazovanja jako malo učenika se odlučuje za ostanak u struci pa imamo primjere konkretne u razredu u Mareševcu od 50-tak učenika, samo je troje ostalo raditi u struci, drugi rade po kafićima i negdje drugdje i nije jedini razlog plaća. Isto tako u Puli konkretno iz pisanja „Večernjeg lista“ od 50 učenika samo je petero ostalo raditi u struci, to je jedan problem. Zašto toliko učenika ostaje izvan sustava zdravstva i socijalne skrbi ili negdje gdje bi se mogli školovati odnosno zaposliti u struci…
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
…zbog čega ne rade, je li vi o tome razmišljate?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite.

Vidiš, Ivan
Pa mi kao ministarstvo svakako razmišljamo o tome već duže vremena i ono što mi pokušavamo poslat je prije svega poruku, svake godine to radimo na temelju preporuka koje ministarstvo šalje svim rekao bih obrazovnim ustanovama, a to je o tome što je deficitarno, a što nije na našem tržištu rada.
Druga stvar koju ja smatram da je prilično uspješna je politika stipendiranja koju smo upravo radili iz europskih fondova koji su nam na raspolaganju, tako da nam je to bio jedan odličan element i mislim da su te stipendije itekako poslužile svrsi.
Evo ja moram reć da na odboru je kolega, gospodin iz Komore medicinskih sestara rekao da je zanimanje sve popularnije. Mi evo samo naš resor sudjeluje u izgradnji 18 centara za starije i da će itekako bit novih i kvalitetnih radnih mjesta, tako da sumnjam da Ministarstvo obrazovanja ima išta protiv novih reko bih razreda sestara i mislim da u svakom slučaju u nekoj međuresornoj koordinaciji će se njih osigurat ako budu potrebni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Krpan.

Krpan, Sandra (SDP)
Poštovani državni tajniče, hoćete li prihvatiti primjedbe pučke pravobraniteljice i unijeti odredbe u zakon da se pojedinim zaštićenim skupinama, primjerice slabijeg imovinskog statusa, oslobode plaćanja postupka priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija jer smo kako smo čuli ne radi se o malim iznosima?
Ja bih ovdje željela istaknuti još jedan problem s kojim se susreće određen broj građana u Hrvatskoj koji su svoje diplome stekli na inozemnim sveučilištima, da su oni diplome nostrificirali, ali vrlo često zbog restriktivnih zahtjeva komora ne mogu se zaposliti u Hrvatskoj, mislim da bi o tome također trebali razmišljati u budućnosti, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Vidiš.

Vidiš, Ivan
Razgovarali smo s pravobraniteljicom, nisam siguran da je ovaj zakon mjesto za to na što se ona osvrnula, međutim mi smo svakako zainteresirani za daljnje rasterećenje kao što sam naveo u raspravi i prije svega što se nas tiče mi vidimo da je učenje jezika veliki problem, veliki problem kao pristup tim strukama i zato smo omogućili isto iz europskih soci… iz europskog socijalnog fonda po prvi puta mogućnost učenja hrvatskog jezika do visokih razina putem vaučer sustava jer smo vidjeli u praksi, recimo kada smo imali ukrajinske državljane pod privremenom zaštitom da je to jedan od rekao bih možda i najvećih prepreka.
Što se tiče samih troškova, to je isto dobro pitanje, mi smo kao resor kroz određene fondove koje imamo mogućnosti osigurali čak i plaće dijela tog troškova i dogovorili s Ministarstvom obrazovanja smanjenje dio tih tereta, međutim kao što sam reko, države i prakse su različite i svaka ima pomalo drugačiji sustav i tu imamo i neke troškove prijevoda koji su, koji su vrlo izdašni, naravno vodimo računa o tome, a i Ministarstvo demografije i useljeništva koje bi to trebalo relaksirat pitanje troškova.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, a time smo završili sa replikama.
Izvjestitelji odbora? Ne.
Otvaram raspravu, prvi je g. Mišo Krstičević, Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Obzirom da je Rumunjska u igri, pa tako u jednom rumunjskom filmu koji se zove „Smrt gospodina Lazarescua“, to je jedan simpatični umirovljenik kojeg nijedna bolnica u tom trenutku ne želi primit nego ga šalje u onu drugu što je tipično ovako iskustvo pacijenata i po našim bolnicama, jedina osoba koja zapravo o njemu brine u toj noći dok ga vodi sa jedne do druge strane po Bukureštu je ko drugi nego naravno medicinska sestra imena Mioara i kad pogledamo taj film možda će neko očekivati da će rumunjske medicinske sestre poput te Mioare se navalit zapošljavat u našim bolnicama nakon što izglasamo ovaj zakon. Međutim ovo nije propis koji bi sam po sebi bio nekakav predmet rasprave, ovdje se radi jasno o usklađivanju kvalifikacijskih okvira koji su u EU zapravo različiti, a ono što se traži jeste mobilnost, mobilnost određenih radnika, pogotovo ovdje u ovim uslugama skrbi i nije kažem opet da će uslijed toga naše medicinske sestre biti masovno zamijenjene sa Rumunjkama, kao što su vidim neki već lagano krenuli huškati, mislim da je sve u redu i da definitivno ne treba hrvatsku vojsku slati na, na hrvatske granice jel mogućnost da će rumunjske medicinske sestre dolaziti u Hrvatsku je mala i unatoč ovoj, ovoj izmjeni zakona i kada im se priznaju, priznaju te svjedodžbe rumunjske sestre će teško se zaputit na rad u naše bolnice i domove zdravlja i nije to samo g. Vidiš zbog jezične barijere, nije to možda ni zato što popularni rumunjski glumac Paolo ne glumi u našim tv serijama jer g. Vidiš naše nominalne neto zarade su nešto manje od 47% europskog prosjeka i možda one jesu malo više nego što su rumunjske, ali su hrvatske cijene nažalost kudikamo veće, pa se tako od te kompetentne profesionale o kojima mi raspravljamo, koliko vidimo prema posljednjim podacima Eurostata u Rumunjskoj kudikamo bolje živi nego što žive naše medicinske sestre dok su još ovdje u Hrvatskoj i to je istina g. Vidiš, a ne ona perspektiva koju vi pokušate sa nominalnim ovaj porastom plaća prikazat.
Sestre iz Hrvatske jasno masovno odlaze u inozemstvo. Dapače, mi znamo da su neki istaknuti i političari, ali s druge strane ono što je lošije poznati liječnici napravili jedan izvrstan biznis od toga da obrazuju medicinske sestre javnim novcem kako bi one stekle neophodne, neophodne kvalifikacije za tzv. pečalbu.
Kaže samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi da nama nedostaje negdje oko 4000 medicinskih sestara i oni dodaju još u tome da svaka od njih radi posao barem još, barem za troje ljudi. Ranije procjene od ove zadnje sindikata su iznosile još više, pa smo se onda potrudili vidi koliko ih je stvarno otišlo u inozemstvo i u znanstvenom radu kažu da su proteklih 10 godina od 7 i pol do 8000 sestara napustilo našu najdražu i milu Domovinu.
Medicinske sestre u Hrvatskoj imaju srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od pet godina. Nakon toga ako žele onu plaću koju smo rekli 46% prosjeka EU prije nego što napuste tu istu Hrvatsku njih čeka sveučilišni studij od 6 semestara ili tzv. 180 ECTS bodova, a nakon toga naravno postoji mogućnost nastavka tog sveučilišnog studija sestrinstva koji traje još dvije dodatne godine, znači još 120 bodova, pa tako do ukupne razine magistra sestrinstva školovanje sveučilišno traje 5 godina jer tu dolazimo do onog jednog slatkog dijela. Postoje neke od njih koje ako su povezane sa određenim eminentnim profesorima u Hrvatskoj protiv kojih je često vode kazneni postupci one mogu čak biti i doktorice znanosti. Ali mogu čak i biti vlasnice ovih privatnih poliklinika koje su kao što smo isto recentno mogli vidjeti omiljene u redovima nekakve lokalne političke elite, ali to nije ono što čeka njihove rumunjske kolegice pa one zato neće ni dolaziti ovdje masovno. Tako da po svemu sudeći u Hrvatsku će dolaziti radnice u onim teškim poslovima skrbi za malu plaću i to najvjerojatnije iz područja jugoistočne Azije i ostavit će tamo svoje obitelji i svoje bolnice bez za njih neophodnih kadrova. A gledajte sa jedne strane ni jedno društvo ne može jasno opstati bez reproduktivnog rada, a s druge strane mi imamo taj profitni prioritet koji potkopava same temelje tog rada. Jasno je da nama sestre neophodno trebaju i kao liječnici i kao majke i kao svi koji nas zapravo liječe kad se razbolimo, podižu kada padnemo. Ali kad te iste sestre treba platiti, kad im treba osigurati jedne dostojanstvene uvjete rada a ne da kao što je to slučaj barem u jednoj zagrebačkoj bolnici se te gospođe presvlače na sred hodnika gdje svi prolaze, onda se svi prave ludi i svi sliježu ramenima i svi su veliki Hrvati kada pozivaju Hrvatsku vojsku na naše granice, ali su svi ti isti na žalost mali političari kada ne razumiju društvene posljedice podfinanciranja javnog zdravstva.
Jer prema posljednjim podacima EUROSTAT-a Hrvatska na zdravlje svojih građana izdvaja 1279 eura godišnje. Sad gledajte dalje Češka 2278, Slovenija 2590, europski prosjek je 3658. Njemačka izdvaja skoro pet puta više negdje 5830 eura po stanovniku godišnje. E sad, unatoč tome što postoje ljudi koji i dalje misle da je za sve probleme hrvatskog zdravstva krivo loše upravljanje tog HDZ-ovog kadroviranja i ta endemska korupcija istina u hrvatskom zdravstvu je to negdje između.
I uz ovakvo upravljanje i uz ovakvu organizaciju mi ne bi imali zdravstvo razine Njemačke niti sa 5 puta više novca, ali uz ovakvu podfinanciranost mi nećemo imati čak ni slovensko zdravstvo sve da njime obzirom da su danas popularni Rumunji upravlja ova rumunjska pravnica Kövesi i iskorijeni svu korupciju. Znači javno zdravstvo bez kompromisa o kvaliteti, dostupnost svima. Nekad se jednostavno smatralo dijelom naše društvene plaće. Onim dijelom viška rada koji su nam poslodavci van ili povrh nadnice vraćali u toj tzv. naturi javnih usluga poput besplatnog obrazovanja, kulture, umjetnosti, mirovina ali kapital i njegove sluge se već desetljećima zalažu da se taj društveni dio plaće smanji i kako vidimo po mogućnosti i ukine, da sve to plaćamo sami naravno ako možemo i da se naši profesori u privatnim biznisima još više obogate i povuku dodatne profite. I recimo da je to politički legitimno, ali je to na žalost ili za na žalost za te iste potpuno suprotno nekom mom shvaćanju i politike i nekakve liječničke etike koja je po meni bitna.
Ako da te aktiviste slobodnog tržišta i na ljutoj desnici i na ovoj lažnoj ljevici izuzetno nervira kada se netko usudi zatražiti da ta društvena plaća bude veća, pa na primjer za to javno zdravstvo izdvajamo barem onaj dio dohotka koji izdvajaju Češka i Slovenija i da nam medicinske sestre na primjer ne odlaze na rad u Njemačku, jer misle oni ako danas tražimo veći dio vrijednosti za javno zdravstvo sutra bi mogli možda tražiti i veće izdvajanje za obrazovanje, za veće plaće u školama, da to obrazovanje bude bolje, pa nakon toga možda i za veće mirovine i za bolju i dugotrajno organiziranu skrb u starosti, pa onda naravno iza toga bi bilo opasno da tražimo da i novinarstvo i mediji djeluju u nekakvom javnom interesu i unatoč toj njihovoj nervozi ja stvarno mislim da sa ovih pozicija jasno treba reć da to uistinu i tražimo i da ćemo se mi kad-tad za to i izborit, a dok se za te stvari ne izborimo, da promijenimo razmišljanja koja se prenose putem javnih medija. Ako nekoga zanima šta možda bi trebalo mijenjati u tom zdravstvu, pa jasno da ga treba snažnije financirati i jasno da ga treba bolje organizirati i jasno je da treba prekinuti privatizaciju, izbacit te posrednike iz javne nabave, naravno proizvodit, a ne samo kupovati i medicinske lijekove i opremu.
Kad je već u pitanju financiranje, financiranje sa dohotka rada treba prebaciti na neke druge vrste dohotka jel evo npr. ako neko živi od iznajmljivanja stanova neka onda za doprinos za zdravstvo plaća kao dohodak, kao ovaj porez na dohodak od, od tog najma, ali prije svega da bi se to nekad i dogodilo treba promijenit naš odnos prema javnom. Pitanje cijene ne treba postavljati u prvi plan jel svi znamo ako smo ikad pogotovo bolesni bili da se tu radi o jednoj vrhunskoj društvenoj vrijednosti, jel se ona sastoji u jednoj ljudskoj sposobnosti da brinemo jedni o drugima kada nam je najpotrebnije i kada nam je najteže i mislim da bi se na kraju svi složili da to, da to stvarno, da to stvarno nema cijenu, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala i vama.
Gospodin Božo Petrov, Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovane kolegice i kolege zastupnici, poštovani predstavnici ministarstva.
Prvenstveno moram reći da se državni tajniče ne trebate ljutit, niti shvaćati previše osobno, saborski zastupnici imaju mogućnost izreći ono što smatraju relevantnim. Mi ovu raspravu možemo podijeliti na dvije točke ili na dvije strane, mi ih možemo podijelit na ono što se stvarno tiče ovoga prijedloga zakona s kojim ste došli i na ono što se veže, cijeli spektar problema koji se veže upravo u ovome sektoru zbog kojega ste vi došli u HS, a to su medicinske sestre, to je medicinsko osoblje, to je zdravstveni sustav i može vama biti teško što evo mi danas ne raspravljamo o tome je li potrebno omogućiti medicinskim sestrama iz Rumunjske da imaju mogućnost kvalifikacije u Hrvatskoj, može vam biti teško, mislim to je toliko provizorno, toliko jednostavno i vi nemate uopće toliko niti opcija nego glasovati za, ali važnija je cijela ova priča koja vam je bila danas ovdje u HS jer se nadam da ćete iz te priče izvući određene zaključke i poboljšati sustav, pogotovo zdravstveni sustav, pogotovo medicinsko osoblje.
Nisu ljudi ovdje danas u HS govorili zato što eto žele se nekome svidjeti nego zato što stvarno žele poboljšati sustav. U cilju bi nam trebalo biti svima da imamo kvalitetnu zdravstvenu skrb, kad-tad, ako i nije dosada to je jako teško moguće, a onda u našem životu nekog našeg bližnjeg će boliti, hoćemo li za njega htjeti vrhunsku zdravstvenu skrb ili ispodprosječnu, hoćemo li gledat gdje umire ili ćemo mu moći pomoći, to je ključ. Nakon toga cilj nam je, da bi to ostvarili imati kvalitetno medicinsko osoblje, imat dovoljan broj medicinskog osoblja i medicinskih sestara i liječnika i to je razlog zašto danas govorimo o tome jer se veže dijelom na prijedlog zakona s kojim ste ovdje došli. Suhoparno bi bilo raspravljati samo o ovome što ste vi došli, došli ste tehnički specifično vezano samo za jedan jedini problem, odobriti ili ne odobriti medicinskim sestrama iz Rumunjske kvalifikaciju u Hrvatskoj, da, ne, ono, mi kažemo da i to je to, gotova je priča. Pa ja ne mislim da bi trebalo biti tako jer mislim da ste ovdje među ostalim i zbog toga trebali doći sa puno boljim prijedlogom kako olakšati nostrifikaciju, odobravanje, priznavanje inozemnih kvalifikacija, po kojim potrebama, po kojim pravilima, na koji način će to biti transparentno, kako ćete to olakšati, a kako ćete usput što ste vi dobro naglasili zadržati kvalitetu u Hrvatskoj. Ja se tu s vama slažem, ne treba biti nama u cilju pošto poto pustit svakoga, nama je bitno zadržati kvalitetu i da, treba zadržati kvalitetu, ali s druge strane treba sustav učiniti transparentnim, sustav priznavanja kvalifikacija treba učiniti potpuno transparentnim jer ono što je ključno, pa ja mislim da su ljudi zaslužili rokove. Zašto u trenutku kada oni predaju zamolbu za priznavanje, ne bi mogli znati kad će im to biti riješeno na način da ih se prihvati il odbije, al da dobiju rok, rok ne znam za 15 dana pregleda dokumentacije, rok za 60 dana uspostave mišljenja, rok od 30 dana za žalbu, rok, dajte rok ljudima. Mislim da je to pošteno i pravedno. Omogućite da to bude transparentno, napravite jednostavne ček liste, javne transparentne, omogućite ljudima koji su predali zahtjev da mogu pratiti status svoga predmeta, kada, kada predaju taj zahtjev. To je transparentnost, to je način kako ćete poboljšati ovaj prijedlog zakona i onda neće biti isključivo vezan samo za jedan problem odnosno za medicinske sestre iz Rumunjske nego će pomoći brojnim drugim ljudima u Hrvatskoj, to je jedan aspekt malo širi od medicinskih sestara iz Rumunjske.
Drugi aspekt ove priče su medicinske sestre, liječnici, medicinsko osoblje u Hrvatskoj i tu ćete morati poslušati sve, ne možete pričat o tome da mi moramo slaviti situaciju u kojoj netko ima dvi i po tisuće eura bruto plaću, prevedeno to je kolko 1.400 eura neto, dobro. Vi ste se pohvalili da je ta plaća narasla od 2016. za 116%, dobro. Za kolko je posto narastao državni proračun od 2016.? Kolko, sad ću ja ovako, malo politikanski, kolko više novaca uzimate ljudima od 2016.? 2016., podsjetit ću vas je proračun RH bio 15 ili 16 milijardi eura, a danas je…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…eto toliko više milijardi eura svake godine uzimate ljudima, a hvalite se da vam je plaća medicinskim sestrama narasla 116%, to je jedna stvar. Kolko su narasli troškovi života u postotku u zadnje 4.g. ili zadnjih 5.g.?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
100%? Ja mislim da su narasli puno više od 100%, što znači da u netu medicinske sestre žive ili mogu sa svojom plaćom manje nego što su mogle 2016. kad im je bila 116% manja plaća jer su im troškovi života zadnje 4-5.g. narasli. Onda ja postavljam pitanje okej, što radite sa 16 ili 17 milijardi eura više koje uzimate svake godine u odnosu na 2016. ljudima? Vidite kako se stvari obrnu, a to su podaci jer je jasno kolki je danas proračun, da je on preko 30 milijardi, da je tada bio 16 milijardi, da su troškovi života narasli za dva puta, ne za 100%, da je vaša plaća narasla samo 100% i onda dolazimo na ključni podatak, nemoj molim vas recite ja se s vama slažem, medicinske sestre i liječnici obavljaju izuzetno delikatan, ozbiljan i odgovoran posao, je li stvarno mislite da je 1.400 eura pravedna, poštena i normalna naknada za takav ozbiljan i odgovoran posao? Pa to vam je ključ, samo mi to odgovorite, a niste trebali potezati ovu priču, samo ste trebali reć da na tome trebate radit, a ne se hvaliti s tim kolko je naraslo jer onoliko kolko je naraslo puno su i više narasli troškovi života i istina je po Eurostatu da je kvaliteta koju prijavljuju medicinske sestre u Hrvatskoj lošija od kvalitete medicinskih sestara odnosno života medicinskih sestara u Rumunjskoj. Postoje određene stvari koje se trebaju popraviti i jasno je da se ne može sve popraviti preko noći, ali s druge strane vi trebate voditi računa da je politika koju vi predstavljate postavila pravila igre da je preko 2000 medicinskih sestara u zadnjih 5-6.g. otišlo iz Hrvatske. To su vaša pravila igre, pa nije došao neki vanzemaljac i postavio pravila igre i definirao zakone i uvjete po kojima se živi u RH, to su pravila igre koja je postavila sadašnja Vlada RH. Sadašnja Vlada RH nije učinila sve da medicinske sestre prepoznaju Hrvatsku kao mjesto u kojem će osnovati svoje obitelji, ostati i obavljati svoj posao i njegovati ljude. To je ova Vlada RH napravila i to je činjenica i sad vi trebate izaći ovdje s prijedlogom i reći što ćete vi napraviti, pa barem da se zaustavi odljev, bilo bi genijalno da napravite prijedlog mjera kojim ćete vi vratiti medicinske sestre u Hrvatsku. Ja se ne zanosim toliko, toliko iskreno ne smatram da jeste sposobni, al nadam se da ste sposobni barem toliko da zaustavite daljnji odljev ako vam je u interesu.
Ja ne mogu zaboraviti rečenicu sadašnjeg predsjednika Vlade još prije 5-6.g. kada su ga pitali o tome kako on komentira da ljudi odlaze iz Hrvatske. Znate što je on odgovorio? Pa zato smo se borili u Domovinskom ratu, to je bila izjava. A ja ne mislim da su se ljudi u Domovinskom ratu borili da ljudi iz Hrvatske odlaze. Da, borili su se za slobodu, borili su se za mogućnost da mogu negdje otić ukolko to žele, ali nisu se borili za to da im je u Hrvatskoj slabije i lošije živjet nego u drugim državama članicama EU i da moraju otići trbuhom za kruhom da bi preživjeli i prehranili svoje obitelji, za to se nisu borili. E, to je ono što ja očekujem od vas, ne očekujemo ovdje jednu mali tehnički paragraf o medicinskim sestrama iz Rumunjske, želim sveobuhvatan prijedlog zakona kojim ćete učiniti sustav priznavanja kvalifikacija transparentnim, na korist građanima, održavajući pritom kvalitetu usluge i s druge strane kad se, kad govorimo o zdravstvenoj skrbi i o zdravstvenom sustavu želim pošteno plaćen posao medicinskog osoblja, želim da im date uvjete zbog kojih će ostati u Hrvatskoj, to je vaš zadatak, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Nikolina Baradić, Klub zastupnika HDZ-a.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Pred nama se nalazi Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji smo kako smo već i čuli, transportira direktiva EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2024. koja se odnosi na priznavanje stručnih kvalifikacija medicinskih sestara za opću zdravstvenu njegu čije je osposobljavanje započelo prije pristupanja Rumunjske EU i koje nije u potpunosti zadovoljavalo standarde EU.
U cilju ispunjavanja obveza propisanih navedenom direktivom nužno je bilo što prije osigurati usklađenost sa pravnom stečevinom EU, te je bilo potrebno izmijeniti odredbu članka 55. zakona kojim se uređuju stečena prava specifična za medicinske sestre odgovorne za djelatnost opće njege, a koje su naravno osposobljene u Rumunjskoj.
Implementiranjem ove direktive doprinosi se olakšavanju mobilnosti radne snage u zdravstvenim sektorima EU olakšavajući medicinskim sestrama pristup tržištima rada u državama članica EU kao i smanjenju administrativnih prepreka. Isto tako u navedenoj kategoriji medicinskih sestara omogućeno je priznavanje stručnih kvalifikacija, a samim time naravno i rad u drugim državama članicama pod uvjetom da dostave odgovarajući dokaz o obrazovnoj kvalifikaciji, potvrdu o radnom iskustvu od najmanje tri godine.
Rumunjska je u međuvremenu uvela poseban program usavršavanja za medicinske sestre koje nakon savjetovanja sa drugim državama članicama i analize Europske komisije prihvaćen i uvršten u popis dokaza za priznavanje stručnih kvalifikacija. Dakle, medicinskim sestrama koje su završile navedeni program također se omogućuje priznavanje stručnih kvalifikacija i rad u drugim državama članicama naravno bez potrebe dokazivanja radnog iskustva od najmanje tri godine.
Na ovaj način olakšava se mobilnost radne snage u zdravstvenom sektoru, te se ubrzava proces zapošljavanja integracije medicinskih sestara koje su svoje kvalifikacije stekle u Rumunjskoj u zdravstvene sustave drugih članica EU. I zbog tog je usklađivanje sa direktivom i izmijenjena ova odredba članka 55. važećeg zakona, a koja se odnosi upravo na stečena prava medicinskih sestara osposobljenih u Rumunjskoj. Slijedom svega navedenog klub Hrvatske demokratske zajednice podržat će ovaj prijedlog zakona.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Rada Borić, Klub zastupnika Možemo!
Izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani gospodine predsjedniče, državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Razumne su i poželjne ove zakonske izmjene, te bih ovom prilikom istaknula dvije stvari. Prva je ta da podržavamo prijedlog pučke pravobraniteljice iako smo čuli odgovor da se olakša pristup skupinama slabijeg imovinskog stanja tržištu rada na način da ih se oslobodi plaćanja postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija kao što je i predviđeno i za neregulirane profesije.
Druga je da smo mi zemlja u koju dolazi značajan broj rumunjskih medicinskih sestara nismo, nego smo dapače zemlja iz koje odlazi značajan broj hrvatskih medicinskih sestara i tehničara i to ima značajne posljedice koje trpe naši građani u najosjetljivijim i najranjivijim trenucima svojih života kada stare, kada su bolesni i kada su nemoćni.
Naime, prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara u hrvatskom zdravstvenom sustavu trenutno nedostaje oko 4000 medicinskih sestara i tehničara. Svake godine otprilike 200 sestara odlazi raditi u inozemstvo, a gotovo 30% sestara je u protekloj godini ozbiljno razmišljalo o odlasku. Samo 14% njih zadovoljno je svojom plaćom, a više od 80% osjeća se potpuno iscrpljeno nakon radnoga dana. Ovdje smo čuli posve drugačiji odgovor na pitanje gospodina Hermana o njihovom zadovoljstvu sa 1400 eura bruto plaće. Da li je to možda razlog što u takvom potkapacitiranom sustavu mnoge od njih odrađuju i dupla radna vremena.
Ovo jasno govori da sustav na medicinskim sestrama puca što nije ni čudo, jer ako imate manjak sestara u sustavu to znači da one koje rade, rade i za one koje nedostaju. Posebno želim istaknuti situaciju u domovima za starije i nemoćne koja je još dramatičnija. U nekim domovima imamo po dvije medicinske sestre na 170 korisnika, korisnica. To znači da te dvije žene uz pomoć nekoliko njegovateljica moraju brinuti o stotinama ljudi koji često trebaju stalnu medicinsku i osobnu njegu.
Postoje i slučajevi u kojima jedna medicinska sestra pokriva dvije lokacije i radi samo nekoliko sati dnevno, dok se ostatak vremena i posla prepušta nestručnoj radnoj snazi. Sustav socijalne skrbi je doista dramatično potkapacitiran, a to posebice dolazi do izražaja kod zdravstvenoga kadra. Očito je i zašto? Uvjeti za rad u sustavu socijalne skrbi nisu kompetitivni sa onima u sustavu zdravstvene skrbi. To je evidentno već godinama i nameće se pitanje zašto se ništa ne mijenja. Stanovništvo stari, potrebe su sve veće, a nema sustavnog odgovora na njih. Ovakvi uvjeti nisu dostojni niti naših starijih sugrađana niti su dostojni onih koji ih njeguju.
Ovaj manjak osoblja ima direktne posljedice u vidu pogoršanja kvalitete skrbi. Pacijenti i korisnici, korisnice domova ne dobivaju njegu kakvu zaslužuju i kakvu trebaju. Stvaraju se sigurnosni rizici, veća je mogućnost pogrešaka i propusta u liječenju i njezi. Istodobno sestre sagorijevanju burn out, rade prekovremeno, fizički i emocionalno su iscrpljene. I na koncu sve navedeno dovodi do demotivacije mladih da se obrazuju za ovu zahtjevnu i plemenitu profesiju, a čuli smo zbog uvjeta rada i naknade za rad i kad završe obrazovanje biraju neke druge poslove, a ne nužno zanimanja. I dakako ovaj problem nije lako niti brzo rješiv, no ono što plaši je izostanak preuzimanja odgovornosti od strane vladajućih te hvatanje ukoštac s očitim problemima, a ne samo izazovima koji se izostankom strateškog promišljanja i djelovanja samo produbljuju.
Poštovane kolegice i kolege, način na koji brinemo o našim medicinskim sestrama i njegovateljicama, njegovateljima, tehničarima, pokazuje koliko zapravo poštujemo zdravlje i dostojanstvo svakog čovjeka u ovoj zemlji.
Ako sada ne reagiramo, riskiramo kolaps sustava i gubitak povjerenja građana koji iako znamo na kojoj je razini. Pozivam vas da zajedno se izborimo za promjene koje će osigurati da stariji bolesni dobiju njegu kakvu zaslužuju, a oni koji tu njegu pružaju dostojanstvo koje im pripada.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
G. Krešimir Čabaj, Kluba zastupnika DOMiNO i Hrvatski suverenisti. Izvolite.

Čabaj, Krešimir (DOMINO)
Poštovani kolege zastupnici, državni tajniče, sve vas lijepo pozdravljam. Kratko ću se osvrnuti na ovaj Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama, odnosno priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Čisto za potrebe, da građanstvo možda razumije o čemu danas ovdje raspravljamo, stvar se na prvi pogled zaista čini jedan tehnički dokument, da ne kažem birokratski budući da on rješava pitanja jedne od članica EU, u ovom slučaju Rumunjske koja u datom trenutku nije imala, nije dobila suglasnost ostatka EU pa je poduzela nekakve korake da tu prepreku nadvlada i taj je proces završen kroz edukacije koje su provodili, itd.
Na nama je sad ostalo samo da se o toj, o tom, o toj promjeni izjasnimo i u principu tu s tehničke strane nema nekakvih prepreka. Doista, izjednačavanje položaja rumunjskih medicinskih sestara sa svim ostalim medicinskim sestrama širom, širom EU.
Tako da, mislim da tu rasprave puno nema, tu je stvar prilično jasna. No ono čega se želim dotaknuti i na čega se želim osvrnuti, u ovoj raspravi je i jedna druga stvar. Naime, ovo je itekako pozitivno i naravno da doprinosi transparentnosti, ujednačenosti postupanja prema svima, no ono što je kod nas slučaj, bojim se da ćemo puno puta u budućnosti imati slične zakonske prijedloge o kojima ćemo se izmjene o kojima ćemo se morati izjašnjavati budući da je kod nas situacija ponešto drugačija nego drugdje.
Naime, kod nas država zapravo ingerenciju spušta na resorne komore, a onda komore odlučuju o tome koja je to potrebna dokumentacija za verifikaciju tih isprava, itd., itd.
Realnost je da nisu sve komore zapravo ujednačene, nego svaka, da tako kažem, vodi svoju politiku i tu imamo velike razlike, velike razlike da su pojedine komore dosta popustljive, da tako kažem, a neke s druge strane ne priznaju niti diplome institucija koje imaju svjetski renome, da sad ne navodim primjere.
To je jedna od stvari koje nam zapravo neujednačenost ovoga, ovoga postupka, stvara poteškoće i probleme i to svakako treba uzeti u obzir i to mijenjati. Budući da imamo brojne primjere, evo, samo nekoliko, baš je kolega Biloglav o tome nedavno govorio, gđa iz Rumunjske koja je liječnica je također, predala zahtjev i izrazila želju da bi radila u RH, 5 mjeseci nije joj uopće odgovoreno, dakle nije dobila odgovor uopće od komore što i kako, koji su koraci koje treba poduzeti da bi ta svoja prava i tu svoju molbu ostvarila pozitivnom. Znači to je, to je realna prepreka dakle što ne postoji ujednačenost rada svih komora i u tom pravcu također, trebamo, trebamo razmišljati.
Ja se slažem da mi prije svega trebamo zaštititi i svoje stručnjake, Hrvate, Hrvatice koji su svoje diplome stekli na hrvatskim učilištima i fakultetima, naravno da da. No isto tako, želio bih reći, mislim da je možda u ovoj raspravu se stekao dojam da sad na kolodvorima u Rumunjskoj puni vlakovi i autobusi čekaju da mi završimo s raspravom i glasamo o ovome idući petak pa će nahrlit ne znam koliko tisuća medicinskih sestara u Hrvatsku. Neće se to dogodit.
Iste te sestre također, traže za sebe i za svoje obitelji povoljnije adrese, da tako kažem, Skandinaviju, Njemačku, ne znam, Francusku i slično.
Dakle neće se dogoditi nikakav udar na naš sustav, ali svakako trebamo promišljati o tome kako da nam sistem, sustav bude zapravo učinkovitiji. I još jedna stvar koja se predlaže ovim Zakonom, a zapala mi je za oko, dakle da se predlaže ocjena proporcionalnosti za ostvarenje tih prava i gdje se, barem tako piše, tvrdi da će to pomoći ubrzavanju tih procesa. Nisam baš siguran. Mislim da bi ubrzanjem tog procesa više pomogli ovo nešto što je kolega Petrov bio govorio maloprije, rokovi, dakle da se daju jasni vremenski rokovi u kojima pojedina komora mora dati odgovor na upit, na molbu te mogućnost žalbe, svakako i to, te dakle ako imamo jasno propisane vremenske rokove, mislimo da se tako, to također, može unaprijediti sustav u odnosu na stanje u kakvom, u kakvom je sada.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Jurčević, povreda Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo, g. Čabaj je otvorio jedan, jedno važno pitanje ujednačavanja komora i priznavanja, itd., i naveo je primjer liječnice dakle koja 5 mjeseci čeka obični odgovor. Rekao je da je iz Rumunjske. Međutim, liječnica je iz Ukrajine, tako da evo, mislim, lapsus mu je bio, sigurno zna jer je o tome govorio dr. Biloglav iz njegovog kluba. Dakle liječnica iz Ukrajine, konobari, ne znam koliko godinama, a 5 mjeseci čeka obični odgovor, a toliko nam je potrebno. Evo, dakle to možda svjedoči o toj tragediji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
To je bila povreda Poslovnika jel je bila replika, pa moram to sankcionirati i sada idemo na pojedinačne rasprave i prva je gđa. Antolić Vupora, nema je, pa gubi pravo, druga je kolegica Sabina Glasovac, nema je, gubi pravo, treća je gđa. Marija, Martina Vlašić Iljkić, nema je, četvrta je gđa. Marija Lugarić…
…/Upadica Lugarić: Ovo je došlo brže nego sam mislila./…
…ima je, ima je.

Lugarić, Marija (SDP)
Da, ima me.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolegice i kolege i državni tajniče, dakle imam svega zapravo četiri stvari koje želim reći vezano uz ovaj zakon. Prvo, ja nemam nikakav problem s ovim zakonom, radi se o medicinskim sestrama iz Rumunjske koje su kroz svoje kvalifikacije stekle prije nego što je Rumunjska ušla u EU i prije nego što je napravila i ono što smo mi kao Hrvatska trebali napravit kod ulaska u EU, a to je da uskladimo svoje obrazovne programe školovanja medicinskih sestara s europskom direktivom obzirom da se radi o jednoj od ovih sedam reguliranih profesija koje imaju automatski pristup, dakle stvarno nemam nikakav, nikakav problem s tim, ali želim nešto reći oko reguliranih profesija i mislim da i samih sestara kasnije.
Oko ovih reguliranih profesija, ovih 7 koje imaju automatsko priznanje i gdje medicinske sestre…/Govornik isključen./…, govorimo oko samih medicinskih sestara, mi nemamo problema sa sestrama iz Rumunjske, ali imamo jedan drugi problem, a to su diplome medicinskih i kvalifikacije medicinskih sestara koje su svoje kvalifikacije stekli u trećim zemljama. Mi imamo jako puno sestara sa obrazovnim kvalifikacijama iz BiH na srednjoj, na srednjoj razini i nešto manje iz Srbije, al one nisu tolki problem kolko ove sestre iz BiH jer je puno naših medicinskih sestara, naših državljanki tamo steklo svoju diplomu obzirom da se, da BiH nije članica EU i nije u ovom sustavu reguliranih profesija, mi doista tu imamo veliki problem. Iz bazičnog nerazumijevanja zapravo ovog, ovog sustava koji je napustio nostrifikaciju 2000. i čini mi se '2.g. ratifikacijom Lisabonske konvencije.
I da, potpuno se slažem sa državnim tajnikom kad je meni u odgovoru na repliku rekao da trebamo pronać određeni balans između zapravo kvalitete koja ne smije bit ni na koji način kompromitirana, a i s druge strane opet omogućiti adekvatan pristup tržištu rada i popunjavanju da tako kažem onih rupa koje na tržištu rada postoje, o čemu su dosta govorili kolege iz zdravstva koji o tome znaju puno više od mene.
Ono što želim reći je zapravo u ovom sustavu priznavanja inozemnih obrazovnih i stručnih kvalifikacija jer postoji tu dosta nerazumijevanja, čini mi se da je i kolega Petrov govorio o nostrifikacijama diploma. Mi smo 2002.g. napustili sustav nostrifikacija diploma, samom činjenicom napuštanjem sustava nostrifikacije diploma onaj postupak i proces ulaska na tržište rada koji je bio, kak da to objasnim u jednoj točki, neko je došo sa stranom diplomom, onda je radio nostrifikaciju diplome i samom tom nostrifikacijom je, mu je bilo osiguran i, i pristup tržištu rada. Mi smo to sad zapravo razdvojili u dva procesa, jedan je proces priznavanja obrazovne kvalifikacije, to je ono priznavanje istovrsnosti diploma, onda neki strani državljanin ili neko sa stranom ili hrvatski državljanin sa stranom diplomom dođe i onda kaže da, ta diploma je jednako, ono, izdana od akreditirane institucije i mi nju priznajemo, onda vlada bazično razumijevanje da to automatski znači i pristup tržištu rada. Ne znači jer onda se ide u postupak stručnog priznanja i zapravo tu nama nastaje na neki način problem. Mi sa ovim procesom priznavanja diploma u smislu obrazovanja nemamo jer to je vezano uz čisto da tak kažem više administrativnu provjeru radi li se o akreditiranoj instituciji za određeni program ko ima pravo dati određenu obrazovnu kvalifikaciju, međutim zapinjemo u ovom stručnom priznanju jer smo tu beskrajno zakomplicirali, kolega Čabaj je govorio nešto o tome i tu podržavam dio njegove rasprave.
Prvo, mi smo reguliranim profesijama proglasili skoro sve, sva ona, ja kad, ja kad gledam popis reguliranih profesija, onih obrtničkih, oni svi vezeni oni obrti, dakle to je prestrašno, ono keramičar, autolakirer, dakle tu ne govorimo samo o ovom dijelu zanimanja tipa medicinske sestre di im stvarno treba neka vrsta kvalitete koja je jako, koja je jako važna, nego ove čisto neke trži… koje tržišne stvari gdje mi otežavamo pristup, pristup tržištu za radnike koji bi nam čak i trebali.
Prema tome, moj prvi na neki način apel i molba vama iz Ministarstva rada je da malo pokušate utjecat na kolege u drugim resorima da se popis reguliranih profesija relaksira da tako kažem odnosno da ne proglašavamo sve reguliranom profesijom. Mislim to ljudi rade iz, iz razloga da čuvaju svoje leno na neki način, al to nije uvijek i svugdje potrebno.
I drugo je ovaj sustav koji smo uglavnom prebacili na komore gdje stvarno ima svega i to je nešto o čemu je vjerujem treba konačno počet ozbiljno diskusiju. Neke komore rade super i ne rade probleme, međutim neke komore iz pa lukrativnih razloga, ja ne znam koji bi to drugi razlozi mogli biti, dakle oni su bilo financijski jer su to određene naknade odnosno da čuvaju monopol da tako kažem na tu svoju struku, doista ljude koji dolaze sa ovim, sa potrebom stručnog priznavanja inozemne kvalifikacije, maltretiraju preko svake mjere. To nije samo pitanje da ne dobijaju ljudi odgovore, da to traje beskrajno dugo nego naprosto se traže po pravilnicima koje su te iste komore donijele, da se traže stvarno ono dokumentacija, dokazi, papiri, ono što niko živ i normalan ne bi tražio. Pa ja sam pokušavala s nekim od tih komora razgovarati i reć, okej, kada bi se tako ponašalo, pa čak i u hrvatskom sustavu, vi kad biste usporedili ne znam Studijski program prava na Sveučilištu u Zagrebu ili na Sveučilištu u Splitu, Osijeku našli biste ogromne razlike u kolegijima, međutim i jedni i drugi i treći imaju kvalifikaciju i niko je ne dovodi u pitanju, a kod ovih stranih stvarno maltretiraju neke komore ono beskrajno i ja mislim da je vrijeme je vrijeme, g. državni tajniče, da tu možda priču kad smo već sad skomplicirali užasno zakon o priznavanju ovih stručnih kvalifikacija gdje se vidjelo kroz ovih 20-ak godina da su nam potrebne i među, formalizirat ovu, kak se zove, međuresornu suradnju koju imate formalizirano kroz povjerenstvo, ovu jedinstvenu kontakt točku pa smo čak u onim .../nerazumljivo/... jednim izmjenama zakona uveli centar za pomoć građanima jer se shvatilo da više nitko živ ne zna kome se treba obratiti za koji, u koju .../nerazumljivo/... ono u kojem dijelu, u kojem dijelu postupka, ja mislim da mi to sad sve trebamo resetirat, vratit možda na neki početak, možda čak i centralizirat, ja znam da je to vrlo, kad kažem centralizirat, mislim stavit ponovno u jednu, i u jednu instituciju i od one međuresorne suradnje stvar prvo ogolit, a onda zapravo svesti na bitno.
Nama bitno mora biti kvaliteta. Na ovom ulaznom dijelu zapravo nam je prvo bitno da sprječavamo lažne diplome, to se okej radi kroz one Enic-Naric urede i provjeravanje akreditiranih institucija, to je okej, ali ovaj drugi dio stvarno treba biti relaksiran.
Evo, to je moj apel i u svakoj nekakvoj budućoj izmjeni zakona koja će imati takvu vrstu tendencija, imat ćete moju potporu. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Dakle koja god točka dođe na dnevni redu u Saboru, kao što vidimo, ona je ono usko specijalistička odnosno radi se o direktivama ili slično, međutim, čak i u ovom Saboru, je li, imamo potrebu govoriti o širem kontekstu, tako da su neka važna pitanja cjelovito glede nostrifikacije, priznanja, itd., otvorili kolega Petrov i također, kolega Čabaj. Međutim, to je jedan dio dakle ili srednja razina, valja znati iz ovog rumunjskog primjera, možemo vidjeti zapravo što se događa uopće u EU, dakle da su oni financirali, je li, u Rumunjskoj školovanje medicinskih sestara za potrebe nekog standarda u EU.
To proizlazi iz bolne činjenice da je EU kao i Hrvatska, to znači cijeli Zapad, dakle društva koja izumiru i stare članice EU koje su uređene države, na vrijeme dakle pravodobno prepoznaju taj proces i znalo se, je li, kad neko društvo stari da je tu od socijalnih usluga, do zdravstvenih usluga dakle da će ih trebati sve više i dakle brinuli su, brinuli se o tome.
Pa čak možemo gledati da je ulazak pojedinih država, uključujući i Hrvatske koje su bile nepripremljene, Rumunjske, itd. donesene zbog toga što su onu ispunile one propisane standarde, je li, svih onih točaka, itd., itd., tzv. pristupnih pregovora, nego iz raznih političkih, sigurnosnih ili ovakvih tržišnih razloga.
Isto tako, u tom širem kontekstu, da vidimo problem, ovoga i sa komorama i sa priznavanjem u Hrvatskoj, valja naglasiti da je EU odnosno tada Europska zajednica osnovana prvenstveno da se ustroji i da postane zemlje koje su tada bile osnivačice postupno, dakle da se stvori zajedničko tržište roba. U narednom koraku se išlo tome da to bude zajedničko tržište radne snage, pa su isto tako određeni zahvati se događali u Hrvatskoj prije nego što smo ušli u EU, dakle uvođenje tzv. bolonjskog sustava, je li, da bi bilo svejedno da li se medicinska sestra ili nekakav inženjer, profesor, itd. dva semestra ili dva razreda školuje ne znam, u Grčkoj pa onda 1 razred u Njemačkoj pa zatim u Španjolskoj i slično, dakle da se ujednači obrazovni sustav da bi mogla postojati ta tzv. mobilnost radne snage.
Međutim, sve je to osmišljeno je li, da bi uređene države koje izumiru i kad imaju nadprosječno veliki nedostatak određenih usluga, u ovom slučaju medicinskih sestara da bi mogle, je li, po tom starom kolonijalnom obrascu, što je višestoljetno iskustvo europsko, zapadnih europskih zemalja, dakle vlasnica kolonija, prvenstveno Velike Britanije, Francuske, da ne ulazimo sada u sve to, je li i mnoge nepravde u svijetu dakle koje se danas događaju, pa i u EU, neujednačenost, itd., ili iskorištavanje novih članica u svakom pogledu i uspostavljanje protunarodnih režima u takvih državama, uključujući i Hrvatsku dakle sve je to davno, davno pravodobno osmišljeno, a to se može vidjeti dakle upravo iz ovog, ove banalne, rekao bih, činjenice, dakle da se pravodobno u Rumunjskoj organiziralo, je li, educiranje medicinskih sestara da bi mogle popunjavati tu prazninu u cijeloj EU.
U tome smislu se mi možemo suočavati i na ovome primjeru dakle sa time što se događa nama, ne samo sa medicinskim sestrama, nego dakle sa cjelokupnim procesom privatizacije gdje ćemo pojednostavljeno, je li, to je .../Govornik se ne razumije./... davno istraženo, je li po tom kolonijalnom modelu, po sistemu maharadža u Indiji, je li, dakle najprije se dopušta, je li, lokalnim veleizdajnicima da dakle uspostave vlast, itd. bogate se, budu korumpirani, a na kraju, je li, strani pljačkaši u bijelim kravatama kad se zaboravi, je li, okrutnosti maharadže ili nekadašnje prvobitne akumulacije kapitala, kako se govorilo, dođu, je li i sa financijskom moći pokupuju sve u toj državi, dakle budu gospodari, uključujući dakle i radnu snagu, a naročito, je li, kad se radi opet da se vratimo na medicinske sestre, koji imaju izniman značaj, čuli smo ovdje iz predavanja i iz raznih .../nerazumljivo/... izlaganja ovdje u Saboru, koliko je važna njihova uloga obzirom da je temeljna vrijednost je li u vrijednosnom sustavu zapadne civilizacije, humanističke, dakle na prvom mjestu jest život, a na drugom zdravlje, je li, to znači zdrav život je zapravo na neki način, rekli bi, najveća vrijednost koja postoji u baštini zapadne civilizacije.
Ali obzirom što se događa, dakle možemo vidjeti, je li, dakle da je ta kolonijalna bešćutnost prema zemljama koje su ušle nakon onih tzv. promjena 90-ih godina, prestanka Hladnog rata, kao što vidimo, on nikad nije prestao, dakle nalaze se u nekoj vrsti neokolonijalnog položaja, o tome je brojna literatura davno pisala, sjever, jug na koncu, itd., i da se u matičnim društvima, je li, taj model odnosa sjever-jug, dakle bogati sjever-siromašni jug, događa dakle to raslojavanje i čitava ta mobilnost snage radne snage prema vrlo konkretnim interesima uređenih država, a to su naravno države, država kad se radi u EU dakle države osnivače EU. Da bi to sve tako išlo možemo vidjeti i nejednakost u plaćama što je također programirano i razumljivo kad imate mobilnost radne snage i nezaštićenost matičnih društava znači liječnici, medicinske sestre, IT stručnjaci itd., od onih elementarnih životnih potreba do vrhunskih struka sve to ide tamo gdje bi trebalo ići tako da bi se očuvala ta nejednakost, s time da su plaće tu na neki način najjasniji egzaktni pokazatelj pa smo vidjeli na ovom primjeru medicinskih sestara ili izdvajanja za zdravstveni sustav vidjeli smo da u katastrofalnom odnosu prema susjednoj Sloveniji s kojom baštinimo zajedničku povijest pa se tu može razgovarati i o kakvoći upravljačkog sustava i da je Slovenija na neki način država bivše Jugoslavije najsuverenističkija država. I to je isto tako bilo programirano sjećamo se tamo u drugoj polovici osamdesetih kad se već u Sloveniji raspravljalo da će se Jugoslavija možda raspasti i da će biti civilno služenje vojnog roka proračun JNA tada je armijski list na naslovnici objavio Slovenija da ostali ne.
E sad bi se upravo htio vratiti na medicinske sestre kojih se sjećam iz Domovinsko rata, dakle na prvim crtama bojišnice bile su prave heroine i nešto što je potpuno prešućeno i to me čudi da ovaj crveni fašizam nije prepoznaju zastupajuć navodno ravnopravnost žena, dakle jedan od najveličanstvenijih pokreta žena bio je upravo „Bedem ljubavi“. Pa sjetimo se svi se sjećamo onog isto tako veličanstvenog povijesnog govora Vlade Gotovca na skupu pred 5. armijskom oblasti gdje su sjedili generali JNA kada je govorio to su organizirale medicinske sestre, a legenda koja je osnovala „Bedem ljubavi“ Slavica Lukić bila je medicinska sestra.
Međutim, kako nije pristala biti korumpirana ona je bila vrlo brzo eliminirana iz javnoga života, a dovoljno su našli drugih koji su se korumpirali tako da je Slavica Bilić danas u mirovini, a ona je jedna od heroina nastanka Hrvatske države, ona je tada sa „Bedemom ljubavi“ obilazila sve europske metropole prije našega priznanja i bitno pridonijela našem međunarodnom priznanju jer obzirom na stanje u Jugoslaviji i druge interese čak ni Franjo Tuđman nije mogao lako doći negdje u Njemačku itd., itd. kod Genschera, Kohla da sad ne nabrajam sve to, sve to možete medijski provjeriti ako uđete u hrvatske medije tada da je „Bedem ljubavi“ bio jedan nevjerovatan, rekao bih najsnažniji civilni pokret koji je obilježio hrvatsku povijest, o tome nema niti jednog znanstvenoga kvalitetnog rada itd., itd., a na čelu toga su bile medicinske sestre na čelu sa legendarnom Slavicom Bilić koju smo potpuno, potpuno zaboravili.
U to ime poštovani državni tajniče, vi ste tada vjerojatno bili veoma, veoma mladi i to što radite ne odnosi se vama na osobno, naime ovdje po bratstvu one Gogoljeve Kabanice sa Akakijem Akakijevićem BAšmačkinom i kad kažem aparačik onda mislim na to cijelog gdje pokušavaju vas mlade upravo svrstati i odgojiti na taj način da budete aparačici, a o vama ovisi oćete li tome pružiti otpor. Taj otpor ne možete pružiti ako izvršavate direktive i budute aparačik koji je transmisija bez obzira na kojoj razini nego ako imate šire uvide i ako zastupate hrvatske nacionalne interese i hrvatski suverenizam to će vam biti ja vam evo preporučujem obzirom na iskustvo koje imam iz hrvatske povijesti, puno će vam biti korisnije u svakom pogledu emotivnom političkom, karijernom itd. ako ne budete iz te Gogoljeve Kabanice tipični aparačik. Evo hvala lijepa na pozornosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeći će govorit poštovani zastupnik Branko Kolarić, izvolite.

Kolarić, Branko (SDP)
Poštovani potpredsjedniče, državni tajniče, kolegice i kolege.
Pomagačke struke su u velikoj krizi u cijeloj Europi, medicinske sestre spadaju u pomagačke struke. Zašto se dogodila ta kriza? To je kriza vrijednosnog sustava našeg starog kontinenta gdje pripada i Hrvatska jer kad gledate danas zašto bi mladi ljudi birali to zanimanje, zanimanje u kojem se apriori bavite ljudskom patnjom, smrću, bolom, tugom i to cijeli razvijeni svijet. Dakle, mladi ljudi danas nemaju motivacije za to jer vam motivacija ostaje nekakva unutarnja ono što vas netko odgoji i nauči, a puno lakše je radit neke druge stvari.
Vrijednosno pomagačke struke ne dobivaju društvenu gradifikaciju koju su nekad dobivale, pa a odgovornost, suđenje i sve ono što se događa odvraća ljude da ulaze u ta zanimanja. Ja zaista nisam očekivao od Vlade Andreja Plenkovića da će riješiti problem sa medicinskim sestrama kada kapacitiranje vlade u EU to nisu uspjele napravit. No međutim, dojam je da se ništa ne radi jer eto u cijeloj Europi je problem sa medicinskim sestrama i zdravstvenim djelatnicima pa tako ne možemo mi ništa napravit. Reći ću vam rezultat, 2400 sestara ode iz Hrvatske, 95 se prijavi, 2400:95, 95 je 4% od ove 2400 koje su otišle.
Na odboru sam već govorio, nedostaje upravljanje ljudskim resursima u području sestrinstva, previše sektora je tu uključeno, rascjepkano. Dakle, Ministarstvo rada radi ulaz sestara, Ministarstvo obrazovanja kvalifikacije, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo socijale su korisnici radne snage, komore prate izlaz i rade priznavanje kvalifikacija i sad još imate MUP koji izdaje radne dozvole, a sestre rade u sustavu zdravstva, sustavu socijale u javnim sustavima i rade u privatnom sustavu.
Spomenit je sustav socijalne, medicinskih sestara fali četri tisuće, uglavnom su to bolničke potrebe, sustav socijale, domovi za starije potpuno zanemarene. Hrvatski građani očito ne zaslužuju dostojnu palijativnu skrb jer palijativne skrbi u zdravstvu gotovo da i nema i domovi za starije su preuzeli provođenje palijativne skrbi u svojim stacionarima. Dakle ono što bi trebala bit zdravstvena zaštita, svaljeno je u sustav socijalne skrbi, domovi za starije su sada palijativna skrb gdje imate 100 ljudi vam leži u stacionaru, ne znam jeste obišli kada bilo koji dom za starije, na 100 ljudi bude 3 medicinske sestre. Trebalo bi bit minimalno 7, 8, da ne govorim o standardima od 15 na dementne i teško pokretne bolesnike.
Vozeći se danas u Sabor razgovaram sa ravnateljem jednog doma za starije jer pokušavamo u sustavu nać ljude koji će radit. Ono što je, što se sada događa, dakle imate 4 njegovateljice porijeklom iz Filipina koje 2 mjeseca plaćaju tu stan u Zagrebu, MUP im dva mjeseca ne izdaje radnu dozvolu.
E onda dakle ravnatelj doma za starije mora otić u Remetinec u MUP i tražit, dajte mi riješite ove 4 osobe. Ja zaista ne razumijem što treba MUP-u dva mjeseca da kaže, evo 4 osobe su tu, čekaju posao jer te 4 osobe će otić dalje jer 2 mjeseca je zaista puno da si plaćaju tu stan, a žele radit u našem sustavu.
Sustav obrazovanja, mnoštvo studija visoke stručne spreme za medicinske sestre je po cijeloj Hrvatskoj osnovano, a onda u javnozdravstvenoj mreži koju financira HZZO nemate radnih mjesta za visoku stručnu spremu za sestru. Dakle ne plaćaju se zdravstvenim ustanovama i što radimo nego takve sestre educiramo da lijepo idu u EU, dakle visoko .../nerazumljivo/... visokoškolske ustanove uzmu neke novce od njih za obrazovanje, tu se ne mogu zaposlit sa visokom stručnom spremom automatski odlaze u EU.
Evo, ja moram, morao sam iskoristiti ovu priliku, državni tajniče da ovo iznesem, ali i vi kao predstavnik Vlade ovdje da prenesete da se problemom sestrinstva treba ozbiljno pozabavit sa svim ovim uključenim akterima, dakle ne možete vi reći mi ne radimo, radi Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravstva kaže Ministarstvo rada, Ministarstvo obrazovanja, razumijete? Jer ono što će nam se dogodit, ne znam sjećate li se početka epidemije, pandemije Covida u Bergamu kada su se ljudi, pobjegli, njegovatelji iz domova za starije i korisnici su tamo umirali od gladi, ovi su se bojali za život, da će umrijeti, ostali su domovi bez ljudi zaposlenih, ljudi su umrli od gladi i žeđi tamo stariji.
To se vrlo, zaista ne dramatiziram, vrlo blizu smo u domovima za starije u Hrvatskoj gdje nema medicinskih sestara gdje će te sestre otići jer u burnoutu i ne možete im nikako, ne možemo mi njih liječiti od burnouta i sindroma izgaranja kad ima posla za 4 jedna. Dakle ako se ne uhvatima toga, a socijala je i sa vašim sektorom povezana, mi ćemo imati Bergamo u našim domovima za starije. I zašto to čekati?
Evo, hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Jurčević se javio za repliku. Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo, poštovani g. Kolarić. Drago mi je da ste vaše izlaganje započeli iz ovog šireg konteksta jer nažalost najčešće u Saboru se utapamo u detaljima jer odavno je poznato na toj znanstvenoj razini dakle da je vrijednosna, moralna ili duhovna kriza, kratko rečeno, uzrok svih kriza, dakle organizacijskih, upravljačkih, socijalnih, gospodarskih i ostalih pa bih vas molio da, evo u narednu minutu odgovor na repliku još malo to naglasite jer i u vašem ovom dijelu sabornice čini mi se da često toga nedostaje, tih općih uvida, a ovo ste, što mi sitničarimo, zapravo su samo vidljive posljedice, dakle samo vrh ledenoga brijega.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kolarić.

Kolarić, Branko (SDP)
Zaista o vrijednosnom sustavu i ulaženju u pomagačke struke je nešto što moramo razmišljati i razgovarati. Mene često pitaju, ti si, Branko, doktor, šta ti treba ovo da si u politici? Šta ti treba da te netko tu javno, budeš izložen javnoj kritici? Treba jer moramo kroz politiku, ja sam u zdravstvenom sustavu jako dugo, borim se za javni zdravstveni sustav, borim se za svakog njegovatelja u tom sustavu, za svaku sestru, za svakog liječnika da ostane i ako ne progovorim o tome u sabornici i ako kroz Sabor ne budemo pokušali promijeniti, nažalost naš zdravstveni sustav, ak' se možemo složiti da zdravstveni sustav je zaista, javni zdravstveni sustav prvenstveno zaista vel'ka vrijednost ovog društva, ja zaista ne želim da mi se pretvorimo u zdravstveni sustav u SAD-u gdje ako si bogat i ako možeš platit, onda ćeš dobit, ako ne, bankrotiraj i umri.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će pojedinačnu raspravu imati zastupnica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Kolegice i kolege, evo ja ću na svoj specifičan način interpretirati današnju raspravu i ovaj prijedlog zakona. Čulo se u jednoj replici da netko spominje sitničarenje. Ono što netko naziva sitničarenjem, ja ću reći da nam sitne duše Vladu vode. Dvije osnovne stvari može danas svaki hrvatski građanin reći o našem zdravstvu. Prva je ta da se gomilaju dugovi, da je nakon što je gđa Hrstić postala ministrica, dug prema veledrogerijama narastao za 750 milijuna eura, a tvrdila je da će reorganizacija u zdravstvu dovesti do ušteda.
Drugo, dakle kako nam raste dug u zdravstvu, tako nam kronično nedostaje zdravstvenih djelatnika, među kojima su, između ostalog i naše medicinske sestre. Čega je još uvijek više? Više je korupcije, koja se ne istražuje, ali to je neka druga boljka.
E sad, ovaj Zakon pokazuje na koji način se aktualna vlast odnosi prema naših ljudima. Dakle prema medicinskim sestrama, ali i prema onima koji te medicinske sestre trebaju danas-sutra kada trebaju zdravstvenu ili neku drugu uslugu. Naime, medicinske sestre rade i u bolnicama i u domovima zdravlja, u hitnoj pomoći, u patronaži, u specijalističkim ordinacijama, ali i u sustavu socijalne skrbi, u domovima za starije i nemoćne, osobe s invaliditetom te u privatnim klinikama i ustanovama, dakle one su na neki način okosnice i zdravstvene, ali i socijalne skrbi i njihov rad je nezamjenjiv.
Međutim, prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara danas ih u sustavu radi nešto više od 41 tisuće, ali procjenjuje se i manjak od najmanje 4 tisuće osoba koje ovog trena čitav taj sustav treba. Od ulaska Hrvatske u EU otišlo je barem 2,5 tisuće sredstava, a za radnu dozvolu apliciralo je tek stotinjak osoba iz trećih zemalja. Što to govori o sustavnosti i sistematičnosti aktualne politike koja bi trebala prepoznati što medicinske sestre znače u svim ovim sustavima koje sam spomenula. Gdje je izvor problema? Time što se našim domaćim medicinskim sestrama na neki način nalaže ili obvezuje ih se na stjecanje kvalifikacija koje se kasnije kroz sistematizaciju radnih mjesta ne prepoznaje, dakle ne prepoznaje se kroz nazive radnih mjesta, kroz kvalifikacije i kroz financijsko vrednovanje.
Također su uočljive i upadljive razlike u koeficijentima u njihovoj neusklađenosti, nelogične razlike u plaćama koje iz toga proizlaze. Drugim riječima, nedostaje sustavnost u tome kako će se pojedino radno mjesto nazvati, kakav će koeficijent imati, koliko će plaća tu biti definirana bez toga i nadalje ćemo imati odljev našeg visokokvalitetnog obrazovnog kadra, a uvoz onih medicinskih sestara koje možda i neće biti na toj razini obučenosti, stručnosti i profesionalnosti.
Ono što bi bio nekakav konačni prijedlog, potrebno je uskladiti pravilnike i standarde u svim ustanovama sa prijedlozima komore, ali isto tako osigurati transparentno i pravedno određivanje koeficijenata i plaća te uvesti posebne benefite za one sestre koje rade u najzahtjevnijim ustanovama.
Interes je RH da zadrži našu visokokvalificiranu radnu snagu te da im stvori uvjete za ostanak u sustavu kako taj sustav ne bi bio zakinut za one koji su u tom sustavu najpotrebniji. Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo jednu povredu poslovnika kolega Glavić.

Glavić, Željko (HDZ)
Poštovana gospođo zastupnice. Čl. 238., iznijeli ste jedan podatak koji doista treba ispraviti, dug u zdravstvu nije narasto za 750 milijuna eura od kad je ministrica gospođa Hrstić, taj dug postoji desetljećima on je samo nekad manji nekad veći.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to je bila replika, a ne povreda poslovnika pa vam moram dati opomenu, ali repliku ima kolega Mate Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Dakle, kolegice Orešković ono koliko je meni poznato Hrvatska više ne izdaje formalno rješenja o priznavanju diploma već samo mišljenje koje nije obvezujuće za poslodavce. Ja bi rado i razočaran sam što nisu tu danas kolege iz Domovinskog pokreta obzirom se većina njih školovala u inozemstvu u Travniku pa bi znali odgovorit kako su nostrificirali, kako su riješili to formalno rješenje svojih diploma, ali to mišljenje može biti negativno za većinu visokoškolskih ustanova u Bosni iz tog razloga sam i mislio njih pitat, osim za Sveučilište u Mostaru, a koliko znam nije niko tamo u Mostaru bio u školi koje je prošlo vanjsko vrednovanje Hrvatske agencije za znanost i visoko obrazovanje. Možete mi prokomentirat ovo? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Orešković će odgovoriti.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem na pitanju. Kolega ja bih voljela da o tome nešto malo više kažu predstavnici vladajućih, ali ono što se nameće kao pitanje koje ne dobiva odgovor, da li se pojedini fakulteti inozemni fakulteti priznaju ili nostrificiraju njihove diplome po političkom ključu ili po ključu objektivnosti, profesionalnosti i stvarnih kompetencija.
Ono što smo imali prilike vidjeti od strane nekih političara i ministara sa mostarskim ili travničkim diplomama je to da je tu u svakom slučaju izostala svaka struka i svaka stručnost. Dakle, izgleda da ovdje politika ima svoje prste, a ne stvarno znanje koje bi trebalo biti nešto što proizlazi iz dobivene diplome.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Mislav Herman. Izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Na kraju ovog današnjog vrlo rekli bismo plodnoga razgovora i rasprave mogu vas samo podsjetiti da je pred nama zapravo jedan mali tehnički paragraf kako smo čuli danas u raspravi odnosno Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznanju inozemnih stručnih kvalifikacija kojim mi danas ovdje „samo usklađujemo“ naše zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU.
Međutim, ova rasprava je danas otišla u jednom drugome smjeru, u smjeru opće situacije u zdravstvu i položaja medicinskih sestara u našem zdravstvenom sustavu. I ono što možda nećete očekivati od mene jest tvrdnja da je to zapravo jako dobro jel to je tema o kojoj moramo razgovarati, to je tema koju moramo poticati, posebno mi koji dolazimo iz zdravstvenoga sustava, a ima tu dosta mojih kolega liječnika sa svih krajeva našega društvenoga političkoga spektra.
Ne želim biti patetičan kada ću reći da su medicinske sestre stup našeg zdravstvenoga sustava. One su anđeli čuvari i rađaonice u kojoj ja radim i bolesničkih soba, one su anđeli čuvari i mladih liječnika, ali bome i onih malo iskusnijih u koje pripadam i ja. I gotovo nitko nije ušao u zdravstveni sustav i na samom početku svoje karijere da nije upravo učio od iskusnih medicinskih sestara bilo to u hitnim prijemima danas objedinjenim bolničkim hitnim prijemima bilo to u rađaonici, bilo to u kolima hitne medicinske pomoći.
I kada govorimo o medicinskim sestrama ne smijemo naravno zaboraviti niti na medicinske tehničare, odnosno medicinsku braću koji također zauzimaju jedno važno mjesto u tom sustavu. Koliko su medicinske sestre važne nama liječnicima svjedoči vam i podatak koji možda niste znali da akademik Reiner napisao stihove, akademiče ispravite me ako sam u krivu za himnu medicinskim sestrama.
Prema tome, raspravljajući o novo stečenim pravima u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, odnosno pravu rumunjskih medicinskih sestara danas smo se pretežno bavili našim medicinskim sestrama i ponovo ću reći mislim da je to dobro. Jer jedini način da zadržimo naše medicinske sestre ne samo u Republici Hrvatskoj nego i u sustavu, jer ima onih koji odlaze iz sustava, ali ne i iz naše države jest da im poboljšamo materijalna prava. I mislim da je ono što je naglasio naš državni tajnik ključno, a to je da ta materijalna prava koja su danas bitno bolja liječnicima nego su bila prije, danas liječnici nemaju razloga odlaziti iz Republike Hrvatske iz našeg zdravstvenoga sustava. Bitno je da i ta materijalna prava nastavimo poboljšavati i medicinskim sestrama, jer kako smo čuli od 2016. godine brojke koje su neki od vas zanemarivali nisu zanemarive. Jer ako imamo realni porast plaća od 116%, pardon nominalni porast plaća od 116% a realni od 60% to je dobar put kojim trebamo nastaviti teći.
Međutim, da se vratim na temu. Dakle, mi danas ovim zakonom transponiramo direktivu Europskog parlamenta i vijeća iz veljače 2024. koja se odnosi na priznavanje stručnih kvalifikacija medicinskih sestara za opću zdravstvenu njegu u Rumunjskoj a čije obrazovanje prije ulaska te države u EU nije u potpunosti bilo u skladu sa europskim standardima. Ona danas moraju zadovoljiti dva uvjeta dostava dokaza o obrazovnoj kvalifikaciji i potvrda o najmanje tri godine radnoga iskustva, a ako su završili poseban program koja je rumunjska država osmislila onda medicinske sestre koje završe taj program mogu odmah raditi u državama članica bez obveze dokazivanja trogodišnjeg iskustva.
Naravno zbog svega ja vas sve ovdje pozivam da podržimo ove izmjene zakona jer siguran sam da ćemo to svi napraviti uz napomenu da naravno da rasprava o sustavu zdravstva, ali isto tako i o položaju medicinskih sestara u sustavu zdravstva makar i kroz ovu temu po mom mišljenju uvijek dobro došla.
Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time smo završili sa raspravom o ovoj točci, a o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

10

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 181
26.09.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 181, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo, predstavnik predlagatelja ga je prihvatio pa on postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Dajem sada na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Molim glasujmo.
Utvrđujem da je jednoglasno sa 129 glasova za donesen Zakon o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.
PDF