Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 7
PDF
Svi govornici
7; 8
Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, prvo čitanje, P.Z. br. 183
Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, prvo čitanje, P.Z.E. br. 180
18.09.2025.
Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14:10 SATI.
Poštovane kolegice i kolege, 14 i 10 je, idemo na sljedeću točku, molim vas, koga zanima nek se sjedne na svoje mjesto, kog ne zanima, otići će i bavit se drugim poslovima, ali idemo početi raditi, molim vas.
Ranije na sjednici dogovorili smo se da provedemo objedinjenu raspravu o dvije točke:
- Prijedlogu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, prvo čitanje, P.Z. broj 183
te
- Prijedlogu Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, prvo čitanje, P.Z.E. broj 180
Predlagatelj Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za poljoprivredu i Odbor za zaštitu okoliša i prirode.
Žele li predstavnici predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, najprije vezano uz ovaj drugi zakon poštovani državni tajnik Željko Vuković, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Izvolite.
Vuković, Željko
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, s ciljem rasprave u ovom visokom domu danas se pred vama nalazi Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma pa se predlaže donošenje jedinstvenog propisa koji u hrvatsko zakonodavstvo prenosi ovu uredbu.
EU i njene države članice proaktivno poduzimaju mjere kako bi se spriječila deforestacija i degradacija šuma globalno, ali i na teritoriju EU koja je uzrokovana njezinom potrošnjom određenih roba i određenih proizvoda te time nastoji smanjiti svoj doprinos emisijama stakleničkih plinova i globalnom gubitku bioraznolikosti te promicati održive obrasce proizvodnje i potrošnje u Uniji i u svijetu.
Naime, deforestacija i degradacija šuma su važni pokretači globalnog zagrijavanja i gubitka bioraznolikosti što su dva najvažnija okolišna izazova našeg doba. Hrvatska i druge države članice su potpisnice međunarodnih sporazuma, Klimatskog Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti te je za očekivati da će ovaj propis doprinijeti postizanju njihovih ciljeva.
Potrošnja u EU važan je pokretač deforestacije i degradacije šuma na globalnoj razini. Pro… ciljano je da bi bez odgovarajuće regulatorne intervencije deforestacije povezana, povezane s potrošnjom i proizvodnjom samo 6 vrsta robe goveda, kakao, kava, palma uljarica, soja i drvo u Uniji do 2030. godine porasla do približno 248 tisuća hektara šuma godišnje. Stoga je cilj EU i uredbe kao i prijedloga ovoga zakona spriječiti stavljanje na zajedničko tržište Unije te izvoz iz Unije relevantnih proizvoda vezanih za goveda, kakao, kavu, palmu uljaricu, sovu, soju, kaučuk i drvo a koji su nastali degradacijom i deforestacijom šuma EU i globalno.
EU ovom uredbom utvrđuje pravila o stavljanju na tržište Unije i stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije te izvozu iz Unije relevantnih proizvoda, nadopunjuje postojeći zakonodavni okvir vezano za promet drva i proizvoda od drva, obveze gospodarskih subjekata i trgovaca vezano za uspostavu sustava dužne pažnje te obveze nadležnih tijela uključujući i nadzor.
Ukratko, gospodarski subjekti i trgovci u obvezi su podnijeti dokaze da relevantni proizvodi i roba od goveda, kakaa, kave, palme uljarice, soje, kaučuka i drva nisu uzrokovali deforestaciju i degradaciju šuma te podnose tzv. izjavu o dužnoj pažnji koja sadrži informacije o zemlji proizvodnje i geolokaciju uz to svih zemljišnih čestica na kojima je proizvedena relevantna roba, a za goveda geolokaciju hrane od relevantnih proizvoda i geolokaciju objekata u kojima su se držala goveda, dakle uzgajala. Izjava se objavljuje u elektroničkom sučelju EU kojim imaju pristup sva nadležna tijela država članica i gospodarski subjekti te trgovci radi razmjene podataka.
EU uredba ima određene olakšice za mikro, mala i srednja poduzeća i za one koji posluju s njima koji imaju rok prilagodbe do 30. lipnja iduće godine, dakle 2026. dok se velika poduzeća trebaju prilagoditi do kraja ove godine.
Umjesto djelomičnih rješenja u vidu djelomičnih izmjena i dopuna važećih nacionalnih propisa u cilju ekonomičnosti i efikasnosti izradili smo i predložili ovaj prijedlog zakona koji omogućuje implementaciju odnosno provedbu ove uredbe.
Prijedlog ovog zakona utvrđuje nadležna tijela, ovlasti nadležnih tijela uključujući obveze provjere i nadzor, obveze gospodarskih subjekata i trgovaca, prekršajne odredbe i sankcije za kršenje EU uredbe i ovog zakona kako bi se osiguralo da RH može provoditi dosljedno ovu EU uredbu.
Zakonom su određena tri nadležna nacionalna tijela za provedbu uredbe i ovog zakona. To je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu HAPIH, to je Carinska uprava dakle carina i to je Državni inspektorat. HAPIH kao nadležno tijelo preispituje, procjenjuje rizike u sustavu dužne pažnje koje izrađuje gospodarski subjekt ili ovlašteni zastupnik, pruža stručnu i tehničku pomoć, daje smjernice, određuje nacionalne kriterije rizika, evidentira situacije visokog rizika, provodi provjere sustava dužne pažnje, vodi i javno objavljuje popis gospodarskih subjekata i trgovaca koji imaju zabrane zbog nepridržavanja ili ponovljenog nepridržavanja zakona, teškog kršenja zakona, a ujedno i predstavlja nacionalnu kontakt točku.
Carinska uprava kao nadležno tijelo postupa na granici, dakle naređuje otklanjanje neusklađenosti i poduzimanje korektivnih mjera gospodarskim subjektima i trgovcima koji nisu usklađeni, odlučuje i provodi sankcije gospodarskim subjektima i trgovcima koji nisu usklađeni sa EU, sa EU uredbom, odlučuje o puštanju u slobodni promet ili izvoz sukladno ovlastima iz posebnih zakona koji uređuje carinsko postupanje, a na osnovu na… na osnovu njihovog svakodnevnog nadzora deklaracija.
Državni inspektorat pak kao naše inspekcijsko tijelo vrši nadzor, inspekcijski nadzor provjere na tržištu putem tržišne inspekcije, veterinarske inspekcije itd., itd., provodi provjere gospodarskih subjekata i trgovaca, utvrđuje je li gospodarski subjekt prije stavljanja na tržište ili stavljanja na raspolaganje na tržištu relevantnog proizvoda podnio izjavu o postupanju dužnom pažnjom, nadzire sljedivost određenih proizvoda ili roba koje se stavljaju na tržište itd..
Zakonom se određuju naravno i prekršajne odredbe i novčane kazne u, koje su usklađene s prekršajnim zakonom. Naravno one će se odnositi na pravne subjekte i trgovce koji se ne pridržavaju odredbi uredbe i ovoga zakona.
Za provedbu ovog zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva. Ona se uglavnom odnose na Državni inspektorat, naravno i na HAPIH, ali HAPIH je ta sredstva i potrebe izrazio kroz Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o HAPIH-u koji će uslijediti nakon mog izlaganja.
Najveća opterećenja u provedbi ove uredbe i zakona je evo zapravo na Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu koji će evo kroz zasebni propis to nastojati urediti i prilagoditi organizacijsku strukturu i ljudske i financijske kapacitete za provedbu ovih obveza.
Carinska uprava neće imati troškova i oni će cjelokupni posao obavljati u okviru svoje redovite djelatnosti. Za provedbu ovog zakona i uredbe je relevantan i rizik države za iz koje dolaze relevantni proizvod. Tako je RH svrstana u države niskog rizika što evo nama na neki način i pogoduje s obzirom na dosadašnje upravljanje šumskim resursima i riziku od deforestacije. Postoji i srednji i postoji visoki rizik. U visokom riziku su zemlje koje su pod sankcijama ne znam Bjelorusija, Ruska Federacija itd. i najveći je broj zemalja praktički u tom srednjem riziku.
Prilikom procjene rizika Europska komisija je uzela slijedeće kriterije stopa deforestacije i degradacije šuma. Stopa širenja poljoprivrednog zemljišta za relevantnu robu i trendovi proizvodnje, a isto će se ažurirati s obzirom na prikupljene nove dokaze i informacije.
Sve ovo ima utjecaj na provjeru izjava o dužnoj pažnji koja se provode, koje se provode ovisno iz koje države dolazi relevantni proizvod ili roba. Za države koje su u niskom riziku provjere su najmanje 1% proizvoda i roba, za one standardnog rizika to je 3% i iz visokog rizika 9%.
Evo to bi bilo sve što se tiče ovog prvog dijela i kolokvijalno nazvanog Zakona o deforestaciji.
Hvala vam lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sada će govoriti državni tajnik Marinko Beljo iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a onda ćemo naravno imati replike na obojicu.
Izvolite poštovani državni tajniče.
Beljo, Marinko
…/Govornik naknadno uključen./… poštovane gospođe saborske zastupnice i zastupnici, Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu uređuje se djelatnost, ustroj, način rada, poslovanja, odnosi u vezi s upravlja… upravljanjem i način financiranja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kao specijalizirane javne ustanove u području poljoprivrede, hrane i ruralnog, ruralnog razvoja.
Djelatnost agencije obavlja se kroz ustrojstvene jedinice, ured ravnatelja, sektor za podršku poslovnih procesa, centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, centar za zaštitu bilja, centar za tlo, centar za sigurnost hrane i centar za stočarstvo, centar za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda, centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo i centar za voćarstvo i povrćarstvo.
U provedbi mjera ublažavanja i sprječavanja deforestacije i degradacije šuma u trećim zemljama na teritoriju EU odnosno stavljanja u promet neza… nezakonito posjećenog drva ili proizvoda koji potječu od nezako… nezakonito posjećenog drva do dana 31. svibnja, dana 31. svibnja 2023. godine donesena je Uredba EU 2023/1115 Europskog parlamenta i vijeća od 31. svibnja 2022. '23. godine o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvoza iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih sa deforestacijom degradacijom šu… šuma. Samim tim stavljamo izvan snage Uredbu EU broj 995/2010.
Uredbom se utvrđuju pravila o stavljanju na tržište Unije i stavljanje na raspolaganje tržištu Unije te izvoza iz Unije relevantnih proizvoda koji sadržavaju relevantne robe ili su hranjenje relevantnom robom ili su proizvedene uz upotrebu relevantne robe goveda, kao goveda, kakao, kava, palmina palmina ulja, kaučuk, soja i drvo. U cilju svođenja na najmanju moguću mjeru doprinosa Unije deforestaciji i degradaciji šuma diljem svijeta, doprinošenju smanjenja globalne deforestacije kao i smanjenju doprinosa Unije emisijama stakleničkih plinova i globalnom gubitku bioraznolikosti ovom uredbom države članice imaju obvezu osigurati učinkovitost zaštite interesa EU.
Stoga, s prijedlogom Zakona o izmjeni zakona, izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu propisuje se da će agencija obavljati poslove u skladu sa odredbama uredbe, pružanja stručne i tehničke pomoći gospodarskim subjektima, davanje smjernica, osiguravanje razmjene informacija, provođenje provedbe sukladnosti i drugo. Kako bi se omogućilo obavljanje unaprijed navedenih poslova koji su agenciji dodijeljeni u nadležnost prijedlogom Zakona o uredbi, provedbi uredbe nužno je izmijeniti odnosno dopuniti zakon. S obzirom na specifičnost, složenost i opseg poslova koji proizlazi iz odredbe uredbe i prijedloga Zakona o provedbi uredbe isti se ne mogu obavljati u nekoj od već postojećih ustrojstvenih jedinica, stoga je za njihovo obavljanje nužno ustrojavanje nove ustrojstvene jedinice u agenciji.
Ovim prijedlogom zakona određuju se slijedeća pitanja, dopuna o novom, o novoj djelatnosti obavljanja poslova nadležnog tijela propisanih prijedlogom Zakona o provedbi uredbe, ustrojava se Centar za kontrolu robe i proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma sa sjedištem u Osijeku kao novom ustrojstvenom jedinicom agencije u okviru koje će se obavljati poslovi koji su prijedlogom Zakona o provedbi uredbe određeni da će ih agencija obavljati kao jedno od nadležnih tijela za provedbu uredbe. Također omogućit će se i obavljanje poslova koji su agenciji dodijeljeni u nadležnost prijedlogom Zakona o provedbi uredbe, te omogućiti agencije da započinje, započne sa pripremama svih aktivnosti nužnih za prove… nužnih za provedbu uredbe, a sve kako bi se osigurala provedba uredbe.
Za provedbu ovog zakona financijska sredstva u 2025.g. osigurana su, te će se raspodijeliti u okviru limita ukupnih rashoda utvrđenih proračunom RH za 2025.g., a sredstva za '26. i '27.g. osigurani su unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u skladu s odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2026.-'28.. Ukupno planirana financijska sredstva za provedbu ovog zakona za razdoblje '25.-'27. iznosi 3 milijuna 504 i 810 tisuća eura, odnosi se na rashode za zaposlene koji će raditi na poslovima deforestacije i troškove nabave opreme za provedbu zelene tranzicije. Evo toliko i hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa, e sad idemo na replike, najprije na državnog tajnika Vukovića.
Poštovana zastupnica Lipovac Pehar.
Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, evo ovom uredbom odnosno prijedlogom zakona se obvezuju gospodarski subjekti i trgovci kako će dostavljati geolokaciju zemljišta na kojem je roba proizvedena, za goveda čak i gdje su se hranila, te gdje su se držala. Kako je hrvatska primarna poljoprivredna proizvodnja goveda, soja, te šumskih proiz… proizvoda, pokrivena geolokacijskim podacima? Hvala vam.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Vuković.
Vuković, Željko
Hvala lijepa poštovana zastupnice, RH je apsolutno pokrivena sa podacima o geolokacijama, recimo za goveda kroz Jedinstveni registar domaćih životinja, za uzgoj soje preko, uzgajivači soje su dužni podnijeti zahtjev u Registar Agronet jel odnosno program Agronet i Hrvatske šume vjerojatno interesira i šumsko područje. Hrvatske šume kroz svoje planove gospodarenja imaju precizno evidentirane i geolokacije i šumske površine, pa s obzirom na to mi se evo ne bojimo svega onoga što ovaj zakon koji implementira navedenu uredbu sa sobom nosi da to tako nazovemo evo svih tih izazova,
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Radojčić.
Radojčić, Dušica (Možemo!)
Pitanje je za državnog tajnika g. Vukovića, dakle u obrazloženju zakona napisali ste da će Državni inspektorat raspolagati dovoljnim sredstvima za izvršavanje mnogih obaveza koje proizlaze iz ove uredbe i u tu svrhu ćete kažete osigurati 441 tisuću i 600 eura za '26., isti taj iznos za 2027.g.. S obzirom da je iznos tako precizan, molim vas da nam objasnite kako će se točno unaprijediti rad Državnog inspektorata za provedbu ovog zakona jer je to jako važno budući da znamo da je financijski i kadrovski devastiran, a stalno mu se nameću nove obaveze. Državni inspektorat će sredstva planirati u okviru limita ukupnih sredstava utvrđenih za Državni inspektorat odlukom o proračunskom okviru za razdoblje '26.-'28., dakle sredstva se neće povećati nego će se ona uzeti iz neke druge stavke, pa vas molim da odgovorite koje aktivnosti, di ih neće provoditi odnosno koje će aktivnosti biti oslabljene za taj iznos 441 tisuća i 600 u 2026.?
…/Upadica Reiner: Hvala./…
Mislim ovo je važno zbog toga što znamo koliko je inspektorat slab, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajnik Vuković.
Vuković, Željko
Poštovana saborska zastupnice, da, Državni inspektorat je nama zajedno sa HAPIH-oh zapravo iznio svoje potrebe za provedbu ovoga zakona kroz PFU obrazac s obzirom na to da HAPIH ide svojim posebnim zakonom. Kod nas u našem dijelu je ostao Državni inspektorat i ova sredstva koja su predviđena upravo idu u, u smjeru kapacitiranja, dakle koliko mi imamo informacije, a Državni inspektorat je imao svog predstavnika u radnoj skupini kojom sam predsjedavao, dakle oni su nam tvrdili da će ta sredstva ići prije svega u kapacitiranje i zapošljavanje novih djelatnika koji će raditi upravo na provedbi ovoga zakona odnosno uredbe, a također pretpostavljam s obzirom na to da, da mi je teško govoriti o nečijim namjerama koji, drugog tijela, pretpostavljam da će dio sredstava biti namijenjen i za naknadu prekovremenih sati…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…koju će Državni inspektorat potrošiti za…
…/Upadica Reiner: Hvala lijepa./…
…dodatne nadzore, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zelić.
Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
HAPIH uz postojeće centre ovom izmjenom i dopunom zakona dobit će još jedan centar.
Moje je pitanje, da li ste osigurali prostor i koliki broj novih uposlenika da bi mogli odgovorit svim zadaćama koje će bit postavljene pred njih, a ja mogu reći za postojeće centre i buduće u Osijeku i da sam kao poljoprivrednik koristio dugo godina njihove usluge da pohvalim rad i ravnatelja i voditelja, a i samih uposlenika jer uvijek su bili na usluzi nama poljoprivrednicima i vjerujem da će i novi zaposlenici isto tako bit i opravdat zapošljavanje u Agenciji za poljoprivredu i hranu.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Vuković.
Vuković, Željko
S obzirom na to da je evo ovo pitanje čisto specijalizirano za Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu nisam upoznat o detaljima koliko će se djelatnika zaposliti za ovu za potrebe ove provedbe zakona i vjerujem da državni tajnik Beljo ima konkretnije podatke s obzirom na to da će i predstavljati evo upravo izmjenu i dopunu Zakona o HAPIH-u kojom će se uređivati ta problematika. A jednostavno zbog opsega posla bilo je nemoguće da se ovako nešta dodatno ne ustroji ili kapacitira jel posao nas čeka, to je činjenica i nisu imali dovoljno ljudskih potencija, a ovom izmjenom i dopunom to se planira kvalitetnije riješiti.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Sokolić.
Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani državni tajniče, molim vas da razjasnite nešto, prijedlog zakona imamo tri tijela Agenciju za poljoprivredu i hranu, Carinsku upravu i Državni inspektorat. Agencija procjenjuje rizik i daje naloge carini i inspektoratu da obave kontrole i provedu mjere, zatim se izvještaji i odluke opet vraćaju agenciji. To je krug u kojem se odluke mogu beskonačno vrtiti između institucija. Tko je odgovoran za što? Hoće li inspektorat reći da ne može postupati dok ne dobije signal od agencije, hoće li carina čekati upute inspektorata, hoće li agencija tvrditi da samo koordinira, a ne odlučuje?
Takav sustav stvara savršeni alibi za neučinkovitost, svi će moći reći da je neko drugi nadležan, a kad nitko nije odgovoran onda na kraju ispaštaju mali proizvođači koji će lutati od šaltera do šaltera, gubiti vrijeme, novac i živce.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Vuković.
Vuković, Željko
Poštovana saborska zastupnice jako dobro pitanje zapravo, to je ono što se obično građanin prvo zapita hoće li ovo donijeti određena opterećenja, hoće li se to vrtiti u krug, hoće li bit administrativnih prepreka kako ste baš dobro naveli, navela. Dakle, ne Državni inspektorat moći će samostalno procijeniti gdje ide u inspekciji nadzor, moći će doći u trgovinu, moći će doći kroz određenog proizvođača neke robe. Carina također, oni odmah na granici mogu vidjeti i sljedivost i dokumentaciju provjeriti, ali HAPIH je to krovno tijelo koje će zapravo vršiti na neki način dubinsku analizu, analizu rizika i dodatno možda skretati pozornost, evo recimo Državnom inspektoratu jel Državni inspektorat ne može sve gospodarstvenike, trgovce nadzirati gdje će možda HAPIH utvrditi koje su to crne točke, kritične točke gdje bi evo usmjerili recimo Državni inspektorat.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovani zastupnik Piližota.
Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani državni tajniče.
Evo po ne znam koji u proteklih godinu dana u kojem se dodjeljuju iznova nove, nove i nove ovlasti Državnom inspektoratu, na neki način ti ljudi mi djeluju kao da moraju bit Supermeni što im se sve dodijelilo. Pa vezano za ovaj zakon ja mislim da bi trebali i vjerojatno jeste svjesni da nad proizvodima poput kave, kakaa, gume, soje da su potrebni i ozbiljni kapaciteti i ozbiljno stručni ljudi da bi uopće to kontrolirali. Pa mene zanima da li Hrvatska uopće trenutno ima dovoljan broj inspektora koji bi mogli raditi isključivo taj posao i laboratorijskih kapaciteta jel vjerujem ako to nismo osigurali, nećemo osigurati da će ovaj zakon biti samo doslovno mrtvo slovo na papiru? Evo hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Vuković.
Vuković, Željko
Poštovani saborski zastupniče također dobro pitanje. Razvidno je da HAPIH nema kapaciteta i upravo ova sljedeća evo koja je tu na redu i izmjena i dopuna Zakona o HAPIH-u ide u tom smjeru da se iskapacitiraju, stručnjaka mi imamo, trenutno oni dostupni su na tržištu, ali evo vjerojatno nisu svi ti stručnjaci u HAPIH-u.
Što se tiče Državnog inspektorata radio sam posljednjih pet godina u Državnom inspektoratu mislim da najbolje znam situaciju i upravo ova sredstva koja Državni inspektorat traži daje nam nadu da idu u smjeru kapacitiranja, poglavito evo za provedbu ovoga zakona. Ne mogu sad naravno govoriti kako stoje sad u drugim inspekcijama evo godinu dana nisam kod njih, ali ova odvojena sredstva i ono što smo komunicirali i raspravljali na sjednicama naše radne skupine daje nam evo optimizam da će u tom smjeru kojeg vi navodite ipak se nešto krenuti naprijed.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Salopek.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Uvaženi državni tajniče.
Evo navodi se da je uredba bila jedan od najhrabrijih poteza EU što se tiče klimatske krize i borbe protiv klimatskih promjena, ali da je odgodom njezine primjene navedeno oslabljeno. Na putu jačanja same te europske konkurentnosti u posljednjih nekoliko mjeseci dogodile su se bitne promjene koje su oslabile mjere zacrtane zelenim planom te je i ova uredba odgodom njezine primjene jedna od žrtava tog tzv. pojednostavljivanja. Evo možete li mi reći nešto više o tome ako imate saznanja?
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Vuković.
Vuković, Željko
Da, došao je prijedlog nekoliko zemalja među njima evo i RH da se malo relaksiraju obveze, da se i prolongira datum stupanja na snagu to je trebalo biti krajem prošle godine, evo prolongirano je do kraja ove godine. S obzirom na to intencija je zapravo do 30. ovog mjeseca do 10. rujna evo unazad desetak dana bio je rok kada će Komisija sagledati još neke dodatne mogućnosti kako bi mogla relaksirati i obveze, ali kako bi recimo zemlje poput Hrvatske gdje zaista praktički nema rizika od deforestacije bile izuzete, čak niti na, niti u ovoj skupini niskorizičnih zemalja i to bi nam, evo na neki način bilo i jedna konkurentna prednost.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
.../Upadica: Evo, toliko./... Zastupnica Ribarić Majanović ima repliku.
Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Zahvaljujem. Ja sam htjela također, pitati državnog tajnika Vukovića, ali evo, dio ovog pitanja mislim da je već sad bio. Znači, zanima me kolika je bila mogućnost kada smo mi kao RH pregovarali uopće kod donošenja ove europske uredbe, da smo se mogli zauzeti za bolje stavove i za bolji standard naših proizvođača jer kao što znamo, u RH zakonom o šumama je sjeća, čista sjeća šuma i znači krčenje zabranjeno i planira li RH upravo kod tih sljedećih svojih prijedloga, koje može iznijeti kao komentare koje je našla u provedbi ove uredbe, tražiti pojednostavnjenje ili izuzeće za naše poljoprivrednike?
Hvala.
Vuković, Željko
.../Govornik nije uključen./... poštovana saborska zastupnice. RH je od početka bila involvirana u cijelo, u cijeli ovaj, cijelu proceduru, cijeli postupak. Nije mi točno poznato ili nisam niti bio u dužnosnik kada je ova uredba donošena. Pretpostavljam da su naši parlamentarci u EU odradili svoj posao kako i treba. Mi smo evo sad u ovoj zadnjoj fazi u kojoj sam ja sudjelovao bili aktivni evo i u davanju nekih prijedloga kako bismo relaksirali naše, naše pravne subjekte i naše trgovce i mislim da nismo bili pasivni po tom pitanju.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šašlin.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Pa moje pitanje je upućeno g. državnom tajniku Belji, mislim da je …
.../Upadica: Ne možete, ne možete sad…/... ne može? Dobro, onda …
.../Upadica: … postavljamo pitanja poštovanom zastupniku… /... g. Vuković može isto odgovoriti, mada sam mislio da je HAPIH više u ingerenciji Ministarstvo poljoprivrede.
.../Upadica: To je točno, ali vi ste postavili pitanje za … /... Dobro, dobro.
.../Upadica: … državnog tajnika Vuković./... kolegica je jednim dijelom već postavila to pitanje, s obzirom da u RH je praktički na snazi zabrana krčenja šuma i nema krčenja šuma. Praktički vi površine koje posjećujete morate ponovno obnoviti, dapače, čak i povećavamo površine pod šumama u RH. Ova, ove izmjene zakona, odnosno ovaj Zakon odnosi se uglavnom na kontrolu i nadzor uvoza proizvoda iz trećih zemalja gdje je ta pojava uočena odnosno gdje je moguća, prvenstveno u Latinskoj Americi, Brazilu, Argentini, itd., pa me zanima koliko je HAPIH trenutno osposobljen i kadrovski i materijalno i tehnički za provedbu tako jedne vrlo, vrlo zahtjevne zadaće, je l'? Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Vuković.
Vuković, Željko
Poštovani saborski zastupniče.
U HAPIH-u trenutno postoje stručni ljudi, jedan od njih je evo i ovdje s nama. Naravno da toliko opsežan posao, jer oni će davati i imati i savjetodavnu ulogu, trebaju popunjavanje kapaciteta, to je eto upravo uloga ove izmjene i dopune zakona i u pravu ste da je prije svega, ova uredba fokusirana na države gdje je deforestacija poprilična.
Ako znamo da dnevno .../nerazumljivo/... naš planet gubi od 100 do 200 vrsta organizama, biljnih ili životinjskih, onda možemo shvatiti, zbog deforestacije, onda možemo shvatiti zapravo što ova, što ova uredba znači u tom smislu.
Hvala još jednom.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Budalić.
Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani državni tajniče, da li će sa ovom izmjenom zakona opteretiti domaći poljoprivrednici kod prijave novih poljoprivrednih površina, prvenstveno mislim o zapuštenim područjima koja su u međuvremenu obrasla šumom? Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Vuković.
Vuković, Željko
Poštovani saborski zastupniče, neće biti dodatno opterećeni jer te zapuštene površine mi i ne, nisu predmet ove uredbe, njih ne tretiramo kao šumske površine, tako da ne vidimo neko dodatno opterećenje u tom smislu.
Hvala vam lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Petir.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala lijepa potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče.
Znamo da EU želi biti lider u borbi protiv klimatskih promjena. Ti ciljevi su počesto ambiciozni i dobronamjerni, no ponekad u provedbi imamo određenih problema. Ono kako ja vidim ovu uredbu jest da se spriječi dolazak na naše tržište proizvoda iz trećih zemalja koji su nelojalna konkurencija našim proizvodima, a nastali su na području na kojem su šume iskrčene.
No, pripremaju uredbu, naravno, zatražilo se i od onih kojih iz trećih zemalja uvoze i tamo proizvode, ali i od europskih poljoprivrednika ustvari istu zahtjevnu administraciju. Vi ste najavili kad smo neki dan razgovarali na odboru o ovoj temi, da imate saznanja da se ipak promišlja na razini EU pojednostaviti taj administrativni zahtjev prema europskim poljoprivrednicima.
Jeste li u međuvremenu dobili povratnu informaciju hoće li se to i dogoditi?
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Vuković.
Vuković, Željko
Poštovana saborska zastupnice. Da, ide se u smjeru da, da se poprilično pojednostavi, pa recimo, a poglavito ovi mali, srednji, mikro poduzetnici da jednom godišnje to odrade i ne moraju za svaki proizvod odnosno za svaku robu to dodatno ovaj pa je moguće također, da nekoliko tih pravnih subjekata zastupa jedan subjekt pa u ime njih svih izvrši, izvrši tu prijavu kroz sustav i evo u, to su, to su, po meni možda i najveće, i najveći doprinosi relaksaciji.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Borić.
Borić, Rada (Možemo!)
Predsjedavajući poštovani, poštovani državni tajniče. U izlaganju ste istaknuli i višekratno i sada u odgovorima da je Hrvatska zemlja niskog rizika od deforestacije i dakako ovdje se radi o uredbi. Međutim koliko treba od devastacije doći do deforestacije, pri tom ste zaboravili da ti koji nas procjenjuju su dobili nedavno preko tisuće stranica prijava upravo o devastaciji naših šuma. Pogledajte Petrovu goru mogla bi reći da se radi o deforestizaciji.
Naime, braniteljska Udruga „Zeleni odred“ je još '19. prijavila Hrvatske šume i na tragu toga me zanima malo komentirajte što znače ova recentna uhićenja u Hrvatskim šumama jer i koalicijski partner je govorio o sadašnji koalicijski partner o Hrvatskim šumama kao o leglu kriminala. …/Upadica Reiner: Hvala./… Kada ćemo spriječiti da nam se desi deforestizacija?
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Imamo kolega Šašlin je digao povredu poslovnika. U čem je povrijeđen poslovnik?
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Čl. 238. praktički kolegica Borić iznosi paušalne procjene, krajnje nestručne procjene o stanju Hrvatsku šuma odnosno o tome da se radi o devastaciji šuma. Vi kada vidite jednu oplodnu sječu u regularnim šumama negdje u Slavoniji i u brdskim predjelima vama to izgleda kao da je šuma nestala, kao da je devastirana itd., a radi se zapravo o obnovi šume na način koji je šumarskom strukom propisano i kako se radi već stoljećima. …/Govornici govore u isto vrijeme./…
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. To nije bila povreda poslovnika nego replika pa vam moram dati opomenu. Ali sad ćemo čut odgovor na repliku poštovanog državnog tajnika Vukovića.
Vuković, Željko
Hvala potpredsjedniče. Poštovana saborska zastupnice.
Zaista ne mogu komentirat pojedinačne slučajeve sječe šuma poglavito iz 2019. ili tih udruga koje su to prijavljivale, ako jesu znači da su dobro radile svoj posao. Međutim, znam da Hrvatske šume to je malo nepopularno, gledaš jednu šumu godinama i onda dođeš i najednom vidiš ona je posječena, međutim oni rade prema planovima upravljanja, planovima gospodarenja šumskim površinama.
Dakle, kad određeni šumski odjel ili odsjek dođe stručnjaci to zovu šumari ophodnja, do određene starosti 120, 130 godina ovisno o kojem vrstu drveta je bukva, hrast itd. oni to moraju gospodarski iskoristit, dakle izvršiti sječu. Ukoliko je negdje nešto protuzakonito napravljeno to pretpostavljam da redovno nadzire ili prati šumarska inspekcija …/Upadica Reiner: Hvala./… a ona je trenutno u Državnom inspektoratu.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Vukušić ima repliku.
Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani državni tajnici.
Dakle, kako u Europi tako i u Hrvatskoj niko nije razuman odnosno nitko razuman nije niti osporava borbu protiv deforestacije, ono što je po meni nedostatak, a volio bi g. Vukoviću vaše mišljenje ovo selektivno određivanje samo ovih sedam sirovina koje su trenutno obuhvaćene ovim zakonom i bojim se da ovo što mi hoćemo napravit sad skupa sa EU koja nama u pravilu nama nametne nešta što mi onako lake ruke prihvatimo je li, opravdano je naravno ogromne količine šume ili prašume dolje po Brazilu koje se rješavaju zbog soje, ali imamo slučajeve recimo danas velikih količina radi se o egzotičnom voću konkretno evo reću jedan proizvod avokado zbog kojega se velike …/Upadica Reiner: Hvala./… površine šuma u Meksiku i u Južnoj Americi skidaju …/Upadica Reiner: Hvala lijepa./… da ne kažem rižu u Jugoistočnoj Aziji itd..
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Odgovor državnog tajnika Vukovića.
Vuković, Željko
Poštovani saborski zastupniče. Pitanje je na mjestu, to smo pitanje čuli i na Odboru za poljoprivredu. Ne znam kojim smjernicama su se služili ljudi koji su inicirali ovu uredbu. Pretpostavljam da su upravo ovi proizvodi jedni od proizvoda čije stavljanje u poljoprivrednu proizvodnju zapravo uzrokuju u tim nekim navedenim zemljama koje smo danas ovdje čuli i najveću deforestaciju odnosno uništavanje šumskih površina džungli itd., itd.. Za avokado sam čuo, za rižu sam čuo, međutim zašto to nije predloženo, moguće da će to biti nakon godinu dana predloženo. Evo ja bih isto osobno volio da bude predloženo i da se i određeni agrum još koji možda evo ovdje i nisu. Evo toliko, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na pitanja poštovanom državnom tajniku Belji. Prvo zastupnica Antolić Vupora, izvolite.
Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala. Naravno da je donošenje ovog zakona bilo potrebno kako bi se i uskladilo sa EU i zapravo je neka vrsta birokratska nužnost. Dajte mi recite molim vas s obzirom da znamo da će biti povećana administracija i u agenciji kako i na koji način ćete pomoći baš poljoprivrednicima koji će isto tako dobiti posebne dužnosti i obaveze vezano za ispunjavanje tih uvjeta koji su potrebni.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Beljo.
Beljo, Marinko
Hvala vam zastupnice. Prije svega mi smo u ovome zakonu i ovaj koji je najavljen vidjeli jednu potencijalnu mogućnost naših poljoprivrednika da ih zaštitimo odnosno da oni budu konkurentni na tržištu. Naravno da sama agencija zahtjeva povećanje kadrovski da se osnaži, negdje je po sistematizaciji traženo 40-ak djelatnika, bit će 22 djelatnika nova koja će raditi u agenciji što u centru Osijek što ovdje u centru Zagreb. U centru Osijek imamo prostorije koje su već preliminarno dogovorene i one će bit osigurane.
Našim poljoprivrednicima već kuće odnosno koje su velike kompanije su već uhodane i mi održavamo seminare, a i isto tako da malo kooperanti koji surađuju s njima da naši savjetodavci mogu sudjelovat da pomognu njima pri unošenju koordinata kod Agroneta lociranja svojih površina, bilo to soja, bilo to napasivanje ili ono sve što drugo što je. Znači držimo da neće doć do posebnoga kompliciranja, već da će biti ovo jedna šansa za sve naše poljoprivrednike.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Jembrih.
Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa.
Evo, poštovani državni tajniče, imam slično pitanje kao i kolegica. Da li će se poljoprivrednici imati jednostavniji pristup informacijama, stručnu pomoć kako bi se smanjili njihovi troškovi i povećala konkurentnost na tržištu? Više-manje već ste odgovorili, ali to je bitno za naše poljoprivrednike da znaju.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Beljo.
Beljo, Marinko
Hvala zastupnice na ovom pitanju, još jednom da ponovimo da već smo krenili sa izobrazbom naših poljoprivrednika u suradnji sa HGK, sa agencijom i od, evo i danas je održao u Osijeku upravo jedan seminar gdje je negdje 150 nazočnih na tom seminaru i diljem Hrvatske znači se obilaziti da na vrijeme upoznamo poljoprivrednike sa važnosti da mogu odgovoriti i da nam ne zastane uvoz, a isto tako i izvoz naših proizvoda koje imamo.
Mi držimo da agencija u svakom slučaju i sa potencijalom koje ima sada i sa novim djelatnicima ako zakon bude usvojen, da će imat mogućnost da sa 31.12. bude u potpunosti spreman za provedbu u ove zakone.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.
Dragić, Irena (SDP)
Evo na istom smo tragu, poštovani državni tajniče.
Znači mene također, zanima tko će i kada educirati naše poljoprivrednike o brojnim obvezama koje ih čekaju, mi tek danas imamo zakon u prvom čitanju. Dakle tek danas, a oni će za nekoliko mjeseci taj zakon morati provoditi? Vi mislite da ćete stići na vrijeme njih educirati i da će oni moći bez ikakvih problema provoditi zakone, mi ga tek danas imamo u prvom čitanju.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Beljo.
Beljo, Marinko
Hvala zastupnice za vašu zabrinutost.
Mi smo predvidjeli ovo sve što će se događati. Imali smo godinu dana i kada je prošle godine, srećom odgođena primjena uredbe, počeli smo sa priprema, sa gospodarskom komorom, poljoprivrednom komorom, obrtničkom komorom, sa HAPIH-om, sa .../Govornik se ne razumije./... službom, sa našom agencijom, svi su uključeni da budu raspravljani poljoprivrednicima. Mi vjerujemo da ćemo uspjeti da nijedan subjekat ne bude oštećen znači i da, što se tiče agencije i odgovornosti države, da bude zakinut, da će teći promet roba i .../nerazumljivo/... roba izvoz i uvoz jednim ustaljenim planom koji je bio.
Siguran sam znači da ćemo tu provedbu u potpunosti provoditi sa 31.12., da će biti educirani svi oni koji su za to zainteresirani. Uložit će se dosta napora, svjesni smo kratkoće vremena, što je i da će biti drugo čitanje i raspisivanje natječaja i sve ono što nas, što nas slijedi, a isto tako da ravnatelj agencije je spreman da sa, da povuče ljude koje ima unutar agencije, da preraspodjeli da bi u prvom trenutku počeo radit i izdavati.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovana zastupnica Vlašić Iljkić.
Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče. Preklapanje nadležnosti ministarstvo i HAPIH-a je stvorilo neučinkovit sustav koji usporava reakcije i otežava proizvođačima rad. Iz kojeg razloga nemamo institut za stočarstvo, jedinstveni centar izvrsnosti za genetiku, hranidbu, očuvanje pasmine, kontrolu kvalitete i savjetodavne službe? Time bismo, možete se možda i složiti, proizvođačima dali i jasnu adresu i ojačali domaću proizvodnju mesa i mlijeka po uzoru na uspješne europske modele jer znamo da nam je stočarstvo na koljenima, a pogotovo s pojavom afričke svinjske kuge i bedrenice gdje smo vidjeli da naši uzgajivači nemaju potrebne informacije, nemaju stručno vođenje nego su prepušteni sami sebi, ako i nije tome tako, dojam je zaista takav i ljudi nemaju onakvo vođenje kakvo bi trebali imati.
Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Beljo.
Beljo, Marinko
Hvala zastupnice na pitanju.
Mi imamo već sada ustrojen, znači Centar za stočarstvo. Ono što smo uvidjeli da imamo savjetodavnu službu koja nam je na terenu, jedan mali broj savjetodavaca, to je nekih 170, a obzirom da imao 165 tisuća OPG-ova koji egzistiraju na određen način.
Uvođenjem privatne savjetodavne službe, znači imamo agronomsku komoru koja ima preko 500 članova, inženjera agronomije i otvaranjem mjera kroz mjere naše kroz natječaje, oni će biti plaćeni za svoje one edukacije koje budu obavljane na terenu, isto tako i ova edukacija koja će se odnositi na deforestaciju odnosno za primjenu ovaj, ove mjere će biti njima plaćeno.
Tako da vjerujemo da ćemo uz njihov angažman pojačati sve one institucije koje su do sada radile.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Polović.
Polović, Draženka (Možemo!)
.../Govornik nije uključen./... predsjedavajući, agencija sada dobiva još jednu djelatnost, no mi bismo voljeli čuti što se zapravo zbiva i koji su ključni problemi u ostvarivanju vaših onih suštinskih deklariranih ciljeva, posebice osiguranja veće prehrambene samodostatnosti Hrvatske jer znamo da hrvatski, Hrvatska proizvodi jedva polovicu povrća za svoje potrebe, da je ponovno u padu proizvodnja mlijeka, ne proizvodimo niti dovoljno mesa za svoje potrebe, dok u isto vreme imamo veliko turističko tržište za koje se isto uvozi, umjesto da nam bude poligon za prodaju naše hrane.
Evo, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Beljo.
Beljo, Marinko
Hvala zastupnice na pitanju. Ministarstvo poljoprivrede posvećeno povećanju proizvodnje. I sve ove i novi zakon koji se priprema, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, sve one mjere koje imamo u korištenju EU fondova, usmjereni su na povećanje poljoprivredne proizvodnje. Agencija odnosno HAPIH vrši na terenu, da .../nerazumljivo/... provjere, analize i oni su jedna, jedan vrlo bitan čimbenik kad povećanje kvalitete i sjemenarstva i stočarstva i kažem, .../Govornik se ne razumije./... materijala i mislim da, da smo na dobrom putu, ali ono što je, da promijenimo navike naših poljoprivrednika oko kultura koje se siju ili sade i da tu idemo na povećanje i stimuliranje povećanja proizvodnja kao i samu preradu poljoprivrednih proizvoda kako bi bili samodostatni.
Mi smo u, evo mogu navesti da soja koja je jedan vrlo ovaj, vrijedan proizvod, negdje na 100 hektara se proizvodi u RH i da proizvodimo ukupno 7% potreba EU za sojom i tu je evo jedan proizvod …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… s kojim se možemo podičiti.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Vukušić ide na povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?
Vukušić, Mate (SDP)
Poštovani predsjedavajući tehničke je naravi pa vi opomenu kako god. Htio sam samo predložiti i pitati vas što bi i kako za ubuduće mogli napraviti da kada su već objedinjene rasprave, a imamo toliko javljenih za repliku kao što je bilo u slučaju gospodina kolege Šašlina koji je htio pitati državnog tajnika Belju na pitanje koje on zna odgovor, državni tajnik Vuković je sam rekao da ne zna, ne znam zašto bi bio problem kad već imamo iznimnu priliku imati četiri državna tajnika odjednom ovdje i da dobijemo kompetentne odgovore a ovako evo kolega Šašlin ostao bez kvalitetnog odgovora.
Mislim da to nije uopće problem i ne vidim u čemu je problem da je on pitao da li zastu… državnog tajnika Vukovića ili tajnika Belju ili bilo koga od prisutnih. Samo kao prijedlog, ne vidim potrebu niti bi to bila konfuzija.
Reiner, Željko (HDZ)
To ovaj nam određuje Poslovnik, prema tome često puta ovdje imamo različite državne tajnike koji se bave različitim područjima pa ako želimo pitati iz određenog područja pitat ćemo onda onog tajnika koji se s time bavi jel, a ne onoga koji se s time ne bavi. Tim više ako je onaj koji se s tim bavi sjedi ovdje jel. Ovaj dakle, to je …
Vukušić, Mate (SDP)
…/Upadica Mate Vukušić: Upravo o tome sam i govorio jer kolega Šašlin je htio pitati drugoga./…
Reiner, Željko (HDZ)
… to je ovaj to je to.
Ovaj žele izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da, poštovana predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
Izvolite.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam potpredsjedniče sabora.
Uvaženi državni tajnici, ravnatelju agencije sa suradnikom, zastupnice i zastupnici ja ću samo vrlo kratko obzirom da je Odbor za poljoprivredu matično radno tijelo za oba ova zakona. Željela bih vas izvijestiti da smo o zakonima raspravljali na sjednici odbora, da smo dali i konkretne prijedloge kako pojasniti određene članke posebice Članak 5. stavak 16. i Članak 12., učiniti ih jednostavnijim, razumljivijim kako bi kasnije provedba za one koji ih trebaju provoditi bila i jednostavnija i razumljivija.
Također smo pozvali na osnaživanje HAPIH-a i na dodatno zapošljavanje zaposlenika koji će se baviti ovom problematikom te smo ukazali na one prednosti koje Hrvatska ima, a to je da kod nas se ne događa deforestacija. Isto tako da je Hrvatska lider u proizvodnji GMO free soje u Europi i da sa tog aspekta je jako važno i ono što su državni tajnici spomenuli da se na razini EU postignu dogovori oko pojednostavljenja samih propisa i procedura za obaveznike koji će morati provoditi ovaj zakon.
Odbor je u oba slučaja podržao donošenje i jednog i drugog zakona i također poziva i zastupnike ovdje da učine isto. Za detaljna izvješća možete se konzultirati na stranicama Hrvatskog sabora gdje je objavljeno točno o čemu smo raspravljali i koje smo prijedloge dali.
Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Otvaram raspravu, prva je gospođa Ivana Ribarić Majanović, Klub zastupnika SDP-a.
Izvolite.
Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajnici, poštovani ravnatelju, kolegice i kolege danas raspravljamo o zakonu koji implementira Uredbu EU o proizvodima povezanim sa deforestacijom. Iako pozdravljamo svaku inicijativu koja štiti okoliš i šumske resurse dužnost nam je upozoriti na ozbiljni izazove i nelogičnosti koje ova uredba donosi za hrvatske poljoprivrednike.
U kontekstu ove problematike Hrvatska već ima dvostruku kontrolu bez stvarnog rizika od deforestacije u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Naime, Hrvatska ima strogo reguliran sustav zaštite šuma. Zakonom o šumama krčenje šuma je zabranjeno. Drugi ARKOD sustav koji poljoprivrednici, u koji poljoprivrednici prijavljuju svoje površine za potporu Agencije za plaćanje nije uopće moguće prijaviti kao proizvodnu površinu na kojoj se nalazi šuma bilo da se radi o katastru ili o satelitskoj snimci.
Da bismo, da bi samo približila koliko smo mi napredni zakonski u zaštiti naših šuma RH šumom smatra površinu preko 0,1 hektar, dok se po ovoj europskoj direktivi smatra preko 0,5 hektara. Dakle, mi imamo puno manju površinu koju smatramo šumom i tretiramo ju kao šuma, a samim time i onemogućujemo njeno krčenje.
Time se već osigurava da poljoprivredna proizvodnja ne ugrožava šumske pro… površine čak bih rekla da se kod nas događa upravo suprotno. Puno poljoprivrednih površina je napušteno i zapušteno i obuzima ih šumska vegetacija, dakle ne događa se deforestacija nego sukcesija šumskih površina, upravo suprotan proces.
Dakle, rizik od kršenja europske uredbe u Hrvatskoj je iznimno nizak. Unatoč tome naši poljoprivrednici su suočeni sa kontrolom što će stvoriti njima dodatno administrativno i financijsko opterećenje. Ova uredba zahtjeva geolokacijske podatke, izjave o dužnoj pažnji i procjene rizika i to sve za proizvode koji kod nas prolaze kontrole koje sam nabrojala. Svi naši poljoprivrednici dakle prijavljuju površine u sustav satelitskih snimki po kojima je jasno vidljivo da parcela koju prijavljuju je izričito poljoprivredno zemljište poglavito što to moraju dokazati i dokumentacijom kada prvi put uvode parcelu u sustav ARKOD praćenja. Nakon toga kasnije moraju prijaviti svoje proizvedene količine konkretno soje u ovom slučaju sa prijavljenih površina. Po svemu je jasno da u ovom slučaju soja koja je proizvedena u Hrvatskoj nije proizvedena na površinama ugroženim od deforestacija. Međutim, mali proizvođači koji nema kapacitete za dodatnu birokraciju bit će najviše pogođeni.
Stoga smatramo da za hrvatske poljoprivrednike treba uvesti pojednostavljenja procedura nadzora proporcionalne stvarnim rizicima. Ključno je pri tome digitalizirati i povezati HAPIH, Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, šumarski geoportal i druge relevantne baze podataka kako bi se automatizirala provjera podataka, smanjilo administrativno opterećenje i ubrzala obrada zahtjeva i izjava.
Ova uredba iako dobronamjerna u hrvatskom kontekstu predstavlja opterećenje za naše primarne proizvođače soje i zbog toga pozivamo Vladu da se pri sljedećim izmjenama uredbe za hrvatske poljoprivrednike zauzme za derogaciju ili isključenje ili fleksibilniju primjenu uredbe kao za države … rizikom poput Hrvatske jer naši poljoprivrednici zaslužuju potporu, a ne dodatne prepreke.
Ovom uredbom sprečavamo deforestaciju i degradaciju šuma, pa da pojasnimo malo. Deforestacija nam je svima jasno, a što se sve smatra pod degradacijom šuma? To znači strukturne promjene šumskog pokrova u obliku prenamjene bilo da se radi da je zabranjeno primarne šume ili šume koje su prirodno obnavljaju pretvoriti u plantaže ili drugo pošumljeno zemljište, isto tako je se smatra degradacijom promjena primarnih šuma u plantažne šume, a primarne šume su prirodno obnovljene šume sa autohtonom vegetacijom stabala. Da ne dužim dalje, znači i da povučem paralelu našeg šumarstva sa europskim, primarne šume su upravo one šume koje većinom mi u Hrvatskoj imamo. I upravo ovakve šume se ovom uredbom štite sada kako u EU tako i u svijetu.
Međutim, na ogromnim površinama na području EU primarne šume autohtonih vrsta u prošlosti su bile iskrčene i podignute su plantažne šume i to onih vrsta za koje su smatrali da brže rastu i od kojih su očekivali brži dotok prihoda i tako se sada kroji zakon koji mi provodimo još od Marije Terezije od kojih zakona dok je ostatak EU odustajao mi nismo odustali ni onda kada je to bio trend u ostatku Europe u fazi tzv. očetinjavanja ili podizanja kulture crnogorice.
I upravo zahvaljujući takvim načelima naše šumarske struke održali smo tzv. primarne šume u RH koje imamo i danas. Imamo šume koje europski šumari dolaze gledati kao primjer održivog gospodarenja šumom.
Poznavajući takve činjenice stvarno je porazno gledati ove afere vezane uz Hrvatske šume koje bacaju ljagu na cijeli sustav i sve stručne i vrijedne šumare koji su kroz generacije, a i danas stručno i odgovorno radili svoj posao.
Ono što bih se dalje htjela dotaknuti su rokovi i primjene, oni su izazov jer za velika poduzeća je rok do kraja 2025., a za mikro i mala do sredine 2026.g., a prilagodbu smo mogli započeti još u lipnju 2023. kad je uredba stupila na snagu. Mi tek sada raspravljamo o prvom prijedlogu ovog zakona dok su neke zemlje poput Slovenije započele sa pripremama još ranije i već 2024. su donijeli zakon, proveli dostupne smjernice, vodiče i tehničku podršku.
Zbog toga manje imamo vremena za testiranje sustava, edukaciju cijelih zaposlenika savjetodavaca, a najmanje za prilagodbu proizvođača. Dakle, sustav još uvijek nije dovoljno dobro pripremljen.
Kako sam rekla potrebna nam je digitalna infrastruktura nam nije spremna, nismo povezani u ovom sustavu HAPIH-a, Arkoda i šumarskog geoportala, savjetodavci još uvijek nisu počeli educirati same poljoprivrednike i upravo zbog toga mali proizvođači su ostali najranjiviji.
Osim izmjenama i dopunama zakona HAPIH-u se daje još jedna nadležnost i iako do sada njegova djelatnost obuhvaća već 99 različitih poslova i zadataka. Vlada RH je u cilju uštede HAPIH-a sastavila od dijela ili cijelih dotadašnjih tri institucije te je tako stvorila mastodonta koji očito teško funkcionira kako je zamišljeno. Dokaz tome je upravo promjena tri ravnatelja u tri godine.
Ova dodatna nadležnost iziskuje velike napore za savladavanje zadanih ciljeva, posebno ako napomenemo još jednom da mi tek sad raspravljamo o ovom zakonu prvi put, a već krajem godine sustav treba savršeno funkcionirati.
HDZ-ova vlada očito nije imala dovoljno vremena za pripremu, ali reagiralo se tek kada su rokovi počeli pritiskati, zbog toga će mali proizvođači snositi najveći teret. U konačnici ovo nije samo tehnički propust, to je politička neodgovornost koja dokazuje kako hrvatska poljoprivreda uporno stoji na margini u strateškom planiranju. Ako se hitno ne promijeni pristup Hrvatska će ući u 2026. sa kaotičnom provedbom, frustriranim proizvođačima i sustavom koji ne funkcionira.
Međutim, kada posljednjih dana gledamo medijske članke možemo dobiti jasniji uvid u situaciju, predstavnici Ministarstva poljoprivrede očito nisu imali vremena pripremiti zakone i cijeli sustav za provedbu ove europske uredbe jer su imali drugog posla. Naime, oni su bili zauzeti feštanjima i sastancima sa pojedinim poduzetnicima zajedno sa bivšom ministricom na vodstvu. I to poduzetnikom koji je zatvorio obrt za koji je dobio 160 tisuća eura godinu dana nakon što je dobio novce. Nitko ga nije pitao za povrat novca usprkos što je bio dužan zadržati navedeno ulaganje najmanje pet godina. Nakon toga isti gospodin je direktor druge firme koja dobiva još 100 tisuća eura bespovratnih sredstava.
U ministarstvu se štedi na informatizaciji i putnim troškovima zaposlenika dok novac curi na ovakve načine. Koliko smo mogli unaprijediti naš sustav sa ovim novcem između ostalog i prilagodbi ove uredbe. Ovo je samo jedan od primjera koji je završio u medijima za koje ćemo imati priliku vidjeti je li državno odvjetništvo o čijem izvješću smo jučer raspravljali političko i selektivno ili nije. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Dušica RAdojčić Klub zastupnika Možemo!, izvolite.
Radojčić, Dušica (Možemo!)
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici ministarstava.
Uvodno bih najprije rekla nešto o politici EU koja se u posljednje vrijeme mijenja, dakle EU u želji da ojača konkurentnost i otpornost odlučila se na tzv. pojednostavljenje regulatornog okvira i smanjenje administrativnog opterećenja za industriju. Ali zapravo o čemu se tu radi? Pod jačanjem konkurentnosti i pojednostavljenjem regulatornog okvira zapravo se misli na slabljenje Europskog zelenog plana. Pod krinkom simplifikacije dešava se ustvari deregulacija. Dobar dio poslovnog sektora oni najodgovorniji koji su proteklih godina dio svog profita ulagali u prilagodbu zelenoj tranziciji sada su bijesni jer se pod ovim pojednostavljenjem išlo na ruku upravo onima koji to nisu činili. To znači da nije sav poslovni sektor objeručke dočekao ovaj val deregulacije.
U tijeku je dakle jasan zaokret prema većem uvažavanju zahtijeva industrije, a to rebalansiranje ambicija Europskog zelenog plana očituje se u slabljenju ili odgodi nekih zacrtanih mjera.
Pa evo nekih područja tzv. pojednostavljenja, a zapravo odustajanja od prethodno planirane primjene mjera zelenog plana. Imamo slabljenje pravila o korporativnoj održivosti, imamo otkazivanje ciljeva za smanjenje pesticida, ublažavanje mjera za smanjivanje emisija iz vozila te razmatranje međunarodnih ugljičnih kredita na način koji bi mogao oslabiti napore za smanjenje emisija unutar EU. Jedna od takvih mjera bila je i odgoda stupanja na snagu ove uredbe o deforestaciji.
Europski parlament je odobrio prijedlog Europskoj komisiji o jednogodišnjoj odgodi primjene ove uredbe. Ključne mjere, ta uredba je bila ključna mjera za smanjenje europskog doprinosa globalnom krčenju šuma. Uz to usvojene su i izmjene uredbe koje je predložila Europska pučka stranka koje omogućuju daljnju degradaciju šuma unutar EU.
A kao što smo već čuli uredba o deforestaciji smatrana je jednom od najpoduzetnijih inicijativa EU u borbi protiv klimatskih promjena, a naglo povlačenje odgoda bez jasnog obrazloženja predstavljala je udarac za zahtjeve građana EU integritet zakonodavnog procesa unije. No, evo ipak nakon odgode ova uredba ipak stupa na snagu s početkom nove godine.
A sad bih htjela nekoliko riječi reći o nešto širem hrvatskom kontekstu kada su šume u pitanju. Hrvatske šume upravljaju sa 76% državnih šuma i zemljišta. Radi se o jednom o ključnih prirodnih resursa RH, dakle o ključnom strateškom resursu. USKOK je na temelju istraživanja nezakonitosti u Hrvatskim šumama pokrenuo istragu zbog primanja i davanja mita za pogodovanja kupcima drvene građe. Riječ je o optužbi za zločinačko udruživanje, korupciju, utaju poreza, pranje novca odnosno šteti za gospodarski interes Hrvatskih šuma i za državni proračun.
I prekjučer smo na naslovnici jednog tjednika imali jedan novi slučaj, novi skandal u Hrvatskim šumama koji ima veze s bivšim ministrom Dabrom koji je podsjećam u javnost izašao sa optužbom od 150 milijuna eura štete zbog kriminala s trupcima u Hrvatskim šumama. Zanimljivo je da je rekao da ima u rukama dokument od 24. stupnja 2024. godine u kojem jasno stoji šteta koju su pretrpjele Hrvatske šume, al nije samo to i Državni ured za reviziju u svom izvještaju za 2021. godinu izvijestio o nezakonitim postupcima s trupcima no to nije imalo baš nikakav epilog, nije bilo ni izdrage, ni istrage, ni bilo kakvog procesa.
U svim tim slučajevima radi se o bogaćenju pojedinaca na krađi nacionalnih resursa o kojima ovisi dobrobit i budućnost nacije. Osobe koje su se obogatile krađom nacionalnih resursa možemo zato nazvati državnim izdajnicima.
U srpnju ove godine zatražili smo osnivanje istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica o poslovanju tog trgovačkog društva i to na temelju dokaza. Zastupnici HDZ-a i većine naš su prijedlog odbili. Zašto su se bojali podržati taj prijedlog ako im je zaista u interesu da se spriječi krađa i uništavanje strateškog nacionalnog resursa? Ako su bili uvjereni da je sve u redu zašto putem povjerenstva nisu otklonili svaku sumnju?
Danas raspravljamo o zakonu čiji je cilj ublažiti i spriječiti deforestaciju i degradaciju šuma, a i to zato što nam to nameće obaveza usklađivanja sa zakonima EU. Dosada je na snazi bio Zakon o provedbi Uredbe EU o prometu drva i proizvoda od drva koji je trebao osigurati da gospodarski subjekti primjenjuju sustav dužne pažnje kako bi se na najmanju moguću mjeru svelo stavljanje u promet nezakonito posjećenog drva. No, zakoni ostaju samo na papiru ako ne postoji politička volja za njegovu provedbu, a HDZ ju po svim ovim slučajevima i skandalima očito nije pokazao.
O zločinu opustošenja šuma već 7 godina javno progovara predstavnica Udruge Zeleni odred Vesna Grgić. USKOK-u i DORRH-u prijavljivala je uništavanje šuma i pogodovanje privatnim interesima ali se po tim prijavama nije postupalo. Grgić je 15. kolovoza ove godine uputala, uputila žalbu Ivanu Turudiću zbog ne postupanja DORH-a. A ono što je zanimljivo da je Grgić prijavljivala slučajeve pustošenja šuma u istim županijama iz kojih dolazi 16 osoba pod istragom, ovom posljednjom istragom DORH-a iz Zagrebačke županije, Bjelogorsko-bilogo… Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. Grgić je upozoravala na preniske cijene otkupa drvne mase s izgovorom poticaja razvoju drvne industrije, a zapravo lažnom pokriću za izvoz sirovine. Dokazala je pustošenje šuma unutar zaštićenih područja Natura 2000 najvrjednijim staništima EU. Zatim u parkovima prirode i posebnim rezervatima, ali sve to uopće nije bio razlog za pokretanje istrage. Njezine su prijave jednostavno preskočene. Bi li one možda dovele do krupnijih od onih koje su sada pod istragom?
Eurozastupnik Europske zelene stranke, Europske stranke Zeleni Thomas Weitz posjetio je neke lokacije u Hrvatskoj gdje se dogodilo pustošenje šuma. Crnu Mlaku, Varoški lug, Lonjsko polje i Bilogoru te je utvrdio kako su Hrvatske šume masivno uništavale šume i u zaštićenim područjima Natura 2000. Ako to već niste pogledajte dokumentarni film o tome Deforestation in Croatia. U njemu se navode primjeri pustošenja stotina i stotina hektara šuma u Crnoj Mlaki i području Natura 2000, ornitološkom rezervatu i drugim lokacijama.
Dakle, pustošila se najvrjednija europska prirodna baština, evo navest ću primjer Varoškog luga koji je posebni rezervat šumske vegetacije.
U rezervatima šumske vegetacije Hrvatske šume ne smiju vršiti redovnu sječu već u slučaju eventualne potrebe za sječom moraju zatražiti posebnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša. Razlozi čiste sječe koja je provedena u Varoškom lugu nisu zamislivi za područje posebnog rezervata šumske vegetacije, a to se provodilo, dokumentirano je i prijavljeno, pa kako je to moguće? Što je razlog da institucije nadležne za nadzor nisu reagirale? Osim toga pustošenje se provodilo i europskim novcem npr. u slučaju isušivanja močvare koju štiti Ramsarska konvencija. Sličnu sudbinu doživjele su šume Žumberka, Samoborskog gorja, Zrinska, Kalnička i Karinska šuma i Medvednica. U vrijeme kada se to događalo nadležna ministrica poljoprivrede, danas ministrica zaštite okoliša izjavila je da je u opisanim slučajevima sve u redu i dopušteno. Danas nam predlaže propis kojim bi se trebala spriječit degradacija šuma i deforestacija. Povjerenje u želju i sposobnost institucija da zakone kojim nameće članstvo u EU zaista je, u Uniji zaista na najnižim granama upravo zbog opisanim afera. Dok su reakcije iz institucija koje bi trebale istražiti i kazniti zloupotrebe u vezi sa šumama izostale, Hrvatska šuma, Hrvatske šume, državna tvrtka tužila je gđu. Grgić za klevetu i to tri puta. Tužba za klevetu najbolji je način da se ušutkaju oni koji govore o korupciji, krađi, zloupotrebama i uništavanju najvrjednijih dijelova prirode, no Grgić se nije dala ni zastrašiti, ni ušutkati, Grgić ima tri tužbe, a sva pustošenja o kojima je pričala i na koje je upozoravala ostale su potpuno nekažnjena.
Za provedbu ovog zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu RH uslijed potrebnog povećanja administrativnih i tehničkih kapaciteta tijela državne uprave nadležnih za nadzor. Dodatna financijska sredstva potrebno je osigurati za Državni inspektorat, a projekcije ukupnih iznosa dodatnih financijskih sredstava koje je potrebno osigurati iznosi 441 tisuću i 600 eura za 2026.g. i isti taj iznos za 2027.g.. Iz toga bi se moglo shvatiti da se za osnaživanje nadzora Državnog inspektorata planiraju osigurati dodatna sredstva, ali to nije tako jer će Državni inspektorat planirati sredstva prilikom izrade državnog proračuna za naredno 3-godišnje razdoblje u okviru limita i to ukupnih rashoda utvrđenih za Državni inspektorat odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2026.-2028., što znači da će se tih 441 tisuća i 600 eura uzeti nekoj drugoj aktivnosti. Dakle, i zbog toga je sasvim opravdano zaključiti da će nadzor nad gospodarenjem drvnom masom zbog slabosti Državnog inspektorata odnosno zbog nepostojanja političke volje da se ta institucija ozbiljno ojača i dalje biti neučinkovit.
Uredba o kojoj danas raspravljamo donosi se kao mjera zbog klimatske krize jer znamo kako su upravo šume presudne za smanjivanje, za smanjivanje negativnog utjecaja na klimu. Prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama sve su učestalije, a štete ogromne, situacija je kritična, o tome više zaista nema spora, klimatske promjene i rast temperature već utječu na gospodarstva, a analize pokazuju da će gubici u BDP-u i produktivnosti u idućim 10-ljećima samo rasti.
Strategija, Hrvatska strategija prilagodbe klimatskim promjenama od 2040. do 2070. navodi izvješće Europske agencije za okoliš prema kojem Hrvatska spada u skupinu od 3 europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih, vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP.
E sad, osim kriminala u Hrvatskim šumama, nedavno smo doznali i da se o samim šumama, glavnim alatom prilagodbe klimatskim promjenama, ne brine kako bi trebalo. Na to je ukazao sam Državni ured za reviziju koji je u saboru ovog srpnja podnio Izvješće obavljene revizije učinkovitosti i prilagodbe klimatskim promjenama. Rezultati revizije su poražavajući, utvrđeno je između ostalog da se provodi jako malo mjera vezanih uz prilagodbu, da nema sustavnog prikupljanja podataka o provedenim aktivnostima prilagodbe s obzirom da se ne prate i javnost i donositelji odluka nisu upoznati o napretku i provedbi u ostvarenju mjera i aktivnosti. Šumarstvo je uz poljoprivredu jedan od najranjivijih sektora kada su klimatske promjene u pitanju i mjere prilagodbe trebale bi se provoditi ubrzano, međutim slučaj je da ne samo da se ne provode ubrzano nego ih gotovo uopće nema, hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Salopek i onda gđa. Petir, HDZ.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, poštovani državni tajnici sa suradnicima.
Pred nama je Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma. Ovim predloženim zakonom osiguravaju se zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima uredbe. Navedena uredba u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU, pa tako i u RH. Uredbom se utvrđuju pravila o stavljanju na tržište Unije i stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije, te izvozu iz Unije relevantnih proizvoda, goveda, kakao, kava, palma, uljarice, kaučuk, soja i drvo. Donošenjem ove uredbe izražen je i cilj EU da doprinese smanjenju uništavanja bioraznolikosti na globalnoj razini deforestacijom i degradacijom šuma. Također ujedno je cilj i dati značajan doprinos smanjenju stakleničkih plinova očuvanjem šumskih površina koje imaju ključnu ulogu u smanjenju stakleničkih plinova.
U RH dosada je bio reguliran uvoz i trgovina drvetom a predloženi zakon predstavlja značajnije proširenje na ostale proizvode odnosno na relevantnu robu. Umjesto djelomičnih izmjena i dopuna važećih nacionalnih propisa pristupilo se izradi novog jednostavnog propisa kojim se uređuju nadležnosti i ovlasti nadležnih tijela, provođenje provjera i nadzor nadležnih tijela, obveze gospodarskih trgovaca te prekršajne odredbe i sankcije te kršenje odredbi uredbe.
U rad stručne radne skupine za izradu predloženog zakona uključeni su bili i gospodarstvenici odnosno Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca. Hrvatska gospodarska komora planira i organizirati radionice u nekoliko gradova diljem RH kako bi gospodarstvenike detaljnije upoznala s njihovim obvezama koje slijede od 1. siječnja 2026. godine.
Za provedbu ovog zakona potrebno je i osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu RH te je za 2026. godinu planirano osigurati 441 tisuća i 600 eura u sklopu Državnog inspektorata RH.
U što se tiče odbora u raspravi su sudjelovali članovi Odbora za poljoprivredu i za zakonodavstvo gdje su članovi Odbora za poljoprivredu istaknuli da je pored sedam spomenutih sirovina obuhvaćenih predloženim zakonom postoji dakle niz drugih sirovina koje nisu uključene, a koje također mogu biti povezane s degradacijom šuma ili deforestacijom.
Također je naglašeno kako bi obzirom da se radi o globalnom tržištu i izvoznicima sa svih kontinenata čija roba završava na europskom tržištu zakon bio kompletniji uključivanjem kukuruza, uljarica, riže, egzotni… egzotičnog voća i avokada. Stoga je prijedlog da se proširi obuhvat sirovina u okviru ove uredbe.
Također, preloženo je i uvođenje slijedećih mehanizma. Redovite revizije popisa sirovina svake dvije godine uz savjetovanje sa znanstvenim institucijama i nevladinim sektorom, kategorizacija sirovina prema razini rizika uz proporcionalne mjere nadzora i uključivanje zemalja podrijetla uz procjenu rizika i potporu malim proizvođačima kako bi se izbjegla i socijalna nepravda i ovaj sredstva za provedbu ovog zakona.
Nadalje, što se tiče same izmjene i dopune Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu ovim se aktom djelatnost agencije proširuje i na obavljanje poslova nadležnog tijela koje će nakon usvajanja prijedloga zakona o provedbi uredbe obavljati poslove provedbe spomenute uredbe, a u raspravi su postavljeni i upiti o kadrovskoj kapacitiranosti agencije za obavljanje ovih poslova o čemu smo i prethodno čuli od prethodnih izlagača.
Ono što je najvažnije i što bi također istaknula jest da je također i otvoreno pitanje nadzora provedbe važećeg zakona o provedbi Uredbe EU o prometu drva i proizvoda od drva te sprječavanja deforestacije, nezakonite sječe i degradacije šuma u Hrvatskoj a naravno problematizirane su i prisutne istrage pod kojima su Hrvatske šume te su izneseni i primjeri nezakonitih sječa šuma čak i u posebnom rezervatu šumske vegetacije. Također je istaknut i primjer, posebice je istaknut primjer sječe šuma u posebnom šumskom rezervatu Varoški lug.
Nadalje, što se tiče također svega navedenoga također je istaknuto i rečeno da povećanje proizvodnje ima značajan učinak, dakle povećanje proizvodnje soje ima značajan učinak na povećanje deforestacije odnosno nestajanja šuma, a rješenje ovog problema leži i u boljem opra… popra… dakle upravljanju potrošnjom i proizvodnjom same soje.
Nadalje, na kraju bih samo istaknula da predložene mjere doprinose jačanju učinkovitosti zakona, sprječavanju zaobilaženja propisa, osiguravanje stvarne zaštite šuma, zaštite gospodarskih interesa RH i njezinih trgovačkih partnera za očuvanje okoliša i vezano uz poštivanje načela održivosti. Evo sad će …
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Petir, izvolite.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam lijepa potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Državni tajnici, ravnatelju agencije sa suradnikom, zastupnice i zastupnici u prethodnim raspravama čuli smo podosta toga što ne odgovara stvarnom stanju. Jako je loše kad se u vlastitoj državi govori negativno, kad se širi crnilo i kad se zbog pridobivanja političkih bodova šalju potpuno pogrešne poruke, a one se još iznose i na razinama poput Europskog parlamenta ili nekim drugim institucijama.
Htjela bih reći da je važno brinut o okolišu ali kad to preraste u ideologiju onda to može biti opasno, a ideoloških rasprava u ovoj temi isto nije nedostajalo jer kad bi to sve bilo istina što je u nekim prethodnim raspravama bilo istaknuto onda Hrvatska ne bi imala bogatu i dugu tradiciju gospodarenja šumama staru 250 godina, ne bi imala prirodne šume na koje smo ponosni i gdje kao što su i sami kolege neki iz oporbe rekli dolaze šumari iz drugih država vidjeti kako se održavaju te sastojine, ne bi tada Hrvatska bila prva u Europi po biološkoj raznolikosti, niti bi bila prva po obnovljivim količinama pitke vode, niti bi bila država koja ima najčišće more na Mediteranu, niti bi bila jedna od Mediteranu, niti bi bila jedna od liderica GMO free zemalja, itd., da ne nabrajam. Dakle nije to tako crno niti je to tako kako se prikazuje, mislim da se trebamo uokviriti u temu o kojoj razgovaramo, razgovaramo o važnom zakonu i prigovori koji su ovdje rečeni su izašli malo izvan okvira jer ću reći da, nedavno je Odbor za poljoprivredu bio u bilateralnoj posjeti R. Austriji koja snažno zagovara odlaganje primjene ove uredbe zato što je uredba komplicirana. Svi oni koji prate europske politike, znat će da ova uredba ima dobru namjeru i većina uredbi koje se donose u EU imaju dobru namjeru, no ponekad administracija zna toliko zakomplicirat stvari da je državama članicama problem to u praksi provest, posebno državama članicama poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Švedske, Finske, znači državama koje imaju šume i koje o svojim šumama brinu na jedan korektan i dobar način.
Što je smisao Uredbe o deforestaciji? Što je iza toga? Iza toga je ustvari pokušaj da se na neki način ograniči pritisak, ogroman pritisak koji se javlja na europsko tržište, na europske poljoprivrednike, a onda posredno i na europske potrošače, sa proizvodima koji su uzgojeni i provedeni u trećim državama, da ih sad ovdje ne imenujem, a koji se proizvode tako da se krče šume.
Toga uglavnom u Europi nema, a u Hrvatskoj sasvim sigurno nema i uspoređivati Hrvatsku sa takvim nekim trećim zemljama gdje su porušene šume i prašume da bi se došlo do određene vrste proizvodnje je potpuna, mislim, nerazumno, evo, to ću ovako diplomatski reći jer bi mogla upotrijebiti teške riječi, zato što se ne razumije pozadina nekog akta. Nije pozadina samo zaštita okoliša ili smanjenje ugljičnog otiska nego je pozadina i toga da proizvedemo dovoljno hrane na europskom tlu, koja će biti kvalitetna, koja će odgovarati standardima jer ovo što se uvozi ne odgovara tim standardima koje europski poljoprivrednici trebaju zadovoljiti, a na kraju krajeva, to jedu naši potrošači, a obzirom da se ovo u trećim zemljama ne proizvodi na način koji je u okviru europskih standarda, onda je to ujedno i nelojalna konkurencija našim poljoprivrednim proizvođačima. Dakle to je prvotna poanta ovog, osim naravno, zaštite okoliša i smanjenja ugljičnog otiska.
Agencija, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu će sigurno imati zahtjevan zadatak u provedbi i to je razlog zašto smo razgovarali i na odboru i zašto naša ministarstva razgovaraju na razini EU, zašto stvaraju koalicije sa drugim državama članicama, koje sam ovdje već spomenula, da se pojednostavi procedura jer smatramo da ista pravila koja vrijede za proizvođača iz treće, prekooceanske zemlje, ne bi trebala također, vrijediti za nekog iz Hrvatske, proizvođača soje ili proizvođača goveda.
Naravno da mi nikad ne smijemo dovesti u neravnotežu jedne i druge jer je riječ o slobodnom tržištu, jer imamo trgovinske sporazume, ali to ne znači da moramo toliko prenormirati cijelu tu administrativnu proceduru da se naš OPG-ovac koji proizvodi soju ili koji se bavi tovom junadi izgubi u cijeloj toj proceduri.
Dakle radi se na tome, kao što je rečeno, da se svi oni koji trebaju bit educirani, educiraju, mi snažno podržavamo u našem klubu da se HAPIH, koja će biti provedbeno tijelo, podupre i da ima kapacitete zaposliti nove ljude, da ti ljudi budu plaćeni primjereno jer je riječ o stručnjacima, koji kad nauče posao će ostati tamo i moći drugima prenositi znanje i prema onim garancijama koje smo dobili na Odboru za poljoprivredu, ne bi trebalo biti problema u provedbi ovog Zakona.
Ono na što upozoravamo i jako nam je važna ova povratna informacija iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva jest da svi znamo dobnu strukturu naših poljoprivrednika, da znamo i njihovu obrazovnu strukturu, u tom smislu im je potrebna, ne samo zbog provedbe ovog Zakona, nego općenito podrška savjetodavne službe koja mora biti brza, dostupna, kompetentna i besplatna za njih, državna savjetodavna služba ne uspijeva odgovorit na sve te zahtjeve jer jedan savjetodavac dolazi, evo prema zadnjim informacijama koje državni tajnik izrekao na odboru, na čak 1000 poljoprivrednika, dakle jasno vam je da jedan čovjek teško može savjetovat 1000 poljoprivrednika.
Zato pozdravljamo razgovore koji se odvijaju između ministarstva i Hrvatske agronomske komore kako bi se i financijska sredstva osigurala za Hrvatsku agronomsku komoru koja ima poljoprivredne inženjere, školovane ljude, da preuzmu ulogu savjetodavne službe tamo gdje državna savjetodavna služba ne može izvršiti svoj zadatak i ja vjerujem da sa takvim pristupom možemo odgovoriti na izazove ovog Zakona koji proizlazi iz europske uredbe, ali i da možemo poljoprivrednicima pružit onu podršku koja im je doista danas silno potrebna jer je prosjek godina naših poljoprivrednika oko 65.
Drago mi je uvijek čuti izvješće da raste broj mladih poljoprivrednika, da smo tu bolji od ostatka Europe, ali i sami ste svjesni da je jako puno napora potrebno uložit u generacijsku obnovu sela, a bez poljoprivrednika i sela nema proizvodnje hrane, nema nacionalne sigurnosti i zato bih voljela, kad raspravljamo o ovim temama se maknemo od ideologije, da budemo racionalni i da uložimo napore da zajednički ono što nije dobro, popravimo, ali i ono što je dobro, da znamo pohvaliti. Hvala vam lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
G. Ivica Ledenko, Kluba zastupnika Mosta.
Nema ga, gubi pravo.
Gđa Dubravka Lipovac Pehar, Domovinski pokret. Izvolite.
Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajnici, g. ravnatelju sa suradnicima.
Pa evo danas kao što svi znamo, razgovaramo o prijedlogu zakona kojim se provodi uredba europska Uredba 2023/1115 u Hrvatskoj. Glavni cilj ove uredbe odnosno ovog prijedloga zakona je da roba i proizvodi koji dolaze na tržište EU ili se izvoze iz EU ne smiju biti povezani s deforestacijom odnosno krčenjem šuma ili degradacijom šuma. Zašto? jer deforestacija i uništavanje šuma uzrokuje globalno zatopljenje i gubitak bioraznolikosti što su dva najveća ekološka problema današnjice.
Dakle, zakon je dio šire europske i međunarodne borbe protiv klimatskih promjena i gubitka prirode. Robe su obuhvaćene ovim zakonom spadaju u sedam ključnih roba, evo nadamo se će se to i proširiti, a to je goveda, kakao, kava, palmino ulje, soja, kaučuk i drvo. Zašto baš ove robe? Zato što su one najviše povezane s krčenjem šuma u svijetu. Zbog plantaže kava i kakaovca u Africi i Južnoj Americi svake godine nestaju golemi dijelovi prašuma, a kad nestane šuma ne gubi se samo stablo, gubi se i tisuće biljnih i životinjskih vrsta, gubimo izvore pitke vode i narušavamo klimatsku ravnotežu našeg planeta.
EU je zato odlučila da na tržište više ne smije ulaziti roba koja je nastala na način uništavanja šuma. I tu dolazimo i do našeg zakona kako Hrvatska provodi ta pravila i osigurava da roba koja dolazi ili odlazi iz naše zemlje nije povezana s deforestacijom. Dakle, mi svakodnevno možemo piti kavu i jest čokoladu, ali koja nije povezana s deforestacijom.
Procjene EU pokazuju da bi bez regulacije potrošnje tih roba u EU do 2030.g. mogla uzrokovati krčenje čak do 248 tisuća hektara šuma godišnje. Ako sam precizna sad u ovom u ovoj iznosu to je otprilike površina kao malo više od Brodsko-posavske županije ali svake godine.
Ovim zakonom se i propisale obveze gospodarskim subjektima i trgovcima, pa tako svi koji uvoze ili izvoze ove proizvode imaju obvezu podnijeti tzv. izjavu o dužnoj pažnji. U toj izjavi moraju se dokazati, moraju dokazati da roba nije povezana s deforestacijom, navesti zemlju proizvodnje, dostaviti geolokaciju zemljišta na kojem je roba proizvedena, za goveda čak se treba navesti i gdje su se hranila i gdje su se držala. Izjave idu u zajedničku eu elektroničko sučelje pa svi nadležni u EU mogu pratiti podatke. Određen je i rok prilagodbe za ove gospodarske subjekte i trgovce pa tako velike tvrtke imaju rok prilagodbe do 30. prosinca 2025., dakle do kraja ove godine, a mikro, mala i srednja poduzeća do 30. lipnja 2026..
Zakon je odredio i glavna tri tijela koja provode kontrolu, a to su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu tzv. HAPIH, Carinska uprava i Državni inspektorat. HAPIH će analizirati rizike, provoditi provjere, izdavati smjernice, voditi evidenciju, objavljuje popise prekršitelja javno ih objavljuje, dakle dodaje daje korektivne mjere i podnosi izvješće Europskoj komisiji. Carinska uprava će provjeravati usklađenost prilikom uvoza odnosno izvoza, naređuje mjere, izriče sankcije i odlučuje hoće li roba ući ili izaći iz EU, a Državni inspektorat kontrolira robu na tržištu u Hrvatskoj, provjerava jesu li izjave potpune i točne, vodi inspekcijske nadzore i utvrđuje sljedivost proizvoda.
Subjekti i trgovci kod nadzora moraju omogućiti nesmetan nadzor. Kazne se određuju prema Prekršajnom zakonu, a predviđene novčane sankcije za krčenje. Provjere se rade prema riziku države podrijetla proizvoda, pa tako imamo države koje pripadaju niskom riziku gdje pripada i Hrvatska, gdje se provjerava najmanje 1% roba. Standardi rizik do 3% i visoki rizik do 9%, države pod sankcijama automatski pripadaju visokom riziku. Procjena rizika se temelji na podacima o deforestaciji poljoprivrednim trendovima i može se mijenjati kad se pojave novi dokazi. A EU će redoviti ažurirati popis zemlja i rizike na temelju deforestacije i širenja poljoprivrednih površina.
Provedba zakona traži dodatna sredstva posebno za Državni inspektorat i HAPIH jer im rastu obveze i broj provjera. HAPIH će morati koliko smo danas zaključili mijenjati svoju organizaciju i zapošljavati nove ljude. Carinska uprava će obavljati svoje zadatke u sklopu redovitog rada. Dakle, zakon nije samo papirnati okvir nego zahtjeva realno ulaganje i jačanje institucija.
Ovaj zakon je ključan alat Hrvatske da se ispune ciljevi EU u zaštiti šuma, borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju bioraznolikosti. On osigurava da hrvatske institucije imaju jasne ovlasti i da mogu učinkovito nadzirati gospodarske subjekte. Istovremeno zakon povezuje Hrvatsku s cijelom EU u jedinstveni sustav provjere pa roba koja dođe na tržište mora biti čista, dakle bez tragova deforestacije. Time Hrvatska iako mala zemlja doprinosi globalnoj borbi protiv uništavanja šuma.
Kada govorimo o ovom zakonu lako se pomisli da se radi samo o papirologiji, ali iza svakog papira stoji šuma, iza svake provjere stoji stablo koje možda neće biti posječeno, svaka šalica kave ili komad čokolade može biti proizveden na održiv ili na razoran način. Ovim zakonom ćemo to urediti, ovaj zakon postaje dio europskog sustava koji bira održiv put, put bez uništavanja šuma i bez dodatnog ubrzavanja klimatskih promjena. Drugim riječima, ovaj zakon nije samo o trgovini, on je o odgovornosti, o prirodi i o svijetu koji ćemo ostaviti budućim generacijama.
Iz svega ovog navedenog Klub DP-a će prihvatiti ovaj prijedlog zakona, zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Dubravko, g. Dubravko Bilić, Klub zastupnika Centra i NPS, nema ga, gubi pravo.
Gđa. Barbara Antolić Vupora počne sa pojedinačnim raspravama, izvolite.
Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovani predsjedavajući, zahvaljujem.
Poljoprivreda je jedna od ključnih grana hrvatskog gospodarstva, koliko je poljoprivreda važna grana znamo i danas kada je proizvodnja hrane ključan faktor ne samo za pojedinu zemlju nego i za obranu od pojedine zemlje. Značajna je za ruralni razvoj, za sigurnost hrane, za očuvanje okoliša i tradicijskih vrijednosti.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, HAPIH, igra centralnu ulogu u osiguravanju da taj sektor funkcionira učinkovito, transparentno i u skladu s nacionalnim i europskim normama. Predložene izmjene i dopune Zakona o HAPIH-u kako navode predlagatelji, imaju za cilj modernizaciju, jasnije definiranje nadležnosti, te bolju usklađenost novim pravnim obavezama iz EU posebice u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike u razdoblju 2023. do 2027.g.. Pitanje je kakve će promijene donijeti ovaj prijedlog zakona, koje su prednosti, a moguće mane i izazovi? Dakle potencijalne prednosti koje odmah možemo vidjeti je to što ćemo biti bolje usklađeni sa propisima EU, time se izbjegavaju sankcije, osigurava se pristup europskim sredstvima, nove, imamo mogućnost novih potpora i poticaja, biti će tu i veća transparentnost i pravna sigurnost. Poljoprivrednici i ostali dionici dobivaju bolju informiranost i mogućnost žalbi, što može smanjiti konflikte i greške. Same, same, samo jačanje HAPIH kapaciteta s novim ustrojbenim jedinicama i zadaćama agencija može bolje reagirati na izazove kao što su kontrola, održivost, zaštita okoliša i kvaliteta hrane, međutim zakon donosi i određene izazove i nedostatke. Prvo je što smo čuli iz mnogih replika i prigovora je povećana administracija, dakle ne samo za agenciju, ne samo za inspekcije nego i za poljoprivrednike, ne samo one velike i njihove kooperante, prije svega ono što smo posebno zabrinuti je mali poljoprivrednici i kako će oni moći udovoljavati novim birokratskim opterećenjima koji će neizostavno se nametnuti. Potreba je za stručnim kadrom isto tako posebno iskazana, dakle novi poslovi analize i nadzori zahtijevaju i stručnjake, možda je potrebno osigurati i još dodatna kadrovska i tehnička rješenja, niz puta smo vam govorili kako inspekciji samoj treba i stalno smo govorili, međutim tu u bitnim dijelovima inspekcija nije ojačana.
Zatim je tu i rizik od birokracije i kašnjenja, ako se ne postavi jasno tko i kada odgovara za koje segmente posla, može doći do preklapanja ovlasti, zastoja, neočekivanih troškova i sami smo vidjeli da više tijela koji upravljaju tim područjima odnosno samom poljoprivredom koja obuhvaća onda i niz segmenata, ukoliko nisu dovoljno međusobno povezana i uvezana nametnut će nove probleme u rješavanju tih istih.
Zatim su tu financijski troškovi, dakle to su ti novi izazovi, nova infrastruktura, obuka, sustavi kontrole, izvještavanja, sve to zahtjeva financijska ulaganja, pitanja, pitanje je da li su osigurana u dovoljnom iznosu i da li će taj iznos udovoljiti potrebama.
Nedostatak je prilagodba korisnika i dionika, poljoprivrednici koji su navikli na stare postupke možda će imati problema prilagoditi se novim pravilnicima, rokovima, zahtjevima.
Prijedlog izmjena Zakona o HAPIH-u predstavlja važan korak u smjeru modernizacije i usklađivanje hrvatskog poljoprivrednog zakonodavstva s EU standardima. Ukoliko se provede pažljivo i s dovoljno resursa mogao bi donijeti značajna poboljšanja, efikasniji sustav potpora, bolju kontrolu, veću transparentnost, veći stupanj održivosti i sigurnosti hrane. S druge strane važno je da se brine o smanjenju administrativnih barijera, da se osigura odgovarajući stručni potencijal i financijska sredstva, te da se uključe poljoprivrednici i drugi dionici u proces implementacije. Bez toga rizik su, je to što će biti promjene samo formalne prirode i učinak na terenu mali.
Iako se prijedlog zakona prikazuje kao nužna i pozitivna prilagodba europskim propisima, važno je i kritički sagledati njegove moguće manjkavosti i šira društvenopolitička pitanja koja proizlaze iz njega. Dakle, fokus na EU usklađivanje umjesto na stvarne potrebe poljoprivrednika je jedna od tih većih, većih područja i većina predložih izmjena usmjerena na formalno usklađivanje uredbama EU, dok se manje govori o tome kako će se one odraziti na svakodnevni život poljoprivrednika i proizvođača hrane u Hrvatskoj. Postoji rizik da zakon bude birokratska nužnost, a ne alat za stvarno unaprjeđenje sektora.
Nedostatak je i nedovoljno sudjelovanje dionika. Poljoprivrednici, zadruge i udruge često ističu da nisu dovoljno uključeni u izradu zakonskih prijedloga. Ako se zakon donese bez njihove stvarne participacije, postoji mogućnost da nove odredbe budu nepraktične i teško provedive na terenu.
e-Savjetovanja su formalni korak, ali ne jamče kvalitetan dijalog, posebno uključenost onih koji danas u ovom trenutku jesu na poljima, u šumama i tamo, a na njih se zapravo sve skupa to odnosi.
Centralizacija moći u .../nerazumljivo/... HAPIH-u, osnivanje novih ustrojstvenih jedinica unutar agencije može dovesti do još veće koncentracije moći u jednoj instituciji. Pitanje je hoće li to povećati transparentnost i odgovornost ili stvoriti dodatnu birokratsku barijeru između države i proizvođača.
4., financijsko opterećenje i nedostatak kadra. Iako je prijedlog zakona predviđa nove obveze i zadatke, manje se govori o tome kako će oni biti financirani i hoće li HAPIH ima li ti dovoljno stručnih kadra za njihovu provedbu. Postoji realan rizik da se povećaju troškovi, a da rezultati budu minimalni.
5., sad nabrajam, kao što ste vidli te izazove. Potencijalna preklapanja nadležnosti, prije sam ih spomenula, novi zadaci, a sad ću ih podrobnije obrazložiti. Novi zadaci agencije mogli bi se preklapati s ovlastima drugih institucija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, npr. Ministarstva poljoprivrede i inspektorata. To može dovesti do konfuzije, sporijih postupaka i nejasnoća tko je odgovoran za to područje, gđa Tanja Sokolić je prije to posebno apostrofirala. I sam u samom odgovoru je bilo osjetiti zabrinjavajuć, ovoga, zabrinutost.
6., nedostatak vizije za dugoročan razvoj. Prijedlog zakona uglavnom odgovara na kratkoročne regulatorne zahtjeve, dok nema jasne poveznice s dugoročnim izazovima hrvatske poljoprivrede. Depopulacija ruralnih krajeva, klimatskim promjenama, potrebom za digitalizacijom i jačanjem malih proizvođača.
Zakon bi mogao biti prilika za širu reformu, ali ona je propuštena. Lani smo uvezli hrane za 6,26 milijardi eura. To su podaci DZS-a, 200% više hrane uvozimo od kad smo ušli u EU, prema pisanju HRT-a i T-portala, to ne možemo baš uzeti zdravo za gotovo, ali može bit indikator, tako da dugoročne izazove, kako god da se nazivaju problemi, ne rješavamo uprkos velikoj količini novca uloženog u domaću poljoprivredu. Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Draženka Polović ima svoju raspravu, izvolite.
Polović, Draženka (Možemo!)
Hoće .../nerazumljivo/... e sad je u redu, hvala.
Ovoga, zahvaljujem predsjedavajući i pozdravljam državne tajnike i vaše kolege koji su danas ovdje.
Dakle poljoprivreda čini samo oko 3% BDP-a Hrvatske. Trenutno stanje u doista turbulentnom vremenu u svijetu kojem svjedočimo pokazuje da Hrvatska nije samodostatna u većini kategorija hrane, osim kod osnovnih žitarica i nekih vrsta voća, primjerice, Hrvatska je samodostatna u proizvodnji pšenice, kukuruza, ječma, soje, zobi, soje, uljane repice ili mandarina, višanja, trešanja.
A prehrambena samodostatnost je, znamo i o tome se permanentno govori, jedan od, vaš od naših, je li, društvenih ciljeva, ali i vaših primarnih deklariranih ciljeva. Samodostatnost mlijeka, npr. kreće se između 40 i .../nerazumljivo/..., svega između 40 i 45% i dok je, Slovenija, primjerice, samodostatna u proizvodnji mliječnih proizvoda, Hrvatska ima najveći pad u proizvodnji kravljeg mlijeka, tj. u količinama otkupljenog mlijeka odnosno u samo 6 godina, od 2018., primjerice, broj muznih krava smanjen je za punih 10 tisuća. RH ima minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda u prvih 5 mjeseci ove godine. On je iznimno velik. Uvoz iz Njemačke je jednak skoro cijelom hrvatskom izvozu. Otkupna cijena našeg mlijeka manja je od prosjeka EU, niža i od Rumunjske, Bugarske i mnogih drugih zemalja Europe.
Strukturalna je kontradikcija, primjerice, da iako se Hrvatskoj .../nerazumljivo/... proizvodi dovoljno pšenice, raste uvoz pekarskih proizvoda. U posljednjih 10 godina Hrvatska je utrostručila uvoz pekarskih proizvoda. Ja neću ovdje govoriti brojke jer je bitna tendencija. Pratimo i druge paradokse. Proizvodnja domaćeg brašna pala je za oko 34% u posljednjem desetljeću. U isto vrijeme, značajan pad cijena pšenice i brašna nije doveo do pada cijene kruha. Dapače, hrvatski je kruh 15% skuplji nego prosjek u EU.
S druge strane, analize pokazuju, primjerice, da domaći kruh može biti visoke kvalitete, kao što su kiseli ili zrnopan kruhovi, no RH se općenito bori s nedostatkom industrijski adekvatnog brašna i umjesto da imamo kvalitetni domaći kruh, svaki 4. kruh koji se konzumira u Hrvatskoj potječe iz uvoza, iz Njemačke, Italije, Poljske najviše što smanjuje kontrolu nad svježinom, nutritivnim vrijednostima i korištenim sastojcima.
Hrana se nažalost uvozi iako postoji lokalna proizvodnja. Ovih dana svjedočimo da naši poljoprivrednici, voćari bacaju svoje proizvode grožđe, lubenice, jabuke, dakle mi nismo stvorili strukturnu pomoć poljoprivrednicima za plasman njihovih proizvoda, a u isto vrijeme smo jedna razvijena turistička zemlja čiji turizam ne koristimo nažalost kao poligon za prodaju naše hrane, nego mjesto za uvoz hrane iz drugih zemalja i razvoj poljoprivrede tih drugih zemalja.
To je nažalost rezultat logike uvozne profitabilnosti, trgovačkih lanaca a ne racionalnog upravljanja resursima. Sve to naravno povećava troškove emisije CO2 i naravno rizik od bacanja hrane npr. samo te količine zamrznutog kruha koji, koji uvozimo.
Bacanje hrane jedan je od problema o kojem HAPIH ovih dana i zapravo posljednjih godina učestalo i govori obraćajući se hrvatskoj javnosti. U Hrvatskoj se prema važećim podacima po stanovniku baci oko 72 kilograma hrane godišnje ili oko 300 tisuća tona a čak 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima. Situacija je slična i u ostatku EU jer se na nivou Unije godišnje baci oko 90 milijuna tona hrane dok istovremeno, to je paradoks kojem svjedočimo prema podacima Eurostata oko 23% stanovništva živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Hrvatska bi kao i ostale članice EU do 2030. trebala prepoloviti količinu bačene hrane. Ja znam agencija si je borbu protiv otpada od hrane i postavila kao jedan od ključnih i važnih zadataka. Kampanja HAPIH-a i drugih institucija je usmjerena ka edukaciji potrošača, podizanju svijesti, a dugoročno i promjeni njihovih navika. Te namjere HAPIH-a su dobre ali nažalost one ne zadiru u suštinu problema. Naime, cijeli taj začarani krug obilja i siromaštva nije posljedica neodgovornosti potrošača nego tržišne dinamike sustava i našeg koji hranu tretira primarno kao robu i izvor profita, a ne kao temeljnu ljudsku potrebu. To je sustav koji stvara sistemske troškove hrane, viškove hrane jer je cilj profit a ne održiva potrošnja dok istodobno proizvodi socijalne manjkove, stvara siromaštvo, nejedna… i nejednaku dostupnost. Posljedica toga je masovno bacanje hrane, a to nije greška sustava nego njegova logična posljedica nažalost.
Najočitiji paradoks takvog sustava leži u usporedbi količini bačene hrane i podatka da četvrtina stanovništva EU živi u tom riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Svakom je valjda jasno da problem nije u nedostatku hrane iz tog podatka nego u njezinoj raspodjeli i logici takvog načina proizvodnje koja pogoduje akumulaciji kapitala, a ne zadovoljenju osnovnih i društvenih potreba.
Bacanje hrane tako je postalo, tako postaje simbol neefikasnosti i nehumanosti sustava u kojem obilje i nestašica koje egzistiraju, a tržišna vrijednost prevladava nad društvenom i ekološkom održivošću. I još jedan aspekt takve dinamike proizvodnje vidljiv je i u praksi skrivene inflacije odnosno smanjivanja količine proizvoda u pakiranju uz zadržavanje ili povećanje cijene. Primjer su prehrambeni proizvodi artikli poput paštete ili džemova gdje se smanjuje gramaža, a time se povećava količina ambalažnog otpada. Potrošači plaćaju jednako ili više dok proizvođači ostvaruju veću zaradu. Tako se osim što raste financijski teret za potrošače stvara i dodatni teret za okoliš kroz povećane količine otpada, a trošak zbrinjavanja opet plaćaju potrošači.
Zaključno, bacanje hrane nije izolirani problem koji se može riješiti isključivo promjenom potrošačkih navika i edukacijom potrošača. Tek sustavnim promjenama u načinu proizvodnje, distribucije i potrošnje hrane, brigom o lokalnoj proizvodnji, pravednijom raspodjelom resursa i ograničavanjem hiper produkcije mogu, moguće je smanjiti količinu bačene hrane i istovremeno osigurati da osnovne potrebe stanovništva budu zadovoljene, a zemlja doista i krene prema prostoru prehrambene samodostatnosti.
Evo, hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, replika gospođa Petir.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Zastupnice Polović naravno da je uvijek potrebno napraviti analizu stanja da bi se znalo što i kamo krenuti kad je riječ o potrebama transformacije hrvatske poljoprivrede. I sigurno je važno da u tom segmentu razlučimo ono što je dobro, što su naši resursi, koje su naše slabosti i što treba napraviti. Vi ste dosta detaljno govorili o problemima koje vidite da opterećuju hrvatsku poljoprivredu pa bi voljela čuti od vas što mislite da je potrebno napraviti kao neki prvi korak u toj transformaciji hrvatske poljoprivrede da bi se odmakli od one paradigme kojom smo ponekad zarobljeni da izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode.
Što bi to prema vašem mišljeno bilo potrebno prvo učiniti jer nisam uspjela iz vaše rasprave razumjeti osim analize da imate i neko rješenje?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Polović, Draženka (Možemo!)
Pa kako ne, mi smo puno puta o tome govorili i upravo o toj brizi za poljoprivrednika i to, ti, tom skraćenju puteva i puta između poljoprivredne proizvodnje i plasmana tog proizvoda. To mora učiniti struktura, to moraju učiniti institucije.
Naši poljoprivrednici su nažalost prepušteni sami sebi, pa čak i na lokalnoj razini vrlo često svjedočimo, ja sam radila u školi, mi smo kupovali uvozno, uvozno voće i povrće u vrijeme kad je voće i povrće, voća ili povrća bilo na brojnim plantažama u, vrlo blizu naših škola, mi smo dobivali one iz hladnjača koje već dugo stoje, znači, a to mora napraviti institucije, ne mogu to napraviti sami proizvođači. Evo, zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Sljedeća rasprava, g. Mate Vukušić.
Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Dakle danas smo kroz raspravu, a i kroz replike utvrdili da Hrvatskoj sama forestizacija nije problem, dakle nemamo baš neke prevelike potrebe za deforestizacijom pa ću se osvrnuti na ovaj dio HAPIH-a.
Dakle Zakonom o HAPIH-u uređuje se djelatnost, ustroj i način rada, poslovanje, odnosi u vezi s upravljanjem i način financiranja ove specijalizirane javne ustanove u području poljoprivrede, hrane i ruralnog razvoja. Ovim izmjenama i dopunama zakona, HAPIH-u se daje još jedna nadležnost iako do sada njena djelatnost obuhvaća 99 različitih poslova i zadataka.
Vlada RH je cilju uštede HAPIH sklepala od cijelih ili dijelova 3 dotadašnje javne institucije te je tako stvorila mastodonta koji očito ne funkcionira kako je zamišljen. Dokaz tome je i promjena 3 ravnatelja u 3 godina. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i HAPIH zajednički usmjeravaju razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj kroz oblikovanje politika, pružanju stručne potpore i osiguranje sigurnosti hrane.
Ministarstvo kao središnje tijelo državne uprave u Hrvatskoj oblikuje i provodi politike, zakone i strategije, kojima usmjerava razvoj poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i ruralnog prostora te upravlja financijskim potporama, posebno iz fondova EU. HAPIH pruža stručnu i znanstvenu podršku tim politikama kroz analize, laboratorijska ispitivanja, procjene rizika i edukaciju proizvođača. Na taj način ova dva tijela trebala bi zajedno omogućiti održiv razvoj poljoprivrede i sigurnost hrane za potrošače.
Međutim, u djelovanju ovih institucija zbog fragmentacije i miješanja djelatnosti, vlada ozbiljna organizacijska neusklađenost koja u RH sve više prerasta u problem, a ne izazov. Organizacijske slabosti takvog sustava očituju se kroz preklapanje nadležnosti, a nedostatak jedinstvene koordinacije rezultira sporijim reakcijama na krizne situacije. Još jedna okolnost je dovela do smanjivanja učinkovitosti upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom RH, a to je izdvajanje inspekcija, poljoprivredna, šumarska, veterinarska i fitosanitarna inspekcija prešle su u Državni inspektorat, što je imalo za cilj objedinjavanje nadzora, ali u praksi je to oslabilo izravnim operativnom moći ministarstva i HAPIH-a jer više nemaju izravan nadzorni aparat.
Osim toga, to je stvorilo pukotinu između politike i provedbe, inspekcija je organizacijski odvojena, što smanjuje koordinaciju. U tim okolnostima jedino je povećana administracija, dok se domaća poljoprivredna proizvodnja stalno smanjuje. Primjeri loše raspodjele nadležnosti su banke gena. HAPIH vodi banku biljnih genetskih resursa, ministarstvo vodi banku gena i izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, kontrola kakvoće proizvoda, ministarstvo je preuzelo klasiranje i ocjenjivanje trupova životinja na liniji klanjem, HAPIH je zadržao kontrolu kakvoće mlijeka, savjetodavne i stručne službe, dio bivših stručnjaka Hrvatske poljoprivredne agencije prešao u ministarstvo, dio u HAPIH, a dio u HAPIH, pardon.
Preklapanje nadležnosti i odvajanjem inspekcija od ministarstva i HAPIH-a, doveli su do manjka koordinacije, sporih reakcija i smanjenja operativne moći ključnih institucija. Umjesto učinkovitog sustava potpore i nadzora, stvoren je složen administrativni aparat koji otežava proizvođačima rad.
U takvim okruženju stočarstvo koje zahtijeva brzu i usklađenju podršku države, dodatno slabi i ubrzano propada, umjesto napumpavanja HAPIH-a i opterećivanja ministarstva, najbolja opcija za RH bila bi integracija svih stručnih, istraživačkih i kontrolnih poslova u novi institut za stočarstvo koje bi imao jasnu misiju, a to je opravak i razvoj stočarske proizvodnje te jačanje samodostatnosti u proizvodima animalnog podrijetla.
Institut za stočarstvo objedinio bi genetiku, hranidbu, očuvanje pasmina, kontrolu kakvoće mesa i mlijeka, laboratorijske kapacitete te savjetodavne službe u jedinstvenu cjelinu. Na taj način bi se eliminirala sadašnja fragmentacija i preklapanja nadležnosti i djelovanja, omogućila bi se brža reakcija u kriznim situacijama, dala proizvođačima jasna i jedinstvena adresa sa sve stručne i operativne potrebe te bi se ojačao strateški položaj stočarstva kao nosive grane hrvatske poljoprivrede.
Još jedan od razloga za osnivanje instituta za stočarstvo je i razdrobljenost postojećih kapaciteta. Istraživački rad na stočarstvu u RH trenutno je raspršen na fakultete agronomije Zagreb, Osijek i veterine HAPIH-a i pojedinih laboratorija. Nema jedinstvenog centra izvrsnosti za meso, mlijeko, genetiku, hranidbu i dobrobit životinja, sve to dovodi do slabog transfera znanja u praksi. Umješne europske zemlje u području stočarstva već desetljećima grade nacionalne institute koji objedinjavanjem istraživanja, genetike, kontrole kvalitete i savjetodavne službe stvaraju čvrste temelje razvoja sektora.
Njihova uloga nije isključivo znanstvena, već i strateška jer povezuju istraživačke kapacitete sa stvarnim potrebama farmera i prehrambene industrije. Francuska integrirani i istraživački i selekcijski programi konkurentnost stočarstva, Njemačka, genetika i očuvanje autohtonih pasmina, globalna konkurentnost, Španjolska, prilagodba klimatskim promjenama i razvoj tradicionalnih proizvoda, vodeći izvoznik, zajednička karakteristika svih ovih instituta je da djeluju kao most između znanosti i prakse, povezuju istraživače, poljoprivrednike i industriji, predlažu nacionalne politike i osiguravaju da znanstveni rezultati brzo pronađu put do proizvodnje i tržišta.
Hrvatska danas nema takvu instituciju, dok za biljnu proizvodnju ima čak 3 instituta, jedan u Splitu, drugi u Osijeku, a treći u Poreču.
Osnivanjem instituta za stočarstvo Hrvatska bi slijedila dokazane europske modele, a stočarski sektor bi napokon dobio jedinstveni centar izvrsnosti čiji bi jedini cilj bio oporavak i razvoj domaće proizvodnje mesa i mlijeka, a to je nešto što najhitnije treba ovoj zemlji, kritički odgovor na potencijalne prigovore.
Najjači argument protiv osnivanja instituta, zašto trošiti na novu instituciju kad već imamo ministarstvo i HAPIH, ali tu postoji i protupitanje, ako već postoji zašto stočarstvo i dalje propada? Kritika je dakle već postoje u HAPIH-u i ministarstvu. Da, ali funkcije su raspršene, dio u ministarstvu, dio u HAPIH-u, dio u fakultetima. Nema integracije, npr. banke gena podijeljene, kontrole mesa i mlijeka odvojene, nema strateške koordinacije, svatko radi svoj segment, ali ne postoji jedinstveni stočarski plan. Institut ne bi duplicirao nego objedinio i centralizirao. Argument valjan što se tiče koštanja, dio financiranja može doći iz EU fondova…/Govornik se ne razumije./…uštede kroz smanjenje paralelnih sustava npr. dvije banke gena, dvije kontrole kakvoće, dugoročno oporavak stočarstva, smanjenje uvoza mesa i mlijeka, što donosi pozitivnu bilancu. Trošak instituta je zapravo investicija u samodostatnosti, to je još jedna birokratska institucija, što je realan strah. Zašto bi model trebao biti operativni, a ne birokratski? Mali administrativni kadar, većina zaposlenih, istraživači, laboratorijski stručnjaci i savjetnici na terenu, jak sustav suradnje s HAPIH-om i fakultetima, ne zamjena već koordinator. Postoje fakulteti i akademija, fakulteti su nastavno istraživački, ali nisu dovoljno povezani s praksom. Institut bi bio most između znanosti i poljoprivrednika, fakulteti ostaju važni partneri istraživanja i edukacija kadra, a institut preuzima provedbu i koordinaciju na terenu.
Na kraju, ne radi se o duplikatu HAPIH-a ili ministarstva, radi se o fokusiranju odnosno o objedinjavanju i koordinaciji stočarskog segmenta koji je sada usputna tema. Institut bi imao jednu misiju, oporavak i razvoj stočarstva u Hrvatskoj, bez takvog fokusa stočarstvo i dalje ostaje rasuto između više kuća, a trendovi propadanja se nastavljaju.
I na kraju, dakle kako sam i rekao, kod nas nije problem briga za deforestacijom, mi sa deforestacijom očito i kako je kolegica Majanović u izlaganju rekla, nemamo problem, čak štoviše mi smo u prednosti nad većinom zemalja, problem je deforestacije u zemljama pogotovo trećega svijeta iz kojeg nam dolaze brojni proizvodi, a ovo što mi danas radimo sa ova dva zakona objedinjena u ovu jednu raspravu je recimo prihvaćanje određenih administrativnih normi i nametanje više administrativnog posla našim proizvođačima, ali šta možemo, mi smo dio europske obitelji, moramo i mi na leđa prihvatit očito teret tog obiteljskog zajedničkog posla.
I još jednom ću reć na kraju, ono što je problem u Hrvatskoj nije deforestacija, kod nas je problem onoga što smo očuvali, što se krči na stolovima direkcija uprava šuma i kako sam rekao u brojnim restoranima u Zagrebu gdje se dijeli mito i korupcija, hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Replika, gđa. Vlašić Iljkić, replika.
Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Poštovani kolega, evo iznijeli ste u vašoj raspravi puno prijedloga i argumentirali zašto predlažete evo od strane stručnjaka uistinu prenosite razmišljanja koja su opravdana i argumentirana. Često smo to radili i u raspravama do sada i u proteklom mandatu, no vrlo malo je toga usvojeno i često se onda opravdano pitamo zašto mi uopće raspravljamo i dajemo prijedloge kad evo i ministarstvo i ovdje državni tajnici koji su prisutni uvijek imaju određeni izgovor zašto baš to što mi predlažemo nije opravdano u ovom trenutku i zašto oni misle da sustav i funkcionira i odgovara na potrebe proizvođača. Mislim da treba otvoriti puno veću raspravu i ministarstvo treba što se tiče prijedloga oporbe, bez obzira što dolazi od oporbe, uistinu prihvatiti jer zagovaramo interese naših proizvođača, a svi su, pogotovo stočari na koljenima zbog svih mogućih ugroza koje su danas ovdje…
…/Upadica Radin: Hvala, hvala, hvala./…
…zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.
Vukušić, Mate (SDP)
Pa hvala kolegice Vlašić Iljkić, vidim da nije bilo pitanje, ali ću evo reći što smatram osobno problem, to sam ovih nekoliko zadnjih tjedana već i govorio, ali i često u raspravama. Što se tiče svih sektora u RH najveći problem s kojim se RH susreće je glavna državna inspekcija, dakle glavni državni inspektorat koji reći ću po stoti put, ne radi svoj posao. Mi ovdje danas pričamo o HAPIH-u kao kontrolnom mehanizmu ovog prvog dijela u kojemu smo govorili o deforestaciji i degradaciji šuma, ali glavni inspektorat u ovom, u ovom, u ovim u kojim je sada, dakle u ovom sastavu koji je sada ne obavlja ni ove djelatnosti koje ima izvan ovoga, dakle još ovim što ćemo dodatno opteretit, pitanje je što vam je danas već i rečeno pod replikama, da li u ovako kratko vrijeme do kraja godine se može ekipirati i educirati dovoljan broj ljudi koji će nadzirati sav ovaj mehanizam, hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Slijedeća rasprava gđa. Sokolić.
Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege.
Cilj uredbe koju ovim zakonom implementiramo niko ne dovodi u pitanje, šume treba čuvati, a EU mora imati sustav kojim osigurava da roba koja dolazi na njezino tržište ne uništava ekosustave. Ali način na koji se u ovom prijedlogu zakona raspodjeljuju nadležnosti pokazuju tipičnu boljku naše administracije, birokratsku složenost i preklapanje odgovornosti.
U čl. 4. stoji da su nadležna tijela za provedbu 3 institucije, HAPIH, Carinska uprava i Državni inspektorat, 3 tijela, ali nigdje se jasno ne kaže tko je glavni nositelj kojih odgovornosti.
U čl. 5. propisano je da agencija mora preispitivati i procjenjivati rizike, provoditi provjere, određivati korektivne mjere i koordinirati izradu nacionalnog izvješća.
Dakle, agencija je i savjetnik i kontrolor i koordinator. Carina i inspektorat pak provode mjere samostalno, ali i na temelju signala i uputa agencije. Tu dolazi do preklapanja odgovornosti odnosno neodgovornosti.
U replici sam upozorila na taj problem, državni tajnik je rekao da se doista može činit tako, pojasnio je da inspektorat i carina mogu samostalno odlučivati, ali da agencija može dodatno usmjeriti njihov rad i upravo tu nastaje problem. Ako jedno tijelo dodatno usmjerava rad drugih nadzornih tijela, a istovremeno pruža tehničku pomoć proizvođačima, onda je riječ o dvostrukoj ulozi i savjetnika i regulatora. To stvara rizik od sukoba uloga i nejasnoće odgovornosti.
Da ilustriram, zamislimo malog proizvođača čokolade koji uvozi sirovinu iz treće zemlje. On se prvo mora obratiti Agenciji za tehničku pomoć oko dokumentacije. Kasnije ga ista ta agencija nadzire i utvrđuje je li prekršio zakon. Ako agencija zaključi da postoji visoki rizik predmet ide carini ili inspektoratu. Oni pak provode mjeru ali se u izvješćivanju opet vraćaju agenciji koja koordinira cijeli proces. Ako nešto krene krivo svi imaju savršeni alibi. Agencija će reći da samo daje smjernice, inspektorat da je samo izvršavao nalog, carina da samo provode mjere i na kraju nitko nije odgovoran, a proizvođač je izgubio robu, vrijeme i novac.
Tome ću dodati još i činjenicu da se prema ovom prijedlogu na rješenje nadležnih tijela može žaliti ali žalba ne odgađa provedbu rješenja. Možemo zamisliti u kakav se položaj stavlja mali proizvođač. On može ostati bez proizvoda, bez tržišta i bez posla, a tek kasnije kad sud temeljem njegove žalbe potvrdi da nije bilo razloga za to može dobiti nekakvu satisfakciju.
To je pravni paradoks i administrativna zavrzlama koja uništava naše gospodarstvo i to nije sve. U ovom prijedlogu zakona postoji još jedan paradoks. U Članku 11. stavku 10. stoji da inspekcija tijela izvješću agenciju najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, a u Članku 5. pod nadležnostima agencije također se kaže da agencija u skladu sa Člankom 22. uredbe koordinira izradu nacionalnog izvješća te najkasnije do 30. travnja svake godine izvješćuje Europsku komisiju i javnost o primjeni uredbe.
Dakle, inspektorat izvještava agenciju, a agencija šalje Europskoj komisiji. Hrvatski sabor nije nigdje spomenut. Bruxelles dobiva izvješće, javnost dobiva izvješće, ali Hrvatski sabor ne. U saboru i na njegovim odborima se ne raspravlja o radu ovih triju tijela barem to ne piše u ovom prijedlogu zakona. Zamislite tu apsurdnu situaciju tri tijela prebacuju odgovornost, a jedino mjesto koje bi trebalo imati politički nadzor nad provedbom Hrvatski sabor uopće nema uvid.
Zato već sada u prvom čitanju želim naglasiti u drugom čitanju zakon se mora doraditi tako da se uvede. Prvo, jasna hijerarhija odgovornosti, znači agencija može biti savjetodavna ili koordinacijska ali konačne odluke o nadzoru i sankcijama trebaju donositi inspekcijska tijela i carina. Drugo, precizni rokovi za postupanje se trebaju uvesti bez zakonskih rokova predmeti će se vrtjeti između institucija a odgovornost će izostati. Treće, jedinstvena kontakt točka za proizvođače treba postojati, ljudi moraju znati kome se obratiti ne smiju lutati između tri institucije. Četvrto, trebaju se razdvojiti uloga pomoći i nadzora, onaj tko pomaže ne smije biti onaj tko nadzire i sankcionira to je osnovno načelo dobrog upravljanja. I kao zadnje obveza izvještavanja Hrvatskom saboru, mora u ovom zakonu stajati obveza izvještavanja Hrvatskom saboru jer bez toga nemamo parlamentarni nadzor nego samo birokratski krug zatvoren između agencije, inspektorata i carine.
Poštovani, ako ovako ostavimo zakon stvorit ćemo još jedan birokratski labirint. Labirint u kojem institucije prebacuju lopticu jedna na drugu, a proizvođači ostaju izgubljeni. Umjesto da im olakšamo, mi im kompliciramo život. Cilj uredbe je zaštita šume i okoliša, a njezina provedba u Hrvatskoj mora biti jednostavna, učinkovita i pravedna, ako to ne postignemo riskiramo da zakon postane birokratska zavrzlama koja neće služiti ni okolišu, ni gospodarstvu, ni građanima.
Zato pozivam Vladu i većinu u drugom čitanju jasno razgraničite nadležnosti, uvedite rokove i obvezu izvještavanja. Samo tako ćemo osigurati da ovaj zakon doista služi svojoj svrsi zaštiti okoliša i održivom razvoju bez nepotrebnog administrativnog tereta za naše ljude.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
I vama.
Gospođa Petir, replika.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Poštovana zastupnice Sokolić, mislim da ste krenuli sa pogrešnom premisom da agencija, inspektorat i carina neće raditi svoj posao, da oni ne znaju svoj posao raditi i da sa takvim porukama stvarate nepovjerenje u sustav.
Drugo, ono što ja mislim da treba biti cilj da se zakoni provode efikasno, a ne da se stručnjaci bave pisanjem izvješća Hrvatskom saboru. Svaki saborski zastupnik koji je zainteresiran u rad agencije, koji je zainteresiran za rad Državnog inspektorata ili carine može se o tom informirat i zatražit informaciju i dobit će ju, ali ako agenciji fali djelatnika, a to im fali jer je i ravnatelj o tome izvijestio i ovim zakonom se osiguravaju sredstva da se zaposli 22 novih djelatnika kako bi mogli ovaj obiman posao obavljati još im napraviti na leđa da nama pišu izvješća je doista apsurdno.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor na repliku.
Sokolić, Tanja (SDP)
Dakle, odgovor na prvu konstataciju znači nisam krenula od premise da su, da agencija, inspektorat ili carina neće znati što treba raditi. Znači krenula sam od činjenice da u ovom zakonu kako stoji sad napisano dolazi do preklapanja njihovih nadležnosti, odgovornosti i neodgovornosti kao što sam navela.
Druga stvar ako se izvještaj šalje Bruxellesu zašto se ne šalje Hrvatskom saboru? Zašto mi nemamo prilike ovdje raspravljati o tome što i kako te tri agencije rade?
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Šašlin, replika.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, pa ja bi vas malo samo zamolio da pojasnite neke stvari ovdje što ste rekli jer doista imam dojam da širite defetizam i da širite strah, da jednostavno plašite ljude bez razloga.
Objasnite mi ovo što ste rekli da proizvođač može ostati bez robe, bez vre… vremena svoga i bez sredstava, bez novca. Kako to, kako će to naš proizvođač ostati bez toga kad smo i sami rekli da nema defertizacije u Hrvatskoj, da nema krčenja šuma i da naši poljoprivredni proizvođači neće zapravo imati sa time apsolutno nikakvih problema osim što će morati prijavit papir da je to sa te i te površine. Kako, kako, zašto to radite? Zašto širite tako nekakve negativnu energiju ili ljude, čemu to da bi dobili nekakav politički poen? Pa to ne prolazi.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor na repliku.
Sokolić, Tanja (SDP)
Hvala na pitanju, zaista nisam imala namjeru širiti nekakve, negativnu energiju ovdje u Saboru, međutim, ono što stoji u ovom Zakonu, da postoji preklapanje odgovornosti i da mali proizvođači koji krene u neki postupak, koji se obrati agenciji, dolazi u situaciju da ta ista agencija koja mu daje savjet, ujedno može uputiti i na nadzor. To je jedna stvar.
Druga stvar, kad dođe do nekog rješenja temeljem nekog nadzora ili neke mjere, taj isti proizvođač ima pravo žalbe, ali ta žalba ne odgađa provedbu rješenja.
Drugim riječima, on se upućuje na dugotrajne sudske postupke, da bi dokazao da je u pravu. U međuvremenu dok traju takvi dugotrajni sudski postupci, on mora izvršiti rješenje i pritom može biti narušena njegova gospodarska sposobnost.
To je činjenica. Ako ste ikad bili u situaciji da ste dobili rješenje koje ne izvršava, koje ne odgađa izvršavanje, znate o čemu govorim.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, vrijeme.
I sad idemo na završna razmatranja. Ispred SDP-a, g. Mate Vukušić.
Izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Dakle pred nama je prijedlog zakona što se tiče HAPIH-a, jedne od ključnih institucija u sektoru poljoprivrede i sigurnosti hrane, iako se zakon prezentira kao tehnička dopuna, njegovi učinci nadilaze administrativne okvire i zaslužuju ozbiljnu raspravu.
Što predviđa ovaj Zakon? Preciznije definiranje djelokruga rada agencije, usklađivanje s europskim propisima i nacionalnim strategijama, jačanje uloge agencije u procjeni rizika, analizi hrane i edukaciji potrošača. Mogućnost proširenja djelatnosti na područja od države, poljoprivrede, klimatskih promjena i digitalizacije.
Pozitivnim pomaci u ovom prijedlogu zakona, strukturna jasnoća, preciznije definiranje nadležnosti može smanjiti preklapanja s drugim institucijama i povećati učinkovitost, znanstvena utemeljenost, jačanje uloge agencije u procjeni rizika i edukaciji potrošača doprinosi javnom zdravlju i informiranosti. Što se tiče europske usklađenosti, usklađivanje s EU regulativama omogućuje bolju integraciju u europske sustave kontrole hrane i poljoprivrede. Mi smo svjesni naravno, da je ovaj Zakon da je isključivo dobar za RH ili da je jako dobar za naše proizvođače, vjerojatno ne bi danas o njemu raspravljali jer Europi nije to baš toliko jako u interesu, a pokazalo se to iz brojnih primjera.
Ono što smatramo da nije baš kak bi trebalo biti, dakle centralizacija bez decentralizacije. Iako se jača agencija, ne vidi se jasna strategija kako će se lokalne zajednice uključiti u provedbu politika, osobito u ruralnim područjima. Nedostatak transparentnosti u imenovanjima, zakon ne predviđa dodatne mehanizme za osiguranje stručnosti i neovisnosti upravljačkih tijela. U potencijalnoj birokratizaciji, proširenje djelatnosti bez dodatnih resursa može dovesti do preopterećenosti sustava i smanjenja kvalitete rada. Nejasan je i odnos s Ministarstvom poljoprivrede i dalje ostaje nedovoljno razrađen odnos između agencije i ministarstva, što može izazvati institucionalne nesuglasice.
U širem kontekstu, ovaj Zakon dolazi u trenutku kada se hrvatska poljoprivreda suočava s izazovima klimatskih promjena, depopulacijom sela i rastuće potrebe za sigurnom i održivom hranom. U tom kontekstu, agencija mora biti više od regulatornog tijela, mora postojati partner .../nerazumljivo/... postati partner poljoprivrednicima, znanstvenicima i potrošačima.
U zaključku, pozdravljam namjeru da se agenciji da jasnija uloga i veća odgovornost, no upozoravam da bez dodatnih mjera za osiguranje stručnosti, transparentnosti i lokalne uključivosti, ovaj Zakon može ostati mrtvo slovo na papiru.
Pozdravljam ministra da razmotri mogućnost uvođenja savjetodavnih odbora, decentraliziranih ureda i obvezne javne objave stručnih analiza. Poljoprivreda nije samo gospodarska grana, ona je temelj prehrambene sigurnosti, ruralnog razvoja i očuvanja našeg identiteta. Agencija mora biti alat u službi tih ciljeva, a ne samo još jedna karika u birokratskom lancu. Obzirom mi je ostalo još malo vremena, danas smo pričali ovdje i o ovom dijelu zaštite šuma u Hrvatskoj. Naravno da ću se dotaknuti ovoga što je i aktualno zadnjih par dana, a radi se o onoj forestaciji, forestizaciji u upravi Hrvatskih šuma, dakle u direkciji o silnim pljačkama koje su sad već postale, došle na vidjelo, a bojim se da će toga biti još i kako sam već rekao, a ponovit ću, ako treba i 100 puta i u ovom trenutku dok mi ovo radimo, sasvim je jasno da u nekom restoranu u Zagrebu uz kilu, dvije janjetine, negdje se priprema opet nekakvo mito, korupcija i dogovor o skupljoj ili jeftinijoj ovoga, cijeli drvnih sortimenata.
Netko je spomenuo ovdje i što je bivši ministar Dabro koji je Hrvatske šuma javno, kao ministar prozvao za kriminal, dakle za leglo kriminala, rekao je nakon naše sjednice tematske u Vinkovcima da je šteta, pretpostavljam da je na to mislio, 150 milijuna, tamo smo, ako se ne varam, kolegica Petir, evo, tu je konstatirali, rekli su nam iz službi, da je to negdje oko 168 milijuna izravna šteta od nevremena koja je bila, mada je dekan Šumarskog fakulteta rekao da se boji da je to bilo višestruko i više, ali ne znam čemu nagađanja i naklapanja kad imamo taj, kako kaže dr. Klobučar, fantastičan sustav Copernicus koji svakih 7 dana satelitski, je li, pređe preko Hrvatske i može utvrditi točno u svako stablo da li ga ima ili nema i koliko ga je nestalo u tih 7 dana. Koristimo tehnologiju i tehniku, a ove administracije koje ćemo imati u ovom Zakonu, bojim se da ćemo imati i previše ako se u njoj uopće i snađemo. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. I g. Ivan Budalić, Klub zastupnika HDZ-a završno, izvolite.
Budalić, Ivan (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajnici sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Obraćam se završno ispred Kluba zastupnika HDZ-a za Prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU-a 2023/1115 ostavljano na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma u prvom čitanju.
U raspravi smo već čuli i od državnih tajnica, ministarstva i u raspravama ispred kluba i pojedinačnima evo pa da se završno kratko referiram. Prijedlog zakona je stigao u saborsku proceduru 21.8.2025.g. prije rasprave u sabornici prošao je tri odbora, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za poljoprivredu i na tim odborima je usvojen skoro jednoglasno, na poljoprivredi osam za jedan suzdržan, na zaštiti okoliša sedam za jedan suzdržan i na zakonodavstvu sedam za tri suzdržana.
Zakon je u prvom čitanju što uvijek daje prostora za konstruktivne rasprave i prostor za poboljšanje. Kako smo čuli i od državnog tajnika prijedlogom se osigurava provedba Uredbe EU-a 2023/1115 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023.g. o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe EU-a br. 995/2010.
Kako smo i informirani uredba EU-a je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama od 31. prosinca 2025.g., a njome se utvrđuju pravila o stavljanju na tržište Unije i stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije te izvozu iz Unije relevantnih proizvoda navedenih u prilogu jedan uredbe.
Naime, u cilju ekonomičnosti i efikasnosti, posebice razumljivosti zakonskih odredbi predlaže se donijeti novi jedinstveni propis što je svakako pohvalno. Za kraj ponovit ću pozitivne posljedice koje se očekuju od donošenja ovog zakona, usklađivanje s pravne stečevine EU na području sprečavanje deforestacije i degradacije šuma, stavljanja na tržište izvoza određenih roba i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, a proces će se nastaviti donošenjem provedbenih propisa i planskih dokumenata.
Unapređenje institucionalnih uvjeta za provedbu zakonskih odredbi vezanih uz obvezu sprečavanja deforestacije i degradacije šuma te stavljanja na tržište i izvoz određenih roba i određenih proizvoda te donošenje strateških i planskih dokumenata vezanih uz to područje. Uvođenje provjera i praćenja, nadzora i privremenih mjera, tehničkih pomoći i uspostave sustava dužne pažnje, evidencija sustava za praćenje, izvješćivanje Komisije o rezultatima primjene zakona.
Slijedom svega navedenoga, a i zakon ide u drugo čitanje klub HDZ-a će podržati ovo prvo čitanje i donošenje zakona. zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Zaključujem raspravu, glasat ćemo kada se steknu uvjeti. Sutra u 9,30 započinjemo sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.
Budući da imamo samo dvije točke druga točka je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim prijedlogom Zakona.
Hvala lijepa.
SJEDNICA PREKINUTA U 16:42 SATI
8
Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, prvo čitanje, P.Z.E. br. 180
26.09.2025.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, prvo čitanje, P.Z.E. br. 180, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu radnih tijela HS-a dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma; i 2. Sve mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona. Molim glasujmo.
127 glasova, 93 za, 34 suzdržana, donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF
Učitavanje