Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

5

  • Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini, Predlagatelj: Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske
17.09.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, prije nego krenemo s radom, sukladno čl. 226. st. 2. Poslovnika predložit ću dopunu dnevnog reda 7. sjednice koji vam je dostavljen elektroničkim putem sa 6 novih točaka.
Kako sukladno čl. 225. st. 4. Poslovnika pisanih prigovora na prijedlog dopune dnevnog reda nije bilo, utvrđujem da su sve predložene točke uvrštene u dnevni red 7. sjednice.
Danas pred nama prva točka:

- Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024.g.

Podnositelj je Glavni državni odvjetnik RH na temelju čl. 72. st. 1. Zakona o državnom odvjetništvu.
Mišljenje je dostavila Vlada RH, a raspravu su proveli Odbor za pravosuđe, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Prije nego što dam riječ poštovanom glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću imamo nekoliko zahtjeva za stankom, prva na redu javila se kolegica Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo sekundu, što, što, kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Hvala. Budući je jučer u Parizu umro legendarni general HV-a Ante Roso, predložio bi da prije nego počnemo sjednicu odamo mu počast kao HS.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega, kolega Jurčeviću, nemam problema s time, ali postoji praksa da ako nema, neko ima takav prijedlog kada je u pitanju minuta šutnje da to najavi ranije i onda se dogovorimo i to ovaj onda i napravimo, tako da ovaj što se mene tiče možemo ustvari to i napraviti i to je sasvim u redu i predlažem da odamo počast generalu Rosi.

- Minuta šutnje –
Neka mu je laka hrvatska zemlja!

Ja vas samo molim dakle u drugim situacijama da najavite, već smo imali takve situacije i osobe koje zaslužuju da im HS oda poštovanje, to ćemo svaki puta i napraviti.
Kolega Grmoja izvolite vi.
…/Upadica se ne razumije./…
Aha, stanku tražite. Ništa, onda se vraćamo sada na kolegicu Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a u trajanju od 10 minuta radi konzultacija o nekim tezama i temama koje moramo imati na umu kada raspravljamo o Izvješću glavnog državnog odvjetnika. Naime, proteklih 10.g. HDZ-ove vlasti dovelo je do erozije i političkih, ali i pravosudnih institucija u RH. Hrvatska je danas zarobljena od strane jedne političke partije koja upravlja svim procesima, pa tako nažalost i radom glavnog državnog odvjetnika. Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da jedan Turudić nije niti pokušao uspostaviti neki oblik povjerenja u svoj rad izvan okvira vladajuće većine koja ga podržava. Ivana Turudića ništa drugo niti ne zanima i izgleda da čak niti vladajuću većinu ne zanima da omogući HS da dobije odgovore na postavljena pitanja, nažalost ta pitanja postavlja samo opozicija.
Ja apeliram na sve saborske zastupnike da današnju raspravu ne pretvore u reprizu onoga što smo imali prilike vidjeti jučer na Odboru za pravosuđe na kojem su predstavnici HDZ-ove većine zapravo sabotirali naš pokušaj da nam Ivan Turudić pojasni ono što ga imamo pravo, ali i dužnost i obavezu pitati.
Također želim naglasiti da našim građanima ne treba glavni državni odvjetnik u kojeg će imati povjerenja bilo koja politička stranka odnosno ne treba nam glavni državni odvjetnik kojeg neka partija voli ili ne voli, treba nam glavni državni odvjetnik koji ima podjednaku distancu i podjednaki respekt prema svima, a onda ćemo mi na temelju činjenica i obrazloženja steći vlastiti stav o tome štiti li državno odvjetništvo…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…vladavinu prava koja je ozbiljno narušena.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Penava izvolite.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Tražim stanku u ime Kluba zastupnika DP-a, a ono što želimo i za što ću iskoristit tu stanku da iznesem slijedeće teze i stavove dakle na tragu ovoga što je kolegica Dalija Orešković govorila vezano za ono što treba, što ne treba glavni državni odvjetnik odnosno cjelokupno odvjetništvo činiti. Ja ću reći da ono sigurno što ne treba činiti je zapravo situacija koju smo svjedočili 24.-'5.g.a to je da imamo primjerice optužnice, podignute optužnice od strane županijskih državnih odvjetništava u Osijeku i Vukovaru iz 2002. a onda i onoga u Bjelovaru iz 2006. gdje su glavni osumnjičeni i na neki način optuženi Generalštab JNA po pitanju različitih zločina iz Domovinskog rata gdje u pozadini kao najopširnija optužnica ŽDO-a u Vukovaru sa navedenim poimence preko tisuću ili oko tisuću žrtava u konačnici gdje je i odvjetništvo objedinilo te tri optužnice čini mi se 2006. ili 2007. i otada imamo jednostavno muk na tu temu. Čini mi se jednostavno nehigijenski za hrvatsko društvo općenito da imamo situacije gdje su sravljeni gradova, gradovi i sela, ubijena nevina djeca ne ona palestinska iako nisu manje vrijedna ali za nas u Hrvatskoj bi ipak ova hrvatska morala biti najvažnija i jednostavno je nehumano, neljudski, necivilizacijski ne procesuirati glavne odgovorne krivce, ne nekakve pijane bradate četnike 88 ranga nego one najodgovornije, one školovane, one koji su osmislili operacije koji su kopali rovove o Ovčarama i sličnima i jednostavno se odrediti prema tim stvarima.
Tako da evo to je otprilike od nas što imamo reći.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani tražimo stanku od 10 minuta u ime kluba DOMINO i Hrvatskih suverenisti.
Korupcija zadnja tri desetljeća izjeda hrvatsko društvo, a napose politička korupcija. I sami smo svjedoci da svakih nekoliko tjedana biva uhićen netko od glavnih dužnosnika bilo to ministri, državni tajnici, bilo to čelni ljudi javnih tvrtki ili ustanova zbog sumnje na korupciju.
Najnoviji slučaj političke korupcije dogodio se u gradu Vukovaru uoči drugog kruga lokalnih izbora gdje su pojedini ljudi iz Domovinskog pokreta kupovali glasove za mog protukandidata za 20 ili 30 eura. Po hitnom postupku DORH je otvorio ovaj slučaj još 30. svibnja i naložio je policiji da ispita sve potencijalne sudionike u ovoj priči. U međuvremenu dva dana nakon izbora ispitani su samo predstavnici Hrvatskih suverenista. Nitko ni dan danas, tri i pol mjeseca od otvaranja ovog slučaja iz Domovinskog pokreta nije bio ispitan, a po svjedocima cijela priča vodi ka samom vrhu Domovinskog pokreta. U ovom trenutku imate nekolicinu svjedoka na području grada Vukovara koji će potvrditi da im se nudilo 20 ili 30 eura da bi glasali za mog protukandidata međutim slučaj je naglo zaustavljen i ostavljen otvoren. Što se događa s tim slučajem? Zašto se ovaj slučaj dalje ne nastavi? Glavni osumnjičenik je u međuvremenu koji je kupovao glasove za 20, 30 eura bacio mobitel, promijenio broj telefona kako bi sakrio dokaze.
Očekujem od državnog odvjetnika i to nije nikakav pritisak, očekujem da se ovaj slučaj ispita do kraja jer u gradu Vukovaru je '91. 2.717 osoba dalo svoje živote ne samo za slobodu nego i za demokraciju i neću dozvolit nikome da u gradu Vukovaru 2025. godine kupuje glasove i mijenja nasilno volju birača.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Pavliček./…
To je Članak 333. Kaznenog zakona do 5 godina zatvorske kazne …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Pavliček vrijeme je isteklo./…
… za te počinitelje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, stanka je odobrena.
Imamo dvije povrede Poslovnika, prvo kolega Mlinarić, izvolite.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo.
Povreda Poslovnika 238. članka, ovako gospodine Pavliček evo vam vrh DP-a. Prvo nemojte se pozivat vi na poginule hrvatske branitelje jel da se pozivate na njih došli bi na mimohod u Zagrebu i bili bi tamo gdje trebate biti i da odate poštovanje tim ljudima koji su dali život za grad Vukovar. Nemojte tu patetiku prosipat.
A ako je itko kupovao glasove po Vukovaru i trgovao sa SDSS-om to ste vi, to je vaš koalicijski partner, vaš zapravo mentor …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Mlinarić./…
… Mario Radić i ekipa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mlinarić bila je replika, dobivate opomenu.
Kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Članak 238., pa evo ja sam vrh DP-a i moram priznati da se osjećam prozvanim s ovim tezama. Gospodine Pavliček apsolutno uvrijedili ste sve časne i poštene ljude Domovinskog pokreta kojih ima popriličan broj sa perspektive jednog od čelnih ljudi znam da osoba koja ima značajne novce koja može sebi to priuštiti da kupuje glasove je u vašim redovima. Itekako imate mogućnosti da kroz institucije to kažete, radite ne ovako javno optužujete sve nas iz Domovinskog pokreta.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica isto tako bila je replika, dobivate opomenu.
Kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Članak 238., znači oni koji su u ovoj kriminalnoj radnji sudjelovali dobro znaju na koga se to odnosi, građani Vukovara to znaju. Znate ima ona stara „doći će maca na vratanca“.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavliček dobivate opomenu bila je replika.
Kolega Mišić, izvolite.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala gospodine predsjedniče.
Prozivati nekog bez ikakvih dokaza, prozivati Domovinski pokret da je radio nekakve nečasne radnje mislim da bi se gospodine Pavliček upravo DORH trebao baviti s vama.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ponovo povreda Poslovnika.
Kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Dokazi i svjedoci postoje, mi samo očekujemo od glavnog državnog odvjetnika da se, Članak 238., da se ti svjedoci ispitaju i da kažu što imaju za reći.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavliček dobivate opomenu, ponovo je bila replika.
Kolega Penava, izvolite vi.

Penava, Ivan (DP)
Poštovani predsjedniče Članak 238., kolega Pavliček postoje svjedoci gdje ne da preko posrednika, gdje ste izravno vi davali novce za glasove i kupovali ih sa iznosima od 20 do 200 eura i jednako tako spomenit ću samo jedno prezime gospođa Kristina Folub članica vaše stranke. Nemojte da dalje govorim, a manipulacije koje koristite su na tragu onoga da vam je ostavljen minus na računu grada Vukovara dok ste dobili preko 2 miliona eura na primopredaji dužnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Penava ponovo je replika i dobivate opomenu još jedanputa.
Kolega Račan, izvolite vi.

Račan, Ivan (SDP)
Prihvaćam opomenu unaprijed ali s obzirom da je državni odvjetnik ovdje …
…/Upadica predsjednik: Samo recite članak./…
Ne moram jer prihvaćam opomenu unaprijed.
…/Upadica predsjednik: Molim?/…
Ne moram jer prihvaćam opomenu unaprijed.
…/Upadica predsjednik: Ne morate reći zašto./…
238. ok.
S obzirom da je državni odvjetnik ovdje prisutan a ovdje se javno iznose optužbe o kupovanjima i trgovanjima ja apeliram da potpišete odmah izjave, date državnom odvjetniku i neka seto procesuira službeno kako država to treba raditi, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Račan naravno dobro ste procijenili dobit ćete opomenu jer je bila replika.
Kolega Grmoja izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Tražim stanku u ime Kluba Mosta.
Glavno državno odvjetništvo u RH je kroz sve ove godine neovisno o tome tko je imenovao glavnog državnog odvjetnika bio to SDP, pa ga onda HDZ usvojio ili bio to HDZ svojom odlukom, bio u službi političkih elita. Toliko ladica u DORH-u je puno prijava naših građana i oni čekaju pravorijek državnog odvjetništva, ladice DORH-a su pune, a kada dođe rasprava o Izvješću glavnog državnog odvjetnika onda vidimo ovdje kako političari traže rješavanje svojih pojedinačnih slučajeva za svoju političku korist, kako bi svog političkog oponenta ocrnili, prikazali kriminalcem, zato smo tu gdje jesmo, zato što svi pokušavaju kao svoj instrument koristiti glavno državno odvjetništvo. To nije zadatak glavnog državnog odvjetnika, njegov zadatak je da bude u službi hrvatskih građana, u službi progona kriminala, glavni državni odvjetnik ne smije se ni u svojim izjavama, ni u svojim istupima svrstavati niti na jednu političku stranu jer time gubi svoju vjerodostojnost, građani gube povjerenje u hrvatske institucije, a to je ključ, zbog toga nam mladi odlaze iz Hrvatske.
I netko je apelirao, ja mislim kolegica je apelirala na HDZ da ne blokiraju ovu raspravu, a ja ću apelirati znači pridružujem se tom apelu, ali ću apelirati na kolege s ljevice. Ako ovu raspravu dok hrvatski građani traže pravdu i borbu protiv korupcije i danas pretvorite u raspravu o „Za dom spremni“, sramite se, samo ću vam to odmah reći na početku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja, stanka je odobrena.
Ima li još zainteresiranih za stanku, ako ne onda nastavljamo u 10 sati točno.

STANKA U 9,50 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10 SATI

Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bi mogli nastaviti sa radom i pozivam poštovanog Glavnog državnog odvjetnika RH Ivana Turudića da obrazloži izvješće, izvolite.
Molim vas, izvolite glavni državni odvjetniče.

Turudić, Ivan
Poštovani g. predsjedniče HS, poštovane potpredsjednice i predsjednici, poštovane zastupnice i zastupnici HS.
Pred, ja sam malo zbunjen, ne znam što znači ovo, ove, ove replike u, u, u, u rukama, ali valda to tako, valda to tako mora biti. Ja vas sve srdačno pozdravljam, tu sam opet nakon godinu dana, prije godinu dana sam isto podnosio izvješće, pa mislim da će biti isti, isti, ista metodologija, isti način podnošenja izvješća. Nemam namjeru, mislim da je to posve nepotrebno, to trebamo ispustiti, govorit vam brojke, sve ste dobili ste materijale, velike materijale gdje je niz brojaka, tabela gdje je sve taksativno navedeno što smo mi to radili u proteklih, u protekloj 2024.g..
Ja sam na dužnost glavnog državnog odvjetnika stupio27. svibnja 2024.g., dakle samo sam pola izvještajnog razdoblja glavni državni odvjetnik, ali to me ne priječi da branim izvješće u cjelini za cijelu 2024.g., već sam branio i za 2023.g. u čemu nisam niti na koji način sudjelovao, bio sam sudac Visokog kaznenog suda.
Radi se o Izvješću o radu državnih odvjetništava RH, dakle općinskih, županijskih, Državnog odvjetnika RH, odvjetništva i specijaliziranog tužiteljstva USKOK-a. Već u ovim vašim zahtjevima za stanku sam uočio da se referirate na, na događaje koji su nastupili u 2025.g.. To su ti događaji povezani sa izborima u Vukovaru, lokalni izbori su bili mislim u travnju ili svibnju i to nije predmet ovog izvješća, ali mogu odgovorit i na to ako budete inzistirali.
Dolaskom na dužnost glavnog državnog odvjetnika odredio sam si prioritete. Malo mi je sad to dosadno ponavljati, četvrti put već ponavljam gotovo isti govor, ali procedura je takva i moramo je poštivati. Bio sam naime prethodna dva dana na saborskim odborima, bio sam na tri saborska odbora na koja sam pozvan, na jedan nisam stigao, ali su bile moje, moje suradnice. Dakle dolaskom na, stupanjem na dužnost odredio sam si prioritete, prvi i najvažniji prioritet je ubrzanje kaznenih i građanskih postupaka i njihova bolja efikasnost, svjedoci smo, mislim da je to unisoni stav kako opće tako i stručne javnosti da sudski postupci u RH traju predugo, da su predugački. Više puta sam naglasio da je, da je dugotrajna pravda se pretvara u svoju negaciju, da ona postaje zapravo nepravda. Ako postupak traje 15.g. ili 20., ima i takvih slučajeva vrlo je upitno doseg takvog kaznenog postupka i vrlo je upitna poruka koja se šalje ljudima. Da bi ostvarili taj cilj dakle podići, ubrzati postupak i učinit ga efikasnijim bilo je potrebno učiniti neke radnje. Prvenstveno bilo je potrebno najprije zaustaviti, a nakon toga, nakon toga postići bolje rezultate u kadrovskoj obnovi državnog odvjetništva, 40% državnih odvjetnika u RHmislim da je 40 su stariji od 55 godina ali to to ne znači da svi imaju 55 godina nego da neki imaju i 69 godina. To je problem s kojim ćemo se tek susresti u slijedećim godinama. On će biti na… što vrijeme bude proticalo bit će sve veći i veći. Prijeti nam velika opasnost od daljnje kadrovske devastacije. Da bi se tome nekako doskočilo, da bi to spriječili u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa za koju naglašavam da je odlična, imamo puno razumijevanje ministra pravosuđa i svih ljudi koji rade tamo povećana je sistematizacija svih, svih državno odvjetničkih mjesta u RH od općinskih do glavnog, do Državnog odvjetništva RH. Državno odvjetničko vijeće je već imenovalo niz novih zamjenika općinskih, županijskih i zamjenika glavnog državnog odvjetnika a taj proces je tek sada u punom zamahu. On će svoju realizaciju već početi ostvarivati u punijem, u većem obimu tijekom 2025. godine pa i i budućih godina. Na taj način ćemo pokušati spriječiti tu kadrovsku devastaciju o kojoj sam govorio, a pokušat ćemo učiniti da dostignemo optimalan broj, od ne znam koliko treba bit 800 i nešto, 885 zamjenika i državnih odvjetnika u Hrvatskoj sad ih radi 700-tinjak. Od tih 700-tinjak daljnji broj radi opravdanih razloga, radi porodnih dopusta, bolovanja, radi činjenice da rade u drugim institucijama, da su upućeni na rad u Ministarstvo pravosuđa i slično radi još manji broj. Ako se mi budemo popunili do tog broja od 885 za očekivati je i to nam je zadatak i obveza da utoliko u tom broju u tom postotku povećamo broj riješenih predmeta u kaznenim postupcima i u građanskim postupcima koje također vodimo.
Dat ću vam jedan kratki primjer, na Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu su sistematizirana 82 zamjenika, radilo je samo 42, dakle to je 50 malo ma… 50 1 2 3 posto od potrebnog broja zamjenika i naravno da je vrlo teško očekivati da će to državno odvjetništvo biti efikasno i nije među najneefikasnijima ali radi objektivnog razloga. Nisu ljudi koji rade u državnom odvjetništvu u Zagrebu krivi radi toga.
Dnevno su u tijeku oglasi za upražnjena mjesta sa povećanom sistematizacijom i na mjesečnoj razini se održavaju prisege u Državno odvjetničkom vijeću gdje prisežu novo, novo pristupili zamjenici državnih odvjetnika. Nije točna neka teza koja se, koja se pojavila u medijima da je veliki odljev kadrova iz državnog odvjetništva. Upravo suprotno odlaze, u pravilu odlaze ljudi po sili zakona, dakle koji imaju 65 godina pa su se odlučili za mirovinu ili koji, koji imaju 70 godina, to je maksimalno do kad se može raditi i odlaze. Manji broj mislim da je desetak, konkretno mislim da je 8 ljudi da je otišlo u suce. To je također legitimno, opravdano i uobičajeno i suci dolaze u državno odvjetništvo i štoviše takva je fluktuacija dobra i poželjna.
Stvari koje, koje bih htio naglasiti u vezi predmeta da su povoljne općenito. Moje viđenje stanja u državnom odvjetništvu je vrlo povoljno. Stvari su sve bolje i bolje. To je najbolje potkrijepiti brojkama, brojke su neumoljive i jasne i posve je jasno vidljivo da mi rješavamo više predmeta, da je stopa ažurnosti u odnosu na 2023. godinu povećana, da svaki pojedini zamjenik i državni odvjetnik radi više nego što je radio prethodnih godina. Vrijeme rješavanja je zadržano sa trendom da se to vrijeme smanjuje i zaustavljen je trend porasta broja neriješenih predmeta i to prvi put nakon dugo godina. Dakle, svake godine je bilo više neriješenih predmeta nego prethodne godine, ove godine je taj trend zaustavljen a za očekivati je vrlo realno i odgovorno to tvrdim da će taj trend ići ka smanjenju kada budemo bolje ekipirani, a bolju ekipiranost sam najavio.
Puno je objektivnih razloga zašto situacija nije još bolja. Ja se moram tu dotaknuti i sudova. Sudovi su jedan segment sudbene vlasti koji je neodvojiv od državnog odvjetništva. Često to naglašavamo nema dobrog državnog odvjetništva i loših sudova i nema loših sudova i dobrog državnog odvjetništva, to je, te stvari funkcioniraju zapravo po zakonu spojenih posuda. Mi smo jedni o drugima ovisni i posebnu nam teškoću npr. zadaje činjenica dugotrajnog trajanja sudskih postupaka i mi svake godine imamo više optužnica koje moramo rješavati i koje moraju zastupati naši zamjenici, odlaziti na sudove. Oni su, broj takvih optužnica se povećava jer nisu riješene, nisu donesene presude prethodnih godina. To je objektivno stanje i to je tako.
Za pohvalit se, a što sam siguran da da zanima javnost da je u 2025. godini oduzeto imovinske koristi za 14% više nego 2023. oko 30 miliona skoro sam rekao kuna eura je oduzeto a to je u odnosu na promatrano petogodišnje razdoblje višestotina posto porasta oduzete imovinske koristi. Ne treba zatvarati oči niti pred činjenicom da je to deklaracija da stvarnog oduzimanja često nema, nema ga opet iz objektivnih razloga. Ako mi naložimo oduzimanje, donesena je presuda da se oduzima imovinska korist po službenoj dužnosti a okrivljenik koji je osuđen nema više ništa od imovine mi se ne možemo namiriti. To su jednostavno stvari koje su takve.
Dolaskom na, da htio bih još naglasiti da nije bilo potrebe, ispričavam se, niti za kakvim mojim privođenjem u Hrvatski sabor. Moja je zakonska obveza doći na poziv predsjednika Hrvatskog sabora na davanje izvješća o radu državnih odvjetništava za prethodnu godinu i bez ikakvih problema sam se tome odazvao štoviše veselim se mogućnostida vam prezentiram naš rad i da izrazim svoje zadovoljstvo radom koji smo učinili, koje, koje je učinilo 700-tinjak ljudi koje samo …/Govornik se ne razumije./… kvalitetno i puni rade i pritom žrtvujući svoje slobodno vrijeme, svoje privatne obveze. Jako sam zadovoljan situacijom međusobnom kako u Državnom odvjetništvu RH, tako i u svim drugim državnim odvjetništvima diljem Hrvatske, 99,9% njih sam obišao i to već u prvih nekoliko mjeseci mandata. Volim razgovarati s ljudima, volim ih čuti, ne, ne trudim se ne postavljati se ex katedra i ne postavljati se, ne koristiti nikakve argumente prisile nego mislim da se razgovorom sve može riješiti.
Pred teškoći koje smo imali u, u, u radu ove godine, pa iznimne teškoće su nam napravili i neki od vas saborskih zastupnika koji su svojim javnim istupima ometali neke istrage. Ja vam naravno neću reći niti o jednoj istrazi, ali ako neki saborski zastupnik izađe i onda kaže da se očekuje uhićenje osobe xy to sigurno ne pridonosi probicima kaznenog postupka. Žao mi je što mi, bio sam kažem na tri odbora i bile su moje suradnice na četvrtom odboru, nitko nije spomenuo npr. činjenicu da je 2024.g. u zajedničkoj akciji sa DEA-om, to je Američka agencija za droge i sa agencijama zapadno europskih zemalja u jednom slučaju oduzeto oko 7 tona kokaina. Mi smo oduzeli baš u Hrvatskoj oko 800 kg kokaina i niz i veliku količinu drugih vrsta opojnih droga. Nitko, ali baš nitko nije to apostrofirao kao važan podatak, važan je podatak tko je šta kome rekao i tko je pjevao i uzvikivao kakav pozdrav. To je vaše pravo, vi ste saborski zastupnici, vi možete raditi ono što smatrate da treba raditi, ali kažem to, to nije u, u ovom, u, u, u dijelu koji se odnosi na, na uspjeh koje postiže Državno odvjetništvo RH u cjelini, e a u odnosu na kazneno djelo zlouporaba opojnih droga nije fer da se ni na koji način to ne apostrofira.
Za kraj ovog uvodnog izlaganja iako sam to radio na odborima, a počelo je danas prilikom vašeg traženja stanki, pročitat ću vam čl. 6. Zakona o državnom odvjetništvu, kratak je.
Zabranjen je svaki oblik utjecaja, a posebno svaki oblik prisile prema državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja, te korištenje medija i javnih istupanja u predmetima kaznenih djela za koje se progoni po službenoj dužnosti i u predmetima u kojima državni odvjetnik odnosno zamjenik državnog odvjetnika izvršava svoje ovlasti i dužnosti u zaštiti imovine RH.
Znam da znate taj članak, ali nikad ga nije, nije, nije, nije ga loše ponavljati, da se, da se utvrdi gradivo, pogotovo je opasno kada netko, bilo tko, ne mora to biti saborski zastupnik, bilo koji građanin RH, kada se ponaša kao sudac u vlastitoj stvari. „Nemo iudex in causa sua“, nitko nije sudac u vlastitoj stvari i bilo bi dobro da se suzdržavate od toga. Ako želite biti budite, ali nećete nikakav koristan učinak prouzročiti sebi, pridobiti sebi.
Na kraju ovog izlaganja ja sam zadovoljan i ponosan sam sa radom svih svojihkolega i kolegica, otvoren sam za svako pitanje i svaku diskusiju, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem glavnom državnom odvjetniku, možete se vratiti na svoje mjesto, a mi ćemo sada krenuti sa replikama, imamo 57 replika, dakle molim vas kolegice i kolege budući da je tako velik broj replika, to je 114 minuta, znači skoro dva sata samo za replike, da ne upotrebljavate onda povrede Poslovnika kako biste ustvari poklopili ono što će reći državni odvjetnik, držimo se reda replika i odgovor na repliku.
Prvi je na redu kolega Mlinarić, izvolite.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Gospodine glavni državni odvjetniče, g. Turudiću, pošto ste i sami branitelj i znam da vam je izuzetno stalo da se procesuiraju ratni zločini što se tiče Domovinskog rata, ja bi vas pitao za jedan slučaj koji je zapravo javan i nemam ja tu šta puno iznosit ono što cijela javnost ne zna, jel pokojni ministar Slavko Degoricija u svoj knjizi je napisao da je g. Milorad Pupovac išao pregovarati za doktora Šretera, pravog mirotvorca i do dana današnjega nije nađena nijedna koščica od g. Šretera. Recite mi molim vas jesu vaši prethodnici pozvali g. Milorada Pupovca da da iskaz DORH-u što zna o tom slučaju i ako nisu oni, hoćete li ga vi pozvati samo da da iskaz da kaže ono što zna, što je bio tamo, što je bio sudionik tamo i što je objavljeno javno u knjizi g. Degoricije. Hvala vam lijepo na odgovoru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Evo ga, hvala vam na pitanju, da ja sam senzibiliziran za predmete ratnih zločina, u konkretnom ne znam za, za, nisam čitao knjigu Slavka Degoricije, nisam ni znao da postoji. Koliko mi je poznato g. Pupovac na te okolnosti koje ste vi naveli nije ispitan, a ako treba bit ispitan predložite, pa ispitat ćemo ga kao što bi ispitali svakog građana RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bakić izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvaženi državni odvjetniče, i u izbornoj kampanji i kasnije u medijima su se najavljivali postupci protiv pojedinih osoba iz političkog prostora i uvijek bi informacije dolazile iz visokih izvora u DORH-u, pa i vi osobno ste u medijima istupali skomentarima u pojedinim slučajevima. Otkada je takvo postupanje dobra praksa, jeste li svjesni koliko se time politički pozicionirate i politički instrumentalizirate dužnost koju obnašate? S druge strane, neobično je da DORH još uvijek šuti o predmetu koji bi par excellence trebao biti predmet njegovog interesa u političkoj domeni, a to jepo priznanju samih aktera na fasifikatima utemeljeno osnivanje jedne političke stranke.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Ja sam jučer odgovorio na odboru zastupnici Možemo! da ne znam tko je taj visoki izvor u DORH-u i da to sigurno nisam ja. Nije dobro da takve stvari izlaze u medijima, a pogotovo nije dobro da vi sada upirete na konkretan predmet. Mislim da ako sam vas razaznao a moram vas razaznavati jer niste naveli to se radi o osnivanju političke stranke od strane odvjetnika Nobila. Nemam pojma o tome. Ne nikakav podnesak u DORH nije primljen, a ništa vas ne prijeći da kažete to se radi o osnivanju političke stranke odvjetnika Ante Nobila. Mi o tome nemamo nikakvih saznanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani glavni državni odvjetniče sa suradnicom i državnim tajnikom, u vašeg godišnjem izvješću od 314 stranica je praktički sažeto sve vezano i za općinska i županijska državna odvjetništva, za glavno državno odvjetništvo isto tako i za USKOK. Vjerujem da ćemo danas kroz raspravu moći progovoriti o svim dijelovima ovoga godišnjeg izvješća i onoga što hrvatske građane zanima isto tako i o problemima i što možemo očekivati i u narednom periodu.
S obzirom da dolazim iz Vukovara prije svega bih htio prenijeti zahvalu obitelji nestalih hrvatskih branitelja jer praktički nije bilo mjeseca da niste bili u Vukovaru, da niste bili na Petrovačkoj doli i u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Dr. Juraj Njavro vezano za ono što se tamo nažalost događa nakon ovog proteka vremena.
Moje pitanje je možemo li očekivati i dalje vaše aktivno sudjelovanje po pitanju rješavanja nestalih i ratnih zločina i na području Vukovara i cijele RH?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Hvala vam.
Mislim, volim to čuti naravno. Ja sam često u Vukovaru tamo odlazimo na na Petrovačkoj doli to je zapravo bivše gradsko smetlište koje više nije u funkciji i gdje su, gdje se nalaz… gdje su pronađeni posmrtni ostaci niza osoba i sad se pristupa njihovoj identifikaciji tijela. Radi se o sekundarnoj ponekad i tercijarnoj, tercijarnim grobnicama i to je doista mučan, mučna stvar suočavati se sa pogledima roditelja i bliske rodbine kada, kada im se saopći vijest da su pronađeni njihovi ostaci neki te kod tih ljudi je zapravo pomiješan osjećaj. Oni su sretni što konačno pronašli, a nesretni su što su sad izgubili zadnju nadu da će ipak živog ugledati. Naravno da ću ustrajati u tome da se nikada neću umoriti u pomoći pri takvim stvarima. Neću u Vukovar dolaziti samo 18. studenog kada je to oportuno ili kada su svjetla reflektora uperena.
Hvala vama na pitanju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem.
Gospodine Turudiću prilikom vašeg izbora za glavnog državnog odvjetnika jedan ugledni odvjetnik je istaknuo kako je vaša glavna zadaća zaštita lika i djela Andreja Plenkovića. Kako vi osiguravate neovisnost DORH-a u takvom kontekstu? A kasnije kroz raspravu ću obrazložit svoje pitanje s obzirom da ni kroz povredu Poslovnika ne bi imala dovoljno vremena.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Pa mislim dok ne obrazložite svoje pitanje kako da vam odgovorim. Znate mislim vi kažete da ćete nakon što ja vama odgovorim obrazložiti svoje pitanje. Zar vam to nije malo mala logična akrobacija? Dakle, nisam naravno da nisam došao da bih branio lik i djelo predsjednika hrvatske Vlade. Ne znam tko je taj ugledni zagrebački odvjetnik koji je to rekao.
Kada budem imao više podataka onda ću vam više odgovoriti. Sad dok se vi saberete pa dok formulirate, preformulirate svoje pitanje ja ću vam odgovoriti. Na ovakav način stvarno ne znam kako da vam odgovaram.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kajtazi, izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se.
Poštovani državni odvjetniče sa suradnicima htio bih vam reći kao zastupnik romske nacionalne manjine godinama upozoravam na prisutnost nasilja, trgovine s ljudima, trgovine s drogom, kamatarenje pa i oružje u romskim naseljima. Nažalost, sluha je premalo a ako se dogodi novi incident svi ćemo biti prozvani da nismo dovoljno učinili.
Moje je pitanje hoće li državno odvjetništvo zajedno sa policijom i drugim institucijama biti spremno sudjelovati na radnom sastanku u romskim naseljima i u Hrvatskom saboru gdje bi se ova pitanja otvorila pred zajednicom kako bi se preventivno djelovalo i spriječili jako teške posljedice?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Ja sam svjestan da je romska nacionalna manjina ranjiva manjina, međutim imam puno razumijevanje za ovo što ste rekli i to znamo da je tako.
Što se tiče sastanka koji bi se održao zašto ne, doći će sigurno predstavnik državnog odvjetništva sa, vjerojatno nećete biti zadovoljni sa našim odgovorima. Naime, mi ćemo procesuirati svaki slučaj gdje se, gdje se utvrdi sumnja u postojanje kaznenog djela, međutim valja znati da DORH nije otkrivačko tijelo. Da je otkrivačko tijelo kaznenog progona MUP, ali spreman sam na svaku pomoć.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani državni odvjetničke javna je tajna i percepcija da hrvatski građani više vjeruju EPPO-u nego DORH-u. Imaju dojam da EPPO reagira brzo i da štiti svaki euro, svaki cent europskog pa i hrvatskog proračunskog novca dok s druge strane za DORH smatra da štiti politički vrh i da ne štiti dovoljno njihove interese i njihov novac u proračunu.
Kada govorimo o tome onda u prilog tome ide i činjenica da ste vi zapravo EPPO-u uzeli slučaj Beroš, jednu od najkontroverznijih, najbrutalnijih afera koja se dogodila u hrvatskoj povijesti jer se od bolesnih ljudi otimao novac i zapravo sada o nama o sukobu nadležnosti presuđuje Europska komisija koja treba reći jeste li vi to što ste uzeli i presudili da nadležnosti ide vama u pravu ili niste, a Beroš ponovno radi u bolnici koju je pljačkao i čije bolesnike je pljačkao. Mislite li da to doprinosi rastu povjerenja …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… hrvatskih građana u DORH?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle, vi si uzimate za pravo da kažete što je to percepcija hrvatskih građana.
Ja imam sasvim drukčiju, ja imam sasvim drukčiju, drukčije podatke i moji su podaci da građani više vjeruju DORH-u nego, nego EPPO-u, ako nekomu treba uopće više vjerovati, ne znam što to, što to znači, dakle postoji vaša riječ, postoji moja riječ. Ja, ja poštujem vašu impresiju da, da, da tako smatrate.
Što se tiče EPPO-a krećete sa krivim podacima. Nismo mi ništa uzeli EPPO-u. Ja sam odlučio kao glavni državni odvjetnik o sukobu nadležnosti, kao što to odlučuje glavni državni odvjetnik u 17-estak zemalja EU, dakle o dvotrećinskoj većini zemalja EU. Prvi sličan primjer mom postupanju je bio u Španjolskoj u dva navrata, ne znam da li, da li to znate i odluka je bila vrlo slična. Ja sam tu odluku donio temeljem zakona, temeljem Zakona o preuzimanju uredbe, a Uredba je o pojačanoj suradnji.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Osnovna stvar, osnovna stvar koju stalno zanemarujete je ta…
…/Upadica predsjednik: Vrijeme, vrijeme./…
…da EPPO nije obavijestio nas…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…Državno odvjetništvo RH…
…/Upadica predsjednik: Glavni državni odvjetniče…/…
…što je po uredbi dužan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…molim vas, pravila su za sve ista. Znam, znam da želite završiti, ali treba biti u minuti jer to isto tražim i od zastupnika.
Kolegice Ahmetović izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Poštovani glavni državni odvjetniče, povrijedili ste čl. 238., dakle vi ste u, na, u gostovanju na N1 rekli upravo ovo što spočitavate kolegici Glasovac. Ja vas citiram, percepcija javnosti je da su DORH zločesti momci, a u EPPO-u dobri. Samom svojom izjavom ste potvrdili da je percepcija javnosti da je DORH negativan odnosno ne radi svoj posao, a EPPO radi svoj posao, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ahmetović, vi jako dobro znadete da ovo nije bila povreda Poslovnika nego replika, to nije percepcija, to vam je stvarno i zato ćete dobiti opomenu.
Kolega Babić izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS.
Poštovani glavni državni odvjetniče, evo vidimo i dalje da opozicija uporno ponavlja tezu da ste vi pristrani, međutim vaš rad pokazuje suprotno, vi dok ste bili sudac sudili ste i presuđivali i HDZ-u, a danas kao glavni državni odvjetnik procesuirate kako članove HDZ-a, tako i članove i drugih i ostalih stranaka. To jasno pokazuje da ne štitite nikoga nego provodite i postupate zakon. Nadalje, to potvrđuju i rezultati u prošloj 2024.g., više od 14 tisuća optužnica i više od 10 tisuća završenih istraga jasno govori da to nije rad za bilo koju stranku nego je to rad u interesu RH.
Moje je pitanje, možete li reći koji su slučajevi najbolji dokaz da nema povlaštenih, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Hvala.
Zamislite da je prošli tjedan USKOK imao veliku akciju u Hrvatskim šumama, po nekoj prirodi stvari to je državno poduzeće i to bi trebalo biti poduzeće kojim upravlja HDZ. Nitko od zastupnika nije upozorio na, na neprimjeren tajming. Zamislite tri dana prije saborske rasprave u izvješću glavnog državnog odvjetnika se provodi tako velika akcija u kojoj su involvirani predstavnici ili članovi, ja nemam pojma, HDZ-a. Niz je takvih, takvih primjera, o tajmingu se priča uglavnom kada je jedna ili, ili dvije političke opcije kada su u pitanju, pričati o tajmingu je besmisleno i apsurdno znate, kazneni postupak je strogo formalni postupak, rokovi su strogo zadani i postupanje je određeno po zakonu.
Koji je bio prilog, niz je takvih predmeta koji, koji idu u prilog, ali mi ne vodimo posebnu evidenciju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Uvaženi glavni državni odvjetniče, javnost ću podsjetiti jel vi to znate da je kaznenu prijavu protiv 15 okrivljenika u slučaju Agrokora podignula privremena uprava koju je postavila državna vlast i to nakon što je HDZ-ova većina izglasala Zakon o Agrokoru protiv kojeg je bila kompletna stručna javnost, što znači da taj slučaj itekako ima obilježja političkog procesa, a ne samo pravnog.
Stoga vam ponovno postavljam pitanje koje sam jučer postavila na Odboru za pravosuđe, vi ste rekli da je nastupila zastara za odgovorne u DORH-u za propalo vještačenje, mene zanima hoćete li sada u replici ili se kasnije javiti za dodatnih 5 minuta, pa pojasniti javnosti što se to dogodilo i kako to da smo došli na 9 okrivljenika manje odnosno zašto su početne optužnice bile neutemeljeno podignute.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Kolegice Orešković, govorim vam kolegice jel jeste kolegica bili odvjetnica, znate da ne mogu pričati o konkretnom predmetu, a pogotovo ne mogu obrazlagati zašto je, zašto je sad 9 optuženih, a bilo je 15 optuženik, pa zato što je takvo stanje spisa.
Što se tiče vašeg opetovanog pozivanja na odgovornost aktera tog predmeta, pa onda treba po vašem posve iskrivljenom shvaćanju procesuirate i suce Županijskog suda u Zagrebu koji su donijeli prvostupanjsku odluku da je to vještačenje famozno o kojem pričate bilo zakonito, valda bi vi trebali biti i vrhovni sud i glavni državni odvjetnik i …/Govornik se ne razumije./…što je zakonito, što nije. Ponavljam, Županijski sud u Zagrebu, prvostupanjski sud je donio rješenje da je navedeno vještačenje bilo zakonito.
Čl. 8. Zakona o državnom odvjetništvu vam govori da državni odvjetnik odnosno zamjenik nikada, a to je, to je tekovina zapadne europske civilizacije ne može odgovarati za mišljenja koja je dao u konkretnom postupku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bedeković izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani glavni državni odvjetniče, dakle iz podataka koji su izneseni u izvješću moguće je zapravo stvoriti jednu cjelovitu sliku o radu državnih odvjetništava na svim razinama, ali jednako tako može se i stvoritijedna cjelovita slika o ažurnosti i učinkovitosti rada DORH-a u tom kontekstu praćenja trenda broja riješenih predmeta.
Iz navedenih svih podataka razvidno je da je u državnim odvjetništvima tijekom 2024.g. povećan broj novozaposlenih službenika, namještenika, savjetnika, pripravnika odnosno vježbenika, pa i državnih odvjetnikae sad s obzirom na trend povećanog odljeva kadrova koje je u neko vrijeme bilježilo državno odvjetništvo molim vas možete iskomentirati dakle dinamiku i potrebnu novih zapošljavanja upravo u kontekstu povećanja učinkovitosti rada …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… državnog odvjetništva.
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Hvala.
Naime, mi imamo plan, plan popunjavanja, imamo sistematizaciju mjesta, Državno odvjetničko vijeće ubrzano radi ne znam zaboravio sam jesam li to naglasio za 2 tjedna imamo veliku prisegu gdje prisegnuti 50-ak novo, novih zamjenika državnih odvjetnika a ja očekujem da će tijekom '26., '25.-'26. još barem stotinu novih doći. To je veliki posao koji radimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine Turudiću Brodosplit duguje gradu Splitu gotovo 1,9 milijuna eura na ime komunalne naknade, a državi duguje milijune na ime koncesije na pomorsko dobro. Gradska uprava je dug pokušala naplatiti kroz kompenzacije a vi ste prema javno dostupnim informacijama ministarstvu preporučili da se prema dugu državi ne poduzimaju mjere već da se ide u medijaciju. Dakle, i grad i država postupaju u okvirima zakona tražeći rješenja izvan ovrha.
Međutim, USKOK je nedavno ušao u grad Split i istražuje upravo zašto ovrhe nisu pokretane i prije isteka zakonskog roka. Pa evo moje pitanje jeste li vi ili ministar Oleg Butković obuhvaćeni tom istragom ili se ona vodi samo protiv splitske gradske uprave?
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Teško razaznati što ste pitali. Naime, medijacija je jedan legalan način rješavanja sporova. Nikada ni sa jednim ministrom, lako je početi ovako ova pitanja sad prema javno dostupnim podacima, ali javno dostupan podatak je i taj da sam, da sam demantirao slijedeći, slijedeći dan u dnevnim novinama da bi ikada se ikim pričao o tome kako riješiti problem Brodosplita, a pogotovo da bi to radio sa nekim ministrima. Da li sam obuhvaćen izvidima? Pa izvidi su tajni. Izvidi su tajni. O izvidima ne smijete ni vi sad govoriti. Vi sad apelirate da ja kažem jesam li ja obuhvaćen nekim izvidima, sačuvaj Bože.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani glavni državni odvjetniče vi ste u vašem izvješću naveli da je problem popunjavanja kadrova odnosno imenovanja novih zamjenika državnih odvjetnika, glavnog državnog odvjetnika da je problem u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike koja je uvjet za imenovanje. Također ste naveli da zajedno sa Ministarstvom pravosuđa se razgovara koje je mjere potrebno poduzeti da se ovaj problem riješi. Jeste li na nekom tragu da se npr. ukine ovaj uvjet da je potrebno završiti Državnu školu za pravosudne dužnosnike kako biste što prije popunili upražnjena mjesta?
Zahvaljujem.

Turudić, Ivan
Naš stav je da je ta škola nepotrebna, da bi se ona trebala ukinuti. Ministarstvo pravosuđa je formiralo radnu skupinu koja će o tome odlučivati pa ćemo vidjeti. Kažem stav, stav državnog odvjetnika odvjetništva RH da državnu školu treba ukinuti u tom opsegu. Eventualno bi trebala ostati za one ljude koji dolaze izvan sustav koji bi došli u sustav, dakle koji nisu ni sudački, niti državno odvjetnički vježbenici, niti savjetnici. Nadam se da će tome biti tako jer jako je malo europskih zemalja koje ima državnu školu a naša je, uzor našoj je bila francuska koje je posve neprimjenjiva na naš slučaj jer tamo u državnu školu odlaze, ulaze ljudi koji nisu pravnici. Kod nas ulaze ljudi koji su pravnici sa položenim pravosudnim ispitom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Neću pitati o konkretnom slučaju niti o politički aktivnoj osobi, dakle pitat ću vas da kako u vašem izvješću nema dakle ni riječi o tome kako su ne znam službene osobe u DORH-u zbog neodgovornosti, zbog propusta napravili jedan ogroman problem a to je da je predmet Žalac se kiselio u ladicama DORH-a dok ga nije aktivirao Ured europskog tužitelja i mene sad zanima jesu li te osobe na bilo kakav način odgovarale s obzirom da su propustili postupati po dokazima o kriminalu, dakle ministrice u Vladi u Plenkovićevoj Vladi Gabrijele Žalac. Dakle, vi jer sada je sasvim jasno da je tu bilo itekako dokaza za postupanje, pa me zanima je li itko zbog propusta, strašnog propusta u DORH-u odgovarao jer je to važno za daljnji rad, za daljnji kvalitetan rad DORH-a.
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle sve se zbivalo daleko prije mog dolaska. Nakon što je spis preuzeo EPPO on je kod njih bio ja mislim 2 godine do podizanja optužnice, a već sam vam čitao ili sam vam prezentirao Članak 8. da državni odvjetnik ne može odgovarati za mišljenje u davanju državno odvjetničke odluke. Nadležno državno odvjetništvo je smatralo da ne postoji osnovana sumnja da je dotična osoba počinila kazneno djelo i takvu odluku donijela. To nije, nismo utvrdili niti se utvrđivalo da bi to bilo kazneno djelo jer ponavljam vezani smo Člankom 8. Zakona o državnom odvjetništvu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine glavni državni odvjetniče, jasno je da apsolutno imate potporu svih klubova i zastupnika u obračunu sa kriminalom i korupcijom. To je jasno. Ono što mene zanima, a na tragu teme koja je na jedan način zaokupila aktualni sat Drugi svjetski rat i temeljem vaše oslobađajuće presude tj. rehabilitacije Blaženog Alojzija Stepinca složit ćete se zajedno sa mnom da je ratni zločin jedan od najgorih zločina i zbog toga ne zastarijeva.
Moje pitanje ide u pravcu Drugog svjetskog rata. S obzirom da se pronalaze masovne grobnice stotine, tisuće evo najnoviji primjer je bio kod Svete Nedjelje dvije masovne grobnice, radite li ilirazmišljate u tome pravcu da državno odvjetništvo osudi i pojedince i neke još strukture koji i danas baštine na jedan način naše ulice, naši trgovi, da to područje na jedan put zatvorimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Bojim se da dakle nećete biti zadovoljni odgovorom, naime kazneni postupak se može voditi samo protiv žive osobe. Ne znam ima li još živih počinitelja iz Drugog svjetskog rata. Imali smo nedavno živu svjedokinju koju smo ispitali i to je, to je naišlo na, na silno negodovanje dijela političkog spektra. Sad mi možete reć da govorim kao političar, al vi jeste negodovali, vi ste rekli zašto ispitujete u svojstvu svjedokinje osobu koja se sama prikazala kao svjedokinja, koja je rekla je ja sam bila na, u Širokom Brijegu kad su bjesomučno ubijani fratri. Sve ostalo drugo je povijest zapravo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ostojić izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)
Poštovani glavni državni odvjetniče, evo baš na tragu u nastavku g. Kukavice, s obzirom na nasrtaje na civilizacijske vrijednosti kod uzvikivanja „Za dom spremni“ vi ste izjavili da to ne može bit ni kazneno djelo odnosno možda prekršaj i to ste protumačili na slijedeći način, a to je da ne vidite da je to prekršaj da netko dođe u majici s tim i da možemo govorit o pjevanju, pjesmi i pozivanju na mržnju i moje mišljenje je da samo isticanje na majici nije ni prekršaj, ni kazneno djelo prema sadašnjoj zakonskoj regulativi. S obzirom na stavove ustavnog suda, s obzirom na sve ono što smo dosad mogli čut, da li i dalje mislite tako odnosno da li mislite da bi možda djeca u školama na prvi dan škole možda mogli bit svi postrojeni u tim majicama sa tim zločinačkim natpisom i da vi nećete uopće reagirat, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mlinarić, povreda Poslovnika, imate već kolko, jednu, dobro, može.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo, 238..
Gospodine Ostojiću, nije vam smetalo kad su u bivšoj državi bili postrojeni u 1. razredu osnovne škole sa crvenom zvijezdom petokrakom na glavi i maramama i sad govorite da bi to djeca radila u školi sa insignijama HOS-a. Insignija HOS-a je branila ovu RH, stvorila RH i nije zabranjena, nit će ikad bit zabranjena u RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mlinarić, ovo je bila replika, dobivate opomenu.
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo dakle ponavljam, jučer smo ili neki dan imali iscrpljujuću raspravu, dakle „Za dom spremni“ je stari hrvatski pozdrav i to je dokazano na Međunarodno-športskom sudu i isto tako na suđenjima u Hrvatskoj. Prema tome, na plodovima, dakle na otrovanoj voćki g. Ostojiću gradite sve ove nekakve konstrukcije, pa prestanite to već jedanput činiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, izrekli ste svoje mišljenje, ali niste to izrekli u okviru povrede Poslovnika nego replike, tako dobivate opomenu.
Izvolite sad glavni državni odvjetniče odgovor.

Turudić, Ivan
Preskočit ću ovaj dio pitanja gdje fragrantno vrijeđate, kad sam ja rekao da bi, da bi djeca u, u školi trebala nosit ustaške insignije…/Govornik se ne razumije./… to je duboko uvredljivo, ali imate pravo, radite što hoćete.
Što se tiče moje, moje tvrdnje, pa je takva vam je ustaljena sudska praksa, izvikivanje pozdrava „Za dom spremni“ je kazneno, je, je prekršaj, a radnja poput ili, ili pozivanje na mržnju i na diskriminaciju pojedine manjinske zajednice je kazneno djelo iz čl. 325., tako vam piše u Prekršajnom zakonu i tako vam piše u Kaznenom zakonu, ja vam tu ne mogu pomoć ako niste čitali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Poštovani glavni državni odvjetniče, ja prije svega moram izraziti zadovoljstvo što se jako trudite pomladiti kadrovsku strukturu unutar DORH-a i što time se daje i jedna vrlo važna poruka mladim ljudima, a to je da imaju vjetar u leđa i drago mi je što Ministarstvo pravosuđa preispituje opravdanost postojanja Državne škole. Državno odvjetništvo otvara razgovor, mislim da je to jako dobro i jako pozitivno što ste otvoreni prema medijima i prema javnosti. Drago mi je što ste pokrenuli i mrežni časopis i vjerujem da će on doprinjeti i povećanju kulture pravne pismenosti, posebice nekih naših kolega u saboru. Isto tako često čujemo kritike opet s lijeve strane na tajminge uhićenja, a ja pak mislim da je svaki tajming dobar tajming…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…ako su dokazi dobri, pa vas molim vaše mišljenje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Burić.
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
…/Govornik se ne čuje./…časopisa D sa dva OR dugujem, jučer sam, nije mi dao predsjednik, predsjednik odbora dovršiti misao. Švicarska i Njemačka imaju isti takav časopis i SAD, mi smo dakle u krugu vrlo respektabilnih zemalja.
Što se tiče pomlađivanja kadra, to, na to smo prisiljeni, mislim to je lijepo od toga što radimo, ali naš kadar je star, ljudi u državnom odvjetništvu na čelu sa glavnim državnim odvjetnikom su stari i pred zalazom su svoje karijere, nama je nužna kadrovska obnova.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bježančević izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani glavni državni odvjetniče, vi ste poznati po izjavi „kakve veze tu ima javni interes“ i to je naime rečenica koja govori sve o vašem odnosu i prema medijima, ali i prema javnosti, ali još više govori o tome zašto vas je HDZ izabrao za ovu poziciju jer vaš obrazac ponašanja prema medijima neodoljivo podsjeća na onaj premijera Plenkovića, ista bahatost, isti prijezir prema novinarima, ista netransparentnost. On vrijeđa novine naime nazivajući ih političkim aktivistima, vi im prijetite postupcima, on kontrolira političku scenu, vi pravosudnu i mislim da je sasvim legitimno pitanje je li vam on u vašem odnosu prema slobodnim medijima mentor?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Vi ste u svom pitanju pokazali prezir koji meni spočitavate, pokazali ste prezir prema činjenicama. Kad sam ja to rekao da, da, šta je važan javni interes, nemam pojma o čemu govorite, a ovaj javni interes, pretežit interes vam je formulacija iz kaznenog prava znate to, imate javnog interesa u čl. 10. Zakona o kaznenom postupku o odlučivanju i izdvajanju nezakonitih dokaza.
Što se tiče mog odnosa sa, sa, sa premijerom Plenkovićem, mislimda tu zalazite u posve zabranjeno područje, da ga nemate to pravo pitati. Što, što ja vam trebam odgovoriti da li mi je on mentor? Ja nemam mentora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bježančević povreda Poslovnika.

Bježančević, Sanja (SDP)
Rekli ste tamo negdje krajem prošle godine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bježančević dobivate opomenu nije bila to povreda Poslovnika.
Kolega Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani glavni državni odvjetniče s obzirom da je kriminal često prekograničan, da ne pozna granice i tu je međunarodna suradnja izrazito bitna i važna mene zanima kako vi gledate na tu međunarodnu suradnju odnosno u kojim segmentima je ta suradnja tijekom 2024. godine dala najbolje rezultate i na koji način smatrate da se može to, može dodatno još ojačati taj mehanizam međunarodne suradnje kako bi tijela progona bila uspješnija.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Hvala.
Međunarodni kriminal i pojavni oblici kriminaliteta zahtijevaju međunarodnu suradnju. Govorio sam nešto u uvodnom izlaganju o kaznenim djelima zlouporabe opojnih droga. Tih 7 ili koliko 7,5 tona kokaina ne znam točno broj, zaboravio sam broj je zaplijenjeno temeljem međunarodne suradnje.
Jučer na Odboru za pravosuđe sam propustio reći i to je to sam, ispalo je da sam nedosljedan, nisam bio, suradnja sa Srbijom, suradnja sa Srbijom je dobra u području u predmetu organiziranog kriminaliteta. Tu imamo jako dobru suradnju. Nemamo nikakvu suradnju u predmetima ratnih zločina tamo suradnje nema.
Nadovezujući se na ovo što govorite da, međunarodna suradnja je nužna i mi imamo uspostavljene kontakte sa nizom zemalja EU i svjetskim zemljama možemo uspostavi u potrebi bilos kojom zemljom u svijetu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani mada je neznatno povećan broj pravosudnih dužnosnika u sustavu DORH-a ukupnom sustavu on je značajno smanjen upravo u USKOK-u. Dakle, postoji 15% manje ljudi na kraju 2024. u odnosu na 2023. upravo u USKOK-u.
Ja vas pitam zbog čega je došlo do tolikog pada dužnosnika, dakle pravosudnih dužnosnika u USKOK-u. Također postoji i pad broja savjetnika. Istovremeno za cijelog vašeg mandata dosada nije bilo natječaja za novog ravnatelja USKOK-a i još uvijek dakle nema natječaja za novog ravnatelja.
Molim vas da mi objasnite jeste li imali natječaje za nadopunjavanje ovih mjesta ljudi koji su ili otišli iz USKOK-a i zbog čega su otišli i kad će biti novi natječaj za ravnatelja USKOK-a?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle, 15% od 27 je 3 čovjeka ili 4, 27 sada radi u USKOK-u. Neki od njih su otišli u Glavno državno odvjetništvo RH nedavno, jedan kolega je otišao u županijsko državno odvjetništvo prije, prije mjesec dana. Vrlo brzo ćemo ići u natječaj i nikakav problem nije naći kvalitetne ljude koji će raditi u USKOK-u. USKOK je jedna od najboljih, najboljih dijelova sustava. On funkcionira vrlo dobro.
Što se tiče nepopunjavanja mjesta ravnatelja USKOK-a mi imamo v.d. ravnatelja koji svoj posao rade odlično. Problem je u zakonu. Sad dolaze izmjene Zakona o državnom odvjetništvu. Dosada je previsoko bio postavljen uvjet za za mjesto ravnatelja što se tiče radnog staža koliko je, morao je imati radnog staža kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. To je uvjet kojem ne mogu udovoljiti ljudi koji rade u USKOK-u. Ta će se, ta će se dob potrebna smanjiti ne znam zašto je bilo takvo rješenje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i vrlo brzo nakon stupanja na snagu će biti imenovan ravnatelj USKOK-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić, povreda Poslovnika.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Pa da, povreda Članka 238., radi preciznosti dakle 2023., na kraju 2023. bilo je 33 ljudi koje je radilo u USKOK-u, na kraju 2024. 28 ljudi ne zbog toga, nije manje zato što su otišli u penziju što se vidi po dobnoj strukturi nego su otišli i sami ste rekli sada u druge dijelove DORH-a.
Kada tome pridodamo i institucionalno slabljenje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Benčić …/…
… USKOK-a i to da nemaju svog ravnatelja …
…/Upadica predsjednik: … dobivate opomenu./…
… dolazimo do toga da se USKOK namjerno slabi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić dakle ovo je tako flagrantno kršenje Poslovnika, niti ste se potrudili obrazložiti nego ste rekli Članak 238. radi preciznosti i onda ponovite i uđete ustvari u repliku i nemojte to raditi. Ja sam to zamolio, međutim događa se ali ovako baš ovako ono i odete izvan vremena. Ja vas pozivam i apeliram da to ne radite. Dobivate opomenu.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Povreda Poslovnika Članak 238., pa upravo radi točnosti kolegice Benčić u ovome izvješću za 2024. godinu kada je vezano pitanje za USKOK onda možete pogledati da je na kraju promatranog razdoblja manji broj neriješenih predmeta a da je stopa ažurnosti USKOK-a 105%. To je o slabljenju USKOK-a. Dakle, …
…/Upadica predsjednik: Kolega./…
… poštujte i te ljude i njihovu ažurnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar isto tako kao i za kolegicu Benčić ovo je bila replika, zlouporaba Poslovnika, dobivate opomenu.
Kolega Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani glavni državni odvjetniče i danas ovdje dosta je pitanja vezano uz procesuiranje ratnih zločina što i ne čudi jer na neki način percepcija je javnosti da se dugi niz godina nije baš puno postupalo po tome sve do prije nekih godinu dana. Kad osjetimo vidimo jedan vidljiv dobar pomak u svemu tome. Nažalost velik broj tih počinitelja nije dostupan hrvatskom pravosuđu. Prošlo je dugi niz godina od počinjenja tih dijela i zaista je potrebito jedna dodatna energija da se što više tih počinitelja procesuira kako bi pravda ipak bila dostižna jer kažu da pravda i nije pravda ako nije pravovremena, pa vas molim da evo učinite doista sve što je u vašoj moći kažem da se što više tih počinitelja procesuira.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Pa da to više nije pitanja, više konstatacija nego pitanje, a sa tom se konstatacijom slažem samo upozoravam na činjenicu proteka vremena. Vrijeme nam je procesuiranju ratnih zločina veliki neprijatelj.
Ljudi umiru, ljudi stare, stare svjedoci, stare optuženici, nestaju tragovi i sve je teže i teže. Ja sam zapravo izuzetno impresioniran radom županijskih državnih odvjetništva koji, koji rade na tim predmetima. Evo nedavno imamo jedan, jedan slučaj, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je istražilo i procesuiralo jedan zločin iz, ratni zločin iz 1992.g..

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani glavni državni odvjetniče, zastrašujuće je ako se ne procesuiraju ratni zločinci, ali još je strašnije ili najstrašnije ako se nekoga procesuira i osudi, a nije počinio ratni zločin, a motiv je da se prikriju ratni zločinci, pa sam ja ovdje pripremio dva primjera dokumenata, jedan je slučaj Dario Kordić, dakle gdje prema dokumentima Carle de Ponte jel stoji da su, da je odvjetnik Nobilo u suradnji sa našim MUP-om i drugim institucijama krivotvorio dokumente da se osudi Daria Kordića, a drugi je jel glasoviti slučaj Lora 1 gdje ako je bio ratni zločin u Lori 1 onda je glavni ratni zločinac Mladen Bajić jel, pa ćete vidjeti iz ovih dokumenata da je to osnovano i izvorni dokument iz '91. je prva točka optužnice u slučaju Lora koju je, koju je kreirao Mladen Bajić, tada kao zamjenik u Splitu je bio da su pritvorski čuvari protupravno lišili slobode srpske civile, a on ih je dao uhititi kao neprijateljske vojnike…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…pa ćete sve vidjeti, pa ću vam ovo sada predati, evo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Što se tiče prvog predmeta kojeg ste naveli, to je presuda Haškog tribunala i tu, tu, tu, tu ne mogu ništa, a što se tiče drugog predmeta tu se moram izuzeti, naime ja sam bio sudac izvjestitelj vijeća Visokog kaznenog suda koje je potvrdilo presudu u predmetu na koji se obazirete, se osvrćete, tako da vam ja tu ne mogu ništa reći.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Da, Lora 1, ne, da Lora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ostojić izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)
238. …/Govornik se ne razumije./… malo vremena da provjerim zapravo, znači vaša izjava je bila uzvikivanje „Za dom spremni“ ne može bit kazneno djelo jer bi to bilo protiv slobode govora, Nacional 25.1.2021.g. kad ste bili visoki sudački dužnosnik. Nadam se da ovo sad kad ste maloprije promijenili stav i meni pokušali docirat oko toga da pročitam kad je kazneno djelo, a kad nije, da ćete u tom smislu to raditi jer kad oni uzvikuju…
…/Upadica predsjednik: Kolega Ostojić…/…
…“ajmo, ajmo ustaše“ obučeni u te majice…
…/Upadica predsjednik: …dobivate, dobivate opomenu./…
…onda ćete reagirat.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ostojić, izvan konteksta ste uopće išli u povredu Poslovnika, ja sam mislio da se referirate na kolegu Jurčevića, a vi ste se vratili na nešto što je bilo prije, zloupotrijebili Poslovnik da biste replicirali i dobivate opomenu.
Kolega Miletić izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238., protiv bi bili oni koji su protiv hrvatskih branitelja koji su branili našu domovinu, stvorili nam slobodu, a mnogi među njima su bili HOS-ovci, a mnogi su uzvikivali pozdrav „Za dom spremni“. Nikada se nećemo odreći hrvatskih dragovoljaca, branitelja HOS-ovca, nikada nećemo pokleknuti pred ljevicom i ostrašćenoj agendi koja niječe hrvatske branitelje i sve ono što su nam oni doprinjeli u stvaranju slobodne Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Miletić, to ste već puno puta rekli i ne morate koristiti povredu Poslovnika odnosno zloupotrijebiti Poslovnik ustvari replicirati, pa dobivate opomenu.
Kolega Jurčević izvolite i vi.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
E opet neznanje sa strane SDP-a, naime prema standardima Strasbourga, on je naš rekli bismo vrhovni sud, dakle između procesuiranja određenih neprihvatljivih stvari i slobode govora prednost je jasno data slobodi govora i takve stvari se ne bi po tom standardu smjele procesuirati pravosudno nego rješavati u javnoj raspravi znanstveno društvenoj, dakle molim vas da malo ipak obratite pozornost na činjenice.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević dobivate opomenu jer to nije bila povreda Poslovnika nego ste i vi replicirali.
Idemo dalje sada, kolega Sobota izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani glavni državni odvjetniče, vi ste i u svojim i javnim medijskim istupima govorili o kadrovskoj problematici iliti devastaciji kao što ste rekli, ali ste i danas u vašem izlaganju odgovorili i kolegicama i kolegama, pa se ja na to neću vraćat, ali ste na kraju vašeg izlaganja ovdje spomenuli jednu činjenicu da zapravo za ovaj period koji obuhvaća ovo izvješće više stotina puta zapravo je naplaćeno, ja ću biti sada precizirati, 30 milijuna eura je oduzeto u sudskim procesima. Sad kad ja to slušam ko građanin RH onda razmišljam aha to će otić u državni proračun il će se vratit onima kojima je napravljena šteta, ali ste nam odmah rekli da gotovo toga nema. Sad ja kao građanin isto razmišljam, dakle ti kojima je to oduzeto ili su prepisali na svoje, šta treba poduzeti da se to ne događa…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…i da se …/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Naime, mi poduzimamo radnje da to, da se, da se to spriječi, postoje privremene mjere osiguranja oduzimanjem imovinske koristi koje se određuje u prethodnoj fazi postupka. Ponekad je to sasvim nemoguće, ponekad se stvarno dogodi da osoba koja je osuđena nema nikakvih, nikakvih sredstava, da se jednostavno ne može, ona, postoji institut u zakonu da se može imovinska korist oduzeti i to se primjenjuje i od treće osobe na koju je prenesena, znate netko zna da će, da će biti u kaznenom postupku ili već je u kaznenom postupku i prebaci na, na, na nekog člana obitelji, to se može oduzeti, dakle to, to je skopčano sa, sa nizom problema, ali ne mogu reći da se ne radi na tome. Kolika je uspješnost, trebala bi bit bolja također.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Auguštan Pentek izvolite.

Auguštan, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani glavni državni odvjetniče, tvrdite da DORH nikad nije zaustavio nijednu istragu. Često ističete da pravda koja traje dugo prestaje biti pravda, no kako objašnjavate situacije u kojima visoki državni dužnosnici povezani s Vladom mjesecima izbjegavaju sankcije ili se procesi uvjetno obustavljaju dok se pritom neki manji ajmo reći slučajevi žurno procesuiraju. Nije li DORH-ova neovisnost kompromitirana kad ispada da o brzini postupka odlučuje politička važnost, a ne težina kaznenog djela.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle, kad bismo se mi referirali na sudove a nije mi jasno kad se to postupci uvjetno obustavljaju valjda završavaju sa uvjetnom osudom, pa uvjetnu osudu opet određuje sud to je pitanje koje se ne tiče državnog odvjetništva. Znate uvjetno obustavljaju postupci, valjda se to odnosi na to.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani državni odvjetniče iz vašeg izlaganja imali smo prilike čuti da imate dobru suradnju sa Ministarstvom pravosuđa a u izvješću ste istaknuli potrebu izmjene pojedinih odredbi Zakona o kaznenom postupku. Molim vas da nas upoznate surađujete li sa ministarstvom na potrebnim izmjenama?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Da, da zamjenici i ja osobno smo članovi radnih skupina za donošenje izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku. Radimo na tome, nacrt je u javnoj raspravi ili javnom savjetovanju kako se zove i očekuje se donošenje izmjena Zakona o kaznenom postupku do kraja ove godine ili početkom slijedeće godine tako da se ja se iskreno nadam da će izmjene koje su predložene doprinijeti ubrzanju kaznenih postupaka pogotovo u postupanju pred optužnim vijećem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani glavni državni odvjetniče ima jedna izreka kaže „ljubav je slijepa, prijateljstvo se trudi da ništa ne vidi“. Što povezuje Josipu Rimac i ministra Butkovića? Barem dvije stvari. Jedna je zapošljavanje u IGH a druga je prijateljstvo s Ivanom Turudićem. Ministar Butković je u poruci Josipi Rimac napisao da je riješi zaposlenje njezinog prijatelja u privatnoj firmi s kojom njezino ministarstvo često surađuje, također znamo da ste vi viđeni na večerama sa ministrom Butkovićem već prije par godina. To je ministar koji očito toliko često radi takve stvari da kaže da se ove specifične korespondencije čak ni ne sjeća.
Možemo li zaključiti da za frendove ne postoji trgovina utjecajem ili možemo očekivati još neke večere umjesto postupaka?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Ne možemo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo malo, samo malo glavni državni odvjetniče, kolega Borić povreda Poslovnika, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Članak 238., kolega Živković znači trebali ste spomenut Koste Kostanjevića i Luke Korlaeta da budete vjerodostojni i da vidimo da li će i dalje biti večera ili neće biti večera ali s obzirom da vi nemate takav ovaj stil gdje vi želite reći i mi smo nešto ili smo pogriješili jako jednostavno se ponašate na način tako kao što nam danas ovdje pokušavate sugerirati. Vi niste ti koji sudite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić bila je replika, dobivate opomenu.
Sada molim glavnog državnog odvjetnika da odgovori.

Turudić, Ivan
Već sam zaboravio kakva je to točno formulacija bila. Dakle, neće odgovor je ne na na vaše, ne na vaše pitanje nego na vašu zlonamjernu konstataciju koju opet vam ne osporavam pravo da da ju iznosite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Radić, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani glavni državni odvjetniče iz Izvješća za 2024. godinu vidljiv je značajan napredak u radu državnog odvjetništva, vidimo značajne rezultate u podizanju učinkovitosti i smanjenju zaostataka i ubrzanju postupaka što je od velike važnosti za ostvarivanje pravde i jačanje povjerenja građana u institucije.
Ono što mene zanima je kako ocjenjujete suradnju državnog odvjetništva sa jedinicama lokalne samouprave. Naime, novim Zakonom o upravljanju pokretninama i nekretninama u vlasništvu RH je dano na upravljanje jedinicama lokalne samouprave naravno uz prethodno, uz prethodnu suglasnost DORH-a.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle, DORH je silno opterećen postupanjima pogotovo postupanjima dodjele u zakup zemlje poljoprivrednicima. Mi radimo posao zapravo koji, koji trebaju raditi jedinice lokalne uprave i samouprave. To mi moramo cijelu dokumentaciju pregledati i vrlo, vrlo je lako za očekivati da ćemo učiniti pogrešku da nećemo sve moći sagledati kako spada i vrlo bi se rado odrekli te te te ovlasti, to je zapravo ovlast upravo u strahu od toga da ne počinimo greške jer često čujemo nezadovoljstvo građana seljaka, seljaka koji prigovaraju na način kako je dodijeljena zemlja. Vrlo je teško stvari sagledavati iz Zagreba.
U ostalom segmentu suradnja s jedinica lokalne uprave je uzorno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Krstičević, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala.
Evo tko je danas poslušao sabor može pomisliti da bi cijela opozicija glasala za smjenu gospodina Turudića. Tko možda izađe tu na Ilicu srest će ljude i vidit će da su gotovo svi bi bili sretniji da on nikada nije ni izabran. Međutim bi li se onda riješili svi problemi koji danas postoje u Hrvatskoj? Jesu li stvarno svi problemi koje mi imamo sa Plenkovićevom Vladom gospodin, gospodin Turudić ili možda to što ta Vlada ne radi nikakvu stvarnu politiku od kojega, od koje bi ljudima bilo značajno bolje? Ljudi moji to što ćemo mi proizvoditi, to što ćemo mi trošiti, to kako ćemo mi rješavati probleme koji se usput pojave, e to Plenkovića i sve njegove Turudiće uopće ne zanima.
I zato ljudi nažalost u Hrvatskoj vjeruju odnosno ne vjeruju da politika postoji zbog ikakvog javnog razvoja nego samo zbog nekakve zaštite određenih partikularnih privatnih političkih interesa. I zbog toga gospodine Turudić vi od jednog moralnog nazovimo tako problema postajete i politički problem.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Nemam, nemam namjeru na tako bestijalne uvrede odgovarati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani glavni državni odvjetniče ratni zločini su zasigurno tema koja je teška ali i nužna za raspravu. Na području Pakraca je bio aktivan logor Bučje prvi srpski koncentracijski logor u Domovinskom ratu i kroz njega je prošlo više od 300 civila i branitelja, dio se još uvijek vodi kao nestali i kao što vam je rekao koli… kolega Mažar vaša nazočnost na identifikacijama pruža nadu obiteljima nestalih i na tome vam hvala.
Neću ništa konkretno pitati uz kaznenu prijavu koju su podnijeli naši branitelji protiv 11 osoba odgovornih po zapovjednoj dužnosti jer se nadam da se postupa po toj prijavi ali me zanima kakva je suradnja s tužiteljskim uredima susjednih zemalja rekli ste sa Srbijom da je dobra kad se radi o kriminalitetu, ali tu imamo još drugih susjednih zemljama i zanima me postoje li u RH, pa i u susjednim zemljama posebni specijalizirani odjeli za ratne zločine?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Hvala.
U mjestima koje navodite Bučju, Kusonju, Dragoviću, Grahovljanima sam bio u Domovinskom ratu, znam taj, to područje dobro.
Što se tiče suradnje sa, sa Republikom Srbijom, nema nikakve suradnje, dakle rekao sam da je suradnja dobra u predmetima organiziranog kriminala, to, to stvarno dobro surađujemo, ovdje nema odgovora niti na jednu našu zamolnicu, niti na jedan naš poziv, bilo je, zapravo samo jedan je odgovor bio 2024.g., ali odgovor se svodio na to da se silno pomogne čovjeku koji je optužen za ratni zločin da bi mu se, da bi mu se pomoglo da …/Govornik se ne razumije./…situaciji, što je okej, što je isto tako dobro, osim toga nije ničega bilo. Imaju i te, i te susjedne zemlje imaju ovaj slične urede za procesuiranje i istraživanje ratnih zločina. Jučer sam zabora… opet mi nije g. Grmoja dopustio reći na sastanku na konferenciji na kojoj smo sudjelovali prošli tjedan o ratnim zločinima u zemljama…/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…je bio i Serge Brammertz.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sad ćete reć da vam i predsjednik ne da završit, ali vrijeme je vrijeme.
Kolegice Ikić Baniček izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Sadašnji glavni državni odvjetnik poznat je hrvatskoj javnosti po bježanju od policije nakon divljanja u prometu, poznat je po nježnim poluintimnim izmjenama poruka na društvenim mrežama sa optuženicima koji su pod istragom, poznat je i po tome da redovito javlja svim visokim HDZ-ovim dužnosnicima da se dečki ipak stignu pripremiti, pa im HDZ-ov dečko na vrijeme javi, međutim mene je ipak zaintrigirao jedan slučaj kada je prije 2.g. napravljena velika greška ne samo USKOK-a nego i DORH-a i kada su čelni ljudi PU Sisačko-moslavačke privedeni kao zločinci pod lisicama, iza toga je naravno cijela priča dobila sudski epilog i sud je naravno cijelu tu sramotnu optužnicu odbacio.
Zanima me glavni državni odvjetniče, što ste napravili odnosno da budem iskrena, zašto niste ništa napravili da se takve situacije više ne ponavljaju?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Prvo samo malo, povreda Poslovnika kolegica Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
238., gđa. Ikić Baniček pak je poznata po tome da ne poštuje institucije RH kao što su DORH i USKOK kojima je ona odbila dati traženu dokumentaciju, a isto tako je poznata po tome da selektivno gleda na Ustav RH, po tome je ona poznata.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić bila je replika, dobivate opomenu.
Kolegice Ikić Baniček izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Kolegice Burić, ovaj put ste ipak pucali uništa, ne samo da nisam…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Ikić Baniček, morate reći …/nerazumljivo./…/…
…238., naravno vrijeđanje zastupnika, vrijeđanje inteligencije i svih prisutnih u ovoj dvorani. Ne samo da nisam odbila predati dokumentaciju, pozvala sam ih da je dođu pregledati, a za izuzimanje dokumentacije sam tražila da se poštuje zakon i da se dokumentacija sukladno zakonu izuzme sudskim nalogom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako replika, a ne povreda Poslovnika, dobivate opomenu i sada će odgovoriti glavni državni odvjetnik, izvolite.

Turudić, Ivan
Nastavljate sa, sa uvredama koje je iznio vaš susjed koji sjedi pored vas, vrijeđajte ko vam brani, ništa nije točno od toga što ste rekli, kakve društvene mreže, kakve, o čemu pričate?
Što se tiče, sami ste rekli da je, to je bio sudski postupak prije 2.g.. Ja sam godinu i 3 mjeseca na mjestu, na mjestu glavnog državnog odvjetnika. Čitao sam vam i govorio sam o čl. 8. da ne može državni odvjetnik odgovarati za mišljenja koja je dao, dao u odluci, a vi sve znate da je optužnica sramotna, da je presuda takva, šta će, zašto postavljate pitanje kad znate odgovore.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ostrogović izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani glavni državni odvjetniče, dobio sam mail od svojih sugrađana iz Rijeke s molbom da ovdje u saboru prenesem njihovo pitanje. Oni već godinama iskazuju nezadovoljstvo radom DORH-a u Rijeci, kako županijskog, tako i i općinskog, konkretno riječ je o kaznenim prijavama zbog sumnje na nezakonito otuđenje privatne, državne ili zajedničke imovine suvlasnika zgrada. Građani svjedoče da se po tim prijavama ne provode nikakve radnje, neke se prijave odbacuju bez jasnog i potpunog obrazloženja, a neke stoje i godinama bez ikakvog odgovora podnositeljima. Stoga vas pitam u njihovo ime, jesu li zamjenice državnih odvjetnika uključujući i ravnatelja USKOK-a, županijske i općinske državne odvjetnike, te njihove zamjenike i druge odgovorne osobe dužni građanima u pisanom obliku davati odgovore na pitanja i upite iz djelokruga svojih službenih nadležnosti i postoje li za to neki zakonski …/Govornik se ne razumije./….
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Pitanje je jako, jako apstraktno koje ste postavili, neki građani su nezadovoljni nekim odlukama. Postavite pitanje pisanim putem na DORH, mi ćemo vam odgovoriti. Na zahtjeve podnositelja kaznene prijave se odgovara kad oni traže da im se odgovori, u pravilu se ne mora odgovoriti na zahtjev ako nije oštećenik u pitanju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Miloš izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani državni odvjetniče, mene zanima što je s problemima u Hrvatskim šumama na koje smo ukazivali ovdje u saboru i ne, ne govorim o tekućoj istrazi, niti u to mogu ulaziti. Naime, državna revizija iznijela je još 2021. i 2022.g. da su Hrvatske šume dakle društvo Hrvatske šume dogovarale raspodjelu trupaca na sastancima s privatnim kompanijama, a koji su ujedno bili i kupci tih istih drvnih asortimana, čitam iz izvještaja, dakle to znači da su potencijalno mogli, mogli utjecati na formiranje cijena. Ista ta revizija utvrdila je da nije jasno na temelju čega je društvo utvrdilo cijene glavnih šumarskih proizvoda. Sve je to revizija objavila još 2021. i '22. i o svemu tome navodno je obaviješten i DORH. U tom smislu zanima me što je s tom istragom pošto do dan danas ne znamo puno, a prošle su 3.g. i više, zanima me da li to znači da vi u tome ne vidite ništa sporno?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle ako ste, ako je podnositelj tog pismena to dostavio DORH-u, DORH je to dostavio nadležnom županijskom državnom odvjetništvu i nije stavljen ni jedan podatak osim što ste rekli da su u pitanju Hrvatske šume, možda je baš to recentni slučaj, ovaj postupanje tijekom izvida je tajno, a vidite niste rekli tko je. Vi znadete da nisu Hrvatske šume koje su aktualne prošli tjedan ali niste rekli koji je predmet, kako, kako mogu znati. Postupanje tijekom izvida je tajno, dakle i kad bi znao ne bi vam rekao kad bi znao o čemu se radi, ali vaše je pitanje je bilo krajnje nepotpuno i nepodesno za odgovorom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani gospodine Turudić sa suradnicima, evo čuli smo i vidjeli izvješća da su znatni pomaci u radu u prethodnom razdoblju stoga bih pohvalila i vaše suradnike naročito zaposlenike ajmo reći nižih razina. Svi koji smo u javnim službama znamo s kakvim se izazovima borimo.
Međutim, evo zanima me konkretno što je možda i javnosti zanimljivo i često se čuje u komentarima što se tiče oduzimanja imovinske koristi naročito kada se imovina prebacuje na treće osobe kakva je mogućnost dakle učinkovitijeg oduzimanja da li izmjene zakona ili sama djelovanja unutar DORH-a i možda postoji li mogućnost da se kroz sastavljanje registra stanovništva u tom smislu može nešto pojačati, povećati učinkovitost oduzimanjem imovine, imovinske koristi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Evo pohvale želim reći da 85% predmeta državno odvjetničkih u Hrvatskoj rješavaju općinska državna odvjetništva, dakle na njima je glavni teret rada na 85% predmeta i baš mi je drago da sam dobio priliku da to kažem.
Što se tiče oduzimanja imovinske koristi pa mijenjan je ZKP već u tom pravcu. Dosada su mjere osiguranja trajale 2 godine do prije koju godinu, nakon toga to više nije vezano uz 2 godine uz podizanje optužnice. To je težak i složen problem kojemu se trudimo, trudimo doskočiti i riješiti ga. Ima tu, ima tu naravno i subjektivnih slabosti nekad se ne određuju mjere i omogući se počinitelju da otuđi imovinu. Trudimo se to spriječiti, nismo zadovoljni s rezultatima ali su opet bolji nego što su bili prije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Gospodine Turudiću, Europska komisija o vladavini prava i dalje upozorava da imamo veliki broj neriješenih predmeta i da nam procesi traju dugo, neki nažalost više od desetljeća. I sami ste izjavili da pravda koja je dugotrajna prestaje biti pravda i postaje nepravda.
Jeste li upravo vi tvorac te nepravde jer u predmetima teškima milijune eura kao što je u slučaju Rimac, u slučaju Tolušić, Kuščević, a sjeća li se još netko Škugora i ekipe koja je opljačkala HEP i da ne nabrajamo dalje, ništa se ne događa i to godinama, ali ste zato vrlo revni u slučajevima od par 100 eura kao što je primjerice varanje s putnim troškovima u Ministarstvu vanjskih poslova.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Prva dva predmeta koje ste naveli su predmeti u nadležnosti EPPO-a uopće nisu u nadležnosti DORH-a. Zašto mene prozivate za nešto što radi EPPO?
Što se tiče predmeta od nekoliko stotina eura evo vi ste, vi ste članica sabora inicirajte izmjenu zakona da to ne budu nekažnjiva djela pa će, pa nećemo procesuirati niti takva djela. To je što mogu odgovoriti.
…/Upadica se ne razumije./…
Molim? Pa da.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega, kolega Mišić, izvolite.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedniče.
Poštovani državni tajniče svjedoci smo da je u 4. mjesecu na Petrovačkoj doli u Vukovaru ekshumirano 35 posmrtnih ostataka civila i hrvatskih branitelja. Zanima me u kojoj mjeri rad državnog odvjetništva odnosno svih institucija prati to i u pronalaženju ratnih zločina.
Isto tako, nadovezat ću se na gospodina Mlinarića ukoliko imamo čovjeka koji među zadnjima vidio dr. Šretera da li nije neka službena, po službenoj dužnosti da se taj čovjek ispita i da se znaju neki odgovori na ta pitanja.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Što se tiče Petrovačke doli na tome se intenzivno radi i kada se utvrdi identitet osobe odnosno da osobe koja je ovaj čiji su posmrtni ostaci pronađeni to je dobar korak u kaznenom postupku međutim nije to, nije to rješenje znate. Mi samo znamo da je osoba imenom tim i tim da su njeni posmrtni ostaci pronađeni na Petrovačkom doli. Nakon toga tek slijedi, slijedi veliki posao i sve je vrlo teško, teško raditi radi proteka vremena ali i radi nesuradnje radi zavjere šutnje koja vlada u okolišu tih događanja.
Ja ne znam tko je zadnji vidio pokojnog dr. Šretera pa na to ne mogu ništa odgovoriti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Zahvaljujem.
Gospodine glavni državni tajniče što nam govore brojke koje se odnose na suradnju s EPPO-om. Naime, svega 26 predmeta je u '24. proslijeđeno od kojih polovicu je EPPO odbio prihvatiti. Da li nam to govori da je sustav nedovoljno efikasan ili aktivan u otkrivanju prijevara i kriminala s EU fondovima ili osjetila sam blagu ironiju u kolegici eto slučajevi su kod EPPO-a, dakle ostavljate da EPPO stvari i rješava. Zanima me sa ovom polovicom da li su vam prioriteti da pokažemo EPPO-u da se sami znamo nositi s kriminalom vezni uz europske fondove?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle, nikakve ironije nije bilo, nije stvar nečije volje da će EPPO nešto raditi nego stvar nadležnosti znate. Za ove predmete koje je vaša prethodnica navela je nadležan EPPO oni i sude. EPPO ustupa predmete ispod 10 tisuća eura vrijednosti u iskustvu po našem tužiteljstvu. To su zapravo u ovom cijelom konglomeratu manje, manje značajni predmeti koji su ustupljeni nama.
Vi mene sada pitate da vam se referiram o nadležnosti u radu EPPO-a. EPPO je samostalan on, on iako je u jednom dijelu i dio Državnog odvjetništva RH on je u radu na konkretnim predmetima sasvim samostalan. Dakle, sva ta pitanja trebate njima uputiti ne meni, ja ne mogu o EPPO-u govoriti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zadro, izvolite.

Zadro, Tomislav (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani gospodine Turudić moje pitanje se odnosi na regionalnu suradnju u vezi kaznenih djela ratnih zločina. Postoji li takva suradnja i sa kojim zemljama i molim vas da mi odgovorite kakva je suradnja sa Republikom Hrvatskom vezano po tom pitanju? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Lapsus je bio. Sa Srbijom ste mislili? Dakle, imamo jako dobru suradnju sa BiH, imamo dobru suradnju sa Crnom Gorom, iako tamo nema puno predmeta gdje su involvirani građani i državljani Crne Gore. Već sam prethodno rekao u predmetima ratnih zločina sa Srbijom nemamo nikakvu, nikakvu, apsolutno nikakvu suradnju. Te suradnje je bilo do 2006. godine sklopljen sporazum između Državnog odvjetništva i Specijalnog tužiteljstva za ratne zločine kako se zvalo. Nakon recentnih događaja, nakon događaja još je to počelo zapravo sa uključenjem Purde ako se to sjećate je ta suradnja i donošenje zakona o ništetnosti svih pravnih akata Republike Hrvatske u Hrvatskoj. Te suradnje više nema, mi nemamo nikakve i to nam u bitnom otežava zapravo procesuiranje ratnih zločina kada se optuženici nalaze u Republici Srbiji jer ne možemo provesti niti suđenje u odsutnosti zbog toga što moramo pokušati dostavu, a oni sprječavaju dostavu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Gospodine glavni državni odvjetniče moj dojam je da u javnim nastupima pokazujete povećanu strast za političku raspravu. Nadam se da to ne smatrate uvredom. Moj dojam je da je takva strast primjerenija ministru pravosuđa, ali on nekako tu strast ne pokazuje. Mislim na Habijana.
Jedan od primjera takve političke rasprave je i izjava da se, citiram Siniša Hajdaš Dončić izgubio u vremenu i prostoru kao što je bio izgubljen i 16.09.2020. godine. To ste rekli u središnjoj informativnoj emisiji. Manje je bitno gdje je on bio 16.09.2020. godine. To može i ne mora biti stvar od javnog interesa i ja vas uopće ne tražim da nam to otkrijete, ali ono što može bit bitno je odakle vam informacije. Mogu biti iz javnih izvora iz medija, mogu biti iz privatnih, dakle to ste saznali ali mogu biti i iz službenih izvora kojima vi imate pristup, a ostali nemaju. Bilo bi dobro za političku higijenu da kažete to.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Hoću, ali bolje da je adresat postavio pitanje ali dobro. Treba za to imati hrabrosti.
Iz privatnih izvora, nikada neću odati izvor ni tko mi je to rekao. Stvar je u tome da je dotični Hajdaš-Dončić izrekao niz objeda, osobnih uvreda na moj račun. Tako je u jednoj emisiji prije rekao da sam ja u dva sata u noći nekoj novinarki slao poruke. Nije istina. Imam screenshotiranu poruku. Zašto diskutirate sa mnom, a niste imali hrabrosti postaviti pitanje. Eto šta sad?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nemojte dobacivati. Ne, ne, zastupnik ne može dobacivati iz klupe.

Turudić, Ivan
Jel' mi to ulazi u vrijeme ovo sad što mi je ukrao vrijeme?
…/Upadica predsjednik: Vratit ćemo 10 sekundi, evo ga. Imate sada 10 minus./…
Ja imam gospodine Bauk dojam da vi silom želite biti sudac, ali niste sudac znate? Niste ni državni odvjetnik, vi ste političar. Vi imate pravo biti dojam da ja želim biti političar. Ne želim biti političar. Dakle, ja sam što se tiče gospodina Dončića htio reći da znam niz podataka iz njegovog privatnog života koje su mi iznijeli njegovi prijatelji, ali nikad ih neću iznijeti javno nego samo želim reći da nisam kao on. Evo to bi bio smisao toga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
To je to?
Kolegice Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani glavni državni odvjetniče. Prije godinu dana na vašem prošlom izvješću sam vas pitala vezano za problem koji prolaze pripadnici Hrvatskog vijeća obrane Bosanske Posavine kojima se sudi u Republici Srpskoj, točnije u sudu u Doboju. To su napominjem ljudi koji su tijekom Domovinskog rata branili svoje domove u Bosanskoj Posavini, a za vrijeme vojno-redarstvene operacije „Bljesak“ i „Oluja“ su također sudjelovali.
Zanima me sada nakon godinu dana ima li kakvog napretka po tom pitanju? Možemo li mi stati na stranu tih ljudi, zaštititi naše državljane i što poručiti ovim ljudima? Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Bosna i Hercegovina je suverena, samostalna država. Oni vode kaznene postupke koje žele voditi. Mi možemo sa njima dogovoriti, zamoliti ih, dogovoriti zapravo je najbolji izraz da nam ustupe predmete ako se osoba nalazi u Republici Hrvatskoj, ako su dokazi dostupni državnim tijelima Republike Hrvatske. Oni nam mogu ustupiti dokaze, ali mi ne možemo utjecati na BiH gdje će ona voditi svoje kaznene postupke.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Iz vašeg izvješća i ranijih istupa žustro se pozivate na zakonitost i procedure kao temelj vašeg djelovanja. Jutros ste i citirali članak 6. Kaznenog zakona, međutim dojam je a i neki recentni događaji upravo potvrđuju da su te procedure često podložne političkom utjecaju, a posebno kada su u pitanju neke odluke koje se tiču interesa određene stranke za koje ste kazali da ste sa njom određeni. To su vaše riječi. Rekli ste da ste određeni HDZ-om.
Pa evo mene interesira s obzirom na tu određenost HDZ-om možete li nam konkretno objasniti kako ćete osigurati da institucije koje vi nadzirete ili u kojima sudjelujete neće biti korištene upravo za političku korist baš te stranke već isključivo za dobrobit građana. Vjerujem da je to pitanje koje bi interesiralo širu javnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle, kad sam rekao da sam određen HDZ-om to je jednostavno točno. Ja sam '91. godine postao sudac, tada je na vlasti u Republici Hrvatskoj bio HDZ. '91. godine, već '90-te sam otišao u rat i tada je HDZ bio na vlasti. U tome sam kontekstu govorio da sam određen vladavinom HDZ-a, ni u kakvom drugom kontekstu. Da, ja sam slobodan i neovisan sam o bilo kojoj političkoj stranci u Republici Hrvatskoj. Kada državni odvjetnik ili sudac ili bilo koji izabrani dužnosnik postane to što postane on se emancipira kod onih koji su ga izabrali a ne ostane njihov potrčko kao što neki ostaju. Ja sigurno nisam ničiji potrčko i nisam ničija lutka na koncu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Šimpraga, izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem predsjedniče.
Uvaženi glavni državni odvjetniče što je sa 26 ubojstava počinjenih nakon Oluje koji nisu okarakterizirani kao ratni zločin. Je li za njih nastupila zastara i jesu li to zapravo obična ubojstva ili da je dovoljno istraženo možda bi dobili kvalifikaciju ratnog zločina?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Ja sad rekli ste 26, stvarno ne znam. Ratni zločin dakle ne zastarijeva, treba ga procesuirati, zastara za kazneno djelo ubojstva je sad 50 godina jel tako ako se, mislim da nisu zastarjeli, ali ovako neodređeno vam ne mogu govoriti. Mogu vam dati načelno reći da svaki zločin treba istražiti i da tu imate punu podršku, pišite, recite ne znam o čemu se radi, ne znam na što konkretno upirete.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Poglavlje koje se odnosi na kazneno djelo pranje novca započinjete rečenicom da je pranje novca najraširenija kriminalna djelatnost. U izvješću nije vidljivo koliko je u 2024. godini zaprimljeno prijava za to kazneno djelo dok je u prijašnjim godinama u izvješću smo te podatke imali.
Možete li nam pojasniti koliko je prijava zaprimljeno i je li to onda doista najrašireniji oblik kriminalne djelatnosti ili ne kod nas? Mi imamo brojne institucije i zakone o sprječavanju pranja novca i ako uzmemo u obzir da je nedavno provedena smjena poreznog USKOK-a postavlja se logično pitanje imamo li, možemo li onda reći da imamo ozbiljan problem nesuočavanja s tim oblikom kriminala ili da smo ga zapravo već riješili i kada je o tome već riječ je li gospodin Ježić uplatio u proračun 5 milijuna eura koji je zamoljen da uplati?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Nije uplatio, nije uplatio i to nemojte stavljati na teret niti meni osobno, niti Državnom odvjetništvu RH. Postoji niz razloga zašto nije uplatio, nije dobro da nije uplatio. Ako se sjećate ja sam kao sudac još prije, sad je to već prije 15 godina tražio da se plati i gospodin Ježić je rekao da će platiti u tjedan ili dva dana. On je jednostavno svojim postupanjem pobijedio pravni sustav RH i ja sam veliki pesimist u pogledu toga hoće li ikada taj iznos biti unesen u državni proračun, ali sigurno nisam adresa na koju možete uložiti svoj prigovor. Bilo bi mi puno draže da vam mogu reći uplaćeno je i postigli smo cilj jer presuda bez, bez, bez finala je zapravo tako puka deklaracija.
Što se tiče kaznenih djela pranja novca ne znam na što upirete, kaznena djela pranja novca su kaznena djela vrlo često sa međunarodnim obilježjem. Znate za za poreznu oazu i za …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ahmetović, izvolite.
…/Upadica: Samo mikrofon./…

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani glavni državni odvjetniče vjerujem da se možemo složiti da je borba protiv korupcije rad za opće dobro. Hrvatska je u godinu dana na ljestvici percepcije korupcije pala za 6 mjesta. Baš zbog borbe protiv korupcije je ovaj sabor osnovano nacionalno vijeće kojemu jest zadaća boriti se da spriječi korupciju i evo svi glavni državni odvjetnici počevši od ne znam Bajića, Cvitana, Jelenića, Šipek su se uvijek odazivali na sjednice tog nacionalnog vijeća kako bi doprinijeli zapravo upravo toj borbi protiv korupcije.
Vi ste maloprije te svoje prethodnike ako sam dobro shvatila nazvali potrčcima, dakle vi ste se emancipirali od politike za razliku od nekih, pa mene zanima da li zbog toga ne dolazite na antikorupcijsko vijeće i ne možete poslati niti jednog od sedamstotinjak vaših zamjenika da budu prisutni kada to trebaju biti ili je to …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… eto vaš jednostavno odnos prema ovom visokom domu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Ahmetović.
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Ja na, nije točno da su redovno dolazili, kad sam bio predsjednik županjskog odbora bio sam na par sjednica antikorupcijskog vijeća zavisi od teme o kojoj bi se raspravljalo. Imam tu slobodu ocijeniti trebam li doći ili ne. U vašem, u vašem aktu o osnivanju antikorupcijskog vijeća jasno piše iz kojih razloga dolazi glavni državni odvjetnik, ali ne piše da mora doći i više piše da je dužan donije… dati podatke koje, koje vi tražite. Mi vam u tome uredno odgovaramo.
Dakle, nisam dužan dolaziti, a pogotovo nisam dužan dolaziti na vaše političke eskapade na sjednicama, na sjednicama ovog antikorupcijskog vijeća gdje ste me prozivali, gdje ste me prozivali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani državni odvjetniče više ste puta istaknuli ovih dana da su, da ste si postavili nekoliko prioriteta a to su kadrovi, materijalni uvjeti, plaće, zakonska regulativa a sve sa jednim konačnim ciljem da se ubrzaju postupci kao ne bi postali negacija sami sebi i to je u redu i to su legitimni, legitimni i dobri ciljevi. No, meni se čini da je važan ako ne i glavni cilj kojem bi trebalo težiti državno odvjetništvo jačanje povjerenja u samo državno odvjetništvo odnosno u čitavo pravosuđe jer demokracija i počiva na povjerenju u institucije koje vode tu demokraciju. Dakle, brzina ima bitan utjecaj ali ne možda i presudan.
Vi ste prvo lice DORH-a, vaš imidž, vaša percepcija u javnosti igra važnu ulogu u percepciji samoga DORH-a i povjerenje građana u DORH.
Kako biste vi u jednom maloj introspektivi osob… ocijenili vaš osobni imidž, percepciju javnosti vašeg osobnog imidža i ocijenili utječe li on pozitivno, negativno ili je neutralan …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… na samu percepciju DORH-a …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… i njegov rad.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Percepcija vam je voda duboka o njoj je jako, jako teško govoriti svaki čovjek ima svoju percepciju. Ne želim govoriti o tome kako ja shvaćam, kako sam percipiran. Trudim se raditi po zakonu, prvenstveno po zakonu i trudim se biti maksimalno nepristran i siguran sam da u tome zapravo uspijevam.
Ja nisam na mjesto glavnog državnog odvjetnika došao da budem popularan, a da budem simpatičan nije mi uopće bitno da budem simpatičan i vama, bitno je da radim po zakonu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani državni odvjetniče, evo u izvješću vidimo da je za kaznena djela počinjena iz mržnje prijavljeno 67 osoba, a za govor mržnje njih 46. Dok je broj prijava za govor mržnje drastično pao u odnosu na 2023.g., povećan je broj podignutih optužnica za zločine iz mržnje. I dalje su najčešći motivi etnička pripadnost, vjeroispovijest, te spolna orijentacija i rodni identitet, a govor mržnje se najviše širi putem društvenih mreža. S obzirom na rastuće podjele u društvu smatrate li da se broj ovih kaznenih djela u idućim godinama može ponovno povećati i kako DORH planira odgovoriti na sve izraženiju prisutnost govora mržnje u online prostoru? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Pa mi ne možemo nikako drugo postupati dakle nego po, po podnesenim prijavama, ne možemo izmišljati negdje govor mržnje i navoditi da ga, da ga imamo, možemo postupati ako, ako sami, ako sami ocijenimo da, da, da postoje neke situacije, ali primarno, primarno je to o tome da mi odlučujemo po kaznenim prijavama. Kakav će trend biti i hoće li ga biti više ili manje ne znam. Moj je neki utisak, percepcija kako bi vaši prethodnici rekli da će toga biti sve više i više i nisam siguran da društvene mreže pridonose toleranciji u društvu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Račan izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani, citirat ću jedan jutrošnji naslov:
Iza Turudića je burna godina koju su obilježila „USKOK-ova uhićenja na steroidima“ i završen citat.
Istine radi, uhićenja na steroidima su dio javnog folklora u Hrvatskoj već jako dugo. Poznat je slučaj kada je netko zbog jedne peke čekao 15.g. pravosudno razrješenje i oslobađajuću presudu.
Ono što je u ovom slučaju uhićenja na steroidima drugačije je to što su se neka od njih desila u političkom…/Govornik se ne razumije./…trenutku lokalnih izbora i prema političkim protivnicima HDZ-a. No ostavimo to po strani i recimo da to nije pitanje, recimo da je moje pitanje slijedeće, da li ta uhićenja na steroidima pomažu vjerodostojnosti hrvatskog pravosuđa…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…i povjerenja građana u pravosudni sustav?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle vi smatrate da ne treba USKOK radit svoj posao? Pa treba radit svoj posao. Ako netko to zove, zove uhićenjima na steroidima, pa šta ja imam s tim? Dakle USKOK je efikasan i on radi. Famoznu riječ tajming ste upotrijebili, htjeli ste govorit o tome, ali ste rekli puj, puj, ne važi. Sad da vam odgovaram o tajmingu ili ne, ja stvarno ne znam, vi se sami, sami ste odustali od toga. Tko napiše o uhićenjima na steroidima taj se zapravo ruga USKOK-u, to je njegovo pravo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar Gamulin izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvaženi glavni državni odvjetniče, molim vas da nam kažete kako će ljetna nagla smjena ravnatelja i troje voditelja Poreznog Uskoka, kako će se to odraziti na rad DORH-a i USKOK-a? Naime, svi znamo da se radi o visoko obrazovanim i profesionalnim osobama koje su u svom radu procesuirale preko 800 pravnih i fizičkih osoba za kaznena djela, te vrijednosti preko 460 milijuna eura i izuzetno usko surađivali sa USKOK-om i sa DORH-om. Njihova znanja za koja oni su obrazovani i od FBI i od Američke porezne uprave i po mišljenju struke i zaposlenika Poreznog Uskoka naprosto im nema zamjene, dakle kako će se čistka takvih vrsnih i nezamjenjivih profesionalaca odraziti na rad DORH-a i USKOK-a i naravno na …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…borbu protiv korupcije, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Ja ne poznam niti jednog čovjeka koji je, koji je smijenjen, koji više ne radi na tom poslu, to se radi o relativno nižem segmentu Ministarstva financija. Mi ne surađujemo sa osobama, USKOK ne surađuje sa osobama, surađuje sa institucijom, dakle ne vidim nikakav, nikakav problem, a to je autonomna stvar Ministarstva financija da oni vode svoju kadrovsku politiku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Curiš Krok izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala predsjedniče.
Evo poštovani glavni državni odvjetniče, iz vašeg izvješća za 2024.g. vidljivo je da je broj kaznenih, prijavljenih kaznenih djela govora mržnje manji nego proteklih godina. Iz onoga što imamo priliku vidjeti i čuti svakodnevno u našem hrvatskom prostoru, u društvu, u javnosti, na društvenim mrežama, mišljenje je građana da je govor mržnje uvelike prisutan. Evidentno je da građani kazneno djelo govora mržnje ne prijavljuju, a osobno evo i smatram da ga možda i ne prepoznaju jer je očito takva komunikacija postala ustaljena u našem društvu.
U studenom 2024.g., što i sami spominjete u svojem izvješću, MUP je organizirao skup zanimljivog imena „Hrvatska bez mržnje-stvarnost ili utopija“, pa evo smatrate li vi kao državni odvjetnik da je Hrvatska bez mržnje naša stvarnost i nedostižna ili nedostižna utopija koja je sve dalje ili možda ljudi ne prijavljuju zato jer ne vjeruju sustavu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle „Hrvatska bez mržnje-stvarnost ili utopija“, pa govora mržnje ima, sami ste, sami ste govorili tim, sami ste navodili podatke. Dakle u Hrvatskoj ima, ima mržnje, to je, to je činjenica, ima govora mržnje, ima kaznenih djela pozivanja na mržnju iz čl. 235. KZ-a, a sve druge što, što vi sad govorite kakva je naša odluka, ne znam, što bi vam odgovorio, nemam, nemam nikakav odgovor osim da potvrdim vašu, vaše pitanje koje sadrži konstataciju, da, u Hrvatskoj postoji govor mržnje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ban izvolite.

Ban, Boška (Nezavisni)
Poštovani glavni državni odvjetniče, curenje informacija iz izvida već dugo predstavlja ozbiljan problem jer može ugroziti zakonitost i učinkovitost kaznenih postupaka. Istodobno građani imaju pravo na pravodobne i točne informacije, te na javni nadzor nad radom pravosuđa, posebno u slučajevima od velikog javnog interesa.
Mene zanima kako namjeravate uspostaviti ravnotežu između zaštite interesa istrage i legitimnog prava javnosti da bude informirana o tijeku istih takvih predmeta, te možete li mi navesti konkretan primjer iz protekle godine u kojem je curenje informacija realno ugrozilo tijek ili ishod istrage, te pojasniti koje su mjere poduzete kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih situacija.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Ne mogu vam i neću vam navesti, jer bih postupao protivno zakonu u kojim je to predmetima došlo do kako i navodite curenja informacija, a kako zakon kaže od neovlaštenog davanja sadržaja dokaznih ili izvidnih radnji. Kad bih vam to rekao kršio bih zakon. Informacije neovlašteno izlaze van iz sustava. Ja sam siguran da ne izlaze iz Državnog odvjetništva. Kad bi neki akat izašao nešto iz Državnog odvjetništva nakon sat vremena bi bilo u eteru. Za vrijeme dok je bilo u Državnom odvjetništvu nije bilo u eteru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani glavni državni odvjetniče, na žalost mi svi već u Hrvatskoj znamo kako to ide kad pukne nova afera, kad se dogodi neka nesreća ili kad nestane javni novac. Sustav pronađe nekoga malog, službenicu, činovnika, nekoga uglavnom bez zaštite. On postaje krivac, a u konačnici i žrtveni jarac, a oni veliki, oni sa jakim političkim zaleđem, sa vezama, sa moći oni su uvijek iznad zakona. Njih se ne dira, njih se u pravilu štiti.
To je percepcija javnosti i to je jasna poruka građanima da zakon nije jednak za sve, a država u kojoj zakon nije jednak za sve nije pravna država. Spomenut ću slučaj Frane Barbarića bivšeg predsjednika Uprave HEP-a koji i dalje potresa javnost od bespravne gradnje na otoku Hvaru do sumnje u trgovinu plinom vrijednu milijun eura. Pa moje pitanje je zašto gospodin Barbarić još uvijek nije optužen, odnosno zašto nije podignuta optužnica? Je li razlog zašto, to što je možda, što je blizak sa HDZ-om ili spada upravo među one koje sam rekao one velike.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
I kad bi vam i na ovo pitanje odgovorio opet bih prekršio zakon. Vi me pozivate učestalo da kršim zakon. Pitate zašto nije podignuta optužnica protiv Frane Barbarića, kako da vam to odgovorim?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedniče.
Gospodine Turudić brojni Plenkovićevi ministri do sada su dali ostavke nakon mnogobrojnih afera, a davali su ostavke i nakon što je oporba tražila njihov odlazak da ne spominjem ostale afere iz Plenkovićeve vladavine, milijunske afere u javnim poduzećima i namještanje natječaja, a imamo to i ovih dana u Hrvatskim šumama.
Javnost je uočila da ste uveli jedan novi model da ti ljudi prvo daju ostavke nakon što im vi date mig da se sprema nešto protiv njih, pa imate dovoljno, odnosno pa im date dovoljno vremena da počiste stvari iza sebe, unište neke dokaze i tek onda ide uhićenje, a sve to kako se ne bi uznemirilo Plenkovića.
Da li je ovakav scenarij i dalje moguć za ministre ili je nerealan jer se radi o krupnim HDZ-ovim igračima koje vi nećete dirati. I obzirom imam još 10 sekundi molio bih vaše mišljenje zašto Hrvatskoj kronično nedostaje državnih odvjetnika, odnosno vi to tako kažete, a imamo ih najviše u prosjeku po glavi stanovnika u EU, jednoga na 5500?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Nikakvih obavještavanja, to je insinuacija vaša zlonamjerna kada mi spočitavate da sam nekoga obavještavao da se protiv njega vodi kazneni postupak ili da se provode izvidi. Nisam nikad nikoga obavijestio. Pretpostavljam da se referirate na dva slučaja, na dva slučaja u početku mog mandata. Reći ću vam samo da su ti postupci trajali dvije, tri godine prije mog dolaska na mandat. Pametnome dosta.
Što ste drugo pitali pardon?
…/Upadica predsjednik: Broj državnih odvjetnika./…
Za broj državnih odvjetnika? Pa to vam je posljedica Jugoslavije. I Slovenija ima prevelik broj sudaca i državnih odvjetnika, nije to izmišljotina ničija, to je posljedica Jugoslavije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
238. Pa evo reći ću vam samo da ako je posljedica Jugoslavije mi imamo jednoga na 5500, a Slovenci imaju jednoga na 8 i 400, a ovi koji nisu bili u Jugoslaviji Rumunjska ima jednoga na 23900, Poljska na 19000, usporedbe radi samo. Kod njih nema kriminala vjerojatno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Vukušić ali to nije povreda Poslovnika, to vam je replika. Dobivate opomenu.
Kolega Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani glavni državni odvjetniče Turudiću na nedavnim lokalnim izborima za varaždinskog župana utvrđene su ogromne nepravilnosti. U svom izdvojenom mišljenju ustavni sudac Abramović jasno je istaknuo da su na izborima u Varaždinskoj županiji su se događala neobična golema odstupanja i očite nepravilnosti, a pogotovo na dva biračka mjesta. Romske nacionalne manjine u Cestici, Petrijancu na kojima smo svjedočili rezultatima koji vrijeđaju naš zdravi razum. HDZ-ov Anđelko Stričak je od nula glasova u prvom krugu došao do svih 89 u drugom, dok su u Petrijancu izlaznosti rasle po osam puta i svi glasovi su praktički otišli isto HDZ-ovom kandidatu. Sudac Abramović je jasno upozorio da to upućuje na kupovinu glasova.
Teško se oteti dojmu da kada je riječ o oporbenim dužnosnicima otvarate istrage ekspresno, dok ovdje imate izdvojeno mišljenje suca Ustavnog suda i ozbiljne indicije o kupovini glasova u korist HDZ-ovog župana što je kazneno djelo i očito ne poduzimate ništa. Građani Varaždinske županije se osjećaju pokradenima i očekuju da nešto poduzmete, zato vas pitam vrijede li kod vas te dvostruke konotacije i hoćete li pokrenuti istragu o mogućoj kupovini glasova u Varaždinskoj županiji?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Imamo prije odgovora državnog odvjetnika imamo dvije povrede Poslovnika.
Prvi je na redu kolega Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Članak 238. Poštovani gospodine Marković zašto vam to isto nije smetalo nekoliko mjeseci prije kada je sve glasove dobio aktualni predsjednik Milanović na istim biračkim mjestima, a ovo vaše prije svega istupanje i nezadovoljstvo je nečim drugim potaknuto. Znači optužnicom protiv varaždinskog gradonačelnika koji je prema svojim riječima oženio poduzetnika za adaptaciju stana, pa vas podsjećam na vašu izjavu iz 2018. da takva osoba mora odstupiti, pa vas pitam kada gospodin Bosilj odstupa?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu.
Kolega Kaniški bila je replika.
Kolega Mažar odustaje.
Pa kolega Marković izvolite vi povreda Poslovnika.

Marković, Miroslav (SDP)
Pa kolega Kaniški zaista kad me, kad nas HDZ koji je osuđen pravomoćno optužuje za …
…/Upadica predsjednik: Članak, članak morate reći./…
Članak 238. Za nekoga pogotovo gradonačelnika koji je radio za opće dobro i fino ste mu smjestili kao što smještate pogotovo na čelu sa vašim županom, policajcom koji samo gleda na koji način će sa lažnim kaznenim prijavama uspjeti doći do nas da nas sve pohapsite. To je vaš način rada u Varaždinskoj županiji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Markoviću malo pretjerujete. Dobivate opomenu jer je bila replika, ne povreda Poslovnika.
Kolega Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Članak 238. povreda Poslovnika.
Pa evo prije svega ponavljam gospodin Bosilj je sam rekao i izjavio da je oženio poduzetnika za adaptaciju stana da bi mogao dobiti građevinsku dozvolu. Evo svakome je jasno.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kaniški dobivate ponovo opomenu, bila je replika.
Sada idemo na repliku kolege, ne odgovor pardon glavni državni odvjetnik. Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle, svaki građanin je dužan podnijeti kaznenu prijavu, prijaviti kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Ne znam jeste li vi to.
…/Upadica predsjednik: Ispočetka idemo nije se čulo ništa. Ponovite./…
Dakle, svaki građanin je dužan prijaviti kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Ne znam jeste li to u konkretnom slučaju vi učinili. Što se tiče te izborne prevare ili o čemu već govorite vi se referirate na jedno izdvojeno mišljenje suca Ustavnog suda. Ustavni sud ima 11 članova i znači 10 drugih smatraju da je sve bilo u redu. Ne znam jel' uloženo, uloženo je sigurno pravno sredstvo ako je sudac Ustavnog suda jedan izdvojio svoje mišljenje. Izvolite podnesite kaznenu prijavu pa ćemo vidjeti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ponovo povreda Poslovnika kolega Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani glavni državni odvjetniče da, koristimo sva pravna sredstva i podići ćemo tužbu …
…/Upadica predsjednik: Krivo koristite pravna sredstva./…
Članak 238. ispričavam se.
…/Upadica predsjednik: E sada ste u pravu. Dobro je./…
Ispričavam se.
…/Upadica predsjednik: Izvolite./…
Znači mi podnosimo tužbu Europskom sudu za ljudska prava, jer je to jedino što nam je preostalo jer je Ustavni sud sedam šest, sedam šest kao i svim ovim ključnim odlukama otišao na HDZ-ovu stranu, pa ćemo koristiti one mehanizme koje jedino imamo, a to je Europski sud za ljudska prava. I da, podnijet ćemo, usput ćemo podnijeti i tužbu makar ste vi to mogli komotno i sami po službenoj dužnosti ne da vam netko to mora prijaviti, jer očito prijavljujete čim vidite nekakve natpise novinske ili dobijete koje kakve prijave …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… idete sami u akciju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Marković dobivate opomenu drugu, bila je replika.
Sada je na redu kolega Komadina, izvolite.

Komadina, Zlatko (SDP)
Gospodine Turudiću mene interesira ovo zadnje što ste rekli svaki građanin je obavezan podnijeti prijavu ukoliko ima saznanja, ali mene interesira onaj dio koji se anonimno podnosi. Znači ako možete reći koliko je od ovih prijava koje vi obrađujete, predmeta na bazi anonimnih prijava, koliko je riješeno anonimnih, koliko je njihova efikasnost da kažem, koliko je bilo točno a koliko nije? Jer imam dojam da se anonimne prijave mogu koristiti u razne političke obračune, pa se događaju često pred izbore itd., pa se koriste u raznim slučajevima i slučajno sve u medije, pa se dogodi da od toga nema ništa, pa na kraju nemate koga kontra tužiti jer imate anonimnu osobu sa druge strane. Pa me interesira vaše mišljenje da li je to u redu, da li treba mijenjati zakon vezano za anonimke?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Moje mišljenje je privatno mišljenje. Anonimnih prijava ima, po njima se mora postupati. One su u velikom, u najčešćem broju slučajeva su neosnovane, ali se mora utvrditi jesu neosnovane. Mi ne možemo a priori znati jesu li osnovane ili su neosnovane zato vam postoji institucija izvida, provjeravaju se pa se odlučuje o tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Poštovani glavni državni odvjetniče, dotaknut ću se jedne teme koja ovdje nije spominjana a smatram da je jako važna i napose ću je proanalizirati u govoru u ime kluba. U svom izvješću kažete ovako: „Broj osoba koje su prijavljene za kaznena djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj u ukupnom kriminalitetu sudjeluje sa 4,37%.“ Udio je u porastu u odnosu na ranije godine kada je udio u ukupnom kriminalitetu bio 4,2% za2023. godinu, odnosno 2,2% za 2022. Dakle, govorimo o povećanju od 100% unutar dvije godine. Taj veći porast broja prijavljenih osoba za teži oblik tog kaznenog djela iz članka povezan je sa uključivanjem u većem udjelu počinitelja stranih državljana s boravišnim prebivalištem na području drugih država članica EU i država izvan tog kruga.
I onda se dodaje povećan broj stranih državljana kao počinitelja ovih kaznenih djela potvrđuje sumnju u organiziranom djelovanju u okviru međunarodnih kriminalnih lanaca.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Dakle, komentar ovih brojki i kako Sabor i druga državna tijela …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… mogu pomoći DORH-u da se nosi sa ovim problemom? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Dakle, notorno je da je broj kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj sve veći i veći problem ne samo u Hrvatskoj nego u puno zemalja EU. Vaše je pitanje kako druga nadležna tijela mogu pomoći? Jel' tako? Pa mislim mogu pomoći kao što pomažu u otkrivanju svih oblika kriminaliteta. Ne vidim neki specifikum koji bi se imao odnositi na ta djela. Možda vi mislite na neko zakonodavno uređenje da Hrvatska prestane biti imigrantska država, ali to je političko pitanje na koje ja ne želim i ne mogu odgovoriti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani državni odvjetniče u 2024. je, znatno su povećani napadi na strance osobito na strane radnike i to su evidentirani na različitim dijelovima Republike Hrvatske. Prema podacima MUP-a, dakle od 1. siječnja do 31. srpnja 2024. evidentirano je 326 kaznenih djela na štetu stranaca sa 527 žrtava. I Vijeće ministara članice EU usvojilo je preporuku o borbi protiv zločina iz mržnje 7. svibnja 2024. gdje se zapravo naglašava adekvatna podrška žrtvama, te poboljšanje učinkovitosti tijela kaznenog progona baš vezano zbog, dakle stranaca zbog boje kože zato što su stranci.
Mene zanima sljedeće da li Državno odvjetništvo provodi tu preporuku, da li je krenulo provoditi i što konkretno Državno odvjetništvo u smislu te preporuke koja je preporuka za sve članice EU je poduzelo i namjerava poduzeti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Mislim naravno da provodimo, reagiramo kao što reagiramo na počinjenje svakog kaznenog djela. Ako je kazneno djelo, ne mora nužno biti ako je napad na stranog radnika da je to zločin iz mržnje, ali vrlo često može biti. To je quaestio facti i postupamo od slučaja do slučaja. Ako je zločin iz mržnje, onda bude kvalificiran kao zločin iz mržnje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Vi ste gospodine Turudić ovdje maloprije rekli da ste HDZ-om obilježeni ali da ste se od tog istog HDZ-a emancipirali. Ja bih voljela da se vi i djelima, a ne samo riječima emancipirate od tog istog HDZ-a jer protiv vas zapravo govore odnosno ne govore djela. Tri dokaza. Beroš jedan oteli ste njegov slučaj EPPO-u. Dva, Šarić gradonačelnik i naš bivši zastupnik koji je dao ostavku 4 dana prije nego što je uhićen. Tri Škorić HDZ-ovac bivši šef uprave Hrvatskih cesta također dao ostavku 3 dana prije negoli je uhićen.
Znate to nije slučajnost nego obrazac koji upravo negira vašu emancipiranost od HDZ-a jer sve izgleda, ne izgleda nego zapravo jest napravljeno tako da se ovi HDZ-ovci očiste prije nego što to postane PR-ovski opasno a da vi radite svoj posao. Pa vas ja pitam vjerujete vi u slučajnosti u Djeda Mraza, Zubić vilu ili ipak niste tak emancipirani od HDZ-a kao što to govorite?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Ja sam se u prethodnom izlaganju ovaj referirao na godinu 1991. godinu to je bila godina na koju sam se referirao. Opet idete sa predmetima koji su u tijeku. Ništa ja nisam uzeo EPPO-u to sam rekao već 10 puta ali vama ne treba, ne treba istina vama treba vaša, vaša percepcija. Dakle, sve što je bilo u predmetu na koji se referirate nije ni jedan zarez nije izostavljen. Optužno vijeće je zakazano za 26.9. ove godine u tom predmetu. Dakle, to je predmet koji je završio 7 mjesec i da se tako tako veliki predmet 11-ti ne 10 mjeseci pardon.
Što se tiče ova dva predmeta postupci su vođeni u odnosu na saborskog zastupnika i djelatnika javnog poduzeća 2-3 godine prije toga. U odnosu na jednog je podignuta optužnica, podignuta je optužnica slušajte pažljivo ako vas zanima, a u odnosu na drugog je proširena istraga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imate povredu Poslovnika kolega, kolegica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Povrijeđen je Članak 238. vrijeđanje zastupnika. Nije ovo prvi put da ne tako suptilno nama ovdje prijetite. Citirali ste nam Članak 6. Zakona o odvjetništvu ali pročitajte si Članak 81. Ustava. Vi ste birani ovdje u Hrvatskom saboru i između ostalog ima razlog zašto ovom saboru podnosite izvješće. Nemojte to raditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lugarić kao predsjedavatelj vas moram pitat na koji način je glavni državni odvjetnik prijetio nekome? Oprostite pa gledajte ovo je vrlo ozbiljna optužba ovaj koju morate argumentirati. Rekli, iznijeli ste jednu tezu koja je strašno opasna kada bi bila točna. Ja ne znam da li je itko od vas doživio odgovor glavnog državnog odvjetnika kao prijetnju.
…/Upadica se ne razumije./…
Evo možete ne zato što se radi o tako bitnoj stvari, dignite povredu Poslovnika da ima neki okvir, neću vam dati opomenu, mene živo zanima na koji način vam je priječeno sada tu.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja sam rekla da je ne oprostit… 238. jer moram …
…/Upadica predsjednik: Dobro, da./…
… dogovorili smo se, dakle rekla sam da je ne tako suptilno prijetio jel nam je uvodnom izlaganju rekao da pazimo što govorimo.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne nije rekao da pazite što govorite nego se je pozvao na članak, čekajte pozvao se na članak zakona koji vrlo jasno definira što je pritisak koji je nažalost unazad nekoliko godina potpuno zanemaren i ignoriran, prije je to bilo puno drugačije ali to nije bila nikakva prijetnja nego je to samo bilo pozivanje na članak zakona.
Kolegice Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Povrijeđen je Članak 238., vrijeđanje zastupnika. Pa ja ću reći nešto danas o dojmu kako glavni državni odvjetnik podnosi izvještaj on ništa pa citiram ne može govoriti, ne zna ili ne želi. Sve mu je percepcija, sve mu je neki dojam i vi pokazujete zapravo prezir, prezir prema instituciji Hrvatskog sabora. Budite malo ozbiljniji u podnošenju ovog izvještaja prema nama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković ovo ste poveli pod povredu Poslovnika vaš dojam kako državni odvjetnik odgovara to je potpuno kršenje Poslovnika s vaše strane pa dobivate opomenu.
Kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani glavni državni odvjetniče evo i ja osobno kada je bilo izglasavanje vas kao novog državnog odvjetnika nisam bio za zbog nekih stvari iz prošlosti što je izlazilo u medijima. U prvih nekoliko mjeseci ste me razuvjerili sa nekim potezima jer niste gledali koga se uhićuje bio to netko iz izvršne vlasti, bilo to razdoblje poratno gdje su neki trebali bi odgovarati za zločine koje su učinili nakon Drugog svjetskog rata.
Međutim, evo konkretno pitanje vjerujem da ste upoznati a to je taj slučaj u gradu Vukovaru ekzaktno kršenje Članka 33. Kaznenog zakona. Slučaj je otvoren već više od 3 mjeseca, nitko od ekipe koja je sudjelovala u kupovini glasova, ja odgovorno tvrdim da je sudjelovala u kupovini glasova, imamo nekoliko svjedoka s područja grada Vukovara nije ni dan danas ispitan niti glavni osumnjičenik. Zašto se nije nastavilo dalje s tim predmetom odnosno gdje je stao taj predmet? Predmet je otvoren na općinskom državnom odvjetništvu. Bojim se da je netko vršio pritisak na to državno odvjetništvo ne mislim na vas …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… nego na područne aktere.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Mislim kad govorim ne znam i ne mogu odgovoriti pa naravno da ne mogu odgovoriti o sadržaju izvidne ili dokazne radnje ili bi to trebao govoriti da zadovoljim saborske zastupnike. Vi isto ulazite u opasnost da vam odgovaram o sadržaju dokazne ili izvidne radnje.
U konkretnom slučaju nije bilo kaznene pri… nije bilo kaznene prijave, uopće niste ni vi, nitko nije podnio kaznenu prijavu. Bio je jedan članak u novinama na koji smo reagirali, naložili smo proviđenje izvida. Izvidi su tajni ne mogu vam o njima govoriti.
Povodom, nakon izbora nije upotrijebljen niti pravno sredstvo upućeno, koje bi trebalo biti upućeno Ustavnom sudu. Zaključno provode se izvidi vidjet ćemo šta će nam ti izvidi donesti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani glavni državni odvjetniče kao što ste rekli u 2024. godini promijenjen je trend kadrovske devastacije, međutim revitalizacija i funkcioniranje sustava moguće je jedino novim zapošljavanjem vježbenika i savjetnika. Iako je došlo do porasta plaća još uvijek na raspisani natječaj ne prijavljuje se dovoljno kandidata ili se gotovo ne prijavljuje. Mislite li da i pritisak koji imate vi, napade od strane pojedinaca, pojedinih grupacija pa čak i tu u saboru saborskih zastupnika doprinose tome osim što svojim izjavama remete istragu doprinose tome da pojedini kandidati koji imaju uvjete se ne prijavljuju na natječaj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Da, vrlo često se koristi taj, upotrijebit ću slenk, votabautizam, stalno se govori pa dobro, ali ne, ne smije se govoriti ali, treba izostaviti tu riječ, nego se treba baviti konkretnim stvarima. Ja danas nisam čuo od, od većine zastupnika nijednu riječ niti o jednoj brojci. Rezultati koje postižemo su dobri rezultati, međutim kad su dobri oni nisu zanimljivi, oni nisu predmet.
Što se tiče vježbenika, pa ja ne znam, pa vjerojatno doprinosi to stanje, taj, ta, ta, ta situacija linča, ponekad medijskog linča da se ljudi zapitaju pa šta meni treba da imam takav sustav.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolega Milinković, izvolite.
…/Upadica se ne razumije./…
Povreda Poslovnika, ko?
…/Upadica se ne razumije./…
Kolega Kralj izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala predsjedniče, čl. 238., evo drago mi je da smo napokon čuli da smo mi ovdje zapravo u saboru krivi što, što odvjetništvo radi na, na, na, na loš način, što smo mi krivi što nemate dovoljno kadrova i što zapravo se nas istražuje.
Vaš odnos odnosno odnos glavnog državnog odvjetništva prema nama cijelo vrijeme je…/Govornik se ne razumije./…. Kolega Krstičević je rekao da je postavio bestijalno pitanje, to je jednostavno način na koji komunicirate s nama jer to pokazuje kakvo imate poštovanje prema nama kao instituciji prema HS i pokazuje zašto zapravo ova sva pitanja koja su postavili vam danas su …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika je s vaše strane, to je vaš dojam, moj dojam je da je bila kvalitetna rasprava, htio sam nakon replike kolege Milinkovića reći da se i o zahtjevnim temama može razgovarati na dosta visokoj razini, bilo je korektno, ne znam zašto sada ovaj na ovaj način skrećemo smjer svega onoga što se događalo proteklih 2 i po sata.
Izvolite kolega Milinkoviću.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani državni odvjetniče, javnosti i građanima bitno je povjerenje u pravni poredak …/Govornik se ne razujmije./… taj pravni poredak temelj je okvira svakog uređenog društva. Vjerujte li da građani imaju povjerenje u državno odvjetništvo i vas kao glavnog državnog odvjetnika, te još jedno aktualno pitanje, u Slavoniji u zadnjih 20 dana medijski, medijski aktualna tema je online prevara građana, tisuće građana je prevareno ulaganjima online. Znam da ovaj slučaj nije prvi puta u Hrvatskoj, zanima me da li je državno odvjetništvo upoznato s navedenim, da li se čini šta da se u budućnosti te prevare građana spriječe? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Turudić, Ivan
Već sam nekoliko puta rekao da je vrlo nezahvalno govoriti o sebi, ali reći ću vam imam jako dobre reakcije javnosti, niste vi, vas nekoliko niste javnost, javnost je puno šira i imam svakodnevno jako dobre reakcije. Svatko ima pravo mislit o meni što želi, može misliti loše, može me …/Govornik se ne razumije./…, pa to je, to je tako, tako normalno.
Što se tiče ovih novih pojavnih oblika kriminaliteta, to je sad jako novo, ja vam na to nemam, nemam, nemam dati nikakvu, nikakvu suvislu izjavu osim ovu općenitu da ćemo se naravno pozabaviti time.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom odvjetniku, hvala svima koji ste sudjelovali u raspravi, 57 replika je bilo, dakle jedna od najintenzivnijih rasprava nakon uvodnog izlaganja.
Sada bih pozvao…
…/Upadica se ne razumije./…
Stanka, evo ga kolega Bauk zahtjev za stankom.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
U ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku. Jedna od često korištenih riječi u današnjoj raspravi je bila dojam percepcije itd., to je ustvari jedna od ključnih riječi koja treba bit korištena ovdje u HS jer mi nismo tu da sudimo, optužujemo, presuđujemo i donosimo presude nego da govorimo i iznosimo naše mišljenje. Zašto? Na dva članka zakona se glavni državni odvjetnik pozvao, jedan je da se na državne odvjetnike ne smije vršiti utjecaj, drugi je da ne mogu odgovarati za svoje državno-odvjetničko mišljenje. Prevedeno na, na laički jezik, ne bi im trebali ništa reć, a kad pogriješe ne mogu odgovarat, to je, to je kad se rastavi na prostorne faktore i zato je bitno da ovdje iznosimo naše mišljenje. Onaj državni odvjetnik koji će zbog izrečenog stava političke osobe u HS promijenit svoju državno-odvjetničku odluku, bolje da ode doma ako će na osnovu jedne izjave zastupnika Totgergelija ili izjave nemam pojma kolege Borića neko promijenit svoju državno-odvjetničku odluku, neka ode doma, al zašto je to bitno? Imamo instituciju koja je zaštićena s dvije strane, ne smite im ništa reć i ne odgovaraju za pogreške i zato je jako bitno da ta institucija ima povjerenje, to je ovaj gospodine predsjedniče dojam i zato gospodine glavni državni odvjetniče nije nelogično da ne spominjemo slučajeve sa drogama, slučajeva krvnih delikata jer je tu povjerenje javnosti nešto veće.
Što se tiče političkih u navodne znakove slučajeva tu je povjerenje javnosti nešto manje, jedan od razloga su i vaši javni istupi, možemo se u tome složiti ili ne i zato je naša zadaća da govorimo o dojmu, prema tome g. predsjedniče svi imamo pravo na dojam, pa čak i vi…
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…i nemojte komentirati vaš dojam o drugim dojmovima ubuduće, hvala, ako me možete poslušati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dakle kolega Bauk odobravam stanku, malo sam iznenađen da sada mene prozivate, dakle 57 pitanja, rekli ste šta ste god željeli, bili neugodni prema glavnom državnom odvjetniku, on se je isto tako ponekad osvrnuo grublje, nekad manje grubo, ali je bila jedna kvalitetna rasprava koju bi ja volio vidjet gotovo svaki dan jer je zahtjevna tema i politički atraktivno pitanje. Tako da ako se nekome nešto tu nije dopalo, ako je nešto loše doživio to je njegova stvar, ali ja mislim da je i glavni državni odvjetnik došao na naš poziv, što mu je dužnost, ali isto tako vrlo otvoreno i sadržajno odgovarao na postavljena pitanja, eto tako da bi to bio, tako bi ja taj dojam zaokružio.
Izvolite ponovo.

Bauk, Arsen (SDP)
Mislim da je čl. 110. koji se tiče vođenja sjednice, ako vam to šta znači moj je dojam da ste ovu raspravu vodili puno bolje nego onu prekjučer i to je to, hvala…
…/Upadica iz klupe: A moglo je i bolje./…
… a moglo je i bolje, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama, ali je bilo puno teže prekjučer.
…/Upadica se ne razumije./…
E a is… e, kolega Bauk kak da vam sad dam opomenu?
…/Upadica se ne razumije./…
Da zaslužili ste da moram biti objektivan onda objektivno, onda opomena.
…/Upadica se ne razumije./…
Je a moram da.
Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Članak 238., javio sam se jer me prozvao ovaj kolega Bauk ali kad govorimo o dojmovima, moj je dojam, moj je dojam da tri dana Tuhelja SDP-u nije donijelo ništa u ovoj raspravi. Prethodni predsjednik Peđa Grbin nije znao gdje živi, da li živi u Zagrebu ili u Puli, a aktualni predsjednik …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… SDP-a …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Što ste me upitali?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne dogodio se, sada ne citiram Neleta Karajlića šta nam se nam dogodilo, crko je sustav. Tako da, tako da, tako da ovaj …
…/Upadica Josip Borić: Ali mogu ja završit./…
Ne, prošlo vam je vrijeme.
…/Upadica Josip Borić: Kako je prošlo, pa nisam govorio 2 sekunde./…
Ne, ne bilo je još možda imate 5 sekundi.
…/Upadica Josip Borić: Ma ne, ma ne, ma nemoj pa ja znam koliko mogu reći u 30./…
Ajde recite još evo 10 sekundi ajde.

Borić, Josip (HDZ)
Znači aktualni predsjednik ne zna gdje je bio 16.9.2020. i onda je pokušao saznati preko pismonoše Bauka. Nije saznao ništa i na kraju možemo zaključit da gospodin Hajdaš nije točka nego točkica.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Evo ga dobivate opomenu kolega Borić isto tako bila je replika.
Sada ćemo napraviti, samo ma… samo sekundu vas molim. Ovako ne radi nam trenutno semafor pa ću ja mjeriti vrijeme, a proradilo je, dobro ok.
Imamo još onda zahtjev za stankom kolega Katičić i nakon toga ćemo i imati stanku.
Izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče sabora.
Poštovani glavni državni odvjetniče pa u ime Kluba HDZ-a i mi ćemo zatražiti stanku nakon ovog ekspozea kolege Bauka u kojem je iznio nekakve svoje dojmove kako bi se trebao ponašati. Ja želim samo ponašati da je zaboravio kazati jednu stvar da između ostalog glavni državni odvjetnik mi saborski zastupnici i svi drugi koji obnašaju javnu dužnost moraju poštovati zakone. To mu je ono što mu je nedostajalo da kaže.
Glavni državni odvjetnik je ovdje cijeli dan govorio i poštivao institucije glavnog državnog od… Glavnog državnog odvjetništva kao takvu. Pažljivo sam slušao cijelu raspravu i mislim da bi, da je doprinijeo upravo onome što je bit, da se postupa u postupcima zakonito i ustavno.
Prema tome iz cijele ove rasprave koja je bila između ostalog danas nije se spomenula ni jedna jedina riječ o jednom isto važnom segmentu građansko-pravnog odnosa koji također zastupa DORH. To se nije ni jedna riječ govorila, govorilo se o nekim pojedinačnim konkretnim slučajevima u kojima je i uglavnom recentnim slučajevima koji se dešavaju iz ove godine a danas raspravljamo o izvješću iz 2024. godine za koji je glavni državni odvjetnik jasno i nedvojbeno rekao da je stupio na dužnost kad je stupio poštivajući upravo onu instituciju na čije čelo je sjeo. Zastupao je i ono što su njegovi prethodnici imali tada postupati.
Prema tome, mislim da bi se trebali svi povinovati onom primjeru u kojem je danas postupao glavni državni odvjetnik i poštovao instituciju kao instituciju kao takvu poštivajući pri tome zakonito postupanje.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama.
Nema više zahtjeva za stankom pa ćemo nastaviti u 12 sati i 30 minuta, izvjestitelji odbora ako žele mogu govoriti i nakon toga ide rasprava klubova.
Hvala vam.

STANKA U 12,15 SATI.

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,30 SATI

Dobar dan svima, nastavljamo s radom. Sada je na redu gospodin Nino Raspudić ispred Kluba nezavisnih zastupnika.
…/Upadica se ne razumije./…
Molim?
…/Upadica se ne razumije./…
A oprostite, izvjestitelji odbora? Ne, onda dobro, onda sam dobro rekao.
Izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Nadovezat ću se onog čega se dotaknuo kolega Bauk u ovome što je maloprije govorio kada je koristio stanku. U širokom dakle polju koje pokriva rad glavnog državnog odvjetnika postoji jedan dio koji je ajmo reći politički oko kojeg mi u biti stalno se sporimo i iscrpljujemo i uglavnom govorimo o nekoliko istih problematičnih točaka. Sam glavni državni odvjetnik bi bio puno manje sumnjiv kada kolege iz vladajuće većine ne bi nastupali kao odvjetnici glavnog državnog odvjetnika, ali što je tu je.
Dakle, nemam namjeru po 99 put kao u Queneauovim Stilskim vježbama na različitim stilom pričati o istoj stvari nego ću se pokušati fokusirati na ono što je izvan ajmo reći ovog političkog segmenta rada ili ovoga koji se politički problematizira i oko kojeg smo svi već davno rekli svoje.
Naime, u raspravi dakle o ovom izvješću treba krenuti od nekih stvari koje u značajnoj mjeri utječu na pojavnost kriminaliteta, o njima se manje govori. Istovremeno ti problemi u znatnoj mjeri opterećuju rad državnih odvjetništava kao i sudova, a vidjet ćemo da znatno utječu i na rad zatvorskog sustava. Ovdje govorim o kaznenim djelima protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH.
Što o tome kaže izvješće? Prvo da vidimo koliki su razmjeri ove vrste kriminaliteta. Citiram izvješće, broj osoba koje su prijavljene za ova kaznena djela u ukupnom kriminalitetu, ukupan broj svih prijavljenih osoba za sva kaznena djela sudjeluje s 4,37% posto, udio je u porastu u odnosu na ranije godine kada je udio u ukupnom kriminalitetu bio 4,2% za '23. godinu odnosno 2,2% za '22. godinu. To je ono što sam rekao u replici, dakle u 2 godine imamo porast od 100% ove vrste kriminaliteta. Pošast je tolika da evo u ovoj pauzi gledajući vijesti i portale u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo su u toku uhićenja očito međunarodne skupine kriminalaca za krijumčarenje ljudima.
Što zaključuju u DORH-u iz ovih podataka iskustava nekoliko posljednjih godina?
Ukupan porast broja prijavljenih osoba za kaznena djela iz čl. 326. uz visok porast prošle godine posljedica je okolnosti ulaska RH u schengenski prostor od 1. siječnja '23.g., ukidanje granične kontrole na unutarnjim kopnenim i pomorskim granicama, te od 26. ožujka 2023.g. i na graničnim prijelazima u zračnim lukama za putnike koji dolaze iz država članica schengentskog prostora.
Dakle, ljudi koji su uhićeni, koji su vršili tu vrstu kriminaliteta su državljani velikog broja drugih država. Počinitelji su bili državljani Bugarske, Rumunjske, Ukrajine, Bjelorusije, Rusije, Turske, Češke, Poljske, Slovačke, Kosova, Albanije, Slovenije, Mađarske, Moldavije, Sjeverne Makedonije, Latvije, Švedske, Indije, Belgije, Luksemburga, Sirije, Italije, Nizozemske, Uzbekistana, Irana, Francuske, Gvineje, Tunisa, Finske, Sudana, Norveške, Litve, Afganistana, Pakistana, Palestine, Nepala, Nigerije, Njemačke, Maroka, Alžira, Gruzije i Mongolije, dakle s koca i konopca. Zašto sam čitao ovu litaniju? Pa Hrvatska je jako mala zemlja, pa vidite iz koliko zemalja svijeta su tako kratko vrijeme uhićeni ljudi koji, koji se ovdje bave kriminalom. Kao ilegalni migranti učestalo se pojavljuju državljani Turske, Sirije, Afganistana, Kine, Iraka, Egipta, Armenije, Bangladeša, Nepala, Palestine, Pakistana, Kosova, Somalije i Azerbajdžana.
Povećan broj stranih državljana kao počinitelja ovih kaznenih djela potvrđuje sumnju u organizirano djelovanje u okviru međunarodnih kriminalnih lanaca. Ovi podaci upućuju na organizirano kriminalno djelovanje povezano s višim stupnjem bezobzirnosti u izvršenju kaznenih djela i u ustrajnosti da se izbjegne otkrivanje odgovornosti, piše u izvješću.
Sve ovo o čemu nas izvještava DORH potvrđuje se i u drugim izvješćima, tako primjerice u posljednjem Izvješću o stanju i radu zatvora i kaznionica stoji slijedeći citat: Na dan 31.12.2023.g. u zatvorskom sustavu nalazilo se ukupno 778 osoba lišenih slobode stranih državljana, od čega je 170 državljana zemalja članica EU i 608 državljana drugih zemalja. Broj stranih državljana povećao se za čak 83,92% u odnosu na njihov broj na dan 31.12.'22.g., dakle govorimo o alarmantnim podacima. U odnosu na 2022.g. tijekom koje je u zatvorskom sustavu zaprimljeno, zaprimljeno 1585 osoba lišenih slobode, u '23.g. zaprimljeno je, zaprimljeno je 2333 strana državljana, što je povećanje za 32,06%. Dakle, ne samo da je nezakoniti prelazak hrvatske granice i s time povezano krijumčarenje ljudima posao koji opterećuje hrvatsku policiju nego i DORH i sudove i zatvorski sustav, posebno je to izraženo zbog činjenice da su ova kaznena djela od one vrste u kojima se češće mora tražiti i odrediti istražni zatvor u kaznenom postupku, a češće i rezultiraju pravim zatvorskim kaznama s time da uglavnom ne uspijevamo naplatiti od krijumčara, niti objektivne troškove postupka, a kamoli neke izrečene novčane kazne. Ne treba niti ponavljati da nam organizatori ovih migrantskih ruta i trgovine ljudima i nadalje ostaju nedostupni. Zato sam pitao glavnog državnog odvjetnika kako u nošenju s tim problemom može pomoći i sabor i druge državne institucije. Ako treba mijenjat zakon, pooštrit ćemo zakon, naravno to nije posao glavnog državnog odvjetnika da soli pamet zakonodavcu, ali može nam signalizirati da postoji možda veliki problem koji uz postojeći zakonski okvir se ne može adekvatno rješavati, pa mijenjamo zakon.
Idemo sada malo vidjeti ovaj dio o kojem je već se govorilo, a to su ljudski potencijali i kadrovska politika. Kaže se u izvješću ovako, citiram: Trenutno jedan od većih problema u popunjavanju mjesta u državnom odvjetništvu predstavlja popunjavanje mjesta savjetnika, na objavljene natječaje često se ne javi potreban broj kandidata ili se ne javi nitko, pa smo u situaciji da se objavljeni natječaji obustavljaju i ponavljaju. Razloge tome vidimo u općoj negativnoj percepciji javnosti o radu pravosuđa, uvjetima rada, duljini postupka provođenja natječaja, npr. sigurnosne provjere za sve službenike u državnom odvjetništvu, dok na sudu to nije tako.
Što se tiče problema koji su istaknuti u ovom dijelu izvješća, neki su objektivni, a neki drugi subjektivne prirode i na neke nije moguće utjecati u kratkim vremenskim rokovima, međutim sve njih bih otprilike podveo pod činjenicu da je državno odvjetništvo jedan od najstrože reguliranih segmenata pravničke profesije. U državno-odvjetničku profesiju se teško ulazi, u njoj se mukotrpno radi, a kriteriji za napredovanje su formalno propisani i vrlo strogi.
Što se tiče nas kao zakonodavca najavljeno je da će sabor uskoro donijeti neke zakonske izmjene koje uključuju ukidanje sigurnosnih provjera koje se spominju u izvješću ili koje se odnose na objektivnije kriterije za ocjenjivanje državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, ali sve u svemu to neće imati dovoljan utjecaj na privlačnost državnog odvjetništva. Tu bih se složio da trebamo preispitati ulogu Državne škole za pravosudne dužnosnike. Kontinuirano obrazovanje državnih odvjetnika nam mora biti važno, ali bi trebalo biti i skopčano s puno manje formalnosti i više usmjereno na specijalizaciju nego na to da se stvari koje su se jednom učile na fakultetu, pa opet za pravosudni ispit i koje se uče kroz praksu moraju još negdje obavezno ponavljati. U ovom kontekstu volio bih čuti opširnije mišljenje DORH-a o izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu koje je Vlada jučer uputila saboru u drugo čitanje.
Slijedeći segment ovog izvješća koji bih izdvojio predstavljaju sve one državno-odvjetničke odluke o različitim vrstama postupaka gdje državna odvjetništva imaju mogućnost smanjiti obujam posla, kako za sebe tako i za sudove. U zaključnim napomenama izvješća to je izraženo slijedećim riječima, citiram: Posebni izazov u radu državnih odvjetništava predstavljaju i oni načini rada kojima se smanjuje broj predmeta na sudu, oportunitet, uvjetna odgoda ili uvjetni odustanak od kaznenog progona, nagodba, sporazumijevanje i slično, završen citat. Ovdje govorimo o različitim stvarima, ali svima im je zajednička jedna zamisao a to je da se državni aparat posebno onaj pravosudni koji je skup ne mora angažirati baš u svim slučajevima bez kriterija i u cjelokupnom opsegu. Pritom u široj javnosti uopće ne postoji shvaćanje da pravosuđe košta, a da su posebno skupi pravosudni postupci u kojima je jedna od stranaka Republika Hrvatska. Ipak i na tom planu se nešto pokrenulo, jer je prema javno dostupnim podacima Ministarstvo financija izradilo dubinsku analizu uzroka sudskih sporova koji su pokrenuti protiv državnih tijela Republike Hrvatske kako bi se utjecalo na smanjenje broja sudskih sporova u budućem razdoblju, a time i na smanjenje rashoda državnog proračuna.
Dok čekamo izvješće o toj analizi već sada možemo primijetiti da su u nekim vrstama sporova u kojima su tuženici državna tijela eksplodirali rashodi za troškove postupka. Uzrok tome je značajno povećanje odvjetničkih tarifa, gdje su se već pojavili pojedinci koji su pronašli nišu za laku i brzu zaradu tužeći državu. Ovdje ponajprije mislim na upravne sporove. Pritom ovo izvješće pokazuje tek jedan mali segment te priče s obzirom da u najvećem broju upravnih sporova javno-pravna tijela zastupaju sama sebe, a ne zastupa ih Državno odvjetništvo.
Ipak i u ovom izvješću postoje neki podaci kao što su primjerice podaci o podnesenim izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih sudskih odluka u upravnim sporovima, pa predstavnicima Ministarstva pravosuđa koji su danas sa nama skrećem pozornost da je baš njihovo ministarstvo na drugom mjestu po broju tih pravnih lijekova što ukazuje da je Ministarstvo pravosuđa uz Poreznu upravu Ministarstva financija ponajviše izloženo tužbama i troškovima tih postupaka.
Zanimalo bi me svakako mišljenje DORH-a o ovom problemu kao i da se Saboru prezentiraju rezultati te analize uzroka sudskih sporova protiv Republike Hrvatske, a u kojoj analizi je sudjelovao i sam DORH. I na koncu mogli bismo porazmisliti i o nečemu što bi moglo poboljšati suradnju Sabora i DORH-a, suradnju Sabora i DORH-a ne na ovaj način ponovit ću još jednom da vladajući nastupaju kao odvjetnici glavnog državnog odvjetnika, a da se mi iz oporbe iscrpljujemo kenovski ponavljajući devedeset i devetu stilsku vježbu izričući na taj 99 način ono što smo već rekli i što svi stalno ponavljamo.
Naime, Hrvatski sabor je nekada imao dobru praksu da u njegovom radu i radu njegovih radnih tijela sudjeluje i Državno odvjetništvo, štoviše taj princip suradnje je imao i formalnu dimenziju koja se ostvarivala kroz činjenicu da je DORH imao pravo čak i na predlaganje vanjskih članova odbora poput Odbora za pravosuđe. To smo napustili vjerojatno iz nekih razloga gdje se odvojenost i nezavisnost različitih grana vlasti, institucija tumači suviše formalistički i zapravo se dokida svaka mogućnost suradnje i razgovora.
Predlažem stoga svima da razmislimo možda o vraćanju takvih tradicija iz i praksi iz naše nedavne parlamentarne prošlosti kako bismo češće i lakše komunicirali, pomalo i čuli i držali na oku jedni druge mi DORH, a i DORH nas kao zakonodavce.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Anja Šimpraga, Klub zastupnika SDSS-a.
Izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem potpredsjedniče, uvaženi glavni državni odvjetniče, zamjenice, državni tajniče.
Raspravljamo o opsežnom i detaljnom dokumentu u kojem vidimo da nema velikih razlika u odnosu na prethodne godine. Kao i u raspravi o Izvješću iz 2023. i ovu raspravu danas posvetila bih zločinima počinjenima iz mržnje i govoru mržnje, nečemu što nas i danas opterećuje i dijeli naše društvo. Zajedničko ovim vrstama zločina je diskriminatorna motivacija.
Posebno želimo upozoriti na kazneno djelo zločina iz mržnje, te trend smanjivanja prijava tih kaznenih djela. U 2024. bilo je prijavljeno ukupno 67 takvih kaznenih djela što je za 6% manje u odnosu na 2023. kada ih je bilo 72. Od tih prijava 36 je odbačeno dok je za samo 22 potvrđena optužnica, a doneseno je 14 oslobađajućih i 8 osuđujućih presuda.
Najčešći motivi ovih kaznenih djela bili su etničko podrijetlo ili nacionalna pripadnost. Istaknula bih da postoji neujednačena sudska praksa na razini županijskih državnih odvjetništava, te da je stopa osuđujućih presuda za zločine iz mržnje vrlo niska samo oko 15% u odnosu na broj prijavljenih slučajeva. Naglašavam ujedno i potrebu da statistički prikaz ovih kaznenih djela treba sadržavati detaljniju strukturu prijava prema osnovama kao što su nacionalnost, vjeroispovijest, spolna orijentacija i druge diskriminatorne osnove što je rečeno i na Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Ova kaznena djela važan su pokazatelj predrasuda, diskriminacije i mržnje prema manjinskim skupinama u društvu zbog čega ih je još važnije pratiti. Također razlika je između zakonskog opisa govora mržnje i poticanje na mržnju, te kako se ta pitanja percipiraju ali i tretiraju u javnosti. Uzmimo za primjer velika javna okupljanja na kojima se tolerira upotreba pojedinih simbola kojima se veličaju osobe koje su počinili zločine što stvara atmosferu koja može utjecati i na dužnosnike pravosudne.
Navedeno očituje značajnu tendenciju rasta atmosfere netolerancije i zabrinutost u društvu što je dodatno i pogoršano time što se isti stavovi iznose i u pojedinim raspravama ovdje u Hrvatskom saboru.
Pitanje je, je li posljedica toga smanjenje broja osuđujućih presuda za kaznena djela iz mržnje zbog takve društvene atmosfere i poruka koje se čuju u medijima na velikim skupovima, pa čak i u Parlamentu. Kada govorimo o govoru mržnje potrebno je proučiti i širi međunarodni kontekst ovog problema kako bismo usvojili određene pozitivne primjere iz suvremene sudske prakse. Tako recimo u jednoj od svojih presuda iz 2023. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu proširuje mogućnost sankcioniranja govora mržnje i na internetu. Sud je u svojoj presudi naglasio važnost slobode političkog govora kao temelja svakog društva, međutim i naglasio je da i tu moraju postojati određena ograničenja u pogledu zaštite temeljnih društvenih vrijednosti kao što su tolerancija i poštivanje dostojanstva i jednakosti svih ljudskih bića.
Takva sudska praksa u skladu je sa svim pravnim aktima koja štite ljudska prava, a jedan od njih je i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Političke stranke ovakva ograničenja moraju imati u vidu, jer one svojim djelovanjem jednako snose odgovornost za posljedice koje mogu ponekad biti štetne i uvredljive za pojedini dio populacije.
Govor mržnje može imati dalekosežne društvene posljedice i toga smo često svjedoci. Društvo u kojem postaje uobičajeno izgovoriti riječi kojima se potiče, širi ili opravdava mržnja osobito prema manjinskim skupinama i njihovim pripadnicima društva u kojem nasilje postaje normalna pojava. Naša javnost mora znati da u takvom društvu nisu ugrožena samo manjinska prava, nego i prava svih građana. Nasilje koje se tada generira i nastaje ne predstavlja opasnost samo za jednu populaciju, samo za jednu skupinu ljudi nasilje tada pronalazimo zapravo svuda od sportskih borilišta do škola.
Još o jednom dijelu ovog izvješća nešto bih rekla. Tijekom 2024. godine županijska državna odvjetništva nadležna za rad na predmetima ratnih zločina zaprimila su 28 kaznenih prijava zbog kaznenih djela počinjenih za vrijeme Domovinskog rata dok je iz prethodnog izvještajnog razdoblja u radu državnim odvjetništvima ostale tri kaznene prijave, tako da su zbog navedenih kaznenih djela u radu bile ukupno 31 kaznena prijava što je pokazatelj pada broja predmeta.
29 prijava riješene su donošenjem rješenja o provođenju istrage, 2 kaznene prijave su odbačene. Tijekom 2024. optuženo je 18 osoba, a nadležni županijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 49 osoba pri čemu su 32 osobe osuđene, 13 ih je oslobođeno, a u odnosu na 4 osobe donesene su odbijajuće presude. Cilj nam je društvo u kojem je nepristrano procesuiraju ratni zločini. Osim pravnog rješenja ovdje se bavimo i humanitarnim i moralnim pitanjima kao što su zadovoljenje pravde i pronalaska posmrtnih ostataka žrtava kako bi one mogle počivati u miru, a njihove porodice pronaći utjehu.
Na žalost protokom vremena od počinjenja ratnog zločina u sve smo težoj situaciji dokazivanja takvih radnji i postupak dokazivanja u ovim predmetima vidimo da postaju samim tim i sve teži. Upozoravamo i na neučinkovitost postupaka u predmetima ratnih zločina u kojima su žrtve osobe srpske nacionalnosti. Na temelju pojedinih prijava do danas nisu poduzete osnovne istražne radnje što dodatno produbljuje nepovjerenje u sustav i otežava ostvarenje pravde za žrtve.
Na žalost do danas nije podnesena niti jedna optužnica niti za jedan slučaj nestanka i ubojstva civila iz Vukovara srpske nacionalnosti u proljeće i ljeto '91. Za ratne zločine u „Oluji“ ukupno su od završetka rata do danas podignute tri optužnice koje su dovele do jedne oslobađajuće i dvije osuđujuće presude protiv dvije osobe. Za ratne zločine u „Bljesku“ nije podignuta niti jedna optužnica. 2015. podignuta je optužnica za zločin u Gruborima i za paljenje kuća u selu Ramljane u općini Biskupija, ali je vrlo brzo povućena uz obrazloženje da optužnica i postupak prije njezina podizanja trpe znatne nedostatke.
Jednom ćemo valjda početi cijeniti ljudski život. Upravo 17. septembra '91. ljudski život je najmanje vrijedio. Danas obilježavamo godišnjicu smrti saborskog zastupnika SDP-a Dušana Trivunčića iz Jasenovca koji je odveden iz svoje kuće i koji je ubijen. Ovo djelo iz '91. okarakterizirano je kao ratni zločin, te se provode izvidi u cilju utvrđivanja identiteta i prikupljanja dokaza povodom ubojstva. Tako je rečeno 2019. od strane zagrebačkog županijskog Državnog odvjetništva. Vjerujem da bi takav odgovor dobili i danas.
U sredinama u kojima su pripadnici srpske nacionalne manjine većina ovakvi postupci stvaraju i atmosferu straha naročito od mogućeg neselektivnog kaznenog progona i traženja krivca pod svaku cijenu. Svako zastrašivanje i unošenje nemira izaziva zabrinutost i nepotrebno dovodi do stvaranja tenzija i napetosti, a svi imamo isti cilj, a to je pravedna Republika Hrvatska u kojoj će svi njeni građani biti jednaki pred zakonom bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost.
U ostvarenju tog cilja Državno odvjetništvo ima važan zadatak i zato moramo osigurati učinkovito funkcioniranje ove institucije kroz stvaranje društvenog ozračja i uvjeta koji će biti primamljivi za rad i zapošljavanje najobrazovanijeg i najsposobnijeg kadra u našoj zemlji. I u budućnosti ćemo sa posebnom pažnjom pratiti rad pravosudnih institucija s posebnim naglaskom na pravično, nepristrano i profesionalno procesuiranje ratnih zločina, te kaznenim djelima koja su počinjena iz mržnje i govoru mržnje.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Imamo vremena još za jedan klub, gospodin Hajdaš Dončić, Klub zastupnika SDP-a. Izvolite.

Hajdaš Dončić, Siniša (SDP)
Hvala.
Gospodine glavni odvjetniče, saborski zastupnici ali i dragi gledatelji zašto gledatelji? Jer danas ovdje svjedočimo jednoj predstavi, farsi da budem precizniji gdje zastupnici HDZ-a brane tzv. državnog odvjetnika ko' da je u sabornici njihov veliki vođa i mislioc Andrej Plenković. No međutim, maske će pasti čim počne glasanje o izvješću, jer oni koji su prijetili da Turudićevo izvješće nikad neće podržati danas će gle čuda ipak za njega dići ruku ili sljedeći petak.
Ništa to neće promijeniti, ali mi u SDP-u nismo kratke pameti, a nisu ni građani. Ovo izvješće odnosi se na 2024. godinu, istu onu u kojoj je Ivan Turudić preuzeo dužnost. Izabran je bez sigurnosne provjere jer je njegov poslodavac AP to odbio, izabran je u sprezi HDZ-a i njihovih satelita i od prvog dana radi ono što se od njega očekuje, štitio je HDZ. Za mene osobno i za SDP Ivan Turudić nema legitimitet. Zašto? Prvo jer je uz podršku Andreja Plenkovića izbjegao sigurnosnu provjeru, a zamislite vozači i drugi zaposlenici u Državnom odvjetništvu mogu biti podvrgnuti sigurnosnoj provjeri ako tako procijene nadležna tijela. To je ključno, ako procijene nadležna tijela, a ovdje to nadležna tijela nisu procijenila i to nije slučajno, jer da je vjerovatno provjera provedena pitanje da li bi Turudić bio glavni državni odvjetnik.
Drugo, nesavjesno obnaša svoju dužnost. Nakon što je cijela država doznala kako je lagao prvi njegov potez otkriva zašto je on upravo morao dobiti povjerenje vladajuće većine? EPO mu nasilno oduzima slučaj Beroš. A znate gdje danas taj Beroš traži posao? U državnoj bolnici, naglašavam u javnom sektoru državnoj bolnici, a to mu je između ostalog omogućio i ovaj ovdje gospodin glavni državni odvjetnik ili bolje rečeno političar.
Treće, nema povjerenje u javnosti. Na samu najavu njega kao kandidata sjetite se, na čelo DORH-a reagirala je javnost, građani su se okupili i prosvjedovali. Sve to njega ni HDZ nije omelo. Pitajte danas bilo koga osim Plenkovića i samog Turudića ima li on mjesto, ima li povjerenje da bude glavni državni odvjetnik i svi će vam vjerojatno reći da nema. To je ta stvar percepcije, vjerojatno osim Plenkovića i samog državnog odvjetnika. I zato nije ni čudno da je šefica europskog javnog tužiteljstva Laura Kövesi jasno rekla, citiram: „da je slučaj Ivana Turudića jedinstven u Europi“. Čak se možda to njemu čini kao kompliment, ali nekome tko ima malo srama to bi trebalo izazvati nelagodu.
Još jednom da naglasim ovo izvješće se odnosi baš na onu godinu u kojoj su u tragičnoj nesreći na trajektu Lastovo poginula trojica radnika Jadrolinije, a jedan je teško ozlijeđen. Uslijedile su dvije odvojene istrage koje su zaključile da postoji odgovornost Uprave Jadrolinije zbog nepostojanja osnovnih protokola, ali DORH gle čuda ide u drugom smjeru – pokreće postupak isključivo protiv ljudi na terenu, protiv zapovjednika i dvojice članova posade od kojih je jedan upravo onaj teško ozlijeđen radnik. Koja je poruka DORH-a? Nije odgovoran sustav, nego je odgovoran pojedinac.
Da još malo podsjetim. U Hrvatskim šumama te iste godine prijatelj glasnogovornika Vlade dobiva posao. Na natječaj se javilo 88 kandidata, 87 je ispunjavalo uvjete, ali baš onaj jedan koji nije imao diplomu Šumarskog fakulteta je dobio posao, a DORH je nakon opsežnih izvida što god to značilo zaključio da je sve u redu jer prvi čovjek DORH-a opet evidentno štiti sustav, a ne pojedinca.
Zatim iste godine 2024. neokrznuto je po glavnog odvjetnika prošla i afera curenja informacija. Građani se danas pitaju kako može biti slučajnost kad neki lokalni dužnosnici odjednom ničim izazvani podnose ostavke na svoje pozicije, da bi za nekoliko dana doznali da su postali osumnjičenici za korupciju. Tko je njima javio da će biti uhićeni? Vidovita baba Vanga, vidoviti Milan, vidoviti Ivan, vidoviti Andrej ili oni koji su imali pristup povjerljivim informacijama, a to sve nisu izolirani slučajevi. I samo izvješće jasno pokazuje širu sliku o dugotrajnih i neučinkovitih kaznenih postupaka preko zaostataka u procesuiranju ratnih zločina do nedostatne zaštite od govora mržnje i zločina iz mržnje. Sve to su pitanja od kojih ovisi povjerenje građana u pravni poredak, a glavni državni odvjetnik i danas pokazuje da ga to povjerenje uopće ne zanima, sam sebi je bitan. Zanima ga samo to da ga danas ili sljedeći petak podrže njegovi, a to je dovoljno da nesmetano nastavi raditi ono zbog čega su ga i postavili.
SDP traži stvarnu odgovornost za sustav, za pojedince i za pravnu državu. Traži transparentnost, učinkovite istrage i zaštitu svih građana a ne samo onih privilegiranih. Ovo izvješće bi trebalo poslužiti da pokažemo da institucije mogu i moraju služiti ljudima, a ne politici i zato dok će oni na kraju ove balade i farse aplauzom slaviti svoj uspjeh mi ćemo glasno podsjećati da Hrvatska zaslužuje pravdu, poštenje i povjerenje u vlast, a ne predstavu u kojoj su građani sporedni likovi.
I na kraju građani ispaštaju ne samo zbog toga što predstave rade i hvataju se male ribe, a velike se štiti i puštaju, nego je problem u tome što će vjerojatno i hrvatska Vlada podržati chat control pa će ljudi poput Turudića dobiti alat za špijuniranje građana. A da li vjerujete ovom čovjeku da to neće zlorabiti? Vjerujete li da je ovaj čovjek častan i pošten? I da, jučer je gospodine Turudiću bio 16. rujan, a ja još uvijek nisam dobio odgovor, ne znam uopće kako to da nazovem prijetnje – ne bojim vas se. Da znate gdje sam bio taj dan prije 5 godina, možda me čak i špijunirate. Fućka mi se! No, ja mislim da zapravo vi izmišljate jer sam do sad vidio da vam nije problem izmišljati. No, problem je što će on sutra raditi novinarima, piscima, javnim osobama, svim građanima?
I za kraj razlika između mene i vas je vrlo velika. Znate koja? Da ja sam političar i da ja mogu propitkivati što vi radite, a vi ste državni odvjetnik i ono što ste danas rekli da se vi privatno raspitujete o meni, hajde razmislite o čemu pričate? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Restović drugi dio.
Izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Ustav Republike Hrvatske, poštovani potpredsjedniče, glavni državni odvjetniče i suradnici, Ustav Republike Hrvatske Državno je odvjetništvo definirao kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo. Danas smo dosta govorili o dojmu i unatoč takvoj odrednici ne možemo se otet opet tom istom dojmu da stvarna neovisnost čitavog Državnog odvjetništva ovisi najviše o neovisnosti glavnog državnog odvjetnika od politike, odnosno izvršne vlasti.
Činjenica da se glavni državni odvjetnik bira u Saboru na prijedlog Vlade nije sama po sebi sporna, ali kada to preslikamo na konkretan primjer onda htjeli vi to priznati ili ne imamo veliki problem, jer percepcija gospodina Turudića i njegovog odnosa sa premijerom jest upravo suprotna od neovisnosti koja je propisana Ustavom. I inače smo zadnje vrijeme svjedoci kako ono što je propisano Ustavom ne ostavlja neki dojam kod vladajućih, ali da se vratim na samo izvješće pa ću proći koliko mi vrijeme dopušta kroz dijelove koje mislim da su bitne.
Kad govorite o broju kadrova i broju zaposlenih u samom Državnom odvjetništvu onda između ostalih kažete da razloge u negativnim brojkama kod kadrova vidite u općoj negativnoj percepciji javnosti u radu pravosuđa, uvjetima rada, duljini postupka provođenja natječaja, pa u zagrade stavljate i kažete na primjer sigurnosne provjere za sve službenike u Državnom odvjetništvu.
Zadnjih godina u svim izvješćima glavnih državnih odvjetnika se povlačila teza i stavljao naglasak na slaboj kadroviranosti, nedovoljnom interesu za rad u Državnom odvjetništvu kao i na velikom broju onih koji su iz Državnog odvjetništva odlazili na sud. Baš ta zadnja činjenica pokazuje zanimljiv trend gdje se ipak ostaje u sustavu, ali nekako se mjesto suca čini poželjnijim nego mjesto u Državnom odvjetništvu.
Mislimo da je jedan od razloga svakako i ta neovisnost o kojoj sam ranije rekao, jer ne zaboravimo da je Državno odvjetništvo ustrojeno kao hijerarhijsko tijelo dok pozicija suca pruža popriličnu neovisnost u radu. Što se tiče samog provođenja istrage, odnosno da li sigur…, pardon sigurnosne provjere ona sigurno ne bi smjela biti razlogom, a i nije razlog odljeva kadrova jer kao što vidimo i bez te izmjene te odredbe koju gurate i kroz izmjenu, Prijedlog izmjene Zakona o Državnom odvjetništvu je odljev zaustavljen i to je dobra stvar priče o kadrovima u Državnom odvjetništvu.
Dalje vidimo da kažete u izvješću iz podataka u tablici razvidno je da je prosjek neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta u radu 22%, ali pojedina državna odvjetništva odstupaju od navedenog prosjeka na više i to Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici 32%, Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu 36, Općinsko Kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu 36 i Općinsko državno odvjetništvo u Splitu 31.
Kada to povežemo i sa županijskim državnim odvjetništvima i kada vidimo da u određenim mjestima i općinska državna odvjetništva i županijska državna odvjetništva imaju negativna odstupanja u riješenim predmetima onda bi ja osim onog općeg stava kojeg ste napisali u izvješću provest će se dodatne analize kako bi se utvrdili uzroci ovih rezultata i poduzeti mjere za njihovo rješavanje očekivao da su te analize već napravljene i da danas imamo uzroke ovakvih brojki, jer mi se čini da na ovaj način u nekom drugom i sljedećem izvješću će brojke biti iste ili možda i teže i gore.
Kad govorimo priču, pošto ću malo proletit s obzirom na vrijeme onda bih se dotakao i žalbi i žalbenih postupaka gdje u izvješću se kaže sljedeće: „Državna odvjetništva trebaju nastaviti s podnošenjem žalbi uvijek kada za to postoje utemeljeni razlozi s ciljem da svi počinitelji kaznenih djela budu primjereno kažnjeni sagledavajući pri tome svestrano i kritički sve mjerodavne okolnosti svakog konkretnog kaznenog djela i njegova počinitelja, te zakonom određenu svrhu kažnjavanja. Riječ da bih rekao na ovaj komentar osim ako to stavimo u statističke podatke gdje se isto u izvješću nalazi da otprilike dvije od tri žalbe podnesene zapravo budu odbijene, odnosno ne budu uvažene i da zapravo oni koji su proglašeni, optuženici i okrivljenici koji su proglašeni slobodnima u prvom stupnju produžena agonija i onemogućena razna prava u narednih pet ili šest godina. To je ono što smo, što ste govorili i o potrebi mijenjanja, nešto ste rekli i o potrebi mijenjanja kaznenog postupka. I s tom tezom oko po0trebe mijenjanja kaznenog postupka se u potpunosti možemo složiti. Na svu sreću vi kao glavni državni odvjetnik koji ste ranije bili sudac, koji ste blizak sa bivšim i sadašnjim ministrom pravosuđa, uostalom i sa samim premijerom, a koji se uostalom bliski i sa strankom na vlasti ne sumnjamo da ćemo uskoro imati takav novi prijedlog izmjena Zakona o kaznenom postupku.
Naravno ja se samo nadam da te izmjene Zakona o kaznenom postupku neće ići za tim da se još više ovlasti prenesu na Državno odvjetništvo. O USKOK-u bih htio reći samo tri rečenice da ne ostane ne rečeno. Mislim da je to najvažniji dio rada u Državnom odvjetništvu. Rezultati njegovog rada su najvidljiviji, medijima su najzanimljiviji, a samim time i javnosti i rad USKOK-a će u svakom slučaju uvijek imati našu podršku. Drago mi je da ste apostrofirali i rad vezano uz pomorsko dobro i uz uknjiženja prava vlasništva Republike Hrvatske nad pomorskim dobrom, jer mislim da tu spada veliki teret rada državnih odvjetništava i zbog važnosti tog problema on i treba biti.
Podsjetit ću da se u vremenu pljačke koja se tad zvala pretvorba i privatizacija velike hotelske kuće, a bez zakonske osnove uknjižile ili u svoj temeljni kapital procijenile i ono zemljište koje im nikako ne pripada. Takvih primjera imamo duž čitave naše obale i uglavnom se odnose na pomorsko dobro. Nadam se i vjerujem da će se i kroz ove postupke ispraviti dio nepravde i da će u konačnici javno dobro ostati ono šta stvarno je javno dobro.
Ostala mi je još minuta, a dosta stvari nisam rekao ali ću ih reći u pojedinačnoj raspravi. Međutim, već je bilo, nema predsjednika, predsjednika Parlamenta tu pa smo opet imali dojam da li ste vi u vašoj uvodnoj riječi prijetili ili niste, u onoj zadnjoj, u zadnjem izlaganju, u zadnjem dijelu izlaganja. Ja mislim da jeste i mislim da ste vi svjesni toga da jeste i da ste isto tako svjesni da smo mi svjesni toga da jeste. Po meni je to toliko teška povreda povjerenja dojma kako god želite nazvati da bi u uređenom društvu to bilo sasvim dovoljno da nikome više ne padne na pamet da vam da bilo kakvu funkciju moći u ovoj državi, a kamoli ovu koju sad obnašate.
Ako sam u krivu i ako ćete me uvjeriti da niste, da to nije bio smisao prijetnje ja ću vam se naravno ispričati.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I idemo dalje sa raspravom gospođa Mrak-Taritaš i gospođa Orešković dijelit će vrijeme Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Izvolite gospođa Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Pred nama je Izvješće glavnog državnog odvjetnika za 2024.g. i kao i prethodnih godina upozorava se i kroz ovo izvješće na standardne probleme DORH-a, neriješeni predmetni, kronični nedostatak materijalnih i kadrovskih uvjeta za rad. No, za razliku od prethodnih glavnih državnih odvjetnika koji su kritizirali Vladu zbog neadekvatnih uvjeta za rad, novi glavni državni odvjetnik ne može dovoljno nahvaliti nadležnog ministra i Vladu. U svakom slučaju tvrdi da odlično surađuje s ministrom na rješavanju materijalnih i kadrovskih problema, raspisuju se natječaji i javljaju se kvalitetni kandidati. Odlično to je dobro čuti.
No važno pitanje za našeg glavnog državnog odvjetnika je je li čuo, a sigurno je čuo za onu poslovicu da riba smrdi od glave, uzalud nam novi kvalitetni kadrovi u DORH-u za našeg glavnog državnog odvjetnika, nova oprema, novi inventari kad ono što u DORH-u ne valja i što svakako treba mijenjati je on sam, glavni državni odvjetnik. O liku i djelu gospodina Turudića smo rekli već sve što se ima reći i neću se ponavljati, međutim s obzirom na ono što i ove godine od glavnog odvjetnika smo čuli na Odboru za pravosuđe i način na koji polemizira i komunicira sa zastupnicima ponovit ću nešto drugo jer mislim da to treba ponavljati.
Dakle, gospodine glavni državni odvjetniče prema Ustavu RH glavnog državnog odvjetnika bira HS, to znači da ste dužni odgovoriti na sva pitanja koja izravno izabrani zastupnici hrvatskih građana u HS-u za vas imaju i ne dolazite ovdje zato što vas zove predsjednik Sabora nego zato što vam je to obaveza prema cijelom HS-u. Usprkos tome s kojom namjerom ste izabrani niste odvjetnik HDZ-a nego glavni državni odvjetnik RH, a odgovarate ne nama zastupnicima nego građanima koje mi predstavljamo. I kad u HS sad već uobičajeno dolazite puni arogancije i nepoštivanja onda se s prijezirom odnosite upravo prema tim građanima, a na to sigurno nemate pravo.
I ajdemo s nekoliko važnih pitanja za glavnog državnog odvjetnika. Na Odboru za pravosuđe rekli ste citiram „Nismo ništa uzeli od EPPO-a vodili smo samostalnu istragu. Ako je netko nešto otimao onda je to EPPO otimao DORH-u“. Prije par mjeseci rekli ste da je suradnja DORH-a i EPPO-a, opet citiram „partnerska i bez rivaliteta, da su tvrdnje o lošim odnosima netočne i rezultat dnevnopolitičkih potreba“.
I sad ostaje legitimno da se pitamo, je li suradnja sa EPPO-om partnerska ili se odvija u atmosferi otimačine? Bilo bi dobro da se to malo razjasni, kao i to da glavna europska tužiteljica tvrdi da ste o nadležnosti odlučivali protivno Uredbi o EPPO-u. Hoćete li inzistirati na tome da se Zakon o provedbi Uredbe o EPPO-u uskladi s uredbom koju bi trebalo provoditi? Ovo zadnje pitanje je naravno retoričko.
Vidite, ja mislim da je glavni državni odvjetnik jako dobro znao što radi i zašto to radi kad je u studenom 2024.g. dakle u ovom izvještajnom razdoblju donio odluku da je USKOK kao tijelo DORH-a nadležno za istragu o nabavi ove medicinske opreme u kojoj je osumnjičen bivši ministar zdravstva Vili Beroš, a ne EPPO. Prema Zakonu o provedbi Uredbe o EPPO-u koji dakle očito nije u skladu s Uredbom o EPPO-u propisano je da je glavni državni odvjetnik nacionalno tijelo koje odlučuje o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a. Međutim, zakon nije predvidio mogućnost da se odluka glavnog tužitelja o sukobu nadležnosti propituje na nekom od hrvatskih sudova kao neovisnom tijelu, recimo Vrhovnom sudu koji se kao sudsko tijelo opet može obratiti europskom sudu.
Dakle, glavni državni odvjetnik je znao da je zakon takav da se njegova odluka ne može ispitivati i kraj, gotovo. Svoju funkciju HDZ-ovog dečka je ispunio, misija ispunjena do sljedeće. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Orešković će nastaviti raspravu.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Uvažene zastupnice i zastupnici.
Rasprava o Izvješću glavnog državnog odvjetnika nije i ne može biti rasprava o statistici, prije svega to mora biti rasprava o stanju vladavine prava jer upravo glavni državni odvjetnik ima najveću moć i ulogu u njezinoj zaštiti.
Danas je ta vladavina prava u Hrvatskoj na vrlo niskim i tankim granama i labilnija je nego što je ikada bila u novijoj hrvatskoj povijesti, puno je labilnija nego što je bila u vrijeme Domovinskog rata. U Hrvatskoj danas njezin politički vrh, vladajuća većina koja odlučuje o izboru drugih državnih institucija i tijela i kontrolira njihov rad, pa tako i glavnog državnog odvjetnika, ne zna što su temeljne ustavne vrijednosti i krivo ih tumači, krivo se čak tumači do te razine da dovodimo u pitanje kako je došlo do tvorbe naše države. U tom kontekstu osvrtanje na poklič, na ustaški poklič „Za dom spremni“ nije sabotiranje rasprave, niti skretanje u nekakve povijesne teme već je upravo suprotno. Poklič „Za dom spremni“ postaje lakmus papir, brzi test za ocjenu postoji li u Hrvatskoj danas vladavina prava il je više uopće nema. Naime, u državama u kojima postoji pravna sigurnost nema dvostrukih kriterija, nema situacije da jedna te ista stvar je jednom dopuštena, a drugi put nedopuštena. Stoga je itekako bitno da danas glavni državni odvjetnik odgovori HS na pitanje je li spreman procesuirati ustaške pokliče kojima smo svjedočili ovo ljeto i hoće li procesuirati sve govore mržnje koju je taj poklič motivirao? Kažem, ovo nije vraćanje na povijesne teme već je ovo pogled i projekcija o tome što će se događati u budućnosti jer jednom kada se širom otvore vrata dvostrukim konotacijama po ovom pitanju uvest ćemo dvostruke konotacije, dvostruke kriterije i arbitrarnost u postupanju u sve ijednom životnom i pravnom aspektu, a to znači da više niti jedan jedini predmet pred sudom ili bilo kojim drugim tijelom bilo kojeg našeg građanina ili neke druge pravne osobe neće više u pravu i u pravnom sustavu imati oslonac za rješavanje svoje životne situacije već će biti podvrgnut čistoj arbitrarnosti i slobodnoj volji onoga tko ima moć da o nečemu odluči, bio to glavni državni odvjetnik koji će pokretati ili neće pokretati postupke, sudac koji će jednom suditi ovako, drugi put onako, a u konačnici zapravo će glavni sudac uvijek biti politička partija i politička struktura na vlasti koja bira i kontrolira glavnog državnog odvjetnika, nažalost i brojna druga državna tijela, o tome se zapravo u suštini radi.
E sad, ja neću dalje na ovu temu više trošiti riječi, ali neću tu temu niti ignorirati jer ona u eteru nažalost i dalje postoji i predstavlja najveću opasnost s kojom se Hrvatska suočila još od Domovinskog rata i svako daljnje nesankcioniranje i ne suzbijanje svake uporabe pokliča „Za dom spremni“ i osude govora mržnje dovest će do daljnje erozije kompletnog sustava i daljnjeg nepovjerenja u sve državne institucije.
E sad, kada sam već rekla da je poklič „Za dom spremni“ test kvalitete tog pravnog sustava zapravo sam htjela i kroz druga pitanja skrenuti pažnju na to da sustav ne može biti apsurdan ili biti doveden do apsurda.
U jednom odgovoru na postavljeno pitanje glavni državnik je spomenuo da je u kaznenim postupcima oduzeto 30 milijuna eura, međutim da je zapravo riječ o fiktivno oduzetom nepostojećem novcu jer kada dođe do trenutka naplate nakon pravomoćne presude, osuđenici više nemaju nikakvu imovinu koja bi se u pravni sustav mogla vratiti. E to je ono što je apsurdno i to je ono što naši građani vide kao nepravdu i umjesto da se stalno iz jednog izvješća do drugog konstatira da je stanje takvo. Ja bih voljela vidjeti u izvješću ne statistiku, ne ove poražavajuće brojke nego prijedlog kako unaprijediti model naplate imovine, kako jače osigurati temeljne pravne interese države.
E sad, u tom kontekstu ja bih voljela čuti i glavnog državnog odvjetnika tko god to bio, da u situaciji kada vlast transformira PNUSKOK, pardon PNUSKOK, Porezni Uskok, kao jedno od ključnih tijela koje je itekako bitno za dobar rad i dobre rezultate glavnog državnog odvjetnika, zato što se očito rad tog tijela zamjerio Andreju Plenkoviću baš na pitanju tijeka financijskih sredstava koja itekako kompromitiraju njegovu najdražu ministricu, da glavni državni odvjetnik kaže da je u izgradnju Poreznog Uskoka bilo utrošeno jako puno vremena, da je riječ o ljudima koji su svoje stručne kompetencije i specifično znanje stjecali godinama i kada jednom uništimo takvo tijelo, nikakva kadrovska jačanja unutar sustava DORH-a neće moći pomoći kao što je moglo pomoći jedno specijalizirano tijelo sa specijaliziranim ovlastima.
Nadalje, kada već govorimo o kadrovima koje je potrebno popuniti, jačati, bolje ih platiti, doći do toga da nam se netko želi javiti na funkciju ravnatelja ili voditelja USKOK-a, mi kao zakonodavac moramo dobiti odgovor na pitanje što se dogodilo u slučaju Agrokor, neovisno o tome tko je glavni državni odvjetnik u pojedinom trenutku, bio to Ivan Turudić ili netko drugi. Nekoliko puta sam rekla da je nesretna okolnost to što se radi o glavnom državnom odvjetniku koji je kao sudac odlučivao o tom slučaju, ali to ne mijenja činjenicu da je kaznenu prijavu podnijela izvanredna uprava koju je postavila Vlada, koja je donijela zakon koji je išao u korist novoformiranih vlasnika, istih onih vlasnika s kojima se bivša ministrica gospodarstva, ali i neki drugi ministri s kojima su se sastajali i po njihovom naputku formirali zakon. To je politički montiran proces, svako će to zaključiti i kad u takvom montiranom političkom procesu nakon 8 godina od 15 optuženika DORH, odnosno USKOK svede svoju optužnicu na njih 6, a 9 ih oslobodi građani i porezni obveznici imaju pravo znati kao prvo koja je visina troškova. Troškovi koje će Republika Hrvatska nadoknaditi odvjetnicima su prosječnom građaninu nezamislivi. Danas reći da nitko nije kriv, danas reći da, dakle za optužnice za koje više nema utemeljenja odjedanput nakon svih tih silnih godina za propalo vještačenje od milijon i pol eura također da nitko nije odgovoran jer je eto nastupila zastara utvrđivanja bilo kakve odgovornosti unutar DORH-a je neprihvatljiva. Bio glavni državni odvjetnik Ivan Turudić ili netko drugi mi moramo znati kakve će u budućnosti biti posljedice za sve građane Republike Hrvatske ukoliko se uspostavi da je i preostalih 6 okrivljenika možda neosnovano te rečeno ili da zbog drugih procesnih greški u tom predmetu neće doći do osuđujuće presude ili da zbog manjkavog zakonodavstva ćemo opet doći u ovu situaciju da čak i da za jedno 20 godina ako mi to svi doživimo ili barem neki od nas kada i ugledamo konačnu presudu ako bude jel' osuđujuće kakvu će korist imati Republika Hrvatska od toga osim silnih troškova, osim strašno puno izgubljenog vremena, osim činjenice da zapravo ispada da svi oni koji su nešto krivo radili nisu tako loše prošli kao što nisu loše prošli niti oni koji su sudjelovali u teškim korupcijskim aferama ove vlasti, dakle iste strukture, iste vladajuće većine koja je postavila glavnog državnog odvjetnika, pa su za jednu od aktualnih afera dobili rad za opće dobro.
E sad vi to meni dovedite u svezu sa sankcijama koje se izriču običnim građanima. Primjerice kada se kazneno djelo ne znam krađa napolitanki iz trgovine kvalificira kao teška krađa. To su ti nesrazmjeri. Mi o tim nesrazmjerima ne možemo ništa saznati iz ovih izvješća, ali to je ono što prosječan građanin vidi, vidi sporost u rješavanju političke korupcije, vidi dvostruke kriterije u rješavanju političke korupcije, vidi to da su sankcije nelogične i vidi to da u korupcijskim aferama nema konačne naplate. E to je ono što treba mijenjati, a glavni državni odvjetnik bi morao zato ponuditi …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… konkretna rješenja na temelju analize spisa na kojima radi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Veljko Kajtazi Klub zastupnika nacionalnih manjina, izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani gospodine glavni državni odvjetniče sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o izvješću koji je u središtu naše pozornosti sa razlogom. Državno odvjetništvo je ključna institucija za funkcioniranje pravne države, za povjerenje građana u sustav i zaštitu temeljnih vrijednosti našeg društva. Želio bih govoreći ispred Kluba zastupnika nacionalnih manjina na početku istaknuti nekoliko pozitivnih pomaka koji zaslužuju priznaje.
Kao prvo treba pohvaliti činjenicu da je Državno odvjetništvo u 2024. godini pokazalo visoku ažurnost, sustav je rješavao više predmeta nego što ih je zaprimao što nije samo brojčani pokazatelj već je i signal građanima da DORH unatoč nekada negativnim javnim percepcijama kao institucija podiže svoju funkcionalnost i obnaša svoju ustavnu dužnost u vremenu kad često svjedočimo kritikama o neučinkovitosti državnog aparata ovi podaci DORH-a ohrabljuju.
Drugo, želim istaknuti jačanje međunarodne suradnje, suradnja kroz agencije EU za suradnju u kaznenom pravosuđu kao i Ured Europskog javnog tužitelja nije samo formalna obaveza, već donese konkretne rezultate uključujući financijsku dobit za Republiku Hrvatsku i učinkovitu borbu protiv preograničenog kriminala, edukacije državnih odvjetnika o kibernetičkom kriminalu i kripto valutama također pokazuje da DORH ide u korak sa novim izazovima što je posebno važno jer digitalni prostor postaje glavno mjesto počinitelja kaznenih djela.
Treće, pozdravljam i određene pomake u procesuiranju zločina iz mržnje i govora mržnje. U izvješću vidimo da je broj optužnica u porastu, da se ulaže u edukacije i da se surađuje sa Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Sudjelovanje DORH-a na stručnim skupovima poput Hrvatska bez mržnje, stvarnost ili utopija ili u znanstvenom projektu razlog pokazuje da postoji svijest da govor mržnje nije samo pravno pitanje nego je i duboko društveni problem. To je dobar smjer i želim ga pohvaliti.
Međutim kad se pogleda šira slika vidimo i ozbiljne nedostatke i izazove koji zahtijevaju našu pažnju. DORH je u 2024. godini zaprimio kaznene prijave protiv 67 osoba zbog zločina iz mržnje u smislu članka 87 stavka 21. Kaznenog zakona. To je nešto manje nego prethodnih godina. Istovremeno broj optužnica je poraslo na 36 a broj presuda pao na svega 14 što je manje nego 2023. godine.
Od tih 14 presuda 8 je osuđujućih, a 6 oslobađajućih. Kod kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju i članka 325. Kaznenog zakona prijavljeno je 46 osoba od kojih je 12 optuženo, a doneseno je 12 presuda 11 osuđujućih i 1 oslobađajući. Najčešći motivi i dalje su nacionalno i etničko podrijetlo te vjeroispovijest, a način počinjenja su najčešće društvene mreže i Internet. Te brojke same za sebe govore mnogo. Pozitivno je da broj optužnica veći no te brojke nipošto ne prate eskalaciju govora mržnje u našem društvu.
Podsjećam da je Hrvatski sabor prije nekoliko dana na aktualnom prijepodnevu imao cjelokupnu raspravu o pozdravu „Za dom spremni“ sa svim povišenim tonovima i strastima koje ova rasprava redovito potiče u našem društvu. Bez želje da ponovno otvaramo tu temu svjestan sam da interes javnosti za nju ne može pripisati samo političkim pokušajima mobilizacije ljevice ili desnice. Nažalost, moramo priznati da niz događanja u društvu pokazuje kako se sve veći broj građana smatra objektima govora mržnje i poticanja na nasilje. Grafiti sa pozivom na nasilje prema pripadnicima nacionalnih manjina, poruke na stadionima pa i poruke u javnom prostoru stvaraju atmosferu nesigurnosti.
Stoga iako broj optužnica raste moram reći da je to ne srazmjerno sa onim što svakodnevno vidimo i čujemo u društvu. Potrebna je veća učinkovitost, bolje kvalifikacije i brža reakcija državnog odvjetništva u predmetima govora mržnje jer ako ne reagiramo sada posljedice će biti dalekosežne i ne samo za manjine nego i za društvo u cjelini.
U izvješću nalazimo i podatke o nacionalnoj strukturi državnih odvjetničkih dužnosnika. Tablica pokazuje porazno stanje od 655 dužnosnika, 637 su Hrvati, a samo 18 pripadnici svih ostalih nacionalnosti zajedno. To znači da je više od 97% Hrvata, a svega 2,75 pripadnika manjina. Najveći udio čine Srbi sa 1,68 dok drugih nacionalnosti ima simbolično po jednog ili dvojicu. No, ono što posebno zabrinjava jeste da nema niti jednog pripadnika romske nacionalne manjine. Ako želimo govoriti o jednakosti i povjerenju zajednice u institucije ovo je nedopustivo. Zanimljivo bi bilo vidjeti i koliko je pripadnika manjina među službenicima, a ne samo među dužnosnicima jer ako su manjine nevidljive u kadrovima DORH-a kako očekivati da građani koji pripadaju tim zajednicama imaju povjerenje da će sustav prepoznati i zaštititi njihove probleme.
Stoga pozivam da se u buduća izvješća uključi i prikaz strukture službenika, a ne samo dužnosnika te da se razmisli o uvođenju ciljanje politike, pripravničkih mjesta, stipendija i mentorstva za pripadnike manjina. Samo tako možemo dugoročno promijeniti sliku i graditi povjerenje.
Kao zastupnik romske nacionalne manjine moram još jednom naglasiti sigurnosni izazovi u romskim naseljima su ozbiljni i oni zahtijevaju zajedničku akciju. Govorim o trgovini drogom, kamatarenju, pristupnosti oružju i nasilju. Postoji zabluda da u romskim naseljima nema oružja jer Romi nisu sudjelovali u Domovinskom ratu. To nije istina. Mnogi Romi bili su branitelji i dio oružja ostao je u zajednici. Već godinama upozoravam na ovo ali odgovora i sustavne akcije nema dovoljno. Ako se dogodi tragičan incident ne želim da tada DORH i ja kao zastupnik budemo prozvani da ništa nismo poduzeli. Zato smatram nužnim da se organiziraju i radni sastanci u romskim naseljima, na kojima će biti ravnatelj policije, predstavnici DORH-a, pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za djecu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, HZJZ, Savez Roma u RH, Vijeće romske nacionalne manjine, krovne organizacije i centri za socijalnu skrb. Takav sastanak je već dogovoren i održat će se u listopadu u Hrvatskom saboru, ali to mora biti tek prvi korak. Treba nam kontinuirani dijalog i sustavno djelovanje.
Posebno želim istaknuti i problem trgovine ljudima. Romska zajednica osobito žene i djeca često su najranjivije skupine. Već smo održali 3 skupa u romskim naseljima i u Zagrebu na kojem smo upozoravali na ovaj problem. Pozivam glavnog državnog odvjetnika da se aktivno uključi u ove inicijative i da zajednički radimo na prevenciji i procesuiranju jer trgovina ljudima nije samo kazneno djelo, to je jedno od najtežih kršenja ljudskih prava koje razara obitelj i zajednicu.
Poštovani, državno odvjetništvo ima važnu i odgovornu ulogu. Klub zastupnika nacionalnih manjina pozdravlja pomake ali naglašava da su potrebne dublje i brže promjene posebno u procesuiranju govora mržnje i u zastupljenosti manjina unutar sustava. Sigurnost u romskim naseljima i borba protiv trgovine ljudima zahtijevaju zajednički pristup svih institucija. Ako budemo čekali da se dogodi tragedija svi ćemo biti prekasno mudriji. Zato pozivam državno odvjetništvo da pokaže proaktivnost i bude partner u rješavanju ovih problema u interesu svih građana RH.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Povreda Poslovnika gospodin Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je Članak 238., uz dužno poštovanje kolega dakle iznijeli ste nekakve jako opasne tvrdnje gdje strukturu zaposlenih u određenoj instituciji predstavljate kao nekakvu moguću diskriminaciju što mislim da je jako opasno. Vrlo vjerojatno ste svjesni da i mogućnost zaposlenja npr. ljudi pripadnika romske nacionalne manjine ovisi dakle i o adekvatnosti njih, dakle i stupanj obrazovanja i ostalih sposobnosti koje imaju, to je i vaš zadatak …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, hvala./…
… da se time pozabavite.
Tako da mislim da su ovo opasne tvrdnje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika, pa ide opomena.
I sada g. Grmoja i g. Miletić dijelit će vrijeme Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika g. Josipa Jurčevića, da ga ne zaboravim, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Evo dobar dan svima, pozdravljam glavnog državnog odvjetnika i njegove suradnike.
Da se ne bih, da se ne bih ponavljao, ali ne znam koliko su ljudi jučer pratili Odbor za pravosuđe, uzeo sam pojedinačnu raspravu upravo kako bi se osvrnuo na ono s čim je glavni državni odvjetnik zaključio dakle svoje izlaganje ovdje, gdje su praktički zastupnici pozvani da paze vezano uz mogući pritisak na rad glavnog državnog odvjetnika, a ja sam imao isto tako reakciju kroz slobodan, slobodan govor i reagirao sam tu na jedan konkretan slučaj gdje smo imali situaciju da zastupnik poručuje da će njegovo glasovanje o izvješću glavnog državnog odvjetnika biti vezano uz ponašanje glavnog državnog odvjetnika uz konkretan slučaj. Ja osobno smatram da je to neprihvatljivo jer zapravo se šalje poruka kao ako mi ovo odradiš, dobit ćeš, dobit ćeš moju potporu i to je ono što ja smatram da je, da je neprihvatljivo. Ali ja smatram da je apsolutno prihvatljivo, ja smatram da je potrebno i da je zapravo jedan i poticaj za bolji rad DORH-a kada zastupnici u ime građana govore o tome gdje je DORH moguće pogriješio i da to može biti i svojevrstan poticaj DORH-u da odradi posao tamo gdje on nije dobro odrađen.
Na moje pitanje o, o slučaju Žalac, mi smo imali dakle slučaj Žalac, Gabrijele Žalac koji se kiselio u ladicama DORH-a dok ga nije aktivirao Ured europskog tužitelja i ja pitam glavnog državnog odvjetnika što s tim, je li iko od onih koji su bili zaduženi za taj predmet u DORH-u odgovarao jer su napravili evidentan propust, on kaže ne može nitko odgovarati i upravo taj odgovor glavnog državnog odvjetnika pokazuje koliko je važno da o nekim važnim slučajevima mi kao zastupnici kada nas to građani upozore reagiramo. Ne da bi ja sada ne znam strpao nekoga iz HDZ-a u zatvor i tako ostvario političku korist, ne. Dakle većinski sam govorio o velikim slučajevima korupcijama, o velikim slučajevima korupcije ili o nekim situacijama gdje su se određeni ljudi koji su razotkrivali korupciju našli na udaru institucija jer su tu korupciju razotkrivali, a oni koji su sudjelovali u korupciji nikad nisu za to odgovarali i ja mislim da je to, da je to pravi put.
I ono što nikako nije dobro, dakle imamo ovu situaciju, ne znam vađenje na to dakle ko je domoljuban, pa ćemo ga mi podržati ili ne. Penava govori neću podržati, nećemo podržati DORH zbog ovog slučaja Dabro, danas govori podržat ćemo glavnog državnog odvjetnika jer se dobro postavio kod Thompsonovog koncerta. Dajte, nije, nije to, nije to razlog za nekoga podržati il ne podržati, dakle mi moramo imati glavnog državnog odvjetnika koji je u potpunosti neovisan, koji na jednak način tretira kriminal i korupciju neovisno s koje strane dolazio, dolazio on s ljevice, centra, desnice, bio netko Mostovac, HDZ-ovac, SDP-ovac, DP-ovac ili, ili suverenist. Takvo državno odvjetništvo dakle očekuju građani RH. Ja neću prestati zagovarati takav jedini pravedan i moguć pristup gdje će građani biti sigurni kada nešto prijave, da će glavno državno odvjetništvo odraditi, odraditi svoj posao.
Isto tako bilo je ovdje i nekakvih pojedinačnih slučajeva gdje su akteri izravno uključeni, ne znam Možemovci! kažu zašto nije procesuiran Anto Nobilo i onda vi kažete ovaj nije nitko prijavio. Ja mislim da ne treba prijava za to, o tom se pisalo u medijima da je čovjek ovaj napravio, da je falsificirao praktički podatke za osnivanje političke stranke i ja mislim da vi u DORH-u trebate pratiti ono što se govori u medijima i piše i na temelju toga reagirati. Pa ne, ne mora se za sve podignuti kaznena prijava ili treba, ako je tako onda ćemo dizati. Ja bih osobno iako su ovi iz Možemo! moji ideološki neprijatelji, ja bih volio da taj udbaš Nobilo konačno odgovara pred hrvatskim institucijama. To bi mi bilo osobno, osobno drago, a posebno dakle ako postoje elementi i dokazi da je napravio nešto, nešto nezakonito. Tako da u tom smislu vaše je pratiti što mi govorimo, vaše je pratiti što izlazi u medijima, vaše je pratiti dakle kada se određene kaznene prijave podnesu i meni je nevjerojatno da, evo zastupnik sam, bio sam predsjednik Antikorupcijskog vijeća, predsjednik Odbora za pravosuđe, podnio sam neke kaznene prijave, ja do dan danas ne znam šta je napravljeno po pitanju tih kaznenih prijava, a po nekim slučajevima ste jako ekspeditivni, brzi i takvo ponašanje budi sumnju u neovisan rad, u neovisan rad glavnog državnog odvjetništva. To vam ne govorim sada da reagirate po ovoj mojoj kaznenoj prijavi, pitali ste me koju sam kaznenu prijavu podnio, ja sam vam rekao koju.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Ne, rekao sam vam da se radi o velikoj glavi, a vi ste mogli evo do danas ispitati o kome se, o kome se radi, koju sam ja to kaznenu prijavu ovaj podnio, da po tome postupite. Evo, evo, evo ovako ću reći, da po tome postupite, ne znam bilih vam dao i bilih glasao za vas, ali bi, ali bi rekao nešto se čudno događa, nešto se čudno događa, krenulo se, krenulo se na, na, na, na velike, na velike ribe. Jer pazite, vi kažete vi ste sada prije ovog vašeg izvješća krenuli nešto istraživat u Hrvatskim šumama, ko je pao to u Hrvatskim šumama? Sitnež neka nemamo ovih velikih faca koje su se spominjale vezano uz Hrvatske šume, ne vidimo da je netko na nekoj visokoj poziciji došao na udar, udar DORH-a. Tako da svi mi želimo da vi radite svoj posao prema svima neovisno o tome bio to predsjednik Republike Milanović ako je na bilo koji način kompromitiran i u kriminalu radite svoj posao, ako je to predsjednik Vlade Plenković, ako sam to ja osobno, ako je bilo ko na političkoj sceni ako su iz Možemo! iz bilo koje političke stranke, to je ono što očekujem od vas. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Miletić nastavit će tu temu, razgovor o toj temi. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovane potpredsjedniče HS-a g. Radin, poštovani glavni državni odvjetniče sa svojim suradnicima, državni tajniče, kolege vladajući i kolege i kolegice iz oporbe.
Ja ću nekako sebe unijeti u sve to pa nešto ću progovoriti iz vlastitog iskustva i način na koji ja gledam cijelu ovu priču oko državnog odvjetnika.
Prvo, krenut ću s pohvalama, dakle ja volim pohvalit sve ono što je dobro, ali iznijet ću i svoje kritike. Dakle, mislim da je ovaj državni naš čelni čovjek ili državnog odvjetništva prvi koji nije jugo komunistički nakon svih onih koje smo imali na tom mjestu i to je istina. Dakle, to je prvi čovjek, čujete ih s ljevice, Isuse oni se zgražaju, Isuse, kad o nama ne pišu na društvenim mrežama da smo hipodromska kopita, kad nas ne vrijeđaju onda okreću pilu i kažu pazite koja ekipa i kažu nemojte mrzit, širite mržnju, a oni pljuju po nama, ne prestaju, bjesomučni su, mržnja iz njih izlazi. Dakle, vi kad gledate njihov nastup lica njihova dakle to su ljudi duboko nesretni, isfrustrirani, zadojeni mržnjom i jugoslavenskim nacionalizmom, dakle to je činjenica, to je činjenica. Dakle, uvijek će vam domoljubi bit zahvalni što ste dragovoljac Domovinskog rata dok su drugi bježali iz Hrvatske i bili dio Minhenske bojne, uvijek će vam biti Hrvati zahvalni što ste proveli revizijski postupak Svetog Stepinca i time ga rehabilitirali uvijek, dakle izručili ste Perkovića. Neki drugi su igrali druge igre, osudili ste Sanadera i maknuli ste Pajića od sebe i ja osobno mislim da su to vaše velike stvari koje ste napravili.
Kritika, dakle g. Turudiću prije pet godina ovdje su me vladajući pa sprdali ljepo u prošlom mandatu zvali su me gradonačelnik Zmajana. Podnio sam vam kaznenu prijavu protiv čovjeka koji je iz vrha vladajuće stranke ili čovječica ako hoćete koji su na pustom Otoku Zmajanu sagradili bespravnu vilu s bazenom na području Male Bunje, ja sam to gledao svojim očima, imam jedno sto svjedoka i župnika i sve i ja sam vam sve to argumentirao, sastavio. Poslije su mene znate zvali rekli nemoj ić u to znaš pa pomaže se Šibensku biskupiju itd., ali na krivog lika su naletili. Ja isto kao zastupnik nikom se ne želim svidjet, ja samo želim živjet istinu, govorit istinu i to sam rekao u prošlom mandatu, neka niko ne glasa za mene, nemojte uopće glasat za mene ako vi mislite da ja nisam zavrijedio bit u HS-u moji Riječani, ljudi Kvarnera, Istrijani nemojte glasat za mene, a ako mislite da sam zavrijedio onda me tu pošaljite da se borim za one ideale i istinu u koju vi isto vjerujete. Ne vjerujemo svi u isto, ali u koje vi vjerujete dajte i povjerenje. Dali su im drugi mandat.
Zemljišne knjige, tekstove, fotografije, detaljan opis, svjedoke sve sam naveo pet godina je prošlo, možete me pozvat sutra ujutro ću doć kod vas, sutra ujutro.
Drugo, više od osam godina državni odvjetniče u ladici vam stoji kaznena prijava protiv Sopte, više od osam godina. Jadrolinija, ja vam vi znate da sam preozbiljan da bih ja to govorio s ovog mjesta da nemam informacije iznutra. Ja sam bio s ljudima i ja znam tko je podigao kaznenu prijavu i bio sam s ljudima, osam godina vam je ona u državnom odvjetništvu i vi kad nju iščitate vidite šta se tu sve događalo i vidite da je državno odvjetništvo odavno trebalo reagirat. Ja ne znam čuva li njega netko ko kaže da Obuljenku da je njegovo suho zlato ja to ne zna i ko ju štiti pošto po to, ja u to ne želim ulazit, al to su činjenice. Trebalo bi i tu kaznenu izvuć iz ladice i vidjet što tamo piše o Sopti, a znamo što se dogodilo u Jadroliniji teške nesreće, stradavanje ljudskog života.
Državni odvjetniče, zamislite da sam ja gradonačelnik Zagreba pa isplatim u godinu dana 10 milijuna kuna svojim Mostovcima u godinu dana. Npr. Nikola europarlamentarac vodi jednu udrugu pa mu ja isplatim gotovo 400 tisuća eura toj udruzi kojoj je on osnivač, al onda se drži sa strane parice stižu. Zamislite da sam ja gradonačelnik Zagreba pa isplatim Boži Petrovu 150 tisuća eura, pa Anti Kujundžiću 126 tisuća eura u godinu dana, u godinu dana, ukupno milijun 240 i još nešto tisuća eura u godinu dana, u godinu dana. To je novac poreznih obveznika. Spominje se da se uskoro dižu neke kaznene prijave, o tom kad dođu, piše se o tome u javnosti kako su dakle navodno izvlačio se novac iz tih udruga okupljenih oko Možemo! na račune privatnih tvrtki gdje su ti isti ljudi koji su izvlačili novac vlasnici tih tvrtki, vlasnici ili predsjednici udruga ili direktori tih tvrtki. Dakle, fakturirale se neke konzultantske i druge usluge navedenim udrugama.
Jedan od osnivača jedne udruge je Gordan Bosanac. Oni su dobili 373000 eura u godinu dana. Drugi čovjek je Noa Kraljević nama poznat po zakopanoj aferi kupovine djece iz Konga, član stranke Možemo! On je dobio u godinu dana 126590 eura prema informacijama koje ja posjedujem. Imamo i Nikolu Devčića, osnivača nove ljevice. Inače ta stranka u svojim dokumentima, pa i to bi trebalo ispitati Državno odvjetništvo je li to moguće da parlamentarna stranka, kolegica Kekin je tu i Rada Borić članove te stranke ima u svojim dokumentima, mislim na 24 stranici da je Hrvatska nastala na mitu o Domovinskom ratu. To je kolegica Raspudić govorila, ja sam provjerio, to je istina, na mitu o Domovinskom ratu. To vam je ekipa koja tu sjedi, ostrašena ljevica.
Onda na primjer Miljenka Buljević osnivačica isto, dakle članica Možemo! u godinu dana 261 000 eura. Onda na primjer Teodor Celakoski, siva eminencija Možemo! u malo više od godinu dana skoro 300 000 eura. Pa šta je to? Pa šta su ovi prevodili? Pa koje programe? Pa šta je ovo? Pa ovo je Alan Ford? Pa ovo nema nigdje! Pa ovo je kao da smo u Burkini Faso, pa je netko zasjeo je li gdje su pare pa su se dijelile pare.
Dakle, ovih pet udruga državni odvjetniče od početka 2024. do sada milijun 242 266 eura, ozbiljan novac. Ja vas molim da sve ispitate i lijevo i desno i Mostovce, svakog od nas, zatvorite čovječe ako smo jedan cent ukrali. Ali nemojte se nikog bojati i zagrabite gdje god treba da Hrvatska bude pravedna i poštena kakva i zaslužuje i za kakvu ste se …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
… i vi borili.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada gospodin Veljko Kajtazi daje povredu Poslovnika. To je rijetko, pa ćemo slušati.
Izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
238. dugo sam razmišljao dal' kolegi Grmoji odgovoriti ili ne, a očito da on sigurno nije dobro slušao. Ja u ni jednom trenutku nisam pričao o nikakvoj diskriminaciji nego o povjerenju. Imajući u vidu da predrasude prema Romima jako velike, svi znamo da postoji. Kad se radi o obrazovanju mi imamo i obrazovane Rome koji ne mogu dobiti posao i dobro svi znamo na koji, kako dobijaju, da li dobijaju itd.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gospodin Kajtazi, hvala.
…/Upadica Kajtazi: A na ovakav način povjerenje bi bilo puno značilo u tako visokoj instituciji imati pripadnika.
Povreda Poslovnika je takav institut da kratko traje i obično završava opomenom kao i ovo jer je bila replika.
Gospodin Katičić i Mažar, Klub zastupnika HDZ-a.
Prvo gospodin Katičić.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče Sabora, državni odvjetniče, državni tajniče, kolegice i kolege.
Pa u ime kluba Hrvatske demokratske zajednice mada sam dosta toga kazao i prilikom iznošenja stanke, međutim treba neke stvari po meni dodatno pojasniti odnosno malo i raspraviti ili. Prije svega ovo izvješće koje je došlo sadrži 2024. godini i sačinjen je onako kao što u principu daje cjelovitu sliku o radu svih državnih odvjetništva na svim razinama.
Meni osobno je jako žao što se u jednom trenutku, a i slušajući opet raspravu pa i očitovanje dosadašnjih klubova spominju se samo pojedinačni i konkretni neki slučajevi u kojima vi, ja se slažem sa vašom teorijom, ne možete govoriti, a mislim da je iluzorno očekivati da vi možete znati svaki pojedinačni predmet koji se radi u Državnom odvjetništvu, u svaku onako sitnicu ili istančan dio koji se ovdje postavlja određeno pitanje.
Na žalost stvara se dojam da se u Državnom odvjetništvu radi na temelju dojma, percepcije i o vama i o svemu onome što se dešava. Međutim se ovdje propušta napomenuti jedna izuzetno bitna stvar. Ljudima koji su bili u praksi i znaju da o određenim stvarima morate donijeti odluku na temelju barem indicija ili zatvorenog kruga indicija kako bi se o nečemu mogla donijeti meritorna odluka. Ovdje se olako propušta kada se banaliziraju rad i Državnog odvjetništva, a usudim se kazati i svih institucija da iza ovakve odluke postoji i odgovornost.
Moram ispred kluba Hrvatske demokratske zajednice kazati zašto ovo sve želim naglasiti? Zato jer postoji osvjedočeni slučajevi u kojima se nakon dugog niza godina, opet ćemo spomenuti neću o imenima vođenja uglavnom kaznenih postupaka ljudi na kraju budu oslobođeni a nema satisfakcije. Ljudi ostanu bez posla, ostanu čak bez obitelji do toga da postoje slučajevi suicida. O tome se ne razgovara i zato je teška između ostalog cijenim i poštujem vaše napore da donosite odluke na temelju činjenica i onih dokaza koji su održivi između ostalog na sudu. Jer konačni pravorijek o svemu tome donosi sud. Hvala bogu da živimo u takvom društvu i tako postavljenim stvarima da postoje tijela koja ispituju, tijela koja to verificiraju, onda se dodaje između ostalog DORH donosi odluke i nadopunama, vraćanju optužnica, puno toga ima ali konačnica je sud. I svi moramo poštivati odluke suda slagali se mi sa njima ili ne. I stoga opet apeliram na svih i uvijek ću se boriti jer su me tako učili od kad sam počeo raditi svoju karijeru poštovanje institucija i procedure. Nije bitno ime i prezime, bitno je da ta institucija radi na zakonit način u skladu sa onime što propisuje ta struka.
Isto tako kad gledamo ovo sve što se do… do…, što, što ste podnijeli u svom izvješću, a apstrahirali ste one bitne stvari koje smo svjedoci bez obzira na izuzetno veliki priljev predmeta koji dolazi, ažurnost se mora pohvalit bez obzira na što god ko mislio. Isto tako mi koji smo dugo u pravosuđu broj zaostalih predmeta je u rapidnom padu. Dal može bit bolje? Može bit bolje, između ostalog to pokazuju i ona neovisna tijela, pogotovo Izvješće o vladavini prava Europske komisije ili, pa na kraju krajeva spomenut ću opet i od petka ocjena o kreditnom rejtingu, nije izravno vezano, ali je sve to jedan niz koji čini dobre stvari, a u tom izvješću o održavanju a) s pozitivnim dojmom stupnju kategoriji govori da se vide napretki, napreci između ostalog i u pravosudnom sustavu. To govore oni ljudi koji su izvan ovih naših odnosa, gledaju hladno, gledaju na kraju krajeva brojke, a i ovdje treba gledat brojke, one su impresivne. Ima jedan dio koji ću sada isto kazat koji mislim da bi trebalo, a malo se razmišlja o njemu. Vi kad pažljivo čitate brojke između ostalog ima jako puno ovaj prijava, međutim isto tako ima i puno odbačaja. Vi ste spomenuli jednom jel je bilo pitanje o anonimnim prijavama koje vi isto istražujete jer morate istražiti i taj dio, koje se provode i onda ispada da oko 30 ak sam dobro zapamtio, 30% prijava vodi samo kaznenima koje se odbace. Trebalo bi možda vodit evidenciju kakve su to prijave, otkud sad to jer nije posao, sad je maloprije ko je reko od mojih prethodnika, između ostalog pravosuđe nije jednostavno, nije ni jeftino, svi mi zbog toga izdvajamo kako bi se osigurala kada ne daj Bože zatreba pravna pomoć odnosno da bi se svaki građanin mogao pristupiti i zaštititi svoja prava. Al to ne znači da se mora zlorabiti i može zlorabiti pravosudni sustav, a jedan od tih temelja je i državno odvjetništvo. Vama uglavnom obično prigovaraju da ste ne znam nečiji i ovakav i onakav, možemo i o tome raspravljat, ni ja se svakom ne sviđam, niti si utvaram da se trebam svakom svidit, ali moramo poštovati institucije, poštivati njihove odluke i poštivati zakone i ustav ove države.
Malo se moram dotaknut jer opet će ispast da govorimo samo o kaznenom aspektu. Ima u vašem izvješću puno toga, moram se osvrnuti i na građansko pravni aspekt koji DORH radi, di su možda iznosi puno, puno važniji od onoga što se može dogoditi u kaznenom postupku, arbitraže i mislim da ovim naporima, slažem se i s vama u ovom dijelu da treba osnažiti i uvest nove metodologije i nove snage u rad državnog odvjetništva jer vrijeme, spomenule su se i kriptovalute, autorska prava, puno toga se širi, svijet napreduje, moramo ić u skladu s time, a za tako treba onda ovakve rasprave koje su bez obzira na neke pojedine izlete bile meritorne, bile su polemične i stoga se može donijeti onda dobar zaključak.
Zahvaljujem i dalje prepuštam riječ kolegi Mažaru.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će govoriti poštovani zastupnik Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani glavni državni odvjetniče sa suradnicima.
Kao što je kolega Katičić rekao, svjesni važnosti ne samo izvješća državnoga odvjetništva, nego i važnosti pravosuđa u cjelini kao Hrvatske samostalne i suverene zemlje, ali i percepcije prema pravosuđu, današnje ovo izvješće promatramo upravo iz Kluba HDZ-a na način da se fokusiramo na samu točku dnevnoga reda i što to izvješće govori.
Kolega Katičić je spomenuo brojeve, spomenuo je ažurnost i ono što bez obzira na političku pripadnost ili orijentaciju svi možemo prihvatiti je upravo te određene brojke koje pokazuju da bez obzira na određenu kadrovsku problematiku koju ste i vi sami istaknuli ovih dana i na radnim tijelima i odborima vezano ne samo za dobnu strukturu nego za popunjavanje mjesta je nešto što svi djelatnici unutar sustava državnoga odvjetništva, a tu mislim na općinska i županijska državna odvjetništva, kao i na djelatnike USKOK-a, su pokazali ne samo stopu ažurnosti koju su opet opravdali i što u konačnici odluku ne donosi ni sabor, ni HDZ, ni vlast u Hrvatskoj, nego donose specijalizirana tijela Vijeća Europe, nego su i povećali broj riješenih predmeta po rješavatelju i smanjili broj dana koji je potreban za rješavanje, ali isto tako su i pokazali da bez obzira na njihovu brojčanu ja bih rekao u određenim trenucima i manjkavost, mogu se nositi i sa najtežim slučajevima i mogu raditi upravo ono za što su ja bih rekao i prijavili se da tu budu, a to je samostalno, slobodno i neovisno rješavati najteža kaznena djela koja su vezana ili za najvišu korupciju ili za organizirani kriminal, za zločinačka udruženja ili u konačnici za određena i pitanja koja su vezana i za obične građane, da li kroz određene parnice ili kroz nasilje u obitelji, dakle kroz žrtve nasilja i mislim da je to ono što naši građani trebaju sad imati. S druge strane od pozitivnih brojki koji jesu ne trebamo bježati i trebamo ih pohvaliti. Žao mi je što dobar dio zastupnika oporbe to opet nije imao mogućnost iskoristiti nego je iskoristio ili da pita za pojedinačne slučajeve gdje imaju osobni interes ili da vas osobno diskreditiraju iako tu vidimo da je to značajno palo i da će podrška ovom izvješću biti puno veća nego što je bila prilikom izglasavanja povjerenja vama, što po meni isto govori da u ovih godinu dana je puno učinjeno.
Ono što trebamo svi zajedno gledat je osim tih pozitivnih brojki je i što se da iščitati u samome izvješću to je i trenutna situacija iako se izvješće odnosi na 2024. dakle situacija koja se preljeva iz prijašnjih godina, a locirana je u 2024. svakako je nešto što se rješava u 2025.. S jedne strane tu mislim na materijalne uvjete rada gdje je prilikom prošloga izvješća spominjano vezano za same uvjete rada gdje su bile lokacije i DORH-a i USKOK-a vezano za potres, vidimo da je u međuvremenu ministarstvo tu napravilo konkretne mjere da ste preseljeni u nove prostorije u adekvatne prostorije i da samo DORH i USKOK sada imaju puno bolje uvjete za rad.
Ako isto tako pogledamo da je Ministarstvo pravosuđa odnosno ministar Habijan promijenio sistematizaciju zahvaljujući kojoj je raspisano 107 novih natječaja za preko 100 zamjenika općinskih i županijskih državnih odvjetništva i da bi se time trebala popuniti ukupna kvota od 885 državnih odvjetnika, a sada ih ima 700 onda vidimo da se i u smjeru kadrovske politike itekako razmišlja. Naravno vezano uz povećanje osnovice plaća, a ne samo državnim odvjetnicima, zamjenicima nego i službenicima, namještenicima pridodamo i broju vježbenika, dakle 2024. 38 vježbenika, 18 godinu prije nula 2022. onda vidimo da postoji sada kontinuirani i rast i vježbenika i službenika i namještenika i zamjenika državnih odvjetnika i to je nešto što će dati mogućnost i potencijal da borba protiv korupcije, borba protiv najtežih kaznenih djela nastavi dalje ići upravo ovako efikasnim načinom ko što ste vi danas predočili.
S druge strane puno njih zna ovdje iskoristiti ovu govornicu i pričati o percepciji i onda reći i čuditi se zašto je percepcija negdje negativna, negdje nije, a svaku priliku iskoriste ... da bi napravili negativnu percepciju, da li glavnog državnog odvjetnika vas, glavnih odvjetnika ili odvjetnica prije vas pravosuđa općenite, RH. Svjedočili smo i na aktualnom satu sve što je vezano za domoljublje, Domovinski rat, za okupljanje po miliona Hrvata nekome je trn u oku i to je nešto s čim se mi i u HS-u borimo, ali zato postoje s druge strane institucije EU koje na jedan objektivan način sa jednim odmakom mogu donositi i određene odluke i percepciju vezano za RH i to je nešto neminovno. Tu možemo vidjeti napredak RH kao što je istaknuto vezano i za vladavinu prava, vezanu i za borbu protiv korupcije, vezano i za izvještaj GRECO-a, ali vezano i za sve ono kako se Hrvatska percipira upravo u toj borbi u konačnici i naši dužnosnici su sada otišli i na određene europske razine.
Vjerujem da hrvatskim građanima kada se makne politikantstvo, kada se makne priča o '45.-u i pozdravima je bitno vezano za njihovu plaću, vezano za njihovu mirovinu, vezano za cijenu hrane, ali vezano i da li su institucije u RH samostalne i neovisne. Vi sami ste izabrani preko javnoga natječaja, izabrani ste između više kandidata i dobili ste podršku ne kao što nekad neki znaju reći vladajuće većine nego i dijela oporbe.
Vjerujem da je ovo izvješće pokazatelj smjera gdje DORH ide i nadam se da sljedeće izvješće koje će se bazirati na 2025.g. će ponuditi ne samo još bolje pokazatelje nego i pokazati da neki nedostaci koji su uočeni u ovome izvješću u međuvremenu su ispravljeni. Tu prije svega mislim na kadrovsku politiku, na materijalnu politiku, na sve ono što je potrebno da se omogući kvalitetan rad i DORH-a, i USKOK-a, i EPPO-a i ono što mene osobno veseli da ste u ovom kratkom vremenu pokazali da nema nedodirljivih, da nema stranačkih iskaznica, da nema ministra, saborskog zastupnika, župana, gradonačelnika ili bilo kojeg drugog političkog dužnosnika koji može biti miran, siguran i mirno spavati ako se ogriješio o zakon samo nastavite dalje tako, a mi ćemo se boriti da institucije budu neovisne.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovana zastupnica RAukar-Gamulin i Benčić. Najprije poštovana zastupnica RAukar-Gamulin. Izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Uvaženi glavni državni odvjetniče sa zamjenicom i državni tajniče.
Na početku smatram neophodnim podsjetiti glavnog državnog odvjetnika na odredbe Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika konkretno na opća načela ponašanja čl. 4., državno odvjetnički dužnosnik unutar i izvan okvira državno odvjetničke dužnosti dužan je pridržavati osobito sljedećih načela, pod dva dostojanstva. Državno odvjetnički dužnosnik dužan je uvijek i svagdje ponašati se dostojanstveno i uljuđeno čuvajući vlastitu čast i ugled te dostojanstvo državno odvjetničkog poziva i kloniti se svih aktivnosti i postupanja koje mogu naštetiti njegovu dostojanstvu kao i dostojanstvu i ugledu državnog odvjetništva.
Od svog prvog dolaska u Sabor vi kontinuirano kršite taj Etički kodeks, to ste obilato demonstrirali jučer na Odboru za pravosuđe, a u nešto smanjenom opsegu i danas. Mi vas ne možemo prisiliti na nešto što je vaša dužnost i obaveza, ali možemo građane upozoriti s odredbama Etičkog kodeksa pa će sami moći pratiti kako kršite kodeks kojeg ste se obavezali poštivati i naravno koliko vaše ponašanje pridonosi daljnjem nepovjerenju koje imaju građani u naše pravosuđe.
Vi ste čovjek koji je govorio neistinu ili jasnije rečeno dokazano lagao i javnosti i saborskom odboru, koji se kao sudac dokazano družio s uskokovim optuženicima, koji je radost lipoj Josipi i umjesto da nastojite vratiti povjerenje javnosti vi i dalje svojim načinom komuniciranja koji je protivan Etičkom kodeksu produbljujete uvjerenje kod značajnog broja građana da vam se naprosto ne može vjerovati i da doista jeste njihov dečko, a ne neovisan i ne ucjenjiv glavni državni odvjetnik.
Nešto o izvješću. Izvješće jest usklađeno sa zakonom, sadrži sve traženo, no problem s izvješćem je više suštinske prirode, prenormirano je statistikama, nema stvarne analize učinkovitosti, problemi se ipak samo površno pokazuju.
Dakle, forma jest zadovoljena ali suština je zapravo nedovoljna. Najveći problem je kao što ste i sami rekli popunjenost radnih mjesta i starosna struktura. Situacija jest malo bolja nego prošle godine, ali je i dalje alarmantna naročito zbog starosne strukture. Ponovit ćemo ponovno zaposleno je samo 69% predviđenih zamjenika državnih odvjetnika, a 60% županijskih državnih odvjetnika ima više od 55 godina i to pokazuje jasno ponovit ćemo zbog urgentnosti da za samo 5 godina DORH može doći u ozbiljnu blokadu rada zbog nedostatka kadrova.
Podatak da prosječno 81 predmet ostaje neriješen po zamjeniku ili savjetniku jasno pokazuje opterećenost kadrova i neodrživost sustava na duži rok. Nadalje, velik je broj zaprimljenih i riješenih predmeta, ali na žalost i rast neriješenih 3655 više nego godinu ranije. To znači da se iako DORH prati priljev dugoročno ipak stvara zaostatak.
Tzv. stopa ažurnosti iznosi 98% što se u izvješću naravno predstavlja kao uspjeh, međutim to prikriva činjenicu da je vrijeme rješava predmeta i dalje visoka u prosjeku 91 dan, povećanje trajanja postupaka u odnosu na ranije godine. Na primjer to je 70 dana u 2020. pokazuje da imamo na žalost usporavanje sustava. To naravno govori i o sudstvu. Nije Državno odvjetništvo jedino odgovorno, jer ovise o brzini zakazivanja rasprava a to jest odgovornost sudova.
Iz izvješća nije moguće iščitati jesu li predmeti od posebnog javnog interesa, znači mislim na predmete korupcije, gospodarskog kriminala i visoke politike obrađivani sa jednakim intenzitetom kao manji predmeti. Postoji na žalost realna bojazan da se sustav zatrpava manje značajnim predmetima dok ozbiljni i složeni slučajevi na žalost ostaju neriješeni ili se razvlače. I USKOK bilježi pad u broju zaprimljenih predmeta, ali izvješće ne objašnjava razloge. To otvara pitanje je li riječ o boljoj prevenciji ili o manjoj proaktivnosti institucija. Treba naglasiti ponovno da još uvijek nemam ravnateljicu ili ravnatelja USKOK-a što je sad već zaista zabrinjavajuće.
Izvješće nigdje ne donosi ocjenu uspješnosti, primjerice koliko je slučajeva dovelo do pravomoćnih presuda, kakva je bila kvaliteta optužnica, je li sud vraćao optužnice na uređenje i dorade ili koliko je istraga propalo zbog proceduralnih propusta pada optužnica nije ni došlo.
U izvješću se glavni državni odvjetnik ne osvrće na predmete koji su u javnosti izazvali posebnu pozornost, na primjer naravno slučajevi vezani uz subvencije, javne natječaje i visoku politiku. U izvješću se navode brojke o zaprimljenim, riješenim i neriješenim predmetima ali se ne donosi jasna analiza kvalitete rješavanja. Nemamo pojma o strukturi predmeta koje se više ili manje rješava.
Što se tiče financija to je ozbiljan problem. Troškovi zastupanja u međunarodnim arbitražama uzeli su čak 57,2% od ukupnih sredstava predviđenih za rad DORH-a dok je prošle godine to iznosilo 52,7%. Dakle, radi se o značajnom povećanju već tako i onako ogromne cifre. O tome smo govorili i na raspravi za 2023. Opetovano smo zahtijevali da Hrvatska izađe iz Energetske povelje kako bismo prestali plaćati te skupe i preskupe arbitraže. Nigdje kao ni u prošlom izvješću za 2023. nema spomena o javnosti rada, o službi glasnogovornika. Ali zato jedan tjednik kontinuirano iz broja u broj donosi liste ljudi iz tajnih izvida koje je dobio od visokog izvora u DORH-u. Što se poduzima zbog tih curenja informacija u izvještaju nema ni slova a ni iz vaših odgovora na odborima i na današnjoj raspravi nema naznake da ćete nešto poduzeti. Moram reći da je dosta začuđujuće da vas čistka ravnatelja i voditelja sektora u poreznom USKOK-u ne zabrinjava, jer poznato je da su ti stručnjaci vrlo usko surađivali sa DORH-om i USKOK-om i njihovo znanje je bilo presudno u istragama o financijskim malverzacijama, dakle u borbi protiv korupcije.
I na kraju još samo jedno. U mom dijelu krivotvorenje službene isprave po članicama 278. i 279. Kaznenoga zakona goni se po službenoj dužnosti i nije potrebna prijava. Naravno mislim na lažno osnivanje jedne stranke.
Nastavit će kolegica Benčić, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba govorit će i poštovana zastupnica Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poznato je i nije sigurno nikome iznenađenje da nismo poduprli vašu kandidaturu, dapače da smo je smatrali još jednim udarcem na neovisnost pravosuđa ne zato što vas je Sanader zvao HDZ-ovim dečkom već zato što smo smatrali da osoba koja se sastajala sa optuženikom i kasnijim bjeguncem od hrvatskog pravosuđa, osoba koja je davala informacije o postupcima i rješavala probleme državnoj tajnici Rimac, osoba koja je o svemu tome i o pitanju zadržavanja predmeta svoje rodbine nije govorila istinu pred saborskim odborom da takva osoba evo ne bi trebala postati glavni državni odvjetnik jer od prvog dana ispunjava uvjet za razrješenje, a to je onaj koji se tiče pitanja narušavanja ugleda institucije i da jednostavno to jedno s drugim nespojivo.
Međutim, nakon što ste vi izglasani mi smo prihvatili činjenicu da ste vi sada glavni državni odvjetnik, ali opet od prvog dana nastavili ste pokazivati da na tu funkciju niste trebali biti izabrani iz ovog gore navedenog razloga, a objasnit ću zašto to kažem. Radi se o dvije linije problema. Prva linija je kontinuirano davanje političkih ocjena u javnosti. Druga linija tiče se institucionalne okupacije, počet ću sa prvom. Brojne su dane političke izjave, evo nabrojit ću samo neke o predsjedniku Milanoviću. O Milanoviću mislim sve najgore, al na inauguraciju bi se odazvao. Optužili ste predsjednika države da vam je on stavio dva metka u auto, također za njega ste rekli da je bio beznačajni vježbenik trgovačkog suda. Citiram vas također „Neću komentirati njegove navode, neću uopće polemizirati s čovjekom koji je rekao, koji je rekao to i to i nije se odzvao pozivu domovine da brani Hrvatsku.“ Čista politička ocjena.
Zatim za Oluju ove godine, ja sam prije pet minuta čuo to da vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske neće biti na Danu pobjede, na Danu domovinske zahvalnosti, na Danu hrvatskih branitelja to je njegov izbor. Volio bi čuti ili znati da u ijednoj drugoj državi europski predsjednik ne dolazi na takav dan. Od kad to komentira glavni državni odvjetnik, od kad?
O Hajdaš Dončiću rekli ste znam gdje ste bili 16.9., pa čekajte ako je čovjek počinio kazneno djelo 16.9. neke godine trebali ste pokrenuti kazneni postupak, a ako znate da nije počinio kazneno djelo onda se to čita kao prijetnja. Prijetnja koju ste danas ponovo ovdje ponovili i prošili je navodeći da imate hrpu privatnih informacija o čovjeku koji je predsjednik najveće oporbene stranke. E sad ajmo zamislit samo malo obratnu situaciju u nekoj poredbenoj zemlji da dođe glavni državni tužitelj Republike Njemačke u Bundestag i kaže šefu opozicije da ima puno privatnih informacija o njemu, ali evo neće ih sad reć, ajmo si zamislit tu situaciju. Jel vam realna, jel moguća?
Isto ste napravili tokom kampanje s gradonačelnikom glavnog grada kojeg ste optužili za govor mržnje i tada sam rekla da ne znam šta je gore, to da vi ste dali procjenu da je napravio kazneno djelo pa ćete pokrenuti kazneni postupak zbog govora mržnje ili gore po meni da ste dali političku ocjenu toga što je rekao kandidat za gradonačelnika glavnog grada u ulozi glavnog državnog odvjetnika.
Neki dan ponovno ste rekli, mislim da upravo ovdje na odboru, što vam državni odvjetnik može reći da je političko klatno otišlo udesno. Pa čini mi se da u cijelom svijetu, a i Europa se desno zaokrenula no nisam u poziciji to komentirati. Pa kako niste komentirali ste upravo, komentirali ste upravo time politički kontekst. Od kad glavni državni odvjetnik daje izvješće na način da određuje politički kontekst?
Idemo malo o onome što smatram dugoročnijom štetom, a to je institucionalna okupacija. USKOK, zašto sam vas pitala za USKOK? 15% ljudi manje u USKOK-u nije troje petero je, na 33 kolko ih je bilo pet ljudi je puno, svaki onda vrijedi tim više što ih ima malo. Drugo, zadnji natječaj za ravnatelja USKOK-a bio je u rujnu 2023.g. od tada nemamo ravnatelja USKOK-a. Zašto je važno da se ravnatelj USKOK-a bira na javnom natječaju kako je i propisano, a ne depešom glavnog državnog odvjetnika? Zato što je USKOK zamišljen kao neovisno tijelo koje istražuje organizirani kriminal i korupciju i ima svoje institucionalne mehanizme neovisnosti. Više nema, više nema ni organizacijsku jer čak više nije ni i u zasebnoj zgradi, sad je pod potpunom kontrolom glavnog državnog odvjetnika. Toliko o USKOK-u.
Ajmo dalje, sukob nadležnosti sa EPPO-om, poznat slučaj. Tvrdili ste i bez da ste tumačili uredbu koja je direktno primjenjiva u RH i na temelju koje ste trebali znati da ne možete vi rješavati sukob nadležnosti zato jer ne možete, niste neovisno tijelo odnosno tribunal koji može uputiti pitanje Europskom sudu pravde, vi ste ipak dakle samostalno riješili to pitanje. Srećom mi smo to stavili na Ustavni sud, srećom Ustavni sud je to posao na Europski sud pa ćemo vidjeti koji će bit pravorijek Europskog suda.
Znanstveni časopis, pitala sam vas jučer koje druge zemlje imaju glavnog državnog odvjetnika koji izdaje znanstveni časopis u ime glavnog državnog odvjetništva i sam sebe postavi za glavnog urednika? Znate kolko u Europi? Nijedna. Vi ste rekli ima ih. Ne, nema ih. Onda ste rekli da to ima američko tužiteljstvo, ni to nisam sigurna da li ima ili nema, ali i da ima radi se o potpuno drugačijem sustavu. Koja europska zemlja ima DORH koji izdaje vlastiti znanstveni časopis? A zašto je to važno? Zato jer kad ste vi glavni i odgovorni urednik tamo oni koji kod vas objavljuju će pisat onako kako vi želite onda će dobivat bodove za napredovanje, a dobivat ćete i vi, dobivat ćete i vi i koristit ćete svoj položaj da bi sebi osigurali znanstvenu titulu kao da bi i napredovanje osigurali drugima koji će objavljivati onako kako treba. I sad .../Govornici govore u isto vrijeme./...

Reiner, Željko (HDZ)
Odlično nećete više ništa reć ... 16 odnosno 17 minuta premašili vrijeme. .../Upadica Benčić: Ispričavam se nisam vidjela./... Ajde izvolte se i vi pridržavati vremena kad već toliko inzistirate na nekim stvarima. .../Upadica se ne razumije./... Molim.
U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit će poštovani zastupnik Stipo Mlinarić. Izvolite.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Kolko žuči ovdje za ovom govornicom danas je izgovoreno gospodine Turudić čuli ste sve, ali niste čuli one koji da mogu doć do ove govornice bi izgovorili vama, ne osobno nego vašim prethodnicima kolegi Bajiću i ostalima koji su bili. Tu naravno mislim na ljude koji trpe nepravdu 35 godina, koja je počinjena u Domovinskom ratu gdje su počinjeni stravični zločini. Sa mnogim obiteljima sam se susretao. Vi ste došli ovdje gospodine Turudić podnijeti godišnje izvješće DORH-a. Ja ću ovdje podnijeti sada u ovih 15 minuta dvije i pol godine rada Centra dr. Šretera, a vi to sve znate što smo radili jer je došlo kod vas.
Uzet ću samo jedan primjer, ljetos gospodine Turudić, vjerojatno ste upratili i to me je ponukalo da uopće prije dvije i pol godine osnujem Centar dr. Šretera jer sam vidio da se mnogi zločini i zločinci će ostat nekažnjeni, ostat će nekažnjeni. To me je ponukalo da otvorim centar, jer sam i vidio da se i braniteljske udruge koje postoje na tisuće njih, čast izuzecima to baš briga, to njima nije bila tema da se pozabave sa ratnim zločincima, sa silovateljima, sa ljudima koji su nas tukli u logorima da to nije bila tema.
Ovo ljeto gospodine Turudić vjerojatno ste upratili od naše kolegice Magdalene Komes, njezinog supruga otac koji je bio radnik u Gavriloviću gdje mu je paravojnik pobunjenik odsjekao ruku '91. godine zato što se rukovao sa pokojnim predsjednikom Tuđmanom. I na kraju je tog čovjeka ubio, pronašli su tijelo u masovnoj grobnici, ali suprug od kolegice Komes se nije pomirio sa tim ni sa presudom Županijskog suda u Sisku koji je osudio toga, samo da vidim kako se zove Jugoslav Vidić, osudio ga je na 20 godina u odsutnosti i to je za njih završen postupak. Osudili ga na 20 godina vidjeli ga nisu, niti će ga ikada vidjeti, ali čovjek ne odustaje. Čovjek sam traži ratnog zločinca i pronalazi ga u Americi. E tu je taj poraz državnih institucija ne mislim tu konkretno na DORH nego mislim na druga tijela državna koja se trebala pobrinut da pronađu tog ratnog zločinca kako ga je pronašao običan čovjek preko Googla, sam je objasnio na televiziji da je preko Googla ukucao ime i prezime i da se sledio kad je isprovjeravao i kad je vidio da taj čovjek radi u Americi, radi u mesnici bez papira pa ga je američki sud uhitio preko naših ljudi u Americi je prijavio ga, završio je tri godine u zatvoru i sad se čeka izručenje Republici Hrvatskoj. To je ta nepravda, samo sam jedan primjer uzeo gdje obitelj ne odustaje da se onaj zločinac koji je kaznio, koji je počinio zločin da bude kažnjen i da odleži zatvor. Zato sam osnovao Centar dr. Šreter i pozabavio se u ove dvije i pol godine sa vašim kolegom Berislavom Živkovićem da probamo procesuirati te nekažnjene zločine koji su prošli lišo i nisu odgovarali za ona svoja zlodjela koja su počinili, a evo sad ću javnosti da kažem a vi to sve dobro znate što smo napravili u te dvije godine, dvije i pol godine.
Centar dr. Ivana Šretera je od siječnja 2023. godine do danas podnio DORH-u ukupno 14 kaznenih prijava zbog osnovane sumnje na počinjenje ratnog zločina od strane pripadnika JNA, milicije tzv. SAO Krajine, vojske Republike Krajine tzv. i paravojnih srpskih skupina u '91. i '92. godini nad civilima i zarobljenim pripadnicima MUP-a, ZNG-a, HOS-a i Hrvatske vojske na okupiranom području Republike Hrvatske.
U te kaznene prijave centar je DORH-u dostavio i 2 podneska sa dodatnom dokumentacijom vezane za ratne zločine na dva područja u Republici Hrvatskoj kojima su dopunjene već podnesene kaznene prijave. U tih 14 kaznenih prijava obuhvaćeno je 298 osoba pod sumnjom da su bili počinitelji kaznenih djela ratnog zločina. Od 14 kaznenih prijava u 4 prijave su sakupljeni podaci o gotovo svim ratnim zločinima na prostoru cijelih županija. Obrađene su 4 županije i za većinu zločina prijavljeni počinitelji. Takvim velikim kaznenim prijavama prijavljeno je ukupno 248 osoba. U preostalih 8 kaznenih prijava 4 prijave se odnose na pojedinačne ratne zločine, a 4 se odnose na ratne zločine počinjene u logorima na zarobljenim civilima i vojnicima.
Posebno se napominje da je većina prijava rađena na temelju dokumenata koji su nađeni nakon operacije „Bljesak“ i „Oluja“ što znači da se radi o dokumentima koji potječu od JNA ili tijela vlasti tzv. Krajine. Mnogi od tih materijala su takve naravi da imaju karakter dokaza što olakšava tijelima kaznenog progona Republike Hrvatske rad na navedenim kaznenim prijavama.
U nekim kaznenim prijavama su navedeni i podaci o trenutnim mjestima boravka osumnjičenih u inozemstvu što također može pomoći u postupku tražnje izručenja osumnjičenih. Kako se ne bi ugrozili izvidi koji su nadam se pokrenuti ne navodim niti područja i događaje koji se u prijavama spominju. Gospodine Turudić rekao sam vam i kad sam prvi put postavljao pitanje kad ste dali svoje izlaganje izuzetno cijenim kao što su i druge kolege rekli što ste bili hrvatski branitelj i siguran sam da nećete ostati imuni na nekažnjavanje ratnih zločina. Svjedoci ste i vi bili kao promatrač, isto kao i ja kao promatrač, kad su se progonili naši generali za prekomjerno granatiranje Knina u kojem sam bio 7 dana poslije Oluje, nije se vidlo da je rat, da je rat postojo, nije se vidjelo naspram moga Vukovara koji je bio sravnjen sa zemljom, ali nisu procesuirani niti zapovjednici, niti, niti Generalštab JNA koji je naradio to, a kamoli ovi koji su trpali u minobacače ili posade ili ovi koji su na topovima bili, na haubicima ili na bilo čemu drugom, kamoli oni, ta sitnež, ali i ta sitnež treba odgovarati. Kolko nam je u gradovima gdje nije bilo direktnih okršaja poput Slavonskog Broda, poput Osijeka, poput Gospića, Ogulina, gdje su ljudi, civili stradavali od neprijateljskih granata. U zadnjoj kaznenoj prijavi obuhvatio je Berislav Živković imenima i prezimenima ljudi koji su bili u posadama tih, tih topova, minobacača i ostalih iz njihove dokumentacije koje je vidljivo. Ja bi vas molio u ime onih obespravljenih, a vidimo kako ljevica sipa žuč na vas, vidim od drugih kolega kako sipaju žuč za kriminal i korupciju što, što vam, što imate punu podršku DP-a što se tiče i kriminala, korupcije, bilo čega, ali vas molim u vezi onih obespravljenih, onih koji ne mogu doć za ovu govornicu i trpe nepravdu 35.g., izgubili su svoje najmilije, ubijeni su civili, ubijeni su, djeca su ubijena u RH, da date truda da ne vi osobno nego vaši, vaša 4 centra koja imate Osijek, Rijeka, Split, Zagreb, da, da krenu i da, da dok još nije kasno da nam se ne dogodi što ste vi spomenuli u svom izvješću ko za onu partizanku da se dogodi da se 20.g. rade izvidi, za tu gospođu 20.g. se rade izvidi jel je kriva il nije kriva, pa dal se može u, u, u mjesec dana znat jel je neko kriv il nije kriv, a, a, a ne 20.g. radit izvide jel ćemo dočekat da će ti zločinci koji su počinili zločine umrijeti i onda ste i sami rekli kolegi Kukavici ne može se suditi za, on je mislio tu na Tita, ne može se suditi mrtvim ljudima. To ste vi potpuno u pravu, ne može se pravno suditi mrtvim ljudima, ali ako ih mi pustimo da umru prirodnom smrću, ne budu dotle osuđeni, oni će, oni će umrijet kao nevini ljudi. To je nedopustivo, to hrvatski branitelji i hrvatski civili i hrvatska djeca koja su stradala nisu zaslužili, ni njihove obitelji koje su danas žive i gledaju u vas kao u hrvatskog branitelja da li ćete to napravit, hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i NPS govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, ispred nas je danas dakle raspravljamo o Izvješću o radu Državnog odvjetništva RH za prošlu '24.g..
Ako krenemo od izvještaja i analizirati brojeve ili brojke netko bi rekao da izgledaju i respektabilno. U jednoj godini otvoreno je, evo iz izvještaja, 235 tisuća 785 novih predmeta, riješeno 232 tisuće 93 predmeta sa klirin srejtom od 98%. Oduzeto je gotovo 30 milijuna eura nezakonite imovinske koristi, najviše u posljednje 4.g., a građanima je kroz imovinsko pravne zahtjeve dosuđeno dodatnih 42 milijuna eura i po ovim brojkama evo samo ako izdvojimo ovo možemo nekako zaključit je li da sustav radi bez obzira na sve probleme i kadrovske probleme o kojima su i kolege govorili, a i koji se vide iz izvještaja. Međutim problem državnog odvjetništva nije u brojkama, problem je u povjerenju i upravo zato kad govorimo o ovom izvještaju moramo govoriti o povjerenju građana u institucije jer pravosuđe bez povjerenje građana nema smisla.
Europski podaci su neumoljivi, dok polovica građana EU smatra da su im sudovi neovisni, Hrvatska je među najgorima, u Hrvatskoj građani govore da je neovisnost sudova i pravosuđa vrlo loša. Samo nekoliko država članica ima lošiju percepciju od nas. Ista je slika i kod poduzetnika, percepcija neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj ostaje slaba uz dominantan dojam političkog utjecaja, a to nije problem percepcije, to je problem prakse jer građani u Hrvatskoj nisu cinični, oni jednostavno vide što se događa, vide da za obične ljude zakon vrijedi strogo, za moćnike i njihove uvijek postoji izlaz, izgovor, produžetak ili dogovor. I zato iako izvješće pokazuje brojke, idemo tumačiti brojke, ono ne pokazuje odgovor na ključno pitanje kako vratiti povjerenje.
Druga međunarodna usporedba još je poraznija. Na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za '24.g. Hrvatska je pala za 3 boda na 47. od 100 mjesta i pala na 63. mjesto od 180 zemalja. Među državama EU to nas stavlja pri dnu, to nije samo broj na papiru, to je znak da građani, ali i međunarodni partneri smatraju da se korupcija u Hrvatskoj ne suzbija dovoljno učinkovito i opet to je ocjena DORH-a, ali i politike jer korupcija je rak rana našeg društva, a borba protiv nje zahtijeva ne samo zakone i procedure nego i povjerenje da institucije djeluju jednako prema svima.
Evo najbolji primjer dvostrukih mjerila je slučaj kojeg sam spomenula i u replici i u pitanju glavnom državnom odvjetniku, to je slučaj Brodosplita, kao što sam rekla Brodosplit duguje Gradu Splitu gotovo 1,9 milijuna eura na ime komunalne naknade, naknade za uređenje vode, a duguje i državi milijune za koncesiju na pomorsko dobro koje ne plaća. Gradska uprava je u dakle bivša gradska uprava je pokušala taj dug naplatiti kroz zakonom predviđene kompenzacije i prebijanja, međutim evo prema medijskim navodima pitala sam glavnog državnog odvjetnika, DORH je kad je riječ o dugu prema državi preporučio Ministarstvu mora da se ne poduzimaju nikakve jednostrane mjere prema Brodosplitu poput oduzimanja koncesije na primjer nego da se ide u postupak medijacije.
Glavni državni odvjetnik je rekao da nije on to osobno naložio i da je izdan demanti, međutim demanti u DORH-a ako pročitate demanti u njemu se kaže točno da glavni državni odvjetnik nikome ništa nije naložio, ali da je DORH dakle institucija, evo citiram „podržao predloženi postupak medijacije o čemu su izvještena ministarstva iz čijeg djelokruga i proizlaze sporovi koji su u tijeku“, Dakle evo nije naložio glavni državni odvjetnik, ali je naložila institucija. Dakle, medijacija je zakonit institut i država i grad su se složili zakoniti alatima, međutim evo nije riječ o formalnoj legalnosti riječ je o jednakosti mjerila jer dok se državi dopušta da milijunske dugove rješava kroz medijaciju u Grad Split je evo nedavno ušao USKOK, istražuje zašto nisu podignute ovrhe, iako nije isticao zakonski rok za njihovo podizanje. Dakle, država može u medijaciju, grad kojim upravlja u to doba oporba zbog toga dobiva istražitelje. Dakle, to je onaj politički obrazac jedno mjerilo za HDZ i njihove, drugo mjerilo za one koji im se suprotstavljaju.
Isto tako odgovor je bio od glavnog državnog odvjetnika kad sam pitala je li se ako već na Grad Split imamo pokrenute istrage je li se u isto vrijeme istrage podižu i nad njim. Kaže evo ne može mi izvidi su tajni ne može ništa reći, ali zapravo građani vide zakoni i alati vrijede, ali ne jednako za sve i to je problem.
Drugi primjer urušenog povjerenja je odnos DORH-a i EPPO-a europskog tužiteljstva, građani sve češće govore da više vjeruju europskim istražiteljima nego domaćima. Tko im može zamjeriti kad vide šta se događa. Slučaj Žalac godinama je stajao u ladici DORH-a, ništa se nije događalo dok EPPO nije preuzeo i pokrenuo istragu i doveo do osuđujućih presuda. Školski primjer zašto građani više vjeruju EPPO-u nego DORH-u.
Ista situacija se ponovila kad je glavni državni odvjetnik preuzeo predmet Ministarstva kulture od EPPO-a i prebacio ga na DORH, formalno obrazloženo je pravnim okvirom i podjelom nadležnosti, međutim percepcija građana je da se to radi zato da se lakše upravlja predmetima na nacionalnoj razini, a ne da se brže i učinkovitije rješavaju. Još ozbiljnije, u prosincu prošle godine EPPO je službeno upozorio Europsku komisiju da je u Hrvatskoj došlo do sistemskog problema u rješavanju sukoba nadležnosti. Odluka je donesena u korist USKOK-a bez da se uopće čulo stajalište EPPO-a, tada je Laura Kovesi upozorila da takva praksa dovodi u pitanje vladavinu prava i najavila obraćanje Komisiji. To je ne samo ja bi rekla i reputacijska šteta za Hrvatsku, umjesto da surađujemo s europskim istražiteljima mi se s njima nadmudrujemo.
A brojke EPPO-a u Hrvatskoj pokazuju ozbiljnost problema, 80 aktivnih istraga, 48 otvorenih samo prošle godine s procijenjenom štetom od 373 milijuna eura i zamrznutom imovinom vrijednom 5,6 milijuna eura. To su predmeti u kojima se radi o ogromnim iznosima europskog novca, a bez EPPO-a mnogi od tih predmeta vjerojatno bi i dalje stajali u ladicama.
Kao dodatni znak odnosa prema odgovornosti evo ovdje je bilo postavljeno pitanje o odazivanju na sjednicu Nacionalnog vijeća za praćenje strategije suzbijanja korupcije u Saboru, jednostavno skandalozan odgovor, poruka da DORH ne odgovara nikome, a zapravo DORH odgovara građanima i to preko Sabora i takvo ponašanje zapravo produbljuje dodatno nepovjerenje.
Dakle, ovo nisu etikete opozicije ovo su činjenice, glavni državni odvjetnik je evo kao što su i kolege spomenule, sankcioniran, niste se zaustavili na zahtjev policijskog presretača, USKOK je potvrdio da su poruke koje ste razmjenjivali s tadašnjom državnom tajnicom Josipom Rimac dio spisa kaznenog postupka, sami ste javno govorili da ste prijatelji Zdravka Mamića da mu nikad ne biste sudili i na kraju evo i ovaj spomenuti slučaj Brodosplit, objavili ste demanti u kojem kažete nikome niste ništa naložili, ali naložila je institucija na čijem sam čelu. To je slika institucije, to je slika institucije koja stalno balansira između zakona i percepcije pogodovanja moćnima.
Dakle, ovo izvješće donosi brojke, ali ne donosi povjerenje, a povjerenje je ključna valuta pravosuđa. DORH mora biti ne samo neovisan nego i vidljivo neovisan, to znači jasni protokoli o izuzećima, transparentnost u odnosu prema Saboru i građanima, partnerski odnos s europskim institucijama, to znači kraj selektivne pravde jer danas živimo u državi u kojoj građani nemaju povjerenja u institucije, najmanje vjeruju upravo pravosuđu i državnom odvjetništvu. Zašto? zato što na njegovom čelu sjedi njihov dečko, čovjek zvan radost čije djelovanje u praksi znači pogodovanje HDZ-u dok čak i europske institucije upozoravaju da takav model urušava vladavinu prava. Pravda koja vrijedi samo za neke nije pravda, a država koja tako funkcionira nije država jednakih građana. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Prije pojedinačne rasprave molili su me iz informatike da napravimo jednu kratku stanku pa ćemo je napraviti do 15 i 30 jednu stanku dok oni naprave što trebaju napraviti.

STANKA U 15,20 SATI

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,30 SATI

Evo poštovane zastupnice i zastupnici, idemo na pojedinačnu raspravu jer je ova stanka istekla, a čujem da informatika funkcionira odlično, pa će ovaj sada prva govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni odvjetniče, kolegice i kolege.
Ja u pojedinačnoj raspravi želim govoriti o još dvije važne teme o kojima treba razgovarati, a to je pitanje procesuiranja zločina iz mržnje i nasilje u obitelji, posebno nasiljima nad ženama. Naše pravosuđe, a i ostale institucije često dodatno traumatizira žrtve i olako se odnosi prema svim vrstima nasilja. To naravno traumatizira žrtve na način da o svojim šute i ne prijavljuju ih. Ali prije toga zaista se moram referirati na jedan odgovor koji je dao na repliku državni odvjetnik kad je rekao da on se ne želi baviti politikom i da se on ne bavi politikom. E, g. Turudiću vi se zapravo bavite politikom, svaki vaš komentar gdje komentirate i predsjednika i sve ostalo bavite se politikom. Ali nešto što bi bilo dobro da se bavite je tema politike DORH-a, između ostalog bilo bi dobro da konačno svi zajedno razjasnimo što znači govor mržnje. Naime, vi ste za vrijeme kampanje ove lokalne zagrebačkog gradonačelnika optuživali da lokalne izbore koristi kao govor mržnje kad je kritizirao postupanje državnog odvjetništva pod vašim vodstvom.
Gospodine Turudić, ja mislim da vam je jasno da govor mržnje ne znači da netko govori ono što vi mrzite čuti i vrlo je zabrinjavajuće ako se prema govoru mržnje tako odnosite. Naime, kad bih ja sad rekla da ste HDZ-u na daljinskom upravljanju, a to svi znamo ili da je jedini razlog zašto ste na ovoj funkciji i da ne postoji nijedan drugi razlog zašto bi funkciju koja u normalnoj državi zahtjeva najveće moguće standarde osobnog integriteta i nepristranosti držao netko vašeg profila i vaše prošlosti, koji je do grla umočen u razne sumnjive odnose s brojnim bivšim i sadašnjim osuđenicima i optuženicima, kad bih ja to sad u svom govoru slučajno rekla do sasvim sigurno ne bi bio govor mržnje, ali to bi bilo nešto što vi mrzite da ja govorim, pa onda jednako tako bi to trebali razlikovati i vidjeti što je govor mržnje, a što je ono što netko od nas jednako tako i vi mrzite čuti. Ali ja ću zaista se referirati, mislim da je to izuzetno važno, a to su zločini koji nastaju samo zato, zato što je neko drugačiji i različiti.
Prema podacima MUP-a od 1. siječnja do 31. srpnja 2024.g. evidentirano je 326 kaznenih djela na štetu stranaca u RH. To je samo zato što imaju drugačiju boju kože, nije riječ o ilegalnim imigrantima, riječ je o ljudima koji su ovdje došli radit, ne zato što vole RH, nego zato što su došli u potrazi za kruhom. Riječ je o strancima iz Indije, Pakistana, Bangladeša i drugih zemalja.
Jednako tako ti, ti zločini iz mržnje su bili def… bili motivirani nacionalnim porijeklom, rasnom pripadnošću, bojom kože i spolnom orijentacijom. Vijeće ministara je 7. svibnja, Europe, 7. svibnja 2024. doneslo preporuku o borbi protiv takovih zločina i jednako tako je dalo državama nekako uputu da se u odnosu na to referiraju, u odnosu na izvještavanja, monitoring, prikupljanje podataka od strana, strana tijela koja sudjeluju u kaznenom progonu.
Ja sam vas u svojoj replici pitala što ste vi učinili, dal ste proučili tu preporuku, što ste u to, u odnosu na tu preporuku poduzeli, što ste učinili, vi ste mi onako dosta nemušto odgovorili, riječ je o jednoj ozbiljnoj situaciji koja je na razini EU gdje zapravo ljudi stradavaju samo zato što su drugi i drugačiji, a nije riječ dakle o nikakvoj ilegalnoj migraciji, riječ je o stranoj radnoj snazi koja je došla raditi u pojedine države da bi gospodarstvo tih država mogli, moglo opstati.
I ono što se moram referirati, a to je i dio koji vi imate u svom izvješću, ali jednako tako tu ovdje treba naglasiti i reći. U 2024.g. u Hrvatskoj je ubijeno 18 žena, u 9 slučajeva to se vodi kao femicid, u prvih 6 mjeseci 2025.g. evidentirano je 18 ubojstava, od kojih su 10 žrtve ženskog spola, u 7 slučajeva počinitelji su bili njihovi intimni partneri. Do početka kolovoza ukupan broj ubojstava porastao je na 22, ali službeni broj femicida za razdoblje od siječnja do kraja kolovoza policija još uvijek nije objavila. Mi malte ne jedanput tjedno imamo priliku u medijima vidjeti i čuti i biti obaviješten o nekom novom ubojstvu.
Prema izvještima glavnog državnog odvjetnika iz godine u godinu, dakle kad gledate izvješće ja mislim da u odnosu na izvješće nikad ne treba gledati samo tu godinu nego treba gledati i prijašnje godine da bi se to sve zajedno moglo usporedit, zaprima se sve više prijava za obiteljsko nasilje, a povećava se i broj optužnih prijedloga. S obzirom na broj žena koje svake godine ubiju njihovi partneri, očito je da je sustav zakazao i očito je da sustav zakazuje. Tu niste u pitanju samo vi, državno odvjetništvo, nego cijeli sustav. Ali državno odvjetništvo je jedna od najvažnijih točaka tog sustava i važno je da saznamo ovdje u saboru na koje načine svi zajedno sudjelujemo u borbi protiv nasilja nad ženama. To je jedna borba koja nije stala, borba koja se treba nastaviti i dalje. Za početak i to bi bilo zgodno da u izvješću kad će se raspravljat o izvješću za 2025.g.. A glavni državni odvjetniče vi imate zaista jednu privilegiju, a ta privilegija je da o vašim izvješćima zaista raspravljamo ono godinu za godinom, tu privilegiju npr. nema pučka pravobraniteljica. Kad je riječ o njoj, mi u njenom izvješću koje je vrlo zanimljivo, koje je izvješće za 2024.g., mislim da će ono doći na raspravu, na plenarnu sjednicu sabora negdje 2028.g., kako stvari stoje, ali da se vratim na vaše. Bilo bi jako zgodno vidjeti u izvješće koje će biti za 2025.g. koliko se ulaže u edukaciju za postupanje u tim osjetljivim slučajevima, koliko je na tu temu radionica za djelatnike DORH-a održano, tim više što ste se pohvalili i hvalite se da ćemo imati odnosno da će 50 novih ljudi priložiti prisegu, što mislim da je odlično i mislim da je super i mislim da na tome treba inzistirati, ali jednako tako bi kroz izvješće trebalo biti izuzetno važno da vidimo koje su edukacije napravljene, koje su radionice napravljene, dakle ne samo kad je riječ o zlostavljanju žena na kojem sam se sad na kraju referirala, ali ono što kad gledamo globalne trendove koji se dešavaju i u Europi i kad vidimo ovaj zadnji skup koji je bio i protiv stranaca u Engleskoj, mislim da je i to dio koji treba napraviti. Stoga bi bilo i nekako ću pažljivo ako ću još ovdje biti, vidjeti kad bude vaše izvješće za 2025. zaista koje edukacije ste radili, koje preporuke ste radili, što ste učinili s tim da se zapravo neke stvari poboljšaju. Jer kad govorimo o zakonskim prijedlozima, mi zakonske prijedloge imamo, kad govorimo o nekim zakonskim rješenjima, zakonska rješenja su okej, ali negdje smo zakazali i negdje ozbiljno zakazujemo jer nije tema da mi i vi kroz svoje izvješće i mi kroz svoju raspravu svaku godinu samo evidentiramo da je broj slučajeva sve veći, bilo bi zgodno da detektiramo i ocijenimo da je broj slučajeva što manji. Zbog toga i jedna važna stvar, u državnom odvjetništvu za kojeg bi se trebalo bavit politikom njega, a ne općenito politikom, edukacija, rad, kontinuirane radionice jer je i to jedan dio da se poboljšava rad državnog odvjetništva, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo jednu repliku, zastupnice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Kolegice Mrak-Taritaš, ja sam u svom dijelu u ime kluba govorila i o institucionalnoj okupaciji USKOK-a, ali i akademske zajednice. Zašto akademske zajednice? Posebno sam naglasila, a naglasila sam zato što u trenutku kada imate ovakav sustav gdje ne postoji drugi nadzor nad radom glavnog državnog odvjetništva osim parlamentarnog koji određuje većina, jedino neovisno što nam ostaje je zapravo akademski, akademski rad, znanstveni rad i znanstveni članci u kojima se ocjenjuje način rada DORH-a, kao i naravno primjena zakona. Sada je i ona zapravo okupirana zato što će znanstvenici koji rade na polju kaznenog prava moći objavljivati u časopisu koji im je glavni urednik, glavni državni odvjetnik i time dobivati bodove za napredovanja. Kako vi vidite ovu vrstu intervencije koja nije poznata nigdje drugdje u nijednoj zemlji EU? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Kolegice Benčić, dakle već neko vrijeme govorimo o okupaciji i kad okupirate sve onda vam zapravo ne preostaje ništa. Nešto što bi trebalo biti neovisno je jedna znanstvena razina, pa bez obzira da li ono što se zaključi se nama dopada ili se ne dopada, nije tema dopadanje ili nedopadanje, tema je neovisnosti i vi ste, ja ću ponovit ono što ste vi u ime kluba rekli. Vrlo je indikativno, dakle napredovat će oni koji će dobivati bodove ili će objavljivati u tom znanstvenom časopisu, a glavni državni odvjetnik će biti i glavni urednik, dakle onaj koji će odlučivat tko može napredovati i tko ne i to je zapravo porazno, a porazno je za društvo, porazno je i za nešto što mi želimo imati, a to je liberalna demokracija, to se u jednom društvu liberalne demokracije ne radi, to se jednostavno ne radi. Ja kad sam prvi put za to čula mislila sam da je neko nešto krivo razumio, bila sam uvjerena da se to neće dogodit, al svaki put kad sam uvjerena da se neće dogodit tak se lijepo dogodi da je to strašno.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, hvala lijepa.
Prije nego što dam riječ kolegici Ahmetović, poštovane zastupnice i zastupnici obavještavam vas da se na temelju čl. 236. st. 5. Poslovnika HS u dnevni red 7. sjednice uvrštava mišljenje o povredi Poslovnika HS Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Također vas obavještavam da se danas 17. rujna ove godine neće raspravljat o drugoj točki koja je predviđena prema redoslijedu rasprava u HS, dakle o Prijedlogu Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, prvo čitanje P.Z.E. br. 180, nego će se o toj točci dnevnog reda raspravljati sutra, u četvrtak 18. rujna kao o trećoj točci, a sada dajem riječ poštovanoj zastupnici Mireli Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani glavni državni odvjetniče sa suradnicima.
Uvodno obraćanje je državni odvjetnik započeo otprilike riječima, ja ću parafrazirati, kako je on u odnosu na izvješće koje danas obrazlaže i brani, tek pola razdoblja odgovoran za ono što je učinjeno u toj 2024.g., međutim da ga to neće omesti u tome da to izvješće i obrani. To je izvješće vrlo iscrpno na više od 300 stranica i moram i ja priznati onako kako je prikazano statističkim podacima govori o određenom napretku po pojedinim elementima. Dapače i u zaključnom dijelu državni odvjetnik utvrđuje kako se vrlo značajno povećala i, povećao i iznos oduzimanja imovinske koristi što nas barem mene osobno posebno veseli onima koji su tu imovinsku korist stekli na nezakonit način.
Međutim, ono što ostaje činjenica unatoč svim tim poboljšanjima jest onaj dojam koji svi mi imamo o radu Državnog odvjetništva i glavnog državnog odvjetnika. Dakle, ne govorim o vama gospodine glavni državni odvjetniče osobno niti privatno jer ja ne pratim kud se vi privatno krećete niti me to zanima već o vašem radu. Dojam da zapravo ste vi nekako nedovoljno skloni povećati efikasnost kad se radi o procesuiranju ljudi iz određenih političkih stranaka.
E sad, o svemu tome možda ne bismo ovdje ni pričali kada biste vi barem pokazali nekakvu sklonost ka onome u šta ja čvrsto vjerujem, a to je neprocesuiranje nakon što se nekakvo koruptivno ili kriminalno djelo dogodi već u zapravo pokušaj sprječavanja uopće događanja takvog kriminalnog djela. Da vi tome niste skloni, a ja imam dojam da niste tome skloni da vam zapravo prevencija korupcije ne znači puno možebitan razlog je i taj da kad je već korupcija učinjena da vi sa pozicije moći imate priliku odlučiti hoćete li ili nećete tu korupciju procesuirati i hoćete li ili nećete požuriti ili ne požuriti sa procesuiranjem te korupcije.
Baš zbog toga me evo čudi s obzirom da vi to i ne skrivate, čudi me vaš odnos prema radnom tijelu Hrvatskog sabora, Antikorupcijskom vijeću na koje se vi evo već i najavljujete ovdje javno nemate namjeru odazivati. Ne samo da se niste odazvali kao jedinom radnom tijelu kojem se niste odazvali nego se nemate ni namjeru odazivati pa ne čak i vi osobno, znači nitko nije tražio da vi osobno dođete. Mislim da je red i pristojnost da vas se osobno kao glavnog državnog odvjetnika pozove, a ukoliko ste vi spriječeni doći na to radno tijelo i govoriti o onome što je vaš djelokrug rada, a što je definirala Strategija za sprječavanje sukoba interesa i odluka o osnivanju nacionalnog tijela koje predstavljam razgovarati sa legalno i legitimno izabranim saborskim zastupnicima ne samo oporbe, nego i većina. Vi možete dakle poslati i nekoga da to učine umjesto vas pa čak i one koji su radili upravo na izvršenju tih zadataka koje im je dano međutim vi tome niste skloni.
I sad vi kažete ovdje za govornicom nemam nikakvu potrebu dolaziti na to radno tijelo, slušati vaše aludirajući na mene osobno političke eskapade. Pa ja bih evo zaista bila znatiželjna i saslušala koju to političku eskapadu, preslušajte sve sjednice Antikorupcijskog vijeća od kad ga ja vodim ste vi uočili u mom vođenju sjednice osim da, da sam upoznala javnost da je ovo prvi put valjda u povijesti tog tijela da Državno odvjetništvo bilo vi osobno ili posredstvom vaših zamjenika ili osoba koje biste vi imenovali da sudjeluje u radu tog tijela odbija sudjelovati u radu tog tijela.
E sad znate ja sam bila i na pauzi u toaletu pa sam se gledala u ogledalo i pokušala shvatiti čega se vi to bojite, da li ja tako strašno izgledam? Ljudi u tramvaju mi prilaze i kažu dobro ti si zaista na televiziji onako opaka, možda i predirektna itd. ali evo u živo kad razgovaramo sa tom pa i nisi tako opaka, pristupačna si, da se s tobom razgovarati. Možda vi nemate to iskustvo, a možda da evo dođete na Antikorupcijsko vijeće i pokušate ne zbog mene nego zbog građana koji su me izabrali, zbog građana koji su birali sve zastupnike u Sabor a kojima odgovaram i ja ali gospodine poštovani glavni državni odvjetniče i vi jer vi za svoj rad odgovarate cijelom Saboru, svim saborskim zastupnicima koji dakle predstavljamo te građane ne samo onoj većini koja vas je izabrala. E sad dobro, to je vaša odluka, to je meni samo signal da vi zapravo nemate namjeru sudjelovati u borbi za sprječavanje korupcije. Dakle, vi ćete procesuirati što vam se bude htjelo procesuirati. A zašto kažem da ćete vi procesuirati onako efikasno kako vi to želite, ono što želite, a ono što ne želite nećete jest vrlo dugotrajan proces donošenja državno-odvjetničkih odluka. Posebno me to brine u nekim slučajevima kao što su recimo slučajevi Barbarić i onaj slučaj koji nekako svi stavljamo po strani a to je sto milijuna eura avansa PPD-u, dakle znamo što je PPD, poduzeće Pavla Vujnovca mimo javnog natječaja i mimo ugovora. To je slučaj kriminala na koji zaista sumnjam i koji sam javno otkrila na Hrvatskoj radioteleviziji, a s obzirom na Zakon o kaznenom postupku ako do državnog odvjetnika i dopre glas o tome vi ste dužni postupiti.
Prošlo je jako, jako dugo od toga dakle negdje veljača 2022. je u pitanju i prošli su svi oni rokovi od upisa u registar kaznenih prijava što ste morali ispoštovati, međutim evo do danas mi ne znamo šta se događa sa tim i vi naravno odbijate i reći ne kakva je odluka donesena, nego koji je status tog predmeta na što imamo pravo i ja ovdje i javnost, pa i Antikorupcijsko vijeće kada postupa na način da prenosi upite građana zainteresiranih za određene predmete, ali samo za status tih predmeta.
Je li pokrenuta istraga? Je li završena istraga? Je li donesena državno-odvjetnička odluka ili nije, ovdje dakle nije.
Isto tako podsjećam ne znam na primjerice odluku o recimo Josipu Škoriću zbog sumnje u namještanje višemilijunskih javnih natječaja, istraga je pokrenuta u 9. mjesecu 2024., mislim da su svi rokovi protekli. Govorimo i o državno odvjetničkoj odluci po predmetu Ravnatelja HRT Šveba i milijun eura dodjeljivanja privatnim firmama bez javnog natječaja. Ima tu još niz predmeta i neću govoriti sad, nabrajati baš sve predmete, ali ima i onih manje eksponiranih predmeta, primjerice predmet prijavitelj je Rudolf Ivković s Malog Lošinja koji sumnja u malverzacije gradonačelnice Ane Kučić i koji čeka državno odvjetničku odluku na, o kojoj zapravo ima pravo dobiti informaciju jer i vi na svojim stranicama vrlo jasno kažete da je DORH dužan zapravo i obavijestiti oštećenika i osumnjičenika o statusu premeta. Nekako ih ne obavještavate i eto oni su se nama obratili kao Antikorupcijskom vijeću da vas probamo ovoga priupitati također za taj status, možda misleći da ćete nas više poštovati negoli fizičke osobe, građane, pa da ćete nama nešto odgovoriti, međutim ni o tome ništa.
Ali da ne bude da niste samo, da niste samo nezainteresirani za sprječavanje korupcije i da ste pristrani po pitanju efikasnosti donošenja državno odvjetničke odluke, ja ću podsjetiti javnost i na vaš odnos prema medijima, pa je dobro da se prisjetimo i toga da dok još niste bili državni odvjetnik, vi ste i nasrnuli na novinare „24 Sata“ i neću ponavljati izraze koje je novinar „24 Sata“ dobio na telefon jer bi mi bilo neugodno to ponoviti, ali se vaš odnos prema medijima nastavio i dalje, ističe mi vrijeme, neću stić sve reći, možda uspijem u odgovorima na replike i to apostrofirati. Međutim, ono što je sigurno, sigurno je da ćete se vi morati prilagoditi činjenici da odgovarate HS…
…/Upadica Reiner: Dobro, vrijeme je isteklo…/…
…i građanima koji su izabrali zastupnike u HS, ali svima.

Reiner, Željko (HDZ)
…pa idemo na replike, prva je zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Zastupnice Ahmetović, evo prisnažit ću vašu pojedinačnu raspravu i konstatirati da po meni nedolazak glavnog državnog odvjetnika na korupcijsko vijeće, Antikorupcijsko vijeće bi trebao biti dovoljan razlog za pokretanje i provođenje njegove smjene. Naime, po ustavu sabor je tijelo koje nadzire rad onih tijela koje sabor bira, a tu definitivno spada glavni državni odvjetnik, a također na čelo diobe vlasti podrazumijeva i međusobnu suradnju. Ovdje je glavni državni odvjetnik nedolaskom na Antikorupcijsko vijeće pokazao da nije spreman surađivati u uopće razgovoru o tome provodi li se borba protiv korupcije na način koji daje rezultate. Inicijativa će biti i ubuduće i očekujem da glavni državni odvjetnik promijeni svoju praksu.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnice Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa, pa evo u cilju da olabavim taj, ne znam valjda strah od mene ili neugodu od mene budući da se državni odvjetnik odaziva na primjerice radna tijela koja vodi kolega iz oporbe Nikola Grmoje, pa valjda se njegove političke eskapade ne boji i jednostavno nema problema s dolaskom na Antikorupcijsko vijeće, ja ću reći da u tom trenutku kada je dobio poziv za dolazak na sjednicu g. Turudić nije znao kojeg zamjenika glavnog državnog odvjetnika širom, diljem Hrvatske poslati od njih 700-tinjak kako je rekao, pa je odlučio da nitko ne ide, pa ću mu dat slijedeću priliku kada bude trebalo obrazlagati, izvršenje aktivnosti koje je DORH dužan izvršiti temeljem Strategije o sprječavanju korupcije i očekivati da će ipak netko iz DORH-a pokazati poštovanje i doći obrazložiti što je učinjeno, a što nije i zašto nije učinjeno.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i zastupnica Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Pa evo i ja ću na tu temu nedolaska glavnog državnog odvjetnika na jedno tijelo najvišeg predstavničkog tijela ovdje u Hrvatskoj, tijelo Antikorupcijsko vijeće sabora, dobro se pitate, evo i ja se pitam jel se glavni državni odvjetnik boji vas kolegice Ahmetović. Vidimo da sa recimo tadašnjom državnom tajnicom nije imao problema komunicirati „di si lipa, di si radosti“, ne znam možda mu vi niste ni dovoljno lijepi, a i ne zna hoće li od vas, ne zna hoće li od vas dobiti ono „radosti“ jeste li mu vi baš, spadate li mu u ljude koje, koje radosno primate na Antikorupcijsko vijeće, pa možda je to razlog zašto se nije pojavio, ali se slažem s vama da je to vrhu naravno nepoštivanje, nepoštivanje institucije, nepoštivanje sabora, nepoštivanje tijela koje bi trebalo nadzirati rad državnog odvjetništva, hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnice Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovana zastupnice, pa evo i ja stvarno sam još u čudu da sam ja baš najstrašnija od svih kolegica i kolega koji vode druga radna tijela, pa da, jedino na moje radno tijelo odnosno tijelo koje ja vodim g. Turudić nema hrabrosti doći jer ne želi slušati moje političke eskapade iako se čudom čudim koje to političke eskapade smo slušali na Antikorupcijskom vijeću, ali s druge strane ovo što ste rekli možda nisam dovoljno lijepa, dovoljno pametna, dovoljno zanimljiva, dovoljno suradljiva, ne znam, dovoljno ponizna možda, dovoljno HDZ, jer s obzirom na to da smo navikli slušati upravo političke eskapade od g. Turudića ja vjerujem da ćemo, citirat ću Gordana Grlića Radmana neki dan, nastaviti slušati taj visokoparni vokabular dizajniran u ispraznost, znači morala sam citirat ovo, ovo vele veleumno izdanje našeg ministra vanjskih poslova…
…/Upadica Reiner: Hvala, zastupnica Marković ima repliku./…
…a kojim je jako dobro secirao ponašanje…
…/Upadica Reiner: Hvala, hvala vam lijepa./…
…glavnog državnog odvjetnika.

Reiner, Željko (HDZ)
Izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Niste vi tako strašni kolegice Mirela evo ja to mogu potvrdit pa ako će mi glavni državni odvjetnik vjerovat. Govorili ste o pojedinim slučajevima u svojoj raspravi pa bi ja htjela tu nešto kazati jel smatram da mandat glavnog državnog odvjetnika i treba promatrati u širem kontekstu od niza slučajeva, od zapošljavanje u državnim tvrtkama, evo jedan ministar je radi toga kažnjen, pa do slučaja Jadrolinije koji sam ja osobno dosta pratila.
Kakva je vaša politička ocjena toga da sustav sigurnosti na trajektu Lastovo nije postojao, a da su usprkos tome optuženi pomorci? Jer kako je premijer rekao pa citiram „Vlada sigurno nije odgovorna, ne vidim kako je odgovorna Uprava Jadrolinije ni predsjednik uprave“, politička ocjena.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Ahmetović ...

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa. Pa ja sam i pozvana jedino isključivo ocjenjivati na što bi se morao upravo naviknuti glavni državni odvjetnik, a na što on nije upućen politički ocjenjivati. Pa ako su i nastupi nekih od nas ili svih nas ovdje tzv. političke eskapade, mi smo izvršili svoju zadaću jer mi smo ovdje politički izabrani, politički izabrani i mi ovdje iznosimo politički dojam, a glavni državni odvjetnik mora iznositi naravno stručni dojam odnosno odnositi se onako kako mu nalaže Zakon o državnom odvjetništvu i kloniti se političkih kvalifikacija. E to je onaj ključni problem obavljanja posla glavnog državnog odvjetnika, ali naravno posljedično i postupanja po svim ovim slučajevima pa i slučaju Jadrolinije. Kada bi se glavni državni odvjetnik držao državnog odvjetništva, a manje politike možda bi i .../Upadica Reiner: Hvala./... povjerenje javnosti u pravosudni sustav bio drugačiji.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovani zastupnik Marin Miletić. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam lijepa potpredsjedniče HS-a gospodine Reiner. Poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani državni naš odvjetniče sa našim državnim tajnikom, suradnicom, kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Važno je ponavljati stalno istinu jer u protivnom ova druga ekipa ponavljajući stalno laži, stalno ponavljajući laži onda dovode laž u fokus, a s druge strane zato je važno ponavljat istinu. Ja ću tu još jednom reći što držim da je vrlo korektno i na što sam ja ponosan kao saborski zastupnik na državnog odvjetnika, a što mu zamjerim što mislim da može još kvalitetnije napraviti.
Prvo još jednom dragovoljac i znam ovima je muka kad ja kažem dragovoljac Domovinskog rata evo opet on o tom ... ma govorit ću to dokle god u HS-u da pate ove komunjare i zadojeni jugoslavenskim nacionalizmom da im muka bude. Znači govorit ću to iz dana u dan u svakoj svojoj raspravi u odgoju u obrazovanju, o rekreaciji, sportu o svemu govorit ću o hrvatskim braniteljima i o dragovoljcima Domovinskog rata.
Drugo, vratio nam je pravno Stepinca, mi smo znali oduvijek da je Stepinac svet i vjerujemo u to i bit će proglašen svetim, ali je Turudić dakle poništio presudu zločinačkog jugo komunističkog režima. Izručio je Perkovića, dok su ga ne skrivali ovu drugu ekipu, osudio je Sanadera i maknuo je Bajića to je za mene već jako, jako puno. Ono što sam rekao prije pet godina podigao sam kaznenu prijavu i molim vas da se vidi kako je moguće da politički dođe netko na Zmajan, to je pusti otok u šibenskom arhipelagu. Ja sam dolje nekih 14, 15 godina odlazio sa skautima, sa svećenicima, duhovnicima, šibenski biskup je bio dolje Rogić, dakle imam jedno stotinjak svjedoka i odjednom na pustom otoku do našeg kampa preko puta šume gdje smo mi bili kao skauti izviđači u šatorima na prostoru Male Bunje čovjek, čovječica sagradili vilu s bazenom i betonirali rivu nekih 60 kvadrata i minama dno dolje razbucali da može im barka, brod, brodina dolazit dolje.
Dakle, potpredsjedniče Sabora može ovoj ljevici reć da se malo umiri dok govorim, molim vas. Nije meni problem navikao sam ja i na nemire, ali ovaj evo nek se malo skuliraju. Ja šutim dok oni govore iako se s njima ne slažem u ničemu.
Dakle, i tu je evidentno puno toga prekršeno, puno toga je protuzakonito napravljeno i molim vas evo da reagirati, spreman sam doć i posvjedočit sve ono što sam vidio svojim očima, gledao, razgovarao s ljudima itd. dolje.
Drugo, Sopta, Sopta Jadrolinija, šef uprave prije osam godina je podignuta kaznena prijava jedna, ona je u ladici u DORH-u, ja vas molim da je izvučete, vidjet ćete jako tu ima zanimljivih stvari i rekao sam to vam govorim iznutra jer sam iznutra imam neke informacije pa vidite šta je s time.
Treća stvar, dakle molim vas ne govorim ja ovo sad npr. radi pa ako hoćete mene ili radi nas, mi se znamo kako se treba ponašati prema ljudima koji su isključivi, oni okreću pilu naopako i ovo što oni rade ove eskapade, govore znači govor mržnje, a o ne smije se nikad generalizirati jer naravno nisu svi ljudi isti pa u bilo kojoj političkoj opciji, ali oni su na društvenim mrežama nas 700 tisuća zvali hipodromski kopitari. To su oni pisali na svojim društvenim mrežama. Oni su neki su bivši ministri ljevice, bivši ili ajmo ovako bivša ministrica ljevice je napisala na društvenim mrežama pa je poblokala kogod ju je pitao za zdravlje psihičko, kad je ubijen Charlie Kirk ona je napisala ko se mača laća od mača i gine i opravdavala je ubojstvo nedužnog čovjeka. Oni pišu po svojim mrežama, slušajte ovo komentar ova kaže, a šta ćemo s crkvom, jedina crkva koja prosvjetljuje je ona koja gori. Pa što je to nego govor mržnje zastrašujući i umjesto da stanu da spuste loptu na pod, da kažu ljudi ok mi se politički ne slažemo oko ničega, oko ničega ili ako hoćete ideološki oko ničega. Slažemo se da želimo poštenu državu, slažemo se da želimo pravedan neki pošteni sustav a oko svega drugoga se ne slažemo. Ali hajdmo vidjeti što možemo napraviti svako tamo gdje je. I to je meni korektno i vrlo ljudski, ali ovo dakle da ljudi oni projiciraju mržnju, a onda okreću pilu i kažu vi ste ti koji mrzite. Dobro pa ko' je tu lud e? Pa kakvo je, šta je ovo? Šizofrena potpuno situacija.
S gnušanjem odbacujemo to, s gnušanjem tako da zamolio sam vas državni odvjetniče na primjer financijska izvješća udruga oko Možemo! vidljiva su povećanja prihoda 900%, 900%. Pa poslat ću vam ja sve informacije koje imam iznutra, pa da vi malo to kao državni odvjetnik još gledate. Dakle, on što bode u oči njihova financijska izvješća izgledaju kao financijska izvješća proračunskih korisnika a ne neprofitnih udruga i o tome se piše i na društvenim mrežama, pišu i novinari itd. A imate i graf povezanosti istaknutih članova stranke Možemo! koji prati obrazac umreženosti na primjer jedne osobe u više udruga, direktor tvrtke i tako to, dosta onako zanimljivo sve izgleda. Poslat ću vam sve što imam, pa onda neka službe naravno vide je li to utemeljeno ili to treba odbaciti.
Ono što je činjenica da pet udruga u Zagrebu je u godinu dana dobila preko milijun i 200 000 eura, 5 udruga u godinu dana. To je ogroman novac, to je ogroman novac. Udruge su pretežito svi ljudi iz Možemo! svi ljudi iz Možemo!, dakle oko cijele te priče Gordan Bosanac je li, osnivač Udruge „Domino“ koji su dobili 373000 eura. Noa Kraljević nama poznata po zakupu, onoj aferi kupovine djece iz Konga. Član stranke Možemo! dakle 126000 eura, Nikola Devčić osnivač nove ljevice gdje je kolegica Kekin i kolegica Rada Borić koji imaju u svojim dokumentima da je Hrvatska nastala na mitu o Domovinskom ratu. Pa i to bi trebalo vidjeti jel' to uopće, kako bi rekao je li to demokrati, je li to moguće da neka stranka misli da smo mi nastali na nekom mitu je li Domovinskog rata. Imamo tu dakle priču i Miljenke Buljević kojoj je isplaćeno 261 000 eura, kultu treger itd. Imamo razne institute, imamo gospodina Teodora Celakoskog siva eminencija kojem je u godinu dana isplaćeno 277850 eura. Pa ti ljudi da su sveta majka Tereza pa to je prevelik novac, to nisu sigurno zavrijedili.
Pa evo neki pišu da se govori o kružnim prijevarama, ja to naravno ne znam, ali evo molim vas da se to sve ispita i ono što je meni važno da državni odvjetnik nema crveno, plavo, zeleno, žuto nego da Državno odvjetništvo sve istražuje i onda oni koji se nemaju razloga plašiti bilo čega, pa brate evo vam sada, dakle evo vam ne znam bankovna kartica, istražite sve što plaćam, što kupujem. Uđite mi, vidite čega sam vlasnik čega nisam, koliko imam kredita jel' ih plaćam redovito ili ne jer se nemam čega bojati, nemam se čega plašiti. Uđite mi u poruke, ma radite što god hoćete! Ali kad je tebi frka frende, kad si ti nešto zamračio, kad su tebi prsti negdje u pekmezu, kad si ti u nekim štelama, e pa tu se javlja strah. I ljudi u pravilu kad ih je strah postanu agresivni. Ljudi kad ih je strah onda reagiraju vrlo nadobudno, onda su ostrašćeni, onda pucaju iz pištolja prema svima figurativno govoreći naravno. Onda su jako uznemireni kad ih je strah.
Vi kad ste u istini prvo vi se nikoga ne bojite, vi se ničega ne bojite. Drugo vi mirno spavate. Treće vi znate da vam ne može nitko pokucati je li ponoći na vrata jedino sused ako mu je pukla voda ili nešt mu se dogodilo je li u stanu, pa vas moli pomoć. Ali kad ste vi u strahu, kad ste vi radili možda neke nedopuštene stvari, kad vi pripadate nekim pričama e onda, onda da s pravom ste uznemireni.
Dakle, ja želim Hrvatsku u kojoj političari svi pa i ja tamo gdje pogriješim ispričat ću se da sam pogriješio. Želim Hrvatsku u kojoj neće se druge notorno vrijeđati, etiketirati i to je istina, klasična dehumanizacija. Jer ako je netko za tebe životinja, svede se na razinu animalnosti dakle ti si kopitar frende. Ti slušaš Thompsona, ti si bio na koncertu ti si kopitar. Dakle, to je netko napisao, to nisam ja napisao. Dakle, što nakon toga? Sva sreća pa ovi Možemovci kad me vide po Zagrebu znate imam ja isto iskustva, pa kad nešto dobace onda ja dođem i kažem reci prijatelju šta je? Onda odjednom zašute.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Sva sreća, je li radi životnog iskustva i svega ostalog.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo kolega Miletić.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
238. je povrijeđen. Evo kolega Miletić ja tu blizu vas sjedim. Prije nego što ste ustali ste rekli ja sam još malo momci, nemam pojma šta ću uopće govoriti, a kad se ne zna najbolje je puno lagati. Dakle, kao i vaši uobičajeni govori odlučili ste umjesto da nešto konkretno kažete puno lagati.

Penava, Ivan (DP)
Budući da je bilo riječ u replici a ne povredi Poslovnika dobivate prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Ivica Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je članak 238. Kolega Živkoviću itekako je Marin Miletić znao što će govoriti i to je isto tako kazao. Teško se boriti za pravedno društvo sa orahom u džepovima i to je problem i to je ono što vas vjerojatno boli i to je ono za što ste digli povredu Poslovnika.

Penava, Ivan (DP)
Kao i u prethodnom slučaju izričem vam opomenu zbog repliciranja, riječ je o drugoj opomeni.
Prelazimo na replike prvi na redu je kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Kolega Miletiću, dakle ne morate mi ništa odgovoriti. Niste zbilja zaslužili da vas se nešto pita na ovo što ste vi izgovorili optužujući nas za govor mržnje, desnu stranu naravno.
Pogledajte si snimku, ako nemate ja ću vam je ustupiti ovo što ste sad pričali deset minuta ili što ste s oproštenjem na izrazu baljezgali, da li vi kao tzv. katolik, kažem takozvani jel onu knjigu u koju se vi zaklinjete u njoj to ne piše u njoj takvo postupanje ne piše. Tamo piše da ste već takav ako smo mi već i nešto pogriješili okrenete drugi obraz. Ovo što ste vi izgovorili nije dostojno saborskog zastupnika niti ove sabornice, može vas bit sram. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Kolega Vukušić djeluje po već ustaljenom procesu i projektu dehumanizaciju koju očigledno dio ljevice namjerno i sustavno, tako su odlučili, provodi prema nama demokršćanima u politici i onoj desnici. S druge strane dopustite da vam protumačim Bibliju, kad Isus kaže okreni obraz na drugu stranu to znači makni svoj fokus, makni se od idiota i budala koji te okružuju i nemoj se baviti s tim jer je to nevažno ne. S druge strane Isus koji je svima opraštao i to je istina koji su se pokajali koji su priznali svoje grijehe koji su rekli da im je žao i onda im je rekao idi i više ne griješi više. I nemojte zaboravit da je Krist u jednom trenutku ušao u hram uzeo bič i fizički, fizički malo izbičevao tamo one prijestupnike, farizeje i sve ostale koji su napravili od kuće Oca njegova rasulo.
Dakle, moje je definitivno ja gdje sam pogriješio ja ću se ispričati, ali neću dopustiti da dehumanizirate mene ili bilo koga s desne opcije g. Vukušić.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za povredu poslovnika se javila kolegica Urša Raukar-Gamulin, ovo će vam biti treća opomena ukoliko je bude. Hvala.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
238., kolega Miletić toliko konfabulirate, izmišljate, čitate članke iz tjednika Nacional, pa zamislite sad da ja vas optužim da ste vi iz ... katoličkih skauta Hrvatske sve novce strpali sebi u džep jel financijska izvješća ne postoje, pa da kažem da ste bili voditelj projekta Rijeka EPK-a u ime Riječke nadbiskupije nema financijskih izvješća .../Upadica Penava: Vrijeme./... pa da vas optužim da je voditelj nakon .../Upadica Penava: Hvala./... ... skauta bio pedofil da ste vi .../Upadica Penava: Hvala kolegice.../... za to odgovorni. Pa dajte se saberite. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Raukar, kako sam i najavio riječ je bilo o repliciranju izričem vam treću opomenu, gubite pravo javljanja po ovoj točki.
Za sljedeću repliku se javio kolega Miroslav Marković. Izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Kolega Miletiću i meni dođe da se izbičujem kad vas slušam. Znači, a mislim da i evo državni odvjetnik bi isto mogo to napravit jer slušati vas koji perpetuirate nekakve izmišljene afere ljudi koji su dobili novce isto kao što dobivaju sve udruge u ovoj Hrvatskoj ili predaju projekte isto kao i predaju izvještaje za razliku od crkve koja je Vatikanskim ugovorima zaštićena da ne velim na koji način, ali u konačnici ovo je rasprava o glavnom državnom odvjetniku i njegovom izvještaju i borbi protiv korupcije ili za korupciju kako ko gleda i ja mislim da bi zaista trebali prestat govoriti o pa evo i vaš omiljeni pjevaš vam je rekao da je Jugoslavija mrtva, vi je uporno pokušavate dići na ne znam zbog čega. Mi znamo svi da je mrtva, mi živimo u RH modernoj Hrvatskoj državi demokratskoj državi koju vi ne želite kao demokratsku nego bi vi sa nama tu mjerili nekakve ljevičare i ove ostale.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Kolega Markoviću pa vama se sve pobrkalo i pomiješalo. Dakle, pa kolega Siniša Hajdaš Dončić čitao sam to u Večernjaku vaš šef stranke je rekao dakle da između ostaloga poslao poruke da treba maknut vjeronauk iz škola, smeta mu slobodan izbor ko želi ide na vjeronauk ko ne želi ne mora, smetaju Vatikanski ugovori to je tako otprilike su poslane poruke iz Večernjaka. Vi ste sad rekli da vam smetaju Vatikanski ugovori dakle s RH, vama smeta očigledno Katolička Crkva, uloga Katoličke Crkve u našem društvu. Ali može vam smetat kolikogod hoće, narod uvijek će poštivati Crkvu zato jer je u većini, dakle svi oni vjernici koji razumiju što se događa isto tako svaćaju vašu agendu.
Vi stvarno možete pričat štogod hoćete ova vaša vrijeđanja sa vaše strane su ustvari najbolji pokazatelj što vi nosite u sebi u svom srcu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Miletić. Za povredu poslovnika se javila kolegica Irena Dragić. Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Ne, ne treba ukinuti vjeronauk iz škola, ali treba jako voditi računa o tome da ovakvi ljudi nikad ne uđu u školu, a pogotovo ne predaju vjeronauk jer da ponovimo, katoličkim skautima dakle vi ste nakon sebe odredili čovjeka koji je osuđeni pedofil, koji je bludničio nad 30 djevojčica i vi se ovdje dižete i nama ovdje predstavljate nekakvu moralnu vertikala. To je .../Upadica Penava: Vrijeme./... sramota Hrvatske, .../Upadica Reiner: Hvala./... vi ste sramota Hrvatske.

Penava, Ivan (DP)
Molim ubuduće da se pozivate prilikom povrede poslovnika na sam poslovnik s obzirom da ste replicirati dobivate opomenu prvu.
Za povredu poslovnika javio se i kolega Miroslav Marković, ukoliko bude opomena biti će treća po redu. Izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Čl. 238., poštovani kolega Miletić ne možete na temelju moje rečenice da ja nisam za Vatikanske ugovore što je točno naravno ih je potpisalo na nedjeljnom ručku zna se tko i na koji način bez ikakve demokratske rasprave. Znači dogovorili se dogovorili se Franjo i Kuharić i on da idemo ajdemo mi izmisliti kak ćemo dat novce Crkvi bez da mora polagat računa da se postavi iznad zakona Ustava RH i svega ostalog znači to nije point, nisam radi toga, imam sve .../Govornici govore u isto vrijeme./... .../Upadica Penava: Vrijeme./... tako da mislim da nemojte vrijeđat .../Upadica Reiner: Hvala./... na osobnoj razini ako razgovaramo o .../Upadica Reiner: Hvala./... nekoj temi koja je takva kakva je.

Penava, Ivan (DP)
Izričem vam treću opomenu kako sam i najavio gubite pravo riječi po ovoj točki.
Sljedeća replika i kolegica Mirela Ahmetović izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa. Kolega Miletiću pa temeljem iskustva .../Upadica Penava: Pozivate se na što?/... pa replika je .../Upadica Penava: A replicirate, dobro, dobro. /... Sad mi vratite četri sekunde. .../Upadica Penava: Vraćamo ako treba i pet moja greška./... potpredsjedniče Sabora. .../Upadica Penava: Pa brzo mi krenete pa./... I vi se bojite mene kao glavni državni odvjetnik pa vas sam zbunila samim time što sam dobila riječ .../Upadica Penava: Je, je baš je to razlog./... Je. .../Upadica Penava: Izvolite./...
Dakle, poštovani kolega Miletići sudeći po iskustvu s vašim raspravama ja sam očekivala da ćete se vi onako priupitati i glavnog državnog odvjetnika malo o korupciji što on radi, da li radi dovoljno itd. A onda sam kad ste počeli mislila da ćete evo pozivati na to, na zajedništvo u borbi protiv korupcije itd. Međutim, od toga nisam dobila ništa osim da izvrćete čak i Isusove riječi šireći mržnju prema drugačijima što njegova intencija definitivno nije bila.
E sad me onda zanima kad ste već tako krenuli u tom smjeru Mostovac Krešimir Rotim na Facebooku je objavio video u kojem je LGBT zajednicu nazvao „zvijeri u potpunosti u naravi zla i ideologijom smišljenom od sotone“.
Izjavio je da mediji progresivne političke opcije sudjeluju u ubojstvu američkog konzervativnog komentatora, a poručuju da se u borbi sa LGBTIQ zajednicom ne treba libiti koristiti niti silu, pa da čujemo vas što mislite …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… o takvim istupima.

Penava, Ivan (DP)
Evo dobili ste 4 sekunde više u minusu, tako da smo nadoknadili ovo što smo prekinuli i više od toga.
Kolega Miletiću izvolite odgovor na repliku.

Miletić, Marin (MOST)
Kolegice Ahmetović molim vas ako je možete gledati dok vam ovo govorim. Evo ja ću vas ako, mislim da me vi toliko poznajete za razliku od kolega vaših koji me ne poznaju iz vaše stranke jer ne znate me od jučer ili u zadnjih pet godina, da točno znate bar što ja nisam.
Možda ne znate u potpunosti što jesam, ali znate što nisam. Dakle, ja u svojoj najbližoj ekipi, pa i u Rijeci i u mojoj županiji vi znate i tko i kako. Imam ljude koji su različite seksualne orijentacije, to su moji prijatelji i uvijek je to ili si čovjek ili nisi čovjek. I ja ovo što ste mi rekli pojma nemam, nisam to vidio, nisam čuo. Na koncu ne želim ja nikog sad ovdje etiketirati, ali ja sam Riječanin, imam svoju ekipu, dakle iz Primorsko-goranske županije. Kad budem saznao više informacija ako budete htjeli, mogu, mogu se stvarno očitovati nije mi problem i o tome.
Dakle, govorio sam vrlo jasno, pazite dvije stvari i predmet koji se tiču vladajućih Mirela, dakle i otok Zmajan i Sopta. Pa nije to SDP? To je HDZ. Dakle i tu sam ja jasno …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… ali očigledno smetam ako odem na lijevo …
…/Upadica Penava: Hvala./…
… onda sam počeo smetati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zastupniče Miletić vaš govor je bio za mene kazneno djelo klevete. U svoje osobno ime, a i u ime ostalih kolega sa centar lijevo političke pozicije mogu reći da mi puno više poštujemo i branitelje i Domovinski rat i upravo smo ih mi o ovo ljeto branili od noga što im je radila desnica. Naime, vi sve branitelje trpate u isti koš, svi su vam isti i svi su kršitelji Ustava kada urliču ustaški poklič „za dom spremni“. Mi smo s druge strane branili ono što su i branitelji branili u Domovinskom ratu, a to je ustavna Hrvatska i vrijednost slobode i suživota u različitostima, a upravo je o tome govorio i moj komentar u kojem su spomenuta ona hipodromska kopita.
Podbacili ste i kao vjeroučitelj. Vi biste kao vjeroučitelj trebali znati da je Isus govori u metaforama da ga se lakše razumije. Niste čitavu rečenicu pročitali.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Govorila sam o tome da, suživot sa različitima predstavlja ono što je …/Govornica se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kolega Miletić, odgovor na repliku. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Dakle, bit ću još jednom jasan. Nije mi problem na primjer da sam negdje pogriješio, ovdje nisam u ničemu. Ispričati se i ne bih ja prvi put to napravio u Hrvatskom saboru, no činjenica je ta da se ovdje napada HOS-ovce, branitelje hrvatske. Činjenica je da se pazite njima želi oteti nešto što je njihovo i boli me briga tko je to imao prije jer mi smo sa ovog mjesta jasno, nedvosmisleno sudili ustaški režim kao i nacizam kao i fašizam i valjda hiljadu puta i opet ćemo ako treba ali nećemo vam dopustiti da okaljate pozdrav „za dom spremni“ pod kojim su momci ginuli za ovu državu, radi kojeg je Ivica Jurčan ostao bez nogu ispod koljena, radi kojeg je paša ginuo, radi kojeg je Violeta Jurić branila Vukovar, radi kojeg je pukovnik Damir Radnić i cijela ta ekipa ginula, dali svoje živote da bi mi danas imali Hrvatsku. Moja Hrvatska nije Hrvatska Crvene zvezde, s gnušanjem je odbacujem. Moja Hrvatska je Hrvatska domovinskog obrambenog rata, pobjedničkog rata, pobjedničkih hrvatskih branitelja …
…/Upadica Penava: Vrijeme. Hvala./…
… i ove trobojnice iza.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća na redu za repliku je kolegica Ivana Ribarić Majanović, izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Miletiću stvarno nema potrebe za ovakve insinuacije da samo vi sa desne opcije volite Republiku Hrvatsku, jer znate i malo se informirajte ima mnogo ovdje i ostalih članova Sabora koji imaju u svojim obiteljima i poginulih i dragovoljaca Domovinskog rata koji su bili prognanici i stvarno nije korektno ovako nastupati.
Hvala. Samo mi ne mašemo s tim!

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Dakle, važno je jako da mi ne stavljate u usta nešto što ja nikad nisam rekao. Dakle, ja sam rekao da ne možemo generalizirati. Ja sam ovdje kolegicu, sad postat će omražena u svojoj stranci Ahmetović milijun puta hvalio ovdje zato jer te ja hvalim pa zato, dakle milijon puta njezinu borbu protiv korupcije jer znam da je časna i poštena žena. Ja nemam problem taj reći, nikakav problem. Ja znam ovdje hrvatske branitelje koji su bili. Za one koje znam uvijek sam ih istaknuo, ali kažem čovječe božji okreće se pila naopako. Ovdje se želi hrvatskim braniteljima, pa Ivica Račan bože dragi, njegovo Ministarstvo uprave je odobrio HOS-ove insignije, Ivica Račan. I sad nakon Ivice Račana koji je otišao na Bleiburg očigledno je bio space shuttle za današnje političare iz te stranke koji je poklonio se tamo žrtvama što je veličanstven njegov kao državnik potez mi danas imamo ekipu koja želi to zabraniti. Pa čekaj stani malo! Kažnjavat kaznom zatvora tko kaže „za dom spreman“? Pa to je suludo i to nećemo dopustiti.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme.
Sljedeća replika kolega Ivica Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Kolega Miletiću, vi ste ovdje prezentirali svojevrsni egzorcizam. Evo natjerali ste kolegu Markovića da bičem iz sebe tjera grijeh, da imamo valjda neku analizu najviše guglana riječ bi u Saboru bila Isus, sveto pismo, Vatikan vjerojatno. Natjerali ste i kolegicu Raukar da gugla o katoličkim skautima, to su ona djeca koja idu u crkvu nad kojim se oni sažalijevaju. Mislite li da ste uspjeli u svom egzorcizmu danas u vašem nastupu?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Da, hvala vam kolega Ledenko na vašem pitanju. Stvarno mislim da je krajnje vrijeme i još jednom ću reći mi se ne moramo voljeti. Pa imate u stranci ljude sa kojima pijete kavu a imate u stranci ljude sa kojima surađujete korektno, poslovno sve što treba vezano uz stranku i to je to, a imate ljude u stranci sa kojima izađete van vikendom, popijete čašu vina, pojedete nešto i družite se jer je to normalno, a ovdje smo različite političke opcije. I normalno je da se mi u mnogo toga razlikujemo i da imamo potpuno različite stavove, ali nije normalno, nije normalno da se napada hrvatske branitelje HOS-ove, nije normalno da nam se lijepi etiketa da smo ustaše a nismo. Znači lijepite nam nešto na lice, mi kažemo ej nismo mi to, mi volimo hrvatske branitelje dragovoljce ne vi ste to, nismo, jeste i tako ispočetka, ispočetka ponavlja se laž koja nije istina. I mi vam tu ne možemo ustuknut niti centimetra, nikad nećemo izdat hrvatske branitelje.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Ja neću govoriti tko je pjevao Lili Marlen i šta je bilo, neću uopće to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Miletiću puno ste toga rekli i čuli smo sa druge strane kao i prije dva dana ono što sam označio kao crveni fašizam. Međutim, budući tu ima puno ljudi koji nisu i ne mogu se rekao bih sjećati razdoblja od prije devedesete. Problem je puno dublji, a vi ćete razumjeti kao i pedagog i profesor ste bili vjeroučitelj, dakle da je problem u Hrvatskoj današnjoj dakle što u kulturi, znanosti, komunikaciji, medijima dakle ostao je taj narativ crno bijeli ili velikosrbijanski još bolje reći. Sve ovo što smo slušali proteklih dana što je bilo protuhrvatsko možemo slušati u Beogradu, a mi koji se toga sjećamo, dakle krajem osamdesetih godina jednaku retoriku dakle ustašizacije Hrvatske nametnuo je Slobodan Milošević.
E sada kako to sa ove pedagoško-didaktičke obrazovne strane na neki način preodgojiti mlade koji su zadojeni s time. Mislim da i gospođa Ahmetović, dakle pripada tome, da je zapravo žrtva …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… jednog obrazovnog kulturološkog ambijenta u Hrvatskoj.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam kolega Jurčić.
Ja ću vam sad reći nešto, evo stvarno nisam mislio nikom to reći, ali sad hoću. Dakle, slušajte prekjučer u ponedjeljak ispred Hrvatskog sabora tamo sam bio na objedu i stojim na stepenicama i dolazi mi čovjek sa lijeve političke opcije i svjedoči vam životom, duhom, dakle on je govorio istinu. On uopće nije razumio za njega istinu, on uopće nije razumio što meni govori.
I kaže on ovo što si govorio o komunističkim zločinima i to, ja kažem da, koliko su točno onda ubili svećenika? Ja mislim da je 300. Ja kažem nije čovječe nego 664. Pa jel' to točno? Ja kažem imaš martilolog i sve, pa dobro s obzirom na sve pa nije to puno. Pa nije to puno, to mi je rekao. Ja kažem ejj jel' čuješ ti sebe šta pričaš? Kako? Šta? I onda sam rekao donijet ću ti knjigu, cijeli znači on je vjerujte mi ima dobro srce, ja sam to osjetio. Znači čovjek ima dobro srce, ali to vam je zadojenost. Dakle, odgojen je u ludilu, dakle on prihvaća laž. Znači pazite što čovjek može reći? Nije to puno i to vam govori gdje mi, sa kojim ljudima smo mi okruženi čovječe.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
I koliko imamo posla.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Miletiću, pa vi ste u svom govoru vrlo precizno, vrlo konkretno govorili o udrugama na području grada Zagreba koje dobijaju po vama doista ogromna sredstva u zadnje vrijeme. To je ako sam dobro zapamtio to su porasti negdje i preko 900% u odnosu na ono što su te iste udruge dobijale u vrijeme gospodina Bandića ili čak i kasnije.
Sad mene zanima koje su to udruge? Sa čime se one bave? Što one rade? Što su one toliko bitne za grad Zagreb, što one doprinose da tolika sredstva iziskuju. Ja razumijem bila je i inflacija određena, ali 900% nije bila ni blizu, pa bih volio da malo to pojasnite koje su to udruge i s čime su one to zaslužile tolika sredstva.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Kolega Šašlin ja imam podatke 900% je rast od 2020., znači od 2020. godine do danas je 900% rasta. I ja imam podatke, ja sam stvarno rekao navodno dakle o tome piše o.k. i Nacional i drugi mediji, spominju se konkretna imena, znate nije to bez veze. Jedan novinar, urednik da dopusti da mu u tisku a može bit tužen i masno ga, masno, masno platit odštetu i da sad baš napiše toliko laži. Ja ne znam! Ali je činjenica da milijun i 242 266 eura isplaćeno u pet udruga, pet udruga čovječe ejj! To je silan novac, to je ogroman novac. A onda naravno agenda je različita, pretežno je vokerska, promoviranje rodne ideologije i svog ludila, jahanje gola na konju. Mislim da je ona dobila oko 40000 eura. I tako, to je ipak umjetnost koju mi teolozi možda ne razumijemo, to bi trebali umjetnici o tome razgovarati je li koliko vrijedi jedno jahanje na konju je li gole osobe.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Mislim da je 40 hiljada eura dobila.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Nikolina Baradić, izvolite.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Kolega Miletić kad netko tko je zastupnica u Hrvatskom saboru pola milijuna ljudi nazove hipodromskim kopitima, kad pripadnike jedne stranke naziva bandom prokletom, kad druga kolegica izjavi kako joj je muka kad vidi tisuće mladih četvrtkom kako odlaze prema Svetom duhu što vama to, što vama onda govori? Govori samo jedno, a to je da oni na žalost žele uništiti sve ono za što su se borili hrvatski branitelji, ali nemojte imati straha i nemojte brinuti oko njihovih manipulacija i podjela jer to kod ljudi ne prolazi, a zato su oni toliko nervozni, zato su toliko frustrirani.
I nakon što smo, prije su vas optužili da se niste držali izvješća vi slobodno možete njima reći da u ponedjeljak su jedino što smo ovdje slušali na aktualcu slušali smo o ustašama i partizanima sa njihove strane.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Tako da …/Govornica se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.
Samo malo kolega Miletić imamo povredu Poslovnika kolegica Rada Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Možda najavljuju i neke nove koalicije kao što vidim da gospodin Miletić dobiva od kolegice podršku, a pritom i ona jednako laže ili loše citira. I jednome i drugome preporučujem da se ipak malo bolje informiraju.
Naime, gospodin Miletić stalno ponavlja jedno te isto. Iskoristio je i svoj govor dva puta isti. Mislim da je privatizirao ovu sabornicu i pritom golo jahanje na konju dogodilo se prije 20 godina i tada je to bilo nešto …
…/Upadica Penava: Vrijeme. Hvala./…
… što je bilo izuzetno novum, a ne danas.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Budući je bilo riječ o repliciranju izričem vam drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javila i kolegica Nikolina Baradić, izvolite.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Članak 238. meni je drago da se kolegica Borić prepoznala jer je upravo ona izjavila kako joj je muka kad vidi tisuće mladih četvrtkom kako odlaze na duhovnu obnovu na Sveti duh kod fra Stjepana Brčine. Ja ovim putem pozivam sve mlade da svaki četvrtak dođu na Sveti duh, a vi kolegice Borić ćete moći samo sjesti i plakati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegice Baradić.
Kako ste također koristili povredu Poslovnika kako bi replicirali dobivate opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Ivica Ledenko.
Ukoliko budete dobili opomenu biti će vam treća. Je' ostajete pri ili odustajete? Ostajete.
Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je članak 238. Kolegice Borić kad vam bude muka popijete tabletu, a što se tiče najave koalicije pa ja mislim da vi imate vašu ministricu kulture koja provodi vaše politike. Ministrica kulture provodi sav vaš program i zato vi protiv nje ništa ne govorite samo šutite i veselite se, a pelješite zagrebački proračun da je to strahota. Evo to smo čuli danas, a evo ovu tabletu uvjetno shvatite.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme. Hvala.
Kolega Ledenko kako sam i najavio izričem vam treću opomenu iz istog razloga kao i kod prethodnika.
Kolegice Borić također ste u situaciji kao i kolega Ledenko. Sve u redu, o.k. Izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Pa naime gospođi Baradić još jednom…
…/Upadica Penava: Molim vas pozovite se na …/…
238. …
…/Upadica Penava: Hvala./…
… svi se pozivamo na isto. Neka ipak provjeri mislim toliko sam obrazovana, znam da znam da nije spomenut četvrtak a kolega Ledenko svi naši natječaji su za razliku mnogih apsolutno transparentni i naravno da malo pratite bolje Sabor vidjeli biste kada i koliko smo kritizirali ministricu kulture.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegice Borić također vam izričem treću opomenu zbog repliciranja.
Za sljedeću povredu Poslovnika se javila kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Povrijeđen je članak 238. odstupanje od teme.
Evo ja imam jednu konstruktivnu primjedbu, ja čisto da podsjetim sve kolege da smo mi u Hrvatskom saboru, a ne u gradskoj skupštini, da je danas tema Izvješće glavnog državnog odvjetnika koje je jedna ozbiljna stvar, a ne financiranje udruga, „za dom spremni“, HOS, partizani, ustaše, jahanje po konju, biblija, svećenici, Sveti duh i nemam pojma. Evo čisto konstruktivno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegice Marković.
Usvajamo ovu povredu Poslovnika, proći ćete bez opomene.
Za sljedeću povredu Poslovnika se javila kolegica Sanda Livija Maduna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Povreda 238. kolegice Rada Borić, ne znam uopće sa kojim pravom vi govorite ovdje kolegicama i kolegama, u ovom slučaju kolegici Baradić da laže. A kada već zloupotrebljavate povredu Poslovnika koristite, zašto onda umjesto da nju pozovete da pročita, da se educira, zašto ne kažete što ste konkretno rekli i ispravite u tom njenom netočnom navodu ili kako vi kažete „laži“.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Dobivate opomenu zbog repliciranja.
Iako da treba naglasiti kolegica Borić da malo ste digli temperaturu sa izričajem, tako da treba povesti brigu o tome ako ne želimo da ova rasprava eskalira, ode u nekom neželjenom pravcu.
Za repliku se, a imamo odgovor na repliku. Koja je ovo? Druga opomena mislim da je kolegica Maduna. Prva opomena? O.k.
Odgovor na repliku kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Penava.
Dakle, možda samo mala digresija. Kolegicu Borić je jako uznemirilo što su mladi išli na svetu misu kod salezijanaca nedjeljom i tu je ona pisala na Facebooku da je jako uznemirena kad vidi koliko mladih ide u crkvu na Svetu misu. Ali ne mora vas to zabrinjavati, jer na primjer Jagić koji je njima PR, glavni opinion maker je na Tweeteru, na X-u, na status jednog čovjeka koji velikih problema ima sam sa sobom, kako su ljevičari, partizani, komunisti ubile najviše katoličkih svećenika.
I čovjek je napisao citiram ta dobra stara vremena. Poslije je lagao da je to performans. Pazite njima je uvijek performans kad ih se ulovi sa prstom u pekmezu, onda je uvijek to je umjetnost, to je izričaj. A zamislite da je netko sa desnice rekao ta dobra stara vremena na primjer kad se ubijalo ove ili one? Pa razapeli bi nas, medijski bi nas uništili. I to je jedina istina. To je njihov narativ, to je njihova politička agenda, oni zato postoje da uništavaju kršćanske trajne vrijednosti …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… i očigledno da si uzmu šta si mogu uzeti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javila kolegica Draženka Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Doista mi je žao i imam potrebu se čak ispričati državnom odvjetniku kuda je otišla ova diskusija kojoj morate svjedočiti. Ali ne mogu odustati da ne kažem da mi je strašno da zastupnik Miletić u pravedničkoj egzaltaciji, enormnoj kršćanskoj ljubavi najplemenitiji ljudski čin usvajanje djeteta denuncira ovdje kao kupovinu djeteta tim više i pogotovo s obzirom na to da u njegovom klubu sjedi čovjek za čije smo se pravo svi u ovom Saboru glasno, jasno zauzeli i kojeg smo podržali u svim njegovim nastojanjima i naravno uvijek ćemo bez obzira jesmo li kršćani ili ateisti.
I još nešto, ja daljnja ova imputiranja udrugama koje idu ka tome da su novci nešto nestali ja nikada neću preuzeti na taj način da ovaj slučaj pedofilije povezujem sa bilo kim.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na … pardon, imamo povredu Poslovnika, kolegica Sanda Livia Maduna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče, povrijeda 238.
Ja se na ovo moram osvrnuti. U najmanju ruku mi je licemjerno ovo što je upravo kolegica Polović kazala. Naime, ispričala se glavnom državnom odvjetniku g. Turudiću za ovu raspravu, a ja vas pitam, kome ćete se ispričati za ponedjeljak, za aktualac i za raspravu od gotovo, pa iviše od 12 sati kada ste nas vraćali uporno i konstantno u prošlost i govorili o pokliču „Za dom spremni“?
.../Upadica: Vrijeme./... Kome ćete se ispričati?
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Dobivate drugu opomenu zbog repliciranja umjesto povrede Poslovnika i dugujemo odgovor na repliku, kolega Miletiću, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam g. Penava. Dakle vrlo jasno. Opet mi, vidite, to je njihova agenda, stavljaju vam u usta nešto što vi nikad niste rekli. Dakle i uporni su u tome, u svojim manipuliranjima. Dakle, nitko od nas nema protiv, dapače, ništa, bilo koje djece na ovom svijetu, djecu treba štititi, a svake manijake bilo koje vrste osuditi na doživotnu robiju. Ja sam uvijek tu bio jasan i sve sam jasno zagovarao, ali činjenica je da oko Konga je prekršeno niz zakona, niz zakona, činjenica da dolje su se ljudi pobunili, da dolje je sve izašlo van, poslije se zataškalo, u kojeg razloga, ja ne znam, slažem se da djecu treba sačuvati, a jednom će isplivati cijela istina van. Ja kolegama iz Možemo! mogu reći da nikad nisam pisao si pripremu kao oni, uvijek je li, što dobivaju što će čitati, kako će odgovarati, kako, šta i to je ono moje, kolega Marine, ja uvijek govorim iz srca, ja znam što ću reći, ja sam pripremljen za rasprave, ali dolazim i govorim iz srca, nemam gazde, nemam nekog iznad sebe tko mi imputira i govori mi kako moram govoriti ovdje u HS-u.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Prelazimo na pojedinačnu raspravu i na redu nam je Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče HS-a.
A evo ja neću kao kolege sa ljevice govoriti da li i kako se tko pod pauzom gleda u ogledalo jer po toj temi se samo sjećam dijela iz djetinjstva animiranoga crtanoga kad je jedna gospođa stajala pred ogledalom i govorila ogledalce, ogledalce moje, najljepši na svijetu, tko je?
Ali, s druge strane govorili su o dojmu zato što nisu govorili o izvješću, a reći ću kasnije zašto nisu govorili o izvješću. E sad, pričaju o dojmu i ako pogledamo zadnja dva i po' mjeseca, upravo oni koji su stvarali dojam rascjepa hrvatskoga društva, polarizaciju, ideološku isključivost, ustašizaciju Hrvatske, dakle jedini politički dio zadnja dva mjeseca njihov je bilo stvaranje dojma podjele društva.
To su radili i prije toga, prije parlamentarnih izbora. Sjetimo se Covid krize, stvarao se dojam 400 tisuća nezaposlenih. Kada je Vlada RH krenula sa mjerama zaštite poduzetništva, gospodarstva, radnih mjesta, govorilo se da će biti apsolutna katastrofa, kada smo uveli mjere zaštite prehrambenih proizvoda, stvaranje dojma da će biti nestašice. Dakle uvijek stvaranje dojma anti nečega što je vezano za političku stabilnost, za političku sigurnost, za napredak RH.
I onda oni nastavljaju u tom svom smjeru iako su im građani dali ocjenu za taj njihov dojam na parlamentarnim izborima i na svim drugim praktički izborima jer vidimo da nijedne nisu dobili, nastavljaju i dalje s tim dojmom, pa sada stvaraju dojam, kaže, prvo je bilo, sjećamo se kod izbora glavnog državnog odvjetnika, d, d, d, d, to, to, to, to i to, tjednima, danima, mjesecima, sada dobijemo izvješće, vidimo da ono što se u to vrijeme govorili, više ne postoji.
Sjetimo se samo njihove brige o namještenicima, o zapisničarima, o vježbenicima, o službenicima, o materijalnim mogućnosti rada i kada smo mi kao HDZ i tada govorili, je, svjesni smo situacije, ali kao odgovorna Vlada radimo na tome, očekujemo u 9. mjesecu to, u 12. mj. to, sljedeće godine to, danas kada je to u izvješću pred svima nama, muk, tišina.
Nema više brige o plaćama, o osnovici plaće, nema više brige o gdje i u kojim uvjetima se radi, nema više brige što se radi trg pravde, itd., itd. Dakle vidimo da je već tada briga o djelatnicima u pravosuđu bila čista populistička mjera, kao i u svemu drugome što rade. To je bilo stvaranje dojma.
Onda je bilo stvaranje dojma, borba protiv korupcije. Glavni državni odvjetnik je nečiji dečko, neće se boriti, neće hapsiti njihove, itd. i onda kada vidimo, ne znam da li zahvaljujući novom glavnom državnom odvjetniku ili DORH-u i USKOK-u u cijelosti, u zadnjih godinu dana da ne postoji da li je netko član Vlade, da li je netko saborski zastupnik, i by the way, pa vi imate saborske zastupnike koji ovdje sjede, a da su pod istragama pa to ne naglašavate nego spominjete neke Barbariće i neke od prije, kada vidimo da li je netko župan, gradonačelnik, načelnik ili član vladajuće većine, vladajuće stranke i da se privodi ukoliko postoje osnovane sumnje, e onda više nema toga dojma nego se stvara dojam kada se uhiti netko tko je vezan uz vas, da je onda tajming.
E pa se onda i danas čulo da je glavni državni odvjetnik pred izbore u Zagrebu, pred parlamentarne izbore, itd. Dakle mi smo bili u superizbornoj godini gdje smo imali četvoro izbora u godinu i po' dana i po vama je DORH i USKOK trebao 2 godine biti na jednom finom godišnjem odmoru, po mogućnosti negdje izvan RH da se ne bi stvorio dojam da se bira politički tajming.
Pa onda smo u dosadašnjim izvješćima glavnog državnog odvjetnika uvijek imali određene prigovore, i mi kao HDZ, da bi bilo dobro da upravo oni kroz svoje javne i medijske nastupe tumače određene slučajeve koji su od velikog interesa javnosti ili koji su vezani za visoku korupciju ili dio vezan ajmo reći i za državne dužnosnike. I onda kada vidimo da glavni državni odvjetnik praktički nijednom nije odbio novinare ili nijednom nije odbio tiskovnu konferenciju nego da Državno odvjetništvo RH samo od sebe projicira i napravi određene tiskovne konferencije od interesa javnosti, e onda se sada stvara dojam da je glavni državni odvjetnik političar, da se on bavi politikom, da on govori o nečemu što ne bi trebalo itd.. Pa onda imamo daljnje stvaranje dojma jučer i danas kada glavni državni odvjetnik se pozove na čl. 6. Zakona o državnom odvjetništvu gdje eksplicite piše da je zabranjeno koristiti medijske nastupe kako bi se vršio pritisak vezano za određene postupke koji su u tijeku, kako bi samo dao dodatno objašnjenje svim nama saborskim zastupnicima jer otprije smo nažalost vidjeli da je dosta saborskih zastupnika koristilo priliku vezano za godišnje izvješće kako bi reklo nešto što njega žulja ili muči ili kako bi anulirao svoga političkog protivnika i onda se stvara dojam da je glavni državni odvjetnik rekao da se ne smije vršiti pritisak na njega. Tako da vidimo jedno stvaranje dojma koje je već dugi niz mjeseci sa ljevice prisutan u Hrvatskoj, ali Bogu hvala građani su taj dojam itekako nagradili na izborima.
S druge strane danas ovdje imamo Godišnji izvještaj o radu glavnog državnog odvjetništva za 2024.g. gdje s jedne strane su pokazatelji pokazali da je zadržana i kvaliteta rada i ažurnost vezano za rješavanje predmeta i broj riješenih predmeta, smanjenje neriješenih predmeta, ali isto tako i problemi koji su vezani prije svega za kadrovsku politiku, vezano za starosnu dob državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Čuli smo da u korektnoj i dobroj suradnji sa nadležnim ministarstvom se mijenjala sistematizacija kako bi se i taj dio premostio sa većim brojem i vježbenika, ali i većim brojem natječaja. Čuli smo da ima ovaj dio sporan vezano za Državnu školu kako bi se i smanjilo vrijeme koje je potrebno da neko može postati zamjenik i da se u tom smjeru pregovara i razgovara. Čuli smo da je poboljšan materijalan i financijski dio, ali da je to još uvijek dosta daleko od onoga što bi bilo zadovoljavajuće i zato osobno smatram i kao saborski zastupnik u ovome mandatu da smo danas trebali i mogli ovu raspravu usmjeriti i u tome smjeru, osim izvješća, borbe protiv korupcije i kaznenih djela, da vidimo što je ono u izvješću navedeno, a što bi trebalo popraviti, a da i mi sami sebi kažemo, okej, ako želimo promijeniti percepciju građana prema DORH-u, ako želimo da DORH bude efikasniji, samostalniji, neovisniji, kvalitetniji u svome radu, što je to što mi možemo kao saborski zastupnici, da li su to izmjene Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o USKOK-u, Zakona o, Kaznenoga zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o sudovima, ajmo vidjeti oćemo to u slijedećih 3, 6, 9 mjeseci, da li su formirane određene radne skupine, da li trebamo pristupiti još nekim izmjenama koje će omogućiti i lakše zapošljavanje i brže napredovanje, ali ne znam i određene uvjete rada koje će stvoriti što smo rekli isto da je jedan od smjerova u kojima se treba ići skraćivanje kaznenih postupaka, rješavanje određenih procesnih radnji kako bi se ubrzali postupci, kako bi građani doživjeli svoju pravdu u jednom realnom roku, a ne kao što smo čuli da u određenim slučajevima ne samo vezano za ratne zločine nego i u drugima osumnjičenici ili oni koji su počinili određena dijela u međuvremenu i preminu i onda oštećena strana nikad ne doživi satisfakciju. Nažalost toga nismo čuli, čuli smo i dalje vezano za određene pokliče, čuli smo i dalje vezano za osobnu difamaciju i glavnog državnog odvjetnika i njegovoga integriteta, naravno standardne napade na HDZ, vladajuću većinu koja se danas proširila i na dio oporbe koja se ne slaže, tako da nažalost govori koji su ideološka isključivost i govori koji ne pridonose razvoju i napretku Hrvatske i društva, pravosuđe i borbe protiv korupcije i dalje se nastavljaju od strane ljevice. Ja sam osobno svjedočio i vjerovao da ćemo s tim završiti u ponedjeljak na aktualnom prijepodnevu, ali očito da ovi podaci iz današnjega izvješća koji su više pozitivni nego negativni nekima ne odgovaraju, pa zato pričaju o dojmu, a ne o izvješću.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Mažar.
Kolega Sanader nazdravlje.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Točni Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Kolega, povrijeđen je čl. 238., vrijeđanje, pa ja bi rekao zdravog razuma ili samog sebe kad vas je ovako lijepo slušat, ja se ispričavam što sam vam se morao javit, mislio sam da će bit malo stručnija rasprava vezana uz ovo izvješće, ali krenuli ste nabrajat što ste sve željeli, koje sve prijedloge ste željeli čut od SDP-a pretpostavljam, pa jel mi možete nabrojit 5 stvari koje smo predložili u zadnjih 10.g., a da ste ih vi prihvatili, eto hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kolega Restović, kako je bilo riječ o repliciranju umjesto povrede Poslovnika dobivate prvu opomenu i prelazimo na slijedeću repliku, kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolega Mažar, evo jako ste lijepo percipirali i cijelu današnju raspravu i bitne elemente izvješća i ono što je trebalo radi građana i ponavljati koliko je sredstava i rada uloženo u zadnjih godinu dana da se poboljšaju uvjeti i rad državnog odvjetništva, a na korist svih građana kako bi se ubrzao, ubrzalo rješavanje svih kaznenih postupaka, međutim evo nažalost sve se svelo na ovo što ste sami primijetili, stvaranje dojma.
Kada u novinama izađu neke afere i naslovi o mogućim aferama u HDZ-u onda se 3 dana o tome raspravlja u HS i stvara se dojam da je cijeli HDZ koruptivan, međutim kada se pojave u medijima naslovi vezano za ljevicu, konkretno stranku Možemo! onda se pokušava stvoriti dojam da je to nešto nebitno, da je to samo neki članak u novinama.
U ranijim replikama glavnom državnom odvjetniku …

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice Blažanović, pa dobro nešto s čim se mi uvijek borimo je stvaranje toga dojma ali HDZ je vrlo principijelan u tome da uvijek štitimo s jedne strane Ustav, zakone i neovisnost i samostalnost institucija. Tako je bilo i kada smo uveli za razliku od vladavine SDP-a da se glavni državni odvjetnik bira putem natječaja, da se svi kandidati pozivaju na odbore i da se dakle onda donosi odluka tko i kako će postati glavni državni odvjetnik.
S druge strane, dobro ste isto detektirali u prijašnjim priopćenjima oporba je govorila i vezano za nedostatna sredstva od smjera države prema DORH-u i USKOK-u. U ovom priopćenju vidimo ne samo da su sredstva bila dostatna nego da je dio i vraćen i da u biti je i tu napravljen jedan iskorak. Ovo ne govorim na način da je eventualno dosta ili da se hvalimo sa time, ali činjenica je da i u tom dijelu je napravljen napredak, da onoliko koliko je potrebno država obezbijedi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa poštovani kolega Mažar vi ste i sami u svom govoru istaknuli koliko je Izvješće glavnog državnog odvjetnika sveobuhvatno, kvalitetno i koliko ustvari sadrži pozitivne pokazatelje praktički u svim segmentima, od povećanog broja riješenih predmeta, od povećane učinkovitosti čak i financijski pokazatelji su kudikamo bolji, kriteriji praktički jednaki za sve. I na temelju svega toga moj dojam, stalno govorim o dojmovima, ne znam da li ćete se složit vi sa mojim dojmom je taj da crvena koalicija ne bi prihvatila to izvješće ni kada bi ti pokazatelji bili još 5 puta bolji. Oni to jednostavno ne bi nikada prihvatili iz samo jednog jedinog razloga, a to je zato što je glav… gospodin glavni državni odvjetnik hrvatski dragovoljac, hrvatski branitelj i kao takav kako oni to kažu, kako oni to nazivaju nije njihov dečko.
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Pa kolega Šašlin da dobro ste detektirali vezano za izvješće, čak i ja sad moram pazit kako ću vam odgovoriti jer ako pričamo o podacima iz izvješća ispast će da branimo glavnog državnog odvjetnika i da je on dobar i da je naš dečko. Dakle, sad smo i mi dovedeni u situaciju ne smiješ govorit ono što piše jer će se napraviti dojam kako mi branimo glavnog državnog odvjetnika.
Činjenica je da svake godine raspravljamo o godišnjim izvješćima ovdje u Hrvatskom saboru i da se pozivamo na to izvješće, da gledamo što je napravljeno u međuvremenu dobro, a što napravljeno lošije. Vrlo dobro ste ustvrdili, nikad njih nije zanimalo ni izvješće, ni brojevi, ni briga o ljudima koji rade tamo. Njih je zanimalo samo nešto sasvim drugo, ali dobro kažem izbori su iza nas na nama je da nastavimo raditi, da jačamo samostalne neovisne institucije i da slijedeće izvješće još bude kvalitetnije ili naravno onda isto glasamo da li će se nastaviti raditi u dobrom smjeru ili neće, dakle …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… nije ni glavni državni odvjetnik nezamjenjiv.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika, kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Mažar govorili ste o dojmu i percepciji o čemu govorimo gotovo čitav dan. Očekivali smo da kad se poziva državni odvjetnik u Hrvatski sabor da ćemo nazočiti jednoj ajmo reći verbalnoj aktivnosti, da ćemo imati nekakvo verbalno hrvanje koje će biti po nekakvim pravilima, nekakav grčko-rimski stil. Ovo čemu danas nazočimo ovo je obična kafans… kavanska ovaj makljaža i to u redovima oporbe. Ja ne znam što bi državni odvjetnik trebao misliti o nama saborskim zastupnicima. Toliko ga se proziva da ne želi dolaziti u Hrvatski sabor, čovjek dođe, sluša ovo što imamo odslušati ovdje sa lijeve strane i to u oporbenim redovima. Na nama je da samo sjedimo i gledamo, možemo naručit kokice i uživat u ovome što oni rade ne, jer jednostavno hrvatski građani imaju priliku vidjeti kakvu oporbu mi imamo. Baš njih briga da li je riješeno 140 tisuća predmeta ili 17, ne interesira ih uopće. Došli su uvrijediti državnog odvjetnika, etiketirati zajedno i sve nas sa njima …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i sebe proglasiti nekakvim najpametnijim zastupnicima …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… koje je Hrvatska ikada vidjela.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani kolega Borić, da kasnije ćemo se svi zajedno zapitati kada budemo gledali opet ankete na televizijama zašto Hrvatski sabor dobije najnižu ocjenu u anketama vezano za hrvatske građane i uvijek ćemo misliti da je netko drugi kriv, a ne mi koji ovdje govorimo i pričamo o različitim temama.
Nije izvješće glavnog državnog odvjetnika jedino gdje se oporba tako ponaša, nažalost to je pošta… postala ja bih rekao pravilo u ponašanju. Meni je jedino žao, ali možda dobro i to je tako da od ponedjeljka prije, prije 2 dana kada smo bili cijeli dan 80 godina u prošlosti u '45. do danas se malo napredovalo pa se ipak došlo do ogledala u wc-u i danas smo pričali više o ogledalu u wc-u, njihovim međusobnim dojmovima tko je koliko strašan ili tko je koliko kome lijep, ali dobro.
Vidjet ćemo šta će biti sljedeći tjedan.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ivo Zelić, izvolite.

Zelić, Ivo (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege, pa evo slušajući sve ove govore, primjedbe, optužbe kako u ponedjeljak tako i danas i zaista ne mogu vjerovati da evo nakon mojih 32 godine rada u jedinici lokalnoj samoupravi kao načelnik da postoje samo slobode govora i ostale slobode, a da nema odgovornosti. Prava demokracija je da odgovornost ide uz slobodu ili sloboda uz odgovornost. Jedino je to što može opravdati cjelokupni naš rad.
Sva izvješća sadržavaju brojeve, pa tako i današnje izvješće jer svi mi koji smo dosad govorili o brojkama one iznose da su ovo dobro, dobro izvješće, dobar napredak, a o percepciji se može i o pojedinačnim slučajevima …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… govorit na različite načine.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani kolega Zelić, pa ja vjerujem da vi kao jedan od najdugovječnijih načelnika u slobodnoj i samostalnoj RH ste to povjerenje dobili mnogo puta upravo zato što ste pružili i slobodu govora, što ste pružili, naravno, sve demokratske razine koje su potrebne i razumijem kada iz male općine iz koje dolazite na istoku Hrvatske, dođete u najviši dom predstavnički gdje je zakonodavna vlast da se nekad osjećate ovako kako se osjećate, ali vjerujem da je na nama svima da, ne samo ovo Izvješće nego i sve drugo što ćemo raspravljati, gledamo na temelju činjenica, na temelju brojki i kao analizirajući i kroz svoju pojedinačnu raspravu uočimo ono što je napravljeno u međuvremenu i uočimo ono što je potrebno da se popravi, a na nama je da onda svojim radom sljedeće izvješće bude još bolje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika, kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem i ispričavam se unaprijed što ću izaći iz teme kao i mnogi danas. Vi kažete da se protivite podjelama, g. Mažar, a opet danas za cijelu situaciju u društvu krivite samo oporbu i to mnogo puta isključivo Možemo!, koje čak nekad i opisujete kao ekstremističkom strankom, iako smo izabrani legitimni predstavnici u HS-u.
Ja mislim da neovisno o tome o kojoj se stranci rade, ovakve rasprave koje smo vidjeli danas u ovom drugom dijelu dana, stvaraju jedan dojam, ne samo huškanja nego potpune isključivosti i netrpeljivosti prema strankama drugog političkog spektra.
Dakle bilo desnice, bilo ljevice i moram reći da me izuzetno brine takva kultura u Saboru koju već vidimo jako, jako dugo vremena i ne brine me samo za nas, nego zapravo me brine ta kultura potpune isključivosti koja se onda prenosi na naše građane, koja se prenosi na našu djecu u školama, koje …
.../Upadica: Vrijeme./... se prenosi na društvo općenito i vi kao stranka isto tako imate zato …
.../Upadica: Hvala vam./... političku odgovornost i što možete učiniti …
.../Upadica: Odgovor na repliku, kolega Mažar./... kao najveća stranka trenutno u Saboru oko toga?

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući. Pa kolegice Miloš, ja nisam nigdje upotrijebio riječ Možemo!, ali dobro, očito ste se prepoznali iz nekoga razloga …
.../Upadica se ne čuje./...
Ako pogledate cijelo ljeto, vidjet ćete milion natpisa koji su počeli nakon najvećega koncerta u povijesti RH koji je održan na Hipodromu i gdje je krenula priča 500 tisuća fašista, povijesnih revizionista, ustaša, do evo ga, kopitara. Pa je li to govorio HDZ, tko je to govorio? Ja ne znam tko je to govorio. Imali ste intervju predsjednika SDP-a u Večernjem listu. Pa je l' vi znate tko je uveo rečenicu „Ili mi ili oni.“? Je li to uveo Andrej Plenković ili Zoran Milanović? Mislim mi sad ovdje se pravimo k'o da smo ludi i da građani imaju amneziju. Pa pogledajte vaše govore, a pogledajte što smo mi radili, turističku sezonu, gospodarski rast, paket mjera, kreditni rejting.
To je radio HDZ zadnja dva mjeseca.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika, kolegica Anamarija Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Evo, poštovani kolega, htjela sam vas pitati o kadrovima, ali sad sam, otić ću malo i ja u drugom smjeru. Pa evo, kolega Marković, ako se ne varam, rekao je da trebamo i okrenuti drugi obraz kada se, evo, nešto tako nama spočitava.
Reći ću da je DORH jako važno. Važno je pročitati ove današnje podatke iz izvješća, kako bi se stvorio, ali i popravio dojam povjerenja naših građana u pravosuđe. Ja ću sad isto reći da i taj dojam povjerenja u pravosuđe su stvorili neki iz oporbe, isto kao i dojam o osobi glavnog državnog odvjetnika, ali primijetila sam i danas na replikama da ni u potpunosti nisu poznavali nadležnosti glavnog državnog odvjetnika, odnosno DORH-a i EPPO-a pa je bilo i pitanje glavnom državnom odvjetniku vezano uz konkretan slučaj koji vodi EPPO.
Evo, koliko je to sad sve zbrčkano …
.../Upadica: Vrijeme./... koliko je to sad prihvatljivo?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika, a prije odgovora na repliku se javila kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
238, ma mislila sam da ne odgovorim, ali ipak moram g. Mažaru, pa zapravo se slažem s vašom kolegicom, gđom Blažević da često treba okrenuti drugi obraz, znate, jer puno se stvari govori na društvenim medijima i u društvu općenito koje je sve više polarizirano, ali mi smo tu u Saboru oni koji odlučujemo što ćemo iz toga istaknuti i ja bi uvijek radije istaknula realnu argumentaciju, makar bila izuzetno kritična prema nekima, ali bez vrijeđanja i bez ad hominem pristupa i to se može napraviti ako se tako većina ljudi bude ponašala, a ne prihvaćala kulturu manjine i kulturu nasilja.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme. Hvala.
Kako je bilo riječ o replici, izričem vam prvu opomenu.
Dugujemo odgovor na repliku, kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovana kolegice Blažević, pa slažem se sa vama, dakle puno puta smo čuli maltene da se glavnog državnog odvjetnika treba privesti u HS, mislim da su oni danas ovdje u praktički najjačem sastavu kao vrh DORH-a, treći dan zaredom. Jučer sam i osobno bio na Odboru za pravosuđe koji je trajao 2 sata i nažalost nije se puno razlikovao od današnje rasprave gdje više od sat vremena je bilo priča o uređivačkoj politici ili tko je sve u uređivačkom odboru časopisa unutar DORH-a, ne podcjenjujući time ni uređivački odbor ni časopis, ali onda se i mi čudimo kao zastupnici kad nam dođe glavni državni odvjetnik gdje imamo priliku postaviti sva pitanja vezano za DORH, USKOK, pravosuđe da pričamo o nečem sasvim drugome, ali izgleda da je to jednostavno tako.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika, kolega Denis Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala.
Pa evo zapravo već 3 dana se grizem u sebi, pokušavam ne reagirat na ove optužbe koje dolaze sa lijeve strane, znači da smo mi krivi za podjele. Znači mi moramo reagirati na ovo .../Govornik se ne razumije./... kaj ste vi napravili ovog ljeta, mi moramo reagirati na zloduha koje ste pustili iz, iz boce i ovo sve kaj se dešavalo zadnja 2 mjeseca.
Moram .../nerazumljivo/... još jednu stvar pošto .../nerazumljivo/... ovdje ipak ovdje glavni državni odvjetnik i danas se pričalo dosta o ubojstvu branitelja, jednog branitelja niste spomenuli, a zapovjednik je HOS-a i rođen je na današnji dan. Dakle pisalo je na Indeksu, dakle Blaž Kraljević. Zašto je on važan za cijelu ovu raspravu? .../Govornik se ne razumije./... ne spomene, ne spominje nikoga ne brani, upravo njegov primjer govori puno o promjeni pristupa HDZ-a pozdravu „Za dom spremni“. Mi danas tražimo zabranu, vi ste protiv te zabrane, a … godina ljudi koji su odbili skinuti insignije „Za dom spremni“ sa svoje odore su završili kao Blaž Kraljević to govori puno o vama. To govori o vama da vi branite „Za dom spremni“ samo kad vam je potrebno …/Upadica Penava: Vrijeme./… za dnevno političke interese i sitne interese.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani kolega dobro evo nismo imali do sada prilike se možda susresti ili vidjet pa smo možda mogli i porazgovarati o tome što smo napravili ovog ljeta. Ha, ajmo ovako, prvo je Tomašević i Možemo! napravili da su dozvolili koncert, ok dva mjeseca unazad jel zamislite da je bio u svibnju bilo bi pet miliona ljudi ovako je bilo samo pola miliona u srpnju i što je bilo? Po miliona mladih Hrvata, svih onih koji su mogli doć, pitanje još kolko miliona koji nisu mogli doć zato što su u drugim dijelovima Hrvatske ili su starije životne dobi i koji su poslije koncerta otišli kući bez ijednog najmanjeg incidenta.
Dakle, nađite mi primjere tolkog broja ljudi na jednom mjestu da prođe bez ijednog incidenta i onda će se te ljude nazivati, ne znam, ustašama, mlade koji su se rodili u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj. A HDZ naš je temelj Domovinski rat i RH i to će tako i ostat.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Imamo povredu poslovnika kolega Denis Kralj. Izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
238., ma nije problem u koncertu na koncertu je bilo puno i mojih prijatelja i niko ne spominje ovdje koncert, spominje to što ste vi pustili taj pozdrav „Za dom spremni“ u javni prostor i legalizirali ga. A ja vam danas govorim da ste imali prije 20 godina devedesetih godina kad je bio živ vaš predsjednik Franjo Tuđman sasvim drugačiji odnos prema tom pozdravu. I ovo što danas vi radite se ne bi tada dopustilo niti približno. A danas vam to treba da biste ostali vladati pa ste pustili to ne žaleći štetu koju će to uzrokovati po naše društvo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Kolega Kralj izričem vam drugu opomenu zbog repliciranje i zlouporabe poslovnika.
Za sljedeću repliku se javila kolegica Sanda Livia Maduna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem. Uvaženi zastupniče Mažar. Kolegice i kolege iz kazali ste u svojoj raspravi da kolegice i kolege iz oporbe vode brigu o djelatnicima u pravosuđu, borbi protiv korupcije, tajmingu uhićenja itd., a da zapravo govore o svom dojmu. A ja sam stekla dojam da ih zapravo ništa od toga ne zanima sudeći po aktualcu na kojemu su sav fokus stavili na podjele i poklič ZDS, a upravo tu temu evo i potencira i danas zastupnik Denis Kralj.
Bili su vrlo kreativni na tom aktualcu čak su izjavili da turisti ne dolaze u Hrvatsku zbog ustaša. Možete li vi iz svega toga zaključiti da zapravo Hrvatska ide u jednom dobrom smjeru i da hrvatska Vlada radi svoj posao kao i DORH s obzirom da je glavna tema na aktualcu bio ZDS i apsolutno …/Upadica Penava: Vrijeme./… sav fokus je bio na tome umjesto na tome …/Upadica Penava: Hvala./… umjesto na sugestijama ministrima. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Poštovana kolegice Maduna, a stanovništvo odnosno građani RH koji su pristupili parlamentarnim izborima obnovili su povjerenje u HDZ treći put, povijesni treći put i gdje je HDZ sa koalicijskim partnerima stvorila i ovu Vladu koja trenutno obnaša dužnost. To povjerenje smo dobili da bi jačali standard života građana, da bi nastavili u smjeru gospodarskoga rasta, da bi povećali plaće i mirovine, da bi se borili za najugroženije dijelove hrvatskoga stanovništva i da bi stvarali Hrvatsku da i dalje bude sigurna i stabilna. To je naš zadatak, njima polažemo račune i za sve ono što bude potrebno ćemo opet izaći na izbore.
S druge strane dobro ste zaključili, neki su ostali u '45., ali dobro to je očito njihov izbor da tamo budu mi se na to nećemo pecat.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme. Hvala.
Sljedeća replika kolegica Ivana Ribarić Majanović. Izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Zahvaljujem. Kolega Mažar puno ste spominjali dojam i stvaranje percepcije pa dopustite kratki citat vezan baš uz to „Vladajuća klasa putem sredstava masovnog komuniciranja upravo želi da masama priopćava samo one informacije koje su s njene točke gledišta poželjne radi lakšeg upokoravanja, eksploatacije itd. jer će mase pod tim utjecajem pružiti manji otpor.“, pretpostavljam da prepoznajete citat Andrej Plenković maturalni rad stranica deset. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovana kolegice samo nisam shvatio što je ovo uopće ovo da li pitanje replike ili što je vezano za ovu temu. Ono što ja znam da živim u RH gdje su mediji slobodni, gdje svaki dan mogu pogledati vezano kritike da li za predsjednika Vlade, da li vezano za ministre, da li vezano za HDZ, da li za Domovinski pokret, evo predsjedavajući je tu i Bogu hvala da je tako, Bogu hvala da je tako.
Ja razumijem da stranke sa ljevice koje su bile na vlasti 45 godina u bivšem sustavu nisu na to bile naučile u konačnici spomenuo sam i SDP kad je bio na vlasti je birao glavnog državnog odvjetnika tako što je predsjednik Vlade došao u Sabor i reko bit će taj i taj i njima je to bilo ok, tako da ja razumijem te naše razlike, ali živimo u demokraciji, živjet ćemo i dalje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući. Kolega Mažar u svom pojedinačnoj raspravi ste govorili o medijskim nastupima glavnog državnog odvjetnika, moram vas pitati kako tumačite nastup glavnog državnog odvjetnika u kojoj najavljuje da osjeća predaju Hrvoja Petrača i pogodi u dan, u dan pogodi kada će se ta predaja dogoditi, a potom niječe da je ili on ili netko iz njegovog ureda imao ikakve komunikacije sa dotičnim. Imamo li mi u ovom slučaju možda vidovitog državnog odvjetnika ili, ili je moguće da je upravo radi takvih kontradiktornih iskaza koje, koje redovito državni odvjetnik radi da upravo se zato stvara dojam da on ne radi sve kako bi trebao raditi i da mu se ne može vjerovati. Što mislite o tome?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo kolega Živković, pa moram priznati nisam gledao tu tiskovnu konferenciju pa na bih mogao komentirati, a i ne bih si dozvolio da uz ovdje živućega glavnog državnog odvjetnika ulazim u njegovu glavu i govorim što je on mislio. Vjerujem da će vam on to sigurno odgovoriti, ali sam vidio i čitao neke druge medijske natpise prije ovoga koncerta na ljeto što vidimo da ljeto jako svrbi neke ovaj gdje se najavljivalo desetine mrtvih. Licitiralo se sa brojem mrtvih, pa ne znam evo možda možete vi meni odgovoriti što ste vi pod tim mislili i kako ste se osjećali kad ste vidli da je prošlo sve u najboljem redu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika, kolegica Sanja Bježančević, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega Mažar ovo vaše okretanje teza je maestralno moram priznati. Koliko ste vi vremena u vašem govoru potrošili na opoziciju, a koliko na temu koju danas raspravljamo? Samo to se zapitajte.
Meni je jasno da je kod vas to tako odavno. To je jednostavno nešto što HDZ radi. Međutim, vjerojatno pretpostavljam je to u svrhu tog nekog dojma kojim želite stvoriti savršenu sliku o rehabilitiranom HDZ-u. Neću reći zbog čega rehabilitiranom. Međutim, to je dakle standardni obrazac ponašanja u HDZ-u. Jedini tko je promijenio obrazac ponašanja u HDZ je premijer Plenković. Znate zašto? Od kako imamo državnog odvjetnika koji sjedi ovdje imenom i prezimenom premijer više nije bijesan kada uhićuju ljude oko njega ili njemu bliske ljude.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite, a oprostite, oprostite kolega Mažar imamo povredu Poslovnika.
Kole…

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo.
Povrijeđen je Članak 238., pa evo kolege iz oporbe stalno pokušaju lažima i podmetanjima umanjiti ono što radi Vlada RH na čelu premijerom Andrejom Plenkovićem. Međutim, građani su već tri mandata uzastopce uvidjeli razliku i dok vi napadate Vlada RH će nastaviti i dalje graditi i raditi, a vi nastavljajte dalje izmišljati, a mi ćemo donositi rezultate i nećemo trošiti vrijeme, dakle …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… na vaše neistine …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… nego na rad i posao zbog kojeg smo ovdje.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kolegice Salopek dobivate opomenu zbog repliciranja.
Kolega Mažar izvolite odgovor na repliku.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Kolegice Bježančević evo vi ste cijelu repliku potrošili za nas i meni to ne smeta i dapače ja uvijek volim kad vi pričate o nama jer se tu vidi ta razlika.
S druge strane ne znam da li ste bili kad smo u ime kluba danas govorili, ne znam da li ste pratili Odbor za pravosuđe, Odbor za zakonodavstvo, da li ste i poslušali cijelu moju pojedinačnu raspravu. Vjerujem da sam se dosta toga dotakao vezano za samo godišnje izvješće ali dobro ne mislim se opravdavat.
S druge strane vi pitate koliko mi potrošimo vremena vezano za vas, a vi ste u ponedjeljak potrošili cijeli dan i cijelu hrvatsku javnost vezano za '45. i „Za dom spremni“. Sve ministre ste imali tu, predsjednika Vlade ste imali tu mogli ste bilo koje pitanje od interesa građana inflacija, mirovine, situacija sigurnost, ništa, ništa. I ok, mi vama to ne predbacujemo to je vaš izbor, ali ću sa zadovoljstvom sada slušati …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… evo upravo vašu raspravu koja će …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… 5 minuta biti samo o izvješću.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kolegica Sanja Bježančević, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
S obzirom da govorim nakon kolege pa ću iskoristit zapravo prvu rečenicu samo da mu kratko odgovorim na ovo što je zadnje rekao. Mi smo jedan dan potrošili na '45. zbog nečega što je loše u društvu i za društvo, a vi 30 godina gradite priču na '45-toj.
Naime, ja neću danas govoriti o brojkama i o statistici, govorit ću o onome što sam ranije spomenula, dakle o odnosu glavnog državnog odvjetnika prema javnosti ali i prema novinarima odnosno medijima koji su u demokratskim društvima ili bi u demokratskim društvima trebali biti glas javnosti ali i korektiv.
Naime, demokratski sustav ne može funkcionirati ako institucije vlasti, a posebno pravosuđe zatvaraju vrata pred medijima i proglašavaju svaki kritički tekst prijetnjom. Nažalost, to se događa u Hrvatskoj i to nije dojam, to nije stvaranje dojma to je stvarnost. Vidjeli smo kako je glavni državni odvjetnik, glavni državni odvjetnik izgubio strpljenje kad ga se u saboru pitalo o lex AP-u i novinarskim slobodama, vidjeli smo kako se javne izjave svode na optuživanje novinara za neautentičnost njihovih izbora ili za neovla… izvora ili za neovlašteno curenje informacija, a ne kako bi se građanima objasnilo zašto je nešto od javnog interesa. Čuli smo i one neke famozne izjave poput kakve veze tu ima javni interes kada se govori o informacijama koje se tiču milijuna kuna javnog novca ili je to ipak samo dojam.
Podsjetit ću također na prvi slučaj primjene lex AP-a pokrenut zbog objave u medijima. Umjesto da javni interes bude zaštita za novinare mi imamo situaciju u kojoj novinari i dalje mogu biti pozivani na obavijesne razgovore iako samo rade svoj posao. Ako glavni državni odvjetnik u javnim nastupima stalno preispituje, a ponekad i kriminalizira objavu informacija od javnog interesa onda se šalje jasna poruka. Nije važno što javnost ima pravo znati, važno je da institucija kontrolira protok informacija.
Naravno, tu su i dalje česte SLAPP tužbe, tužbe kojima se zastrašuju i financijski iscrpljuju novinari. Umjesto da DORH jasno zauzme stav protiv takve zloupotrebe sudova mi imamo glavnog državnog odvjetnika koji sam koristi takve tužbe protiv novinara. Podsjetit ću ranije spomenut spor s 24 sata, ja ću spomenuti onaj sa Novim listom samo zato što se novinar usudio napisati kolumnu u kojoj kritizira glavnog državnog odvjetnika. Ne samo da su kažnjeni, dakle medij i novinar nego je članak izbrisan s fotografijama i komentarima. Dakle, ne samo financijska kazna nego i cenzura javnog prostora. Radilo se naime o vrijednosnom sudu o komentaru što bi trebala biti srž slobode medija.
Ako je tadašnji sudac Turudić smatrajući da novinari ne smiju tako pisati, koristio sud da ih ušutka, što onda možemo u budućnosti očekivati. Poruka je poprilično jasna, pišite samo ono što odgovara mojoj slici inače će vas sustav kazniti, tako to u Hrvatskoj izgleda.
Dok se novinari zastrašuju paralelno unutar državnog odvjetništva događa se nešto podjednako zabrinjavajuće, a to je odljev kadrova, zamjenika, službenika, stručnog osoblja, neki odlaze naravno zbog niskih plaća i preopterećenosti, međutim neki odlaze jer nemaju povjerenja u vodstvo. Dolaskom g. Turudića na čelo DORH-a dio kadra nije želio ostati u sustavu, to je politička činjenica, ali i ozbiljan signal nepovjerenja. Ako oni koji su u sustavu ne vjeruju svome šefu, kako će onda građani vjerovati. Oslabljeni kadrovi naravno znače sporije postupke, kašnjenja, neriješene slučajeve i to je ono što zapravo direktno pogađa građane. Međutim problem nije samo u jednom zakonu, u jednoj izjavi, problem je u obrascu ponašanja, gušenje novinarskih sloboda kroz lex AP i prijetnje kaznenim postupcima, financijsko iscrpljivanje medija kroz slapp tužbe, osobni obračuni s novinarima, kao što je bio slučaj s Novim listom i odljev ljudi iz sustava. Sve to stvara zapravo atmosferu straha i nepovjerenja, a to nije atmosfera u kojoj može rasti povjerenje u pravosuđe, niti u rad glavnog državnog odvjetnika i tu zapravo dolazimo do onog ključnog pitanja, zašto je upravo Ivan Turudić imenovan na čelo DORH-a, a odgovor je jednostavan, zato što to odgovara HDZ-u. Jer znamo svi, Turudić je HDZ-ov izbor, njegov odnos prema javnosti i novinarima je preslika u odnosu premijera Plenkovića prema istima, bahatost, netransparentnost, stalna potreba da se informacije kontroliraju, a ne da se omogući istina.
Premijer Plenković je stvorio politički sustav u kojem je svaka kritika zapravo okarakterizirana kao napad na državu, a glavni državni odvjetnik stvara sustav u kojem je svaka novinarska informacija proglašena kaznenim dijelom. Plenković vrijeđa novinare nazivajući ih političkim aktivistima, glavni državni odvjetnik prijeti postupcima. Obojica zapravo žele da se ne propituje njihova moć, pokazuju istu bahatost i isti prijezir prema demokraciji, međutim ta bahatost, samo za malu napomenu, nije hrabrost, ona je samo maska slabosti. Ono što vidimo i kod glavnog državnog odvjetnika, ali i kod premijera Plenkovića to je strah od pitanja, strah od istine i strah od slobodnih medija i zato nije slučajno da je upravo Plenković progurao Turudića na ovu funkciju jer oni savršeno funkcioniraju kao par, jedan kontrolira političku scenu, drugi pravosudnu, a zapravo predstavljaju samo opasnost za medije i za demokratske standarde u našoj zemlji. I HDZ i glavni državni odvjetnik pokazuju istu logiku, logiku moći bez odgovornosti i ako dopustimo da se ovakav odnos prema medijima normalizira, ako dopustimo da odljev kadrova u sustavu i u rješavanje povjerenja u institucije postanu novo normalno onda ćemo izgubiti i ovo malo demokratske supstance koju u zemlji imamo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Bježančević.
Za repliku se javila kolegica Sanda Livia Maduna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice Bježančević, govorili ste u svojoj raspravi o odnosu glavnog državno odvjetnika g. Turudića prema novinarima, a zar će valjda vas pitati koja će mu retorika bit, koji će mu bit stil i kako će se ophodit prema novinarima. Pa to je njegova stvar, njegova osobna stvar i njegov problem. Vi u SDP-u postali ste poznati po tome da konstantno vodite tuđu brigu, dajte se vi bavite sobom, očigledno je da vam to treba, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Poštovana kolegice, meni je drago da ste vi nakon godinu i pol dana ponavljanja jedne te iste rečenice o skupljanju potpisa u Osječko-baranjskoj županiji dobili novo zaduženje i novu rečenicu koju trebate ponavljati, ali nadam se da će vam netko u stranci objasniti što ste upravo izgovorili.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Povreda…
Kolegice Maduna, bit će, samo da upozorim, biti će vam treća opomena.
…/Upadica se ne razumije./…
Okej, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Povreda 238..
Kolegice Bježančević, pa nismo mi ti koji smo dobili pitanja da postavimo u ponedjeljak, nego vi na, na aktualcu.
A druga stvar, ja barem imam od koga gledati i učiti i poslušati i čuti nešto pametno za razliku od vas i vašeg predsjednika Hajdaša Dončića koji za svoju bivšu kolegicu kaže, želim joj političku štetu, pa kako da onda vjerujemo u vaše dobre namjere, dobre namjere, dobre inicijative i ideje, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, dobivate treću opomenu zbog repliciranja i stoga gubite pravo javljanja više po ovoj točki.
Za slijedeću repliku se javila kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice Bježančević, priznali ste na što ste potrošili cijeli dan i aktualno prijepodne. Istina, imali ste pravo na 9 pitanja i svih 9 pitanja ste vezali na pozdrav onako kako ga vi nazivate tzv. ustaški pozdrav. Znači li to nakon dva mjeseca kad ste imali pravo postavljati pitanja, a ništa drugo niste smislili pametnije, da je to jedini problem u RH, znači li to da ova Vlada zaista radi dobro, da RH ide u dobrom smjeru, da je sve u najboljem redu i kad je u pitanju i gospodarstvo i poljoprivreda i povlačenje sredstava i stanje kod umirovljenika i socijalno ugroženih i ostalo, da li ste time želili nama i javnosti to poručiti?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice, ako vama veličanje fašizma nije problem, ja vam tu uistinu ne mogu pomoć, međutim tu ću stati s obzirom da je tema Izvješće glavnog državnog odvjetnika.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo ja ću se maknuti od ustaškog pozdrava i osvrnut ću se na vaš, na vaše izlaganje koje je govorilo o kadrovima. U DORH-u po ovom izvještaju poseban problem su dakle ljudi, DORH sam priznaje je li da kadrovi odlaze, novih nema, od 885 mjesta, samo je 69% popunjeno, a i taj broj je zapravo manji jer ih mnogo je zapravo na bolovanju ili rade negdje drugdje privremeno. U sustavu je samo 37 vježbenika, 37. Dakle ne javljaju se na natječaje, ne dolaze novi kadrovi, sustav stari, mladih nema, dakle ako se ovako nastavi, ove brojke o neriješenim predmetima neće ništa značiti jer neće imati tko raditi.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem. Točno, da, to je veliki zapravo problem u DORH-u, to je ujedno i problem, iako je danas glavni državni odvjetnik ranije rekao da nije takav problem, na Odboru za ljudska prava je, naime, rekao da je to problem. Ali, on vidi rješenje zapravo u ukidanju Državne škole za pravosudne dužnosnike, ukinut ćemo školu pa ćemo što prije .../nerazumljivo/... na tržište rada odnosno u DORH staviti ljude koji će završiti fakultete ili koji će biti podobni.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika, kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Kolegice, priznajem, govorili ste o temi, ali ste govorili netočno i kolegica Puljak se sad nadovezala u neistinama za javnost. Službeni dokument o kojem pričamo, u svim državnim odvjetništvima na kraju 2024. g. bilo je zaposleno ukupno 1991 osoba, što je 89 zaposlenika više nego u 2023. Ako uzmemo u obzir da je ovo druga godina u kojoj se povećao broj zaposlenih, možemo govoriti o pozitivnom trendu i prestanku pojačanog odljeva kadrova iz DORH-a.
U državnim odvjetništvima bilo je zaposleno 1336 službenika i namještenika, dakle 7% više u odnosu na 2023. U 2024. zaposleno je 19 državnoodvjetničkih vježbenika, a zajedno s 18 državnoodvjetničkih vježbenika, zaposlenih u 2023. u svim radi ukupno 37. Kad, da ste čitali sva izvješća vidjeli bi da 2022. je bilo 0, a sada 37. Nemojte govoriti neistine i priznajte da niste čitali.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Bježančević, Sanja (SDP)
Poštovani kolega, i vaš ministar pravosuđa, g. Habijan je nedavno izjavio da uistinu postoji problem sa kadrovima u DORH-u i da kao spasonosno rješenje vidi isto ono rješenje koje vidi glavni državni odvjetnik, to je ukidanje državne škole.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za .../nerazumljivo/... za povredu Poslovnika se javio kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući, čl. 238.
Pa da, o problemima kadrova sam govorio i ja. Ali nisam govorio neistine kao i vi, da je odljev, da odlaze, da je radi političkog pritiska, da je radi straha i ne znam čega. Sada kada sam vas i kolegicu Puljak suočio sa službenim brojkama i sa onim što se govori da je pozitivan trend, a još pitajte ministra pa bi vidjeli da ste pročitali, da je promijenjena sistematizacija i da je trenutno natječaj za 107 zamjenika. 107.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Izričem vam drugu opomenu zbog repliciranja.
A za repliku se, sljedeća je na redu kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo, hvala lijepo.
Uvažena saborska zastupnice, ja bih se također, nadovezala na kolegu Mažara gdje govorite suprotno od onoga što piše u izvješću. Rezultati rada ostvareni u 2024. g. pokazuju da su državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta na kojima su radila zalaganjem državnoodvjetničkih dužnosnika i svih drugih zaposlenika, zadržala visok stupanj ažurnosti, kvalitete i uspješnosti u radu. Međutim, vi se služite lažima i pokušajem diskreditacije. Međutim, Hrvatska se ne vodi lažima, ona se vodi isključivo radom i naravno, na svim poljima što se tiče uspješnosti i u svim područjima ove Vlade koju vodi Andrej Plenković.
Činjenice govore same, dakle da mi gradimo, radimo, a vi ste ti koji rušite. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegice Salopek.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Znači ovako bi bilo zapravo zaključak nakon vaše replike. Ono što se dogodilo u '25. i o čemu se govori u '25. vezano za DORH nećemo spominjati jer danas raspravljamo Izvješće za '24. g. To bi bila otprilike neka logika.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Povreda Poslovnika, kolegica Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo, hvala lijepo.
Ja bi, povrijeđen je 238. Dakle u izvješću su izneseni podaci na temelju kojih se može stvoriti cjelovita slika o radu državnih odvjetništava na svim razinama, pa ja smatram da u tom dijelu, ako raspravljamo o izvješću o radu državnog, glavnog državnog odvjetnika, trebamo se i držati same teme.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegice Salopek. Kako ste replicirali, moram vam izreći drugu opomenu. A sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Anita Curiš Krok. Izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Evo ja ne znam stvarno tko se danas više držao teme i tko je o čemu raspravljeno, tj. mnogo toga je rečeno, mnogo toga je ponovljeno, mnogo toga, ne znam kak bi se uopće izrazila, da l' se može uopće nazvati raspravom i da li je bilo vrijeme i mjesto da se o tome priča.
Cjelodnevno kroz raspravu slušamo neke stvari od sigurnosnih provjera, dvostrukih kriterija što se tiče DORH-a, legitimiteta, savjesnosti, nesavjesnosti, preuzimanju ili oduzimanju slučajeva, stava javnosti i cijelo vrijeme se čak i dosta vrtjelo oko tog stava javnosti jer na kraju krajeva, evo i sad smo spominjali kadrove, nitko nije previše danas pričao o tim kadrovima i o tim ljudima koji su upravo i bili ti koji su zaslužni ili nezaslužni za ovakvo izvješće, ali ljudi koji sigurno rade pošteno svoj posao, a onda opet na kraju, možda zbog toga jer evo, naš glavni državni odvjetnik ima neki stvoren dojam i oni imaju kao djelatnici možda i loš dojam.
Ono što definitivno treba voditi računa, treba voditi računa o tome da evo, mi smo spominjali ovdje i govor mržnje, ja sam i govor mržnje upravo imala i u replici državnom odvjetniku, ali danas je i kroz raspravu ti govori mržnje su otišli daleko.
Ono što sam ja u biti kad sam i pitala repliku i što sam danas željela govoriti u pojedinačnoj raspravi, a kladim se da se danas niko nije spomenul tu temu jer svi vrte oko ovih nekih kaznenih djela, ali vjerujem da niko nije od vas spomenuo kaznena djela maloljetnika koja su prema izvješću državnog odvjetnika u 2024.g. u porastu. Evo mi svakodnevno svjedočimo raznim situacijama koje nam se dešavaju u društvu, evo čitamo u portalima u Gradu Zagrebu kao što vidimo u jednom kvartu se dešavaju neke neriješene stvari, ja se nadam evo da i državno odvjetništvo u tome će naći svoje mjesto i da će zaštititi građane i da će zaštititi maloljetne osobe.
Tako da evo kad imamo izvješće moramo gledati naravno što u tom izvješću piše, a to je upravo to da nisu baš pozitivne brojke, da nisu pozitivne brojke za naše mlade, a ja vjerujem da je i nekakva stopa kriminaliteta koja se kod mladih događa je upravo i iz modela naučenog ponašanja, iz modela onoga što naši mladi svakodnevno čitaju, ono što naši mladi svakodnevno slušaju, slušaju čak i s ove pozornice iako vjerujem da nikoga od njih ne interesira što mi i na način na koji mi ovdje raspravljamo, ali to je naša sramota neka ne bude njihova.
Također ono što bi još željela istaknuti da danas također nije pronašlo mjesto i uopće se nije raspravljalo, a to su građansko procesni postupci. Danas nitko nije spomenu ovrhe, nitko nije spomenuo zemljišno-knjižne predmete, znači premete koji naši građani se svakodnevno bore sa njima, znači građanske predmete, također potrošačka prava sva ona prava koja su svakom građanu ja vjerujem da je svako od nas bio u nekakvoj takvoj situaciji i da su mu bila ugrožena, znači izvješće također postoji i za to.
Evo ja neću duljiti imala sam potrebu evo komentirati posebice ovaj kriminalitet maloljetnika, posebice ovo što se evo zadnjih dana dešava u Zagrebu, ja se stvarno nadam da će državno odvjetništvo reagirati, ali i vjerujem evo mogu reći iz stručnog aspekta da upravo ovakav način komunikacije, način komunikacije u javnom prostoru u dnevnopolitičkom prostoru sigurno ne pogoduje tome da naši mladi budu tolerantni, da naši mladi budu empatični nego upravo zato pogoduje tome da naši mlade evo nažalost ideju u nekom lošem smjeru.
Za to što i kako radi državni odvjetnik naravno evo došao je Sabor odgovara HS-u i nadamo se i ono za što se uvijek ljeva opcija bori da državno odvjetništvo bude i ono kako i stoji u zakonu, neovisno i samostalno tijelo. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Curiš Krok. Za repliku se javio kolega Josip Borić. Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Želim ovo kolegica govori o primjerima i to kako utječemo na mlade pa sam je htio pitat vezano za jedan događaj u općini u kojoj je ona načelnica, kaže ovdje na jednom portalu cirkus na tulumu SDP-a, Ranka Ostojića ugrizao stršljen, a načelnici doletila čaša u glavu. E sad, piše ovako ja čitam ovako kako piše pa sam baš mislio pitat načelnicu da li se ona ozlijedila da li je bio ozlijeđen netko drugi, je li to prijavljeno uredno policiji pa je policija postupala ili se to onako zataškalo i bili smo veseli, pijani itd., to je primjer kako treba ić prema mladima. Ako se ovo događa prvim ljudima općine pa što da onda mladi misle ne, i uvijek je kriv državni odvjetnik. Koga je ugrizao stršljen, a ko je dobio čašu u glavu evo recite mi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Pa kolega Borić evo s obzirom da je državni odvjetnik vaš dečko on će vam sigurno odgovoriti na to s obzirom da je poslao izvide po pitanju toga, po pitanju stršljenova, a pitanje kupnje glasova nije rešavao. Evo ako vas baš interesira mene je ugrizao stršljen, alergičar sam, a ono što je bitno i kažu da stršljenovi, ose i pčele ideju na ljepe i slatke stvari, a na neke bi išle samo muhe.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Irena Dragić. Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Europsko tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv bivše ministrice eu fondova i regionalnog razvoja u Vladi Andreja Plenkovića Gabrijele Žalac zbog sumnje da je oštetila državni proračun i proračun EU između ostalog i kupnjom softvera po mnogo većoj cijeni od realne. Inače radi se o osobi za koju je Andrej Plenković rekao da nitko bolje ne poznaje europske poslove od nje i da je izuzetna.
EPPO je nastavio postupak protiv Žalac unatoč tome što je USKOK zaključio da u aferi Softver nije bilo ničega spornog i ležao je taj predmet kod vas i to je onaj isti EPPO kojem vi želite oduzeti ovlasti, a da nije bilo njih vjerojatno bi Gabrijela Žalac još uvijek bila ministrica u našoj Vladi.
Među dokazima su se ponovno našle i poruke koje je Gabrijela Žalac razmjenjivala sa Josip Plesić ex Rimac nekadašnjom HDZ-ovom državnom tajnicom s kojom je bila vrlo bliska, a s kojem ste vrlo bliski bili i vi državni odvjetniče, iako to niječete. Ali vi onako s vremena na vrijeme bez da trepnete lažete.
Istražitelji su tako u mobitelu Josipe Rimac pronašli brojke poruke koje je hrvatska javnost imala prilike čitati, a jedna od njih između Josipe Rimac i Gabrijele Žalac glasila je svi su gadovi, e upravo to. Ovo svi su gadovi, e upravo to odnosi se na kolege iz HDZ-a dakle tako su one častile vas, a zatim dame dogovaraju večeru da sve onako poslože pa će oni vidjeti, to vi. Gabrijela Žalac je sa svojim prijateljima pojela više javnog novca nego što su proračuni primjerice svih udruga u kulturi protiv kojeg su se pojedini branitelji pobunili, ali riječi naravno nisu rekli o tome koliko je Gabrijela Žalac pojela. Valjda je ovom društvu postalo potpuno normalno da se pola proračuna poždere. Naravno za to je i osuđena na 7 mjeseci zatvora, dakle ovo što ja pričam nije ni malo duhovito nego je tragično.
Za većinu problema u našem društvu krivo je hrvatsko pravosuđe. Pravosuđe je stup zdravog društva koje bahato hvali ministar pravosuđa Habijan, inače čovjek koji može stati pred kamere i o bilo kojoj HDZ-ovoj i najgoroj aferi pričati kao leptirićima na livadi ponižavajući pritom sve političke protivnike.
Bahatost je karakteristika i vas državni odvjetniče koji ste bliski HDZ-u, to ste i sami rekli ali danas kažete da niste, ali kažem to vam je nevjerojatna vještina, ni da trepnete i vaš javno politički angažman protiv oporbe, ali i medija o čemu svjedoče vaši medijski istupi i o predsjedniku RH i o gradonačelniku Zagreba i o predsjedniku SDP-a su nešto što je nedopustivo za glavnog državnog odvjetnika, ali vi sebi očito možete sve dopustiti.
Svima vama mentor je naravno Andrej Plenković koji onako uvijek s visoka docira da živimo u zemlji blagostanja, da su rezultati ove Vlade fantastični ali eto mi smo nezahvalni i ne vidimo to blagostanje i njegovu briljantnost. Građani Hrvatske ne vjeruju pravosuđu i to nije percepcija, to je istina jer pravosuđe ne služi njima, ne služi pravdi koju čekaju desetljeće i više, a to ste i sami rekli koliko traju naši sudski procesi. U Hrvatskoj su vrijednosti, moramo to nažalost konstatirati potpuno okrenute. Ovdje su kriminalci ugledni građani koji razvijaju svoje poslove i biznise, a oni koji varaju državu smatraju se uspješnim ljudima, oni koji je ne prevare oni su u glavnom nesposobni jel i to je naš najveći problem. Uzmimo za primjer bivšeg ministra Beroša. To je slučaj najgoreg oblika kriminalna i korupcije i mislim da je to najgora afera u našoj državi. Čovjek se udružio s kriminalcima i pljačkao naše zdravstvo, zgrtali su pare na štetu naših bolesnih građana i izdali su državu u najranjivijem segmentu. I gdje je danas Vili Beroš inače naš kolega ovdje saborski zastupnik? Nekoliko institucija se ne može dogovoriti kod koga je on uopće zaposlen. On je zaposlen kod više njih što je pravno isto nemoguće, ali evo kod Vilija Beroša i to je moguće. Nakon što je uhvaćen na njegov račun naravno redovno sjeda i plaća, nastavit će raditi u bolnici, zarađivati kao da se ništa nije dogodilo.
I tako je to inače, nakon onih pompoznih uhićenja mi nakon nekog vremena i proteka vremena više ni ne znamo za što su ti ljudi optuženi ako je uopće i podignuta optužnica. Isto će biti i sa Berošem, radit će kao liječnik još godinama svjestan dok god je njegov slučaj u vašim rukama može dugo mirno živjeti i raditi. I to je najveća tragedija našega društva.
I da zaključim potpredsjedniče jer je državni odvjetnik otišao, ali ovo se vas tiče sabora. I da zaključim s citatom Domovinskog pokreta. „Izborom Turudića za glavnog državnog odvjetništva HDZ želi preuzeti potpunu kontrolu nad DORH-om i tako dati gorivo daljnjem funkcioniranju koruptivno klijentelističkog sustava. Ovakva kadrovska rješenja ubijaju nadu u ikakve promjene u hrvatskoj državi iz koje je u posljednjih 10 godina pobjeglo pola milijuna ljudi.“ Citat Domovinskog pokreta.
Prošlo je malo više od godinu dana od ove vaše izjave, a Domovinski pokret je sada dio vladajuće većine i zastupnik Mlinarić danas sa ove govornice slavi lik i djelo državnog odvjetnika.
Upravo takvi ljudi u politici, a i gospodin Turudić koji je sve više političar zaista ubijaju nadu u bolju Hrvatsku.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegice Dragić, nažalost imali ste jednu prigodu prije par mjeseci kao stranka po tom pitanju pa ste je propustili ali o tom potom očito.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolegice i kolege, danas raspravljamo o izvješću državnog odvjetnika, ali zapravo iza svih tablica, postotaka i brojki i sve ostale statistike koja se navodi u samome izvješću krije se jedno ključno pitanje, a to je imamo li mi instituciju koja je uistinu neovisna, vjerodostojna i u službi građana ili imamo instituciju koja je alat u rukama politike odnosno alat HDZ-a?
Krenut ću od sigurnosne provjere, niti jedan službenik u sustavu ne može radit svoj posao bez sigurnosne provjere, ona je standard, obveza, zaštitni mehanizam, ali kada je riječ o trenutnom glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću, tog mehanizma nije bilo. Ako to nije apsurd ja stvarno ne znam što jest i onda se s pravom svi pitamo zašto, što bi pokazala ta provjera, koga bi kompromitirala, kakve bi veze otkrila. To je pitanje na koje do dan danas nema odgovora. Legalno je izabran, ali je li legitiman? To je pitanje na koje građani i dalje čekaju odgovor. Došao je na tu funkciju, pa ja bi slobodno rekao kroz vrata ogromne sigurnosne rupe jer kad glavni državni odvjetnik dođe na funkciju bez elementarne provjere u sustavu onda više nije problem samo njegova vjerodostojnost nego je vjerodostojnost u pitanju cijeloga sustava. Građani imaju pravo znati tko vodi instituciju koja odlučuje o njihovim životima, a mi ovdje u saboru imamo obvezu pitati kako je moguće da se to uopće dogodilo.
I reći ću još samo jednu stvar, ako se glavni državni odvjetnik instalira bez provjere, onda je provjera prošla, ali ne u institucijama nego u Banskim dvorima i na Trgu žrtava fašizma.
Drugo je odgovornost sustava. Predugo svjedočimo obrascu kad dođe do nesreća, korupcijskih afera ili zloupotreba, sustav pronađe pojedinca, u pravilu nekog malog čovjeka i na njega prebaci svu krivnju, on prvo postaje krivac, a u konačnici postaje i žrtveni jarac. Sustav ostane netaknut, a oni koji su doista odgovorni, a to su u velikoj većini slučajeva politički moćnici, direktori državnih poduzeća, ministri, oni svi prolaze neokrznuto. DORH u tom obrascu ima ključnu ulogu jer upravo DORH odlučuje hoće li se netko procesuirati ili ne. Ako DORH ne dira velike ribe nego lovi samo one najmanje, jasno šalje poruku građanima da pravda nije jednaka za sve. To nije samo nepravda, to je udarac u povjerenje u samu ideju države i kakvu onda poruku šaljemo ljudima. Pa jednostavno, da je pravda za bogate i moćne uvijek na godišnjem odmoru jer ako se kaznena odgovornost svodi na malog čovjeka, a politički moćnici prolaze nekažnjeno onda pravda da oprostite postaje sprdnja i zato nije čudno što građani više nemaju povjerenja u pravni poredak jer pravni poredak nije samo zakon u Narodnim Novinama, to je povjerenje da zakon vrijedi jednako za sve, a mislim da bismo se svi trebali zapitati, vjeruju li ljudi danas da zakon jednako vrijedi za ministra i za radnika, za šefa državne firme i za nezaposlenog, za HDZ-ova dužnosnika i za građanina koji nije platio tri računa. Građani vide da se sustav boji velikih, mislim da smo svi toga svjesni, a hrabar je samo prema malima i zato kad čujem frazu „nitko nije iznad zakona“ ne znam uistinu jel bi se smijao ili plakao. Povjerenje građana u DORH je na povijesno niskoj razini i nemojmo se zavaravati, nije problem samo u percepciji, problem je u stvarnosti. Ako ljudi misle da je institucija zarobljena onda ona to već jest jer pravna država bez povjerenja građana ni ne postoji, a kad se uruši povjerenje u pravni poredak onda se ruši i sama ideja države.
I na kraju poštovane kolegice i kolege, ovo nisu samo tehničke pogreške, ovo nisu sporedne teme, ovo je srž samoga problema o kojem mi danas bi trebali raspravljati jer ako glavni državni odvjetnik dolazi na dužnost bez provjere, ako sustav ne prepoznaje vlastitu odgovornost i ako građani više nemaju povjerenja u pravni poredak onda je to ozbiljna kriza pravne države. Zato ne možemo i ne smijemo šutjeti, pogotovo ne u HS. Naša je dužnost ovdje u saboru jasno reći da državno odvjetništvo mora biti snažno, neovisno i vjerodostojno, a ne produžena ruka politike ili alibi za nečinjenje i dok se to ne promijeni sve brojke iz izvješća, svi grafovi i tablice ostaju samo kulisa iza koje se skriva istina, a istina je da pravna država u Hrvatskoj danas škripi i to upravo tamo gdje bi trebala biti najčvršća i zato je pitanje pred nama vrlo jednostavno, hoćemo li zatvarati i dalje oči ili ćemo otvoreno reći da je sustav zarobljen i da ga treba osloboditi? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Piližota.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Pozdravio bi i glavnog državnog odvjetnika, trenutno ga nema, pa pozdravljam njegove suradnike naravno.
Danas smo čuli već mnoga važna pitanja vezana uz samu instituciju glavnog državnog odvjetnika. Kad glavni državni odvjetnik dolazi u sabor onda zapravo sve postaje tema, a ne samo riječi iz njegovog izvješća koje je iscrpno, o kojemu sam nešto govorio i u ime kluba, a sada bi govorio o jednoj potpuno drugoj stvari koja mislim da je jako, jako važna.
Ja ću se pozabavit pitanjem od temeljne važnosti za pravni poredak naše ustavne demokracije i namjerno spominjem ove teške riječi jer mi se čini da na tom planu polako gubimo neku bitku ili smo zaboravili da se konstantno trebamo borit za demokraciju, da jedanput kad je imamo da borba nije gotova već da je ta borba permanentna. Pitanje je to koje se ne tiče pojedinca već principa, pitanje koje testira snagu naših institucija i našu predanost u borbi za vladavinu prava. Funkcija glavnog državnog odvjetnika je od neizmjerne važnosti, ali i jako velike moći i utjecaja, mislim da se oko toga svi slažu. Osoba koja stoji na čelu ja bi rekao najmoćnijeg mehanizma našeg pravosuđa, pa evo makar neko mislio drugačije, osoba koja donosi konačne odluke o podizanju optužnica u najtežim predmetima, koji se tiču korupcije na najvišim razinama i organiziranog kriminala. Isto tako, a to se često zaboravlja, glavni državni odvjetnik je na čelu tijela koje ima ključnu ulogu u zaštiti imovine RH.
Vjerujem da se svi ovdje slažemo, uključujući i g. Turudića, da takva funkcija odnosno nosilac takve moći zahtijeva apsolutno potpuno jasno i nesumnjivo povjerenje građana. I upravo zbog velike moći koju funkcija glavnog državnog odvjetnika ima ona mora biti isto toliko i transparentna. Sa povjerenjem se ne rađamo, nitko nam ga ne udjeljuje, nitko ga ne nasljeđuje i ono se ne pretpostavlja, povjerenje se gradi svojim radom, svojim ponašanjem, svojim izjavama, a demokratska društva imaju još jedan element građenja povjerenja sigurnosna provjera. Sigurnosna provjera nije nikakva kazna, sigurnosna provjera nije nikakva sumnja prema pojedincu, sigurnosna provjera je standardni, moderni i nužan postupak za sve one koji pristupaju najosjetljivijim državnim funkcijama, ona je alat, a ne cilj, ona je alat koji služi zaštiti nacionalnih interesa, zaštiti pravnog poretka, zaštiti integriteta same institucije, a konačnici zaštiti integriteta i same osobe koja tu funkciju obnaša od svih mogućih špekulacija, nagađanja, napada i nejasnoća.
I upravo zato poštovane kolegice i kolege moramo biti posebno principijelni kada se javno i nedvojbeno ukazuje na bliskost glavnog državnog odvjetnika s vladajućom političkom strankom. Ovdje ne govorim o političkim preferencijama da me se krivo ne razumije, svatko ima pravo imat političke preference, radi se o opasnosti od stvarnog ili prividnog sukoba interesa.
S obzirom da je glavni državni odvjetnik doživljen opravdano ili neopravdano, kao osoba bliska vladajućoj stranci to neizbježno baca sjenu na nepristranost cijelog državnog odvjetništva i njegovog rada. Pitam vas, kako možemo očekivat da građani vjeruju u nepristranost istrage koja se npr. tiče nekog visokog stranačkog dužnosnika, nekog recimo bivšeg ministra iz HDZ-a.
Kako možemo gradit povjerenje kada odluke koje donosi najviši tužitelj mogu bit tumačene kroz prizmu političke lojalnosti, a ne isključivo kroz prizmu dokaza i zakona. upravo iz tog razloga sigurnosna provjera je nešto što bi trebalo biti samo prvi korak prije imenovanja na ovu dužnost. Također ona mora uključivati i procjenu rizika od sukoba interesa, ali procjenu ranjivosti osobe na politički utjecaj. I to nemojte doživljavat kao napad na nečiji integritet, to je zaštita integriteta funkcije od svake sumnje.
Zašto bi glavni državni odvjetnik trebao biti izuzet od tog postupka? Što to govori javnosti ako se on opire provođenju sigurnosne provjere, ako kaže povjerite mi moju veliku tu veliku moć, al me ne pitajte ništa? iz kog razloga toliko veliki trud na dokazivanju da nije dužan prolaziti sigurnosnu provjeru? Iz kog razloga izmjene Zakona o državnom odvjetništvu u kojima središnje mjesto ima ukidanje provođenja sigurnosne provjere?
Ponavljam, ovdje se ne radi o nepovjerenju prema pojedincu i molio bi vas da mi vjerujete kad to kažem, radi se samo i isključivo o povjerenju prema sustavu. Sustav koji ne provjerava one koji imaju najveću moć nije sustav već je skup slučajnih događaja, to je sustav koji je ranjiv, koji je izložen rizicima i koji u konačnici ne služi građanima.
Ovdje ne postavljam pitanje je li trenutni nositelj te dužnosti nedostojan te iste funkcije, ovdje se stvarno iskreno pitam i mislim da je to puno važnije pitanje, želimo li kao društvo i država imati mehanizam koji će osigurati da svaki sadašnji i budući nositelj ove dužnosti bude nedvojbeno dostojan, nepristran i zaštićen od ikakvih sumnji u političku nepristranost.
Odbijanjem podvrgavanja sigurnosnoj provjeri glavni državni odvjetnik šalje opasnu poruku, poruku da se neka pravila ne tiču svih, poruku da postoje ljudi koji su jednakiji od drugih, poruku koja nagriza legitimitet cijelog pravosudnog sustava pa i njegov osobni.
Građani RH i oni koji su prosvjedovali protiv imenovanja g. Turudića za glavnog državnog odvjetnika, ali i oni koji nisu imaju apsolutno pravo očekivati da će osoba na tako važnoj funkciji u državi biti osoba čija će prošlost, postupci i veze pa tako i političke veze, biti temeljito provjereni i potvrđeni kao čisti. U uređenom demokratskom društvu to nije privilegija, to bi trebala biti obaveza i standard. Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Restović. Za repliku se javio kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče. Kolega Restović nisam razumio je li to zakonska obveza pa ovaj državni odvjetnik nju nije ispoštivao ili je to zakonski regulirano. Kolko se sjećam u doba vlade SDP-a ukinuta je sigurnosna provjera za ministre i za sve dužnosnike.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Restović, Tonči (SDP)
Manje je bitno dal ste vi mene razumjeli ili niste, to sam ponovio više puta kroz moje izlaganje. Ono što je bitno je da li želimo jaki sustav ili želimo stalne sumnje pa onda danas pričamo o dojmu čiji je kakav dojam.
Ja želim jaki sustav i siguran sustav. Ako sigurnosnu provjeru mora prolaziti svako onaj ko se zapošljava u državnom odvjetništvu onda to bi trebao i glavni državni odvjetnik, pa da to kažem ono na svoju sreću i na svoju veliku zadovoljstvo to prolazi, a da bi sumnje oko njega i uopće institucije glavnog državnog odvjetnika bile otklonjene svih sumnji. A ovako što imamo? Imamo sumnju, imamo vašu repliku di se vi trudite da li bi to trebalo ili ne bi trebalo ni to nije baš najjasnije, ali ja ne vidim što je sporno u tome da svi želimo da institucije pa tako i glavni državni odvjetnik budu lišene svake sumnje, svake sumnje.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme. Hvala.
Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Anamarija Blažević. Izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče, predstavnice državnog odvjetništva.
Ja ću danas govoriti o jednoj temi koja je sigurno iznimno teška, ali i nužna, o temi ratnih zločina koja je i prikazana u ovom izvješću. Prema međunarodnom, ali i hrvatskom pravu ratni zločini obuhvaćaju ubojstva civila, mučenja, nečovječnog postupanja, protjerivanja, nezakonito zatvaranje i držanje u logorima, napade na civile i civilne objekte. Logor „Bučje“ kod Pakraca bio je prvi srpski koncentracijski logor Upadica Penava: Oprostite kolegice samo trenutak, molim kolege u sabornici da se smire, ometate već duže vrijeme kolege u izlaganju, zadržite koncentraciju ili lagano ovaj prošetajte malo po saboru. Ispričavam se ako treba vrijeme ćemo vratit./…
Ne treba, hvala, već 3 dana je tako da.
…/Upadica Penava: Izvolite./…
Uglavnom, logor Bučje kod Pakraca bio je prvi srpski koncentracijski logor u Domovinskom ratu, osnovan je 14.8.'91. i bio je aktivan sve do 13.12.'91.g.. Nakon toga oko 75 preostalih logoraša prebačeni su u logor Stara Gradiška koji je prema riječima živućih logoraša bio puno drugačiji, po njihovim svjedočanstvima blagoslov naspram Bučja. Kroz Bučje je prošlo oko 300 civila, djece, žena, muškaraca, od kojih su neke odvedene u taj logor iz svojih kuća, sa svojih radnih mjesta, kao i hrvatskih branitelja i policajaca. Zasigurno ime koje često ovdje čujemo i koje se veže uz logor Bučje je ime doktora Ivana Šretera, velikog domoljublja, humaniste, ali reći ću istinskog čovjekoljuba. Najmlađi logoraš imao je 4.g.. Preživjeli svjedoče o teškim fizičkim i psihičkim zlostavljanima, o ponižavanjima, o uskraćivanju hrane, vode, mučenjima i nečovječnim uvjetima života, za dio zatočenih, konkretnije njih 23 sudbina do danas nije poznata. Prema svim kriterijima kao što sam rekla i međunarodnog humanitarnog prava i hrvatskog zakonodavstva Bučje predstavlja mjesto počinjenja ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.
Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika u suradnji s koordinacijom udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja ta dva grada predala je kaznenu prijavu protiv 11 osoba odgovornih po zapovjednoj dužnosti za osnivanje i postojanje logora Bučje. Logor Bučje je simbol stradanja civila u zapadnoj Slavoniji i predstavlja ratni zločin, a državno odvjetništvo ima ključnu ulogu u istraživanju i procesuiranju odgovornih. Istina je da su neki postupci vođeni i da su pojedinci pravomoćno osuđeni, na primjerice na Županijskom sudu u Požegi gdje je vođeno 5 spisa, no ključni problemi i dalje ostaju, mnogi od počinitelja, a osobito oni na višim zapovjednim razinama nisu dostupni hrvatskom pravosuđu jer se nalaze izvan RH. U nekim slučajevima istrage su obustavljene ili prekinute upravo zbog nedostupnosti okrivljenika. Zbog toga se pouzdamo u suradnju s tužiteljskim uredima susjednih zemalja koji su navedeni u ovom izvješću iako smo kroz replike glavnog državnog odvjetnika čuli da suradnje nema, barem s nekim državama. Ta suradnja je važna i očekujem da bude na visokoj razini, ne zbog prošlosti nego zbog budućnosti. A reći ću da se surađuje s tužiteljskim uredima susjednih zemalja na temelju potpisanih protokola i sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina.
Danas više od tri 10-ljeća nakon svih tih događaja, nakon tih ratnih zločina suočeni smo s još jednim problemom, biološkim protekom vremena i o tome je glavni državni odvjetnik govorio. Preživjeli logoraši i svjedoci su sve stariji, mnogi su nažalost već preminuli, a s njima nestaju svjedočanstva bez kojih je pravosuđu još teže doći do čvrstih dokaza. Upravo zato svako odgađanje, istraga i svako procesuiranje zapravo znači daljnju nepravdu za žrtve i za članove njihove obitelji.
S druge strane u izvješću glavnog državnog odvjetnika o radu državnih odvjetništva za 2024.g. stoji da se kaznena djela ratnih zločina tretiraju kao jedno od posebnih tematskih područja od osobitog značaja za RH, navode se statistike o zaprimljenim i riješenim predmetima ratnih zločina, pokazatelji učinaka, kao i ocjena učinkovitosti županijskih državnih odvjetništva koje se tim predmetima bave. To je jako važna poruka jer potvrđuje da ratni zločini nisu zaboravljeni u pravosudnom sustavu i da se i dalje vode predmeti. Tako smo saznali da su županijska državna odvjetništva zaprimila 28 kaznenih prijava za ta djela, kako su iz prethodnog izvještajnog razdoblja ostale neriješene tri kaznene prijave i naravno to je ukupno 31 prijava, a donošenjem rješenja o provođenju istrage riješeno je 29 kaznenih prijava dok su 2 kaznene prijave odbačene. Iako u izvješću nemamo podatke o pojedinim slučajevima oni za lokalne zajednice imaju ogromno značenje, Bučje je upravo takav slučaj, ne samo za Pakrac, Lipik, Požeško-slavonsku županiju i zapadnu Slavoniju nego i za cijelu Hrvatsku, bio je to kao što sam rekla prvi logor, simbol stradanja i patnje nevinih civila, mjesto na kojem su počinjeni strašni ratni zločini ili mjesto koje do danas u kolektivnom parničenju ostaje obilježeno nedostatkom pravde. Ne smijemo dopustiti da Bučje ostane simbol nekažnjenog zločina. Zbog toga apeliram u ime zatočenika logora Bučje i nas članova njihovih obitelji da i dalje ustrajete u radu na kaznenim djelima ratnog zločina. Žrtve logora Bučje, njihove obitelji i svi mi koji vjerujemo u pravdu zaslužujemo znati da se sustav ne odriče tih predmeta, da pravosuđe nije diglo ruke i da će istina i odgovornost ma koliko kasnila jednom doći na svoje mjesto. Nadu nam pruža i kada vidimo kako identifikaciji uz članove obitelji nazoče uz potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda gdje je i glavni državni odvjetnik g. Ivan Turudić i hvala vam na tome.
Poštovani, ovo pitanje, pitanje kaznenog djela ratnog zločina nije samo pravno, ono je i duboko ljudsko i moralno, ne radi se samo o prošlosti nego i o poruci i za budućnost. Ako zločini poput onih na Bučju ostanu nekažnjeni, ako odgovorni nikada ne odgovaraju, šalje se poruka da se zločin isplati, da se nepravda može prešutjeti, a to je opasno ne samo za žrtve nego i za cijelo društvo.
Evo na kraju ja ću iskoristiti priliku i svim braniteljima, naravno i braniteljicama moje županije, a neki od njih su bili i zatočenici logora Bučje, čestitati Dan branitelja Požeško-slavonske županije, hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Blažević.
Za repliku se javila kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče.
Evo kolegice Blažević, ja mislim da je iznimno bitno da postoji vrlo, vrlo iskrena podrška glavnog državnog odvjetnika i DORH-a obiteljima nestalih osoba iz Domovinskog rata u saznavanju istine i u procesuiranju počinitelja. Jako mi je drago da je glavni državni odvjetnik sa našim ministrom Medvedom i potpredsjednikom Vlade bio na vukovarskom području, da je otišao na teren i da je poslao vrlo, vrlo jasne poruke hrvatskom narodu, pa me zanima kako vi to komentirate, a posebice sa aspekta osobe koja dolazi iz Pakraca.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala vam. Evo kao što sam i rekla to ja sam član obitelji dakle moj djed je isto tako još uvijek nestao jedan od logoraša logora „Bučje“, sa našeg aspekta to nama stvarno vraća nadu u pravosuđe jer do sada nismo imali prilike vidjeti da glavni državni odvjetnik sudjeluje na takvim događanjima. Ja sam osobno bila na nekoliko identifikacija nije lako i obitelji su tu naravno uvijek najosjetljivije kada o tome govorimo, ali kada glavni državni odvjetnik, kada netko iz pravosuđa bude nazočan na takvoj stvari to znači da ipak će pravda doći i da ratni zločini nisu zaboravljeni kao ni nestale osobe.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući. Kolegice Blažević evo vrlo zorno ste prikazali percepciju žrtava i njihovih obitelj prema počinjenim ratnim zločinima i njihove želje da se zločinci procesuiraju, međutim to je jedna vrlo važna stavka tu problem nestalih osoba. Da li možete uopće percipirati zašto oni koji znaju gdje se nalaze ti nestali šute, kakvi su to ljudi i kakvu korist imaju od toga nakon tolko godina da šute i ne govore gdje su te nestale žrtve rata?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Kolegica Blažanović odgovor na repliku, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Da, to je po meni najveći problem, dakle šutnja pogotovo kada govorimo o logoru „Bučje“ gdje nismo uspjeli nakon stotinjak kopanja ništa pronaći. Vlada jedan zavjet, čemu je razlog ne znam. Nadam se da će se to u svijesti promijeniti jer svaka žrtva, apsolutno svaka žrtva iz bilo kojeg rata je zaslužila pronaći svoj mir i isto tako naši nestali, pogotovo naravno kad govorimo o području moga grada, pa i odavde. Apeliram na sve koji znaju, imaju bilo kakve informacije postoji danas anonimno javljanje, postoji telefon u Ministarstvu hrvatskih branitelja, policijske postaje, postojimo mi, dakle apeliram na svakoga da ako ima bilo kakva saznanja da to i napravi, to mu je prvo moralna dužnost.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Sandra Krpan. Izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, glavni državni odvjetniče sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici.
Danas govorimo o liku i djelu, glavni lik je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, a djelo je njegovo izvješće o radu, 300-njak stranica vrlo opširno, ali rekla bih suhoparno.
Građani Hrvatske žele pravdu, građani ne vjeruju institucijama, više vjeruju EPPO-u negoli DORH-u. Čekati presudu 15, 20 ili više godina nije nikakva pravda. Sami ste danas istaknuli da je Ježić pobijedio pravni sustav i nije uplatio pet milijuna eura. Čemu onda podatak od 30 milijuna eura i isticanje postotka od 14% više oduzete imovinske koristi kada očito govorimo o 30 milijuna eura u tablici, na papiru, a ne uplati u proračun? Stvarnog oduzimanja novca nema jer okrivljenik nema ništa, pa se javnost s pravom pita gdje su pare. Pare su u švicarskoj banci na nekom tajnom računu na Kajmanskim otocima u nekoj poreznoj oazi. U Hrvatskoj uvijek izostane katarza.
Glavni lik je prilično problematičan iz mog kuta gledišta, voli svjetla reflektora, pompu, brzu vožnju nije definitivno dosadan tip. Izjavio je danas da je obilježen određen HDZ-om i to objašnjava svojim profesionalnim putem, citiram „kada sam bio sudac na vlasti je bio HDZ“ i upravo to i je problem što vas određuje HD, zbog toga su građani oštećena stranka u postupku.
U našoj zemlji novinari su istražitelji, otkrivaju afere, donose vrlo zanimljive transkripte u svojim člancima imaju visoko pozicionirane izvore i štite svoje izvore i tako to treba i biti, zbog toga se glavni državni odvjetnik ljuti. Upravo zahvaljujući medijima javnost doznaje što je trulo u državi Hrvatskoj. Nova uhićenja, izvidi u tijeku kada Turudić hapsi cijela zemlja ne diše. To je kao na filmu, glavni glumac ako je blizak vladajućima uvijek dobije scenarij unaprijed jer gluma mora biti uvjerljiva. I onda se vi usuđujete reći da su neki saborski zastupnici svojim javnim istupima ometali istrage, vi koji se vozite i sastajete tajno noću s osuđenicima, bjeguncima pred hrvatskim pravosuđem, bježite presretačima, javljate povjerljive informacije državnoj tajnici Rimac, nad vama kojima nije izvršena nova sigurnosna provjera koja je za sve ostale obvezna, al ne i za vas, jasno nam je zašto ste vi se protivili toj provjeri jer vi je danas ne biste prošli.
Rekli ste vas nekoliko nije javnost, pretpostavljam da mislite na nas iz opozicije i baš vi se usuđujete reći to nama ovdje izabranim saborskim zastupnicima od naroda, a vi ste izabrani na javnom natječaju. Vi ste izabrani na javnom natječaju jer ste bili i ostat ćete HDZ-ov dečko koji štiti HDZ-ove dečke i cure. Premijeru je trebao da ima svog dečka, svog čovjeka na mjestu glavnog državnog odvjetnika. Danas u Hrvatskoj nažalost i svijetu raste popularnost prema pokretima koji se protive temeljnim ljudskim pravima primjeni Istanbulske konvencije. Kolegica Mrak Taritaš govorila je o porastu nasilja u obitelji, 21% prema izvješću je više tog nasilja. Najčešće se to nasilje dolazi u kombinaciji s nekim drugim oblikom kaznenog dijela, primjerice prijetnja s pokušajem ubojstva.
Ono što mene posebno brine je visok postotak odbačaja ovih djela, 40%. Manje od 10% osuđenih nasilnika završi u zatvoru, a 79,5% dobije minimalnu kaznu. Vrlo često žrtva podnese prijavu a onda odustane. Zato je jako važno da žrtve imaju i pravnu i psihosocijalnu potporu u svim fazama postupka. Teret dokaza nikako ne smije bit na žrtvi. Tužitelji moraju biti senzibilizirani i osigurati da nema propusta u zaštiti žrtve. Zato je meni GREVIO izvješće zanimljivo jer kaže da hrvatske vlasti, potiče ih da izriču presude u slučajevima nasilja nad ženama uključujući i nasilje u obitelji bude razmjerno težini kaznenog djela i sadrži odgovarajuću funkciju kazne, odvračajuću funkciju kazne.
Za mene osobno posebno je odurno, a vjerujem i mnogim zastupnicima i zastupnicama ovdje kada suci kao olakotnu okolnost u teškim slučajevima primjerice silovanja uzimaju što je optuženih bio branitelj, umirovljenik ili ima mala primanja.
Femicid kao kazneno djelo uveden je u travnju 2024. godine. Doneseno je 10 optužnica, donesen… doneseno, doneseno je 10 optužnica već imamo 6 presuda i to zato što se radi o smrtnom ishodu nažalost. Počinitelj najčešće bliski partner završi u zatvoru ali svaka smrt složit ćemo se je previše. 13 žena ubijeno je u 2024., 9 žena u 2025. i kako je na saborskom Odboru za ravnopravnost spolova rekao zamjenik pravobraniteljice nasilje u Hrvatskoj postaje sve ozbiljnije. Raste broj kaznenih djela počinjenih iz mržnje na osnovu etničkog podrijetla, vjeroispovijesti, nacionalnosti, spola. 67% takvih djela podnose fizičke osobe i ovdje ima malo presuda zato što vrlo često građani prijave nešto što spada kako smo dobili objašnjenje u prekršaj i zato je visok postotak odbačaja.
Osobno smatram da je vrlo važna međuresorna suradnja jer policija, sud, državno odvjetništvo ne bilježe isto i zato se statistike ne poklapaju. Statistike treba pratiti po žrtvi.
Složit ćemo se na kraju da DORH ne smije biti u službi političkih elita, pravosuđe mora biti neovisno, a da bi to bilo tako glavni državni odvjetnik ne može biti Ivan Turudić, ali može biti političar jer on to već jest.
Zahvaljujem se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Krpan.
Slijedeći na redu za raspravu je kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Glavni državni odvjetniče ja sam mislio kao vaš sugrađanin isto kao i kolegica Polović vam se ispričat za ovo što ste danas u jednom trenutku slušat, ali s druge strane moram vam čestitat što ste za razliku od onoga u ponedjeljak koji nije htio odslušat reakcije i kritike na svoje izlaganje i to je razlog kako je pitala kolegica Maduna zašto nismo onda se ispričavali. Nismo imali kome kolegica Maduna jer je Andrej Plenković ostavio nekakvog čudnog lika u odjelu Grlića Radmana koji nas je od 6 popodne ili 7 uveseljavao do ponoći. To je jedini razlog. Nismo imali kome jel.
Kolega Mažar je rekao da neće previše braniti izvješće državnog odvjetnika da ne bi ispalo da vi branite glavnog državnog odvjetnika, pa evo neću ga ni ja branit ja ću kako vi to kažete pokušat ga malo iznapadat.
Dakle, poštovane kolegice i kolege danas raspravljamo o Izvješću državnog odv… glavnog državnog odvjetnika o radu državnih odvjetništava u 2024. godini.
No, da budem potpuno iskren ne raspravljamo o radu institucije nego o političkoj kompromitacije njezina vrha o osobi koja je trebala biti jamac pravne države, a postala simbol njezine erozije. Govorim naravno o gospodinu Ivanu Turudiću glavnog državnom odvjetniku. Gospodin Turudić je na ovu poziciju došao voljom jedine političke stranke u Hrvatskoj koja je pravomoćno osuđena za korupciju, kriminal i slične nepodopštine HDZ-a naravno. Stranke koja je podsjetimo u slučaju Fimi medije osuđena za organizirani kriminal, a čiji su dužnosnici redoviti klijenti upravo institucije koju gospodin Ivan Turudić sada vodi. I što smo dobili? Glavni državnog odvjetnika koji je razmjenjivao stotine poruka s osobom optuženom za korupciju bivšom HDZ-ovom državnom tajnicom Josipom Rimac. Poruke koje su objavljene jasno pokazuju bliskost ne samo osobnu nego i političku. Ono već poznato di si radosti, di si lipa, to nije izolirani slučaj to je postao obrazac.
Gospodin Turudić je prema dostupnim informacijama bio u kontaktu i sa Zdravkom Mamićem, osobom koja je pravomoćno osuđena za izvlačenje milijuna iz Dinama a koja je pobjegla iz Hrvatske. Mamić je prema medijima lobirao za Turudićevo imenovanje pa se pitam je li to pravna država ili privatna mreža utjecaja.
Kada se sve to zbroji dolazimo do porazne činjenice. Istina koja bi treba biti štit protiv korupcije sada je pod vodstvom osobe čije su veze s korupcijski optuženima dokumentirane, čije imenovanje je politički motivirano i čiji je legitimitet duboko narušen.
A što kaže izvješće? Statistika, brojke, postotci. Sve to lijepo izgleda na papiru ali ne odgovara na ključno pitanje. Zašto se ne procesuiraju afere koje tresu ovu zemlju? Gdje je plin za cent? Gdje su mikroskopi? Gdje su sumnjiva zapošljavanja, javne nabave, pogodovanja? Zašto se DORH ne oglašava kad se u javnosti pojave ozbiljne optužbe protiv ministara? Zašto neki izvidi traju godinama, a optužnice nikad ne dođu? Zašto se curenje informacija iz istraga ne istražuje?
Odgovor je jednostavan jer je DORH pod političkom kontrolom i to ne bilo koje politike nego ona koja je osuđena za kriminal i korupciju. Imenovanjem državnog odvjetnika Ivana Turudića HDZ je učvrstio kontrolu nad institucijom koja bi trebala biti neovisna. To je institucionalna korupcija.
I ne, nije ovo osobni napad ovo je obrana pravne države jer ako glavni odvjetnik, glavni državni odvjetnik ne može objasniti svoje veze s osobama pod istragom, ako ne može uvjeriti javnost u svoju neovisnost onda ne može ni voditi instituciju koja mora biti iznad svake sumnje.
Upravo postavljanje g. Turudića na čelo DORH-a od strane Andreja Plenkovića je udarac na demokraciju i neovisnost državnih institucija. Zato poštovane kolegice i kolege ne prihvaćamo ovo izvješće, ne zbog brojki nego zbog poruke koju šaljemo građanima, poruke da ne pristajemo na kompromitirane institucije, da ne pristajemo na pravosuđe pod političkom šapom, da ne pristajemo na državu u kojoj se pravda dijeli po stranačkoj pripadnosti.
Obzirom imam još dosta vremena, radi istine na koju ste se vi pozvali na uvodu vašeg izlaganja kada ste rekli što i kada ste radili dolaskom u sud u Virovitici i u vašoj karijeri, pa ću vas ispravit samo jednim kratkim citatom iz intervjua u Glasu Slavonije 8.11.2008. novinarki Vesni Kljajić.
Dakle, kada vam je bilo najteže suditi, takvo je bilo pitanje. Sudac sam postao osamostaljenjem RH, prije toga sam bio nezaposlen i nisam mogao dobiti posao na sudu u Virovitici iako je bilo slobodno mjesto. Uopće se nisam bavio politikom i nije me zanimala, ali ipak nisam bio podoban tadašnjim komunističkim moćnicima koji me i sada znaju sresti na ulici, u svom rodnom gradu i srdačno pozdravit. Vrlo teško je bilo suditi početkom '90.-tih godina u vrijeme rata, na mome sudu od 11 sudaca ostalo je nas 3-oje, neki su stradali, a neki su otišli u neprijateljske formacije. Na sud su dolazile osobe u uniformi s oružjem i nije bilo nikakvih sudskih straža i kontrola, posla je bilo puno, bilo je posla oko registriranja automobila Srba koji su morali otić u Srbiju, pa su trebala dva svjedoka da se potvrdi njihovo vlasništvo i takvih sličnih slučajeva, što auta, što kamiona ili ne znam čega.
Dakle ovdje što ste izjavili da niste mogli dobiti posao u komunističkoj, tada socijalističkoj RH, nije točno. Iz vašeg životopisa piše da ste bili sudački vježbenik od 1987. do '90.-te godine na sudu u Virovitici gdje ste '91. postali sudac ako se ne varam, dakle dobili ste posao u komunističkoj socijalističkoj RH, krivo ste naveli. Ma dobro, možete vi odmahivat ovoga koliko god.
I jedno pitanje, kad ste rekli o tajmingu, dal je tajming ili ne. Tajming nije ovo što se desilo u Hrvatskim šumama prije par dana, nakon evo između ostalih i mog upozoravanja ministra Vlajčića, bivšeg ministra Dabre koji vam je javno dao poruku u 9. mjesecu, čini mi se 10. prošle godine ili već potkraj kad ga se trebalo šutnut iz ministarstva, da su Hrvatske šume leglo kriminala.
Zanima me, kada budete u prilici, ako ćete htjet odgovorit, da li ste izvršili razgovor sa ministrom Dabrom na tu optužbu i što je rezultiralo tim razgovorom? Nadam se, nadam se da ovo što se, iskreno što se tiče Hrvatskih šuma da nije kraj jel Hrvatske šume su stvarno leglo kriminala obzirom sam i osobno Davida Vlajčića upozorio već u dva navrata da provjeri situaciju u virovitičkoj šumariji za koju je rekao da je to sitno da bi se on time bavio, a vidjeli smo koliko je sitno i nekidan ovo što se pokazalo u Hrvatskim šumama, mada je to zbilja sitno kolika šteta zbilja je, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javila kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolega Vukušić, iz vašeg izlaganja se dalo zaključiti i sve je išlo u smjeru da javnost može zaključiti da glavni državni odvjetnik g. Turudić je neki HDZ-ov dečko itd.. Kako možete objasniti da za vrijeme mandata g. Turudića uglavnom su uhićivani HDZ-ovci, kakav je on naš dečko, a s obzirom na ovo njegovo prvo zaposlenje mogli bi zaključit da je vaš dečko.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Vaš i naš dečko je široki pojam, ne znam ono vaš što ste rekli, moj osobno nije sigurno, dal je vaš dečko, dal je Plenkovićev dečko to je vama odgovorio ovoga g. Turudić i ja se takvim terminima ne bi niti koristio, jel bio je otvoren čovjek i rekao svoje političke preferencije koje nisu uopće tajne i to je sasvim svima jasno i ja pozdravljam to što je priznao, normalno da je u miljeu HDZ-a, što je sasvim jasno, što ste i očekivali da čovjek koji je od '90.-te u HDZ-u da vam sad kaže da nije, a glavni državni odvjetnik je, makar šta, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Mario Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Kroz današnju raspravu o Izvješću o radu državnog odvjetništva čulo se dosta toga, ne želeći ponavljati veći dio toga danas ću u svom pojedinačnom govoru istaknut ono što sam pitao i u replici glavnog državnog odvjetnika, a to je povjerenje građana u pravni poredak. Pravni poredak nije samo skup zakona, on je povjerenje građana da će institucije djelovati pravedno, a to povjerenje ne postoji u institucijama koje u načelu ne može normalno funkcionirati. Pravni poredak je temeljni okvir svakog uređenog društva, skup pravila, normi i institucija koje zajedno omogućuju da zajednica funkcionira na stabilan i paralelan način. Cilj pravnog poretka nije samo da održava red već i da štiti prava pojedinaca, regulira odnose među građanima, institucijama i državom, ono je sredstvo kroz koje se ostvaruje ideja pravednosti.
Smatram da je jedan od temelja međuljudskih odnosa povjerenje, hoće li doći do povjerenja između dvije strane ili se razvit nepovjerenje ovisi o svakoj strani. Povjerenje između vlasti i građana složeni je aspekt suvremenog doba koji se sve više analizira. Jedan od razloga zbog kojih se povjerenje, zbog kojeg je povjerenje od ključne važnosti u demokratskim društvima je to što ono zahtijeva međusobnu suradnju svih sudionika. Današnje istraživanje i percepcija javnosti govori da je povjerenje građana najslabije prema pravosuđu. Ključ promjena u pravosuđu je jačanje povjerenja građana u pravosudni sustav. Kad se vrati povjerenje građana u pravosudni sustav popravit će se i povjerenje u ukupni pravni poredak. Povjerenje je danas vrlo nisko.
Kakvo je danas povjerenje između državnog odvjetništva i EPPO-a? Kakvo je danas povjerenje između državnog odvjetništva i institucije Predsjednika RH, državnog odvjetništva i Europske komisije? Kakvo je danas povjerenje građana koji su prosvjedovali u Zagrebu početkom godine zbog pravednosti u pravni poredak? Kakvo je povjerenje građana kada vide u nizu slučajeva da državno odvjetništvo usmjerava krivnju na pojedince dok sustav ostaje netaknut? Tu se šalje poruka da država ne štiti radnike nego sustav. Građani povjerenje u pravni poredak gube i kad gledaju i slušaju odnose i prema novinarima koji prenose i određene govore mržnje. Ako zbog svega gore navedenog nema povjerenja u glavnog odvjetnika, glavnog državnog odvjetnika tada je ugrožena sama ideja pravne države, to je pitanje može li pravni poredak preživjeti. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Milinković. Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Dalija Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Evo na tragu svega što su rekli zastupnici iz opozicije prije mene, naglasit ću da se mi zapravo, mi centar lijevi, ali evo bilo bi idealno kada bi se i desne političke grupacije tome pridružile, kada bi se vratili na ideju stvaranja države.
Naime, na početku današnje rasprave rekla sam da je u proteklih deset godina HDZ-ove vlasti došlo do erozije političkih, ali i pravosudnih institucija i upravo je to na neki način i zaključak ove današnje rasprave. Ton i sadržaj je doista bio takav da ne priliči jednom Parlamentu kada provodi ili bi barem trebao provoditi kontrolu rada jednog dijela pravosuđa. Ono što je rasprava pokazala, pokazala je da HDZ-ova većina ne kontrola, nema namjeru, nema ambiciju prigovarati glavnom državnom odvjetniku, ne propituje ga, ali isto tako niti glavni državni odvjetnik baš i ne propituje tu istu vladajuću strukturu.
Netko iz redova HDZ-a je spomenuo da je bilo i uhićenja HDZ-ovih ministara i drugih HDZ-ovih članova i političara, da, ali zaboravljate da je taj folklor i ta jedna farsa i spektakl uhićenja jako daleko od bilo kakve osude u nekom kaznenom postupku. I baš sam zato danas toliko inzistirala na Agrokoru, na onim senzacionalnim scenama kada je naša javnost imala zapravo ja mislim da je to i bio cilj politike da naša javnost stekne svoj dojam, svoj sud o tome koliko su veliki krimen napravili svih tadašnjih 15 okrivljenih da bi nakon niza godina, nakon potvrđene optužnice DORH odustao od daljnjeg kaznenog progona za njih devet sa enormnih troškovima za državu za sve porezne obveznike. Ali to se ne propituje niti mi kao zakonodavno tijelo uopće možemo dobiti odgovor na pitanje kako je do toga došlo, tko je odgovoran, tko kontrolira, stručnost kompetencije ne samo ljudi koji su radili na tom predmetu nego možda i na sudu jer neko je definitivno bio u krivu ili sud koji je potvrdio optužnicu ili DORH koji je kasnije rekao da nema razloga ili elemenata za novu i to za čak devet okrivljenika.
Dakle, kažem treba se vratiti na ideju stvaranja države jer sve dok postoji razlog za sumnju u nepristranost glavnog državnog odvjetnika mi nemamo neovisno pravosuđe, a sve dok nemamo neovisno pravosuđe to je kao da nemamo državu. Bez neovisnog pravosuđa s ovom dinamikom i s ovim partijskim zarobljavanjem, jednopartijskim zarobljavanjem svih institucija od strane HDZ-a današnja država Hrvatska se ne razlikuje puno od onog bivšeg sistema kojeg su vama puna usta. Jedina razlika je u tome što su upravo članovi HDZ-a promijenili boju svoje stranačke iskaznice iz crvene u plavu, ali danas o tom bivšem sustavu nešto drugo govore.
I zato mi je zastupnik Mate Vukušić spomenuo i genezu Ivana Turudića koje je svoje obrazovanje stekao u tom kako ono HDZ-ovci kažu totalitarnom režimu, ne samo obrazovanje nego i prvo profesionalno iskustvo i prvu poziciju, poziciju u pravosuđu, dakle svo svoje iskustvo baštini negdje drugdje.
Također ono što je danas bilo krajnje neprihvatljivo, a toliko nisko su se HDZ-ovci spustili u retorici, dakle rekli ste da mi iz oporbe ne bismo nikada prihvatili Ivana Turudića kao glavnog državnog odvjetnika samo zato što je bio branitelj. Doista vas može biti sram. Mi smo rekli zašto smatramo da je integritet Ivana Turudića narušen, a vama ću samo reći da je SDP imao jednog branitelja ministra pokojnog Freda Matića čiji je čitav mandat bio obilježen prosvjedima braniteljskim tzv. prosvjedima, ali mislim da je jedna manja izmanipulirana paraskupina HDZ-ovaca koji su protiv njega prosvjedovali samo zato što je bio branitelj u vladi SDP-a.
I ono što je najsramotnije, a što se događa i što je zapravo proizvod hipodromske Hrvatske, to je da vi zapravo uzurpirate i državu za koju smatrate da je samo vaša i kao da ste je vi osobno oružjem stekli jer branitelji su samo vaši, to je neprihvatljivo, otišli ste i korak dalje pa tvrdite da je samo hipodromska Hrvatska prava Hrvatska, a za sve druge ovdje nije mjesto, pa ste također rekli da mi imamo nešto protiv koncerta. Nemamo, dapače i bilo bi predivno i stvarno na ponos svima nama da se koncert doista dogodio sa onim pjesmama u kojima nema apsolutno ništa sporno, dapače.
Sporno i incidentno, dakle taj trenutak je bio incident koji se na tom koncertu doista dogodio, to je onaj poklič „Za dom spremni“ i čitava retorika koja je iz toga proizašla koja tvrdi da je upravo taj poklič temelj Domovinskog rata, dakle ne neki drugi pozdravi, ne „Pozdrav domovini“, ne „Domovini vjerni“. I paradoks je da ovaj 11. saziv HS-a da se nalazi praktički u okruženju jednog vojnog kompleksa i mi doslovno za vrijeme zasjedanja čujemo kako naši vojnici treniraju i pozdravljaju se sa svojim pozdravom sa državnim pozdravom koji je sve samo ne „Za dom spremni“.
I ono što želim posebno naglasiti kada kažem hipodromska kopita kao jednu parabolu, pri tome se nisam ni na koji način osvrnula na one sudionike samog koncerta nego na sve one koji gaze temeljne vrijednosti zbog kojih su mnogi u ratu poginuli, onih vrijednosti koje bismo mi danas trebali štititi kroz vladavinu prava, kroz institucije, kroz Ustav, kroz neovisnost rada tijela, pa čak i da da se obračunavamo između sebe vezano za neke predmete, je li pokrenut postupak protiv oporbe ili protiv pozicije, ono što bi svima trebalo biti u interesu, da možemo znati kako DORH radi, kako štiti financijske interese države, koliko je nenaplaćenih potraživanja ostalo tamo gdje su zgriješile velike državne tvrtke.
Ali imam problem da ista struktura koja bira glavnog državnog odvjetnika ujedno bira i ministre i direktore i članove nadzornih odbora i predstavnike u državnim tvrtkama i naravno da neće doći do pravomoćne presude u kojoj će netko doista biti kriv i kojoj će državi nadoknaditi štetu. E to su kopita, to su oni koji u simboličnom smislu, dakle ponavljam parabola, metafora, gaze sve ono što smo mi trebali biti kao jedna politička zajednica, kao politička zajednica koja je definirala svoje temeljne vrijednosti, svoj Ustav, svoje institucije, trodiobu vlasti, međusobnu i uzajamnu suradnju državnih tijela.
E toga danas nema. Doveli smo se do toga da glavni državni odvjetnik kojeg bira jedna politička partija ne želi doći, ne želi se odazvati pozivu i odgovarati na pitanja jednog radnog tijela Sabora i to ne bilo kojeg, nego Antikorupcijskog vijeća koje bi trebalo biti glavni partner u propitivanju je li sustav za borbu protiv korupcije doveo do zadovoljavajućih rezultata, a javnost vidi da nije.
I samo još za kraj želim reći koliko smo zapravo nedefinirani i nedovršeni kao država, a tiče se ranijeg iskustva Ivana Turudića. Svi znamo da je sudio u predmetu protiv Ive Sanadera za onaj slučaj, prijenos upravljačkih prava INA-e na MOL i davnih dana, g. Turudić je iznosio jedno stajalište s kojim se ja slažem, to smo možda jedino na istoj valnoj duljini, o tome da kada mi kažemo u našem pravnom poretku da je nešto posljedica ili proizvod kaznenog djela, da možemo tražiti utvrđenje ništetnosti tog ugovora.
Tu ništetnost do današnjeg dana, pričamo o ništetnosti ugovora o prijenosu upravljačkih prava RH kada smo to dali MOL-u u ruke, to nitko nije pokrenuo i pitanje je kako bismo uopće riješili tko je za aktivno legitimiran, a do te razine mi ne štitimo naš pravni poredak, da ne kažem da nit to mito nikad nije naplaćeno u državni proračun, prema tome, što želim zaključiti? Korupcija se isplati, a nekako u najvećim korupcijskim aferama na ovoj ili onoj strani, bilo kao sudac, bilo kao glavni državni odvjetnik, ključeve u svojim rukama ima Ivan Turudić, pa ako je netko i osuđen, to je ono, osuda samo na papiru, kao i ovo oduzimanje imovinske .../Govornik se ne razumije./... koristi, nalazi se u tablici, ali u proračunu niti eura, nekada niti kune.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za repliku se javila kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Kolegice, vi ste u svojoj raspravi govorili o tonu i sadržaju i nepristranosti glavnog državnog odvjetnika, a nekako mi se ne čini da ćemo danas otići kućama uvjereni u to jer evo, meni se cijeli dan vrti po glavi ova mrtvo-'ladna izjava, nekako čak i ležerna, glavnog državnog odvjetnika, gdje je on rekao da ima hrpu privatnih informacija o jednom zastupniku i sad, zanemarimo da se to radi o predsjedniku moje stranke, pa mene evo zanima, kao pravnica, da li mislite, ako on ima hrpu informacija, zašto, ako smatra da je nešto u tome krivo, zašto se ne pokrene neki postupak pa se to istraži ili pak, ako on skuplja te informacije i o tom zastupniku, da li je to neki vid nametljivog ponašanja pa čak i uhođenja i o kome još skuplja takve privatne informacije i izvoza. Ispričavam se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Kolegice, pada mi na pamet odgovor kojeg bi možda dao i sam Ivan Turudić da, da želi, rekao bi izvidi su u tijeku s time da su ovdje ti izvidi valjda očito namijenjeni tome da bude sumnju u integritet opozicije u ono što zapravo HDZ želi proizvesti, a želi proizvesti dojam da smo svi mi zapravo jednako prljavo kao i oni jer nažalost naši građani su se već navikli da je HDZ jako, jako prljav, da ima fleku praktički svaki njihov ministar, da ima fleku svaki ili gotovo svaki njihov lokalni dužnosnik, predmeta je puno, od onih kulena, pa do afere Plin 1 i 2, za koje, koje još uvijek očito čuče negdje u ladicama.
Jedini način kako se HDZ može održati na vlasti je da kaže, pa evo i ovi drugi su, ne znam, prelazili preko crvenog ili nisu, nisu baš točno stali na pješački prijelaz nego su možda otišli metar lijevo ili desno.
.../Upadica: Vrijeme./... To je sve isto .../nerazumljivo/...

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče, gđo Orešković, o vašem integritetu profesionalnom kao pravnice, kao saborske zastupnice najbolje pak govori činjenica da na razgovoru za posao vi uopće ne razgovarate za posao, vi klečite i to pred čovjekom koji danas ima optužnicu. Evo to je slika i prilika vašeg integriteta i vi ćete ovdje nas napadati i nama docirati i vrijeđati nas, osim toga, s …
.../Upadica: Vrijeme./...
druge strane…

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. S obzirom da je bilo riječ o replici, izričem vam drugu opomenu.
Za repliku je na redu kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Kolegice Orešković, moram se osvrnuti na neponovljivu kolegicu Burić iako nisam namjeravao. Ona, spominje, govori o nekoj priči u kojoj implicira čovjeka koji je bio direktor javnog poduzeća u vladama HDZ-a. A no dobro, da se vratimo na ono što sam htio replicirati, kolegice Orešković, lijepo ste .../nerazumljivo/... lijepo ste se sjetili primjera ministra branitelja Freda Matića i situacije koja dobro pokazuje razdjelnicu u Hrvatskoj, a to je da nisu svi branitelji isti. Njihovi branitelji su samo njihovi, a oni drugi su manje vrijedni branitelji pa je tako Fred Matić imao prosvjede svoj cijeli mandat.
Podsjetit ću vas da je još barem 8 drugim ministara u toj vladi također imalo status branitelja, ali domoljublje i braniteljski status je nešto što je čast …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i ne bi trebalo biti kvalifikacija za neki posao.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Evo vratit ću se ponovno na tezu da se Hrvatska danas ponovno nalazi u stanju u kojem treba razmišljati ponovno o stvaranju države, stvaranju, izgradnji, o jednoj ideji da bi ona trebala pripadati svima nama, da bi trebala biti višestranačka, da bi to višestranačje trebalo jamčiti demokratske procese i političku kontrolu nad radom i političkih ali i drugih državnih institucija i tijela. Danas toga više nema pa postavljam pitanje što onda imamo? HDZ ima državu čak ne HDZ, danas je to neki drugi HDZ, drugačiji HDZ jer ovaj kakav je danas Tuđman bi vas se u jednoj sekundi odrekao i Tuđman ali i pravi branitelji jer pravi branitelji vas se i odriču.
Drago mi je da ste došli do tog mog komentara na drugi komentar u kojemu sam spominjala …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… hipodromska kopita. To znači da ste pročitali …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… i sve drugo što građani o vama misle.

Penava, Ivan (DP)
Imamo još jednu povredu Poslovnika, kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo kolegica Orešković uvijek mi izmami osmjeh na lice, divim se njenim moćima, ona zna što predsjednik Tuđman pokojni je mislio i što bi danas mislio, što bi radio, što bi rekao. Pokušava se izvući iz ovog epiteta kao sad govori da je to neka parabola hipodromska kopita u biti ta kopita ako i jesu bila tamo samo su pogazili travu koju je Možemo! dobro čuvao za dva miliona eura.
A što se tiče vašeg pravničkog …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… znanja ne znate što je ovrha i kako se …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem opomenu.
Za, slijedeći na redu za repliku je kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Kolegice Orešković ovo će biti jedno marketinško pitanje, dakle nevezano za rad državnog odvjetništva, ali nisam imao priliku osim par govora ovdje ukazati na istu sporost u rješavanju nekih slučajeva, a radi se konkretno o ustavnoj tužbi Udruge pogrebnika Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore koja na Ustavnom sudu čeka 6 godina, 6 godina. Rekao je državni odvjetnik danas ono što čeka 5, 10 godina da to više nije pravda.
Možete mi to prokomentirati?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Nemamo mi Ustavni sud, HDZ ima svoj Ustavni sud. Što se tiče rokova, evo dobra prilika da kažem da Ustavni sud ima rok od 30 dana da odluči o zahtjevu jedinica regionalne samouprave za ocjenom ustavnosti. Prošlo je već 2,5 godine ako ne i 3.
Ali želim reći nešto drugo vezano za Franju Tuđmana, pa ne moram se ja pozivati na njega, ali evo što ste vi HDZ-ovci vi ste se uspjeli odreći i svoje predsjednice stranke, bivše predsjednice stranke, bivše premijerke Jadranke Kosor. Ja nisam pozvana možda da govorim o Tuđmanu, ali ako nije ona onda doista ne znam tko je. To pokazuje na što ste vi sve spremi.
I kaže hipodromska kopita jel, to su oni koji gaze temelje, ustavne temelje ove države. To nije doslovno kopito koje je stalo na neku travu, to su oni koji ne prezaju ni pred čim i zbog tih kopira mi danas nemamo državu …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i oni koji su ju srcem branili ne iz koristi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni odvjetniče, poštovane kolegice i kolege a osobito dragi hrvatski građani, ovih 10 minuta ću utrošiti na ono što sam započeo replikom državnom odvjetniku kad sam mu dao rekao bih inicijalne iznimno važne dokumente, pa ću zbog razumijevanja prvenstveno šire publike odnosno građana reći da postoje tri vrste odgovornosti za ratne zločine kad se radi o pojedincima.
Znači jedna je da je li pojedinac počinio ratni zločin, druga je je li ga zapovjedio i treća je je li propušteno procesuirati taj zločin ako je netko bio nadležan za to. I u tom smislu ova treća dimenzija dakle se odnosi na ova dva predmeta.
Prvi predmet je slučaj Darija Kordića, dakle prema dokumentima u Haškome sudu, a to je sve dostupno dakle vrlo je jednostavno i na ovome što sam uručio državnom odvjetniku to je dakle nedvojbeno jel. Dakle, da skratim Carla Del Ponte jel nakon drugostupanjske presude Dariju Kordiću pronašla je dokument jel da su hrvatske institucije od MUP-a pa nadalje dakle krivotvorile ključni dokument na temelju kojega je osuđen Darijo Kordić. I zbog toga mislim da je naš DORH jel, ne samo zbog ljudskih, pravosudnih razloga i poruke dužan dakle procesuirati osobe koje su počinile taj ratni zločin odnosno ovi koji su bili nadležni jel za ratni zločin i procesuiranje nekoga su prikrivali. I tu mislim da proizlazi ta nadležnost ovaj DORH-a pa će se tu otvoriti malo šire klupko, a možda će se otvoriti i drugi pokazatelji.
Naime, ja neću ulaziti u to je li Carla Del Ponte imala, pretpostavljam da je znajući sve o Haškome sudu i tamo sam bio vještak i o tome sam pisao, ali ne ta dimenzija je u ovom pravosudnom smislu nezanimljiva jel. Mislim da je ona taj dokument evo mogu i to reći jer sam već javno govorio, dakle mislim da je ona taj dokument naknadno otkrila jel znajući i prije, tu je bilo raznih trgovina itd., itd. da bi imala alibi za kasnije kad netko eto, ja sam stjecajem okolnosti kao vještak ovaj naišao na taj dokument u Haškome sudu i to je prije bilo prije 17 godina i to sam javno na suđenju šestorici Hrvata iz BiH otvorio u Haagu, to je bilo prenošeno, postoji videozapis sada dostupan i slično i puno puta sam o tome javno govorio, na .../nerazumljivo/... u nadležnim institucijama nitko nije reagirao. Evo pa očekujem da će to biti zanimljivo našem novom državnom odvjetniku koji zaista ne pripada bivšoj strukturi, ono i sve što je rekao moj kolega Miletić ovaj, potpisujem, evo to je dakle iznimno važno da se otkriju te paralelne strukture u hrvatskoj državi, koje su Franju Tuđmana, je li, kao vrhovnog zapovjednika lažno optuživali da ima neku paralelnu strukturu koja ne treba vrhovnog zapovjedniku.
Dakle to je jedan slučaj, mislim koji zaslužuje i zbog Darija Kordića dakle i njegove teške patnje i njegove obitelji, ali i zbog toga da vidimo dakle dubinski što se to događalo u Hrvatskoj, u hrvatskoj državi.
Drugi slučaj jest slučaj Mladena Bajića, odnosno slučaj Lora 1. Radi se o tome da je 1992. g. Mladen Bajić koji je bio tada u vojnom, sustavu vojnog tužiteljstva u Splitu i on je zajedno sa supotpisom istražnog suca Jurišića naložio uhićenje jedne neprijateljske skupine koja je imala teže pješačko oružje, radiopostaje, itd., skupina je imala preko 40 pripadnika, uhitili su jedan dio, dakle njih dvojica su to uhitili, kasnije, je li u tom kreiranom procesu 2002. g. iz niza razloga koje sam opisao u feljtonu dokumentirao, dakle Mladen Bajić je optužio i to je prva i ključna točka optužnice, dakle optužio je 8 pritvorskih čuvara da su oni protupravno lišili slobode srpske civile, dakle on ih je uhitio, postoji taj dokument, je li, dakle sa supotpisom, je li, ovaj istražnog suca Jurišića da se uhiti neprijateljske vojnike.
A 10 godina kasnije, zbog niza razloga koje ovdje nemam vremena obrazlagati, dakle zbog niza razloga, dakle on je kao ključnu točku optužnice, prije nego je postao državni odvjetnik 2002., dakle digao tu optužnicu i još uvijek dvoje od tih 8 pritvorskih čuvara dakle u daljnjim montiranim procesima Lora 2, Lora 3, itd., dakle tu je zakuhan cijeli sustav. To je jedna dakle dimenzija iznimno važna jer Mladen Bajić, to dakle izlazi iz ovoga što tražim od državnog odvjetnika, ali, ili DORH-a bolje reći, prateći taj slučaj, je li, budući je nekoliko optuženika, pogotovo jedan Emilio Bungur, podnosio cijeli niz kaznenih prijava protiv Mladena Bajića i cijele strukture pa se iz toga svega, iz ovog feljtona istraživačkog koji sam vam pisao može vidjeti korupcijska vertikala u hrvatskom pravosuđu od DSV-a, u sustavu DORH-a, u raznim razinama sudova, da dalje ne nabrajam.
Taj feljton je prenijelo ne znam koliko portala, objavljen je, tiskan, itd., itd., ali nitko nije reagirao. Dakle dvije su dimenzije toga, jedna je da se napokon taj slučaj raščisti, je li, zbog toga, dakle ako je bio ratni zločin u Lori, kao što je presuđeno u prvostupanjskoj, odnosno kao što je presuđeno pravomoćno, onda je ratni zločinac Mladen Bajić jer je on dakle potpisao nalog da se uhite dakle neprijateljski vojnici koje je kasnije proglasio srpskim civilima, je li, za svoje, za svoje potrebe.
Druga dimenzija je dakle ova korupcijska vertikala koje se može pratiti do današnjeg dana koja protuzakonito štitila je Mladena Bajića od DSV-a, točno su imena i prezimena navedena, dakle i sudaca u vijećima, itd., itd., da ne nabrajam pa smatram je li dakle da su to dvije osnove za ratne zločine za koje je nadležan DORH po ovome dakle da prikrivanju, dakle po ovoj trećoj dimenziji dakle svega toga što se događalo.
Da bismo vidli u slučaju Lora koliko je to dakle montiran slučaj, navest ću samo jednu činjenicu, dakle u protutužbi Srbije na hrvatsku tužbu za genocid, u svojoj protutužbi oni su dakle naveli toliko nebuloza od 6., 7. st., udrobili su svega i svačega, ali nisu dakle uključili slučaj Lora jer su u tome slučaju i oni kreirali dakle cijeli slučaj s time da je prvu presudu u slučaju Lora čestiti sudac Lozina vrlo detaljno obrazložio, oslobodio je pritvorske čuvare sa zaključkom, je li, da je nažalost u slučaju Lora, radi se o dvije smrtno stradale žrtve, dakle da je nažalost dvoje ljudi izgubilo život, ali oni koji su optuženi, dakle nikakve veze nemaju s time.
S time da oni čak nisu bili je li, ovaj, u toj smjeni kad se dogodio taj slučaj, naime, kada je prvi bio ranjen, prilikom pokušaja bijega pa je kasnije umro u bolnici, tu istu večer je na poziv dakle pritvorskih čuvara došao Mladen Bajić, sudac Jurišić, tri kriminalista i vršili su uviđaj. Prema patološkim nalazima za oba slučaja, dakle i prema svjedočanstvima, utvrđeno je da je drugi, je li, Bulović, taj u zatvoru bio ubijen dakle tupim predmetima.
Zanimljivo je to da je cijeli niz svjedoka Mladen Bajić dovodio uz brifiranje u Srbiji, dakle uključujući ratne zločince koji su bili pravomoćno osuđeni, recimo za ubijanje civila, itd., itd., dakle oni su bili svjedoci koji su svjedočili u tom cijelom procesu.
Dakle puno, puno toga će se otkriti ukoliko se DORH, a mislim da se mora toga uhvatiti da se napokon to razriješi, jer čitavo vrijeme, je li, ja sam taj feljton pisao tamo negdje prije 15 godina, on je potpuno dokumentiran, nitko nikada nije javno htio reći, ovaj, optužiti da je nekakva laž jer je sve potpuno dokumentirano ili me čak tužiti, je li, pa da to rasvijetlimo.
Išli smo u nekom razdoblju sa određenim udrugama sam išao čak i u Ministarstvo pravosuđa, primila nas je zamjenica ministra, da sad ne nabrajam, itd., međutim, nitko se nije usudio uhvatiti ukoštac s time, a držim je li, da će obzirom na sve kvalitete koje je naveo Marin Miletić s kojima se potpuno slažem, je li, da će naš dragovoljac, dakle hrvatski branitelj i sa svim referencama iz njegovog dosadašnjeg pravosudne karijere, da će se uspjeti uhvatiti ukoštac i sa jednim i sa drugim jer je važno, ne samo zbog pravosudnih poruka ili nekakve pravde i nade u Hrvatskoj, dakle da će to otvoriti puno dublju priču o svemu što se događa u Hrvatskoj jer dok se ne suočimo sa istinom, sa činjenicama, a istina počiva na činjenicama, nama neće biti spasa sukladno onoj biblijskoj „samo će vas istina oslobodit“. Eto sa tom porukom ja ću završiti ovo svoje izlaganje, hvala vam lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Jurčeviću.
Za repliku se javio kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Profesore Jurčević, možda je malo čudnije pitanje, ali evo znali smo ovdje čut svašta u HS, kolege iz SPD-a cijelo popodne govore državnom tužitelju kako je strašno da on zna što je radio njihov šef je li g. Siniša Hajdaš Dončić i gdje se on nalazi u određene dane, mislim mene osobno boli briga, mislim gdje sam bio i šta jer nemam što skrivat je li. Dal mislite možda da to kolege iz SDP-a žele ustvari prisilit na jedan način državnog odvjetnika da on kaže što je radio, pa ustvari ga smijene oni, dal možda je to razlog toga ili, jer ne znam zašto stalno to ističu, stalno to govore, sad ako nema šta skrivat, a oni znaju, dal je to možda razlog, žele pronać novog lidera nakon Peđe Grbina i Siniše Hajdaša Dončića bonabi premijera.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo zahvaljujem kolega Miletiću.
…/Upadica Penava: Pardon, pardon, kolega Jurčević imamo jednu povredu Poslovnika, kolega Živković izvolite./….

Živković, Marin (Možemo!)
238., evo kolega Miletić kolko se vi sprdate sa demokratskim procesima meni je to strašno slušati, da je vama smiješno i da, da radite šalu od toga da glavni državni odvjetnik, pa otvoreno prijeti da će iznosit informacije o šefu oporbe. Pa mislim to je, da je vama to smiješno, pa ja mislim da ste vi evo na novu razinu ste došli kolega Miletić.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kolega Živković budući ste replicirali izričem vam drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Marin Miletić, ukoliko dobijete opomenu biti će treća.
…/Upadica se ne razumije./…
U redu, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238., s obzirom da vi pripadate kolega stranci čiji zastupnici se čude i plaču zato jer mladi ljudi idu u crkvu, čiji PR mag Jagić kaže da plače za onim dobrim starim vremenima kad se ubijalo katoličke svećenike, s obzirom da vi pripadate ekipi koja je stvarno ostrašćena u svakom pogledu, da ne kažem najradikalnija postojeća lijeva agenda ikada u slobodnoj Hrvatskoj, mene ne čudi da i vi ovo govorite što govorite i da vam plješću neki drugi koji nas vrijeđaju i prozivaju kopitama.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kako ste replicirali izričem vam treću opomenu, a kolega Jurčević izvolite odgovor na repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo sad smo svjedočili dakle pokušaju, tipičnom pokušaju ovih crvenih fašista jel, to je iz njihove metodologije jel, metoda banalizacije i radivizacije na jedno ozbiljno i realno pitanje, možda je Hrvatska u nekim normalnim okolnostima čudna odnosno čudna, jako čudna zemlja, ali kad imamo u vidu da je g. Hajdaš Dončić bio član HDZ-a, a da je sada na čelu SDP-a, ovo pitanje je potpuno utemeljeno jer danas je veći broj zastupnika SDP-a htio saznati od državnog odvjetnika dakle te neke kompromitantne očito ovaj podatke o g. Hajdašu Dončiću, a s druge strane ako pratimo proteklih dana medije od Jelene Lovrić, pa nadalje dakle veoma izgrađenih još iz vremena Jugoslavije dakle likova koji razumiju te pozadinske igre, oni gotovo samo što nisu smijenili Hajdaša Dončića jer smatraju da je on zapravo agent HDZ-a koji je na neki način i filtriran…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…SDP-u i da je izdao dakle cijelu priču…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…da je došao u ovoj dvostrukoj konotaciji…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…na razinu …/Govornik se ne razumije./….

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Kolega Jurčević, crveni fašisti, ako je dno, ovo je niže od dna na kojem ste vi inače, a sad na raspravu.
Poštovani državni odvjetniče, poštovana gđo. zamjenice državnog odvjetnika i državni tajniče.
Malo je, već idemo pred kraj rasprave, govorimo cijeli dan, ja ću nešto možda drugačije nego što od mene očekujete danas, sada održati ovu raspravu i g. Turudić, jako mi je stalo da čujete ovo što ću govoriti, ali ne samo to nego da i ono što ću govoriti primijenite kod izrade idućeg izvješća.
Vi g. državni odvjetniče, a to vjerojatno ste svjesni bolje od mene, imate žensko državno odvjetništvo, 80% svih zaposlenih u državnom odvjetništvu su žene i za razliku od mnogih drugih institucija, čak i na razini pravosudnih dužnosnika gdje imate 60% žena također su žene, obično imamo većinu zaposlenih žena, a na rukovodećim mjestima većinu muškaraca, a ovdje doista dominiraju žene i meni bi i kao zastupnici, kao socijaldemokratkinji, kao državljanki RH, ako baš hoćete i kao predsjednici Odbora za ravnopravnost spolova ovdje u HS, bilo jako stalo da ubuduće izvješća o svome radu ova koja podnosite saboru, uključite i rodnu dimenziju, a sada ću vam otprilike reći o čemu se tu radi, mi smo o tome govorili na našem odboru. Voljela bih da nam i dođete koji put na naš, na naš odbor i još jednom javno zahvaljujem vašoj zamjenici i drugoj zamjenici koje su bile na odboru i koje su doista s nama, s nama kvalitetno raspravljale.
Zašto kažem da je to važno? Jedan aspekt rada državnog odvjetništva se tiče jedne velike skupine, konkretno sad žena i o manjkavostima o radu državnog odvjetništva. U tom aspektu ne govore samo naše udruge o kojima ću reći nešto kasnije, nego i međunarodne institucije.
U izvješću GREVIO-a, kao tijela, monitoring tijela Vijeća Europe za primjenu Istanbulske konvencije postoje značajne kritike na rad državnog odvjetništva. Neke od glavnih, prvo kazneni postupci ne dovode do osuđujućih presuda, te GREVIO navodi da se ozbiljni slučajevi nasilja prema ženama nerijetko tretiraju kao prekršaji, a ne kaznena djela što rezultira blagim sankcijama koje nisu odvraćajuće. Time se zapravo značajno kritizira i rad državnog i uloga državnog odvjetništva u kvalifikaciji vođenja postupka.
Drugo, i to ne mogu dovoljno istaknuti jer to stalno slušamo, nedovoljno uzimanje u obzir rodne uvjetovanosti nasilja. U izvješću stoji da tužitelji često nemaju dovoljno razumijevanja za dinamiku nasilja u obitelji i cikluse zlostavljanja. To dovodi do praksi poput dvostrukih uhićenja kad se primjerice zajedno s počiniteljem koji je uglavnom muškarac ili muž ili partner uhićuje i žena zbog samoobrane. Treće, nedostatak smjernica i standardizacija to možda ide više državnog tajnika i ministarstva gdje GREVIO urgira vlasti da državna odvjetništva dobiju zapravo jasne smjernice i standardizirane operativne postupke kako bi se osigurala postupanja osjetljiva na žrtve i sustavno korištenje svih dostupnih dokaza. I posljednje već više puta spomenuto pitanje jačanja međuresorne suradnje, mi često kad razgovaramo i sa policijom i kad raspravljamo o izvješćima suda i sa ministarstvom, pa sa DORH-om dakle sa svim dionicima sustava svi kažu to su neki drugi. Al znate dok su tamo to neki drugi mi imamo prebijene žene.
Šta nam govore udruge i ljudi s kojim razgovaram ovdje u Saboru? Glavni prigovori, DORH bi trebao reagirati unutar zakonskih rokova nakon podnošenja prijave, al to se ponekad čini tek nakon nekoliko mjeseci to znači da žrtva ostaje izložena riziku dok zapravo institucije ne poduzmu mjere opreza.
Onda imamo priču o tome da žene uglavnom žene odustaju od svjedočenja i onda se nažalost ne dogodi ništa. mi ovdje ne možemo, nemojte sad ono tak slegnut ramenima od svođenja odgovornosti na žrtvu, posebno kad je u odnosu moći u izuzetno inferiornom položaju nije odgovornost žrtve nego institucije da je zaštiti.
Drugo, neprimjerno korištenje mjera opreza DORH ponekad ne predlaže ili ne koristi odgovarajuće mjere opreza, zabrane približavanje, zabrane kontakata i sl. i na vrijeme unatoč tome što postoji zakonska obveza da se te mjere primjene u slučajevima obiteljskog nasilja. 2024. ste imali femicid u Sopotu kad je jedan stariji muškarac suprug ubio svoju ženu i njemu je bilo predloženo izricanje mjere opreza zabrane približavanje žrtve nije učinjeno on ju je ubio nakon nekoliko dana.
Treće nedostatak dubinske analize slučajeva u predmetima nasilja u obitelji u smislu kvalitete izvida pravne ocjene izbore mjera opreza i adekvatnosti kazni. Tu želim posebno istaknuti da femicid koji je kao kazneno djelo uvršteni u Kazneni zakon 2024.g. i postoje podaci o femicidu kao o kaznenom djelu u 2024. nemaju mjesta u ovom izvješću vi ih ne spominjete, al ono je već bilo i u 2024.g. i tu je važno reći da se radi o zapravo kaznenom djelu kojeg je moguće spriječiti jer postoje vrlo jasni okidači femicida.
Neusklađenost prakse i zakonskih standarda, nama svi govore nama su zakoni dobri i u tom smislu smo mi kao Sabor svoj dio posla obavili, no međutim zapinje negdje drugdje odnosno primjene u praksi zakona varira što dovodi do situacije u kojima žrtve ne dobijaju punu zaštitu. To obuhvaća situacije kada državni odvjetnik ne sasluša žrtve prije mjera opreza ili ne koristi pojedinačne procjene žrtve odnosno onda kad se te pojedinačne procjene žrtve procjene rizika za žrtve rade one se naprave jel se eto kao moraju formalno napravit al se zapravo stvarno u praksi ne koristi.
Neadekvatne sankcije odnosno blagi postupci to je je jednim dijelom suda i sudovanja i svakak se tumače oslobađajuće presude. Mi smo se ovdje snebivali čini mi se prošle godine u slučajevu seksualnog zlostavljanja kad je otac seksualno zlostavljao svoju kćerku koja je osoba s invaliditetom kao olakotna okolnost mu je uzeto to što je on bio umirovljenik i hrvatski branitelj, dakle to rekla sam nema veze s vama to je pitanje suda, ali pitanje mogućnosti zapravo da tužitelji koriste apsolutno sve što im zakon da za predlaganje strogih kazni što se ne koristi čak i kada imamo očite dokaze što nije uvijek slučaj jer je to vrlo često unutar četri zida i to treba puno umješnosti da se dođe i do očitih dokaza.
Nedostatak specijalizacije i kapaciteta, udruge i pojedinke koje se bave s nasiljem ističu da državni odvjetnici i sudovi nisu dovoljno specijalizirani za obiteljsko nasilje i rodno uvjetovano nasilje te da su edukacije nedostatne što dovodi do nepravilne pravne ocjene, slabije zaštite žrtava i neadekvatne podrške tijekom postupka.
I posljednje nedostatna informiranost žrtava i transparentnost žrtve, … i vrlo često navode da ne znaju se događa nakon što prijave nasilje, nisu dovoljno informirane o postupku, statusu prijave, razlozima odbijanja prijave ili zašto neke odluke npr. mjere opreza nisu donesene. To pridonosi osjećaju nepravde i bespomoćnosti i to je ono što je na neki način naš zajednički posao.
Prema tome, moj bi vam bio evo doista prijedlog, molba i apel da razmislimo i o tim aspektima. Mi ćemo u ponedjeljak 22. obilježiti Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u sjećanje i na način komemorirajući slučaj koji se upravo dogodio na sudu gdje je tijekom brakorazvodne parnice čovjek ubio sutkinju, zapisničarku, odvjetnicu i svoju suprugu s kojom je bio u brakorazvodnoj parnici i to zapravo nije to su najteža kaznena djela i mi smo razgovarali sa zamjenicom i doista postoji u tom smislu čini mi se otvorenost, ali želim izreći ovdje u fonogram i da bude zapisano, evo doista vas molimo da u kaznenim djelima mržnje i u kaznenim djelima nasilja u obitelji i nasilja u obitelji navedete podatke i po spolu i žrtava i počinitelja.
Nama je teško raditi rodne statistike i vidjeti zapravo ovu priču rodno uvjetovanog nasilja ako nemamo podatke navedene i po spolu. To je moj zahtjev zapravo za ovo. Nama nisu za sva kaznena djela potrebna podaci po spolu, svjesni smo da kada bi se to pisalo za sve ovo da ovo izvješće ne bi imalo 300 nego hiljadu stranica to je suludo, ali recimo ne znam u nekim dijelima gospodarskog kriminaliteta i sl. to doista nije potrebno, ali u ovim slučajevima nasilja u obitelji tim više što imamo femicid kao novo kazneno djelo bi nam to bilo doista važno.
I zadnje što želim reći, nasilje nisu izolirani slučajevi, vrlo često ponašanje institucija pa i vaše pridonosi dvostrukoj viktimizaciji, pridonosi zapravo tomu da nasilje na neki način i normaliziramo. I mislim da trebamo apsolutno svi činiti sve apsolutno sve što možemo da se to ne događa, al to onda znači da se ne može ZKP interpretirat ono ali žrtva je nakon nekog vremena sama odustala i ona sad neće i šta ćemo sad. Da, jel se boji, al kada se boji onda se ne smijemo skrivati iza odredbi ZKP-a ili bilo kojeg drugog zakona nego doista moramo učiniti sve da tim žrtvama pomognemo.
Dakle, moja ne zapravo molba nego zahtjev da u svoje izvješće ubuduće uključite i rodnu statistiku i rodnu dimenziju. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lugarić. Za repliku se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo nažalost kolegica Lugarić manipulira uobičajeno i vraća nas 7 godina nazad, kada je izglasana istambulska deklaracija, gdje se očitovalo dakle savežništvo jednog dijela HDZ-a, Možemo! i svega ostaloga, a dvije naše ključne institucije Hrvatske, dakle HAZU, naša najpametnija institucija je rekla da je to protuznanstveno i sve ostalo, dakle i neprihvatljivo za hrvatsko društvo, itd., a isto tako Hrvatska biskupska konferencija vezano za hrvatski identitet, to je najžešće osudila, pa u tom smislu je li, apeliram je li da se ne pristaje dakle na te zamke rodne ideologije, dakle koja je dakle prema mišljenju naših najvažnijih i obrazovnih, znanstvenih, ali i ovih identitetskih institucija potpuno neprihvatljiva hrvatskome društvu i to svakako treba imati u vidu, da se zlorabi dakle ovaj i nasilje koje se događa, je li, da se progura samo…
.../Upadica: Vrijeme./... rodna ideologija.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja, kolega Jurčeviću uopće ne očekujem da vi ovo razumijete. Rodna ideologija nije ništa drugo nego aljkavo definiram pojam vas desničara koji ne želite i nećete razumjeti i zapravo želite da su žene drugotne, želite da smo podređene i želite da vi budete duhovni i svakakvi drugi autoriteti obitelji.
Neće moći. I neće ići.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Jurčević. Ukoliko bude opomena, biti će treća.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo, dakle kolegica, naravno ima pravo na svoje mišljenje, mi smo u demokraciji, ali dakle znanstveni standardi su poznati, dakle ne moji nego dakle HAZU, mislim da to ne moram naglašavati, a znanost bi opet, je li, psihologija, psihijatrija rekla da nekakve podsvjesne želje kolegice Lugarić izlaze na vidjelo, je li koje ona na neki čudan način ovaj, govori. Dakle to su možda vaše prikrivene želje, a ne ovaj nekakva desnica koju vi izmišljate i slično.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako sam i rekao da, izričem vam treću opomenu zbog repliciranja.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, čl. 238, iz rubrike ako ne znaš što je bilo.
G. Jurčeviću, kad je Istambulska konvencija prihvaćena u Saboru, Klub Možemo! nije postojao. Oni stvarno nisu krivi što je usvojena Istambulska konvencija. Za Istambulsku konvenciju su glasali pola kluba HDZ-a, malo više, Klub SDP-a i pola vašeg kluba, Kluba Mosta. Glasali su Ines Strenja, Ivana Ninčević, prema tome, i zajedno ste s nama donijeli Istambulsku konvenciju htjeli vi to ili ne, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Odgovor na repliku.
Oke, oke, oke. Evo ga, tu smo. Sljedeća replika, kolega. Pardon, kolega Bauk, da, druga opomena, je? .../Upadica se ne čuje./...
Je, poništilo je, odbor, odbor ti je, odbor vam je vaš poništio … ali nije zaveo što ste se javljali bez mimo svega, ali dobro, hvala Bogu, pošteno.
Kolega Račan, izvolite repliku.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa. Kolegice, otvorili ste zanimljivu temu oko načina na koji se priprema izvješće. I tu sam htio sam sitan, sitan komentar dati da bi bilo dobro da DORH nastavi to izvješće radit, omogućava da ga dobijemo i u otvorenom formati, što je bilo prethodnih godina, ove godine je samo zatvoreni format bio ponuđen na web stranicama DORH-a.
Dakle samo ako možete to napraviti kao i prije, da nije zatvoreni file jedina opcija koja je tamo dostupna.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja se mogu i priključiti ovoj apelu otvorenih podataka. Nešto što je natiskano, a možete zapravo ove cijele otvorene podatke sa svim statistikama dat kao nekakav attachment, da također, kažem, u digitalnom formatu pa bi onda rasteretili ovu, ovu debelu knjigu, a s druge strane i mi bismo imali dosta podataka s kojima možemo radit. Međutim, kada ste već, kolega Račan ovo rekli, što bismo još mogli, možemo još dosta stvari. Jedna od možda sugestija državnom odvjetniku je da se osim sustavnog praćenja i objave statistike, zapravo i suradnje, uključi zapravo i žrtve i civilno društvo u evaluaciju postupanja.
.../nerazumljivo/... mehanizmi povratnih informacija žrtava o radu DORH-a, postoje udruge koje se time bave je nešto što ne bi bilo loše, malo je ono off-postupak, da tako kažem, međutim, značajno bi unaprijedilo rad sa najranjivijim skupinama. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lugarić.
Za pojedinačnu raspravu još imamo evo, posljednju kolegicu Ivanu Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Hvala vam. Pošto vam istukla sve replike, evo želim pohvaliti raspravu od kolegice Marije. Išla je jednim sasvim drugim smjerom, onim koji zazivamo cijeli dan pa onda replika nas je ponovo vratila, kako to reče naš kolega u ideološke rovove. Pa evo, vi ste nas vratili u ideološke rovove.
Moja rasprava će također danas ići smjerom kolegice Marije, ne ta tema, ali ove neke prizemne stvari, kako bi mi lokalni dužnosnici rekli, stvari sa terena, a ide u smjeru upravo onoga i što je danas i kolega Borić i Mažar i Katičić kazali da nije bilo primjera iz građanskog prava.
Poštovani državni odvjetniče, vi ste sami u svom uvodu rekli da je jedan velik dio predmeta kojim se bavi Državno odvjetništvo, općinsko i županijsko su predmeti koji se tiču upravljanja, odnosno, vođenja računa znači o državnoj imovini, o upisu pomorskog dobra i o svom onom imovini koje pripada RH pa evo, ja ću započeti sa pomorskim dobrom kojoj je opće dobro od interesa RH, uživa osobitu zaštitu države, ne može biti predmet vlasništva niti se može prodati, ali sa pomorskim dobrom mi danas moramo upravljati, jednostavno to je danas život jučer smo imali temu o turizmu raspravljali smo cijeli dan o turizmu, danas se oko pomorskog dobra sve vrti, pa ja bi htjela sad samo tu neke konkretne stvari iz život vam predočiti da vidite koliko smo mi u jedinicama lokalne samouprave pa i u županijama zakinuti jel jednostavno i županije i jedinice lokalne samouprave su te koje moraju razvijati svoje destinacije, upravljati pomorskom dobru, davati koncesije, ulagati, al evo samo jedan slučaj u Gradu Supetru gdje već po ne znam koji put pišemo dopis prema DORH-U, Županijskom državnom odvjetništvu Split gdje ponovo tražimo da se upiše pomorsko dobro u zemljišne knjige. I ovim dopisom pozivamo da upišete postupak pomorskog dobra s obzirom da se radi, sad slušajte o proteku vremena od 23 godine.
Znači ja bi vas molila u ime vjerujem svih kolega koji upravljaju gradovima, koji upravljaju jedinicama lokalne samouprave iz najbolje namjere da se posveti pozornost ovoj problematici jel danas nakon što smo donijeli Zakon o pomorskom dobru mi još evo, kolko je prošlo već dvije, tri godine, još nismo donijeli čl. 14. st. 2. Vlada RH uredbom treba donijeti uređivanje gradnje građevina, izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem. Znači danas je kompletno blokirane bilo koje investicije radi neupisanog pomorskog dobra, radi nepostojanja uredbe od jednostavnim građevinama. I vjerujte mi svi imamo cilj svoje sredine razvijati, a ovaj primjer što sam vam dala radi se o plaži pokraj najvažnije hotelske kuće u jednom gradu, a takvi su primjeri kolkogod hoćete.
Nakon toga osvrnula bi se na upravljanje imovinom koja je u vlasništvu RH, a iz svog primjera evo već dugogodišnjeg sam se uvjerila da RH nema pojma šta ima na podruju jedinice lokalne samouprave. Ta imovina je prepuštena propadanju, često se doslovno raspada dok mi vodimo računa o našoj imovini pokušavamo te nekretnine dobit barem na korištenje. A evo opet jedan bizaran primjer ovaj g. Siniša Dončić još je bio u zadnjim mjesecima svog mandata kad je bio u Supetru i molila sam da se pogleda zgrada lučke kapetanije s kojom upravlja RH, evo ja sam gradonačelnica sad već u četvrtom mandatu preko 12 godina loptaju između ministarstva, državnog odvjetništva, lučka kapetanija ta zgrada se raspada, a s druge strane nemamo prostora, danas bi željeli ponuditi smještaj doktorima, medicinskom osoblju pa i lučkom kapetanu da dođe raditi na našem području. A i ovdje smo toliko puno govorili o cijenama najma, nemogućnosti da se dugoročno iznajmi stan i moj apel ide u tom smjeru da se zaista omogući jedinicama lokalne samouprave kroz državno odvjetništvo da oni predmeti koji dolaze da se rješavaju.
Vi te se sami rekli mi smo vrlo pažljivi s tim ne želimo pogriješiti, ali nije rješenje da se te nekretnine raspadaju, a pogotovo kada su u centru mjesta. Na to se sve nadovezuje privatizacija jel kad nema nekoga da kvalitetno upravlja sa imovinom onda imate slučaja da se ta imovina pa ili privatizira ili ponovo slučaj iz života, da se u postupku privatizacije imovina koju nije bilo moguće dokapitalizirati u mom gradu dokapitalizirala, radi se o nogometnom igralištu, ušla je u temeljni kapital jedne hotelske kuće da bi Upravni sud RH 2010. poništio predmetno rješenje dopunsko rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju i taj predmet je usmjeren prema državnom odvjetništvu da se uknjiži RH i da se to nogometno igralište dalje koristi bilo kroz jedinice lokalne samouprave ili kakogod. A evo nakon skoro 35 godina mi taj slučaj nismo riješili, vodi se spor na sudu skoro 30 godina, a opet radi ne reagiranja odnosno neupravljanja i ne vođenja računa o imovini RH.
I još zadnja stvar, ostalo mi je nešto vremena, moram se osvrnut na slučaj Jadrolinije. Ja sam sad govorim sa političkog aspekta budući da sam taj predmet zaista pratila od samog početka i za mene kao političarku osobu koja je vezana i sa trajektima i koja živi sa njim taj slučaj na najbolji način opisuje stanje u RH. Godinama su sindikati upozoravali HDZ-ovu vladu da uprava koja je postavljena od HDZ-a ne radi dobro, da ima mnoštvo propusta, godinama se ta sva upozorenja ignoriraju, ismijavaju i odbacuju do trenutka kad je pala rampa i kad je troje pomoraca na brutalan način izgubilo svoj život i kad su sve ostale rampe počele padati.
Ja ne mogu ni zamisliti kakav je osjećaj tuge, razočarenja i gorkog okusa ostao u ustima svih tih ljudi koji su bili na tom brodu, njihovih obitelji kad su svatili kakav je epilog tog slučajeva i osvrnut ću se na premijerove izjave da je slučaj Jadrolinija skretanje pažnje od dobrih rezultata, pa od bivšeg predsjednika uprave da je to skretanje pažnje od odlične sezone i svih ovdje kolega koji su govorili da u ovom slučaju politiziramo, a onda su izvješća koja su izašla otkrile i brojne sigurnosne propuste u funkcioniranju Jadrolinije i na kraju su radi nepostojanja tih sigurnosnih postupaka nastradali oni koje smo trebali braniti, a to su sami pomorci i evo to je zaista jedan slučaj koji je po meni onako kako ga ja vidim radi nekvalitetnog upravljanja, ignoriranja svih upozorenja struke, političkog kadroviranja završio s ovakvim tragičnim posljedicama. I ono što sam već jedanput kazala tokom rasprave i sa tim ću završiti, premijer je rekao da Vlada sigurno nije za to odgovorna, ne vidim kako je odgovorna uprava Jadrolinije, ni predsjednik uprave, a tko bi onda bio odgovoran nego pomorci i ja njima želim svu snagu u ovoj bitci pravnoj koja je pred njima.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javila kolegica Branka Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice Marković, mada sam podigla repliku i želila vam replicirati, želim vam dati podršku odnosno uputiti apel našem glavnom državnom odvjetniku da posebno pažnju obrati pomorskom dobru. Zaista u našim priobalnim turističkim mjestima na brojnim nasipima unutar tih mjesta izgrađene su građevine još '70.-tih godina. Nikad to nisu postale ni čestice zemlje, a ni čestice zgrade. Na ti… u tim objektima zapošljavaju se neki ljudi, uredno se plaćaju obveze, porezi, registrirani su obrti odnosno firme i ne možemo nakon toliko godina reći da to jednostavno ne postoji. Imaju velikih problema i prilikom legalizacije a i prilikom svojih ishodovanja vlasničkih listova ili dalje preprodaji i slično.
Pa evo i moj apel sa ove strane da se posebna pažnja obrati pomorskom dobru.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice ja sam znala da ćete vi razumjeti cijelu ovu tematiku da ste sama bili gradonačelnica, pa evo točno što ste rekli. Ne moramo se maknut od kafića u luci Split gdje je cijela ta situacija problematična odnosno gdje god se pomaknete na primorju uz obalu je situacija slična.
Al evo ja ću još jedan put samo realan primjer. Znači dopis smo poslali 2. rujna 2050. '25. i molimo Županijsko državno odvjetništvo i Državno odvjetništvo RH da provede upis pomorskog dobra u zemljišne knjige. Ovim dopisom pozivamo naslov da se postupak za upisom pomorskog dobra žurno nastavi s obzirom da se radi o proteku vremena od 23 godine, još nije riješeno. Mi želimo sutra tu plažu urediti, želimo da naša destinacija ima veći standard, a bez ovoga je to nemoguće jer se želimo pridržavati zakona koje je donio ovaj sabor.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Prelazimo na završna izvješća tako da je zasad i prvi i jedini ali izgleda da neće biti kolega Arsen Bauk u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani glavni državni odvjetniče mislim da je nakon cijelog dana red da vam i uputimo jednu pohvalu što ste ostali cijelo vrijeme ove rasprave slušajući kako ste to danas naveli u jednom slučaju političke eskapade. Bilo je i nešto konstruktivnih ovaj rasprava.
Ono što bi mi voljeli da u slijedećem razdoblju i mi od vas čujemo manje političkih, ja neću reći eskapada, ali manje političkih izjava ili izjava koje se mogu shvatiti kao političke izjave. Citiram, ponekad me zasmetaju ad hominem napadi ali to je dio posla koji radim i kada sam stupio na dužnost sam bio spreman i pristao sam na to, završen citat. To ste prije nekoliko dana izjavili na Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Ja se slažem s time što ste rekli ali smatram da ste pristali i na to da i ne odgovarate političkim govorom na političke napade, pa ni ad hominem napade ako dolaze od političara. Vaše najveće oružje je, su vaši potezi na koji, koje vam je zakon dao pravo kao glavnog državnog odvjetnika. Oni nisu mali. Prostor diskrecijske ocjene je veći nego kod sudaca koji dosuđuju penal zbog ruke namjerne ili ne mjerne, mogućnost kontrole je također vrlo mala jer se sve može staviti pod izvide pod tajnost izvida. Pozvali ste se i na nekoliko odredbi zakona koji to garantiraju i jedino mjesto i jedini oni koji imaju pravo govoriti o tome su saborski zastupnici jer i njih štiti imunitet za izgovoreno u Hrvatskom saboru po Ustavu.
Nije slučajno da ste bili na četiri opor… na četiri odbora pozvani, a sva četiri odbora su predsjednici iz oporbe. Odbor za pravosuđe, Odbor za unutarnju politiku, Odbor za ljudska prava i Odbor za ravnopravnost spolova jer upravo je i tako napravljeno da opozicija i preko tih i nekih drugih funkcija koje imamo u Hrvatskom saboru može učinkovitije kontrolirati ili barem propitivati rad represivnog aparata.
Prema tome, ovakve rasprave su ono što je Ustav predvidio da Hrvatski sabor može raditi, dapače imamo pravo i dužnost raspravljati i glasati o vašem zahtjevu da se nekome od zastupnika skine imunitete ili odredi pritvor. Dapače, evo potpredsjednik Hrvatskog sabora će se, koji predsjedava će se sjetiti da je u jednom slučaju glasao protiv, dapače izvrijeđao vas je ovoga zbog, zbog zahtjeva za pritvor jednog zastupniku.
Prema tome ono što želimo u dvije tisuće, na izvješću 2026. i budućem radu je da više bude prava, pravde i struke a manje političkih izjava. To je prva želja koju u ovom trenutku imamo.
Kada ste zadnji put bili u Hrvatskom saboru, podnosili izvješće sjećam se dvije vaše izjave. Jedna je da ćete se emancipirati od onih koji su vas imenovali, a druga je da ćete izlaskom iz ove dvorane zaboraviti na sve uvrede kojima ste bili izloženi. Tako da jeste li u tome uspjeli? Ne znam. Hoćete li uspjeti suspregnuti strast za političkim izjavama? Ne znam, to ćemo vidjet ubuduće.
Naime, kažu da su ljepa riječ i pištolj uvjerljiviji samo od ljepe riječi. Vi kao glavni državni odvjetnik osim što imate mikrofon imate i mnoge instrumente zbog kojih se vaše riječi doživljavaju drugačije, pa i kada komentirate političare, a posebno oporbene jer o njima doista ne ovisite, a ovi vas iz Vlade još mogu i smijenit mi vas stvarno ne možemo smijenit, dakle kada to govorite vaše se riječi drugačije čuju, drugačije komentiraju i drugačije interpretiraju. Jeste li vi toga svjesni ili ne ne želim sad ulaziti, radite li to svjesno ili ne ni to ne želim ulazit, to će narod i oni koji nas slušaju ocijeniti.
Važno je imati povjerenje u institucije, dokaz smanjenog povjerenja u pojedine institucije je činjenica da neki političari nakon što budu sankcionirani od državnog odvjetništva da im poraste popularnost dobiju više na izborima. To je znak možda da građani vide ono što vide i da smatraju da je smatraju da ne neko nepravedno optužen ili da je represivni sustav nezasluženo nasrnuo na njega, to je isto dakle jedna od stvari.
Da skratim, gospodine glavni državni odvjetniče nije dobro kada političari sude, ali nije dobro ni kad se pravosudni dužnosnici prekomjerno bave politikom. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Bauk. Jeste ga skratili baš onako.
Kolega Nikola Mažar u ime Kluba zastupnika HDZ-a završno. Izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući. Poštovani državni glavni državni odvjetniče, zamjenici i državni tajniče.
Pa evo nakon današnjega dana na kraju ko što je kolega Grmoja reko možda se i neka čuda dese pa evo SDP je na kraju pohvalio državnog odvjetnika na kraju dana tako da očito da neka se čuda događaju. Za razliku od SDP-a HDZ će ostati i dalje vjerodostojna svojim stavovima pa neće od vas tražiti kako da se ponašate ni kako da radite, ostajemo pri onome što smo bilo cijelo vrijeme, a to je da DORH kao i druga neovisna i samostalna tijela na taj način trebaju raditi svoj posao i sukladno svom djelokrugu boriti se protiv prekršitelja i oni koji čine kaznena djela protiv interesa RH ili njenih građana.
S obzirom da smo danas ovdje više od deset sati neću cijelo svoje ovo vrijeme koje imam ispred sebe iskoristiti. Mogu samo reći da smo kroz današnju raspravu vidjeli da Godišnji izvještaj o radu DORH-a je pokazao određene pomake vezano i za rad i za ažurnost i za kvalitetu i za broj riješenih predmeta, pokazao je da unatoč problemima koji danas postoje svi djelatnici i DORH-a i USKOK-a od općinskih, županijskih do državnih svoj posao shvaćaju vrlo savjesno, odgovorno, profesionalno. Moja osobna želja je da sljedeće godine odnosno kada izvješće za ovu godinu dođe na dnevni red ono bude još kvalitetnije i još bolje, da u međuvremenu i mi kao zastupnici u HS-u izmjenama i dopunama zakona koje će biti pridonesemo tome da još više omogućimo da taj posao bude i samostalan i neovisan, ali da bude i kvalitetniji i bolji i da stvorimo te uvjete kao zakonodavna i izvršna vlast kroz vladu i ministarstva.
I osobna mi je želja da u sljedećem periodu i vi kao glavni državni odvjetnik, ali i državno odvjetništvo i USKOK imaju što manje posla jer je to onda poruka da RH napreduje u svome putu i da smanjujemo i stopu kriminaliteta i stopu korupcije, ali isto tako da se i snažno i odgovorno odupiremo i novim izazovima jer smo u današnjem godišnjem izvješću vidjeli da postoje i određena nova kaznena djela kojih prije nismo imali vezano za migracije, vezano za nezakonito prelaženje, kretanje i boravište u RH. I vjerujem da ćemo svi zajedno zajedničkim snagama omogućiti da RH i dalje bude najsigurnija zemlja EU što pokazuju europski statistički podaci. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Mažar. Sljedeća na redu u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a je kolegica Dalija Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Glavni državni odvjetniče, zastupnice i zastupnici.
S obzirom da se iz završnog izlaganja u ime kluba SDP-a, a i nekih saborskih zastupnica moglo naslutiti da možda postoji nada da će u ovoj godini ili u sljedećem izvješću biti nekih pomaka na bolje u smislu izgradnje povjerenja i integriteta u rad Ivana Turudića, a s njime povjerenje u rad DORH-a u cjelini imam potrebu citirati jednu staru latinsku izreku, glavni državni odvjetnik će je dobro razumjeti. Izreka glasi „Quod ab inito vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere“ u prijevodu to znači ono „Što je nevaljano od početka ne može se protekom vremena ispraviti“. A ovdje je od samog početka od načina na koji je Ivan Turudić izabran unatoč oštrim i ozbiljnim primjedbama od strane i od opozicije i stručne javnosti bilo jasno da Ivan Turudić ne može biti jamac neovisnosti rada DORH-a. Nažalost takav dojam je samo dodatno osnažen i učvršćen u ovoj prvoj godini njegovog rada i mandata.
Međutim, sve pa i ove ružne i ono političke doskočice na neki način trebale bi osvijestiti i druge ljude unutar DORH-a da ovakvo stanje nije održivo i da u budućnosti moramo doista i razmisliti, ali i izglasati pa ako treba i promjenu Ustava putem koje ćemo glavnog državnog odvjetnika birati dvotrećinskom većinom, a možda nas to onda natjera da doista tražimo osobu koja će uživati široko povjerenje i političke i stručne javnosti u cjelini.
Ono što doista moramo očekivati od glavnog državnog odvjetnika to je da uspostavi sustav i pravilo istom mjerom prema svima, evo to je moja želja. I ta mjera mora biti svima vidljiva, da se svi na svoje oči uvjerimo da je doista tome tako, a sve dok imamo situaciju da zbog primjerice kaznenog djela nesavjesne vožnje i smrti u prometu imamo situaciju da se nekome u godinu dana i presudi, a kada je riječ o bivšem ministru onda nam treba nekoliko godina i za potvrđivanje optužnice. Ta mjera prema svima nije ista. Evo, istom mjerom prema svima to bi značilo da doista imamo državno odvjetništvo kakvo nam treba neovisno, nepristrano koje je jamac vladavine prava, a sve dok nemamo takvo državno odvjetništvo kao da nemamo ni državu. Država još je još uvijek isključivo HDZ-ovska jednopartijski zarobljena, a danas nažalost i na putu ka revitaliziranju fašizma.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Orešković.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Članak 238., pa ne mogu sve ni ispravit što vi kažete jednopartijska HDZ-ova država, RH demokratska, izbori, narod izabrao nas ne vas, vi dobili manje od 1% itd., razumijem to ali uspoređivati prometnu nesreću sa težim kaznenim djelima gdje je potrebno više izvida, više dokaza, više svjedoka, više činjenica samo pokazuje ono dok ste bili predsjednica Povjerenstva za sukob interesa zašto su sve vaše presude kasnije pale. Elementarno neznanje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Arsen Bauk, pardon, pardon, pardon gospodine kolega Mažar izričem vam treću opomenu zbog repliciranja kako ne bi se žalio poslije kolega Bauk.
Kolega Bauk, izvolite.
Treća će biti. Kako odlučite, ali evo tko hoće.
Još jedna povreda Poslovnika, kolegica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Povreda Članka 238., tiče se izlaganja kolege Mažara koji iznosi eklatantne neistine. Prvo ja bih podsjetila kolegu Mažara da su HDZ-ovi zastupnici jednoglasno sa svim drugim zastupnicima usvajali sva izvješća Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dok je na čelu istoga bila kolegica Orešković. To je prvo.
I drugo, apsolutno je notorna laž neću reći neistina da su njene odluke odnosno odluke povjerenstva kojem je bila na čelu padale na sudovima. To je netočno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, izričem vam opomenu prvu doduše zbog repliciranja.
A di mi je kolega Jurčević, Jurčević e još ćete morat sačekat oprostite, za povredu Poslovnika se javio kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Povreda Članka 238., a zapravo uvreda bilo kakvom zdravom razumu. HDZ-u se kolegica Dalija Orešković ne sviđa, oni to ne skrivaju, međutim ono što kolega Mažar radi, način na koji govori o njoj je upravo ono što HDZ podmeće svima ostalima da rade, a to je dehumanizacija. Upravo to radi kolega Mažar, napravio je sad ovdje.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, također zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se evo ipak javio ponovno kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega Mažar, Članak 238., da vas podučim. Sudovi nisu rušili odluke Povjerenstva za sukob interesa, sudovi su potvrđivali odluke za Povjerenstva za sukob interesa a onda je Ustavni sud srušio presude sudova. Danas je glavni državni odvjetnik spomenuo slučaj gdje je županijski sud u prvom stupnju nešto presudio pa je onda drugostupanjski sud odlučio. Vi da ste bili na njenom mjestu kad vam sud prvu odluku donijeli …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… biste 10 takvih odluka.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Što smo rekli treća? Kolega Bauk treća, treća opomena.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
238., gospodine Račan vi očito spavate ili niste prisutni ovdje iako vas vidim često. Pa nevjerojatno kojom lakoćom vi docirate gospodinu Mažaru, on se usuđuje nešto reći gospođi Ore… kolegici Orešković. Pa šta je ona sve izgovorila HDZ-u. Jeste vi to čuli? Jel vi slušate, jeste vi bili kad ovdje prisutni? Kad ona kaže bando prokleta to je vama normalno.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme.
Hvala, kolega Sanader kako je bila riječ o repliciranju moram vam izreći opomenu, doduše prvu.
Za repliku nam se javila i odnosno za povredu Poslovnika se javila i kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
Ma moram ispravit netko je iz SDP-a optužio kolegu Mažara za upravo ono što oni cijelo vrijeme čine, a to je dehumanizacija. Naime, kolega Mažar samo je iznio jednu činjenicu a to je da je HDZ po treći povijesni puta ostvo… ostvario pobjedu na parlamentarnim izborima. To što se to ne sviđa gospođi Orešković koja je osvojila 0,0 nešto ili SDP-u to je njihov problem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, izričem vam treću opomenu iz istih razloga kao i i prethodnicima, treću da.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Kolegice Burić vi naprosto svakim svojim nastupom dehumanizirate sami sebe, a kolega Sanader ja sam vrlo lijepo rekao da način na koji vi govorite je ono što podmećete svima ostalima i za nas govorite da mi dehumaniziramo dok vi to radite. I vi se s time ne morate složiti, ali ja nisam rekao ništa logički ili filozofski pogrešno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Račan, izričem vam treću opomenu.
Kolega Sanader se također javio za povredu Poslovnika, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
238., vi ste stvarno pila naopako, totalna, vi nama govorite da mi dehumaniziramo.
…/Upadica Račan: A vi nama možete, mi vama ne smijemo…/nerazumljivo./…/….
…/Upadica Penava: Molim bez, bez dobacivanja./…
Pa mogli ste bar bit tolko pristojni, mogli ste tolko bit pristojni i kulturni da mučite jer na sve ono što je Oreškovićka izgovorila HDZ-u, pa minimum kulture je da vi ništa ne govorite i nas prozivate dehumanizatorom. Pa stvarno svaka vam čast.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Sanader, izričem vam drugu opomenu zbog repliciranja umjesto povrede Poslovnika, a za povredu Poslovnika se javio i kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući, samo kratko.
Kolega Sanader, vi pitate Račana dal je bio i da li je uopće na saboru, pa ne znam da li ste vi. Sve ono što je izgovorio kolega Mažar, Đakić, Deur, Borić, Majda Burić kolegici Orešković, ona je preblaga prema svima vama, preblaga.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kolega Vukušić također dobivate opomenu, drugu opomenu, ali nije ni da je bitno s obzirom na stanje prijava.
Ooo rano sam reko…
…/Upadica se ne razumije./…
Tko je?
…/Upadica se ne razumije./…
Ko?
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Ivan Bugarin, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
…/Govornik se ne razumije./…
Evo zahvaljujem, 238., htio bi samo jednu stvar ovaj znam da ću dobit opomenu i prva mi je, ne trebate provjeravat, znači vama je šefica kolegica Dalija Orešković. Ona kad je shvatila da bi vi možda mogli u budućnosti podržat Izvješće državnog odvjetnika odma brže bolje stala dole i opomenula vas da to ne radite, da vam ne bi palo napamet, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, dobivate opomenu, kako ste i sami najavili.
Evo javila nam se još i za povredu Poslovnika i kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
238., evo kad nam je već tema kolegica Dalija, pa kolegica Dalija za razliku od svih vas tamo koji se sakriva iz HDZ-a i da stanete pojedinačno na listi dobili bi ništa, ona stane sa svojim imenom i prezimenom, toliko o tom.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kolegice Marković, izričem vam drugu opomenu zbog repliciranja, a za povredu Poslovnika se javio i kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
238., pa nevjerojatno da vi možete tako reć kolegice Marković, pa je li iko od nas dobio ikad izbore neposredne? Kad je gđa. Orešković dobila bilo kakve neposredne izbore? Vi govorite ovdje ljudima gdje ima 30 gradonačelnika, načelnika, župana, vi ne vidite.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Pa ne vidite, pa evo možete sidit nećete vidit tamo.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Može vas biti sram, mi smo dobili izbore, dobivamo i sad i kolko imamo općina, kolko gradova u Hrvatskoj, a vi nama govorite niko nije dobio izbore. Sramite se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Sanader, ovo je treća opomena za vas.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Ivan Bugarin, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
238., pa ja se kolegice Marković vama čudim obzirom da ste vi gradonačelnica isto ko i ja i ne znam zašto branite i dalje Daliju Orešković, zašto mislite da je ona vrednija od mene ili od vas? Zašto vi u biti ne iziđete sami bez SDP-a, pokušate uć u sabor i vidite gdje ste, zašto bi mi to morali napravit, a vi ne? Sam lipo izađete iz SDP-a i kao što ste dobili u Supetru lipo pobijedite i uđete u sabor.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Bugarin, izričem vam drugu opomenu zbog repliciranja.
Ima li još netko?
…/Upadica iz klupe: Nema niko./…
Ma nemojte, dajte budite kao i dosad bar još 10-tak povreda Poslovnika, nema stvarno ništa?
Hvala lijepo. Ne mogu vjerovat, glavni državni odvjetnik da neće se priklonit ovoj praksi i iskoristit svojih 30 minuta.
…/Upadica Turudić: Ne, samo bi 29 koristio, al neću./…
Hvala vam lijepo svima na konstruktivnoj raspravi, hvala glavnom državnom odvjetniku sa suradnicima. Jednako tako s ovim smo došli do kraja i zatvaram raspravu po ovoj točki. Glasat ćemo o tome kad se za to steknu uvjeti.
Sutrašnji dan krećemo sa prvom točkom, dakle Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima u prvom čitanju.
Hvala lijepo.

SJEDNICA PREKINUTA U 19,54 SATI

5

  • Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini, Predlagatelj: Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske
26.09.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini, podnositelj je glavni državni odvjetnik, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela, dajem na glasovanje sljedeći zaključak: Izvješće glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini.
Imamo zahtjev za stankom, kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a u trajanju od 10 minuta radi konzultacija. Prije svega, želim naglasiti da je Ivan Turudić glavni državni odvjetnik kakvog ne bi trebala imati niti jedna pristojno uređena demokratska zemlja niti bi takva država uopće dopustila i zadržala takvog čovjeka na funkciji.
Sa radom glavnog državnog odvjetnika zadovoljna je jedino vladajuća partija čije bi kompromitirane i korumpirane ministre glavni državni odvjetnik trebao istraživati i protiv njih pokretati kazneni progon, međutim, Ivan Turudić uglavnom ne čini. Neposredno prije rasprave o izvješću, odnosno nakon rasprave o izvješću, a prije ovog glasanja, u medijima je objavljeno kako je USKOK odbacio kaznenu prijavu protiv ministra Branka Bačića i predstojnika Ureda Vlade Zvonimira Frke Petešića, a država je u njihovom slučaju ostala oštećena za nekoliko milijuna eura.
Iz svega proizlazi da glavni državni odvjetnik štiti partiju na vlasti ne mareći za Ustav, ne mareći za državne, prije svega financijske i druge interese. Glavni državni odvjetnik je došao u sukob sa Europskim uredom javnog tužitelja u slučaju Nine Obuljen Koržinek. Glavni državni odvjetnik je presreo slučaj protiv Vilija Beroša. Glavni državni odvjetnik je zgrozio akademsku i stručnu javnost izdavanjem časopisa koji će itekako utjecati na napredovanja i stručne reference.
Sve u svemu, vladavina prava u režiji HDZ-a i Ivana Turudića je ozbiljno narušena, a koliko je HDZ-u stalo do ustavnosti, vidjelo se sada i na pitanju priznanja Palestine. Kažete da štitite naše nacionalne interese, hrvatske građane, a zaboravljate da su hrvatski građani sa 75% podrške glasali za Zorana Milanovića koji po Ustavu ima pravo …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... sukreirati vanjsku politiku i on je za priznanje Palestine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Orešković, stanka je odobrena.
Povreda Poslovnika, kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Čl. 238, kolegice Orešković, vaša briga o ugledu RH o ugledu 500 tisuća Hrvata koje nazivate hipodromskim kopitima, o ugledu, o samostalnosti neovisnosti, da, da, jaučite, hrvatskih institucija je poznata i ovdje, ali i šire. Ono što vidimo iz godišnjeg izvješća, što vidimo iz tijela EU da Hrvatska napreduje i po vladavini prava i po neovisnosti institucija, a to ćemo nastaviti raditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa, kolega Mažar, dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Predlažem da idemo glasovati, da ne radimo stanku pa dajem dakle na glasovanje zaključak: Prihvaća se Izvješće glavnog državnog odvjetnika RH o radu državnih odvjetništava u 2024. g. Molim glasujmo.
Glasovalo je 124 zastupnice i zastupnika, 76 za, 2 suzdržana, 46 protiv, pa je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
Klub zastupnika SDP-a predložio je HS-u donošenje sljedećeg zaključka: Poziva se glavni državni odvjetnik RH da se u obavljanju svojih ustavnih i zakonskih ovlasti suzdrži od davanja političkih izjava i istupa koji bi mogli dovesti u pitanje neovisnost, nepristranost i vjerodostojnost DORH-a. Molim glasujmo.
117 glasova, 41 za zaključak, 76 protiv, dakle nije dobio potreban broj glasova.
PDF