Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

6

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, prvo čitanje, P.Z. br. 177
18.09.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro, poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Prije nego što krenemo s prvom točkom na temelju čl. 237. Poslovnika HS-a predlažem da provedemo objedinjenu raspravu o točkama 2. i 3. iz plana redoslijeda rasprave za danas, to su Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržište Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma.
Konzultirali smo se i sa predlagateljima oni su u redu s time i prihvaćaju to tako da evo predlažemo objedinjenu raspravu. Jesmo li suglasni? Hvala vam lijepa onda ćemo provesti objedinjenu raspravu.
Prelazimo sad na:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, prvo čitanje, P.Z. br. 177

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbor za regionalni razvoj i fondove EU, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i Odbor za Hrvate izvan RH.
Prije nego što dam riječ poštovanom potpredsjedniku i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću imamo zahtjeve za stankom, prva na redu poštovana kolegica Mrak-Taritaš. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Pred nama je izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, dakle riječ je o izmjenama i dopunama koje se utvrdilo tokom primjene zakona da je potrebno učiniti, no ono što želim naglasiti je sljedeće, dakle riječ je o zakonu koji je stupio na snagu 2019.g. i u obrazloženju kad čitate obrazloženje onda u obrazloženju stoji da je zakon uspostavljen učinkovit, efikasan i operativan stupanj mjera i aktivnosti. Ja bih razumjela da je u odnosu na to rađena izmjena i dopuna kojom će se poboljšati pojedine odredbe, ali ono što se zašto se donosi ova izmjena i dopuna je novi model stambenog zbrinjavanja. Dakle, nešto ne štima, nešto je trulo u državi Danskoj.
Dakle, ili smo ovim zakonom ono što smo napravili, napravili odlučili se ić u krivom smjeru ili imamo sad izmjenu i dopunu kojom idemo u pravom smjeru, pri tom je u nadležnosti ovog ministarstva koje ima sad i stambeno zbrinjavanje u svom resoru, ima i upravljanje državnom imovinom u svom resoru mogućnosti da zaista ako želi se uspostaviti novi model onda ajdemo uspostaviti novi model i reć da nam ovi modeli stari nisu bili u redu i ne odgovaraju nam što se ja sve zajedno mogu složit. Ali da bi uopće mogli upravljati imovinom mi bi za početak trebali znati kolko imamo i kolko imamo na raspolaganju državnih stanova, dakle i država i općina i gradova, kolko toga je useljenih, kolko toga je na raspolaganju što ćemo s tim činit. I jedna velika opasnost koja je u ovom zakonu, to prvi put vidim, a to je da se ovaj zakon u odredbi 48.b kaže odnosi se na bivše nositelje stanarskog prava na području …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i izvan područja primjena …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… ovog zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak-Taritaš stanka je odobrena.
Kolegice Jeckov izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem. U ime Kluba zastupnika SDSS-a tražim stanku u trajanju od pet minuta kako bi još jednom ukazali na nepravdu koja je učinjena bivšim nositeljima stanarskog prava u Belom Manastiru. Upravo ti ljudi se više od 20 godina bore da pod jednakim uvjetima kao i ostali na potpomognutim područjima otkupe svoje stanove. Međutim, pravnim zavrzlamama, utvrđivanjem ko je nadležan, a ko ne nadležan tim ljudima je onemogućen otkup i onemogućeno im je pravo da reguliraju svoje stambeno pitanje.
Hoće li se ovim zakonom išta promijeniti, hoće li ovim zakonom biti ova dugogodišnja nepravda riješena ostaje nam da vidimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena. Kolega Kujundžić izvolite vi.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Tražim stanku u ime kluba Mosta u trajanju od deset minuta kako bismo još jedanput ukazali da izmjene koje su pred nama u HS-u nisu ništa drugo doli šminkanje mrtvaca, mrtvaca koji se pokazao kao neefikasan. I ne samo da se pokazao kao neefikasan nego izmjene su donijele potpuno drugačiju paradigmu u odnosu na temeljni zakon koji još uvijek danas ovdje i važi. Taj stari zakon je predviđao da će država prije svega nego što dodijeli nekome određenu vlastitu nekretninu obnoviti je, ovim izmjenama uvodi jedan potpuno drugačiji, jedan novi model kojim mogu slobodno reći država ima samo jedan jedini cilj, a to je da se riješi vlastitoga balasta kojeg nije uspjela zbog sebi znanih razloga pretvoriti u određeni oblik prednosti. Taj model je model prodaje neuseljivih stanova pri čemu na sebe obvezu preuzimaju i oni korisnici koji preuzmu određenu nekretninu da je obnove u roku od godine dana.
Dakle, država drugim riječima prodaje vlastite građevinske nekretnine koje sama nije uspjela obnoviti i staviti u funkciju. Ona nelogičnost koja nam se u cijeloj toj priči javlja jest da država s druge strane priznaje da ima neuseljive stanove i umjesto obnove prodaje je ih onima koje je sama trebala zbrinuti.
Pitanje koje na kraju postavljam je, hoće li na kraju dana od ovih izmjena krajnju korist imati suštinski oni koji uistinu nemaju riješeno stambeno pitanje ili će na kraju dana od ovih izmjena zakona imati korist on koji imaju već pet, šest, sedam, osam ili deset nekretnina?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Tražim stanku u trajanju od deset minuta u ime kluba HDZ-a kako bi još jednom pozdravili ove izmjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji je prije svega kolega Kujundžić ne mrtvac, nego je donio svjetla u potpomognuta područja, u područja od posebne državne skrbi. Znam da inače ste kvalitetni u vašim raspravama ovdje, vjerujem da možda ne znate cjelokupnu materiju pa pa vas razumijem, ali evo pozivam da zajedno sa mnom krenete od Iloka gdje su državne zgrade i gdje je zahvaljujući povlačenju sredstava iz naciona… iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti obnovljene zgrade iz '50-tih, '60-tih godina koje su imale azbestne krovove, od Iloka gdje se dodjeljuju i kadrovski stanovi mladim obiteljima, nastojimo preko Vukovara gdje samo tu zahvaljujući kadrovskim stanovima zbrinuto preko 70 mladih obitelji.
Državni tajnik Tišer je izvukao, a ja vjerujem da će reći koliko stotina obitelji je u Vukovaru došlo živjeti, ostalo živjeti, dobilo priliku živjeti zahvaljujući ovome zakonu pa do Knina gdje su riješeni branitelji i pripadnici HVO-a itd., itd., a kad pogledate taj mrtvac nudi hrvatskim građanima i mladima obiteljima da žive u državnim stanovima zamislite po zaštićenoj najamnini od 0,36 cent eura po metru kvadratnom. Što znači tko boravi u stanu od 50 metara kvadratnih plaća najamninu od 18 eura.
To je poticajna mjera, do je demografska mjera, to je mjera regionalnog i ravnomjernog razvoja RH i kroz raspravu ćete vidjeti da upravo ove izmjene samo nastavljaju sve one kvalitetne programe koje su omogućile tisućama obitelji da žive u tim krajevima a ne samo u glavnom gradu RH i ja se radujem današnjoj raspravi da ćemo moći to sve iznijeti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Ima li još zainteresiranih? Ako nema nastavljamo u točno 10 sati.
STANKA U 9,45 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,00 SATI


Poštovane kolegice i kolege pozivam sada poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića da predstavi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.
Potpredsjedniče izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici, Vlada RH predlaže Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima u cilju daljnjeg poboljšanja uvjeta stambenog zbrinjavanja naših sugrađana upravo na potpomognutim područjima.
Osnovni zakon donesen je 2018. godine, a onda je u dva navrata mijenjan 2019. i 2023. godine. Cilj donošenja zakona 2018. godine bio je da našim sugrađanima osiguramo stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima u vidu trajnog primjerenog i priuštivog stanovanja i to prije svega na područjima koja su ili ratom pogođena ili demografski ugrožena područja, a koja su temeljem indeksa razvijenosti uvrštena među prve četiri skupine jedinica lokalne samouprave.
Ono što u osnovnom zakonu je bilo definirano i što možda treba samo kratko prije, prije nego što kažem nekoliko riječi o izmjenama i dopunama navesti to je da pravo na stambeno zbrinjavanje imaju fizičke osobe koje prebivaju ili žele prebivati na područjima na potpomognutim područjima. Oni i njihovi članovi obitelji odnosno kućanstva koji žive u zajedničkom kućanstvu.
Samim zakonom je bilo predviđeno pet modela stambenog zbrinjavanja. Prije svega najmom obiteljske kuće u državnom vlasništvu, najmom stana u državnom vlasništvu, darovanjem građ… darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i onda nakon toga još i darovanjem građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće a koju izgradnju je onda u ovom modelu provodio korisnik ovoga zakona za vlastito stambeno zbrinjavanje.
Četvrti model je bio darovanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju, nadogradnju, završe… ili završetak postojeće obiteljske kuće u vlasništvu samog korisnika ili za izgradnju kuće na zemljištu koju korisnik posjeduje, dakle nije nužno morao biti vlasnik ali je morao dokazati pravni dok… pravni osnov za ishođenje i rješavanje stambenog pitanja temeljem ovog modela.
I čet… i peti model stambenog zbrinjavanja kojega smo provodili ovim zakonom to je darovanje neuseljive obiteljske kuće u državnom vlasništvu i materijala za njezinu obnovu. Dakle, malo prije je naveden navod kako ovim novim modelom darovanjem neuseljivog stana nešto dramatično se događa na tom prostoru je apsolutno promašen s obzirom da je već prije u zakonu postojala mogućnost da se daruje neuseljiva obiteljska kuća u državnom vlasništvu.
Prema tome, ovo je samo jedan iskorak s obzirom da smo primijetili i da to naši sugrađani upravo na ovim prostorima i žele da im se daruje neuseljivi stan a onda oni sami i uz građevinski materijal oni sami mogu obnoviti, urediti, opremiti te iste neuseljive stanove u vlasništvu RH, ali s druge strane jasno s obzirom da su ti stanovi neuseljivi, oštećeni, derutni, zapušteni oni svakako onda postižu jeftiniju nižu cijenu i to neki naši sugrađani ocjenjuju isplativim, a to je i za poziciju RH prihvatljiv, prihvatljivo rješenje jer on sam, dakle građanin koji je, koji ispunjava uvjete iz ovog zakona odlučuje da li će ići na taj model ili neki drugi od preostalih pet modela s obzirom da je to sada šesti model.
Postojećim zakonom smo definirali i veličinu stambenog prostora koji se ili daje u najam ili prodaju ili na bilo koji drugi način raspolaže tom stambenom jedinicom i koja ukoliko se radi samo o nositelju obitelji iznosi 35 m2, a za svakog novog dodatnog člana se iste teiste obitelji dodaje 10 kvadrata i time je definiran okvir i površina koja, na koju ima pravo korisnik Zakona o stambenom zbrinjavanju. Definirani su postojećim zakonom i uvjeti najma i kako i na koji način se stanovi i kuće daju u najam, definira obveza upisa prebivališta na prostoru na kojemu se i koristi državna, državna nekretnina. U slučaju neispunjenja uvjeta zakonom propisanim, jasno da se, oduzima se nekretnina, gubi se pravo na najam i raskida se ugovor. Kasnijim, kasnijom izmjenom zakona smo definirali i mogućnost da stambeno se zbrinjavaju i žrtve nasilja u obitelji, nešto ću kasnije o tome reći s obzirom da i u tom dijelu mijenjamo tu zakonsku odredbu. Zatim definiramo i iznimne situacije kod izvanrednog stambenog zbrinjavanja u slučaju katastrofa kao što je to bio potres, petrinjski potres, pa onda i zagrebački potres gdje smo omogućili stambeno zbrinjavanje našim sugrađanima za vrijeme dok se obnavljaju njihove obiteljske ili višestam… ili stanovi u višestambenim zgradama da mogu se useljavati u prazne, a useljive države stanove i definirane su porezne olakšice u svrhu stambenog zbrinjavanja na područjima primjene zakona.
E sada, s obzirom da u proteklom razdoblju smo kroz provedbu zakona uočili određene nedostatke, uočili kako možemo dodatno ići u prilog našim sugrađanima za brže i kvalitetnije rješavanja njihovog stambenog zbrinjavanja, predložili smo izmjenu, izmjenu samog zakona, pa evo da u tom smislu prije svega smo uveli nove modele stambenog zbrinjavanja na način da našim sugrađanima kojima je to potreba i koji ocjenjuju da je to za njih primjeren model, dakle to je jedan, na njima je ta odluka, oni će takav zahtjev podnijeti, mogu otkupiti neuseljivi stan u državnom vlasništvu, dakle to je ono što sam maloprije uvodno, što sam maloprije uvodno govorio, stan kojega u tom slučaju prodajemo je niže cijene s obzirom da nije, nije useljiv, a kroz dodjelu građevinskog materijala onda još dodatno idemo u prilog tim našim sugrađanima.
Drugi razlog je činjenica da dosada zakon nije prepoznavao kako je moguće darovati građevni materijal za obnovu krovišta obiteljskih kuća u vlasništvu RH ili obiteljskih ili višestambenih zgrada u vlasništvu RH za uređenje potkrovlja ako je oštećeno, ako prokišnjava, za uređenje gornje etaže ako je prazna, tavan itd., sada na ovaj način mi ovim sada, sada izmjenom zakona omogućujemo stanarima gornjih etaža da mogu i bez suglasnosti ostalih suvlasnika ishoditi građevni materijal i onda, onda uz potporu za obavljanje tih radova obnoviti taj dio, taj dio zgrade ili obiteljske kuće, jasno ako pri tome, ako pri tome za taj objekt nije utvrđena pričuva jer se takve intervencije na, na zajedničkim dijelovima zgrade kao što je potkrovlje, krov, terase gornje financira iz pričuve koju plaćaju stanari. Dakle, ovdje se radi da država sada omogućava i taj vid stambenog zbrinjavanja kroz, kroz uređenje, adaptaciju i rekonstrukciju tog krovišta ili gornje terase na gornjoj etaži sredstvima državnog proračuna. Dakle onda nadalje izjednačavamo iznos najamnine, u svojoj traženju stanke g. Mažar je rekao da je ovim, temeljem ovog zakona doista riješen veliki broj naših sugrađana. Na kraju ću samo jedan letimičnim pregledom vam dati podatke konkretne, ali činjenica je da danas tržišna najamnina i u gradovima i u općinama na čije se područje ovaj zakon primjenjuje, dakle to su JLS koje su, koje su među prve 4 skupine razvijenosti, medijalna ili prosječna najamnina je ovisi o jasno od grada do grada, ali negdje između 8 do 10 eura, negdje možda i 6 i 7, ovisi o JLS. Mi u ministarstvu imamo godišnju potvrđene medijalne i prosječne cijene najamnine u ovisnosti JLS, ali ovaj, ova najamnina definirana ovim zakonom danas će biti izjednačena na cijelom, na svim područjima, potpomognutim područjima u RH 36 centi po metru, po metru četvornom stana, dakle to je negdje oko 20 do 30 puta ispod tržišne, negdje ispod medijalne. Prema tome, mislimo da je, da je na taj način doista, doista se ispunjava cilj ovog zakona, to da se našim sugrađanima omogući doista ostanak, pa rekao bih i povratak na potpomognuta područja, a to su područja prije svega demografski opustošena i ovom mjerom doista želimo pomoći našim sugrađanima da, da ih potaknemo u donošenju odluku za povrat u prostore odakle su potekli ili da tamo doista i ostanu jer ta cijena najamnine po metru četvornom je u odnosu na doista na cijene najamnina u Hrvatskoj više gotovo simbolične, simbolične naravi.
Nadalje smo ovim zakonom uveli odnosno mijenjamo rok prebivanja u stambenoj jedinici za stjecanje prava na otkup ili darovanje. Naime, nakon što naš sugrađanin, korisnik Zakona o stambenom zbrinjavanju od RH dobije u najam određeni, određenu stambenu jedinicu, mi smo sada propisali rok od 5.g., a nakon što je dobio rješenje za najam tog istog stana, a ukoliko je ta zgrada obnovljena ili sagrađena sredstvima EU onda je taj rok od 10.g., dakle ukoliko je financirana izgradnja ili obnova državnim sredstvima onda nakon 5.g. stječe se, stječu se uvjeti za, za otkup ili darovanje te stambene jedinice, a ako je zgrada financirana sredstvima europskih fondova kao što sada radimo primjerice na Banovini i u Sisačko-moslavačkoj županiji onda je taj rok produžen na 10 godina. Takav je stav iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, time smo praktično produžili rok.
Zatim smo također produžili rok zabrane otuđenja nakon što se postane vlasnik te iste stambene jedinice, uvodi se rok od 5 godina. Dosada je taj rok bio, bio 3 godine i na taj način doista želimo dakle da se, da se smanje mogućnosti preprodaje nekretnina odnosno useljavanje i korištenje da se tog prava da bi te u kratkom periodu nakon što ste postali vlasnik nekretnine istu mogli preprodati.
Ono što je posebno važno za istaknuti, a odnosi se dakle na naše jedinice lokalne samouprave koje su primjerice u četvrtoj kategoriji razvijenosti prema indeksu razvijenosti da ulaskom u petu, dakle podizanjem svog indeksa razvijenosti gube prava povrata, poreza na dohodak kojega su oslobođeni ili dijelom oslobođeni s obzirom da temeljem Zakona o porezu na dohodak imaju pravo na smanjenje iznosa poreza na, na dohodak. Mi smo sada propisali ovim zakonom dakle da takve, za takve jedinice lokalne samouprave koje prelaze iz četvrte u petu u skupinu indeksa razvijenosti utvrdimo prijelazni rok od 3 godine u kojem roku još uvijek imamo pravo na ta sredstva iz državnog proračuna pa onda smo time rekao bi prevladali tu situaciju da možda se nakon tri godine prilikom nove indeksacije možda ponovno vrate u četvrtu kategoriju. Mislimo da je time tim jedinicama lokalne samouprave napravljen jedan ustupak da mogu i dalje koristiti sredstva za, koja, koja na ovaj način mogu dobiti i posebno prilikom prodaje stanova. Dakle, kad se prodaju stanovi onda se ta sredstva ostavljaju jedinici lokalne samouprave.
Ono što bi još možda trebao naglasiti, dakle kada našim sugrađanima koji se odrede prema svom stambenom zbrinjavanju na temelju darovanja građevnog materijala s obzirom na rast cijena usluga na trži… na građevinskom tržištu Hrvatske onda im uz dodjelu materijala osiguravamo i sredstva za ugradnju tog istog materijala. Dosada je taj iznos potpori iznosio 25% vrijednosti tog građevnog materijala sada smo taj, ovim zakonom taj postotak povećali na 50%.
Ono što bi još svakako želio istaknuti a to je da smo sukladno Strategiji demografske revitalizacije RH i u dogovoru sa Ministarstvom demografije i useljeništva definirali mogućnost ovim zakonom da stambeno zbrinjavamo hrvatske iseljenike ili potomke hrvatskih iseljenika koji se odluče vratiti u RH, doći živjeti u RH a nemaju riješeno stambeno pitanje da im se prema proceduri i postupku kojega smo definirali omogući i njima stambeno zbrinjavanje, a to sve radimo uz suglasnost i uz suradnju s Ministarstvom demografije i useljeništva s jedne strane i s druge strane proceduru i upravni postupak vodi nadležna županija u kojoj županiji je definiran, definirana stambena jedinica za, za stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika koji se odluče vratiti u RH.
Nadalje, ovim zakonom također proširujemo mogućnost ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje osoba koje su žrtve naselja u obitelji. Dakle, dosada je ta mogućnost stambenog zbrinjavanja za osobe koje su žrtve nasilja u obitelji bila predviđena samo za osobe koje su već posjedovale pravomoćnu presudu nadležnog suda i mi ovime izmjenama zakona omogućavamo da se na temelju nepravomoćne presude omogući stambeno zbrinjavanje našim sugrađanima koji su postali žrtve nasilja u obitelji.
I zaključno, što se samih izmjena tiče želio bih navesti a o tome je također bilo riječi i u samome prilikom traženja stanke, omogućujemo dugogodišnjim korisnicima nekretnina u RH koji su, koji koriste stambene jedinice u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ili njihovih trgovačkih društava ili ustanova ili u vlasništvu trgovačkih društava odnosno ustanova u republike, čiji su osnivači RH da po uvjetima iz ovog zakona mogu prodati, dakle po povoljnijim uvjetima korisnicima tih istih stambenih jedinica što dosada to nije bio slučaj. Sada ovakvom izmjenom dajemo mogućnost jedinicama lokalne samouprave da pod povoljnim uvjetima iz ovog zakona mogu našim sugrađanima koji u takvim stambenim jedinicama žive, a dosada nisu mogli koristiti prava iz ovog zakona jer nisu bili u državnim stanovima nego su bili u stanovima jedinicama lokalne samouprave da sada mogu otkupiti po istim uvjetima kojim mogu otkupiti naši sugrađani koji žive u stambenim jedinicama u vlasništvu RH.
I još završno, reguliramo uvjete i način izvršenja pravomoćnih rješenja o pravu na stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava na način da im se umjesto stana ponudi odgovarajući iznos u novcu kako bi mogli tu, to svoje pravo s obzirom na nemogućnost da se po ovakvim uvjetima otkupe stanovi s obzirom na rast cijena nekretnina na tržištu u RH, da im se umjesto stana omogući iznos koji je predviđen samim zakonom, a takav smo, takav smo model sličan model i na tome praktično smo i utvrdili ovakvu odredbu, definirali u Zakonu o izvršenju presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Statileo i odluka Ustavnog suda RH gdje zaštićenim najmoprimcima koji su živjeli u stanovima koji su bili u vlasništvu privatnih osoba, a kojim privatnim osobama moramo vratiti njihovu imovinu, omogućili smo im da onda koriste mjeru kojom mjerom umjesto adekvatnog drugog zamjenskog stana im se jednokratno isplati određeni iznos sredstava i to je praktično definirano i ovim zakonom.
Kada govorimo o provedbi ovog zakona koji je jedno vrijeme praktično se odnosio na Zakon o područjima od posebne državne skrbi koji je 2019. stavljen van snage i sada je ostao Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Dosada je u ovih 22.g. kroz različite modele osigurano stambeno zbrinjavanje u 28 tisuća odnosno u postupku je bilo 28 tisuća i 500 stambenih jedinica, 3 tisuće stambenih jedinica je još uvijek u fazi rješavanja, ali 25 tisuća stambenih jedinica smo kroz realizaciju ovog i prethodnog zakona realizirali na način da je 14 tisuća stambenih jedinica, za 14 tisuća obitelji kućanstava u Hrvatskoj riješeno stambeno pitanje na potpomognutim područjima, a 11 tisuća njih je u priuštivom najmu, dakle 25 tisuća je naših sugrađana odnosno njihovih obitelji kroz ovaj i prethodni zakon zbrinuto na područjima od posebne, najprije od posebne državne skrbi, a kasnije s obzirom da je sužen taj okvir korisnika Zakona o stambenom zbrinjavanju.
Bilo je pitanja koliko još hrvatska država ima takvih, takvih stanova i stambenih jedinice koje bi mogla urediti. Ono što naša uprava u ministarstvu ima u ovom trenutku u svom portfelju je, raspolaže sa 300-njak stanova koje, koje sada zajedno sa županijskim povjerenstvima nastojimo pripremiti za stambeno zbrinjavanje naših, naših sugrađana.
Osim toga, ono što bih posebno još želio istaknuti to je da smo ovim zakonom sada propisali i mogućnost da se našim sugrađanima odnosno našim hrvatskim sugrađanima koji žive u BiH, omogući stambeno zbrinjavanje kroz i pomoć za ostanku i povratku na te prostore u BiH s dvije mjere. Prva mjera je omogućavanje darovanja građevinskog materijala i otkada je ta, ta, takva odredba na snazi bila temeljem zakona koji sam već u nekoliko navrata spomenuo, bila donesena, riješeno je 3100 stambenih jedinica u BiH, ove godine ćemo njih 50-tak također takvih objekata pomoći u darovanju građevnog materijala. Ali pored toga uveli smo još jedan program, program pomoći fizičkim i pravnim osobama i JLS iz BiH kojima pomažemo kroz različite vidove pomoći za stambeno zbrinjavanje odnosno za određene, određene mjere pri pomoći njihovim gospodarskim subjektima, sad ne znam, OPG-ovima, JLS za manje kapitalne, onda za manje komunalne projekte, tako da smo i na taj način našim sunarodnjacima u BiH ovim zakonom omogućili da, da riješe svoje stambeno pitanje ili da potaknemo njihova, njihove gospodarske aktivnosti kako bi mogli lakše poslovati i u BiH. Na taj način smo u BiH kroz provedbu tog zakona definirali 3100 odnosno pomogli za 3100 obiteljskih kuća kojima smo darovali građevni materijal u vrijednosti od 33 milijuna eura i ove godine ćemo nastaviti s tim programom i zaključili smo, zaključili smo novi program kojega ćemo kroz dodjelu takvih ugovora praktično darovati određena sredstva da bi se mogli ili OPG-ovi ili JLS ili druge organizacije u BiH ozbiljnije baviti svojom djelatnošću.
Također smo i s time evo ću završiti, sukladno Nacionalnom planu stambene politike smislili program stambenog programa mladih gdje smo kroz taj program ove godine sredstvima NPOO-a proveli zajedno sa JLS javni poziv u kojem smo javnim pozivom pozvali JLS da ukoliko su zainteresirane na svom području izgrade višestambene zgrade zajedno sa RH ili pak pomognu našim sugrađanima izgradnju obiteljskih kuća. Takvih je 79 projekata sa ukupno 781 stanom kojega bi, stambenom jedinicom, kojega ćemo izgraditi, a sukladno našem NPOO-a odnosno sukladno našim, našem Nacionalnom planu stambene politike. Evo za uvod toliko i zahvaljujem, u replikama ću odgovoriti na sve vaše prijedloge, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče Bačić, možete se vratiti na svoje mjesto, imamo ukupno 37 replika, dakle dosta velik interes, pa krećemo s prvom replikom, kolega Kukavica izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. predsjedniče.
Poštovani g. ministre, podržavam ovaj zakon i jasna mi je intencija šta pokušavate s ovim napraviti, a i koristim priliku da pohvalim cjelokupan vaš rad koji je jasno vidljiv na terenu.
Ono što želim reći, puno je dobrih mjera, al evo iz pozicije mog kraja iz kojeg dolazim jedna mjera mi je posebno zanimljiva, ovo građevinski materijal, znači imamo situaciju da proširujemo krug korisnika i poticaje do 50%, to je našim ljudima veoma značajno i vidimo da se pojednostavljuje.
Možete mi samo malo više reć o mjeri i nekakvim mehanizmima kontrole toga da ne bi došlo, da li je ono dovoljno ili nekako možda ima li potrebe za nekakvom povećanom kontrolom to da ne bi došlo do nekakve zlouporabe?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. zastupniče, da, ova mjera darovanjem građevnog materijala doista rekao bih ona mjera za koju su zainteresirani naši sugrađani jer onda nakon darovanja građevnog materijala sam, sami izabiraju, odabiraju izvođača i ono što je vrlo važno, dakle postoji sustav nadzora i kontrole utroška tog građevinskog materijala, prije svega mi imenujemo nadzornog odnosno kroz nadzornog inženjera koji potpisuje i jamči svojim pečatom da je taj građevinski materijal doista tamo utrošen, a osim toga dostavlja nam se izvješća o utrošku tog građevnog materijala. Ove godine smo planirali 500 takvih lokacija na područ… na potpomognutom području građevnim materijalom dakle 500 stambenih jedinica obnoviti i to je već posao koji je uhodan takoreći u našem ministarstvu i zasada nismo baš primijetili da je bilo, da je bilo pokušaja izigravanja tog samog zakona jer zato jamče oni koji su ispred države zaduženi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… da to prate.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine ministre želim se referirati na Članak 47. u kojem dakle postoji mogućnost da jedinice lokalne samouprave i područne samouprave u svom vlas… za stambene jedinice u svojem vlasništvu zapravo daju korisnicima na otkup pod povoljnijim uslovima. Dakle, postoji mogućnost mogu a ne moraju, pa me zanima vaš komentar.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice.
Dakle, dosada nije bila u zakonu predviđena mogućnost da jedinice lokalne samouprave svoju imovinu u kojoj stanuju naši sugrađani da im proda po povoljnim uvjetima koji se na potpomognutim područjima odnose na stambene jedinice u vlasništvu RH. To je imovina jedinica lokalne samouprave jer ne može država naložiti jedinici lokalne samouprave kako će ona sa svojom imovinom raspolagati. Stoga smo, a tu imamo razgovore s jedinicama lokalne samouprave pa oko toga u dogovoru s njima dali i mogućnosti koju dosada prema zakonu nisu imali da na ovakav način raspolažu kao što raspolaže RH. Dakle, ne možemo naložiti ali smo dali zakonsku mogućnost tamo gdje to budu htjeli da mogu napraviti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bugarin, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre ovim zakonom izjednačavaju se iznosi najamnine za sve korisnike stambenog zbrinjavanja na području primjene Zakona o cijeni zaštićene najamnine od 0,36 eura po metru kvadratnom. Da li se ta cijena odnosi i za novogradnju stanova na potpomognutim područjima za koje smo kao jedinica lokalne samouprave potpisali sporazume i ugovore temeljem vašeg poziva, znači govorim od ovih 79 projekata?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine zastupniče.
Grad Trilj je jedan od, jedna od jedinica lokalne samouprave koji će prema onom programu kojega sam uvodno naveo izgraditi na svom prostoru višestambene zgrade za stambeno zbrinjavanje. Dosada smo prema zakonu imali tri različite vrste najamnina. Sve su tri bile simbolične 0,13, 0,27 i 0,36. Ovim zakonom za cijelo područje jedinice lok… svih jedinica lokalne samouprave koje su potpomognuta područja uvodimo 36 centi po metru kvadratnom pa i na zgrade koja će biti sagrađena u Trilju, dakle i na zgrade koje su, koje smo ove godine sa jedinicama lokalne samouprave odlučili graditi, investitor će biti RH, ako je jedinica lokalne samouprave vlasnik onda će ona prepustiti državi to zemljište, država će to izgraditi, a svi oni koji usele i budu koristili te stanove plaćat će najamninu od 36 centi po metru četvornome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Brojni dijelovi Hrvatske pogotovo otoci i ruralna područja pa evo i područja posebne državne skrbi kronično nedostaje zdravstvenog i medicinskog kadra i znamo i sami da je stanovanje često presudan faktor da li će se netko odlučiti doći živjeti u takvim područjima, u takvu sredinu pa ono što sam se i sama uvjerila iz dužnosti koje obnašam na lokalnoj razini da država često ne vodi ni detaljan popis nekretnina ni stanova koje ima u svom vlasništvu i pojedini takvi stanovi stoje prazni.
Nama drugi tjedan slijedi Zakon o otocima gdje koliko sam vidjela jedna je od mjera financijske potpore dovođenje zdravstvenog kadra na otoke i imamo sad priliku da nešto uradimo, pa evo ja postavljam jedno konkretno pitanje. Zašto ministarstvo ne poveže sustar, sustav dodjele stanova s osiguravanje smještaja deficitiranog kadrova odnosno da svi zajednički od ministarstva, regionalne i lokalne razine možda nađemo rješenje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovana zastupnice meni je žao što vi niste dovoljno upoznata sa tom problematikom. Naime, sve stambene jedinice koje u ovom trenutku RH putem našeg ministarstva gradi na prostorima koji, koji predstavljaju potpomognuta područja podrazumijevaju i u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave na njihov prijedlog osiguravanje stanova za njihove kadrovske potrebe. Ja sam u ove 2,5 godine koliko sam ministar otvorio veliki broj višestambenih zgrada, u svakoj, gotovo u svakoj od tih zgrada osim naših sugrađana koji imaju prvenstvo prema listi prvenstva koji definira županija su 2, 3, 4, stana koje gradovi i općine sami predlože da su upravo ti stanovi za potrebe kadrova. To su bili liječnici, to su profesori, dakle to su bile druge osobe koje su u te stanove useljavali a nisu bili na listi prvenstva nego su tamo useljavali jer je jedinica lokalne samouprave iskazala svoje potrebe i uvijek se tim stanovima useljava naše sugrađane.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Šašlin izvo… ne povreda, pardon, pardon, povreda Poslovnika kolegica Marković, izvolite.
Ne znam evo, ispričavam se, dobro. Dobro, sve ok.
Kolega Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, pa apsolutno pozdravljam ove izmjene i dopune zakona zaista s obzirom da dolazim sa područja, potpomognutih područja prve kategorije gdje sam dugi niz godina bio načelnik općine i gdje se mnoge općine doista bore odnosno pokušavaju na različite načine pomoći svojim stanovnicima, prije svega mladima da ostanu, da na neki način zbrinu stambeno se riješe jel.
Mislim da je ovo pun pogodak iz razloga prije svega zato što su različiti načini mogućnosti zbrinjavanja od otkupa stanova, obnove do dodijele materijala itd., velik broj naših mladih ljudi imaju placeve tamo, dobijaju ih svojih djedova, nasljeđuju itd. i žele sami početi svoje stambene zgrade odnosno kuće graditi. Koji je način odnosno koji je uvjet za mladu obitelj koja praktički kreće od nule da tako kažemo da dobije građevinski materijal odnosno da bkrene i da sama sebi izgradi stambeni objekat s obzirom da ipak oni najbolje i nekako najracionalnije to mogu sami napraviti?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. zastupniče, najprije evo želim istaknut da smo s vašom općinom u Osijeku potpisali sporazum gdje ćemo graditi višestambenu zgradu iz NPOO-a, mislim da je višestambena zgrada sa 6 stanova, za potrebe sugrađana iz vaše općine.
Što se pak tiče ovog drugog dijela vašeg pitanja koje se odnosi na stambeno zbrinjavanje mladih, dakle uvjeti su zakonom propisani, da nema riješeno stambeno pitanje, da ima prebivalište na, na tom području i vrlo su jednostavni kriteriji dabimo mogli ili na čak i na državnom zemljištu ili na zemljištu koje je u vlasništvu njegove obitelji ili za obnovu neke kuće koju, koju oni imaju da im se na taj način, a nemaju riješeno stambeno pitanje, ne mogu, nije useljiva, dakle jedan od tih vidova pomoći kroz darovanje građevinskog materijala i naknade za ugradnju tog građevinskog materijala koji smo sada povećali na 50% vrijednosti građevinskog materijala…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…mogu početi graditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, evo i sami ste pričali u svom uvodnom izlaganju o čl. 48.b. koji govori da će bivšim nositeljima stanarskog prava se moći ponuditi isplata određenog iznosa u novcu umjesto pronalaženja stana za najam kako bi se dovršio taj program.
Mene zanima koliki će taj iznos biti, kao što znamo slična mjera je i kao što ste i sami pričali bila predložena u Zakonu o izvršenju presude Statileo za zaštićene najmoprimce, znamo da je tamo taj iznos često toliko mali da se ne može ni omanja garaža kupiti, pa tako u tom kontekstu zanima me je li taj iznos u ovom slučaju predviđen da bude veći ili će biti u istom tom iznosu koji naravno ne rješava stambeno pitanje? Vidimo da, pa i to je intencija ovog članka da se, da je isto problem nepostojećih stanova kao i u slučaju Statileo gdje se, gdje je jedna od ponuđenih mjera upravo bila nuđenje stanova koji trenutno ne postoje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. zastupniče, dakle Pravilnikom o utvrđivanju visine etalonske cijene građenja po metru kvadratnom definirana je cijena od 796 eura koja se odnosi i na druga područja, primjerice za pričuvu u višestambenim zgradama, primjerice za izračun komunalnog doprinosa itd., to je ta cijena što se tiče korištenja i mogućnosti da se našim sugrađanima koji su nositelji, bivši nositelji stanarskog prava umjesto zamjenskog stana isplati jednokratno s time što se taj dio odnosi na, ne odnosi na Zagreb, ne odnosi se na, na prostore uz obalu gdje su više cijene, onda je to pomnoženo sa jedan cijeli, koeficijentom 1,2. O tome da li će i do kada će biti takva cijena ćemo odlučiti, ali prije svega i kontaktirajući JLS kojima je to vrlo važno za njihove mjere koje oni provodu i obveze koje nameću svojim sugrađanima…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…a koje su vezane uz etalonsku cijenu građenja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jembrih izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, želim prije svega pohvaliti ovaj zakon jer on je dokaz da se kroz jasne i precizne mjere građanima pruža sigurnost doma i budućnosti. Posebno mi je drago da mogu danas istaknuti da je sa ministarstvom i u Krapinsko-zagorskoj županiji već su potpisana dva sporazuma o izgradnji, za izgradnju višestambenih zgrada. To je najbolji pokazatelj da zakon nije mrtvo slovo na papiru već da donosi konkretne rezultate na terenu na korist naših građana.
Evo vjerujem da će prvi korisnici po novim izmjenama zakona uskoro moći ostvariti svoja prava u praksi i da će, a interesira me da li će biti predviđeni posebni programi ili fondovi potpore i na koji način će se građani moći prijavljivati preko općina ili gradova ili direktno u ministarstvo? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo. zastupnice, evo nakon g. Bugarina, nakon g. Šašlina, vi ste treća načelnica koja je ove godine ušla u, čija je JLS ušla u program stambenog zbrinjavanja mladih i mi smo ako se ne varam u Varaždinu prije ljeta dodijelili odluku kojom ćemo krenuti u izgradnju višestambene zgrade u Loboru gdje ćete vi sukladno vašem prijedlogu zbrinuti i dio kadrova koje ocjenjujete da su vam nužni za život u Loboru, a s druge strane i one koji su na listi prvenstva koje će, koje formira županija. Takvih smo JLS ovo ljeto potpisali 79 odnosno pred ljeto sa ukupno, ukupno 492 stambene jedinice i mi ćemo s tim programom, programom nastaviti i dalje jer je ono što sam maloprije spomenuo najamnina u tim stambenim jedinicama iznimno, iznimno povoljna…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…i znam koliko je zahtjeva za rješavanje…
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…stambenog pitanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Račan izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani ministre, vraćam se na novouvedeni čl. 47.a.. Čuo sam i razumio sam vaš odgovor kolegici Jeckov da država ne može naložiti jedinicama lokalne uprave i samouprave što će raditi. Moje pitanje je slijedeće, s obzirom da je u javnoj raspravi na navedeni članak došlo više prijedloga koji su prihvaćeni i rečeno je da je odredba preformulirana, što je to preformulirano kada je i dalje normativno da mogu, a ne da moraju ili da su dužni, da li se radi o nekom drugom dokumentu, o nekom drugom zakonu ili nečem drugome što mi ovdje ne znamo, čime je to preformulirano i kako ste i vi rekli, čime će jedinice lokalne uprave i samouprave i ustanove biti potaknute da omoguće nasuprot toga da samo mogu? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. zastupniče, ustavna ovlast JLS je da odlučuju o svojoj imovini i država nema tu pravo odnosno vrlo vjerojatno ne bi prošao naš Zakon o ocjeni ustavnosti kada bismo JLS naložili što ona mora raditi sa svojom imovinom. Međutim dosada kako su bili zakoni stipulirani nisu imali mogućnosti ić u prodaju i tamo gdje je postojala volja JLS da prema vrlo prihvatljivim cijenama koji su zakonom propisani uz brojne, uz brojne popuste za kupnju takvog stana uđu u taj kupoprodajni ugovor sa korisnicima tih istih stanova. Sada smo im omogućili zakonsku osnovu da to mogu napraviti, a hoće li napraviti opet je njihova odluka jer je to njihova imovina.
Mi sa svojom imovinom smo jasno pokazali da želimo našim sugrađanima omogućiti kupnju stana pod takvim uvjetima, a to sada toplo preporučamo jedinici lokalne samouprave i dajemo im zakonsku mogućnost da to naprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani ministre.
Produženje zabrane otuđenja stanova sa 3 na 5 godina pozdravljamo jer štiti javni interes, no u praksi bi se možda moglo dogoditi da netko zbog posla ili zbog školovanja djece mora promijeniti mjesto prebivališta.
Jeste li možda razmišljali o iznimkama i što u takvim slučajevima? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Pa upravo zbog to sam rekao uvodno poštovana gospođo zastupnice zbog mogućih malverzacija, zbog mogućih bavljenja nekretninskim biznisom, zbog bilo čega odmah nakon sklapanja ugovora, nakon što je protekao rok u kojemu ste imali pravo za najam te iste nekretnine i nisu prošle tri godine mi možemo biti dosta dovitljivi, pa imati jako puno veliki broj razloga koji bi isključivali ovu zakonsku odredbu stoga smo ostavili taj rok od tri godine da se mora provesti kako bi se mogao prodati stan ili će se vratiti sredstva, odnosno vratiti stan Republici Hrvatskoj. Dakle, nismo bili skloni da idemo u propisivanje takvih uvjeta koji bi mogli i ispod tri godine omogućiti ili pet godina omogućiti prodaju takvog stana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovani ministre ja sam imala pitanje isto oko ovih jedinica lokalne samouprave da moraju prodavati, ali pojasnili ste u zakonu stoji ne moraju već mogu, daje im se mogućnost da odluče je li sami o svojoj imovini.
Stoga evo drugo pitanje koje se veže zapravo uz ove državne potpore, dakle može li se ova potpora ocijeniti nezakonitom i Europska komisija je li ocijeniti ovakvu državnu potporu nezakonitom. Dakle, moglo bi se dogoditi da građani moraju vratiti onu razliku, dakle sada dobivaju mogućnost kupiti stanove po povlaštenoj cijeni ne tržišnoj.
Imate li potpisano i zapravo ocjenu europskih institucija da ovo nije nezakonita potpora?
Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice.
Pa ja mislim da ovdje se ne radi o nezakonitoj potpori, ovdje se radi o socijalnom programu kojega Vlada temeljem posebnog Zakona o stambenom zbrinjavanju na točno određenim područjima provodi u cilju demografske obnove. Dakle, čak i sa ustavno-pravnog aspekta u kojemu država utvrđuje cilj koji želi postignuti, a to je da sačuva, da zaštiti te prostore, da tamo ljudi žive i ostanu i da ta mjera bude razmjerna što opet postižemo sa time da oni prilikom kupnje tih stanova imaju povlaštenu cijenu ja ne vidim doista nikakav razlog da bi ovaj naš zakon kako smo ga mi predložili pao i na testu ustavnosti, a isto tako na testu mogućih nezakonitih potpora koje bi mogli iščitati iz nekakve direktive EU.
Prema tome, držim da je ovo dosta rekao bih izbalansiran pristup koji ispunjava cilj Republike Hrvatske koji je zakonom i predviđen.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Pušić, izvolite.

Pušić, Dario (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
Kao zastupniku iz Bosne i Hercegovine posebno mi je važno naglasiti odličnu suradnju Vlade Republike Hrvatske sa Hrvatima izvan Domovine. Vaše ministarstvo već godinama podržava projekte od značaja za Hrvate u BiH, ali i pomaže povratnicima kroz donacije građevinskog materijala i druge programe.
Ovim izmjenama zakona dodatno se potvrđuje važnost te suradnje i uvodi se mogućnost stambenog zbrinjavanja iseljenika i njihovih obitelji, te se uređuju modeli provedbe programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u BiH. Moje pitanje glasi na koji način će povratnici u BiH moći ostvariti pravo temeljem ovih izmjena zakona.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine zastupniče.
Uvodno sam rekao da od kada se provodi program pomoći Vlade Republike Hrvatske za stambeno zbrinjavanje hrvatskih državljana u BiH je u vidu pomoći davanjem i to dijelom darovanjem građevinskog materijala uređeno, obnovljeno 3000 stambenih jedinica.
Pored toga smo u nekoliko godina proveli program kojim pomažemo našim državljanima u BiH da razne vidove gospodarskih aktivnosti ili jedinicama lokalne samouprave za različite komunalne projekte osiguramo sredstva kako bi mogli te svoje projekte provesti. I ove ćemo godine također smo osigurali 4 milijuna i 700 000 eura, od toga za 500 000 eura za 50 obiteljskih kuća za građevinski materijal, a 4 milijuna i 200 za ovakve aktivnosti koje smo već definirali i koje ćemo uručiti ja se nadam tijekom listopada u Orašju našim sunarodnjacima u BiH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, dakle evidentno je da je riječ o Zakonu o zbrinjavanju na potpomognutim područjima, evidentno je i to da ste se odlučili za nekakav kao što ste rekli nekakav novi model koji ste zaključili da bi mogao biti učinkovitiji, bolji i sve ostalo.
Ono što ću vas ja pitati je odredba članka 48b. gdje jasno kaže bivšim nositeljima stanarskog prava na području i izvan područja primjene ovog zakona. Dakle, vi uvodite jednu odredbu koja će se odnositi na bivše nositelje stanarskog prava koji su izvan područja primjene ovog zakona. Mene zanima kakav stav je uopće, da li ste se konzultirali i kakav stav je u odnosu na to jer to dosad nismo imali u zakonima da u zakonu imate jednu odredbu koja će se odnositi za područja izvan primjene tog zakona.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice.
Da, to je rješenje kojega smo u zakonu predvidjeli praktično je definirano prije 14 godina i u tih 14 godina je APN za potrebe stambenog zbrinjavanja nositelja bivših stanarskog prava riješilo enorman broj, sad točan podatak nemam. Međutim, njih, njih 136 na izvan područja posebne državne skrbi i 39 na području, na prostoru na potpomognutom području je ostalo neriješeno. APN u ovom trenutku s obzirom na rast cijena nekretnina pogotovo na tom području RH koje nije potpomognuto nije moguće uopće doći do stanova koji bi mogli ispuniti ovu našu državnu obvezu i zato smo pribjegli ovakvom načinu kako bismo na tim bivšim nositeljima stanarskog prava osigurali sredstva u iznosu koji je zakonom predviđen kako bi mogli onda oni to svoje pravo ostvariti na nekoj drugoj lokaciji tamo gdje to oni odrede …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ili na bilo koji drugi način.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče, ministre, evo prije svega sigurno da su ove izmjene i dopune jako kvalitetne ali vas želim pitati da još jednom nam evo kažete i u Ministarstvu hrvatskih branitelja je sve zbrinjavanje ono što se radi u ministarstvu i kod vas je postoji mogućnost i ono što dajete hrvatskim braniteljima a to je da ta mogućnost i pravo o vrlo kvalitetnom zbrinjavanju, pa vas molim da još jednom ovaj pokušate evo date javnosti nekoliko riječi o tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine zastupniče.
Da samim zakonom, Člankom 10. zakona je predviđeno da se hrvatskim braniteljima koji žive na potpomognutom području mogu darovati stanovi, nekretnine, stambene jedinice u vlasništvu RH prema uvjetima koji su zakonom predviđeni.
Ja sam rekao smo od početka primjene zakona dosada riješili oko 31 tisuća čini se takvih stambenih jedinica ne samo za branitelje nego za sve, za sve sugrađane koji imaju pravo biti stambeno zbrinuti temeljem ovog zakona. Na godišnjoj razini …/Govornik se ne razumije./… potpisujem ugovore hrvatskim braniteljima dodjeljujemo otprilike oko 300-tinjak nekretnina koji oni ostvaruju. Ono što je maloprije spomenuo Nikola Mažar i od Knina i od Pakraca, od Iloka, od Ličkog Osika, Vukovara, Ilo… ne znam nema gotovo jedinice lokalne samouprave koji gdje su nekretnine u vlasništvu RH, a da hrvatski branitelji koji tamo imaj prebivalište nisu mogli ostvariti svoje pravo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… koje im iz ovog zakona pripada.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre nekoliko puta je ovdje istaknuto da je ovaj zakon sve vrlo precizno definirao, da ste sada konačno pokrili sve, sva nepokrivena pitanja i da više nema nikakve dvojbe što i kako se radi i da jako dobro znate koje su potrebe na terenu. Pa evo onda jedno hipotetsko pitanje. U situaciji da imate na raspolaganju jedan državni stan u Dubrovniku budući da su naselja grada Dubrovnika obuhvaćena u ovom zakonu i da imate zahtjeve za stambenim zbrinjavanjem od strane povratnika, od strane žrtve obiteljskog nasilja, od strane branitelja i od strane recimo nekoga tko dugi niz godina živi na tom području ali nije se uspio stambeno zbrinuti, recite mi kao vrhunski poznavatelj ovog zakona tko od te četiri osobe će imati pravo na taj stan?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice.
Nema tog zakona koji ne može biti bolji tako da ja to rekao nisam zato i postoji Hrvatski sabor pa i vi kao zastupnica da date jedan pametan i dobar prijedlog kojega ćemo mi rado usvojiti ako bude na tragu poboljšanja zakona. Prema tome i postoji prvo čitanje postoji drugo čitanje i postoji rasprava sa odnosno sa zainteresi… savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Dakle, sve moguće načine koristimo kako bimo zakon poboljšali i vjerojatno će i ovaj zakon do svog donošenja dobiti još nekakve kvalitetne prijedloge pa i u ovom konkretnom slučaju.
Dakle, kao što znate i vi ste isto sigurno vrhunski poznavatelj ovog zakona da odluku i listu prioriteta radi županijski, rade županijska povjerenstva koja će kada dobiju određene zahtjeve u određenim uvjetima zakonom propisana definirati …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… naše sugrađane koji imaju prioritet za dodjelu takve stambene jedinice.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče i ministre sa državnim tajnikom i načelnicom sektora, pa s obzirom na određene replike koje su upućene vama možda da još malo rasvijetlimo neke stvari.
Dakle, ovaj program ili u biti ovaj ured koji je sada dio ministarstva je počeo stvaranjem Hrvatske kao Vladin Ured za prognanike i izbjeglice kada se brinulo o prognanicima i izbjeglicama, zatim je vodio brigu o povratnicima na sva ratom stradala područja i danas i kroz ove izmjene se modernizira. Dakle, vi danas osim ovog o čemu raspravljate brinete o mladima obiteljima kroz kadrovske stanove za deficitarna zanimanja, brinete o žrtvama nasilja, brinete rekli ste sada i o potomcima iseljenika, brinete o hrvatskim braniteljima, ali prije svega brinete o krajevima koji nisu prvi red do mora, koji nisu na Cvjetnom trgu i vi najbolje možda možete sada reći kakav je osjećaj obitelji kada dobiju ključ u ruke u Petrinji, Sisku, Iloku, Vukovaru, Gračacu, Kninu. Što to njima znači kad im država pomogne?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine zastupniče.
Ja se nadam da nam se nije stekao dojam kako uvođenjem novog modela otkupa neuseljivog stana onih pet modela više nisu na snazi. Ono što je važno reći da nam svima to bude jasno, dakle uveli smo šesti model no to ne znači da naš građanin pa prije svega mladi sugrađanin koji tamo živi, kojemu želimo omogućiti povratak i ostanak na tom prostoru ne može izabrati neki drugi od modela. To je na njemu da on prema svojim mogućnostima, preferencijama ocijeni koji će model.
Dakle, mi smo ovaj zakon samo nadogradili s nečim što smo na terenu utvrdili da ima interesa za to, a što se tiče tog osjećaja kad netko nakon dugo vremena uđe u stan koji je potpuno useljiv, obnovljen koji, koji na kraju je riješio svoje gotovo najvažnije životno pitanje, a to je krov nad glavom to, o tome nema se to, to i vi jako dobro znate i vi ste bili na čelu ureda i vi ste jako puno ključeva dodijelili u ime RH …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… pa najbolje znate kakav je to osjećaj tih mladih ljudi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre mi danas donosimo izmjene i dopune Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima onda vidimo da se on odnosi i na obalno područje.
U zakonu stoji da osobe za koje je u upravnom postupku pravomoćnim rješenjem utvrđeno da sukladno ovom zakonu ne ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje mogu ostvariti pravo na otkup pod uvjetom da u toj stambenoj jedinici žive minimalno 10 godina i to kao što vidimo ne samo na potpomognutim područjima već i na obali.
Smatrate li da ćemo ovakvim zakonom omogućiti i brojne zlouporabe?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice.
Osobe koje su na tom prostoru žive će otkupiti stan od RH kao sve, kao svi drugi građani RH koji su u mogućnosti otkupiti stan od RH. Dakle, ukoliko tamo žive, ukoliko su korisnici tog stana po tržišnim uvjetima koji vrijede za sve građane RH neovisno o tome gdje se taj stan nalazi. I ja ne vidim što je vama tu sporno da za naše sugrađane koji ne ispunjavaju kriterije iz ovog zakona se postupa kao i sa svim drugim građanima RH koji nemaju pravo na stambeno zbrinjavanje temeljem ovog zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre sve ove predložene izmjene će zasigurno olakšati stambeno zbrinjavanje i novi modeli i mjere su prepoznati upravo od korisnika kao potrebne, dobre i konkretne. Ono što mislim da je važno još jednom stvarno naglasiti iz svih ovih rasprava to je područje primjene zakona. Objasnili ste razliku između potpomognutog područja i područja posebne državne skrbi temeljem zakona o PPDS-u. Dakle, npr. može li neki grad koji je u većoj skupini razvijenosti recimo petoj skupini ali je područje posebne državne skrbi npr. druge skupine koristiti odnosno stanovnici koristiti stambeno zbrinjavanje temeljem ovog zakona i ono što mislim da treba skrenuti pozornost su na izmjene Članka 11. gdje se ispravila nepravda mladim ljudima čiji su roditelji koristili pravo obnove nakon Domovinskog rata a oni su bili maloljetna djeca korisnika obnove …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a ovim izmjenama se i njima daje sada stambeno zbrinjavanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice.
Vi ste gradonačelnica Pakraca. Pakrac je čini mi se peta je li skupina razvijenosti i upravo vi temeljem našeg programa međuresorne suradnje ste jedinica lokalne samouprave koja koristi tu mogućnost da, premda nije potpomognuto područje jer je peta skupina razvijenosti ali je dio područja posebne državne skrbi temeljem prijašnjega zakona pa onda temeljem te činjenice se stambeno zbrinjavaju i građani koji žive u Pakracu. U tom smislu smo i s vama u posebnom projektu izgradnje višestambene zgrade čini mi se od 10 stanova u Pakracu koji će riješiti ono što je maloprije bilo pitanje i dio kadrovskih potreba grada Pakraca i dio građana Pakraca koji će dobiti prema listi prvenstva koja definira županija Požeško-slavonska pravo na stambeno zbrinjavanje po cijeni od 36 euro centa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Krpan, izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
Poštovani ministre molim vas možete li odgovoriti na pitanje zašto rok za otkup stanova u državnom vlasništvu iznosi 5 godina dok se stambene jedinice izgrađene sredstvima EU fondova ili kroz međuresornu suradnju rok je 10 godina. Postavljam si pitanje zašto je država uopće dozvolila da su državne nekretnine toliko zapuštene? Ono što se može dogoditi jer čuli smo da ima i izvan područja primjene ovoga zakona i na obalnom području vrlo često ti stanovi mogu se nalaziti na dobrim lokacijama i znamo da u svijetu nekretninskog biznisa uvijek je lokacija, lokacija, lokacija prvo ono što je važno. Znači i onda kada dođu u posjed toga stana mogu vrlo brzo prodati stan po tržišnim cijenama.
Ono što ja osobno smatram da bismo imali i trebali imati stambeni fond, brinuti se o tom stambenom fondu, građani Hrvatske imaju pravo na krov nad glavom, ali taj stambeni fond ne bi se trebao prodavati. Mislim da nam svima može biti uzor Republika Austrija i grad Beč.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Dakle, razlika što se tiče broja godina između stambenih jedinica koje su u vlasništvu ili obnovljene sredstvima državnog proračuna u vlasništvu RH ili obnovljene sredstvima državnog proračuna i onih stambenih jedinica koje smo gradili ili obnavljamo sredstvima EU su definirana monitoringom koji traje dok se, kako je to predviđeno samim programom.
Prema tome, to je naša obveza koju smo prihvatili kada smo, kad koristimo sredstva europskih fondova primjerice Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Mi već sada iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija a sada novim programom ove druge financijske omotnice energetski obnavljamo brojne, negdje oko tristotinjak 387 višestambenih zgrada diljem Hrvatske i u tim stanovima u kojima ćemo značajno podignuti kvalitetu života propisujemo određene uvjete kako smo samim nacionalnim planom i programom i programom kojim …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… to obnavljamo definirali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče sabora.
Uvaženi ministre sa suradnicima, evo pozdravljam ovaj prijedlog zakona jer proširuje mogućnosti stambenog zbrinjavanja posebice za žrtve nasilja, naše iseljenike, mlade obitelji, za hrvatske branitelje, a i navedene izmjene i dopune koje se odnose na hrvatsko iseljeništvo zasigurno će biti učinkovite i poticajne za povratak hrvatskog iseljeništva natrag u našu Hrvatsku.
Možete li mi reći hoće li se kod korištenja EU fondova tražiti dodatna sinergija s JLS kako bi se stambeno zbrinjavanje uskladilo s njihovim razvojnim planovima i kako bi provedba bila još učinkovitija? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo. zastupnice, da, cijeli pro… svi programi stambenog zbrinjavanja, bilo da se radi o međuresornoj suradnji kao što to radimo sa gradom Pakracom, bilo da se radi o programu stambenog zbrinjavanja mladih, naših sugrađana na potpomognutih područjima, kao što sam to maloprije spomenuo u nekoliko JLS, radimo isključivo sa, u suradnji sa lokalnom samoupravom. Lokalna samouprava nam tamo gdje ima mogućnosti, gdje je građevinsko zemljište ako je u vlasništvu JLS daje u vlasništvo RH odnosno našem ministarstvu i naše ministarstvo nakon toga projektira, radi, gradi i ustupa pravo županiji da određuje listu prvenstva, a JLS da definira deficitarne kadrove na tom području i taj, te programe provodimo i isključivo sa JLS i to je nešto što mislim da je dobro jer u toj sinergiji imamo …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…puno veći broj stambenih jedinica.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Borić izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani g. ministre sa suradnicom i suradnikom, danas doista govorimo o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju i to naravno na posebnim područjima, ali vidimo da neka neće biti tako posebna, no mene ipak zanima nešto rekla bih temeljno, kada možemo očekivati cjelovit i transparentan Registar državnih nekretnina i dodatno, analizu stvarnog vlasništva tih nekretnina, naime koliko ih ima u vlasništvu države, lokalne i regionalne samouprave, banaka, pojedinaca koji su vlasnici nekretnina preko firmi, stranaca koji su vlasnici preko pravnih osoba? Ovo dakako je važno i za hrvatsku poreznu politiku i mislim da bi nam zakoni mogli biti u boljoj sinergiji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo. zastupnice, naše ministarstvo skrbi i brine o stambenim jedinicama, stanovima, poslovnim prostorima i nekretninama u vlasništvu RH i o tome imamo evidenciju. Ja sam nju prilikom predstavljanja Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH točno naveo koliko imamo stambenih stanova, ko tim stanovima raspolaže, koliko ima poslovnih prostora, tko s njima raspolaže, kolika je primjerice prosječna površina stana u vlasništvu RH, kolika je prosječna površina poslovnog prostora u vlasništvu RH, dakle to vam je sve, pogledajte malo u uvodu Zakona o upravljanju državnom imovinom, dakle točni su podaci i naše ministarstvo u ovom trenutku s tim podacima raspolaže. A što se tiče stanova i poslovnih prostora oni su dati na upravljanje tvrtci Državne nekretnine, osim onog dijela kojim raspolaže ova uprava za stambeno zbrinjavanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sanader izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče i ministre, zanima me postoji li mogućnost uz ovo što dodjeljujete građevinski materijal za gradnju da se ljudima dodjeljuje i državno zemljište za gradnju objekata odnosno najavljivali ste u prošlim zakonima oće li bit mogućnost da se grade višestambeni objekti, zgrade znači i na državnom zemljištu koje još uvijek nije planski predviđeno kao građevinsko, a u nekoj prvoj promijeni bi se to promijenilo, znači sad govorimo o potpomognutim ruralnim područjima, a ne područjima uz obalu i na otocima nego ovim ruralnim dijelovima, potpomognutim dijelovima države koji su relativno u blizini većih centara, a mlade obitelji bi bile zainteresirane?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče.
Poštovani g. zastupniče, jedan od modela stambenog zbrinjavanja je i darovanje građevinskog zemljišta i materijala, građevinskog materijala za izgradnju obiteljske kuće na tom državnom zemljištu kojeg darujemo našim sugrađanima. Na godišnjoj razini, evo da vam taj podatak bude također dostupan, 100, oko 100-tinjak ugovora koji se odnose na neuseljive obiteljske kuće u vlasništvu RH i u tih 100-tinjak nekretnina su i građevinska zemljišta, dakle sad ovdje ne raspolažem dal je 60, 40, 30, 70, već koliko je, ali 100-tinjak je takvih nekretnina gdje se daruje ili neuseljiva kuća i onda još i građevinski materijal ili zemljište i građevinski materijal, jasno da sve to ide kroz nadzor, pratimo da li se doista izvršava, ali to je ovaj zakon omogućio.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lukačić izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani ministre, ja sam sigurna da će izmjene koje su predložene ovim izmjenama zakona će dobro doći našim državljanima, a evo veseli me da i povratnicima možemo omogućiti stambeno zbrinjavanje.
Recite molim vas da li osobe koje ostvaruju pravo, koja ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje imaju nekakvu pogodnost, mislim na one kojima je utvrđen invaliditet ili koji boluju trenutno od neke teške bolesti? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo. zastupnice, u svim modelima, a sad će ih biti 6, dosad ih je bilo 5 modela stambenog zbrinjavanja, osobe s invaliditetom imaju značajan broj dodatnih bodova, što ih na listi prioriteta, koju listu prioriteta definira, definiraju županijska povjerenstva im omogućuju da budu u prioritetu prilikom dodjele ili stana ili obiteljske kuće ili, koja ide u najam ili ako se ide u obnovu, ako se ide u gradnju, dakle u svim modelima su posebno i još dodatno navedeni broj, dodatan broj bodova koji njih stavlja na određeni način na listi prioriteta na sam vrh korisnika ovih naših mjera.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem poštovani ministre.
Evo ja ću se još jednom vratiti na pitanje zastupnice Jeckov i zastupnika Račana pa da probamo još jednom utvrditi gradivo. Naime, postoji još uvijek jedna kontradikcija, a odnosi se na to da u obrazloženju prijedloga jasno piše da se uvodi obveza jedinicama lokalne i područne samouprave da prodaju stanove u svojem vlasništvu po povoljnijim uvjetima.
Međutim, u samome zakonskom tekstu u novom članku 47a. stoji formulacija da one mogu omogućiti otkup. Moje je pitanje zašto u obrazloženju se govori o obvezi, a u zakonskom tekstu se koristi riječ „mogu“. Da li je to na kraju obveza ili diskrecijska mogućnost, odnosno ako to postane obveza tko će snositi financijske razlike u cijeni stanova? Da li će to bit država čija je to politika ili jedinice lokalne samouprave? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine zastupniče.
Iz ovog vašeg završnog dijela pitanja je rekao bih i dio obrazloženja koje sam ja malo prije davao, a to je da država ne može naložiti jedinici lokalne samouprave kako će i na koji način rasprodati svoju imovinu. Mi smo to htjeli ovo što je gospođa Jeckov rekla i što je malo prije gospodin Račan. Mi smo, to je bila naša prva verzija zakona na temelju koje je ostalo takvo obrazloženje. No, kroz proces donošenja zakona, kroz komentiranje i komunikaciju sa ustavno-pravnim stručnjacima smo vidjeli da bismo onda došli u poziciju da bismo nametali i rješavali tuđu imovinu u ovom konkretnom slučaju jedinica lokalne samouprave. I zbog toga je to točno u normativnom dijelu zakona napisano u kojem dijelu se govori da može, ali je obrazloženje ostalo iz te naše prve ideje koju smo i mi htjeli ovo što je gospođa Jeckov i šta je ranije rečeno da im naložimo, pa bismo upali u određeni ustavno-pravni problem i onda smo to vratili, ali smo to ispustili ispraviti i u obrazloženju …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… što će biti ispravljeno u drugom čitanju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Povrijeđen je članak 238. Poštovani ministre vi naravno znate da prema Zakonu o hrvatskim braniteljima država i nalaže jedinicama lokalne (regionalne) samouprave upravo da prodaju svoje nekretnine po cijeni koju odredi Ministarstvo branitelja. Znači to o čemu govorite da je nemoguće zapravo već postoji i primjenjuje se svakodnevno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković ovo je bila replika ne povreda Poslovnika. Dobivate opomenu i molim vas da to ne radimo jer ide lijepa rasprava, drže se svi pravila, tako da vas molim da se držimo pravila svi.
Kolegice Jeckov, izvolite i vi.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Izvinjavam se što moram zloupotrijebiti članak 238. ali samo da bih ipak istakla da može se desiti upravo gospodine ministre ono što imamo već više od 20 godina, da jedinice lokalne samouprave i regionalne samouprave ne postupaju po ovom članku, pa ćemo imati istu situaciju.
Možda to ću reći i u svojoj raspravi, možda da se naloži da županije, odnosno gradovi ipak u određenom vremenskom roku pronađu načina …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… da postupaju po ovom zakonu. Još se jednom izvinjavam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ma dobro, ali što je. Dakle, baš sam rekao i kolegici kako je bila dobra rasprava i prekjučer i jučer i danas ova uvodna. Uglavnom nemamo velik broj povreda Poslovnika. Ja razumijem da imate potrebu reći, ali imate druge instrumente i u pojedinačnoj raspravi, kluba, kroz replike. Ne samo vi nego i svi drugi, pa vas molim da pokušamo se kontrolirati u tom trenutku, zapamtit ono što vam je važno i to kazat kroz regularnu formu koja je definirana Poslovnikom ovako vam moram dat opomenu.
Kolegice Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade.
Na ovaj prijedlog zakona u e-savjetovanju stigli su i prijedlozi i primjedbe sa područja grada Knina koje se odnose na obiteljske kuće do tri stambene jedinice, a govore o tome kako postoje veliki problemi kad su u pitanju neuređeni tavani, zajedničke prostorije. Naime, zgrade od 4 i više stambenih jedinica podliježu plaćanju pričuve, pa oni to na takav način rješavaju. Obiteljske kuće sa jednom stambenom jedinicom nemaju tih problema i evo sve zahvale i pohvale što se to nalazi u ovom prijedlogu zakona.
Naime, ministarstvo se očitovalo da je prihvaćena određena primjedba, djelomično prihvaćena, a neke su dane samo na znanje. Što možemo još poručiti vlasnicima ovakvih stanova u obiteljskim kućama?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovana gospođo zastupnice.
Upravo iz razloga što obiteljske kuće koje imaju do tri stana nisu plaćali pričuvu, nije bila obveza plaćanja pričuve. U pravilu nije bilo sredstava za održavanjem zajedničkih prostora, prije svega krovišta, dimnjaka, tavana itd. I mi smo ovim prijedlogom zakona uvrstili mogućnost, dakle da se i vlasnicima gornjih etaža koji zbog tako neodržavane zajedničkih prostora u zgradi imaju takvu jednu određenu štetu. Mi ćemo im osigurati sredstva, odnosno građevni materijal i još ćemo im osigurati financijski iznos u visini 50% dodijeljenih sredstava da to mogu napraviti. A tamo gdje smo mi kao Republika Hrvatska vlasnik, još imamo te, vlasnici smo tih stanova to će resorno ministarstvo samo napraviti. To je poruka njima, dakle da ćemo ovim izmjenama zakona to omogućiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, ja imam pitanje za vas, više komentar kako mislite da ćemo rješavati sa vrlo malo sredstava pitanje onih koji su žrtve obiteljskog nasilja. Tek 25 ih se namjerava godišnje zbrinuti. Isto tako bih vas pitala kako mislite bivše nositelje stanarskog prava sa ovim zakonom koji su vezani uz nositelje, uz obitelj, vlasnike .../nerazumljivo/... stanova iz obitelji, .../nerazumljivo/... oprostite. Iz etažiranih stanova u obiteljskim kućama i to bi vam molila vaš komentar.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo zastupnice. Da, stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja je kao mogućnost rješavanja ovim Zakonom definirano prije 2019. g., čini mi se, od tada smo zbrinuli 100 naših građana koji su žrtve obiteljskog nasilja, 90 privremeno, a 10 trajno i do sada smo sve zahtjeve, dakle ministarstvo sve zahtjeve koje je zaprimilo za njihovo stambeno zbrinjavanje je riješilo, kao što znate, to su tajne adrese koje ostaju trajne zbog mogućnosti ponavljanja djela ili zbog sigurnosti naših sugrađana koji su žrtve nasilja, tako da, što se naših ministarstva tiče i ovog Zakona, nikako nema doista problema u realizaciji osiguravanja stambenog prostora i još im se omogućava nakon određenog vremena da podnesu zahtjev za trajno rješavanja tog svog .../nerazumljivo/... tog svog stambenog prostora, a ne privremeno kao što je to u samom rješenju prilikom dodjele i definiranja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, evo i moje pitanje se odnosi na osiguravanje stambenog zbrinjavanja uglavnom naravno žena i djece žrtava nasilja s područja od posebne državne skrbi jer u čl. 45 stoji uvjet za to ostvarenje da na temelju znači ovoga pravomoćne presude.
Sad, moje pitanje je naravno, pravomoćnost, i sami ste svjesni, nastupa nakon, obično dugogodišnjeg postupka pa me zanima, možete li, imajući u vidu da u tim područjima ne postoje skloništa, da ne postoje u mnogima sigurne kuće, ne bi li trebali osigurati nekim hitnim mehanizmom da jedinice lokalne samouprave riješe, riješe to, riješe to pitanje kako bi jer je ovo dugo čekanje neprihvatljivo za žrtve. Eto, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo zastupnice.
Dakle mi smo sada izmijenili ovim Zakonom odredbu da se ne čeka pravomoćna presuda nego već temeljem nepravomoćne presude omogućava stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja. Ali ono što je vrlo važno, što ne znam da li je to negdje promaknulo, to se ne odnosi samo na naše sugrađane koji žive na potpomognutim područjima. Ako je netko žrtva obiteljskog nasilja, a živi u Splitu, Dubrovniku, Zagrebu, Osijeku, on temeljem ovog Zakona koji se, prije svega odnosi na potpomognuta područja, rješava i stambeno zbrinjavanje osoba koje su žrtve obiteljskog nasilja koje žive bilo gdje u Hrvatskoj, a onda naše ministarstvo određuje opet, u dogovoru sa centrom, definiramo tu lokaciju koju odmah po zahtjevu, rekao sam, promptno po zakonu pronalazimo stambenu jedinicu kako bi mogla biti zaštićena ta, ta osoba koja je žrtva obiteljskog nasilja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Glavić, izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Vlade, doista je za pohvaliti donošenje ovog prijedloga o izmjenama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Siguran sam da iza ovog prijedloga stoji veliki trud i rad vas, vaših suradnika i službi vašeg ministarstva, ali sam isto tako siguran da ovaj prijedlog zakona donosi brojne što kratkoročne, što dugoročne benefite za hrvatske građane.
Molio bih vas samo jedno pojašnjenje ove izmjene čl. 16 postojećeg zakona, st. 5, koji se mijenja u formulaciju, prijave za stambeno zbrinjavanje podnese se za svaki model stambenog zbrinjavanja posebno i to unutar jedne županije.
Da ne ostane u zraku, meni bar je ovaj zadnji dio potreban malo pojasniti. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Izmjena zakona išla u tom pravcu da sam zahtjev onemogući korisnika u dodjeli stambeno prostora. Naime, ukoliko je bilo zahtjevom definirano zahtjev za .../nerazumljivo/... zahtjev za darovanjem građevinskog materijala ili zahtjev za osiguranje najma useljive, useljivog prostora, a takve mogućnosti nije, onda je taj predmet ne bi bilo moguće riješiti i onda su bili odbijeni. Sada smo omogućili da sam kao budući korisnik stambenog zbrinjavanja na, svojim posebnim zahtjevima .../nerazumljivo/... navede sve mogućnosti kako bi onda naše ministarstvo moglo jednostavnije takve probleme riješiti, a ne zbog praktično proceduralnog prijedloga zahtjeva za rješavanje stambenog pitanja takav zahtjev odbiti. To je jedan iskorak napravljen .../Govornik se ne razumije./... s ovom izmjenom zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam, poštovani ministre Bačiću.
Evo, ja prije svega moram reći da je hvalevrijedno što je Vlada RH osigurala nikad veća financijska sredstva za potpomognuta područja i brdsko-planinska područja, a ovdje ću se posebno referirati na osigurana sredstva iz europskih sredstava u visini od skoro pola milijarde eura za ta područja.
Vi ulažete ogromna financijska sredstva i napore za razvoj i smanjenje regionalnih raznolikosti na potpomognutim područjima i u tom smislu ja vam zahvaljujem i čestitam što ste nedavno osigurali oko 2 milijuna eura upravo za izgradnju novih zgrada u Mrkoplju i u Vrbovskom u Gorskom kotaru, to su sjajne vijesti. Isto tako, ujednačavanjem cijene koje se ovim Zakonom događa, od 36 centi po metru kvadratnom smatram hvalevrijednim, a molim vas da pojasnite …
.../Upadica: Hvala./... prijelazno razdoblje koje …
.../Upadica: Hvala kolegice Burić./... ste spomenuli u uvodu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo zastupnice. Dok sam tijekom ranijih replika odgovarao na replike pojedinih zastupnika, da, slična situacija je bila i u Rijeci, čini mi se u Bakru kada smo za područje Gorskog kotara utvrdili dvije lokacije, Mrkopalj i Vrbovsko sa negdje 16, čini mi se, stanova u dvije višestambene zgrade, kako bismo i na tom prostoru Gorskog kotara omogućili stambeno zbrinjavanje.
Takvih je, rekao sam jedinice lokalne samouprave ove godine bilo 79, mi ćemo tim projektima nastaviti, ti se projekti financiraju 70, 85% sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dakle europskim sredstvima, 15% sredstvima državnog proračuna. Izvorno je bilo omogućeno NPOO-om samo 46 milijuna eura, kako su se brojne jedinice lokalne samouprave zauzele i predložile svoje prijedloge, riješili smo mi njih svih 79 sa ukupno 113 milijuna eura koji će sada ići u realizaciju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade, pa jedno pitanje vezano danas mislim da je korektna rasprava, a vezano ovo što ste rekli da će dobiti građevinski materijal i 50%, koliko sam ja dobro razumio, da se to opremi, je li, a čisto je više možda komentar, je li? Danas čitamo u novinama, je li, mislim znamo se realnost, kaže zapostaviti upravo to .../nerazumljivo/... mu građevinski materijal i onda on kaže, pa evo, za 50 kvadrata, da vam ja to napravim, uzet ću vam 5 tisuća eura. Onda ne znam, jednoj danas ženi je išao nekakva napraviti nekakav majstor, uzeo joj je cijelu mirovinu za napravit, znači sad moje pitanje em što je nažalost se događa što se cijene stanova tiče, em što se cijene materijala i vi tu pokušavate raditi određene iskorake da to dovodite, međutim, ovo što se događa dalje na tržištu, je li, da napravite to da obnovite ovo što ste rekli, je jednostavno nenormalna situacija, je li, čisto me, molim vas, vaš komentar, znam da nema tog nekakvog rješenja brzog, .../nerazumljivo/... međutim, tu se sigurno, ne znam, ili kroz obrazovanje ili kroz neku struku, majstora fali i jučer je jedan poduzetnik govorio …
.../Upadica: Hvala./... da više koštaju oni nego profesori. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Da, da. Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. zastupniče. Da, ovo ministarstvo svakodnevno surađuje sa građevinskom operativom RH, tako da smo prilično dobro upoznati sa cijenama i građevinskih proizvoda i usluga na građevinskom tržištu RH i da, u ovom trenutku je velika konjunktura, a vi to kao ekonomisti jako dobro znate, da je veliki poticaj razvoju, odnosno rastu hrvatskog BDP-a dolazi iz građevine koja je rasla prošle godine na razini 15%, ove godina na razini 8%, prema tome su građevinska operativa pre angažirana i onda to za sobom na određeni način povlači povećanje cijena, cijena njihovih usluga.
Mi smo toga bili svjesni i zbog toga smo zakonom promijenili, vidjeli ste da je do sada bilo 25% jer je to bio takav pristup da je za te usluge ćemo još dati 25%, a sada, uvažavajući ovo što ste vi rekli, smo podigli taj iznos za, udvostručili ga, na 50%, to još uvijek nije dovoljno, ali značajno pomaže u odnosu na postojeće rješenje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ribarić Majanović, izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Osobe koje su kao punoljetne osobe ostvarile pravo na stambeno zbrinjavanje kao članovi obitelji u prošlosti, sada mogu ponovno ostvariti pravo uz povrat prethodno utrošenih sredstava ili uz umanjenje stambene površine. Koji je to iznos novca koji bi u tom slučaju trebali vratiti jer ako uzmemo cijene od prije 20 ili više godina, njihova vrijednost je daleko niža te bi se u tom slučaju tim korisnicima isplatilo vratiti iznos i ponovno sudjelovati u pravu sa punim kvadratima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo zastupnice, ja mislim da je to i vama jedino normalno i jasno da se dva puta ne sufinancira ista namjena, a kolika je ta povrat tih sredstava, ukoliko dođosmo u tu situaciju, ovisi od lokacije do lokacije i ovisi o cijeni, ovisi o površini, ovisi o površini, ovisi i o broju članova obitelji koji su im već jednom koristili pravo pa sada, s obzirom na punoljetnost drugi puta imaju pravo na, na osiguranje sredstava, dakle ovisi od slučaja do slučaja i prema podacima kojima ovo ministarstvo raspolaže, a raspolažemo svakodnevno jer sudjelujemo u obnovi tih istih više zgrada, stanova, obiteljskih kuća, prema tome, u odnosu po metru četvornom, definiraju se troškovi koje onda, jasno, sa potencijalnim sugrađaninom koji sada traži ponovno stambeno zbrinjavanje nakon što je već jednom bio ranije stambeno zbrinut kao maloljetna osobe se utvrđuje i rješenjem definira.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče hrvatske Vlade. Temelji dobre stambene politike za budućnost su postavljeni ili se još uvijek postavljaju za sljedeće razdoblje i ovo što danas raspravljamo, zasigurno je jedan od tih dijelova tih temelja. Međutim, ono što nas sigurno interesira, a vjerujem i mnoge mladi koji teško dobivaju informacije o ovome što mi danas raspravljamo, što je ono što je motivirajuće da ih nažalost u ovom vremenu kad mnogi više žele živjeti u urbanim prostorima nego na ruralnim prostorima, iako i u takvim, potpomognutim područjima imamo veće urbane sredine, u vremenu moderne infrastrukture kada su nam sve udaljenosti bliže i brže, dostižemo dolaske do tih urbanih sredina, što im poručiti? Što je po vam motivirajuće, što bi možda trebalo zamisliti i reći, evo, ja vam od ovog zakona predlažem ovu mjeru koja je po meni zaista dobra, najbolja, koju možete koristit da riješite svoje stambeno pitanje dugoročno i da nastavite svoj život u tim područjima …
.../Upadica: Hvala vam./... jer zaista ima odličnih mjera.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
.../Govornik nije uključen./... zastupniče, nažalost Nacionalni plan stambene politike je donesen krajem ožujka ove godine i sada kroz i ovim Zakonom, a i do kraja godine još ćete svjedočiti troje, tri zakona koja podrazumijevaju provođenje i provedbu samog Nacionalnog plana stambene politike. Rekao sam maloprije već u replici da sve ono što radimo, radimo s jedinicama lokalne samouprave koje anketiraju svoje sugrađane, prije svega mlade i upoznavaju, primjerice, konkretno sa ovim mjerama koji, koje provodimo kroz program stambeno zbrinjavanja mladih.
Ono što je, što je prihvatljivo i što naši mladi sugrađani iznimno rado u ovim programima sudjeluju, to su prije svega cijene to je najamnina od 36 centi po metru četvornom koja je 20 do 30 puta jeftinija od medijalne ili od prosječne, to je cijena stana koliko, ukoliko se on otkupljuje, dakle brojnim mjerama na ovim prostorima…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…nastojimo zadržati mlade ljude, tamo mislim da to oni prepoznaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bušić izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa g. predsjedniče sabora.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, u vašem uvodnom izlaganju vi ste također naglasili ovu novelu zapravo što ovaj, ova dopuna, izmjena i dopuna zakona donosi o hrvatskom iseljeništvu i mogućnost njihovih stambe… zbrinjavanja hrvatskih iseljenika, njihovih potomaka i njihovih obitelji. Moram priznati da je to hva… doista hvale vrijedna dopuna ovog zakona.
Moje pitanje je, s obzirom da Odbor za Hrvate izvan RH ima jako puno upita upravo na tu temu, temu stambenog zbrinjavanja, što, što možemo mi njima odgovoriti, kada bismo, kada možemo očekivati i realizaciju i realizaciju ovog čl. 20. kojeg imate u ovoj, u ovoj noveli, što, što im možemo odgovoriti, a kažem ponovno ovo je doista hvale vrijedna dopuna ovog zakona, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo. zastupnice, zakon će stupiti na snagu do kraja godine, danas je prvo čitanje, uvjeren sam da ćemo ga donijeti u drugom čitanju i 8 dana nakon objave u Narodnim Novinama on stupa na snagu i odmah kreće provedba ovog zakona i svi naši, svi naši državljani koji se imaju namjeru vratiti u RH trebaju temeljem ovoga zakona podnijeti zahtjev za rješavanje svog stambenog pitanja Ministarstvu demografije i useljeništva i onda nakon toga on provodi postupak na način da prosljeđuje taj zahtjev nama, mi određujemo lokaciju koja je slobodna i onda se kreće u realizaciju putem županijskih povjerenstava koji inače u cijelosti provode ovaj zakon. Prema tome, ja ih i pozivam sve one koji su zainteresirani da se uključe, da se vrate u Hrvatsku, ovo ministarstvo će im ovim zakonom omogućiti ukoliko ispune uvjete kao i drugi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…hrvatski građani omogućit ćemo im stambeno pitanje…
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…/nerazumljivo./…stambeno pitanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Marković izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre Bačić, pa evo ja vas zaista mislim pohvaliti da ne bude ispalo da smo samo negativni. Suradnja sa gradom Varaždinom, ali što se tiče nekakvih ovih nacrta zakona bez obzira dal smo mi u prvom čitanju protiv ili za, ali vidimo da se draftovi rade kod vas, barem u vašem resoru vrlo kvalitetno i da slušate i pokušavate sagledat između dva čitanja neke stvari i nadam se da će tako biti i u ovom slučaju, pogotovo što mislim da bi trebalo sagledati od pučke pravobraniteljice ovaj materijal koji je dala Tena Šimonović Einwalter gdje je recimo ima pomaka već u prvom čitanju, ali treba dodatno pojačat recimo kod čl. 21. da se recimo žrtve nasilja ne ograničava na 2+2 nego da im se do isteka, recimo do, do okolnosti, a možda i evo jednostavno kao nekakva buba u uho možda bi mogli kad se već radi Strategija o priuštivom stanovanju odnosno kad smo krenuli u to iako 5.g. prekasno, možda ste trebali prije postat ministar, da se vidi kod priuštivog stanovanja koje će se raditi, recimo ak se radi zgrada sa priuštivim najmom…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…da se odvoji stan ili dva za upravo takve žrtve nasilja, da ih se pospremi, da ih se sredi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. zastupniče, da, iščitali smo dobro sve ono što je pučka pravobraniteljica dala i u javnom savjetovanju i u raspravama na tijelima HS. Pa ja mislim da smo ovim prijedlogom zakona to i riješili. Naime, svaka osoba koja je žrtva obiteljskog nasilja temeljem ovog zakona rješava, bit će riješena i reko sam niti jedan zahtjev nije ostao riješen, a 100-tinjak smo ih riješili otkad je zakon stupio na snagu, ima pravo na 4.g. odmah rješenjem na 4.g. i čitavo to vrijeme država, RH plaća režije za taj stan, a ona ukoliko je zadovoljna tim rješenjem i tom lokacijom i tom stambenom jedinicom može odmah zatražiti odnosno promijeniti svoj zahtjev na način da se tamo zbrine trajno…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u tom istom prostoru, mislim da time jako taj veliki iskorak.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Mlinarić izvolite.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedniče sabora.
Gospodine ministre, pohvale za ovaj zakon vama i vašim suradnicima. Ja bi izdvojio da mi probate malo reć na kraju i odgovorit na pitanje. Veseli me ovo uvođenje mogućnosti stambenog zbrinjavanja za hrvatske iseljenike, jel to je u biti i demografska mjera da vratimo ljude koji su otišli van, da ih vratimo u RH, pa i ovo što je onda kolega Lalovac govorio, vjerojatno bi onda i cijene radova bile puno jeftinije nego što je. Ali pitanje je, jel imamo dovoljno stambenog fonda da bi osigurali tim našim ljudima koji bi se vratili i kako mislite to da se to pravedno raspodijeli da i tu ne bude ono da se dobija po babima i stričevima što bi se reklo? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. zastupniče, u ovom trenutku RH ima 1200-tinjak praznih stambenih jedinica, prije svega stanova i još 300-tinjak stambenih jedinica koje, ovih 1200 vodi i njima upravlja, upravljaju Državne nekretnine, a 300-tinjak to sam već rekao uvodno Uprava za, za stambeno zbrinjavanje. Te su stambene jedinice neuređene i mi ih uređujemo jer su velik… vrlo, vrlo velik je broj potreba za stambeno zbrinjavanje nezaštićenih najmoprimaca, već sada idemo da programom priuštivog najma i pored toga još rješavanje stambenog pitanja i sada smo još dodali, dodali naše državljani koji su, koji se žele vratiti u RH. Za sada nismo imali problema, nismo znali praktično niti jednog zahtjeva, ali sada nakon ovoga ja sam, ja sam uvjeren da ćemo osigurati prostore i stambene jedinice za naše sugrađane…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…/nerazumljivo./… državljane koji se žele vratiti natrag.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Totgergeli izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče HS.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, prvo želim pohvalit sve što se radi na stambenom zbrinjavanju, a pogotovo na potpomognutim područjima. Međutim, primijetio sam da ima par primjera nema njih puno, ali ima obitelji koje imaju svoje zemljište i uzmu od države paket građevinskog materijala i sagrade tu kuću, stave ju pod krov međutim nikad ju ne dovrše. Ona ostane tako u roh-bau sistemu.
Pa čisto me zanima jel' ima nekih mogućnosti za te objekte koje je već država sudjelovala sa građevinskim materijalom a nikad nisu završene nego stoje tako da im se nekako pomogne ili da se nešto napravi da se i te objekte stavi u potpunu funkciju stambenog stanovanja.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine zastupniče.
Da li zakon to, to se događa i može se dogoditi nakon ovog zakona, ali je već sada uređeno zakonom da ukoliko ne ispuni obveze iz ugovora kojim je dodijeljen građevinski materijal on je ta sredstva dužan vratiti. Dakle, ministarstvo u tom slučaju taj ugovor raskida i naš sugrađanin koji je zloupotrijebio ovakav zakon i dobio građevinski materijal uredio je svoju zgradu, izgradio ili obnovio on taj trošak koji mu je, odnosno sredstva koja su iz proračuna proslijeđena mora vratiti i to je postupak koje ovo ministarstvo provodi. O broju takvih postupaka, takvim podatkom ne raspolažem ali to je zakonska, već predviđeno našim zakonom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I idemo na zadnju repliku kolega Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedniče.
Evo dva kratka pitanja koja su bila i kroz javno savjetovanje prošla i kolegica Bušić je tu spomenula sad što se očekuje i kada u kojim rokovima, a to što se očekuje i kada u kojim rokovima trebalo bi popratiti vjerojatno evaluacijom koju ovaj zakon nije predvidio. Dakle, kako ćemo znati je li ova mjera doprinijela revitalizaciji ili je samo još jedan papirnati pokušaj bez stvarnih rezultata.
Dakle, zakon koji ste vi nama predočili nije predvidio evaluaciju učinka toga zakona u svom tijeku. I isto tako Odbor za zakonodavstvo je upozorio na nomotehničke propuste koji su bili kod izrade ovoga zakona, pa me zanima ako Vlada ne zna napisati zakon kako treba jeste li sigurni da ga se može provesti kako treba? Evo dva kratka samo.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine zastupniče.
Što se tiče nomotehnike i o tome da li Vlada piše loše ili dobre zakone ja mogu reći o svojim zakonima da su prošli test ustavnosti moji zakoni, koje sam predlagao mi kao Vlada i da su svi prošli taj test ustavnosti.
Što se tiče nomotehnike i primjedbe Ureda za zakonodavstvo bila je jedna, pa evo ja se nadam da ćemo i tu jednu ispraviti, vidjet ćemo i o tome ćemo se kao Vlada očitovati. Na zastupnicima je da kasnije odluče. Prema tome, što se tiče drugih okolnosti rekao sam da je ovaj zakon do sada riješio 28000 stambenih jedinica koja su na potpomognutim područjima omogućila stambeno zbrinjavanje naših sugrađana.
Spomenuo sam što to znači za branitelje, spomenuo sam što to znači za razvoj ovih krajeva, da ne govorim da smo izgradili brojne višestambene zgrade, obnovili energetski …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… brojne višestambene zgrade napravili, prema tome značajne su poboljšice ovog zakona napravljene.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Zahvaljujem potpredsjedniku i ministru Bačiću. Hvala svima koji ste sudjelovali do sada u raspravi.
Prelazimo na izvjestitelje odbora.
Želi li netko od izvjestitelja odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu.
Prvi na redu Klub zastupnika SDSS-a i poštovana kolegica Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem uvaženi predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre sa svojim suradnicima.
Dakle, važan je ovaj zakonski prijedlog čije izmjene i dopune čitamo i prelistavamo, pokušavamo ih učiniti boljim i dugo smo ih barem mi u Klubu zastupnika SDSS-a zazivali i kako dolaze sa područja koje se naziva i smatra potpomognutim svjesna sam važnosti revidiranja ovog zakonskog prijedloga u pravom smjeru naročito jer su ranije izmjene i dopune ovog Zakona ostavile neriješene situacije ili tzv. repove i posljedice o kojima se dugi niz godina govori, a kad to kažem mislim prije svega na bivše nositelje stanarskog prava sa područja Osječko-baranjske županije, tačnije iz grada Belog Manastira.
Upravo prošle godine sam po ko zna koji put skrenula pažnju na problem otkupa kadrovskih tzv. kadrovskih stanova u Belom Manastiru i napominjem kako predmetni stanovi nisu u direktnom vlasništvu Republike Hrvatske već različitih ustanova, škola, domova zdravlja, ljekarni, mirovinskog i zdravstvenog čiji je osnivač država, te u njima žive aktivni ili umirovljeni djelatnici spomenutih ustanova.
Neki od tih stanova u međuvremenu su prešli u ruke privatnih vlasnika koji su u njima živjeli dugi niz godina kakav je slučaj recimo sa stanovima FINA-e, ali moramo biti svjesni kako postoje i drugi brojni najmoprimci čiji status ove, sve do ove godine zapravo je status quo ili još bolje niti na nebu ni na zemlji. Veći dio bivših nositelja stanarskog prava nije imao mogućnost otkupiti predmetne stanove po povlaštenim uvjetima čime su, dakle stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge bivše nositelje stanarskog prava, odnosno druge zaštićene najmoprimce.
Najviše informacija kao što rekoh imamo o stanovima u vlasništvu školskih ustanova kojima je osnivač županija. Profesori i nastavnici su dobili na korištenje stanove i u njima se nalaze već dugi niz godina, neki i više od 40-tak i situacija počinje se komplicirati krajem 90-tih i početkom dve hiljaditih godina. Najprije županija izdaje suglasnost školama za prodaju bez obrazloženja pod kojim uvjetima treba prodati stanove, zatim na neki način se stavlja suglasnost na taj stand by. Škola ne želi ništa poduzeti bez županije dok županija istovremeno prenosi odgovornost na školske odbore uključuje se i DORH, ali sve je to bezuspješno. Poslije toga se uključuju i tijela na državnom nivou ali imam osjećaj kao da se, da je to zapravo sve unijelo jednu dodatnu konfuziju jer svi se smatraju nenadležnim za rješavanje, a godine prolaze.
Zato mislim da je današnji prijedlog zakona veoma važan i Zakon o zaštićenim najmoprimcima koji se primjenjuje od 1.1.'25. godine nisu bili obuhvaćeni ovi belomanastirski najmoprimci što je ogroman problem jer su sva nadležna tijela razgovarala početkom prošle godine uz obećanje da će se razgovori nastaviti brzo te da će obuhvatiti predmetne slučajeve, ali evo ništa od toga i zato se iskreno nadam da i ovim zakonskim prijedlogom Belomanastircima nećemo dati lažnu nadu jer su već previše puta ostali kratkih rukava.
Pozdravljam uvođenje novog Članak 47. koji kaže da JLS i regionalna samouprava i ustanove čiji su osnivači RH mogu korisnicima na njihov zahtjev omogućiti otkup stambenih jedinica u svojem vlasništvu na područjima primjene ovog zakona. Međutim, kao što sam rekla i u svojoj replici imam određenu rezervu jer ono što zabrinjava, a što mene zabrinjava još više zabrinjava osobe koje žive u stanovima u vlasništvu ustanova jeste upravo ta neodređena zakonska odredba koja kaže da mogu ali ne moraju. Dakle, zavisi od diskrecijske ocjene jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Upravo zato sam u kroz povredu Poslovnika smatrajući važnim istaći ovaj problem zapravo htjela ponudi jedno od rješenja a to je da se ipak ukoliko država želi stvoriti pravni okvir ona može na neki način uvjetovati ili pak nametnuti obavezu suradnje, nametnuti obavezu da se ovaj zakon provodi inače ćemo biti na istom kao ovih, svih ovih 30, svih ovih 30 godina.
Upravo zbog dosadašnje prakse različitih tumačenja oko nemogućnosti otkupa odnosno mogućnosti kriterija otkupa citirana odredba mora biti nedvojbeno jasna i eksplicitna da odluku o tome hoće li otkupiti stan ili ostati u statusu najma donosi samo i isključivo najmoprimci kako bi u budućnosti prevenirale se situacije da se stanovi dugogodišnjim stanarima i dalje ne prodaju usprkos pravnom okviru i interesu strana, strana, stanara.
Dakle, naš prijedlog je da do drugog čitanja bude navedeno da su jedince lokalne samouprave dužne omogućiti i stvoriti uvjete za otkup stanova uz na zahtjev korisnika inače se oni neće ponašati kao dobri domaćini. Možemo to i tako formulirati.
Ovim putem dakle pozivam da se prilikom donošenja uredba kojom će se definirati načini i kriteriji za utvrđivanje prodajne cijene obiteljske kuće ili stana sukladno ovom zakonu a na području primjene ovog zakona u obzir budu uzeta i ulaganja koja su najmoprimci imali dosad, a radi se dakle o nemalim ulaganjima imajući u vidu činjenicu da su ljudi, da ljudi u tim stanovima žive 20, 30, 40 godina.
Slijedeći na šta želim ukazati i sugerirati je Članak 48b. koji predviđa da bivšim nositeljima stanarskog prava na području i izvan područja primjene ovog zakona kojima je pravomoćnim rješenjem utvrđena pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u državnom vlasništvu nisu izvršeni jer ministarstvo ne raspolaže odgovarajućom stambenom jedinicom i da ne čitam dalje, dakle izmjene predviđaju da se naknada korisnicima stambenog zbrinjavanja određuje množenjem etalonske cijene građenja po četvornom metru stana s odgovarajućom površinom stana na koju korisnik ima pravo.
Ministarstvo graditeljstva je 25.7. ove godine donijelo podatak o etalonskoj cijeni građenja prema kojem postoje dvije etalonske cijene. Jedna se primjenjuje na Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji te se utvrđuje u iznosu od 1.315 eura po kvadratnom metru korisne površine stana. Druga se odnosi na sve ostale zakone, a iznosi 796,34 eura po metru kvadratnom. Kad se to prevede na stan od 60 kvadrata on bi iznosio 47.784,40 eura kad su u pitanju potpomognuta područja, a kada je u pitanju POS iznosi bi 78.900, sve to pomnoženo sa 1,2 kada je u pitanju dakle Jadran i grad Zagreb.
Iz priloženih podataka je vidljivo da isplaćeni iznosi neće biti dostatni za gradnju ili kupovinu stana odnosno kuće. Tom mjerom se neće riješiti problem stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava i za nas to u konačnici znači povrat, manji povratak ljudi. Država će na ovaj način uštedjeti, potrošit će se manje novca nego da osigurava stambene jedinice i time neće ispuniti svoju obavezu prema bivšim nositeljima stanarskog prava.
Smatram da je rješenje ovog problema ići u smjeru da se ta mjera korigira na način na neki od evo predloženih načina kako bi kompenzacija bila što bliža tržišnim cijenama gradnje nekretnina. Recimo, indeksacija etalonske cijene, automatsko usklađivanje barem jednom godišnje prema rastu građevinskih troškova, cijena materijala i rada. Drugo, regionalne razlike odnosno omogućiti da etalonska cijena ima bolje određene koeficijente koji razlikuju dakle između urbane, razlikuju urbane i ruralna područja ili velika grado… ili velikih gradova u odnosu na manje sredine. Treće, recimo povećanje faktora za realizaciju, faktor 1,2 je značajno povećanje od 20% ali je on nedovoljan. Možda da stavimo 1,3 odnosno 1,5 ovisno o lokaciji da se što više pokrije realni trošak stambenog zbrinjavanja.
I 4. je svakako primjena etalonske cijene za POS 1,315 eura bez obzira što bivši nositelji stanarskog prava nije nužno dakle novogradnja nego se radi o socijalnoj politici. Ovo su neki od prijedloga koje smo smatrali potrebnim iznijeti u ovom prvom čitanju.
Iskorak je brisanje jednog od uvjeta za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji ako konkretno da žrtva nasilja u obitelji nema dovoljno sredstava za osiguravanje odgovarajuće stambene jedinice nužne za stanovanje i ono što je važno istaći da prilikom prethodnih zakonskih promjena ukazivali smo da niti nakon produljenja dodatnog roka od 2.g. potencijalno neće prestati razlozi zbog kojih je doneseno prvotno rješenje, pa smo ukazali da bi se takvo stambeno zbrinjavanje trebalo zapravo omogućiti sve dok traju okolnosti zbog kojih je odobreno, pa navedeno predlažemo i sada.
Također smatram da bi trebali biti fleksibilniji i zauzeti jedan fleksibilniji pristup koji bi umjesto isključivo vremenskih rokova koji se odnose na 5 i na 10.g. zabrane otuđenja neovisno o okolnostima trebalo uzimati u obzir različite pojedinačne stvarne životne situacije iz prakse, pogotovo kada se zbog dobi ili zdravstvenog stanja ili nastanka ili progresije invaliditeta ili povećanja broja članova u obitelji rođenjem ili usvajanjem djeteta ili nekog drugog opravdanog razloga, stanovanje u određenom objektu više ne zadovoljava stambene ili neke druge egzistencijalne potrebe, a što se može dakle svakako dakle pronaći jedan, jedan, pronaći nekoliko rješenja za ove, za ove situacije, ne mora to nužno biti određivanje isključivo ovog roka kao što je sada nametnuto nego imati u vidu i druge životne okolnosti.
Svakako mi u Klubu zastupnika SDSS-a smatramo da je ovaj zakonski prijedlog dobar uz dobronamjerne sugestije koje sam iznijela, a za koje se iskreno nadam da će biti uvrštene jer ćemo konačno riješiti dugogodišnji problem ljudi iz Baranje, različitih nacionalnosti, različitih životnih priča, koji dugo žive u tim stanovima i koji su imali dosta ulaganja, te više ne mogu i ne smiju čekati na rješavanje svojeg stambenog pitanja, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovana zastupnica Kristina Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Danas su pred nama dopune i izmjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima za koji je predlagač, čuli ste danas u raspravi i u uvodnom izlaganju, tvrdi da olakšava neke procedure oko dodjele državnih stanova, kuća ili građevinskih zemljišta na potpomognutim područjima, dodatno se definira procedura oko dodjele građevinskog materijala, procedure otkupa itd..
Cijeli zakon i ove izmjene napisane su kao da se radi o nekim hipotetskih nekretninama koje će županije dijeliti nekim hipotetskim ljudima po hipotetskim cijenama i hipotetskim kriterijima, a ključni elementi koji bi trebali zanimati svakoga u Hrvatskoj, ne samo ovaj visoki dom je o kojim se stanovima tu zapravo radi, tko uopće zna koji su to stanovi, gdje se nalaze, u kakvom su stanju, po kojim kriterijima će se bodovati te liste prvenstva i po kojim cijenama će se one kasnije moći otkupiti odnosno da li će tu biti povlaštenih osoba ili ne.
U pripremi ove rasprave raspitala sam se malo na terenu što se događa sa zgradama i stanovima koje je država izgradila kao zamjenske objekte za stradale u potresu jer mi se čini da se ove izmjene zakona između ostalog upravo i donose za takve stanove. Prema informacijama iz Jasenovca i Gvozda gdje su u Sisačko-moslavačkoj županiji napravljene te zgrade, stanovi su uglavnom prazni. Država je nakon potresa kao prioritet gradnje zamjenskih zgrada po špranci postavila Općine Jasenovac, Dvor, Gvozd i Topusko iako su potrebe za stanovima već tada bile daleko veće u Petrinji i Glini koji su isto tako kasnije izgrađene.
U Jasenovcu npr. znam ljude koji žive u kući koja je oštećena od vremena potresa, čekaju početak obnove kuće, čekaju smještaj u zamjenskom stanu, gledaju dakle iz svoje kuće u tu zgradu novosagrađenu koja je sa praznim stanovima, ali ne mogu si pomoći i nitko im dosada nije pomogao.
U Petrinji pak zamjenske stanove koje su neke osobe ponovo po nepoznatim kriterijima dobili od države da, da se zbrinu nakon potresa, možete naći na internetskim oglasima da se iznajmljuju.
Zato sam i ja još dok sam bila gradonačelnica tražila od upravo ministarstva, od ministra Bačića, ne popis ljudi nego broj ljudi koji su se javili da su zainteresirani za stambeno zbrinjavanje jer sam željela javno objasniti i objaviti podatak koliko stanova se dodjeljuje i koliko je dosada zainteresiranih osoba kako bi se svi mogli na vrijeme javiti i kako bi ta informacija bila svima jednako dostupna. Iz ministarstva sam dobila odgovor da šta će meni taj podatak, a kad sam im detaljno objasnila i telefonski i pisanim putem zašto želim taj podatak, dakle ne ime i prezime, nego samo brojku zainteresiranih ljudi koji su im se prijavili za određeni limitirani broj stanova, tada je nastupila šutnja administracije.
Zašto, zašto je mene to zanimalo, zašto me to i dan danas zanima? Zanima me i sve bi trebalo zanimati, kako se upravlja sa državnom imovinom i o kojoj imovini mi ovdje zapravo govorimo. To pitanje se ovim prijedlogom izmjena i dopuna zakona ostavlja diskreciji između ministarstva i županijskih uprava. Naime, ministarstvo će prema ovom zakonu do 15. travnja svake kalendarske godine dostaviti županiji popis raspoloživog stambenog fonda koji je nama trenutačno nepoznat, jednako su nam nepoznate i odredbe uredbi koje će Vlada tek naknadno donijeti, a u kojima će se regulirati kako će se vrednovati državna imovina po kojim kriterijima će se dodjeljivati i kako će se odrediti njezina cijena.
Jako puno nepoznanica i diskrecijskih odluka, a u pitanju je državna imovina velike vrijednosti koja može utjecati na sudbine većeg broja ljudi. Među njih predlagači uključuju čak i one koji se negdje u, koji su negdje u nekom veleposlanstvu Hrvatske izjavili da im je prabaka bila krštena u nekoj hrvatskoj župi i na temelju toga doći će u Ministarstvo za doseljenje Hrvata u ove prostore, nama poznatije kao Ministarstvo demografije i ostvariti ista prava kao i hrvatski državljani sa recimo 15.g. prebivališta upravo na tom potpomognutom području.
Kod donošenja nekih izmjena zakona Klubu SDP-a će jedan od kriterija za ocjenjivanje uvijek biti doprinos ili taj predloženi zakon veće transparentnosti državnog sustava ili ne. Ovaj prijedlog je koncipiran tako da sve bitne stvari ostavljaju u ingerenciji Vlade da ih riješi naknadnim uredbama, odlukama ministar, ministra graditeljstva i državne imovine dok županije odrađuju proceduru na terenu ponovno sa nekim svojim povjerenstvima i nekim svojim diskrecijskim pravima.
Ne da nema transparentnosti nego je sve koncipirano tako da o dodjeljivanju odlučuje jako uzak krug ljudi koji nikome ne polažu račune. Malo je za reći da nemamo povjerenje u upravna tijela većina županija koja pokrivaju potpomognuta područja, niti u dobre namjere ministra nadležnog za dodjeljivanje državne imovine. Jer da ne bude zabune, dodjeljivanje državne imovine na korištenje u pravilu znači i pravo na otkup po bagatelnoj cijeni, pravo na darovanje koje se također diskrecijsko provodi.
Da se vratim na one prazne zgrade i stanove koji su sagrađeni bez ikakvih kriterija…/Govornik se ne razumije./… za žrtve potresa, a u ovom zakonu vidimo da su namijenjene za podjelu prema kriterijima koji se još uvijek smišljaju u vladinim kabinetima. Ključna je stvar da će se ti stanovi dodjeljivati u najam od 37 centi, ponavljam 37 centi po m2, a da će se moći otkupiti nakon 10.g. najma po nekim naknadno utvrđenim, vjerojatno povlaštenim uvjetima.
Klub SDP-a će podržati donošenje odredbi koje omogućuju dugogodišnjim korisnicima nekretnina, bilo oni stanovi ili kuće koje su u vlasništvu JLPS ili da na području primjene ovog zakona ostvare otkup tih stanova po povoljnijim uvjetima odnosno sukladno ovom zakonu odnosno da se izjednače prava onih koji su bili u državnim stanovima sa onih koji su bili u gradskim stanovima, a nalaze se na području posebne skrbi. A posebno pohvaljujemo rješenje za žrtve obiteljskog nasilja budući je to korak u pravom smjeru s obzirom da su dosada bili prepušteni isključivo na skrb JLS i civilnog društva. Doduše, pitanje je kako će žrtva nasilja sa pretrpanim i preopterećenim sigurnim kućama dočekati čak i nepravomoćno rješenje, da li će to bit na ulici ili će to biti u stanu ili kući sa istim tim nasilnikom, to ovaj zakon trenutno ne zanima.
Klub SDP ne podržava donošenje ovih izmjena zakona u ovom obliku, no ostavljamo mogućnost da ćemo podržati zakon ukoliko se u drugom čitanju bolje i dodatno reguliraju kriteriji za stambeno zbrinjavanje kroz dodjelu državne imovine na potpomognutim područjima, te da se većina ključnih pitanja, a to je tko, što, kako i pod kojim uvjetima ne prepusti diskrecijskom pravu nekom županijskom referentu, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani, poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Pred nama je izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.
Kao što je uvodno ministar tako dosta re…, dosta žučljivo rekao, rekao je kako evo ovo je zakon kojim se rade određeni iskoraci, on obilazi teren, puno zna, za vrijeme dve i po godine kolko je on ministar strašno puno se je napravilo i okej i ja mogu priznati da su neke stvari napravljene, ali ajdemo od početka.
Prvo ću onako nekako nježno i pozitivno, a onda doći do zapravo svih onih opasnosti koji vrebaju iz ovog zakona. Kao prvo, hrvatska država ne može biti nekom majka, a nekom maćeha, kroz ovaj zakon će ponovo država biti nekom majka, a nekom maćeha. Činjenica je da mi imamo dijelove koji su devastirani s ratnim zbivanjima o kojima u toj konotaciji smo proteklih dana, ali i u nekoj drugoj konotaciji govorili. Ja apsolutno se zalažem za to da država treba pomoći određena područja, da mora imati određene mjere za određena područja, pogotovo koja su demografski devastirana. Bitne mjere su vezane uz stambenu politiku jel ono što je ljudima važno važne su im dvije stvari, jedna stvar da im osigurate posao da mogu raditi, da mogu nešto zaradit, druga stvar je da im osigurate mogućnost stanovanja i stambena politika je izuzetno bitna i izuzetno važna. Tragom toga mi imamo red zakona kojim se definiralo stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima i svaki put dođemo do određenih novina.
Svaki zakon kad malo čitam i gledam gledam na dva načina, jedan način je onaj tehnički način da vidimo da li imamo sve elemente, kako je napravljeno, što znače prijelazne i završne odredbe, iz toga možete puno pročitati, a drugi je onaj stručni i suštinski, pa ajdemo malo o tehničkom načinu. Dobivamo zakone na različite načine opremljene, zakon ovaj koji smo dobili opremljen je ja bih rekla ono elementarno, kaže osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom i sad imamo taksativno navedene sve one alineje, a da o tome svemu zajedno nema malo mesa, da ne kažem da u startu nešto ne štima. U istom obrazloženju stoji, zakon nam je uspostavljen učinkovit, efikasan i operativan sustav mjera i aktivnosti u cilju poticanja povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima, a onda je rečeno da uvodimo novi model stambenog zbrinjavanja. Dakle ili ovaj model nismo razvili do kraja ili nešto ima potrebe da uvodimo taj novi model. Tu je probao objasniti ministar Bačić da taj novi model se zapravo odnosi na način kako će netko moći okupiti, kupiti stan i tamo gdje nema mogućnosti dodjele da će se otkupljivati.
Sad dolazimo do slijedećeg problema. Nakon 35 godina gdje smo uspostavljali sve moguće sustave, sve moguće aplikacije, sve moguće popise da li bi jedna pristojna zemlja koja želi biti pristojna zemlja imala na jednom mjestu evidentirano bazu da znamo koliko stanova je u vlasništvu države, koliko stanova je u vlasništvu različitih pri tom države mislim svih mogućih ministarstava, svih javnih poduzeća, koliko je stanova u vlasništvu gradova, općina, koliko je stanova u vlasništvu svih onih tijela koja su finan… da tako kažem koja su financirana iz proračuna, da to znamo na jednom mjestu. Da iz tog jednog mjesta jednako tako znamo koliko od toga ih je useljivo, koliko od toga ih je neuseljivo, koliko od toga ih je, jučer uvijek digresija padne na pamet pa mi ode misao dalje ali vratit ću se na bazičnu misao. Jučer je bio prilog u jednom našem dnevniku, ja sam to gledala kasno da država prodaje stanove i onda je bio prilog stan od 14 kvadrata koji pitanje je li uopće može biti stan po nekakvim drugim kriterijima. Mi imamo pravilnik što može biti stan pa kaže koliko mora imati stambenog prostora, ali neću u to ulazit.
Dakle, ono što u uopće, dakle država to prodaje. Da li nakon 35 godina imali smo AUDI imali smo DUUDI, imamo probajte vidjeti sve one revizije koje su revizije jedinica lokalnih samouprava. Nema ni jedne revizije koja nisam vidjela gdje nije bilo navedeno da nema dobro evidentiranu nekretninu u svojem vlasništvu. Jednom prilikom sam jednog kolega je tu koji gradonačelnik jednog grada pitala ko… je li vi znate koliko vi ko grad imate stanova, koliko imate u svom portfelju stanova i koliko stanova eventualno imate praznih, a mogu biti useljivi da nekom da možete nekom nešto ponuditi. I onda se ispostavilo, on je odgovorio što je. Dakle, nakon 35 godina pa bilo normalno i logično da mi imamo to na jednom mjestu evidentirano i da znamo s čim upravljamo.
Ministar na jednu od replika koje je bilo vezano otprilike to je odgovorio koliko on u ministarstvu koje upravlja državnom imovinom, koliko oni imaju, ali pri tom i Ministarstvo obrane ima svoje, Ministarstvo branitelja ima svoje, sva druga ministarstva imaju svoje i svi to skrivaju ko zmija noge. Dakle, nije stvar da sad vi, neko ministarstvo koje kaže ok i ja imam, imam te stanove, to su mi kadrovski stanovi, ja mislim da za određene za Ministarstvo obrane i trebaju biti neki kadrovski stanovi, tako se je nekad zvalo pa ajmo ih zvat da znamo šta je, ali dajte da znamo koliko toga mi imamo, s čim mi raspolažemo. Vidjela sam nebrojeni broj zakona kojim je riješeno rješavat ćemo državnim stanovima, hoćemo ako ih ima, ako ih nema s čime ćemo rješavat. Ne znam.
Dakle, baza onom obrazloženju zakona kad dođe, prvo i osnovno bi bilo zgodno da imamo taj podatak pa da s tim podatkom dalje možemo raditi, s tim podatkom dalje možemo definirati i vidjeti što i kako dalje.
Ministar je i moram se referirati u nekoli… u nekoliko navrata kad su naravno kolege, a vidi čuda baš s ove desne strane iako i na lijevoj strani ima i sadašnjih i bivših načelnika i gradonačelnika, ali vidi čuda možda je to slučajnost pa sam ja plavuša pa eto vjerujem u slučajnosti, možda baš s ove desne strane je svaki put rekao pa bio sam kod vas pred mjesec dana pa smo potpisali ugovor za 6 stanova, pa bio sam kod vas pred 2 mjeseca pa smo potpisali ugovor za 12 stanova, da, da znate da ćemo doći. A kolegici koja je dugogodišnja načelnica s ove lijeve strane je rekao pa vi to opće ne razumijete. Otprilike je tako bilo.
I opasnosti koji prijeti iz ovog zakona su te opasnosti i nitko me ne može uvjeriti da tako nije. Dakle, to su one opasnosti koje prijete. Put do pakla popločen dobrim namjerama stoje iza ovog zakona.
Ja principijelno mislim slijedeće, da zaista jedinica lokalne samouprave i država zajedno trebaju graditi nekretnine. Mislim da u tim nekretninama moraju biti i nešto što su se prije zvali kadrovski stanovi iz jednostavnog razloga da budete, da možete dobit liječnike kojih nema, da možete dobiti sav onaj kadar koji nema i da netko od mladih ljudi kaže ok nemam nikakav problem pritom idem raditi 2 godine u Gospić, znam da ću tamo imati stan i riješeno sve, nakon 2 godine Gospića ću otići raditi ne znam u Ilok slijedećih 6 godina, onda ću su se u jednom času negdje skrasit. To je normalna stvar i normalno tako je i mislim da to treba imati. I mislim i nemam nikakav problem da tu bude i nekakav drugačiji, dakle da bude i definiran najam koji je.
Ali ono što sam apsolutno sigurna a to je mi imamo sad ministarstvo kojem je na čelu potpredsjednik Vlade. Nemamo više da je po različitim ministarstvima. U tom ministarstvu je kompletna politika prostornog uređenja RH. U tom ministarstvu je kompletna politika upravljanja imovinom RH. U tom ministarstvu je kompletna stambena politika RH gdje govorimo o priuštivom stajmu, o priuštivom stanovanju, o priuštivom najmu i sve ostalo. Za stanovanje smo zna… za što imamo problem sa stanovima znamo tko nam je krivac. Krivac je kratkoročan najam to smo ocijenili da nam je to krivac, krivci su svi oni koji daju stanove u kratkoročni najam jer da oni ne daju mi bi imali stanove i mogli kupovati stanove po povoljnijim cijenama. To je laž i to možda da budem malo pristojnija pa da kažem da je to neistina.
Kad su cijene stanova u Hrvatskoj počele rasti? U trenutku kad sadašnji ministar Bačić, tad nije bio ministar ali je bio na čelu kluba HDZ-a, ministri su bili neki drugi da ne spominjem one jer od tih od te druge plejade ministra od ministara jedan je osuđenik, drugi je završio direktno u zatvoru, a treći je nestao kao da ga nikad nije ni bilo i taj se skriva da ga više niko nikad ne spominje pri tom mislim onog trećeg koji je bio prije ministra Bačića, oni su tad krenuli sa modelom koji je zagovarao sadašnji ministar Bačić, a to su bile subvencije na kamate za kredite.
Što je bio rezultat svega toga? Rezultat toga je bio da su cijene stanova u Hrvatskoj prije nego što se to desilo sa svjetskog aspekta i EU krenule rast. Prvi koji je na to upozorio je bila HNB i niko nije htio slušat.
Stoga model koji ministar Bačić u svim svojim prijedlozima zakona zagovara, a to je da država nekom nešto plaća, da država nekom da novce za zamjenu jer ne može riješit stan i ostalo pa mu za zamjenu daje novce su modeli koji su ministru Bačiću vrlo bliski. To su opasni modeli, opasni su modeli iz jedne stvari jer ja mislim da postoji drugi načini kojima to može biti i koje možete doradit, to je prva stvar. A druga stvar, kad u odgovorima na replike vidite tu razliku između desnog i lijevog dijela, pa u desnom svi načelnici i gradonačelnici sve znaju, tamo će sve oni svi znaju kad i šta se moraju javit, a sa lijeve strane dugogodišnji načelnici ili gradonačelnici pojma nemaju onda je apsolutno jasno kako će se provoditi i odredba čl. 48.b koji kaže da pravo na stambeno zbrinjavanje na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije nije to područje potpomognuto ili ono koje graniče s obalnom linijom da će taj iznos koji će tu biti utvrdit će država on će se pomnožiti s koeficijentom geografske lokacije koja iznosi toliko koliko iznosi 1,2 jer se ovaj zakon odnosi i na bivše nositelje stanarskog prava koji su na području, a i izvan područja primjena ovog zakona. Tolko o tome, pa sad ajmo mi to svi zajedno da ja nisam zloguki prorok samo zaključit što se iza ovog skriva.
Jednako tako u zakon smo uveli i mogućnost stambenog zbrinjavanja hrvatskih iseljenika, potomaka hrvatskih iseljenika kao i članovi njihovih obitelji iz hrvatskog iseljeništva. Nemam ja ništa protiv nas ima 3 miliona i 600, kažu demografi da nas zahvaljujući stranoj radnoj snazi prema kojoj se odnosimo na način na koji se odnosimo u Hrvatskoj ima negdje oko 4 miliona, nemam ništa ni protiv da se potomci hrvatskih iseljenika vraćaju, nemam ništa ni protiv da oni im dolaze, da tu žive, da rade, nemam ništa ni protiv toga da upisuje fakultete. Na fakultetima i ovako i onako imamo sve manje djece se upisuje, imamo praznih mjesta za upis na to, ali ajmo nekako probati biti majka prema našim sugrađanima koji uredno tu žive, koji uredno tu rade, koji se uredno pate, koji uredno idu u trgovinu koji se pate s ovom inflacijom i sve ostalo, ajdemo probati kroz cijeli set zakona vodit računa da budemo majka njima, a ne da budemo odjedanput vrlo blagonakloni prema svemu drugom, a domaćima da budemo maćeha.
I jedna stvar koju moram reći, dakle ja apsolutno podržavam i mislim da treba biti tih tzv. kadrovskih stanova pa kako ih god hoćete zvati, da oni moraju biti po drugačijim uvjetima i sve ostalo, ali svaki put kad krenemo s dobrim namjerama to završi nekako drugačije.
Pitanje je koje sam postavila ministru Bačiću, pitanje koje je pokrenula i kolegica Ikić Baniček prije mene, na području Siska i Sisačko-moslavačke županije prema svemu sudeći bit će napravljeno tisuću stanova koji će biti u vlasništvu RH, koji će se po čudnim kriterijima davati u priuštivi najam i baš zanimaju me i ti kriteriji i zanima me da li ima tisuću obitelji koji zaista u ovom trenutku su spremni i trebaju ići u model priuštivog najma. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Loris Peršurić. Izvolite.

Peršurić, Loris (IDS)
Evo hvala puno. Poštovani potpredsjedniče Sabora, predstavnici ministarstva, kolegice i kolege, evo dobar dan svima.
Pred nama je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, pozdravljamo svaku mjeru koja olakšava povratak i ostanak ljudi na ovim područjima, ali i dalje imamo nekoliko komentara. U biti puno je više tu komentara, ali evo nekako sam maknuo sve one komentare da se ne ponavljam sa kolegicama i kolegama koje su i prije mene nešto o tome govorili i nešto naveli.
Najvažnija novina je uvođenje otkupa neuseljivih stanova u državnom vlasništvu te darovanja građevnog zemljišta tj. materijala, pardon, za popravak stanova u potkrovljima ili zadnjim etažama obiteljskih kuća. To su koraci koji mogu olakšati pristup stambenom prostoru, ali bez povećanja samog stambenog fonda i dodatnog ulaganja mnoge će obitelji i dalje ostati na dugim listama čekanja, ali u svakom slučaju dobro je i ovo da se krenulo u tom smjeru. Pri tom moram istaknut da iako ovdje govorimo o stambenom zbrinjavanju u potpomognutim područjima rješavanje stambenog pitanja gorući je problem, al doslovno cijele Hrvatske, posebno bih reko u njenim najrazvijenijim dijelovima jer primjerice jedan učitelj ili liječnik zarađuje slično ili čak ću reć isto, a troškovi života su doslovno neusporedivi. Moramo imat u vidu da svi krajevi Hrvatske imaju slične potrebe u najosnovnijim uslugama za funkcioniranje društva, to su mislim o liječnicima, njegovateljima ili njegovateljicama, medicinske sestre, odgojitelji, učitelji itd. bez promišljanja kako osigurati dovoljan fond stanova za te potrebe sve teže će bit funkcionirati, a posebno u nekim manjim sredinama.
Evo posebno želim istaknuti dio prijedloga koji se odnosi na žrtve isto tako obiteljskog nasilja, proširenje mogućnosti stambenog zbrinjavanja za ove osobe uz prihvaćanje i nepravomoćnih presuda važan je iskorak u zaštiti tih najranjivijih skupina. Brža i učinkovitija podrška ženama i djeci koja bježe iz nasilnih odnosa doslovno može značit razliku između sigurnosti i opasnosti. To sigurno pozdravljamo i podržavamo. No upozoravamo da se ovdje ne smije stati potrebno je osigurat dovoljno sigurnih stanova i pratećih socijalnih usluga kako bi se ta zaštita u praksi doista i ostvarila.
Pozitivno je isto tako i povećanje novčane potrebe za ugradnju materijala s 25 na 50%, ali pitanje je hoće li to dovoljno biti u uvjetima stalnog rasta cijena građevnog materijala, no u svakom slučaju dobro je. Sigurno netko od nas ovdje danas je i spomenuo kako te cijene doslovno rastu iz dana u dan zato evo čisto napominjem, ali u svakom slučaju podizanje tog postotka s 25 na 50% u svakom slučaju je jako dobro. Stoga tražimo isto tako da se osigura jasni plan financiranja, jača suradnja s lokalnim zajednicama i poseban značaj da na rješavanje stambenog pitanja posebno naših mladih i obitelji sa djecom.
Podržavamo cilj zakona, ali tražimo da se ne ostane na dobro napisanim odredbama, potrebni su konkretni resursi i praćenje provedbe kako bi se svaka obitelj, a osobito žrtve nasilja npr. mogla stvarno i sigurno zbrinuti.
Također zaključio bih još jednom naglasio činjenicu da rješavanje stambenog pitanja kao i podrška u stambenom zbrinjavanju svima nama moraju biti prioriteti jer nažalost svjesni smo svi živimo u vremenima kad je rješavanje osnovnog životnog pitanja za mnoge postalo nedostižno. Jedino se tako kontinuiranim mjerama kroz više godina mogu očekivati pomaci i na tom i na tome stalno treba raditi.
Nažalost, vjerojatno je trebalo krenuti puno prije, na to se upućivalo, pogotovo s naše strane sa nekakvih razina lokalnih samouprava jer odavno smo nekako konkretno govorili da je to jedan problem koji treba se sagledati sa nacionalne razine pa onda spustiti sve niže, no dobro u svakom slučaju okrenulo se i samo na tome treba sada ustrajat i vjerujem da evo do drugog čitanja i do donošenja tog zakona da će se uvrstiti i nekakvi prijedlozi, savjeti evo koje sam ja nešto naveo, a i kolege zastupnici koji su danas isto tako spomenuli. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Ivan Bugarin. Izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani predstavnici ministarstva, državni tajnici, poštovane kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, P.Z. 177, radi se o zakonskom prijedlogu koji ne samo da nastavlja politiku RH u brizi na potpomognutim područjima nego i donosi niz novih rješenja.
Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji je na snazi od 2019.g. već je dao značajan doprinos povratku stanovništva, naseljavanju i ostanku obitelji u krajevima koji su bili pogođeni ratnim razaranjima, gospodarskom zaostajanju i velikim iseljavanjem. Ovim izmjenama i dopunama želimo učiniti dva ključna koraka poboljšati, pojednostaviti postojeće modele kako bi građani brže ostvarivali svoja prava, uvesti nove mogućnosti stambenog zbrinjavanja kako bismo odgovorili na izazove na koje su nam ukazali jedinice lokalne samouprave i sami korisnici.
Naš krajnji cilj ostaje isti, stvoriti uvjete da ljudi žive, rade, zasnivaju obitelji na tim područjima, da ostanu u Hrvatskoj, a oni koji su otišli da se vrate.
Dopustite mi da … nekolko važnih novina koje ovaj zakon donosi. Uvodi se mogućnost otkupa neuseljivih stanova u državnom vlasništvu te darovanje građevinskog materijala za povratak stanova popravak stanova u završnim fazama i etažama obiteljskih kuća, izjednačuje se iznos najamnine za sve korisnike stambenog zbrinjavanja na području primjene zakona u visini zaštićene najamnine od 0,36 eura po metru kvadratnom, proširuje se mogućnost stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji uključujući i situacije kada je presuda još uvijek nepravomoćna, time pružamo mogućnost i zaštitu osobama koje su se našle u iznimno teškim životnim okolnostima. Po prvi put se u zakonu uvodi mogućnost da se hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima i obiteljima omogući stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj. To je jasna poruka našim ljudima u inozemstvu.
Jedinice lokalne samouprave i ustanove koje imaju stanove u vlasništvu također mogu ponuditi njihove stanove na prodaju pod povoljnim uvjetima na tržištu, na taj način se daje mogućnost da jedinice lokalne samouprave daju podršku svojim ljudima. Uvode se veće potpore za građevinski materijal, obnova zajedničkih dijelova zgrada, ali i prijelazna razdoblja od tri godine koje izgube status potpomognutog područja.
Zakon detaljno uređuje provedbu programa pomoći Vlade RH za povratak Hrvata u BiH kroz darovanje građevinskog materijala i druge oblike potpore. Što ovaj zakon donosi u praksi? Znači više useljenih kuća i stanova na potpomognutim područjima, znači manje napuštenih objekata i više obnovljenih domova, znači da će mlade obitelji imati priliku riješiti stambeno pitanje i ostati živjet u svojim krajevima, znači da će žrtve nasilja dobiti sigurno utočište, znači da će naši iseljenici imat realnu mogućnost vratit se u Hrvatsku i ovdje gradit svoju budućnost. Sve to izravno donosi demografskoj obnovi i gospodarskom razvoju RH. Važno je naglasiti provedba ovog zakona neće tražiti dodatna sredstva iz državnog proračuna. Sredstva su već planirana u okviru financijskog plana Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Poštovane kolegice i kolege ovim zakonom ne mijenjamo samo procedure i članke, ovim zakonom mijenjamo životne prilike tisućama ljudi. Omogućujemo im da ostanu, da se vrate, da se osjećaju sigurno i dostojanstveno. Ovo nije samo zakon o nekretninama, ovo je zakon o ljudima, o obiteljima, o povratku života u naše krajeve.
Klub HDZ-a će podržati ove izmjene zakona.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani zastupnik Živković i zastupnica Polović.
Najprije poštovani zastupnik Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Za početak moram demantirati ministra kada kaže da država ne može odrediti gradovima i općinama kako mogu raspolagati svojom imovinom s obzirom da evo već sada u postojećim zakonskim rješenjima imamo situacije gdje je to moguće i gdje država obvezuje jedinice lokalne i regionalne samouprave da prodaju svoju imovinu. Radi se o Zakonu o hrvatskim braniteljima i gradovi i općine redovito poštuju tu odredbu zakona i prodaju svoju imovinu. Tako da argument da se to ne može napraviti jer država ne posjeduje tu ovlast i ne posjeduje tu mogućnost u ovom slučaju je jednostavno neispravan argument.
Konkretno volio bi da dvije stvari raspravimo u kontekstu ovog zakona. Prva je nepravda vezano za slučaj zaštićenih najmoprimaca. Podsjetit ću da su to osobe koje su kao i drugi nositelji stanarskog prava dobili stanove koje u pravilu nisu birali i da su te stanove i da te stanove oni nisu mogli za razliku od drugih nositelja stanarskog prava, nisu mogli otkupiti nakon što je država privatizirala taj društveni stambeni fond.
Naknadno su utvrđeni upravo da su ti stanovi u kojima oni žive stanovi koji se trebaju vratiti svojim vlasnicima, međutim u trenutku kad su oni useljavali u te stanove oni to nikako nisu mogli znati. I sada među te dvi… među tom kategorijom ljudi koji nisu mogli znati u koje stanove useljavaju opet radimo dvije potkategorije. Jedna je ona koji su, za koju je utvrđeno vlasništvo da su u privatnim stanovima, a kod drugih da je vlasništvo utvrđeno da su u stanovima u javnom vlasništvu. Tako da ovi koji su dva put imali nesreću da su se našli u stanovima kojima će se nekima drugima vratiti imaju nesreću da, da zapravo spadaju pod mjere koje je država, država sada ponudila i da neće imati priliku otkupiti te stanove po povoljnim cijenama kao što su svi drugi koji su bili u usporednoj situaciji imali.
Ovi koji su imali tu nesreću dva puta njima se ovih dana određuje nova najamnine, najamnine koje su puno veće nego dosadašnje, najamnine koje mnogi od njih ne mogu plaćati i koji u prosjeku, to su ljudi koji u prosjeku imaju 71 godinu. I nažalost to je naravno samo prvi korak do toga da se te ljude isele iz stanova u kojim su mnogi od njih proveli većinu njihovih života.
Njima se kao kompenzacija nude stanovi koji ne postoje i alternativno im se nude sredstva koja nisu dostatna pa ni za običnu garažu, a nisu ni blizu tome da riješe svoje stambeno pitanje sa tim sredstvima. Vidimo da i u ovom zakonu se pribjegava istim tim rješenjima i da se za bivše nositelje stanarskog prava, ali ovaj put barem se iskreno kaže za koje ne postoje stanovi, iako je to i situacija i za slučaj Statileo da ti stanovi ne posto… ovdje se to barem iskreno kaže, ti stanovi ne postoje i da se njima nudi isplata u gotovo jednakom iznosu tj. u jednakom iznosu kojem se nudi isplata ljudima u slučaju Statileo. Ti iznosi nisu dovoljni za rješavanje stambenog pitanja i tim iznosima ljudi neće moći riješiti svoja stambena pitanja. Dakle, u ovom slučaju imamo copy paste već lošega rješenja.
I u kontekstu ovog zakona gdje se stvarno potiče da poz… da stanovi koji jesu državno vlasništvo da se po značajno manjoj cijeni zaštićenim najmoprimcima proda te stanove tu vidimo da postoji pravedni način što se može napraviti sa ljudima koji su u statusu zaštićenih najmoprimaca. To je upravo da se osigura da oni po uvjetima koje su svi drugi imali otkupe te stanove i nadamo se da će ovi koji su još uvijek u tom statusu moći otkupiti od države te stanove.
U tom kontekstu je zapravo i još vidljivija ta nepravda koja se događa onima koji neće imati to pravo i onima kojima se nude mjere kompenzacijske tzv. mjere koje ni približno ne dovode do istog ishoda koji su imali ovi drugi.
A reći ću i ovo. Država koja je spremna oko 2 tisuće tih umirovljenika iseliti a koja u isto vrijeme nije spremna gotovo ništa napraviti da se sukobi sa špekulativnim kapitalom, koja dopušta sustav, ali ne samo da ga dopušta nego da gdje koja potiče sustav gdje su preprodavatelji, špekulanti i ostali ljudi koji kupuju svoje stanove sa gotovinom, da oni budu ti koji dominiraju na našem tržištu nekretnina, e ta država ne samo da nije socijalna nego ne ispunjava svoju temeljnu funkciju. To je država koja prvenstveno radi u funkciji kapitala i interesa kapitala.
Drugo pitanje o kojem sam htio pričati u sklopu ove rasprava i koje mi nije potpuno jasno. Vidim da se spominjalo na Odboru za regionalni razvoj i fondove EU gdje se pohvalila ideja korištenja fondova za stanogradnju na potpomognutim područjima je zapravo pitanje, a to sam čuo već više puta da je to nekakvi okvirni plan, pitanje je zašto bismo koristili europske fondove isključivo za stanogradnju na potpomognutim područjima. Kao što sam rekao, shvaćam da je to trenutni plan zato jer upravo potpomognuta područja kolko god jesu deprivirana, to su ipak područja u kojima je razlika između ponude i potražnje najmanja, to su upravo područja gdje je cijena kvadrata najniža i ako već imamo priliku koristiti europske fondove za povećanje priuštivosti stanovanja i ako to možemo koristiti za stanogradnju mislim da bi kao država trebali dio tih sredstava izdvojiti i za stanogradnju na područjima koji nisu, u kojima je ponuda i potražnja puno različita, u kojim cijena kvadrata, pa evo negdje raste na godišnjoj razini i do 14% i u tom kontekstu pozivam evo da, ljude iz ministarstva i Ministarstva fondova EU da razmisle mogu li sredstva namijenjena za stanogradnju koristiti i u drugim područjima kako bi se direktno utjecalo na priuštivost stanovanja.
Kao što sam reko, u tim područjima stvarno je i cijena najma je stvarno niža, ali i utjecaj špekulativnog kapitala u tim područjima stvarno niži i u tom kontekstu evo moram reći da i ovaj kriterij koji se povećava za preprodaju nekretnina, koji se povećava na 5.g. je možda možemo govoriti o nekom višku kriterija jer teško možemo govoriti da će na tim područjima puno ljudi uspjeti zarađivati od nekretnina, međutim možda ne bi bilo loše da se do drugog čitanja razmisli o tome da umjesto kriterija godina kada se može preprodati ili ne, da se stavi mogućnost prvokupa JLRS tj. države da mogu ukoliko neko želi se iseliti iz toga i preseliti negdje drugdje da država, pogotovo istoj cijeni usklađenu za inflaciju, može otkupiti taj stan i na taj način, ili tu kuću, i na taj način ipak povećavati svoj stambeni fond, pa i u mjestima gdje je on tradicionalan, pa kako i piše u prijedlogu zakona u obrazloženju gdje je stambeni fond gotovo nepostojeći. Na taj način bi ipak na neki način mogli dugoročno osiguravati da se taj stambeni fond povećava i da država ima veći fond imovine s kojim može raspolagati. Pa evo, pozivam vas da do drugog čitanja razmilite i o toj mogućnosti i prepuštam kolegici daljnju raspravu.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će poštovana zastupnica Polović.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Ja bih u sklopu ovog zakona htjela samo ukratko apostrofirati pravo žrtava nasilja u obitelji na siguran i pravovremeno osiguran dom. Podsjetila bih i da Istanbulska konvencija koju je Hrvatska ratificirala jasno naglašava obveze države da osiguraju odgovarajući broj sigurnih smještajnih jedinica za žrtve nasilje, da je i grupa stručnjaka GREVIO također u svojoj preporuci br. 132. dodatno istakla da siguran dom predstavlja preduvjet sigurnosti, stabilnosti i dugoročne integracije u društvu. Stoga je ključno da taj naš sustav u tom smislu bude brz, fleksibilan i dostupan svim žrtvama bez obzira na to žive li na potpomognutim područjima ili u većim gradovima. Stoga smo, predlažemo u dogovoru i sa brojnim organizacijama i nevladinim udrugama i sigurnim kućama i voditeljima sigurnih kuća i ljudi koji doista znaju tu problematiku, neke izmjene i dopune čl. 45. koji se odnose na stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji. Kao prvo predlaže se proširenje područja primjene zakona, dakle da se odredbe članka prošire na način da žrtve nasilja u obitelji imaju pravo na stambeno zbrinjavanje gdje god bile neovisno o tome nalaze li se na potpomognutim područjima ili ne, dakle da to, da sigurnost i hitnost stambenog zbrinjavanja moraju imati prioritet nad bilo kakvim geografskim kriterijima.
Drugo, dokazivanje statusa žrtve i nasilja, statusa žrtve nasilja. Trenutni uvjet bilo nepravomoćne ili pravomoćne presude značajno odgađa ostvarivanje prava. Mi predlažemo prihvaćanje i drugih relevantnih dokaza o nasilju, npr. zapisnik policije, rješenje o mjeri opreza, nalog za udaljenje počinitelja, potvrda Centra za socijalnu skrb ili bilo koji neki drugi ovoga dokaz jer pravomoćnost ili nepravomoćnost često, presuda, često nastupa tek nakon višegodišnjeg postupka, što je neprihvatljivo za žrtve kojima je potreban hitan slučaj i upravo zbog toga onda svjedočimo i porastu femicida i svega ostalog ovoga i ostalog nasilja u našem društvu.
Treće, trajanje i obnova prava. Mi predlažemo da se odredba o trajanju prava 2.g. s mogućnošću jednog produljenja zamijeni fleksibilnijim rješenjem, pravo se može produljivati višekratno dokle god postoje objektivne okolnosti koje sprječavaju samostalno stanovanje. To se može činit na prvi pogled predugo, međutim proces osamostaljenja žrtava mi znamo osobito onih s više djece, a takvih slučajeva imamo puno, često traje i duže od 4.g..
Četvrto, način ostvarivanja smještaja. Predlažemo da se zakonski propiše mogućnost smještaja putem najma stanova u privatnom vlasništvu uz pokrivanje troškova iz državnog proračuna.
Ja znam da u praksi se ministarstvo već koristi ovom opcijom jer nema dovoljno naravno državnih stanova ili nema no, no cijela ta procedura i cijeli postupak nažalost danas trenutno nije jasno reguliran i mi želimo da se upravo u toj strukturi i načinu ostvarivanju tog prava ja ono jasno regulira. I peto, tražimo i pojednostavljenje postupka, potrebnoj je provedbenim propisima detaljnije urediti i ubrzati postupak osobito u dijelu pronalaska odgovarajuće nekretnine i koordinacije između nadležnost upravnog tijela, ministarstva, centara za socijalnu skrb pa i lokalne samouprave. Razlog zašto to tražimo je taj što je sadašnji proces spor i bez obzira na dobre namjere predlagača on zapravo dodatno traumatizira žrtve.
Još jednom naglašavam da stambeno zbrinjavanje nije samo tehničko pitanje već temeljni preduvjet sigurnosti oporavka i integracije žrtava nasilja u obitelji i njihove djece tako da vas molim da prilikom rasprava o izmjenama zakona imamo u vidu i ovu perspektivu. Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti poštovani zastupnik Nikola Mažar. Izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući. Poštovani državni tajniče, poštovana načelnice.
Evo prije nego što kažem nekoliko riječi o ovome prijedlogu koji je ispred nas samo ja bih rekao radi činjenične istine. Dakle, kolegice Polović po ovome prijedlogu zakona i po postojećem žrtve nasilja se mogu zbrinuti bilo gdje na području RH, dakle nije bitno, nije bitno mjesto da je potpomognuto područje, ali kada su zbrinute na taj način one imaju mogućnost, dapače imaju prednost ako se ne varam 120 dodatnih bodova da se jave na redovno stambeno zbrinjavanje i tu se uključuju potpomognuta područja. Dakle, radi se ta jedna ja bih reko dupla mogućnost za žrtve nasilja da osim ovoga modela mogu podnijeti redovitim putem i da unutar te četiri godine redovitim putem dobiju stambeno zbrinjavanje koje će onda njima riješiti trajno pitanje tako do kraja njihovoga života i mislim da je to dobro da oni znaju.
U konačnici apsolutno podržavam sve ovo što ide u tome smjeru i što se govorilo jer u biti smo mi u ovome mandatu Vlade i uveli taj model koji prije nije postojao. On je krenuo kroz pravomoćne presude, sada vidimo da se ovim prijedlogom to proširuje i na nepravomoćne presude što osobno smatram dobrim i podržavam.
Isto tako i što je kolega Živković napomenuo vezano za potpomognuta ne potpomognuta područja i priuštivo stanovanje, ja moram isto također reć s obzirom da jesam na neki način upoznat sa ovom materijom i sam sam bio dio toga, jedan dio svoga političkoga dužnosničkog djelovanja, dakle recimo ovaj dio zgrada koji se sada obnavlja kroz NPOO moramo biti prvo svjesni da su to jedinice lokalne samouprave, konkretno govorimo Lički Osik, Ilok, Gračac, Obrovac, Sisak, Petrinja, Hrvatska Kostajnica itd., gdje kada vi fizički boravite onda malo dobijete jednu jasniju sliku i s druge strane da se to radi o više stambenim zgradama koje su u vlasništvu RH koje su bile građene otprilike ja bih rekao šezdesetih, sedamdesetih godina u doba bivše države Jugoslavije i praktički su od tada takve. Dakle, govorimo o azbestnim krovovima, govorimo o stolariji koja je stara 60 godina i svemu ostalome i o zgradama koje su nakon proteka tih 60 godina u stanju u kakvom jesu, a paralelno s time govorimo o područjima koja su osim slabijega gospodarskog razvoja prošle i ratnu agresiju.
Dakle, mi tu imamo situaciju da ne možemo očekivati od građana koji žive u tim zgradama da temeljem pričuve obnavljaju sami sebi zgrade što je recimo slučaj Zagreba, Splita i drugih razvijenih gradova jer jednostavno prije svega ta pričuva sama po sebi nije dovoljno velika i s druge strane to su toliko ogromna ulaganja da pričuva nema mogućnosti da to pokrije. I s treće strane građani koji tamo i na tim područjima i u tim zgradama sami sa svojim financijskim stanjem nisu u mogućnosti podnijeti recimo da se podigne kredit za obnovu fasade ili krova. I moram istaknuti da se radi oko stotinu i nešto zgrada koje su Bogu hvala ušle u taj program NPOO-a i sada se obnavljaju i omogućit će i tim građanima ja bih rekao da steknu uvjete života kakve zaslužuju.
S druge strane drago mi je da danas vezano za ove izmjene i dopune zakona možemo pričati o nekim stvarima koje će unaprijediti cjelokupan ovaj ja bih rekao humanitaran program jer ako pogledamo da se tu radi vođenje brige o područjima od posebne skrbi, dakle o područjima koja su bila devastirana i ratom pa zatim povratkom uništenim gospodarstvom da vidimo napredak koji je krenuo prije nekoliko godina i sada se nastavlja, dakle dodajemo jedan šest novi model stambenoga zbrinjavanja vezano za otkup neuseljive jedinice gdje dakle građani sami imaju mogućnost da je otkupe.
Drago mi je da se uvodi ovaj dio potpore vezano za građevinski materijal da se podiže s 25 na 50% naravno sukladno i današnjim cijenama da se omogući građanima i ta jedna dodatna snaga. Kada se tu usporedi sa cijenom najma koji je 36 euro centi pa vam najam u državnim stanovima od 50 kvadrata košta 18 eura mjesečno mislim da su to sve jedne snažne demografske potpore ljudima u tim krajevima i kada pogledamo da smo uveli recimo i međuresornu suradnju vezano za izgradnju stanova za deficitarna zanimanja za kadrove kao što sam i u replici spomenuo ono što mogu stvarno otvoreno i činjenično reći je primjer Grada Vukovara iz kojeg dolazim gdje smo kroz taj model stambenoga zbrinjavanja od kad smo ga započeli preko 70 mladih obitelji stambeno zbrinuli u gradu Vukovaru, da li mladih doktora, da li vojnika, policajaca, zubara, medicinskih sestara, teta u vrtiću, profesora i ne samo to nego evo i sam sam svjedočio primjerima gdje zahvaljujući Veleučilištu Lavoslav Ružička koji postoji u Vukovaru su došli studenti studirati u Vukovar, djevojka iz Dalmacije, dečko iz sjeverne Hrvatske, upoznali su se na studiju, zaljubili i danas žive u Vukovaru temeljem ovoga stambenoga zbrinjavanja, zaposlili su se u Vukovaru i ostali u Vukovaru iako ni jedan ni drugi nemaju direktne veze sa gradom Vukovarom, ali kad govorimo o Vukovaru isto tako jednako mislim i na Knin i na Petrinju i na druge dijelove gdje se ovaj zakon provodi.
Ono što je također bitno da kao država uvodimo i kroz ove izmjene i dopune dakle daljnju ja bih rekao strožiju kontrolu jer to ste i spomenuli i drugi zastupnici korištenja tih nekretnina. S jedne strane vezano za rok prebivanja u stambenoj jedinici za stjecanje prava na otkup ili darovanje i drugo kroz duži rok zabrane otuđenja vezano i za posljedice otuđenja.
Dakle, ja moram reći još možda jednu stvar koja nije toliko ovdje poznata. Sam grad Vukovar ima najveći broj stambenih jedinica 5,5 tisuća, dosada je negdje preko 50% prodano, darovano, polovica je još uvijek u državnom vlasništvu i mi smo znali imati na sjednicama gradskoga vijeća grada Vukovara tematske sjednice po ovome pitanju zato što su bile stotine i stotine državnih stanova koje su bile dane na upotrebu a nisu se koristile. Dakle, ljudi koji su dobili pravo to pravo nisu koristili ili su ga zloupotrebljavali ili su davali u podnajam, a s druge strane ste imali mlade obitelji koje su godinama, godinama, godinama čekale da ostvare svoje pravo. I tu je bilo puno potrebe i vremena da država uvede reda da te jedinice koje se ne koriste sukladno zakonu vrati sebi u vlasništvo, obnovi ih i onda ih da drugima koji imaju pravo na to. To je jedan ja bih rekao kontinuirani proces koji i danas država radi sukladno i dijelu što je kolegica Mrak Taritaš rekla, sad je nema ovdje, dakle vezano za evidenciju vlasništva RH ono što je u njenome vlasništvu i mislim da je tu puno bolja sada situacija kontrole nego što je bila prije 5 ili 10 godina ali to je posao RH mora konstantno raditi.
Ono što mislim da je snažna poruka cjelokupnog ovog nacionalnog programa uz program koji sada ide vezano za priuštivo stanovanje i Nacionalnu strategiju stambenoga zbrinjavanja da kroz ove stvarno povoljne uvjete i najma i darovanja i dodjele građevinskog materijala pa i dodjele građevinskoga zemljišta pa u konačnici izgradnje novih zgrada, dakle recimo ako se opet sad dotaknem Vukovara ali ne moram Vukovara tu je kolegica bila rekla iz Pakraca ili tako isto u Belom Manastiru ili u Novskoj gdje ovo ministarstvo kroz ovaj model stambenoga zbrinjavanja izgrađuje nove zgrade za stambeno zbrinjavanje vi danas imate mogućnost da po ovim povlaštenim uvjetima mlade obitelji dobiju skroz novogradnju sa svim novim dakle dijelovima zgrade i tu krenu ostvarivati svoj, svoj život.
Mislim da jedna od najboljih upravo investicija ulaganja države u demografsku obnovu, u ravnomjerni razvoj RH, u povratak i ostanak u te krajeve je sigurno i ova mjera stambenoga zbrinjavanja. Vjerujem da će ove izmjene i dopune doprinijeti tome, pretpostavljam da one nisu posljednje jer je i stambeno zbrinjavanje kao i život ljudi živa materija i ono što je dobro da upravo djelatnici koji rade u ministarstvu prepoznaju kako poboljšati sve modele stambenoga zbrinjavanja, prepoznaju trenutak vremena u kojem jesmo i da u biti nastavimo da upravo ti krajevi gdje ljudi stvarno žive, ja bih rekao puno teže ovaj pomognemo im da ostanu tamo živjeti i da na taj način jačamo ne samo te dijelove Hrvatske nego i vanjsku granicu RH i stvaramo i nacionalnu sigurnost Hrvatske upravo u tim dijelovima.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika, prva je kolege Šašlina.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Mažar, pa vjerujem da ćete se složiti sa mnom u konstataciji da su ove izmjene i dopune zakona doista najsveobuhvatnije i najkvalitetnije možda po ovom pitanju s obzirom i na vaše radno iskustvo upravo po ovom materiji odnosno ovoj problematici.
Zašto smatram da su najsveobuhvatnije odnosno najkvalitetnije? Upravo iz razloga jer daju, pružaju najviše modela, najviše mogućnosti kako da se na neki način dođe do, do nekretnine, kako da se nekretnine obnove odnosno izgrade. Ovaj svjedoci smo mi i ranijih pokušaja i načina da se, da se ovaj pokuša to pitanje riješiti ali evo naveli ste i sami kakvih je sve problema i propusta, propusta bilo.
Osim, osim ovoga što dajemo najveće mogućnosti, najviše mogućnosti vrlo je bitno da su pogođena i područja odnosno područja od posebne skrbi posebno …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… područja ruralna i to je dodatni, dodatna kvaliteta.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog zastupnika Mažara.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani kolega Šašlin, pa evo i vi kao načelnik jedne istočne općine u Osječko-baranjskoj županiji ste sami svjedočili i svjedočite koliko provedba ovakvih programa znači. Dakle, imamo jednu višestambenu zgradu koja je izgrađena u Kneževim vinogradima, imamo višestambenu zgradu sa preko 30 stanova koja je izgrađena u Belom Manastiru, imali ste probleme tzv. pustara gdje su ljudi živjeli u neuvjetnim uvjetima i pripadnici romske nacionalne manjine i drugi naši sugrađani i kojima smo zahvaljujući ovim modelima omogućili da danas žive u kvalitetnim uvjetima. I mislim da ono što i vas veseli kada prolazite tim mjestima bez obzira da li se radi o zgradama, stanovima ili o dodjeli građevinskog materijala za izgradnju obiteljskih kuća vidite svjetlo. Dakle, mi u tim mjestima moramo imati po noći svjetla, a ne mrak i koliko god to bude teško mislim da nam to treba biti cilj i kroz ovaj zakon.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Poštovani gospodine Mažar obzirom da i vi dolazite s potpomognutog područja znači imam osjećaj da ove zakonske izmjene u smjeru da se utvrđuje da je iznos kvadrata za najam stana od 36 centi, donijeti dodatno zadržavanju i privlačenju stanovništva u ove naše depopulirane ovaj sredine, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Evo hvala, ako niste svi čuli bilo je pitanje vezano za cijenu najma po kvadratu 36 eurocenti.
Mi smo nekada znali u medijima imati raspravu oko te najamnine, naravno kao i oko nekih drugih stvari o kojima danas raspravljamo da li neko ima veću privilegiju nego netko negdje drugdje, da li, da li to treba biti tako prihvatljivo i jeftino, a da u nekim drugim krajevima ljudi plaćaju puno više i naravno da je to legitimno pitanje, ali ja stvarno kažem vi morate doć tamo na lice mjesta, vidjeti i onda shvatiti o kome, o čemu mi ovdje pričamo, dakle to su prelijepa mjesta i stvarno je jako lijepo živjeti tamo, ali jako teško i to nisu ljudi koji imaju poslove od 2 tisuće eura plaću, moramo znati da se tu radi i o hrvatskim braniteljima, da se radi i o ljudima starije životne dobi kojima svaki euro puno znači i mislim da zahvaljujući ovim mjerama i ovom najamninom osiguravamo da ti ljudi uopće tamo i žive.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zelić.

Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Kolegice i kolege zastupnici, dolazim iz male Općine Petrijevci u Osječko-baranjskoj županiji, općina koja godinama ima potporu za rješavanje stambenog pitanja u Petrijevcima na način da ih oslobađamo 10% od ko…, komunalni doprinos i sufinanciramo 10% kod izgradnje, kod kupovine ili rekonstrukcije kuća, bitno da im je to prva nekretnina.
Dosad smo imali 60 zahtjeva i što je nama zaista puno, ne samo naši da su ostali već i dolaze nam iz susjednih naselja iz Osječko-baranjske županije. Ovim mjerama, ovim zakonom će dobiti još veću priliku da koriste to. Mi ćemo i ovu mjeru podržat, ali zadržat ćemo i našu mjeru dosadašnju i na sve načine pomoć mladima da ostanu i u našim krajevima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani kolega Zelić, pa da, možda smo i zaboravili napomenuti ili nisam čuo da je ministar spomenuo, vezano je za cjelokupnu ovu prodaju ili otkup svih ovih stambenih jedinica o kojima govorimo, sredstva ostaju upravo JLS, dakle ova sredstva ne idu državi nego ostaju gradovima i općinama gdje se te nekretnine nalaze, što je još jedna dodatna pomoć države upravo takvim mjestima, naravno da se ta sredstva moraju namjenski utrošiti vezano ili za poboljšanje komunalne infrastrukture ili za poboljšanje stambene infrastrukture odnosno pješačkih staza i svega onoga što čini život kvalitetnijim i ja vjerujem da i ovaj model o kojem ste vi rekli uz dakle potporu i samih JLS koje sukladno svojoj snazi bez obzira da li je to 10% omogućuju dakle da ljudi i tih 10% koje bi oni morali dati, iskoriste za nešto drugo, da li je to za namještaj ili za nešto što im je potrebno kada se usele u svoje nove nekretnine.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Borić.

Borić, Rada (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolega Mažar doista je pohvalno da zakon iskazuje i brigu za žrtve nasilja, posebice jer smo istaknuli da su to žene i njihova djeca, vi ste dodatno rekli da također će nakon tih termina vremenskih imati i mogućnost za trajna rješenja. Željela bih samo reći da bi trajno rješenje zasigurno bilo da žena i djeca ostaju u vlastitome domu, a da nasilnik izlazi iz doma, pa da se država pobrine kako da ga rehabilitira i kako da ga smjesti, dakako to je druga priča, ali bih vas pitala mislite li da bismo mogli ipak proširiti odredbu i dobro je da ne treba čekati pravomoćnu presudu jer znamo da traju godinama, a da žena žrtva ne može biti na cesti ili se vratiti starim roditeljima i ne može biti u skloništima kojih nema, dakle ne samo nepravomoćna, možemo li dodati i drugi relevantni dokaz…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…jer je kolegica Polović…
…/Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepo./…
… upravo neke istaknula, oprostite.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Povredu, pardon, povredu Poslovnik dignuo je kolega Šašlin, u čem je povrijeđen Poslovnik?/…

Šašlin, Stipan (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, čl. 238., kolegica Borić ovdje izričito samo spominje da su žene žrtve nasilja, u vašem, u vašoj izjavi ste striktno spomenuli samo da žena treba ostati i djeca i prejudicirate da su praktički samo muški rod da su nasilnici. Ja bi volio da se vodi računa o tome da imamo i druge strane.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to je bila replika, pa vam dajem opomenu.
Kolegica Borić je isto digla povredu Poslovnika.

Borić, Rada (Možemo!)
Riskirat ću ja dakako i ispričavam se, znam da je to g. Šašlin i zapamtit ću, naime da ste pažljivije slušali rekla sam žrtve nasilja, od kojih, evo i kolegica se slaže s vaše strane, su većina po ne mojim statistikama već UN-ovim žene i djeca.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, nažalost i to je bila replika, pa vam moram dat opomenu.
Ovaj, a sad odgovor na repliku kolege Mažara.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovana kolegice Borić, pa evo jedan primjer, sam sam bio nekoliko puta u Udruzi žena Vukovar koje vode brigu o, o i tim dakle slučajevima kada, kada samohrane majke kasnije dakle moraju dok čekaju završetak presude iz sudskoga spora kao samohrane majke u tom trenutku voditi brigu o djeci i nemaju gdje biti i mi recimo imamo sigurnu kuću na tom području, ali isto tako imamo i onda korištenje ovoga modela i gdje su upravo predstavnici ovoga ureda koji imaju regionalni ured u Vukovaru dolazili direktno razgovarati sa tim ženama gdje one iskoriste ovo pravo i paralelno podnesu zahtjev za trajno stambeno zbrinjavanje i ostaju živjeti na području Vukovara iako su iz drugih dijelova, drugih dijelova Hrvatske i ono što sam ja osobno od njih čuo da su jako zadovoljne sa ovim modelom rješavanja, naravno vjerujem da će i predlagatelj do drugog čitanja uzeti u obzir i ovo što ste vi rekli.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Račan ima slijedeću repliku.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepo.
Kolega Mažar, branite i hvalite ovaj zakon kao da vam život ovisi o tome. Vaš kolega čak izgovara da je zakon citiram „sveobuhvatan“, a suština je da najveći dio ključnih rješenja u području koje ovaj zakon pokušava regulirati su ostavljena Vladi RH da ih rješava budućim uredbama. Dakle, ako je to na taj način sveobuhvatan zakon i ako je to nešto što mi što vi možete ovoliko hvaliti, pa dobro ima li nešto, ima li nešto u radu ove Vlade što možete barem djelomično ocijeniti ili prosječnim ili barem prešutjeti? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući. Kolega Račan nisam baš sad shvatio skroz ovo što ste htjeli reći, ali dobro. Je emotivan sam po ovome pitanju zato što sam se dijelom života bavio tim, ali sam više emotivan što dolazim s toga područja. Znam šta smo mi u Vukovaru i drugim mjestima prošli, znam šta je značilo progonstvo, znam šta je značio povratak. Al isto tako sam kroz ovaj posao vidio što znači i danas živjeti u tim područjima i divim se tim ljudima i znam kolko sam suza u očima sam vidio kada su ljudi dobili ključeve, svjedočio sam tome i to mi je dalo snagu da se borim da ovaj zakon bude bolji i bolji i ovo danas korak u tome.
Pogriješili ste ovo vezano za uredbe, dakle godišnje se zbrinjava tisuću obitelji jel uredbe i pravilnici postoje i funkcioniraju ovo samo to pojačava. Ha gledajte, juče sam prilikom i izvješća o glavnom državnom odvjetniku napomenuo što treba popraviti, što još trebamo promijeniti u pravosuđu i ne bojim se reći ono kad nešto treba popraviti, ali ovaj zakon je ljudski zakon.

Reiner, Željko (HDZ)
E hvala lijepo. Sad ćemo mi malo zastat sa radom na ovoj točci i s obzirom da je prošao jedan sat idemo na iznošenje stajališta ....

Reiner, Željko (HDZ)
Mi ćemo se sada vratiti našoj točki i u pojedinačnoj raspravi sada će govoriti poštovana zastupnica Barbara Antolić Vupora. Izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo g. predsjedavajući.
Dakle, mi smo nastavljamo raspravu o Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima i tvrdi se kako se ovim zakonom osigurava učinkovitiji sustav, no podaci i rasprave dokazuju nešto drugo. Nedovoljna su sredstva, birokratski su nedorečenosti u velikom broju i zakon koji kasni zapravo za realnim potrebama ljudi.
Činjenica je da ministarstvo godišnje zbrine oko 1.800 obitelji od čega 700 trajno kroz trajno vlasništvo dok za to troši oko 12 milijuna eura, no istovremeno u vlasništvu RH i dalje stoje stotine neuseljenih stanova koji čekaju obnovu. Svega 200 jedinica godišnje uspije ih se obnoviti. Takvim tempom nažalost stambena pitanja neće se riješiti još u barem neko dogledno vrijeme, a da ne kažem da su desetljeća onda takvim tempom pred nama.
Poseban problem pokazuje se kod žrtva, žrtva obiteljskog nasilja. Godišnje se osigurava tek 25 smještaja od uku… ukupni trošak oko 200 tisuća eura. To je kap u moru, a žrtve ostaju bez sigurnog doma. Istina je da je zbrinuto dosada već puno obitelji odnosno osoba koje su bile žrtve obiteljskog nasilja, međutim da činjenica je 25-ero u tijeku jedne godine nakon nepravomoćne presude nije dovoljno i ne zadovoljava. I drugo je, drugi je problem što do presude treba isto tako proći jedno vrijeme što je u nadležnosti ipak jedinicama, jedinica lokalne samouprave odnosno regionalne kako bi se tim žrtvama barem za to vrijeme dok ne riješi to stambeno pitanje osiguralo mjesto u sigurnim kućama, ali kao što sam rekla to je, to je tema nekog drugog zakona i područje koje isto tako nije uređeno ali je vezano uz ljude koji su žrtve obiteljskog nasilja.
Na javnom savjetovanju i odborima jasno su se upozoravale odredbe da pojedine obitelji se izbacuje iz lista jer se formalno nisu uklapali u modele. Primjer su obitelji koje žive u stanovima u obiteljskim kućama koje su tražile da se ne brišu iz zakona jer su etažirani stanovi nažalost izostavljeni u zadnjim izmjenama. Ljudi su čekali gotovo 30 godina da se riješi njihovo pitanje, a zakon ih briše birokratskim rješenjem.
Pučki pravobranitelj također je u primedaba, primjedbama je upozorio da je plan stambenog zbrinjavanja nejasno definiran. Je li omogućen samo ili ograničen samo na građevinski materijal ili na sve modele? To otvara prostor za proizvoljna tumačenja. I tu bi napomenula da u samim objašnjenjima ministra to izgleda vrlo savršeno i jasno, međutim same odredbe zakona doista otvaraju preširok prostor za različite interpretacije.
Konačno i građani poput Udruga stanara Baranje javno su rekli da otkup ne smije biti samo mogućnost jedinica lokalne samouprave već obveza. To je prihvaćeno tek djelomično što znači da Vlada i dalje ostavlja širok prostor da se potrebe ljudi nažalost zanemare.
Kritička, kritična točka ovog zakona su i nedovoljna sredstva. Vlada tvrdi da neće biti novih proračunskih obveza, a realno s postojećih 12 milijuna eura godišnje ne može se riješiti tisuće obitelji na čekanju.
Otkup neuseljivih stanova, Vlada nudi građanima da sami obnove stanove no radi se često o objektima u derutnom stanju. Ljudi na potpomognutim područjima s niskim primanjima nemaju realne šanse da to sami financiraju. Nepravda bivših nositeljima, nositelja stanarskih prava obećano je rješenje opet se svodi na parcijalna obećanja bez sustavne provedbe.
Nažalost, to dovodi do demografskih učinaka koji nisu takvi kakvi se, za kakve se odredila ova Vlada. Govori se o povratku iseljenika i potomaka iz dijaspore, ali gdje su podaci koliko ih se stvarno vratilo bez radnih mjesta i škola kuće će ostati i dalje prazne.
Doduše treba priznati da zakon ima i dobre elemente. To otvaranje barem mogućnosti za žrtve nasilja, iseljenike i povratnike ali to je samo kozmetika koja će ostati samo naoko lijepo rješenje jer bez financijske veće podrške neće biti moguće dobro provesti postojeća rješenja. Ne možemo samo na papiru zbrinuti 1.800 obitelji, a istovremeno odbijati one koji žive u kućama s etažiranim stanovima. Ne možemo govoriti o učinkovitosti sustavu, a rješavati 200 neuseljivih stanova godišnje. Zato bi bilo dobro da Vlada osigura dodatna sredstva, da precizira obveze lokalnih samouprava u otkupu, uvaži primjedbe građana i pravobranitelja te poveže stambeno zbrinjavanje s gospodarskim i demografskim mjerama jer kuće bez života ne znače ništa. Ako toga nema ovaj zakon će ostati mrtvo slovo na papiru, a ljudi na čekanju još jednu godinu na listi.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Zdravke Bušić, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče sabora.
Poštovani državni tajnici, ja ću odmah pohvaliti ove izmjene i dopune zakona. Mi smo to imali na Odboru za Hrvate izvan RH te smo dosta opsežno o ovome govorili i što to, što to zapravo će značiti odnosno što znači što ovaj zakon donosi za Hrvate izvan RH.
Pa tako želim naglasiti jedan bitan aspekt, a to je da se ovim izmjenama i dopunama zakona prvi put, želim to stvarno naglasiti, prvi put dovodi jedna nova skupina, a to je hrvatski iseljenici, potomci hrvatskih iseljenika i članovi njihovih obitelji. Sve je više naših Hrvata koji su voljni vratiti se tj. nastaniti se, ja bih rekla nastaniti se u Hrvatsku, u RH. Nakon donošenja Zakona o strancima o kojem smo govorili, a on je stupio na snagu 1. ožujka ove godine, mijenja se i zapravo uvjeti i način useljavanja Hrvata i njihovih potomaka.
Ministar Šipić je na jednom svom izal… na jednoj konferenciji u svom izlaganju naglasio da je već izdao, znači od 1.3., 1. ožujka ove godine da je već izdano preko 5 stotina takvih potvrda, što je zapravo vrlo bitno i ja mislim da to stvarno trebamo adresirati i naglasiti kolko je to zapravo. E sada nastavno znači na zakon o promijeni odnosno izmjeni i dopuni Zakona o strancima gdje smo apsolutno drugačiji, na jedan bolji pozitivni način regulirali Hrvate odnosno hrvatske potomke ja bih rekla, to su ljudi koji nemaju državljanstvo odnosno koji su druga ili treća generacija, a ovim zakonom idemo još dalje. Znači kad potomci Hrvata dođu u Hrvatsku oni dobiju potvrdu od Ministarstva demografije i useljeništva i oni imaju, tom potvrdom oni imaju, mogu regulirati svoj boravak, oni mogu se školovati, studirati, raditi, sve, otvarati svoja, svoja, svoje obrte i što god žele. Znači oni, jako puno je ovim zakonom regulirano, znači ovo je veliki iskorak u zakonu, ali pogotovo u stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima za, za ove iseljenike koje sam već spomenula zato što je zapravo stambeno zbrinjavanje osnovna potreba čovjeka, zato je tolko bitno i želim naglasiti da, da stvarno je, opet, ja bi vas molila da, da malo utišamo jer stvarno smeta ovaj raspravi, znači dosada u zakonu je stajala odredba i vrijedila je za državljane Hrvatske, a da, i, i za, i za državljane na, na ovoga području EU, međutim sada ovim člankom, a čl. 20. ovog, ove izmjene i dopune regulira, opširno objašnjava kako, kako se i na koji način regulira, regulira dolazak jednog hrvatskog iseljenika odnosno hrvatskog useljenika ja bih rekla koji je hrvatskog podrijetla. Znači sukladno raspoloživom stambenom fondu oni, oni mogu također aplicirati za stambeno zbrinjavanje. Jedna od novosti koju ovaj zakon donosi zapravo vrijedi, a to, to se regulira čl. 48.a. gdje vrijedi također za Hrvate iz BiH odnosno za Hrvate koji su podrijetlom iz BiH i žele se vratiti u BiH i kako oni mogu iskoristiti ovu priliku i ovaj, ovaj zakon im to pruža, o tome je govorio i kolega Mažar da zapravo oni mogu dobiti pomoć na, na razne načine…
…/Puštena snimka muzike./…
… dobro, ovo je, ovo je stvarno zanimljivo…
…/Upadica iz klupe: Ispričavam se, evo stvarno se ispričavam./…
…/Upadica Reiner: Sve, sve je u redu, sve je u redu, ali molim vas…/…
…dobro, dobro, ali, ali teško je go…, teško je govoriti g. potpredsjedniče…
…/Upadica Reiner: Da, je, je, slažem se kad vas ometaju ovaj…/…
… jer tu veliki je razgovor, glas…
…/Upadica iz klupe: Ja se duboko ispričavam./…
…/Upadica Reiner: Dobro, sve u redu. Evo, izvolite./…
Dobro i ja, isprika je primljena, ali, ali stvarno ja bi volila…
…/Upadica Reiner: Produljit ćemo vam vrijeme./…
…a oni koji žele razgovarati da ovaj ako nije zanimljivo, nama nekima je to jako zanimljivo i jako bitno jer ovaj zakon donosi ja bi želila naglasiti zapravo kolko je to bitno za Hrvate i za naš, za naš odbor, saborski Odbor za Hrvate izvan RH gdje smo doista to ekstenzivno i sad želim također naglasiti da ćemo mi odbor, saborski odbor poslati jednu zapravo promemoriju Hrvatima da oni znaju što oni i na što imaju pravo i kako mogu zapravo regulirati taj svoj životni, zapravo to je, to je od životne važnosti ako oni su sigurni da mogu doći tu i da imaju pravo na, na i na stambeno zbrinjavanje, što dosada nije bio slučaj.
Evo ja sam samo htjela i danas sam također pohvalila i kad je g. potpredsjednik Vlade i ministar bio ovdje, koliko je zapravo bitno i želim reći da ovo je dodatno osnaženje ovome što mi vidimo, ali rezultata ima, znam bilo je rasprava i rasprava, dobro sam slušala rasprave i mnogi su nekako sumnjičavo i gledaju na ovo i koliko ih se je vratilo i, i je li se vraćaju uopće? Da, vraćaju se i oni koji su se iselili iz Hrvatske ranije, ali dolaze, jako puno dolaze Hrvata izvan republike, Hrvata koji su davno njihovi preci i otišli iz Hrvatske kocem 19. i početkom 20. stoljeća, koji su treća i četvrta generacija jer oni vide, Hrvatska ih privlači u puno ovaj primjera i ja sam to sama vidjela kad sam bila u Južnoj Americi i, i na drugim kontinentima gdje oni i Australija i također Novi Zeland također gdje ljudi doista žele doći u domovinu svojih predaka. Pa evo ovom prilikom ja doista pohvaljujem i zahvaljujem u prvom redu ministarstvu, a također i Vladi RH na ovoj prilici koje ćemo mi doista promemorijom dobro reklamirati, ja bih rekla da Hrvati su upoznati, oni koji žele doći ovdje.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Anđelke Salopek. Izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo, hvala poštovani potpredsjedniče Sabora, evo, vjerujem da svi danas u današnjim raspravama išli smo u tom dijelu da pohvalimo ovaj prijedlog zakona jer naravno da vjerujem da ovim Zakonom svi prepoznajemo dobru namjeru i da idemo ka jednom boljem rješenju.
Ovo je zapravo tema koja duboko dotiče živote naših građana, a osobito onih u najosjetljivijim sredinama. Riječ je, kao što sam već i rekla u izmjenama i dopunama zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, dakle zakon koji ima izravne učinke na kvalitetu života, sigurnost, ali i ostanak ljudi u tim potpomognutim i slabije razvijenim krajevima.
Stambeno zbrinjavanje na tim potpomognutim područjima nije samo socijalna mjera već je uistinu i demografska mjera, ali i razvojna mjera, pa čak i sigurnosna jedna politika jer ako nemamo ljude u pograničnim i ruralnim dijelovima Hrvatske, gubimo ne samo vitalnost tih krajeva, nego i ravnotežu u ukupnom samom razvoju države, a znamo svi zapravo da je demografska politika ta koja želi dakle i vodi se prema tome da svi ruralni krajevi RH budu podjednako razvijeni. Zato svaki napor koji je usmjeren na osiguravanje krova nad glavom obiteljima u potrebu znači i ulaganje u samu budućnost Hrvatske.
Ovaj prijedlog zakona, kao što smo mogli i pročitati i čuti iz izlaganja nudi 5 modela stambenog zbrinjavanja, od otkupa, kao što smo rekli, neuseljivih stanova u državnom vlasništvu, što je i zapravo jedan korak naprijed u aktiviranju postojeće imovine i smanjenju troškova i za državu samu, zatim pravo na građevni materijal za popravak stanova, što također isto omogućuje određenu fleksibilnost i daje ljudima mogućnost da prilagode obnovu vlastitim potrebama, zatim evo, govorili smo svi mi ovdje koji smo se danas javili za raspravu i o stambenom zbrinjavanju žrtava nasilja, čime država također, pokazuje jednu i socijalnu osjetljivost i pruža sigurnost onima koji je zapravo najviše trebaju.
Također, evo i saborska zastupnica gđa Bušić osvrnula se dosta na stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika što zapravo šalje snažnu poruku da Hrvatska želi povratak svojih ljudi, ali isto tako, predviđa se i korištenje EU fondova, što otvara prostor za financiranje projekata koji mogu biti značajni, ne samo za pojedince, nego i za cijele lokalne zajednice.
Posebno također želim istaknuti na važnost stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja, što je zapravo civilizacijski iskorak i gđa Borić je također, rekla i neke kolegice prije mene da se dosta učinilo po pitanju zbrinjavanja žrtava nasilja u sigurne kuće, ali vjerujemo da još uvijek ima prostora dakle i da se u tom dijelu žrtvama nasilja može pomoći jer često puta i osobe koje su žrtva nasilja biraju ili ostati živjeti s nasilnikom u kući, ako nemaju osiguran stambeni smještaj, a ovim Zakonom pokazujemo da država stoji uz njih i da im daje priliku za neki novi početak.
Također, uključivanje naših iseljenika u ovaj Zakon od posebnog je značaja jer milijuni Hrvata dakle žive izvan granice domovine, mnogi u njih, mnogi od njih s nostalginjom gledaju na povratak, ali evo, možemo pratiti i posvjedočiti trendu povratka naših Hrvata natrag u RH, a evo i sama imam kolegicu koja se kani vratiti dakle u Hrvatsku i već smo u nekoliko navrata zajedno razgovarale i tražile mogućnost načina, ovaj, kako riješiti stambeno pitanje za naše Hrvate koji žive izvan domovine, a žele se vratiti.
Također je važno i za naglasiti i uključivanje dakle europskih fondova jer time ne trošimo samo nacionalna sredstva već nastojimo koristiti i europske resurse koji nam stoje na raspolaganju. Međutim, evo sama ta provedba neće biti moguća bez snažne suradnje i potpore s jedinicama lokalne i područne samouprave jer oni zapravo najbolje poznaju gradovi, županije na terenu i znaju koje obitelji čekaju određena rješenja i gdje su im prioriteti.
Posebno moramo naglasiti da je ovaj Zakon bitan i za naše mlade obitelji. Vjerujemo da nije savršen i da još u svakom zakonu dakle ima prostora za dorađivanje pa zato imamo i prva čitanja i druga čitanja, međutim, on donosi značajne iskorake jer aktivira neiskorištene resurse i pruža sigurnost žrtvama nasilja, otvara također, mogućnost povratka naših ljudi ponovno u Hrvatsku iz iseljeništva, ali i uključuje i europske fondove. Dakle to su konkretni odgovori na konkretna pitanja, a naravno da vjerujemo, da ukoliko ima, da ukoliko ima nešto što se može popraviti, da ćemo svojim prijedlozima nastojati do drugog čitanja dakle uvrstiti prijedloge kako bi ovaj Zakon bio još bolji.
Naravno, vjerujem da smo svi, pa tako i ja emotivni dakle po ovoj temi prijedloga zakona, što se tiče stambenog zbrinjavanja, ne samo na potpomognutim područjima, jer evo u svim našim sredinama nerijetko smo bivali svjedoci toga da je iz nekih razloga došlo do gubitka ili u požaru ili u poplavu određenog stambenog objekta zapravo gubitka doma. U tom dijelu i sama sam sudjelovala u brojnim humanitarnim akcijama gdje u svojem mjesnom odboru prošle godine imali smo zbog požara na kući stambenom objektu gubitak doma te smo u tom dijelu nastojali svi mještani Grada Ogulina pomoći obitelj kako bi ta obitelj ponovno si osigurala krov nad glavom. Kada netko izgubi krov nad glavom, posebno evo čuli smo priče iz brojnih slabije ruralnih razvijenih područja RH dakle potpomognutih područja, smatramo uistinu da ovakav zakon koji nudi rješenja tim ljudima, tim stanovnicima uvelike će doprinijeti što u građevinom materijalu, što u načinu osiguravanja stambenog smještaja svima onima koji imaju potrebu za osiguravanjem stambenog smještaja.
Evo pohvalila bi još jedanput ministarstvo, sve državne tajnike i sve sudionike koji su radili na ovom prijedlogu zakona te nadam se da će biti prepoznat i za naše hrvatske iseljenike, za stambeno zbrinjavanje u potpomognutim područjima, za žrtve nasilja i za sve one kojima je stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima potrebno. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima zastupnica Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče, poštovan kolegice Salopek. Jako dobro ste elaborirali svih pet modela stambenog zbrinjavanja od stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja, brige za povratak ljudi naših iseljenika itd..
Kao ravnateljica škole na potpomognutom području kakva su vaša iskustva? Ima li uopće potrebe za stambenim zbrinjavanjem kadrova u vašem gradu u vašoj županiji?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo. Pa da naravno i u našoj i u moj kraj ogulinski kraj i šire područje Karlovačke županije znamo da dolaze i liječnici i evo konkretno u moju školu i učitelji glazbene kulture koji dolaze dakle što se kaže trbuhom za kruhom odnosno iz određenog područja u neki drugi grad ili drugo naselje. U tom dijelu vjerujem da svaka lokalna zajednica također treba omogućiti i takvim liječnicima i takvim profesorima bilo da se radi o inženjerima, o ljudima bilo koje struke kako bi ih zadržali na svom području da im se omogući određeno priuštivo stanovanje i na taj način da zadržimo stručan kadar koji nam je potreban za rad u našim bolnicama, u našim školama, a i u brojnim drugim ustanovama.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na završna izlaganja, u ime kluba HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Ljubica Jembrih. Izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege.
Danas govorimo o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, ističem da ovaj prijedlog zakona nije tek pravna izmjena nego poruka našim građanima da država stoji uz njih. Ovaj zakon donosi konkretne promjene koje znače krov nad glavom, sigurnost obitelji i budućnost u svom kraju. Njegov cilj je jasan, zaustaviti iseljavanje, potaknuti povratak i stvoriti uvjete za demografsku i gospodarsku obnovu.
Ovim izmjenama uvode se novi modele stambenog zbrinjavanja, građanima se omogućuje otkup neuseljivih stanova u državnom vlasništvu te darovanje građevnog materijala za popravak stanova u potkrovlju i zadnjim etažama obiteljskih kuća. Nekretnine koje su do sad bile neiskorištene pretvaraju se u domove, a ljudi u starijim zgradama dobivaju sigurnije uvjete života.
Zakon donosi pravednije uvjete za sve korisnike. Najamnina se izjednačava na razini zaštićene najamnine u visini od 0,36 eura po kvadratu čime se uvodi jednakost bez obzira na mjesto i okolnost stanovanja. Istodobno se jasno određuju postupci raskida ugovora što sprječava zlouporabe i štiti javna sredstva. Uspostavlja se i rok prebivanja u stambenoj jedinici, pet godina u državnim stanovima i deset godina u onim izgrađenim iz eu fondova. Tako na pravo na otkup ili darovanje ostvaruju samo oni koji doista žele ostati i graditi život na tim područjima. Produžuje se i rok zabrane otuđenje i stanova s tri na pet godina uz jasne posljedice za one koji pokušavaju zaobići zakon.
Posebno je važno da se jedinicama lokalne samouprave koje izgube status potpomognutog područja daje prijelazno razdoblje od tri godine, na taj način građani ne gube stečena prava preko noći. Zakon dodatno širi krug korisnika prava na organiziranu ugradnju građevinskog matrijala, osim korisnika zajamčene minimalne naknade uključuju se i građani s nižim primanjima te oni s teškim zdravstvenim okolnostima, pri tom se potpora povećava sa 25% na 50% vrijednosti matrijala uvažavajući rast cijena rada i života.
Ove izmjene šalju jasnu poruku našim iseljenicima, njima, njihovim potomcima i obiteljima otvara se mogućnost stambenog zbrinjavanja. Žrtve nasilja u obitelji od sad će moći ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje i temeljem nepravomoćne presude. Rješava se i pitanje dugogodišnjih korisnika stanova u vlasništvu lokalne i područne samouprave, uređuje se i provedba programa pomoći Hrvatima u BiH, kroz darovanje građevnog materijala i organiziranu obnovu. Posebno važno je pitanje bivših nositelja stanarskih prava. Ako ministarstvo nema stan na području gdje je pravo utvrđeno, korisnicima se nudi pravičan novčani iznos.
Poštovane kolegice i kolege, sve ove mjere vode u istom cilju, da ljudi ostaju, da se vrate i grade budućnost u Hrvatskoj. To znači življe zajednice, više djece u vrtićima i školama, jaču lokalnu ekonomiju i sigurniju budućnost za cijelu državu. Zaključno, ovaj Zakon nije samo normativna obaveza, on je alat za demografsku i gospodarsku revitalizaciju Hrvatske.
Klub HDZ-a podržat će prijedlog zakona. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti zastupnica Kristina Ikić-Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Bila je zanimljiva današnja rasprava. Rekla bih, konstruktivna. Međutim, mi kao da nismo imali isti tekst ispred sebe, kao da mi iščitavamo nešto što kolege iz HDZ-a, koji je ujedno i predlagatelj ovoga, ne iščitava. Kao što sam rekla, u svom uvodnom izlaganju i ime kluba, SDP će uvijek i uvijek je do sada podržavao sve zakone koji pridonose transparentnosti rada državnog sustava, bilo kojeg njegovog segmenta, danas konkretno raspravljamo o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.
Međutim, ovaj prijedlog izmjena i dopuna zakona ni u kom pogledu nije transparentan i ni u kom pogledu ne pridonosi toj transparentnosti sustava. Naime, dok ne postoji javno dostupan registar državnih nekretnina koje će se ovim Zakonom dodjeljivati, dok ne postoji kriteriji jer ovaj Zakon predviđa izrijekom da će kriterije naknadno, naknadnim propisima i uredbama odrediti Vlada, dok ne postoji konkretno bodovanje, javno dostupno, Vlada će naknadno to uredbom donositi, tako piše u Zakonu i dok ne postoje konkretno cjenovna dakle određivanje i vrednovanje tih nekretnina, to će se isto naknadno, pogađate, odrediti uredbom Vlade, ovaj Zakon ne može biti transparentan i ne može dakle nas pridobiti da, da, da ga podržimo u tom smislu.
Imali smo priliku čuti da je stambeni fond kojim nadležno ministarstvo raspolaže mali, a da su potrebe velike. Stoga se postavlja pitanje, zašto onda u ove izmjene i dopune zakona je stavljen čl. 12 u kojem izrijekom piše da osoba koja je u nekom trenutku svog života stambeno zbrinuta u državnoj nekretnini, u međuvremenu je stekla druge nekretnine na tom području i više ne ispunjava uvjet za stambeno zbrinjavanje ima mogućnost tu istu stambenu nekretninu otkupiti.
Dakle u prijevodu, došli ste u državni stan, nećemo tumačiti kako i uz pomoć koga, u međuvremenu ste sagradili si kuću ili kupili drugu nekretninu na tom području, vi mrtvi hladni možete zatražiti otkup i otkupiti taj stan i u toj situaciji se naći da po povlaštenoj cijeni otkupljujete nekretninu, svoju nekretninu od prije već imate i nikome ništa, a sa druge strane govorimo da imamo povećanu potrebu i što se tiče mladih obitelji i što se tiče žrtava obiteljskog nasilja i što se tiče ljudi koji jednostavno u današnjoj galopirajućoj inflaciji nisu si u stanju, ne mogu si priuštiti krov, priuštivi krov nad glavom.
S druge strane, ono što nismo dobili ovim prijedlogom zakona je kontrola, na koji način će se kontrolirati tko, da li uopće itko kontrolira tko je sada u Državnim nekretninama, da li ministarstvo ima taj podatak jer nije javno dostupan. Stoga će SDP zbog same netransparentnosti dodjele državnih nekretnina i bez cjelovitog sagledavanja stvarnih potreba, dakle da ne gradimo bez veze zgradu u Jasenovcu ili Vrginmostu koje će onda mjesecima zjapiti prazne, nego da zaista gradimo tamo gdje je to potrebno i zbog prevelike, prevelikog ostavljanja mogućnost zloupotrebe jer je sve na diskracijskom pravu nekoliko županijskih referenata koji će odlučivati o toj listi prvenstva, Klub SDP-a neće podržati ovaj prijedlog zakona, što ne znači da, ako se do drugog čitanja unaprijedi i dokaže nam da će biti transparentan sa mjerljivim kriterijima, da ga tada ne bi podržali.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovani državni tajnik, Darijo Tišav, izvolite.

Tišov, Dario
Dobar dan poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Evo prije svega, drago mi je da smo ovdje kroz ovih nekoliko sati konstruktivno ovaj, prošli vaše prijedloge, drago mi je da ste iznijeli sva vaša mišljenja i da smo evo, došli do nekakvih zaključaka. Ja bih vam samo zahvalio i na tome i očekujem, evo da ćemo i do drugog čitanja, mi ćemo to sve zbrojit, uzet u obzir i vidjeti što zapravo je izvedivo, što nije i konačan prijedlog ćemo onda uputiti dalje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time zatvaram raspravu o ovoj točci. O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
Sada ćemo napravit jednu kratku stanku tehničku, doslovno 5 minuta, dakle u 14 i 10 ćemo nastaviti.

STANKA U 14:05 SATI.

6

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, prvo čitanje, P.Z. br. 177
26.09.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, prvo čitanje, P.Z. br. 177, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Prije nego što krenemo glasovati o zaključku, imao zahtjev za stankom. Kolegice Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, u ime Kluba zastupnika SDSS-a tražim stanku kako bismo još jednom ukazali na nepravdu koja je učinjena bivšim nositeljima stanarskog prava sa područja grada Belog Manastira koji se više od 20 godina bore da otkupe stanove po povlaštenim uvjetima jednako onako kako su to učinili i drugi na potpomognutim područjima.
Naime, pravim, pravnim zavrzlamama, zbog utvrđivanja tko je nadležan, a tko ne, ovi bivši nositelji stanarskog prava na području grada Belog Manastira stavljeni su u nepovoljniji položaj u odnosu na sve druge bivše nositelje stanarskog prava odnosno druge zaštićene najmoprimce. Upravo na tu nepravdu koristim ovu stanku kako bi ukazala i tražim stanku, kao što rekoh u trajanju, od 5 minuta.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala zastupnici Jeckov. Možemo li nastaviti? Hvala vam lijepa.
Onda dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima; i 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona. Molim glasujmo.
125 je glasovalo, 78 za, 3 su bila suzdržana i 44 protiv, što znači da je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF