Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

1; 2

  • Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom izvanrednom sastanku Europskoga vijeća, 6. ožujka 2025. i redovnom sastanku Europskoga vijeća, 20. ožujka 2025., Predlagatelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske
  • Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom redovnom sastanku Europskoga vijeća, 26. lipnja 2025., Predlagatelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske
15.09.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 18,00 SATI

Poštovane zastupnice i zastupnici na temelju članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za europske poslove predlaže Hrvatskom saboru provođenje objedinjene rasprave o točkama prvoj i drugoj iz Plana redoslijeda rasprava za danas. To su: Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom izvanrednom sastanku Europskog vijeća 6. ožujka i redovnom sastanku Europskog vijeća 20. ožujka i Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom redovnom sastanku Europskog vijeća 26. lipnja.
I za jedno i za drugo izvješće podnositelj je predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Jesmo li suglasni da provedemo objedinjenu raspravu? Hvala vam lijepo.

1. IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O ODRŽANOM IZVANREDNOM SASTANKU EUROPSKOGA VIJEĆA, 6. OŽUJKA 2025. I REDOVNOM SASTANKU EUROPSKOGA VIJEĆA, 20. OŽUJKA 2025.
Podnositelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske

1. IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O ODRŽANOM REDOVNOM SASTANKU EUROPSKOG VIJEĆA, 26. LIPNJA 2025.
Podnositelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Provest ćemo objedinjenu raspravu.
Podnositelj je kao što sam rekao predsjednik Vlade Republike Hrvatske na temelju članka 11. stavka 3. Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade u europskim poslovima.
Raspravu je proveo Odbor za europske poslove.
Molim predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića da obrazloži izvješća.
Izvolite predsjedniče Vlade.
Može, može, već sam ja mislio da ste vi na pola govora.

Plenković, Andrej (HDZ)
Dobar dan još jednom poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, cijenjene saborske zastupnice i zastupnici drago mi je da u ime Vlade mogu danas još jednom nastaviti praksu izvješćivanja o redovitim sastancima Europskoga vijeća. Danas su na dnevnom redu sastanci koji su održani u ožujku dva sastanka, jedan sastanak u lipnju. Vi ste u materijalima koje smo vam poslali dobili zapisnike sa tih sastanaka naravno rezimirane kao i same zaključke institucije.
Dopustite mi da uvodno kažem nekoliko bitnih elemenata koji se odnose na našu europsku politiku ali i šire na vanjsku politiku. Prije svega da ovaj novi međunarodni kontekst u kojem živimo koji se brzo mijenja i u pogledu sigurnosne situacije i u pogledu trgovinske situacije i u pogledu energetske situacije moramo sagledati iz aspekta naše glavne odrednice vanjskopolitičke a to je politika modernog suverenizma kako ojačati međunarodni položaj Hrvatske a time i podizati kvalitetu života hrvatskih građana i otpornost hrvatskoga gospodarstva.
U proteklih pola godine svjedoci smo nastavka nesmiljene ruske agresije na Ukrajinu kao i pokušaja za sada bez većeg uspjeha mirovnih napora koji se poduzimaju od strane najutjecajnijih država svijeta, nastavka sukoba na Bliskom Istoku prije svega rata između Izraela i Hamasa nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. i odgovora Izraela koji je nažalost doveo do velikog broja civilnih žrtava u Gazi što itekako osuđujemo i žalimo zbog toga. Bili smo svjedoci i rata između Izraela i Jemena, rata između Izraela i Irana nastavno na rat između Izraela i Hesbollaha u Libanonu.
Također svjedočili smo i ratu istina kratkom ali vrlo intenzivnom između Indije i Pakistana. Bili smo svjedoci i povijesnih odluka na sastanku na vrhu NATO-a o većim izdvajanjima za obranu u idućih 10 godina, o čuvenom pragu o 3,5% izdvajanja BDP-a za obranu do 2035. plus 1,5% sa obranom povezanim izdacima odnosno investicijama koji se odnose i na druge resore. Svjedoci smo i trgovinskih ratova koji su u tijeku, dakle prije svega politikom carina koja je na određeni način i glavna odrednica politike trgovinskih odnosa SAD-a u drugoj administraciji predsjednika Trumpa. Ubrzanog rasta Kine, vidjeli smo nedavno i sastanak grupacije Schengen… Šangajske suradnje, a naravno i nastavak geopolitičke borbe za kontrolu nad kritičnim sirovinama i rijetkim metalima o kojima u biti ovisi globalna energetska tranzicija.
To su samo od nekih primjera velikog globalnog prestrojavanja u kojem živimo a riječ je preraspodjeli ekonomske i vojne moći a onda samim time i političkoga utjecaja a u kontekstu velikih i nepovratnih klimatskih promjena te transformacijske snage umjetne inteligencije. To je rezime svijeta u kojem danas živimo.
Kada je riječ o EU jer ova rasprava se odnosi prije svega na ključne odluke na najvišoj razini u EU možemo ih staviti nakratko i u kontekst upravo prošlog tjedna održanoga govora o stanju unije kojeg je održala predsjednica komisije von der Leyen pred Europskim parlamentom gdje je itekako ponovila da je Europa u političkom smislu kontinent koji se mora boriti za mir i za sigurnost, za slobodu, za neovisnost, za vrijednosti i za svoje mjesto u svijetu i svoju budućnost a da u tom kontekstu trebamo biti ujedinjeni.
Mi smo na proteklim sastancima Europskog vijeća raspravljali o nizu tema koje su itekako relevantne za Hrvatsku. Počet ću sa temom nama bliskog susjedstva na jugoistoku Europe prije svega proces proširenja je stalna i jasna pozicija Hrvatske da podržavamo proces proširenja, podržavamo reforme našim, naših susjednih zemalja da ostvare one ciljeve koje je Hrvatska ostvarila prije 12 godina i nekoliko mjeseci samim članstvom, a pregovore smo okončali prije 14 godina.
S te strane naša predanost potpori nama susjednih zemalja naravno da je jedna od glavnih odlika i ja bih rekao posebno dodana vrijednost u tim raspravama zato što je to dio Europe koji poznamo možda malo i bolje nego neke druge zemlje i nastojimo i sa svojom analizom i pertinentnim komentarima omogućiti da i naši partneri bolje razumiju i stanje u pojedinim od susjednih država, izazove s kojima se oni susreću, dinamiku europskoga i reformskoga puta. S te strane uvijek smo u našim analizama nastrojeni pozitivno ali isto tako upozoravamo i na otvorena pitanja koja postoje ne samo u smislu ispunjavanja kriterija nego i u pogledu unutarnje političke stabilnosti, u pogledu ekonomskih reformi pa i otvorenih pitanja koja postoje između pojedinih država našega susjedstva.
Puno smo vremena proveli razgovarajući o sigurnosti i o obrani sa jednim posebnim sastankom na vrhu praktički gotovo cijelim posvećenim Ukrajini, jačanju izdvajanja za obranu. To je bilo vrijeme uoči ovih odluka na sastanka na vrhu NATO-a gdje smo nastojali polako identificirati pozicije pojedinih vlada o tome na što je i koliko tko spreman izdvojiti kako bi se jačale obrambene sposobnosti svake od nacionalnih država, kako bi naše sposobnosti bile interoperabilne na razini saveza i partnerstvu u okviru EU. Hrvatska je s te strane zemlja koja je ispunila postojeći do tada važeći zavjet, to je 2% izdvajanja za obranu plus 20% za modernizaciju, a mi smo bili na 30% modernizacije. Naša je ambicija ići na 2,5% do '27., 3% 2030. i kasnije postupno loviti ovih 3,5% što smatramo da je realno. U tom kontekstu mislim da je i ovogodišnji mimohod HV-a, hrvatske policije i drugih sastavnica domovinske sigurnosti osvijestio i najširu hrvatsku javnost o važnosti ulaganja u obrambene sposobnosti i to ne na uštrb drugih politika, dakle teza o tome zašto ulažemo u obranu, pa da li je to zrakoplov, da li je to tenk, da li je to neko plovilo, to nije na uštrb ni zdravstva, ni socijalnih naknada, niti obrazovanja. Primjerice, mi danas izdvajamo već 5% BDP-a za obrazovanje i znanost, 12% državnoga proračuna, čisto kao argument da shvatimo korelaciju između izdvajanja za obranu i primjerice izdvajanja za obrazovanje. Naša je politika s te strane uravnotežena i želimo ojačati našu industrijsku i tehnološku bazu. Vidjeli ste da smo prije otprilike dva mjeseca na prijedlog Ministarstva obrane zatražili zajam iz instrumenta SAFE tj. sigurnosne mjere za Europu i da je Europska komisija prošli ponedjeljak dala načelni pristanak za čak 1,7 milijardi eura kojima namjeravamo financirati različite izdatke u resoru obrane, što je po mom sudu dobro i što znači da smo na odgovarajući način pametno kalibrirali taj zahtjev.
Također što se tiče komplentarnosti NATO-a i EU, naša izdvajanja su prije svega vođena ovim novim zavjetom NATO-a, ali su jednako tako na tragu jačanja europske strateške autonomije obrambenih sposobnosti europskih država članica. Stoga i mi kada nabavljamo vojnu opremu, diversificiramo zemlje porijekla industrije o kojima se radi i smatramo da i upravo na takav način dajemo i doprinos jačanju europskog industrijskog kompleksa, pa i kroz korištenje mehanizma SAFE.
S druge strane tema koja je jedna od najvažnijih za sve nas i na nacionalnoj razini je pitanje konkurentnosti, sjetit ćete se da je prije otprilike godinu i nešto dana, dakle prije ovog novog saziva Europskog parlamenta i nove Europske komisije izrađeno više dokumenata koje su svojevrsne programske podloge za rad operativnih programa Europske komisije, tu mislim na izvješće Marija Dragija, izvješće Enricoa Lettea, izvješće bivšeg finskoga predsjednika Niinistoa koji su po pojedinim područjima dobili široku potporu i na razini struke, općenito na razini EU, ali i samih institucija i sada se dio tih inicijativa prevodi u zakonske prijedloge koji onda prolaze proceduru donošenja odluka između komisije, parlamenta i vijeća.
Za nas je posebno važno snažiti europsku konkurentnost, vidjeli ste da smo iz samoga mehanizma za oporavak i otpornost među onim zemljama koje u potpunosti ispunjavaju kriterije koje smo definirali da nam dinamika korištenja i bespovratnih sredstava, a i ovih izrazito povoljnih zajmova zasada ide u potpunosti prema planu, da smo jedna od rijetkih država članica koja će izgledno iskoristiti, pa ja bih rekao gotovo 100% sredstava koja su na raspolaganju do kraja 2026., što nije slučaj sa dinamikom provedbe mehanizma za oporavak i otpornost na razini EU. Mi s te strane želimo da se što prije Hrvatska i dalje snaži kao regionalno energetsko čvorište, proces ulaganja za kojeg ste vi itekako svjesni jer smo više puta o tome govorili u našu energetsku infrastrukturu traje. Mi smo sada u fazi da je naš brod LNG Hrvatska trenutno u Turskoj, da će se tamo na njega ugraditi još jedan recimo to tako dio broda koji će povećati kapacitete broda LNG Hrvatska praktički za duplo, sa trenutnih 3,1 milijardi kubika plina godišnje, kada se brod vrati iz Turske bit će u stanju regasificirati čak ukupno 6,1 milijardi ukapljenoga plina. Da bi taj plin kojeg ćemo imati onda u većim količinama na Krku mogao ići dalje prema destinacijama, prema potrošačima, mi investiramo trenutno 500 i 60 milijuna eura iz instrumenta koji nam je također na raspolaganju, kako bismo proširili plinovode i to na način da novi plinovodi su sagrađeni takvom kvalitetom da su u budućnosti spremni transportirati i vodik kao energent budućnosti.
Također mi smo u razgovorima sa svim nama susjednim zemljama i oko većeg korištenja jadranskoga naftovoda. Podsjećam još jednom, Hrvatska putem jadranskog naftovoda može i u stanju je, to je testirano i potvrđeno, godišnje osigurati nafte i za rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj u potpunom iznosu njihovih potreba, dakle i Sazhalombata u Mađarskoj i Bratislava u Slovačkoj da u potpunosti prestane ovaj aranžman kojeg trenutno imaju kao iznimku, a to je mogućnost dopremanja nafte iz ruskih izvora, može bez obzira o kojem je blendu nafte riječ, biti dopremljen u nama dvije srednje europske i susjedne zemlje, u širem smislu Slovačka, bez ikakvih problema i ta činjenica je posebno važna kada je riječ o energetskoj sigurnosti.
Mi smo također vodili razgovore i sa partnerima u SAD-u. Podsjećam vas da je od dosadašnjih preko 112 čini mi se ili nešto više brodova koji su došli u Hrvatsku, čak 67% došlo iz SAD-a, dakle to je vrlo važno da javnost, a i zastupnici imaju sliku odakle je taj ukapljeni plin koji dolazi u Hrvatsku. Naša je želja izgraditi južnu plinsku interkonekciju, dakle od Dugopolja prema Zagvozdu i kasnije prema Bosni i Hercegovini kako bismo omogućili plinifikaciju teritorija Federacije Bosne i Hercegovine nema većeg strateškog upliva i pomoći Hrvatske energetskoj neovisnosti BiH od izgradnje južne plinske interkonekcije i s te strane razgovaramo sa svim partnerima kao i sa predstavnicima Vijeća Ministara na središnjoj razini, te Vladom Federacije budući da je riječ o praktički projektu koji bi u smislu plinifikacije pokrio teritorij u BiH koji je Federacija BiH.
Tema koja je posebno važna i pratit ćemo je zajednički idućih godinu i pol dana, bit će veliki pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru EU, razdoblje 2028. – 2034. Vidjeli ste da je Komisija izašla sa novom strukturom sedmogodišnjega proračuna EU. Sredinom srpnja trenutno su počeli razgovori na operativnim razinama. Prva preliminarna velika rasprava na razini šefova država i Vlada planira se u prosincu ove godine kako bismo otprilike vidjeli smjer u odnosu na ono što je Europska komisija predložila.
Teza koja se jedno vrijeme provlačila hrvatskim medijskim prostorom da tu više neće biti europskih sredstava za Hrvatsku naravno da ne stoji. Evo mi smo malo prije između jutrošnjega aktualca i ove rasprave održali Uži kabinet, sutra
je na Vladi na zatvorenom dijelu predstavljanje izvješća o iskorištenosti europskih investicijskih strukturnih fondova. ŽHrvatska je trenutno od članstva do danas 17 milijardi eura u plusu. Godišnja članarina koju uplaćujemo u europski proračun je 700 milijuna eura. Dakle, unatoč tome što taj iznos kao što vidite sa godinama raste mi smo i dalje u vrlo solidnom plusu što nam omogućuje financiranje upravo onih projekata sa kojima lovimo korak sa zemljama koje su ušle u EU prije nas.
Par podataka o novom prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira, dakle on ima četiri proračunska stupa ukupne vrijednosti 1,98 bilijuna eura. Dakle, to je 1,26% bruto nacionalnoga dohotka na razini EU. Vodimo računa da ćemo u idućem višegodišnjem financijskom okviru početi i sa otplatom zajedničkoga zajma za instrument EU iduće generacije. Zbog toga su rezervirana i sredstva koja će otprilike iznositi 25 milijardi eura godišnje koje ćemo zajednički otplaćivati i to će trajati idućih 30-tak godina. Mi želimo da ovaj novi proračun bez obzira na njegovu novu strukturu i dalje omogući Hrvatskoj da provodi politiku lovljenja koraka sa onima koji su ušli u Uniju prije nas bez obzira da li će se poljoprivredna ili kohezijska politika sada na određeni način voditi kroz drukčije recimo to tako module ili proračunske okvire.
Sredstva će biti tu, vidjeli ste neke indikacije u medijima da bi ovaj sedmogodišnji proračun u odnosu na prošli trebao za otprilike oko 2 milijarde eura biti izdašniji za Hrvatsku nego što je bio prošli, ali sada više nema instrumenta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tih dodatnih 10 milijardi eura u ovom trenutku nema niti je nekakva kriza se dogodila. Dapače, vraćamo se u situaciju bez potreba za posebne intervencije, tako da bismo omogućili svima da funkcioniraju na tržišnim osnovama.
U tom kontekstu naš konkretni napor da smo danas 2025. u odnosu na 2016. sa 61% prosječne razvijenosti unutar EU po kriteriju BDP per capita prošlu završili na 77, sa ovom ćemo biti na 78 utjelovljuje tu politiku lovljenja koraka čime smo sada već sustigli, a i prestigli mnoge članice EU a koje su primjerice ulazile u Uniju 2004. godine, dakle punih desetak godina prije nas.
Cijeli ovaj proces događa se i u završnim mjesecima našeg pristupnog procesa za članstvo u organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj ili OECD. Mi ćemo u siječnju iduće godine, krajem siječnja ovdje ugostiti glavnoga tajnika OECD-a gospodina Kormana koji će predstaviti tzv. drugi ekonomski pregled Hrvatske, strateški dokument koji bi trebao potvrditi da je Hrvatska ispunila sve kriterije u jednom specifičnom malo ovako aleatornom procesu pristupanja OECD. To nisu ni klasični pregovori, niti je to klasičan acquis već ispunjavamo određene kriterije po nizu odbora s obzirom na taj soft aquis recimo to tako OECD-a kojeg smatramo da ćemo ispuniti i da bi se tijekom iduće godine i taj proces kojeg vodi u pregovaračkom smislu ministar Grlić-Radman, ali i svi drugi nadležni ministri kompletirao.
A što se tiče ključnih vanjsko-političkih tema Ukrajina imali smo više situacija, više zaključaka kada smo morali donositi odluke ne na razini 27, nego 26 minus 1. Znate o kojoj je zemlji riječ, koja nije često podupirala stav praktički svih ostalih kad je riječ o Ukrajini u bilo kojem smislu, bilo u financiranju, bilo o vojnoj pomoći, bilo u režimu sankcija, ali smo uvijek pronalazili proceduralno rješenje kako da se te odluke i dalje donose.
Ovo pitanje je po nama suštinsko, ključno pitanje kredibiliteta jer je riječ o sigurnosti cijele Europe, cijelog kontinenta, našoj slobodi i poštovanju međunarodnoga prava a i velikom utjecaju na sigurnosnu arhitekturu što smo vidjeli i prije nekoliko dana upravo sa ovim dronovima koji su letjeli iznad Poljske i gdje je i Poljska kao saveznica zatražila konzultacije na temelju članka 4. Washingtonskog sporazuma, tj. sporazuma kojim je osnovan NATO.
Ukupna podrška Ukrajini raste, raste i na razini EU, pomažemo i mi. Podsjećam 14 paketa vojne pomoći ukupna vrijednost 317 milijuna eura svake godine od kad je počela ruska agresija mi smo imali jednu međunarodnu konferenciju posvećenu Ukrajini. Prva konferencija je bila parlamentarni summit Krimske platforme, druga je bila prva velik donatorska konferencija o međunarodnom humanitarnom razminiranju, treća je bila sastanak lidera jugoistoka Europe i Ukrajine i ove godine velika konferencija koju vodi potpredsjednik Medved a to je o prenošenju iskustava Hrvatske u rehabilitaciji i oporavku ratnih vojnih invalida ukrajinskih vojnika koja je eto kao što vidite s obzirom na žrtava i broj ranjenika zaista ogroman i tu Hrvatska ima itekako svježa iskustva i korisna znanja kako im pokušati pomoći ne samo prihvaćanjem djela tih ranjenika u Hrvatskoj u našim ustanovama, institucijama uključivši i novoizgrađene veteranske centre nego jednako tako u ukupnom procesu rehabilitacije i rješavanja niza poteškoća s kojima se oni suočavaju. Naravno da su tu i naše aktivnosti u potpori procesuiranja ratnih zločina gdje također imamo izrazito razvijenu ekspertizu.
Druga važna tema naravno bio je sukob na Bliskom Istoku kao što smo već i govorili i na aktualnom satu, sukob koji traje desetljećima. Pitanje odnosa između Izreala i Palestine, pitanje politike koja bi ponovno ću kazati dovela do situacije u kojoj bi i Židovi i Palestinci živili jedni pored drugih u miru u dvije države i to na način da je Izraelu zajamčena sigurnost, a da Palestinci ostvare svoj cilj o državi. To je onaj okvir koji predstavlja dugogodišnju politiku RH, dugogodišnji stav svih naših vlada. Situacija koja je nastala nakon listopada 2023. i terorističkog upada i napada pa i masakra Hamasa nad izraelskim prije svega civilima, otimanju talaca, dovela je situaciju na Bliskom Istoku do usijanja, do ponovo potpuno novih okolnosti, do akcije koju već sada nešto malo više od godinu i pol dana provodi izraelska vojska kako bi se borila protiv Hamasa ali nažalost uz nevjerojatno velik broj civilnih žrtava Palestinaca u pojasu Gaze što smo jasno osudili i za čime žalimo. Mi smo u tom kontekstu na poziciji da je nužno osloboditi sve taoce koji su još živi iz te operacije iz listopada 2023., da je ključno uspostaviti primirje, mir, sveobuhvatno rješenje kroz mirovni proces koje bi dovelo do tog konačnog cilja dugoročnog po nama jedinog mogućeg o dvije države.
U tom pogledu sve ono što se, što je poduzimala hrvatska Vlada a mi smo donijeli pomoć od 4 milijuna eura dosada za humanitarnu pomoć Gazi, primili smo prije otprilike 17-18 dana ovdje u Zagrebu ministricu Agabekjan to je palestinska ministrica vanjskih poslova koju je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman pozvao da bude jedna od gošći na godišnjoj konferenciji hrvatskih veleposlanika, generalnih konzula, vojnih izaslanika gdje je ona vrlo elokventno i sadržajno predstavila političke, politička stajališta palestinske vlasti. Založila se za priznanje Palestine to je sasvim jasno bilo i u njenim izjavama za javnost. Mi smo itekako spremni pomoći, smanjiti patnje civila, žena, djece koji se nalaze u teškoj situaciji u Palestini osobito u pojasu Gaze. Istodobno ovdje je bio i izraelski ministar vanjskih poslova i s njim smo razgovarali i jasno smo mu iskazali stav da se protivimo bilo kakvim akcijama koje dovode do daljnjih civilnih žrtava, založili se za oslobađanje svih talaca, a jednako tako i založili se i za što skorije ozbiljno nastavljanje mirovnoga procesa koji bi doveo do dvodržavnoga rješenja.
U tom pogledu naši napori usuglašavaju se sa nama ključnim partnerima, pitanje priznanja o kojem je bilo riječi danas popodne je dakako važno, međutim vodimo računa da je danas 147 zemalja priznalo Palestinu, a da je situacija na terenu ovakva kakva je. To govorim zato da ne bi imali iluzija da će priznanje naše ili bilo čije drugo dovesti do prestanka ratnih operacija. To je ono što svi skupa moramo itekako osvijestiti. Neće. Da bismo do kraja razumjeli pozicije obje strane zato i jesmo razgovarali i sa ministricom i sa ministrom, a dodatno je ministar Grlić Radman boravio u posjetu u Jordanu i Siriji, dakle u regiji kako bismo i sa ostalim partnerima nakon razgovora i dijaloga sa nizom zemalja na Bliskom Istoku razumjeli do kraja i anticipirali korake koji će se događati u slijedećim mjesecima gdje mi vidimo nekoliko mjeseci koji su presudni da se dogovori sveobuhvatno mirovno rješenje kojeg naravno svi priželjkujemo i na razini EU, a i globalno.
Mi smo također ove godine odnosno prije par tjedana primili ovdje i predsjednika Europskoga vijeća portugalskog kolegu Costu s kojim smo prošli ne samo zaključke ovih zadnjih sastanaka koji su iza nas nego još više dinamiku koja je ispred nas. Ove godine će se održati dva velika pa čak i dugo odgađana samita, jedan između EU i Afričke unije on će biti u Luandi i u Angoli i drugi između EU i Latinske Amerike koji će se održati u Kolumbiji u Santa Marti. Oba dva su planirana za studeni.
Također, mi želimo da iduća godina koja je vrlo zanimljiva s aspekta Hrvatske bude posvećena dvije inicijative obje su vezane za more. Jedna je za Inicijativu Tri mora kojom Hrvatska je preuzela predsjedanje od Poljske. Imat ćemo taj samit na proljeće u Hrvatskoj i onda na jesen drugi samit a on se odnosi na euromediteransku suradnju gdje ćemo ugostiti devet zemalja odnosno osam, mi smo jedna, članica EU kako bismo definirali dalje ključne korake europskih zemalja prema Sredozemlju i raspravljali ne samo o sigurnosnim pitanjima, migracijama, ekonomskoj suradnji i stabilnosti izgradnje država i svemu onome što je važno i što povezuje sjeverne, južne, istočne obale Sredozemlja.
Ovi, ova godina bila je vrlo dinamična i ja očekujem 2026. da bude prije svega uz sav ovaj napor o jačanju obrane, sigurnosti i praćenju eventualnih novih eskalacija da bude posvećen definiranju načina financiranja idućeg proračunskog okvira, to je ovih 7.g., '28.-'34.g. i tu ćemo se založiti da i do tada, a to je onda praktički 21.g. nakon članstva, Hrvatska dosegne sve ono što je bila naša ambicija, a to je da članstvo EU iskoristimo za ekonomski, socijalni, infrastrukturni i svaki drugi razvoj kao što to su učinile stare članice ili nove recentnije članice Srednje i Istočne Europe.
Evo, drago mi je da smo ponovno skupa i da ćemo malo detaljnije raspraviti sada u razmjeni ovih replika.
Hvala vam lijepa predsjedniče HS.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama.
Evo 37 zastupnika je jednako tako radosno što ste vi s nama, pa ćemo krenuti s replikama, prvi na redu je kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče sabora.
Poštovani, poštovani predsjedniče Vlade, vidjeli smo da su dominirale teme Ukrajine, sigurnosti Bliskog Istoka. Evo nedavno sam se vratio sa Vilfermanfest konferencije na Zapadnom Balkanu gdje stvarno cijene trud Hrvatske i vaš osobni trud da namećete temu proširenje Zapadnog Balkana na Europsko vijeće, a moje pitanje vama ide o višegodišnjem financijskom okviru. S obzirom da će to bit jedan od glavnih farova slijedećih nekoliko godina, sami ste rekli gotovo 2 tisuće milijardi eura, 4 stupa, sva nacionalni fondovi spajaju se u nacionalni i regionalni partnerski plan, svi programi zajednice se spajaju u Europski fond konkurentnosti i sami ste rekli da teza ne stoji da gubimo fondove, Hrvatska je dobila 6,8 milijardi eura, pitanje je isto tako i transformacije i Lettinog i Dragijevog izvješća u proračun.
Moje pitanje vama je, što Hrvatska može očekivat od tog procesa…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…to će nam sad bit treći proračun? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Cijenjeni zastupniče Pavić, lijepo ste objasnili novu strukturu, naravno da teza o tome da će presušiti nekakvi europski fondovi ne stoji, ona je možda ovako zgodna kao efekt dovođenja u zabludu hrvatskih građana, al ona jednostavno nije istina, nije istinita. Stavio bih malu rezervu na vašu tezu, dobili smo 16,8 milijardi, dobili smo kad se završe pregovori, kad to sve skupa bude usvojeno, do tog procesa je otprilike godina i po dana od danas, ali u svakom slučaju ni ovaj okvirni broj koji je ja bih rekao deriviran iz nekih elemenata koji su u ovom trenutku poznati, ali bih ga uzeo dosta sa zagradama. Naravno da mi razumijemo što nam je bitno, je li to poljoprivreda, je li to kohezijska politika, je li to obrana, jel to zaštita od nezakonitih migracija, jesu li to razvojne teme poput obrazovanja ili nekih drugih energetskih klimatskih paketa, mi ćemo nastojati u tim pregovorima ostvariti sve naše strateške ciljeve.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala g. predsjedniče HS.
Poštovani g. predsjedniče Vlade, podsjetit ću vas na vaš govor u HS prije 2.g. na istu ovu temu. Kada ste predstavljali izvješće rekli ste da ste jedan od najutjecajnijih političara u EU, pa me točno zanima u ove 2.g. što ste točno ovaj od tih uspjeha velikih kao europski odnosno jedan od najutjecajnijih političara u EU postigli i jeste li pritom mislili na najveću stopu inflacije u Hrvatskoj, pritom posebno na cijenu hrane, energenata i stanova ili ste mislili na rastuću stopu siromaštva ili ste mislili na rapidnu stopu iseljavanja najproduktivnijeg dijela stanovništva u zemlje EU?
Drugu stvar koju ste tada rekli je da je najgore biti suzdržan. No nije li upravo ovo kad govorimo o Palestini, što vi danas radite pokazatelj da ste ostali suzdržani i unatoč tome …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… što veliki dio zemalja 147 je priznalo…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…Palestinu, vi se eto samo nadate da će primirje doć samo od sebe.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa…
…/Upadica predsjednik: Izvolite./…
…poštovana zastupnice Glasovac.
Što se tiče utjecaja upliva recimo kad je riječ o otvaranju pregovora između EU i BiH, vjerujte mi niti jedna druga zemlja nije imala veći upliv na tu odluku od Hrvatske. Ako je to recimo bitno za Hrvate i hrvatski narod, da je samo to ja bih bio zadovoljan, no budući da se vi referirate na reperkusije naših politika na našu ekonomsku i socijalnu situaciju, pa onda možemo reć evo da nije to tako loše da budemo prva i jedina zemlja do danas koja je ušla isti dan, iste godine, istog mjeseca i u Schengen i u europodručje, to nije uspjelo nikome u tom trenutku. Da smo jednako tako zemlja koja praktički najučinkovitije apsorbira sredstva iz instrumenta EU Iduće generacije, da smo koristeći europske fondove povezali Hrvatsku Pelješkim mostom, da ćemo za 10 dana otvoriti i drugu cijev tunela Učka, da je Koridor 5C pred punim otvaranjem, da imamo najveću zaposlenost i najnižu nezaposlenost, rast od 3,2% ove godine, investicijski kreditni rejting …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…mogli s tim pohvaliti. Ja ću vas isto pohvalit, kao i vi nas.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Hodžić izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Zahvaljujem se.
Poštovani predsjedniče Vlade, uzimajući u obzir sve aktualne krize kako u Europi tako i u svijetu, jedna od tema je pala u drugi plan i nije više u fokusu EU, ali me zanima vaš stav o toj temi i stav drugih članica EU, to je dakako stanje u BiH koje je jedno od najkompleksnijih od Daytona do danas uzimajući u obzir nedavno pravomoćnu presudu Miloradu Dodiku i zabranu bilo kakvog obnašanja političkih dužnosti idućih 6.g., što dakako dovelo je do niza drugih posljedica i do nedavno nepravosudnog odnosno nelegalnog imenovanja nove Vlade u manjem entitetu, pa evo uzimajući to u obzir da je to naše susjedstvo i da je BiH nama jedna od najvažnijih partnera na vanjskopolitičkom planu, kako gledate na tu situaciju i kako ostale zemlje članice EU gledaju na isto? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjeni zastupniče Hodžić, prije svega drago mi je da smo zajedno bili u Srebrenici povodom 30. obljetnice genocida koji se dogodio 1995.g. i još jednom zajednički izrazili pijetet prema žrtvama i njihovim obiteljima prije nešto malo više od dva mjeseca.
Kad je riječ o situaciji u BiH kao što sam rekao Hrvatska je zemlja koja se najviše zalaže za njen europski put, za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, za provođenje koraka koji će dovesti do izmjena Izbornoga zakona a što se tiče unutarnje stabilnosti želimo da se poštuju i presude sudova i odluke institucija BiH. Stojimo iza Daytonskoga okvira i u smislu ustavne arhitekture zemlje i očekujemo da se smanje bilo kakvi napori koji bi vodili ili ka secesionizmu ili nekakvoj eskalaciji, a za preuzimanje odgovornosti od institucija od političkih stranaka unutar Bosne i Hercegovine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče Vlade.
Danas ste kao argument često i opravdanje za primanje izraelskog ministra vanjskih poslova navodili činjenicu da ste prije toga primili palestinsku ministricu. Ispada iz svih vaših govora da ste je primili samo zato da bi dva tjedna kasnije mogli opravdati primanje ministra zemlje koja u ovom trenutku vrši genocid nad palestinskim narodom.
Drugo, kada ste ga već doveli ovdje, a hvalite se humanitarnom pomoći koju ste slali u Palestinu, jeste li ga pitali koliko je to pomoći zaista stiglo u Palestinu? Jeste li mu postavili neke uvjete oko propuštanja humanitarne pomoći? I na kraju vaš argument da Palestini neće pomoći i zaustavljanju rata neće pomoći priznanje kako biste se osjećali da je Njemačka …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… tako nama rekla. Priznanje Hrvatske neće zaustaviti rat u Hrvatskoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa kolegice Benčić.
Izvolite odgovor.
Pardon Deur, kolega Deur povreda Poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, 238.
Kolegice Benčić vi uistinu si umišljate …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo malo. Kolega Deur vi imate tri, vi ste se javili za povredu Poslovnika. Samo da kažem, ako dobijete četvrtu opomenu morat ćete napustiti sabornicu.
Odustajete znači? To je takvo pravilo, dakle nakon treće opomene kad pređemo na drugu točku ako se dobije još jedna opomena nakon toga ne samo oduzimanje prava na govor nego i napuštanje sabornice.
Odustaje kolega Deur.
Onda izvolite predsjedniče Vlade odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Znači Ante biramo sebe, umjesto mene! Ali nije problem, naučili smo se mi braniti kako bi rekao Bauk. Jel' tako? Što se tiče vašega pitanja cijenjena zastupnice Benčić vi ste koristili formulaciju da smo nekoga zvali, pa da bi mogli zvati nekog drugog. Ispada da je to samo radi toga. Zašto tako? Zašto mislite da je to svojevrsni alibi poziv palestinskoj ministrici? Ne. Oportunističko utilitarni pristup posjetu palestinske ministrice nisam imao ni ja, ni ministar, imao je predsjednik Republike koji nije znao da ona dolazi nego je skužio na konferenciji putem svojih suradnika da je tu, pa onda prizvao k sebi. Dakle, to je taj refleks o kojem vi govorite, kojeg mi nemamo, a vi nam ga stalno imputirate.
Meni je žao da je to tako, ali ja vam tu ne mogu pomoći. Mi radimo ono što smatramo da je dobro i voljeli bismo da se sveobuhvatno rješenje i prekid vatre postigne odmah i nakon toga odmah rješenje o dvije države što se nas tiče danas.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Herman, izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine predsjedniče u izvješću ste istaknuli hrvatsku ekspertizu u proizvodnji dronova i razminiranja. Postoje li već kakvi konkretni planovi, partnerstva ili ugovori kojima bi hrvatska obrambena industrija bila uključena u europske projekte unutar inicijative ReArm Europe ili Readiness 2030.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjeni zastupniče Herman.
Postoji, postoje tvrtke, hrvatske tvrtke koje se bave obrambenom tehnologijom. Jedna je nadaleko poznata tvrtka DOK-ING koja se bavi razminiranjem i to razminiranjem sa strojevima u kojima nisu ljudi čime se praktički eliminira potencijalna opasnost za ljude i to sa strojevima koji su možemo reći dominantni na svjetskom tržištu upravo te niše strojeva za razminiranje bez ljudi i partnerstva koja su oni uspostavili sa drugim sličnim kompanijama.
Praktički njih čine sada možemo reći malo više od hrvatskog, europskog, ja bih rekao čak i globalnog aktera u toj industriji. Slično je i sa dronovima, postoje hrvatske tvrtke koje proizvode dronove kojima je to praktički izvozni proizvod koji isto imaju partnerstva diljem svijeta i koji su možemo reći na samom vrhu tehnologije proizvodnje dronova što našu obrambenu industriju stavlja u jednu sasvim novu razinu kakvu prije nismo imali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Premijeru predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poziva na oduzimanje veta. Zanima me vaš stav, jer brojni zastupnici u Parlamentu su glasni i protive se tome da države budu nebitne, da imamo nad državu koja će provoditi briselske politike, a ne suverenističke politike. Kao što je jedna od politika, a molio bih vas za komentar kako sad komentirate ulazak u eurozonu i uvođenje eura u odnosu na kunu? Ja držim sto kuna, danas je kila graha ili mahune ili fažola zelenoga 100 kuna. Prije dvije godine mogli ste kupiti 10 kg. 100 eura je jednako 100 kuna. Kakav je sad vaš stav i usporedba vaših riječi da neće biti poskupljenja …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… osim 0,2 lipe za kavu koja će biti skuplja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjeni zastupniče Bulj.
Što se tiče pitanja prava veta država članica ja sam nebrojeno puta rekao da je Hrvatska protiv ukidanja toga prava sa aspekta manjih država članica. Ukidanje tog prava bi praktički onemogućilo državama naše veličine da utječu na procese od strateškog interesa. To ne znači da to pravo treba zlorabiti, nego da ga je dobro imati u katalogu alata djelovanja ukoliko za to se ukaže potreba. Mi ćemo, mi ćemo kao briselski namjesnici biti protiv tog prijedloga. Je li to pošteno? Ajde evo, to je prva stvar.
Što se tiče ove druge stvari da nije bilo energetske krize i da nije bilo poteza ekonomskih subjekata koji su zlorabili zamjenu hrvatske kune eurom mi ne bismo imali posljedice na hrvatske građane o kojima vi govorite, a što se tiče uvođenje eura mislim da je to dugoročno bio strateški ispravan i jedini pravi potez …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a to će se dugoročno i vidjet, a vidi se i sad.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade Hrvatska je pomagala i pomaže zemljama u susjedstvu kako bi što brže pristupile EU i naravno za to je potreban i njihov napor da ispune reforme i da poštuju europske vrijednosti kako bi zatvorile pregovarača poglavlja iako nekad vrlo perspektivna Crna Gora sve više pod utjecajem Srbije i tzv. srpskog sveta pa evo i posljednja događanja kojima svjedočimo je postavljanje spomenika teroristu orjunašu Puniši Račiću koji je pucao u beogradskoj skupštini na hrvatske zastupnike misleći tako da će obezglaviti hrvatski narod, u tome nije uspio.
Ono što mene zanima predsjedniče Vlade da li vi vidite imaju li proeuropske snage u Crnoj Gori ikakvu snagu da se odupru toj politici srpskog sveta i da …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… Crna Gora doista ispuni ono što je i zacrtala, put prema EU.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
U ovom trenutku ako gledamo formalno u smislu uznapredovalosti u procesu procesa proširenja tj. pristupnih pregovora Crna Gora je u poodmakloj fazi tih pregovora u odnosu na druge zemlje uključivši i Srbiju. Mi se nadamo da će oni nastaviti sa ispunjavanjem tih kriterija, a što se tiče unutarnje političke situacije mi itekako dobro razumijemo kao bliski susjedi. Nedavno smo imali razgovore i sa premijerom Spajićem i sa ministrom vanjskih poslova, postoje međusobne komisije, radne skupine koje rade na otva… na rješavanju otvorenih pitanja.
Što se tiče bilo kojeg poteza koji bi s našeg aspekta predstavljao provokaciju a već smo jedan imali prije godinu i 3 mjeseca to se sjećate, na u lipnju 2024., Hrvatska vodi računa o tim potezima, daje do znanja Crnoj Gori kakvu vrstu ponašanja i koji obrazac bilateralnih odnosa u ovoj fazi očekujemo i želimo jačanje …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… europskih snaga u Crnoj Gori.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade evo moje pitanje o višegodišnjem financijskom okviru EU za koje u izvještaju čitamo da se u prvim razgovorima, da će se, da će biti nova arhitektura koja će pokrivati između ostaloga i financiranje novih problema kao što je tzv. priuštivo stanovanje.
Evo moje pitanje, možemo li od vas očekivati da ćete se založiti za financiranje projekata koji neće povećavati financijalizaciju nekretninskog tržišta i ili možemo očekivati nastavak politika podupiranja špekulativnog kapitala koja je dovela do prosječnih najamnina koje su sada evo već preko 900 eura i koje dovode do toga da je rast vrijednosti nekretnina u Hrvatskoj na godišnjoj razini sada preko 14%?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Postoje dvije teme koje su ja bih rekao plod i realnih problema u državama članicama, ali i plod inicijativa koje dolaze s nacionalne razine a jedna od tih bila je prije nekoliko godina pitanje demografske revitalizacije upravo na prijedlog Hrvatske još 2019. uz stratešku agendu na razini Europskog vijeća po prvi put ušla u pitanje demografije pa time i portfelj jedne povjerenice, naše povjerenice gospođe Šuice. Slično je i sa temom priuštivoga stanovanja. Tema priuštivoga stanovanja je jedna od najvažnijih tema za sve europske zemlje upravo zbog rasta ne samo cijena nekretnina u pogledu kupnje nego i zbog najma. Stoga i naš Nacionalni plan stambene politike je osmišljen kako bi omogućio veću priuštivost stanovanja i u konačnici se u kombinaciji mjera koje donosimo i iz porezne politike i u sektoru turizmu smanjenja cijena kvadrata. Nadamo se da ovaj GUP koji se usvojio neće pridonijeti rastu cijena kvadrata u gradu Zagrebu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Hvala.
Pa ono što vam je gospodine predsjedniče gospođa von der Leyen je nedavno u svom obraćanju o stanju EU po pitanju proširenja kazala jednu rečenicu koju bismo morali zapamtiti, a to je proširenje je najbolja investicija u budućnost, stabilnost ne samo Zapadnog Balkana nego cjelokupnog europskog teritorija, a vi ustrajno radite na tome. Sjećam se da ste mjesec dana nakon početka ruske agresije na sjednicu Europskog vijeća stavili na raspravljanje o BiH otvaranje pregovaračkog procesa prema BiH. On stoji zbog malignog utjecaja Putinovog režima ali i Vučićeve Srbije koja uistinu usporava te procese kao što ga usporava i u Crnoj Gori. Svjedoci smo i da je Albanija prestigla u svojoj, svom putu prema Brislu i samu Crnu Goru.
Kako otkočiti te procese, kako ohrabriti proeuropske snage i što Hrvatska može učiniti sa svoje i što radi prema europskim partnerima kao bi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… te partnere naveli na zajedničku vanjsku sigurnosnu politiku …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… kao početak njihovog kratkog …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… puta prema EU.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Što se tiče politike Hrvatske prema proširenju rekao sam ona je afirmativna, konstruktivna, otvorena. Mislim da je to jedino logično i ispravno i to sve nama susjedne zemlje itekako znaju.
Što se tiče BiH tu nažalost nije postignut dogovor među političkim strankama u koaliciji na nacionalnoj razini ali čak i u onim inputima koji dolaze sa županijske razine primjerice da se usvoje pojedini dokumenti poput reformske agende odnosno reformskoga plana, ali podržavam napore predsjedavateljice Vijeća ministara gospođe Krišto da ustraje na tom europskom i reformskom putu jer to je jedina šansa za BiH u smislu ekonomskoga razvoja i jačanja društvene solidarnosti.
Što se tiče Albanije i Crne Gore, Albanija radi dosta brzo, korak je naprijed što mi podržavamo, ali Crna Gora je formalno gledajući i dalje naprijed uz sve ovo što je istaknula zastupnica Petir.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče Vlade koristim priliku da vam postavim pitanje da razriješite nejasnoće i dileme koje se javljaju i u hrvatskoj javnosti i oko danskog prijedloga kolokvijalno nazvanog chat control o kojem će se odlučivati sljedećeg mjeseca, a koji znači nadzor chatova prije enkripcije i potencijalnu ugrozu privatnosti građana slično kineskom scenariju, samo što u ovom slučaju danskog prijedloga se to radi pod krinkom brige za djecu dok Kinezi nemaju ni potrebu za takvim krinkama nego izravno kontroliraju dopisivanje svojih građana.
Dakle, molio bih vas da razjasnite kakvo je stajalište vas i vaše Vlade po pitanju danskog prijedloga chat control i kako će se Hrvatska za mjesec dana postaviti kada se o tome bude odlučivalo.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Cijenjeni zastupniče Raspudić vidjeli smo da je ta tema nekako uvučena u hrvatski javni prostor iz kuta da će nekakav big brader, pa vjerojatno onda ne znam Božinović, SOA ili premijer uz puno želje, energije i silnog entuzijazma vapiti da gledaju privatne korespodencije naših sugrađana sa njihovih aplikacija i mobitela. Dakle, upravo obrnuto. Cijela ova tema nije pod nekom krinkom cijenjeni zastupniče Raspudić, nego je već dulje vrijeme na dnevnom redu europskih institucija kako bi se spriječilo seksualno zlostavljanje djece.
Vi isto imate malu djecu, vjerujem da ne biste voljeli da vašoj djeci pristupaju ljudi sa čudnovatim, da ne kažem bizarnim idejama i namjerama. I upravo je pozicija Hrvatske kao i svih razumnih Vlada i država članica da veći pritisak na zlostavljače, b) nikako povreda privatnosti bilo koga i tako se vode pregovori.

Penava, Ivan (DP)
Hvala na odgovoru na repliku.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Nevenko Barbarić, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade iskreno zahvaljujem na svoj financijskoj projektnoj potpori hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujem na jasnom nedvosmislenom stavu oko potrebe osiguranja pune jednakopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, zahvaljujem na značajnom unapređenju odnosa dviju država, pa i na mogućnost kroz južnu interkonekciju.
Već ste komentirali političku krizu u Bosni i Hercegovini, zastoj je na reformskom putu zbog kojih Bosna i Hercegovina već gubi stotine milijona eura. Isto tako, napomenut ću i niz nama nerazumljivih odluka visokog predstavnika kao što je odluka o zabrani raspolaganja tzv. državnim zemljištem zbog kojeg nazaduju i trpe lokalne zajednice, zaustavlja se izgradnja autoceste i kroz Hercegovinu. Ranije ste izjavili da rješenje za BiH vidite isključivo u dogovoru triju naroda. Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu, ima li nade po vama za skorije iskorake i Bosne i Hercegovine prema euroatlantskim integracijama.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Penava, cijenjeni zastupniče Barbarić. Ima nade ne samo kako bi rekao Dražen Zečić, nego zaista ima nade i to zbog toga što smo vidjeli istinsku političku volju prije svega predsjedateljice Vijeća ministara koja je napravila iskorake kakve mi do sada u vođenju Vijeća ministara barem ne ovih desetak godina koliko ja vodim hrvatsku Vladu, a u partnerstvu smo i paralelno pratimo procese u Bosni i Hercegovini nismo do sada vidjeli ovakav veliki reformski zamah kao što ga poduzima trenutna predsjedateljica Vijeća ministara i gdje nastoje pratiti svi koji su u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Ono što bih vam htio kazati u tom pogledu je da ćemo mi snažno podupirati Bosnu i Hercegovinu i poštovati njene institucije, pozivati na odgovornost političke stranke i nastojati privoliti što više druge partnere unutar EU uključivši i Komisiju, Europski parlament da daju snažniju potporu da Bosna i Hercegovina ulovi korak sa drugim zemljama uz ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda posebice Hrvata.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani premijeru vi kažete da priznanje Palestine neće doprinijeti kraju ratovanja, ali ja smatram da može doprinijeti diplomatskom i političkom pritisku na Izrael, zato to uostalom i rade druge zemlje kao što su Francuska, Španjolska ili Slovenija.
Isto tako, mislim da su sankcije oblik diplomatskog i političkog pritiska pa me u tom smislu zanima koji će biti stav Hrvatske po pitanju suspenzije Sporazuma sa Izraelom, koje ste sankcije prema Izraelu vi i vaša Vlada spremni podržati zbog katastrofalne situacije u Gazi? Da li ćete podržati barem ovu parcijalnu suspenziju koju je najavila gospođa von der Leyen u svom govoru o stanju Unije?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjena zastupnice Miloš.
Da, koriste se svi mogući aspekti diplomatskog pritiska, nema niti jedne zemlje unutar EU, a niti Vlade koja u ovom trenutku ne djeluje svatko iz svog kuta prema izraelskoj Vladi kako bi se obustavile operacije, dovelo do primirja, smanjile civilne žrtve, izbjegla daljnja patnja civilnoga stanovništva i to je ona politika i poruka koju smo mi rekli ministru Saru koji je bio ovdje prije nekoliko dana i koju stalno govorimo na svim sastancima na kojima su hrvatski predstavnici prisutni.
Kada je riječ o prijedlogu Europske komisije koji se odnosi na program Obzor i to jednom malom segmentu koji je prije nekoliko mjeseci Komisija stavila na stol. Dakle iz našeg kuta gledanja to je vrlo simbolični signal prema jednom dijelu suradnje u znanstveno-istraživačkom području između EU i Izraela. I ako bi to pridonijelo soluciji to bi bilo dobro.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća na redu za repliku je kolegica Vesna Bedeković, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani gospodine premijeru.
Jedna od važnijih tema sastanaka Europskog vijeća vezana je za europsku politiku proširenja i već je bilo do sad rečeno da je značajan napredak u pristupnim procesima među zemljama pristupnicama postigle su Crna Gora i Albanija. Iako ste već dosada u svojim odgovorima na replike kolegici Petir i kolegi Krstuloviću Opari dali određeni, određenu količinu odgovora, ja ipak imam potrebu još jednom naglasiti da u Crnoj Gori živi mala, ali značajna zajednica Hrvata koja ima priznati status nacionalne manjine i proeuropski orijentirana. E sad, s obzirom na predanost Hrvatske potpori ulaska nama susjednih zemalja u EU i naravno s obzirom na dinamiku pristupnih procesa, po vašem mišljenju u kojemu bi roku Crna Gora mogla ostvariti uvjete za zatvaranje pristupnog procesa, naravno pod uvjetom…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…da ne bude unutarnjih političkih problema…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…niti problema sa susjednim zemljama. Hvala vam lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjena zastupnice Bedeković, iz našeg iskustva vrlo je nezahvalno projicirati neki određeni politički rok ili vremenski datum, tu smo vježbu mi prošli, pa ja mislim da nije niko pogodio da će to bit 1. srpnja 2013., ja sam se naslušao svega od 2000.-te naovamo. Međutim, ono što je dobro kako bi rekli hed zap postoje dva važna trenutka u slijedećih nekoliko mjeseci. Prvi je redovito izvješće o napretku za svaku od zemalja s kojim izlazi Europska komisija i tu ćemo vidjeti naznake vremenskog okvira jer ovaj puta Europska komisija po prvi puta na svim razinama vrlo jasno do znanja daje da bi željela vidjeti da se barem s jednom zemljom iz regije dovrše pregovori o pristupanju za vrijeme mandata ovog parlamenta i ove komisije. Istodobno u prosincu bit će i idući veliki samit EU i zemalja Jugoistoka Europe gdje ćemo pokušati dat jednu snažniju političku poruku sa najviše razine, pa ćemo vidjeti, ali ja ne bih licitirao sa terminima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo ja ću se nastaviti na pitanje kolege Raspudića jer nisam zapravo čula jasan odgovor na njegovo pitanje, odma na početku dakle tiče se ovog Chat Control regulative. Naravno da apsolutno podržavamo sprječavanje kriminala, pogotovo zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja. Rekli ste da Hrvatska neće podržati prijedloge i rješenja koja bi zadirala u privatnost građana, međutim Chat Control na kraju krajeva zaista zadire u privatnost građana i zato su ga i neke države kao što je Njemačka, Austrija, Nizozemska su odbile taj prijedlog je li, vi kažete da su sve razumne podržale to, al evo ima i nekih nazovimo ih sada, ne znam, nerazumnih zemalja koje odbijaju takav prijedlog. Glasanje je predviđeno 14. listopada, pa evo zanima me odgovor kako će Hrvatska glasati 14. listopada o ovom prijedlogu? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Cijenjena zastupnice Puljak, dakle pregovori još uvijek traju, dakle daleko smo mi od faze da je to sada tekst koji je na stolu sa napisanim rječnikom koji je uzmi ili ostavi, pa ne vode se pregovori tako. Ja ću vam još jednom ponovit, kut na koji je to ušlo u političku raspravu u Hrvatskoj je bio politikantski kut, da eto je valjda hrvatska Vlada, recimo Božinović, ja, SOA, VSOA, šta ja znam ko sve ne, nagovorio Europsku komisiju da zlorabi političku zdravu želju da se sprječava seksualne predatore prema djeci, da ih bude što manje koristeći tehnologiju, a to je najčešće mobitel, ne bismo li mi gledali nečije poruke. Dakle to je otprilike okvir koji se stavlja u hrvatskoj javnosti, to je bila politička želja svih, u čemu je bio šušur nego u tome. To je toliko nebulozno, neodgovorno i neozbiljno da mislim da ne zavrjeđuje čak ni moj komentar. Ono što je bitno je da ćemo kao i svi ostali napraviti distinkciju, seksualne zlostavljače spriječiti, a sačuvati privatnost.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo povredu Poslovnika, kolegica Marijana Puljak izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem, čl. 238., evo nemam druge mogućnosti da bi vam odgovorili. Dakle nisam ni rekla da ćete vi ili, ili ministar Božinović gledati poruke itd. već govorim o cijelom, cjelokupnom prijedlogu koji je došao na stol u EU i postavila sam konkretno pitanje kako će se Hrvatska postaviti o tome u prvoj slijedećoj prilici kad može o tome odlučivati 14. listopada, a evo odgovor nismo dobili, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako je bilo riječ o replici, izričem vam prvu opomenu.
Slijedeća replika kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče, RH je uz druge članice EU zatražila aktiviranje Nacionalne klauzule o izuzeću unutar pakta o stabilnosti i sigurnosti i rastu koja iz izračuna nacionalnog i javnog deficita izuzima do 1,5% BDP-a za ulaganja u obranu. Dodatno je i s naše strane naglašen isto ekonomski aspekt ovoga u smislu kontinuirane konvergencije i ujednačenog stupnja razvoja svih država članica i moje pitanje je možete li nam pojasniti razmatraju li se možda neformalno određene mjere u ovom pravu i kada bi ih mogli usvojiti? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Što se tiče teme koju ste vi otvorili, cijenjena zastupnice Baričević vi znate da je Hrvatska jedna od onih zemalja koja je načelno markirala poziciju da bi u jednom trenutku ukoliko je to potrebno tražili izuzeće tzv. nacionalnu klauzulu kada je riječ o iznosu deficita, a s obzirom na povećana izdvajanja za obranu. Vi znate kao i svi ostali u HS da je jedna od temeljnih odlika naše politike zadnjih 9.g. koja je bitno različita od onoga što smo naslijedili bila odgovorno upravljanje javnim financijama, a to znači da držimo deficit proračuna ispod 3%. Mi smo u tome uspjeli sve ove godine, da to nismo uspjeli mi danas ne bi imali A kreditni rejting. Nema tog prijatelja, tog simpatizera koji radi u nekoj od analitičkih odjela ovih, ove tri kuće da bi nam dao tu pozitivnu ocjenu. Ako i kada za to dođe potrebe mi ćemo i to naravno formalizirati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Sanja Bježančević, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Vlade kada govorite o Ukrajini vi ste vrlo vjerojatno najglasniji zagovornik poruke mir kroz snagu, međutim kada je riječ o Palestini onda snaga i glas polako posustaju. Za Ukrajinu vojna industrija kao novi europski biznis, za Palestinu žaljenje i zabrinutost. I to bi se vrlo jednostavno moglo opisati kao dvoličnost vaše politike.
U prvoj situaciji se pozivate na međunarodno pravo, u drugoj situaciji to isto međunarodno pravo postaje tek politička deklaracija. Zato vas pitam jesu li palestinska djeca manje vrijedna od ukrajinske? Jesu li ruševine u Gazi manje tragične od onih u Harkivu? Jer vi vašim odgovorima dajete do znanja da iza tih teza stojite. Hrvatska možda je mala zemlja, ali male zemlje mogu imati moralne stavove, pa me zanima hoće li Hrvatska i vi kao njezin predsjednik Vlade ikada zauzeti jasnu, moralnu i političku poziciju prema Palestini ili ćete i dalje skrivati vaš stav iza Bruxellesa?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Bježančević.
Pa upravo je naša politika ta koja je principijelna i u jednom i u jednom i u drugom slučaju, sva su djeca jednaka. Vi ste ti koji imate dvostruke kriterije. Bili ste protiv jasne osude ruske agresije na Ukrajinu, bili ste protiv sudjelovanja Hrvatske u …/Govornik se ne razumije./… Bili ste protiv sudjelovanja Hrvatske u UNSATU. Niste htjeli čak predsjedavati odborom kojeg vodi vaš kolega kad vam je dolazio zamjenik glavnog tajnika NATO-a. Pa šta smo ulazili u NATO? Sjećate se toga, to je vaša principijelnost, vaša konzistentnost. Što se nas tiče za razliku od vas mi smo donijeli odluke o humanitarnoj pomoći upravo Palestincima u Gazi. I upravo mi smo ti koji želimo prekid vatre, mir, sveobuhvatno mirovno rješenje i priznanje. 147 zemalja je priznalo Palestinu jel' to preveniralo ove žrtve? To je iluzija o čemu govorite. To je problem što vi to ne želite i javnosti iskomunicirati …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… da mi to otvoreno kažemo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Hvala poštovani potpredsjedniče Sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske kroz povijest čovječanstva postoje mnogi izumi koji su bili game changeri od vatre pa onda kasnije parni stroj, pa elektrifikacija, pa Internet, a sad smo na rubu jedne nove prekretnice, jednog novog izuma koji će promijeniti potpuno svaku budućnost, pa tako i političku budućnost i Europe i svijeta. Radi se o umjetnoj inteligenciji.
Osim pokušaja regulative umjetne inteligencije razmišlja li se u Europskom vijeću i o poticanju proizvodnje, odnosno razvoju softwarea u Europi, s obzirom da za sada samo promatramo kako se natječu OpenAi, Google sa kineskim tvrtkama. Ima li šanse da Europa uskoči u to kolo jer radi se o danima, satima, mjesecima kad će dogoditi generalna umjetna inteligencija, a tko je dobije taj je prvi u svijetu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Zekanović, vi ste u potpunosti u pravu. Sve veća ulaganja u umjetnu inteligenciju jamče svakoj zemlji, svakom kontinentu, svakoj organizaciji lovljenje koraka sa onim što je današnji napredak suvremene tehnologije. Ukoliko tih ulaganja ne bude u odnosu na ovo što pratimo posebno u privatnom sektoru u Sjedinjenim Američkim Državama koliko oni ulažu u umjetnu inteligenciju izgubit ćemo korak kao kontinent i zato su ogromni napori kao što je i Hrvatskoj digitalizacija jedan od četiri strateška prioriteta tako je i na razini Europske unije posebno sa umjetnom inteligencijom uz uvijek onu finu ogradu da razvoj tehnologije ne bude na uštrb ljudi, jer je i ta opasnost realno gledajući itekako prisutna.
Prema tome, mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da iskoristimo sve mogućnosti koje imamo na europskoj razini i globalno i daljnjih ulaganja u digitalizaciju, umjetnu inteligenciju.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća na redu je kolegica Dubravka Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani premijeru vaša Vlada i vaši zastupnici u Europskom parlamentu podržali su tzv. chat control. Prijedlog uredbe EU-a koja bi uvela nadzor komunikacije svih građana na chat platformama poput Whatsappa. Takav prijedlog izravno krši članak 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, a svi imamo pravo na privatnost i ona mora biti sigurna zona, siguran prostor za građane Republike Hrvatske, ali i cijele Europske unije.
Njime se uvodi totalitaran masovni nadzor. Sve privatne komunikacije svih građana na društvenim mrežama umjesto da ljude koji koriste društvene mreže da bi činili kaznena djela službe prepoznaju i nadziru temeljem valjanih pravosudnih odluka. Moje je pitanje hoćete li se kako su i vaše stranke neslužbeno komunicirale u jednom tjedniku ipak predomisliti i na Europskom vijeću suprotstaviti tom štetnom prijedlogu?
Hvala vam lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjena zastupnice Novak. Ja moram priznati da se ne sjećam u kojem sam ja to tjedniku komunicirao zadnje vrijeme. Na ovu temu nisam sigurno. To možda vi nečije druge stavove povezujete sa mojima. Je li znate vi tko je bila povjerenica koja je bila nositelj prijedloga unutar Europske komisije ovog zakonskog prijedloga iz koje je političke grupacije?
Jel' možda znate to? Nije problem ako ne znate, samo pitam jel' znate u prošloj Komisiji?
…/Upadica sa strane, ne čuje se./…
A nisam razumio! Oprostite! Ja sam malo zaostao, slabo se razumijem u europske teme. To je bila gospođa Ylva Johansson, znate. Ylva Johansson dolazi sa lijevog političkog spektra i bila je nositelj tog zakonskog prijedloga, podržao je cijeli kolegij Europske komisije i objašnjavam vam razliku iz onoga što vi nastojite i ostali u hrvatskoj javnosti ponovno zastrašiti kao što ste plašili ljude sa nepostojećim odlaskom hrvatskih vojnika u Ukrajinu, tako ih sad plašite sa time da će neki big brader kontrolirati poruke.
Neće, napravit ćemo na kraju …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… razumno rješenje, a vi malo pročitajte ovu literaturu jer se ona možda na radiju Sjeverozapad toliko često ne čita.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća na redu za repliku kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske.
U stvari su vas moji kolege, naši kolege pitali sve što sam ja htjela, pa ću vam ja evo ga pohvaliti oba izvješća, prije svega u sadržajnom aspektu i kazati vam hvala kolegama, kazati vam da mi je jako drago i da želim posebno naglasit da što ste temu proširenja na Jugoistočnu Europu upravo na vaše inzistiranje stavili na dnevni red europskih vijeća, to je nešto što smo danas imali prilike čuti i na odboru. I s obzirom na to da u izvješćima se kaže da ste pozvali da se najesen održi strateška rasprava o proširenju na Jugoistočnu Europu i da se procijeni što je moguće u tom smislu napravit, mene zanima vaše stručno mišljenje, je li moguće proširenje u…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…mandatu ovog Europskog vijeća i ove komisije?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa cijenjena zastupnice Burić na ocjeni kvalitete ovih izvješća.
Što se tiče procijene o tome da li je realno očekivati pristupanje ili barem potpisivanje ugovora o pristupanju za neku od zemalja, ako biste me pitali danas ja bih rekao da je negdje otprilike 17 država članica ja mislim spremno na te iskorake, da li će ih biti ovih drugih 10-tak to će ovisit prije svega o dinamici ispunjavanja kriterija i reformi od onih zemalja koje žele ući u EU. Ova Europska komisija ima jasnu ambiciju, a sve veći broj zemalja smatra da je sad već prošlo puno godina otkad je Hrvatska pristupila EU i da je vrijeme za cijelu politiku da se ona dinamizira jer ako imate politiku proširenja, prođe jedan, drugi, treći mandat komisije i parlamenta, a niko ne uđe, onda ta politika baš i ne radi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Tanja Sokolić, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani g. Plenkoviću, u Briselu ste naglašavali važnost cijena energenata i važnost sigurnosti opskrbe u europskom kontekstu, međutim niste rekli cijelu istinu o Hrvatskoj, a istina je ta da veći dio energije i energenata mi još uvijek uvozimo i da nismo napravili veće iskorake u samodostatnosti. Hrvatska ima ogromne potencijale u geotermalnoj i solarnoj energiji, ali oni stoje neiskorišteni. U panonskom dijelu Hrvatske procjenjuje se kapacitet od oko 1 gigavat snage geotermalnih izvora, no trenutačno praktično jedva 10-tak megavata je u funkciji. Imamo prosječno više sunčanih sati od većine zemalja EU, a udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije iznosi oko 4%.
Prije nekoliko mjeseci SDP je dao prijedlog izmjene dvaju zakona kako bismo olakšali postavljanje solara na višestambene zgrade. Prijedlog je bio kvalitetan, prijedlog je izradila struka, međutim vi ste to ovdje glatko odbili, zašto?

I

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Sokolić.
Ako sam ja vas dobro razumio, vi ste rekli da Europa uvozi većinu svojih energenata, pa i Hrvatska, to je bila vaša prva rečenica. Pa je, to je točno, pa to je naš glavni problem kao kontinenta, uvozimo više od 90% nafte, 80% plina, 60% ugljena, dakle mi smo u varijanti da nam neko prekine opskrbne pravce kao kontinent ne samo kao Hrvatsku u potpunom kolapsu, pa to je notorno i u načelu ne zahtjeva neko posebno dokazivanje.
Što se tiče našeg ulaganja u proces energetske tranzicije i većeg korištenja solarne energije, vjetroenergije i geotermalnih izvora, pa to je glavni smisao i cilj strategije i zadaća prije svega ministra Šušnjara, ali i ostalih resora u Vladi i brojni projekti koji su vezana za to dobivaju podršku i financiranje, imat će to i dalje bez energetske tranzicije i prilagodbe klimatskim promjenama. Nećemo moć odgovoriti izazovima koji su pred nama.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme. Hvala.
Slijedeća replika kolegica Jasna Vojnić, izvolite.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući i uvaženi predsjedniče Vlade, željela bih najprije pohvaliti vaš angažman na sastancima vijeća gdje ste jasno istakli alarmantnu situaciju u Srbiju i posebnu potrebu da se ona riješi zaista u duhu vladavine prava.
Obzirom na to zanima me kako komentirate stavove koji su iznijeti na ovim sastancima? Možemo li sada govoriti o nekakvom zaokretu u odnosu država članica EU prema Srbiji i posebno mislim na ranije vrlo opreznu poziciju primjerice Mađarske. Pitanje je mijenja li se kurs, možemo li očekivati da EU zauzme čvršći i konkretniji stav prema vladavini prava, slobodi medija i pitanju nacionalnih manjina u Srbiji? Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Vojnić, naš stav kojeg zastupamo na sastancima europskih institucija je u biti konzistentan. On je prije svega i to želim reć i radi hrvatske, a i radi srpske javnosti s obzirom da ste vi predstavnica Hrvata koja je izabrana u HS na listi za Hrvate izvan Hrvatske, a dolazite iz Srbije je dobronamjeran i dobronamjeran i u sebi sadrži i zabrinutost, zabrinutost za unutarnja politička zbivanja, zabrinutost za nedostatak političke stabilnost, zabrinutost za eskalaciju naselja koju mi koji živimo praktički najbliže, bliže nego neki drugi, ne možemo ne vidjeti i ne možemo o tome nešto ne reć, pa onda molim i naše susjede ako mi nešto o tome zdravo razumski kažemo na nekom skupu da iz toga ne rade neku dramu nego da realno pogledaju situaciju kakva je. S te strane govoriti o nekom zaokretu u ovom trenutku ja ne bih rekao, al bih rekao da postoji ozbiljna i velika zabrinutost koja je sve veća.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani predsjedniče Vlade, ne mogu a ne pitati vezano uz aktualna tema, jedna od aktualnih važnih tema je sigurno odnos prema Izraelu.
Ono što je predsjednica komisije u svom zadnjem Izvješću o stanju unije najavila, najavila je između ostalog dvije stvari. Jedna stvar je suspendiranje dijelova ugovora o slobodnoj trgovini između EU i Izraela i druga stvar koju je najavila je mogućnost sankcija za neke dužnosnike Izraela. Dakle, imali smo priliku svi mi koji smo slušali to čuti. Dakle, riječ je o najavama ja se mogu s tim složiti ali jednako tako je za očekivati da ćete se vi za sastanke Europskog vijeća pripremiti na način pa da ćemo otprilike znati koji će stavovi biti nas kao dakle hrvatske države u odnosu na te najave koje ja mislim da se trebaju pretvoriti u realnost jer ono ako želimo biti ozbiljni i odgovorni onda zaista može se napraviti te dvije stvari. Ne najava nego zaista suspendirati dio ugovora i zaista mogu …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… propisati sankcije pojedine dužnosnike.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Što se tiče sankcija za pojedine dužnosnike mogu vam odmah reći takva inicijativan nije realna da prođe, gledamo kako ide sa sankcijskim listama za druge. Po onome što mi vidimo od strane država članica to je po mom sudu iluzorna inicijativa. Ono što jest ozbiljno i ima težinu to su prijedlozi koji bi postojeće ugovorne odnose stavili u jedan kontekst političkog pritiska sa određenim sektorskim i ekonomskim reperkusijama na Izrael kako bi se stalo sa vojnim akcijama na području Gaze i time naravno spriječile daljnje civilne žrtve. To je cijeli smisao tih inicijativa. One su u svakom slučaju privremenog karaktera tu nema nikakve dileme i zato mi zagovaramo odmah pristupanje i prekidu vatre i sveobuhvatnom mirovnom sporazumu koji bi doveo do onoga što je trenutno najbitnije a to je do prestanka novih žrtava na području cijele, cijelog pojasa Gaze. I za to je trenutno velika rasprava u tijeku i nadamo se da će prije europskih vijeća biti postignuti neki iskoraci a na tome razgovaramo i s našim američkim partnerima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Krunoslav Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade pa vi ste u svojim istupima na izvanrednom i redovnim sastancima Europskog vijeća kako u ožujku tako i u lipnju više puta istakli da je europska sigurnost usko vezana uz Ukrajinu te smo se i te ste ih podsjetili tada hrvatsko iskustvo kao obrane kao i mirne reintegracije. Isto tako treba naglasiti da je Hrvatska već dostigla u obran… u ulaganju u obranu od 2 za… od oko 2% bruto društvenog proizvoda i najavila povećanje. Isto tako je činjenica da smo iz instrumenta SAFE dobili od Europske komisije na raspolaganje 1,7 milijardu eura za obranu. To je dalo jedan strašan dobar podstrek našim ambicijama da do 2030. ostvarimo 3,5% društ… BDP-a za obranu.
Kako konkretno mislite da će Hrvatska pomoći iskoristiti svoje iskustvo koje je imala u onom naprijed rečeno u području mirne integracije kako bi uz vojno-diplomatsku pomoć osigurala …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… pravilan i trajan mir?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjeni zastupniče Katičić.
Što se tiče određenih metoda i tehnologija za rješavanje sukoba Hrvatska tu ima itekako iskustva. Gotovo identični model procesa zaustavljanja rata u Ukrajini prije 11 godina bio je baziran praktički na sporazumima koji su postignuti kada je bila riječ o Hrvatskom Podunavlju. Jedina razlika je ta što je Hrvatsko Podunavlje reintegrirano u ovom slučaju Donjeck, Lugansk pa i Krim nisu nikada renitegrirani nego naprotiv se agresija ponovila 10 godina kasnije i zato je to naše iskustvo izrazito vrijedno.
Kada je riječ o razgovorima između Izraela i predstavnika palestinske vlasti smatramo da ovdje treba doći prije svega do oslobađanja svih talaca, hitnog postizanja prekida vatre i nakon toga sveobuhvatnog mirovnog rješenja. Mislimo da za to treba doći pritisak od strane najutjecajnijih država svijeta i to u ovom konkretnom slučaju i na izraelskoj strani ali jednako tako i na …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… palestinsku stranu a osobito na Hamas koji je vidite imao terorističke ciljeve, a ne …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolegica Ivana Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Hvala vam.
Evo poštovani premijeru ovaj četvrtak, dakle 11.9. glasalo se u EU parlamentu oko nekih točaka pa evo pokazat ću vam Rezolucija za Gazu hitna reakcija EU na humanitarnu krizu i glad, svi HDZ-ovi zastupnici protiv.
Ajmo još jednu, poziv EU da zajamči slobodnu plovidbu u humanitarnim plovilima za Gazu, svi HDZ-ovi zastupnici pogodite što protiv.
Pa dajte mi objasnite pa kažete sva djeca su vam jednako važna, važni su vam palestinski civili dajte mi objasnite ovo ljeto sa svih naslovnica svih najvažnijih svjetskih novina gledali smo fotografije djece iz Gaze kakve nismo gledali od nacističkih, od ustaških logora i vaši zastupnici glasaju protiv osiguranja humanitarne pomoći za Gazu. Dajte mi objasnite kako se glasa protiv toga?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Poštovane zastupnice Kekin vidite zastupnici u Europskom parlamentu iz različitih političkih opcija u Hrvatskoj imaju različite odabire. Neki recimo vaši odabiru kako opstruirat strateške vanjskopolitičke ciljeve Hrvatske ili SDP-ove. Jedni su organizirali u vremenu pristupanja Schengenu da nam se napravi incident zajedno sa svojim talijanskim kolegama instruirajući i nastojeći organizirati prelazak ilegalnih migranata iz BiH u Hrvatsku, a drugi su jednostavno hvalili hrvatsku policiju i njeno djelovanje u europskim institucijama poput vaših zastupnika. To je vaša popudbina u smislu zastupanja hrvatskih interesa.
Ovdje što se tiče glasanja na pojedine rezolucije koje u biti i nemaju neki veliki efekt jer su one deklaratornog karaktera ja bi to stavio sa strane. Ono što bih stavio u prvi plan je potpora humanitarna od 4 milijuna eura koju je dala hrvatska Vlada i koju će nastaviti davati za civilno stanovništvo u pojasu Gaze.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo povredu Poslovnika, kolegice Ivana Kekin upozoravam ukoliko bude četvrta opomena da ćemo vas morati udaljiti.
Izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
E znate poštovani premijeru osim što lažete i mi nikad nismo opstruirali Schengen ja bi radije da smo opstruirali Schengen nego da smo glasali protiv šnite kruha i šalice riže za gladnu djecu bilo kojeg naroda židovskog, palestinskog, ukrajinskog, bilo kojeg, a vi svoje nemoralne poteze opravdavati da su oni deklarativni. Može vas zaista biti stid.
…/Upadica Plenković: Mi smo konkretnu pomoć dali, a vi…/Govornik se ne razumije./…/…

Penava, Ivan (DP)
Samo malo molim vas predsjedniče Vlade, dakle kako sam i rekao budući da ste replicirali izričem vam četvrtu opomenu i molim vas da napustite sabornicu.
Izvolite.
…/Upadica se ne razumije./…
Marko Pavić, povreda Poslovnika, koja?
…/Upadica se ne razumije./…
Biti će treća ukoliko budeš, a pretpostavljamo da će biti. Izvolite kolega Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa, povrijeđen je čl. 238., pa žao mi je i na koji način kolegica Kekin govori premijeru da laže kad se sjećamo šta je Možemo! i opstruirao, kolegica Miloš je organizirala i akcije protiv pristupanja EU, kolega Bosanac isto njegove reakcije, europarlamentarci koji su ilegalno htjeli uć u Hrvatsku iz BiH da bi Hrvatska apstruirali od ulaska u Schengen, prema tome počistite korupciju u svojim redovima i sve inicijative koje…/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… više vam ne prolaze.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ante Sanader, izvolite.
Pardon kolega Sanader, kako sam i najavio budući je bilo riječ o replici, ne o povredi Poslovnik, kolega Paviću dobivate opomenu.
Kolega Sanader, ispričavam se, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, govorili ste o izdvajanju 5% za obranu i ovom dogovoru koji je postignut na razini i NATO-a i EU. Zanima me ovih 3,5% i 1,5% hoće li se tu moć dio sredstava izdvajati za civilnu kritičnu infrastrukturu, a samim tim i jačanje snaga koje štite konkretno vatrogasni sustav, hoće li se moć dio sredstava izdvajat znači za jačanje tog opremanja i osposobljavanja vatrogasnog sustava u okviru tih sredstava?

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Sanader.
Odgovor na repliku izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjeni zastupniče Sanader, dakle kao što nam je draga HV, tako nam je mia, pardon, tako nam je mila i čitava ostala ekipa u sustavu domovinske sigurnosti, uključujući i civilnu, kritičnu civilnu infrastrukturu, pa i vatrogastvo i mi ćemo nastojati planirajući proračun kroz više godina vidjeti kako se kroz tih 1,5% sa obranom povezanih ulaganja može staviti naglasak na one objekte koji su nam potrebni za dualne svrhe, neke u slučaju rata vojne, a neke naravno civilne kao što HV i danas pomaže u svim ključnim situacijama kad imamo bilo kakvu situaciju elementarnih nepogoda od potresa, požara, poplava i sa ostalim dionicima djeluju u interesu hrvatskih građana.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Mi smo i dalje premijeru zemlja koja na svom teritoriju nema nijednu instituciju, nijedno tijelo ili agenciju EU, pitam vas zašto je to tako, je li to zbog toga što EU nema povjerenja u Hrvatsku il je to zbog toga što vi niste osigurali uvjete da neka europska institucija dođe u našu zemlju?
I još nešto premijeru, koji je naš koalicijski potencijal unutar zemalja članica u ovom trenutku? Znamo da smo dugo bili na samom začelju, jesmo li postali zanimljiviji zemljama članicama ili nas se i dalje percipira kao solo igrača odnosno manje bitne?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupnice Dragić, puno ste vi toga kazali, da smo solo igrač, da nemamo koalicijski potencijal, da smo na začelju. Ne znam, neki, neki miks kao da je ovaj i biza miks neke čudnovate nove muzike koja meni nije poznata kao nekom ko 9.g. sjedi na Europskom vijeću. Ako mislite na zajedničke interese između pojedinih država članica i Hrvatske, njih ima puno i oni su varijabilni ovisno o temi o kojoj je riječ i s te strane imamo bitan veliki koalicijski potencijal, čak neovisno o tome koja je politička opcija na vlasti na nacionalnoj razini. Manje se o tome govori u Hrvatskoj, al recimo vi dolazite iz grupacije socijalista ili progresivaca, a vi trenutno od 27 europskih vlada imate samo 3, al to ne znači da mi ne surađujemo sa Bellom Sanchesom ili sa kolegicom Frederiksen u Danskoj. Surađujemo po temama koje su nam bitne, tako da malo manje drame i manje kategoričnih izjava i kojekakvih…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…uporišta o istini i činjenicama nema…
…/Upadica Penava: Hvala./…
… i to je ovako prijateljski savjet Dalmatinke i Dalmatinca.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče, spomenuli ste i u izvješću stoji da je došlo do prve razmjene mišljenja o slijedećem višegodišnjem financijskom okviru. Za aktualni financijski okvir upravo zahvaljujući vama zadržana je stopa nacionalnog sufinanciranja od 15% iako se očekivalo da će biti znatno više, 25% i ono pravilo N+3, a ne N+2, što je za sve nas daleko povoljnije i smanjuje rizik od gubitka sredstava ili povrata sredstava. Kako će brojni projekti koji su sad u pripremi također se trebati financirati iz narednog financijskog okvira zanima me što možemo očekivati, da li će se i dalje zadržati ovolika stopa nacionalnog sufinanciranja i ovo pravilo N+3 odnosno korištenje 3.g. nakon isteka dogovorenog vrem

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Martinčev, mi smo imali kada je riječ o apsorpcijskoj sposobnosti jednu specifičnu situaciju gdje smo paralelno morali koristiti sredstva iz 4 košare, ovog financijskog okvira koji je završio 2023. na kraju, pa Mehanizma oporavka i otpornosti, pa Europskog fonda solidarnosti zbog potresa i novog financijskog okvira, dakle 4 odjednom, što je i za malo jače i veće administracije popriličan izazov. Ono što je dobro da mi idemo sada u fazu kada ćemo završiti apsorpciju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, da ubrzavamo apsorpciju sredstava iz ovog i da ćemo u idućem periodu de facto imati preostali dio postojeće financijske perspektive i buduću što se meni čini da će biti lakše i učinkovitije s obzirom na iskustva apsorbirati. Ukoliko bude političke volje da ostane taj N+3 to bi bilo dobro, a što se tiče nacionalne participacije smatramo da u ovim okolnostima sistem koji postoji itekako koristan i dobar ne samo nama kao najnovijoj članici EU nego i drugima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade imam za vas pitanje malo drugačije naravi, a na vaš odgovor ću se referirati kasnije u raspravi.
Pitanje je hoće li 21. stoljeće u svjetskim razmjerima i dalje biti stoljeće europskog razvoja i uspjeha ili će biti stoljeće marginalizacije? Ako će biti stoljeće razvoja i uspjeha molim vas navedite dva ili tri uspjeha koja vidite u slijedeće desetljeću u slijedećih 10 godina. Ako će biti stoljeće marginalizacije ne morate ništa reći.
Ako odaberete neki treći odgovor u kojem ćete govoriti o nečemu što ja nisam pitao meni će biti žao.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjeni zastupniče Račan. Ovo je ovako više kako bi mi se šalili kad imamo neke rasprave u vezi brainstorminga u Dalmaciji to je šijun u glavi. Vi očekujete sad od mene da ja otprilike prepoznam kako vi vidite razvoj EU, hoće li biti uspješna ili će biti marginalizirana ili ću vam reći nešto treće.
Reći ću vam slijedeće. Vrijeme u kojem živimo je najopasnije vrijeme u jako puno godina koje su iza nas. Vrijeme u kojem živimo je vrijeme u kojem se sukob između demokracija i autoritarnih režima dovodi do usijanja. On određuje sve. Autoritarni režimi su u načelu dugotrajniji, imaju konfliktan način metodološkoga pristupa međunarodnim odnosima. Demokracije imaju suradni i kraće traju u smislu kontinuiteta što vam je onda jasno tko je tu u povoljnijoj poziciji. Na nama je da Europu učinimo snažnom, otpornom i da ostane i dalje svjetionik demokracije i slobode a i gospodarske otpornosti i raste.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ranko Ostojić, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)
Poštovani, Lučić je istinski prijatelj Izraela riječima i djelima to su riječi Netanjahua izraelskog premijera. Vi ste primili ministra vanjskih poslova Izraela, vrijeđali ste niste se osvrnuli na to šta je govorio o predsjedniku, a onda je došlo i do Domovinskog rata. Dok oni podržavaju politiku etničkog čišćenja, ratnim zločinom čiste Gazu, izgladnjuju djecu i vidimo slike koje su strašne a on to uspoređuje s Domovinskim ratom Hrvatske u kojoj se zna tko je bio agresor. E pa tom agresoru izraelska tvrtka prodala je za milijardu 635 milijuna dolara najsuvremeniju opremu i naoružanje. Šta imate reći na taj dio jer već znam da ste i sa Vučićem dobri s obzirom da ste mu bili domaćin u razaranom Dubrovniku pa da vidimo u toj budućnosti kako vi to gledate.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
…/Upadica Andrej Plenković: Dobro, hvala lijepa./…
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjeni zastupniče Ostojić.
Ja sam i tada rekao da nisam gledao tu presicu a nisam primijetio ni kasnije kad su mi kolege dali brifing da je izraelski ministar spominjao Domovinski rat. Dakle, to vi derivirate iz njegovih izjava što on nije izgovorio, ali nisam tu da ga branim.
Drugo da nam se odmah ukrcava i javlja Milanović koji pušta rusku agresiju na Ukrajinu zadnje 3,5 godine sa prononsiranim proruskim narativom kojeg pratite apsolutno svi ovdje na lijevom spektru, dio onih cijenjenih bivših zastupnika SDP-a koji su otišli u socijaldemokrate su imali kičme biti na strani ispravne povijesti Vlade, vi niste, ali eto vi ste valjda prevladali. Tako da za te sitne igre, igrice i podmetanja tko je s kim dobar, kakve su naše relacije sa Vučićem to vi gospodine Ostojiću ostavite malo sa strane, bavite se vi svojim problemima i svojim političkim izazovima. Di ono u Konjšćini tu ste bili najjači.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme.
Hvala.
Imamo jednu povredu Poslovnika, kolega Ranko Ostojić.

Ostojić, Ranko (SDP)
Poštovani gospodine premijeru kako vi nemate pojma naravno šta se tamo događalo, a možda imate s obzirom da se radi o vašim članovima itd., dobro ja imam drugo pitanje za vas a to ćete vi meni odgovorit oko ovoga naoružavanja Srbije. Milijardu 635 miliona dolara prodane opreme, vi s njima koketirate. Za koga oni to oružje kupuju? Pa valjda je savršeno jasno tko je bio agresor i tko bi mogao biti onaj …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… koji će biti žrtva eventualne agresije.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako je bilo riječ o replici izričem vam prvu opomenu, a slijedeća na redu za repliku je kolegica Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani premijeru iz izvješća prolazi kako će EU sredstva u budućnosti sve više usmjeravati na obranu i sigurnost s obzirom na ono što se dešava oko nas. Klasični razvojni fondovi će se smanjivati, a mi dok smo imali priliku nismo reagirali dovoljno brzo i sad nam se bliži rok 2027. a još uvijek presporo reagiramo. Hrvatska se već sad suočava sa izazovom, premalo ljudi za provedbu, prekratki rokovi i premali nacionalni udio, udjeli. I nemojte mi sad reći da to nije točno kad imam primjer ovdje natječaja kojeg čekamo rezultate od 10.12.2024..
Možemo li sad ubrzati te kontrole prijava i raspisivanje natječaja ili postoji opasnost da ćemo na ovaj način u slijedećem razdoblju više uplaćivati u EU fondove nego što …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… ih povlačimo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala, hvala lijepa poštovana zastupnice.

Penava, Ivan (DP)
Ispričavam se predsjedniče Vlade, imamo jednu povredu Poslovnika.
Kolega Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Uvažena draga kolega ponešto godina sam u politici i upravo u ovom lokalnom, regionalnom dijelu i nikad u hrvatskoj povijesti a napose u zadnjih 20 godina nije bilo toliko izazova, toliko prilika, toliko programa, toliko realizacija kao što je to u ovom mandatu i koji je upravo sada počeo sa nacionalnoga nivoa.
Ja sam više nego siguran, jasno Članak 238. koji govori o tome da ovo što ste rekli nije istina. Svi mi u lokalnoj samoupravi toga smo svjesni i vi, ali jasno ovo je dio jednog političkog …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… folklora koji morate reći.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, kako je bilo riječ o replici izričem vam prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika javila se kolegica Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan, Jasenka (SDP)
Povrijeđen je Članak 238., obmanjivanje javnosti. Gospodin Turk pa i vi onda znate da evo ga fond, Europski socijalni fond raspisan natječaj u 10. mjesecu, završen 10.12.2024. i rezultata nema. Inkluzivne usluge ustanova u kulturi. Ja ne pričam napamet nego pričam ono što je realnost i samo kažem da se trebamo ubrzati ako želimo povući što više sredstva i iskoristiti mogućnosti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Temeljem Članka 239. dobivate prvu opomenu i ponovno imamo povredu Poslovnika kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala.
Članak 238., evo ja bi samo kolegici rekao da da li je bilo dovoljno brzo kad je dobila iz ruralnog razvoja tržnicu, pa kad je dobila vrtić, pa sad kad se radi ovaj škola i svi oni ostali projekti koji idu u gradu Zlataru a ima ih jako puno i da li je ikad zahvalila onda onima koji su pripremali te programe?

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega budući ste replicirali izričem vam drugu opomenu.
Evo krenuli smo sada sa loptanjem.
…/Upadica Jasenka Auguštan Pentek: Članak 238., pa ja evo vidim da vi …/…
Povreda Poslovnika …
…/Upadica Jasenka Auguštan Pentek: … cijenite …/…
… povreda Poslovnika kolegica Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Članak 238., evo meni je drago da cijenite moj rad i angažman da su naš… moji projekti u mom gradu s mojim timom ljudi odlični i da povlačim sredstva. Međutim, za 10 mjeseci čekanja rezultata natječaja nije dugi rok, pa ja vjerujem da i premijer želi da kontrole to skrate i da budemo brži u povlačenju sredstva. Mislim da je to logično i da je pitanje konkretno i očekujem odgovor.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, izričem vam drugu opomenu zbog repliciranja.
Povreda Poslovnika kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani predsjedavajući vi sada povrjeđujete Poslovnik vi dajete opomene uredno kolegici Jasenki Auguštan Pentek, ne dajete opomene za isto kolegama iz HDZ-a.
…/Upadica: Zaboravio je reći./…
Zaboravili ste dati opomene kolegama iz HDZ-a, a dali ste dvije opo… ovdje ste dali za korištenje kao repliku.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, evo iscurilo je vrijeme, al molim vas ukoliko ćete imati energije pa poslušajte snimke, ukoliko niste u pravu evo barem kava da izravnamo to, ukoliko ste u pravu javite ja ću platiti ali rekao sam i izrekao opomene i kolegama iz HDZ-a.
Imali smo mali intermeco i evo, evo nama i kolege Sanje Radolović povreda Poslovnika.
Kolega Račan jel sam sad vama izrekao opomenu to je pitanje? Nisam i to vam je druga e tako.
Kolegice Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Evo da ne bi bilo 2 na 1 povrijeđen je Članak 238., pa ja bih samo htjela upozorit kolege i pitat ih a i samog premijera kako komentiraju činjenicu da nam je baš Europska komisija u Sprint Packagingu izdala dva alarmantna upozorenja da nemamo uopće apsorpciju EU fondova, kako komentirate činjenicu da indikativnog plana iz siječnja 2025. godine predviđeno 180 poziva, dosada ih je objavljeno samo 40 i kako komentirate činjenicu da do slijedećeg lipnja 2026. moramo ispunit …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… još 64% pokazatelja …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… iz NPOO-a.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme.
Kolegice Radolović izričem vam drugu opomenu. Predsjednik Vlade vam nažalost ne može odgovoriti pa su pitanja uzalud.
Za još jednu povredu Poslovnika se javio i kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Povrijeđen je Članak 239. Poslovnika koji govori o opomeni. Smatram da ste kolegi Račanu izrekli opomenu mimo Poslovnika jer je on imao čistu poslovničku primjedbu i nije postojala ni jedna osnova u Članku 238. da mu izreknete opomenu. Dakle, opomena ne ide automatski, on je imao poslovničku primjedbu. Vi ste čak ostavili mogućnost da je u pravu i onda mu izreknete opomenu. Stvarno nema smisla.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Baš, baš je sve skupa besmisleno tako da dobijate i vi temeljem Članka 239. sada, koju molim vas, koja je opomena po redu?
…/Upadica: Druga./…
Druga, kolega Bauk druga opomena.

Bauk, Arsen (SDP)
Gospodine predsjedavajući nisam zadovoljan vašim obrazloženjem i najavljujem da ću se žalit Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Evo i ovo ćemo provarit i nadam se da smo završili.
Hvala vam lijepo.
Slijedeći na redu za repliku kolega Dalibor, o odgovor na repliku, pardon ispričavam se, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala, hvala lijepa cijenjena zastupnice Auguštan Pentek.
Što se tiče ovoga poziva socijalni fond, Europski socijalni fond, kako ste rekli inkluzivni …
…/Upadica se ne razumije./…
… usluge u kulturi, evo mi ćemo to provjeriti pa ćemo vam javiti. Ne znam stvarno zašto nisu donijeli odluku.
Što se tiče ubrzanja svih procedura mislim da je zajednički interes da te procedure idu što je brže moguće. Drago mi je da je zastupnik Gregurović nabrojio niz projekata koje je naša Vlada podržala u Zlataru pa ste i vi kao i drugih 83% ljudi na lokalnoj razini obnovili vaš mandat, na čemu ja vama evo recimo čestitam uz našu podršku, a što se tiče ovih drugih komentara, pratimo mi i proljetne preporuke Europske komisije i radimo na tome, ministrica Mikuš Žigman danas je izvijestila Vladu o nizu poziva koji su raspisani i ubrzane apsorpcije sredstava u ovoj financijskoj perspektivi za gđu. Radolović.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolegica Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Čl. 238..
Evo poštovani premijeru, ne samo da ste zaslužni za sve dobro što se dešava u RH, za sve ove krasne projekte, za smanjenje inflacije i sve i sve tako dalje, nego ste zaslužni da mi iz SDP-a dobivamo izbore, nema dalje.
…/Upadica Plenković:…/nerazumljivo/… prezentacija./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Žao mi je, ali treća je opomena, više nećete moći, barem ne ove noći.
Idemo dalje, sada je na redu kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade, predsjednik Europskog vijeća g. Costa vjeruje da predsjednik Srbije Vučić želi uvesti Srbiju u EU, te drži ključnim nastavak suradnje u provedbi reforme sa Srbijom, dok čelnice i čelnici EU za Srbiju ističu kako je riječ o državi koja je najveća u regiji, te stoga važna i u kontekstu daljnjeg promišljanja politike proširenja EU. Ne čini li vam se da je u kontekstu proširenja vaša izjava na Bledskom forumu da je Srbija nakon 2.g. unutarnjih nemira i prosvjeda na rubu građanskog rata, nepotrebno prejaka izjava koja kako kažemo mi u Istri da je papa in boka odnosno vodu na mlin tjera g. Vučiću u daljnjem animozitetu prema Hrvatskoj i europskom…/Govornik se ne razumije./… njezinih građana. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Paus, drago mi je da vi očito dijelite optimizam predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste. Mi s druga strane koji nismo u Portugalu, niti u Brislu, nego smo u Zagrebu pratimo na dnevnoj bazi, možda malo više iz Zagreba, a malo, malo manje iz Istre situaciju u Srbiji koja nas zabrinjava. Ta situacija nas zabrinjava i moj komentar je bio dobronamjeran komentar zabrinutog susjeda za prosvjede koji traju 2.g. i koji su sve nasilniji kako vrijeme protječe. Ako vi to ne vidite meni je žao. Ja mislim da je puno veći prijatelj i susjed onaj koji otvoreno govori o stvarima kako ih vidi ne bi li spriječio daljnju eskalaciju. Prema tome, nije to papa in boka, to je vrlo razuman, racionalan, ozbiljan i odgovoran stav članice EU i susjedne zemlje Srbije i tj. Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus povreda Poslovnika, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
238., pa ako je tome tako g. premijeru onda se nadam da ćete to drugi put na sastanku Europskoga vijeća tako i prenijeti kolegama da budu bolje, bolje upućeni. Ja nisam ovdje problematizirao ovo što vi govorite nego jednostavno mislim da nije dobro ić sa tako jakim izjavama s obzirom na situaciju koja je. Evo, hvala lijepo.
…/Upadica Plenković: Znači da kažem, a da ne kažem./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus dobro, dobivate opomenu.
Idemo dalje, kolegice Vlašić Iljkić izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani premijeru, rekli ste da ulaganja u obranu nisu na uštrb zdravstva, socijalne skrbi ili obrazovanja, no Hrvatska izdvaja za socijalnu zaštitu značajno manje nego je to prosjek u EU. Naši građani imaju liste čekanja kod doktora, imaju liste čekanja u domovima za starije i nemoćne, a danas smo čuli od ministra Piletića da imaju i liste čekanja za ostvarenje prava na inkluzivni dodatak. To je totalni poraz socijalne države, ljudi godinu dana čekaju svoje rješenje, a mnogi ga niti ne dočekaju, gotovo 16 tisuća postupaka je obustavljeno u godinu i pol. Pravnik ste, znate šta znači kad postupak se obustavlja, znači 16 tisuća ljudi je preminulo, nije dočekalo rješenje svoje. Gdje je tu socijalna država u kojoj ljudi ne mogu doći do svoje financijske naknade ako je zakonom propisan rok od 15 odnosno 30 dana? To je financijska naknada, to nije socijalna usluga, to je naknada do koje mogu ljudi i trebaju doći u roku od 15 do 30 dana, oni niti ne dočekaju, čekaju svoje rješenje godinu dana…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…to je sramotno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjena zastupnice Vlašić Iljkić, inkluzivni dodatak je bio jedan od najvažnijih iskoraka kada je riječ o potpori osoba s invaliditetom, izrazito veliki broj ljudi je aplicirao na inkluzivni dodatak, mi činimo napore diljem Hrvatske da se izdavanje rješenja ubrza i to na pojednostavljen način, a sa većom financijskom naknadom, mislim da je detaljno danas za vrijeme aktualnog sata ministar Piletić odgovorio zastupnici Lukačić, pa se priključujem analizi koju je tom prigodom dao.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolega Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, evo imao sam drugo pitanje, al s obzirom da smo govorili već o fondovima večeras ovdje, a i u vašem izvješću se spominje slijedeći višegodišnji financijski okvir, s obzirom da pojedinci iz oporbe govore da će nakon 2027. nastati apokalipsa, kataklizma, da neće biti više fondova, sve će stati ovaj ništa se neće događati više, pa evo ja vas molim ako nam možete malo više reći o slijedećem višegodišnjem financijskom okviru od 2028. do 2034. i gdje je tu RH.
…/Upadica Plenković: Hvala./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Pardon, hvala lijepa cijenjeni zastupniče Gregurović, dakle suprotno ovim nekim medijskih napisima da će europski fondovi presušit, da ih neće bit, to jednostavno nije točno. Hrvatska u mandatima naše Vlade polako, ali sigurno ja bih rekao čak i brže nego neki drugi diže prosjek svoje razvijenosti u odnosu na ostale članice EU sa 61% prosjeka po kriteriju BDP i per capita bit ćemo na kraju ove godine na 78. Što to znači? Što se više razvijamo to raste naša godišnja uplata, ona je danas na oko 700 milijuna eura, ali je ukupni benefit 17 milijardi eura. Gdje je Hrvatska danas? Čuli ste kolegu Pavića, on je vidio u ovim prvim analizama da je to 16,8 milijardi eura za 7.-godišnje razdoblje, ja stavljam malu rezervu i zagradu da na kraju procesa ispregovaramo koliko će taj iznos bit kad je riječ o nacionalnoj omotnici, al ono što upućujem sve to je da se pripremamo za ove horizontalne izvore financiranja koji nam dodatno mogli pomoć kako bismo stizali razvoj drugih i dugotrajnih članica EU.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepo.
Kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Gospodine predsjedniče, zapamtio sam dvije rečenice koje ste rekli, s obje se slažem, jedna je da živimo u opasno vrijeme i druga je da je na dijelu ustvari jedna borba između autoritarnih režima i demokracije. Ono što ja mislim je da EU, da EU nije koncipirana da odgovori na ove izazove, ona kad je modelirana nije modelirana da bude jedna država, da bude vojna organizacija nego da bude jedna vrsta saveza država koji svoje interese usklađuju i sada pokušava ustvari na vanjskopolitičkom planu glumiti da je jedna država, a to su suverene države. To je otprilike kao kad bi vi sad umjesto što cijeli život igrate košarku krenuli igrat odbojku, slično, al to nije to.
Moje pitanje glasi, mislite li da će se u budućnosti EU modelirati da bude bliža jedinstvenoj ili federaciji ili jednoj državi ili će ostat ovako kako je…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…jel je to ustvari pitanje može li odgovorit na ove izazove.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Pa prije svega cijenjeni zastupniče Bauk ovo što sam vam rekao rekao sam vam inspiriran ja bih rekao ovako promišljajućim upitom zastupnika Račana koji nikakve veze nije imao s ovim izvješćima, ovo su recimo godišnja operativna izvješća i jedno dugoročnije promišljanje.
Što se tiče o tome kakva je EU, pa nemojte simplificirat, nije baš EU samo nekakva međunarodna organizacija i savez država nalik na Vijeće Europe, UN ili Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju, obrnuto, njena specifičnost je da ima nadnacionalni element, da su odluke koje donose njena tijela izravno primjenjive u pravnim poredcima država članica, pa nije baš „sou-sou“ nego je tako. Ja vjerujem da ste vi to pročitali.
Što se tiče vanjske politike, tu su zadržani prerogativi država članica, pa zato sam i odgovorio zastupniku Bulju ako se sjećate da mi nećemo prihvatit to da manje zemlje izgube pravo glasa tj. jednoglasnost ili pravo veta o strateškim stvarima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Premijeru, na strateškom forumu na Bledu rekli ste da je Srbija na rubu građanskog rata. Moje pitanje glasi, na čijoj ste vi strani u tom građanskom ratu, jeste li na strani Aleksandra Vučića s kojim ste dio iste političke grupacije Europskih pučana ili ste na strani onih građana koji protestiraju, svih progresivnih demokratskih snaga koji žele srušiti autoritaran režim Aleksandra Vučića? To vas pitam radi Jasne Vojnić koja je danas u pokušaju dehumaniziranja oporbe rekla da se u HS radi nas osjeća kao da je u Srbiji, pa onda pitanje glasi, kojoj to Srbiji sliči oporba, a kojoj Srbiji sliči HDZ-ova vlast?
Također želim reći da ste vi osobno glavni i najveći dehumanizator i ne možete s jedne strane u pokušaju dehumaniziranja mene nazvati gospođom 1,81 na Facebook stranicama HDZ-a, a potom čitati na tisuće i tisuće komentara…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…ispod mojih Facebook objava jer je jedno s drugim naprosto smiješno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepo.
Imamo prvo povredu Poslovnika, kolega Deur.
Izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Poštovani, 238., poštovani predsjedniče, javlja se zastupnica koja je vrijeđala čovjeka kod koga je tražila financijsku pomoć, vrijeđala je predsjednika države koji ju je nazvao narikača, osoba koja nema nikakvog humanitarnog razloga, ni bilo kojeg osim što je sve ovo vrijeme rekla da je predsjednik Tuđman i hrvatski branitelji karcinom…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…hrvatskog društva. To je Dalija Orešković…
…/Upadica predsjednik: Kolega Deur…/…
…koju je svekar…/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, hvala vam lijepa, ovo je bila replika, četvrta opomena i molim vas sada da napustite sabornicu.
Idemo na odgovor predsjednika Vlade, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Cijenjena zastupnice Orešković, što znači dehumanizacija u vašem pojmovniku? Zanima me. Kolegica Vojnić je rekla da je imala dojam kao da oporba koristi retoriku kojom se u Srbiji koriste kada napadaju Hrvate u Srbiji, nije nikoga dehumanizirala time. Vi za razliku od nje cijenjena zastupnice Orešković koristite terminologiju poput hipodromskih kopita. Šta ćemo sad? Koja je to škola, koja je to diplomatska akademija gdje se tako sofisticirani izričaj uči? Na kojem ste to vi studijskom boravku bili u SAD-u ili drugdje, pa da ste upravo te vrijednosti i takve retoričke bravure usvojili, pa ih onda brišete? Vi ste toliko patetični…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…da ja ne želim s vama niti više polemizirat…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…a bilo bi bolje da malo smirite loptu.
…/Upadica Orešković: Ali premijeru niste odgovorili na pitanje./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo malo, samo malo predsjedniče Vlade.
Što je ovo bilo? Koja je to forma?
Vidite, vidite koliko ovaj ste subjektivni, kada vi govorite drugima ružno onda vam je to normalno, sad čak nije bilo ništa posebno protiv vas ovaj predsjednik Vlade je iznio jedan stav, na kraju je zaključio da s vama više ne želi voditi rasprave jer ste u svojim raspravama toliko, toliko daleko idete kada je u pitanju drugi čovjek, ne poštujete ga, vrijeđate ga, klevećete ga, svašta smo proživjeli i čuli od vas, a sad onda nemate toliko samokontrole nego uzmete ovaj mikrofon i urlate u njega mimo reda, mimo procedure, mimo zakona i pravila za koje se vi navodno zauzimate. E pa ajde izdržite onda kao što kad vi druge, ja ne dam njima da upadaju u riječ, ne dam da viču sa mjesta, tako i vas molim da se isto tako držite reda.
Kolegice Polović izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Mislim kad smo kod forme onda vaše ovo stalno kako bih rekla izvjesno dociranje nama, ne znamo koja je to forma, a ponekad mi se čini…
…/Upadica predsjednik: To vam je…/…
…kao neka monodrama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To je forma održavanja reda na sjednici kolegice Polović, dakle znadete i sami da se javljamo po različitim način, po različitim oblicima, može bit replika, povreda Poslovnika, pojedinačna rasprava, ovako uzet mikrofon i zavikat, to nema u Poslovniku, pa sam onda dužan i ja reagirat i upozorit zastupnika ili zastupnicu da to ne čine, a posebno one zastupnike koji se pozivaju na red, rad, pravdu, poštenje, poštivanje zakona i onda upravo takva zastupnica to ne čini, pa onda valjda moram se na to osvrnut.
Kolega Šašlin izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedniče.
Pa evo ovo je konačno doista prava slika bivše predsjednice…
…/Upadica predsjednik: Članak, članak./…
…čl. 238., bivše predsjednice Odbora za sprječavanje sukoba interesa. Pa možete zamislit kako se ona ponašala tada, možete zamislit takvu osobu kad joj date bilo kakvu vlast kako se ona ponaša prema onima koje doista mrzi. Mislim ovo što dalje sve više i više pokazujete svoju pravu sliku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin, ovo je opomena za vas, bila je replika, pa je treća i više ne možete sudjelovati u raspravi.
Kolegice Marković, izvolite povreda Poslovnika.

Marković, Ivana (SDP)
Povrijeđen je čl. 238., vrijeđanje zastupnika, pa evo premijeru vi cijeli dan govorite da oporba dehumanizira HDZ, sad ste kazali kolegici da ne priča lijepo, ali vi ste ti koji je to počeli, pa vi ste nas prije nekoliko dana nazvali sitneš, znači radit…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…nazvali ste nas sitneš, kako to nazivate? Znači radite jednako to, a kad dobijete odgovor onda se cijeli dan durite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković, ovo je četvrta opomena, gubite pravo dalje govora, tako da ovaj trebate izać, ne volim damama reći da moraju izać, ali ovoga puta moram to učinit.
…/Upadica Plenković: Nismo mi u pitanju nego 500 tisuća ljudi draga gospođo./…
Isto tako predsjedniče Vlade molim vas da ne dobacujete s mjesta.
Kolega Ostojić izvolite povreda Poslovnika.

Ostojić, Ranko (SDP)
238., upravo sam vam to htio spomenut, a to je da imate dvostruke kriterije, kad g. Plenković to ne radi samo na današnjoj sjednici nego inače uhvati mikrofon, dobacuje itd., nema ničega.
…/Upadica predsjednik: A ima…/…
Vi ste prvi među nama, vi nas morate branit i ne može se dogodit da branite to da on kaže neću odgovorit izabranoj zastupnici.
…/Upadica predsjednik: Ne, ne./…
To je nevjerojatno, ovaj sabor upravo služi tome da je dužna izvršna vlast odgovarat zakonodavnoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ostojić, razumijem vašu primjedbu, ali idemo radom, dakle prvo ja upozoravam predsjednika Vlade kad dobacuje, to ste svjedočili dosta puta, to je jedna stvar. Druga stvar je kako će odgovoriti predsjednik Vlade pojedinom zastupniku, pa može odgovoriti time da ne želi replicirati i da ne želi s njime polemizirati i to je njegovo pravo. Dakle ovaj shvaćam vaše primjedbe, ali smatram da nisu utemeljene, ali budući da se tiču Poslovnika nećete dobit opomenu.
Kolegice Borić izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
238., moram reći da osim što ste uveli ovdje sintagmu dvostrukih konotacija doista imate i način na koji upravljate sjednicom ne samo dvostruke konotacije nego imate i dvostruke kriterije. Naime, ovdje kad treba komentirati ovu stranu onda nam naravno govorite da dehumaniziramo, evo sada je kolega iz HDZ-a, oprostite ne znam mu ni prezime, koji je kolegici…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Borić./…
…govorio na takav način koji je nedopustiv ovdje…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Borić…/…
… nije dovoljno uputiti samo…
…/Upadica predsjednik: …isteklo je vrijeme./…
…nije dovoljno uputiti sa…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isteklo je vrijeme, evo 10 se… 13 sekundi već.
Dakle nije sigurno kolega ne znam, mislite vjerojatno na kolegu Deura iako nije…
…/Upadica iz klupe: Šašlin, Šašlin./…
…kolega Šašlin, ali svejedno opet nije korektno ovaj da ne znate nečije ime i time se još i hvalite jer ne znam što želite time reći, ali sigurno ono što je on izgovorio je puno blaže nego ono što izgovara kolegica koju ste uzeli u zaštitu.
Izvolite povreda Poslovnika.

Borić, Rada (Možemo!)
238., nemojte prosuđivati tko je kome ili što je važno. Evo kolega Šašlin jako je važno da vi, vi nama govorite kako dehumaniziramo, a pritom koja god primjedba dođe s ove strane i nije dovoljno samo nas kazniti, pa nas eto izbaciti van, onda ne donosite svoj moralni sud, a mogli biste.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pa vi činite sada to, dakle vi sad meni moralno sudite, a meni oduzimate pravo da ja to činim. To je karakteristika ovaj vas da vas boli srce kad vidite koliko mladih ljudi ide u crkvu recimo. To me jako iznenadilo, nisam mislio da toliko daleko znadete ići.
…/Upadica Borić se ne razumije./…
Je, je.
…/Upadica Bulj: Možemo mi nastavit raspravu il ćete vas dvoje, mi ćemo izać./…
Dobro, idemo dalje.
…/Upadica Bulj se ne razumije./…
A što vi sad vičete kolega Bulj? Što hoćete?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Ne razumijem vas ništa.
Kolega Zekanović povreda Poslovnika izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
238., bit će Bulj gladan, žedan, ne znam ja što mu je.
Dakle poštovani predsjedniče, nakon današnjeg tsunamija koji su pokušali napraviti ovdje kolege iz oporbe sa strahom ustašizacije Hrvatske i to se pretvorilo u jedan mali lahor i sad se kod njih osjeća nervoza. Kolegica kojoj znam prezime, kolegica Borić i ostali kolege jednostavno evo meni vas je malo žao, gledam vaš agitprop na internetu, ništa, ništa, žao mi je, evo pokušajte u slijedeći aktualni sat napraviti novu priču.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović, treća opomena, više ne možete sudjelovati u raspravi po ovoj točki.
Kolega Malenica izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, evo u svom ste uvodnom govoru istaknuli važnost proširenja EU, to je isto učinila i predsjednica Europske komisije u svom govoru o stanju Unije naglasivši da je budućnost zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU no isto tako je zapravo istaknula da je proces pridruživanja mora vođen prema zaslugama vođenim kroz reforme kako bi se nakon toga omogućile investicije, ulaganja u te države ali isto tako i pristup jedinstvenom tržištu.
Mene zanima kako vi gledate taj nekakav balans između stava da EU mora ostati stroga u uvjetima pristupanja istovremeno, istovremeno i zapravo političke potrebe da proširenje bude nekakav geopolitički izazov na, geopolitički odgovor na globalne izazove.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjeni zastupniče Malenica.
Geopolitički odgovor je bilo uvijek i svako proširenje ali treba ispuniti kriterije. Po meni najvažniji aspekt budućega procesa proširenja bit će onaj tzv. četvrti nerijetko zaboravljeni Kopenhagenski kriterij još iz '93. a to je apsorpcijska sposobnost EU. To znači a) proces donošenja odluka, b) reperkusije na proračun zbog pojedinih politika što naravno ovisi i o veličini zemlje ili pak većem broju manjih zemalja čija je kontribucija u proračun gotovo nezamjetna a izrazito velik upliv i utjecaj u donošenju odluka. To je tema koja će dominirati usporedno sa ispunjavanjem kriterija svake od država koje trenutno pregovaraju. Imamo dvije skupine jugoistok Europe te Ukrajinu i Moldovu koje dolaze iz ranijeg kruga zemalja koje su bile u politici susjedstva. Tako da će ta tema po meni odrediti dinamiku procesa proširenja više nego ijedna druga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolega Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče sabora.
Uvaženi predsjedniče Vlade naime zalažete se kao i svi drugi da se proširenje dogodi u što više susjednih zemalja no sve više vidimo da poglavlja koja su trebala biti otvorena i zatvorena 23. i 24. kod susjeda Srba a jednako tako i Crnogoraca su dosta upitna i da nisu zadovoljavajuća. To govore izvješća no njihovi nastupi u među parlamentarnim skupinama su još žešći. Oni kao njihove vođe govore sve uvredljive riječi protiv Hrvatske zovu ju fašističkom, nazivaju nas sve ustašama i to je zabrinjavajuće kod njih.
Mislim da dok ne ispune sva ona potrebna pravila koja smo im stavili a to su da znamo gdje su nestali, što je sa zarobljenima, sa ratnom štetom i sa svim ostalim da teško možemo se pomiriti s time da mogu ući u Europu. No, kad slušamo njihove nastupe oni su istovjetni …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… našim zastupnicima sa ljevice. Jednako govore Vučić …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Đakić./…
… kao i naši čelnici sa ljevice …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Đakić 9 sekundi.
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Đakić.
Što se nas tiče mi smo davno riješili sva svoja strateška pitanja i neovisnosti i teritorijalnu cjelovitost i vladavinu prava i demokraciju i poštivanje manjinskih prava i podupiremo sve manjine u Hrvatskoj uključivši i srpsku manjinu u Hrvatskoj i podržavat ćemo u budućnosti. Želimo da se zajamče jednaka prava i Hrvatima u Srbiji.
Mi smo u ovom procesu dobronamjerni, ne zlorabimo svoju poziciju, želimo da se određena rezidualna pitanja iz vremena agresije Miloševićevog režima na Hrvatsku riješe. Daleko smo još od završetka Poglavlja 23. i 24. koja su vrlo kompleksna, cjelovita, dolaze na kraju i ima vremena za rješavanje i tih pitanja.
Hrvatska za razliku od nekih drugih zemalja, a to smo vidli u praksi nažalost i na našem primjeru još nije nikada niti će slabiti svoj snažniji međunarodni položaj. Smatramo da postoje drugi načini da dođemo do svog cilja, a da pomažemo svima onima koji žele kriterije ispuniti na jedan konstruktivan inteligentan način.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniku Vlade, više nema replika, možete se vratiti na svoje mjesto.
Želi li izvjestiteljica odbora uzeti riječ, Odbora za europske poslove? Ne, onda otvaram raspravu.
Prvi na redu u ime Kluba nezavisnih zastupnika kolega Nino Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Kolegice i kolege već 5 godina redovito bez izostavljanja analiziram izvješća predsjednika Vlade Plenkovića o europskim i briselskim sastancima poput ovih izvješća i mogu reći da je unatoč teškom formalnom probijanju kroz briselski suhi birokratski govor to vrlo koristan posao. Pogotovo to vrijedi za ovo iskustvo koje je jako informativno. Ovo izvješće je vrlo važno i svjedoči o nekim potpuno novim vjetrovima i novim kursovima u europskoj politici.
Naime, ova izvješća nose prvo neke jako velike novosti koje će se ticati naših života, života naših građana ne samo u slijedećim godinama nego u desetljećima, nosi i neke dobre vijesti, a nosi i nešto uobičajene kamilice o temama poput Ukrajine i tzv. Zapadnog Balkana.
O čemu je riječ? Kratki sažetak bi bio ovaj. Slijede golema izdvajanja za obranu s ciljem postizanja kako to nazivaju strateške obrambene autonomije ako se pitamo autonomije od koga očito od SAD-a.
Druga velika novost je da pakt o stabilnosti i rastu, dakle ovaj europski financijski okvir koji je kao jamčio zdrave financije u članicama EU više nije sveta krava i da se zbog ovih novih golemih izdvajanja za obranu sada može probijati. Dvije, novost je velika je i očita multilateralizma kriza UN-a. U ovom izvješću vidimo kako kukaju jer ne znaju odakle će se financirati. Nadamo se da se neće prebaciti na europsku i našu grbaču jer novi Trumpov američki kurs po tim pitanjima financiranje globalnih i globalističkih organizacija je jasan.
Dvije dobre vijesti su potpuni retorički zaokret prema pitanju ilegalne migracije. Sada svjedočimo oštroj protumigrantskoj politici te kraj klimatske religije i odbacivanje samonametnutih zelenih okova zbog kojih kako sada eksplicitno izjavljuju EU više nije konkurent. Što se tiče Ukrajine i Zapadnog Balkana uobičajena kamilica, ništa novo, čak i neke kontradikcije na koje ću se osvrnuti, a vidimo i kako se naš predsjednik Vlade hvalio hrvatskim pokazateljima, ali je samo jedan važan pokazatelj prešutio, nije ga uopće naveo, pogađate, to je kolika je inflacija u Hrvatskoj.
Počet ću s izvanrednim sastankom Europskog vijeća održanog 6. ožujka ove godine, dakle idu golema izdvajanja za obranu, golema. Budući da se neće dogoditi nikakav čudesan rast produktivnosti u EU na nečemu će se morati uštedjeti da bi se namirilo tih uskoro i 5% za obranu, dal će se štediti na državi blagostanja, čiji će se, čije će se oružje i vojna obrana kupovati, hoćemo li se ubaciti da tu nešto bude i naših proizvoda ostaje otvoreno pitanje, a veliko je i pitanje kakav je uzevši ovaj novi kurs u oblik, u obzir, kakav je smisao i budućnost NATO pakta, je li NATO ide svom kraju, pa će EU sa ovolikim izdvajanjima sada sama se braniti ili će NATO ostati i dalje u nekom pogledu, ali će se financirati na drugačiji način ostaje vidjeti.
Pismo predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen poslužilo je kao okvir za raspravu čelnica i čelnika EU-a o jačanju europske obrane piše u izvješću. U pismu su predstavljeni prijedlozi za financiranje ulaganja u razvoj obrambenih i vojnih sposobnosti EU. Središnje mjesto u tom pismu zauzima inicijativa RIARM kojom su predložene slijedeće mjere: 1. povećanje javnog financiranja obrane aktivacijom nacionalne klauzule o izuzeću u odnosu na ograničenja proračunskog deficita iz Pakta o stabilnosti i rastu radi povećanja ulaganja u obranu za 1,5% BDP-a i otvaranja fiskalnog prostora od gotovo 650 milijardi eura u naredne 4.g.. 2. uspostava novog financijskog instrumenta koji bi omogućio do 150 milijardi eura zajmova za obrambene investicije i 3. usmjeravanje proračunskih sredstava EU prema strateškim obrambenim projektima. Dakle govorimo o golemim izdvajanjima i nečijim golemim biznisima u budućnosti, gdje bi i Hrvatska trebala onda tražiti svoj interes kad je već tako.
Na potrebu sa dodatnim ulaganjima u europsku obranu upućuju i povijesne usporedbe piše u izvješću. Tijekom hladnog rata europske su države za obranu izdvajale između 4 i 5% BDP-a, dok se u današnjim okolnostima izdvajanja kreću oko 2% BDP-a. Da, tako je bilo, ali hladni rat je završio prije 35.g., zašto se zadnjih 35.g. nije moralo izdvajati 5%? Ako je razlog ruska agresija na Ukrajinu, ona je počela prije 3,5.g., zašto onda ovo nije došlo prije tri, dvije ili godinu dana nego baš sada?
Tijekom rasprave čelnici, čelnice i čelnici EU su u izvješću izrazili široku potporu inicijativi predsjednice Europske komisije i usmjerili na poticanje i omogućavanje povećanih ulaganja u obranu. Potvrđena je čvrsta opredijeljenost za nastavak potpore Ukrajini, a ujedno je naglašena potreba za razvojem sveobuhvatne vizije sigurnosti obrane i naoružavanja EU kao temelja za ostvarenje njezine citiram, strateške autonomije. Autonomije od koga? Očito od SAD-a.
Naš predsjednik Vlade je istaknuo kako je Hrvatska dosegnula cilj od 2% BDP-a ulaganja u obranu, da će u slijedeće 2.g. to povećati na 2,5%.
Po pitanju Ukrajine ponavlja se potpora EU u Ukrajinu. U svom izlaganju predsjednik Vlade Andrej Plenković evocirao je hrvatsko iskustvo sa agresijom i okupacijom naglasivši presudnu važnost vojne snage u oslobađanju okupiranih područja, kao i ulogu uspješne mirovne misije UN-a u procesu mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. U tom je kontekstu istaknuo važnost reintegracije okupiranih ukrajinskih područja kao ključne sastavnice pravednog mira, međutim ne kaže kako. Stanje na bojištu ne ide u tom prilogu da će uskoro biti moguća ukrajinska oluja, niti da bi Rusija pristala na mirnu reintegraciju onoga što je silom i agresijom osvojila. Tu vidimo ponovo nejedinstvo EU, zbog protivljenja Mađarske predsjednici država i vlada EU-a nisu mogli formalno usvojiti zaključke o Ukrajini nego samo jedan dokument koji je podržalo 26 čelnica i čelnika država ili vlada bez Mađarske dakle.
Što se tiče redovitog sastanka Europskog vijeća od 20. ožujka glavna vijest koja se da iščitati iz tog sastanka je da dolaze teška vremena za multilateralizam i globalističke organizacije da bi te organizacije mogle ostati švorc, ostati na suho. Navodim izvješće, s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom čelnice i čelnici EU-a održali su raspravu o multilateralizmu imajući u vidu da se u aktualnim geopolitičkim okolnostima produbljuju podjele unutar UN-a i ukazuju na potrebu aktivnog očuvanja multilaterizma, završen citat.
Nadalje, imajući u vidu da se UN suočava s ozbiljnom krizom likvidnosti uzrokovanom kašnjenjem ili nedovoljnim uplatama pojedinih članica UN-a, rastom operativnih troškova koji su dodatno opteretili proračune mirovnih misija i redoviti proračun UN-a, kao i neizvjesnošću kada je riječ o budućnosti UN-a i povezanih agencija.
Dakle nema više love za UN, neće ga plaćati Trumpova Amerika, ostaje bojazan da će dobrim dijelom pasti na grbaču EU, dakle i naših poreznih obveznika koja i dalje kao i naš predsjednik Vlade eksplicitno daje potporu multilateralizmu tog tipa.
Predsjednik Vlade Plenković je na vrlo zanimljiv način predstavio gospodarske pokazatelje Hrvatske, upada u oči što je izostavio, pohvalio se rastom BDP-a i svi smo sretni zbog toga, smanjenjem udjela javnog duga, te zadržavanjem proračunskog deficita ispod razine od 3% BDP-a, međutim potpuno je prešutio inflaciju koja je naš osnovni problem.
Dobra vijest iz ovih izvješća izgleda da je odzvonilo klimatskoj religiji, samoubilačkim zelenim politikama. kako su cijene energije u EU više no bilo gdje u svijetu, a opcije za osiguravanje pristupačnosti energije je i odvajanje cijena struje i plina. Odgoda uvođenja ETS-a te korištenje nuklearne energije za ispunjenje zelenih ciljeva, dakle sad je i nuklearna energija zelena. Drže da klimatski cilj nije realistično ostvariti do 2040. godine odnosno smatraju da bi tako postavljen mogao imati negativan utjecaj na konkurentnost EU te su u tom smislu pozvali na realizam. Ovo je divno realizam common sense zdrav razum konačno, konačno.
Zbog golemih budućih izdvajanja za obranu odjednom ni do jučer strogi EU financijski okvir i ograničenja više nisu sveta krava. Citiram, cilj poziva na aktiviranje nacionalne klauzule o izuzeću iz pakta o stabilnosti i rastu jest ostvaranje dodatnih proračunskog prostora državama članicama za povećanje potrošnje za obranu u okviru fiskalnih pravila EU-a. Radi se o golemom novcu tu je sada i Sigurnosna agencija za Europu Security Action for Europe SAFE ili SEJF. Govori se o isplatama koje će biti u okviru dugoročnih zajmova po konkurentnim cijenama koje će otplaćivati države članice korisnice, dakle to nas očekuje.
Pristup problemu migracija u ovim izvješćima je već potpuno drugačiji. Prije 5 godina netko tko bi pisao ovo što oni sada kažu u izvješću bio bi etiketiran kao ekstremni desničar i nečovjek i rasist ili ksenofob ne znam više kako, a sada kažu ovako. Citiram, Europsko vijeće razmotrilo je napredak u provedbi svojih zaključka o migracijama i među ostalim u svjetlu nedavnog pisma predstavnice komisije Europsko vijeće potiče daljnji rad posebno na vanjskoj dimenziji ponajprije putem sveobuhvatnih partnerstava, provedbi donesenog zakonodavstva EU-a i primjeni postojećeg zakonodavstva. E sad kreću novi pojmovi, sprječavanju i suzbijanju nezakonitih migracija među ostalim novim načinima koji su u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom, nastojanjima da se olakšaju, povećaju i ubrzaju vraćanja, ne više vabljenja nego olakša i ubrza vraćanja, služeći se svim relevantnim politikama, instrumentima i alatima EU-a, konceptima sigurnih trećih zemalja i sigurnih zemalja podrijetla. Ovo su sve novosti, dakle imamo potpuno nove ključne riječi kad se govori o toj temi.
Prelazimo na redovni sastanak Europskog vijeća od 26. lipnja '25., nastavljaju se iste teme kao sa prošlog sastanka no u međuvremenu se dogodio NATO samit u Haagu na kojem je donesena odluka o povećanju uvećanja u obranu na 5% BDP-a do 2035., pa sad odjednom može, može i to. Može i to.
Osobno sam prvi put iz ovog izvješća čuo slijedeću važnu informaciju, dakle uz podatak da je EU Ukrajini dosada pružio gotovo 158,6 milijarda eura financijske pomoći te uz to još 59,6 milijardi eura vojne potpore, dakle preko 218 milijardi eura pomoći, predsjednik hrvatske Vlade izdvojio je činjenicu da su neki od najinovativnijih hrvatskih tvrtki odlučile lokalizirati svoju proizvodnju u Ukrajini, vozila za razminiranje i dronovi. Dakle, hrvatske tvrtke u Ukrajini prema ovome sada proizvode dronove. To je novost.
Predsjednik Europskog vijeća Costa izvijestio je o svom nedavnom posjetu i zemljama Zapadnog Balkana, nažalost iznosi uglavnom banalnosti i pokazuje pa u najmanju ruku nerazumijevanje. On kaže da Zapadni Balkan ima previše povijesti i previše identitetskih problema, a to je da …/Govornik se ne razumije./… Churchillov citat i kaže da je najbolji način da se to prevlada je upravo pristupanje EU, kao problem se ne rješava u korijenu problema nego ga prebaci u okvir EU-a. Pa Katalonija je u EU-u, Baskija, Korzika, Cipar, do prije nekoliko godina Sjeverna Irska i Belfast gdje su kilometri zidova dijelili dvije zajednice ljudi protestante i katolike, gdje su svako malo imali fizičke sukobe i Molotovljeve koktele bila je desetljećima u EU pa problem nije riješen. Dakle, klasična EU kamilica po tom pitanju.
Ovdje je još eksplicitnije u zadnjem izvješću odreknuće od klimatske religije. Citiram, dio čelnika smatra da ambiciozni klimatski ciljevi mogu naštetiti europskoj konkurentnosti i dovesti do deindustrijalizacije. Ukazali su na poteškoće s pridržavanje smanjenja od 90% do 2040. pri čemu su neki dodatno predlagali brisanje ili odgodu primjene ETS-a. Uglavnom sad se govori o fleksibilnosti u ostvarenju klimatskih ciljeva nek klima malo pričeka jer sad je, sad je stislo. Krasne vijesti.
Po pitanju Ukrajine uočava se jedan paradoks. S jedne strane se kaže citiram, Europsko vijeće pozdravlja sve napore koji se ulažu u postizanje mira među kojima su i oni pod vodstvom SAD-a, a s druge strane potvrđuje potporu teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, ali nažalost inicijativa SAD-a ide po, prema davanju teritorijalnih ustupaka tako da ovdje u kontradikciji sa samim sobom.
Evo dakle …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… puno, puno novosti iz Bruxellesa.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za raspravu u ime Kluba zastupnika SDSS-a je kolega Milorad Pupovac, izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, predsjednik Vlade i poštovani gospodine ministre, predsjednik Vlade je na početku svojeg izlaganja naglasio kako živimo u opasnom vremenu i nije se teško ne složiti sa, nije se teško ne složiti sa predsjednikom Vlade u toj konstataciji. Broj ratova se umnaža, njihova žestina i opseg i broj razaranja i žrtava također. Odnos prema onome što je također vitalno za opstanak ljudske vrste i očuvanje planete na kojoj živimo a to je pitanje klimatskih promjena, odnos prema tome se također mijenja, čuvanje postignutih pravila funkcioniranja međunarodnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata također i konačno temeljnih vrijednosti na kojima je počivao svijet od '45.g. naovamo, a i prije toga, a to je pitanje zaštite ljudskih, građanskih, manjinskih sloboda i prava također. Kako se reagira na to? Povećanje ratnih sukoba, reagira se naravno i povećanjem proizvodnje oružja i povećanjem izdvajanja za vojsku, za ratnu opremu i za ono što može pomoći u eventualnom proširenju sukoba. Koliko se ulaže u diplomaciju, koliko se ulaže u mirno rješavanje sukoba vidimo također da je to mala. Kad su posrijedi klimatske promjene neki se ovdje raduju toj činjenici da se odustaje od programa smanjenja klimatskih promjena. Mislim da nemamo nikakvog razvoja za to, za tu radost, naprotiv, kao što nemamo nikakvog razloga niti za povećanje izdvajanja za naoružanja. Militarizacija društava nužno mijenja društvo, nužno mijenja njihov karakter, nužno mijenja stupanj njihove demokratičnosti. U tom smislu nužno će utjecati na promjenu samoga stanja unutar europskih društava, društava EU. Iz tog razloga koliko god je neophodno da se pristupi jačanju vojnih snaga toliko je istovremeno neophodno da se vodi računa o tome da taj proces ne završi tako da drastično promijeni naše društvo, društvo EU i da ono što može tu Uniju učiniti održivom, a to je uzajamna solidarnost i uzajamno uvažavanje u pogledu interesa i prava zemalja članica da to ne bude ugroženo tim procesom.
Dakle mnogo je mjesta na kojima ratni sukobi donose grozna razaranja i grozne posljedice po stanovništvo, prije svega po civile, ali je pažnja bitno različita od rata do rata. Kad je u pitanju rat u Ukrajini gotovo svi u EU imaju jedinstven pristup i ne samo u EU, imaju pristup i pažnju i fokus u pogledu solidarnosti i pomoći, pa do razmjera otvorenoga sukoba sa Ruskom Federacijom, a kad je u pitanju rat u Gazi situacija je bitno drugačija, kao da pravila koja vrijede za rat u Ukrajini ne bi trebala važiti i za rat između Izraela i Hamasa. Rata između Izraela i Hamasa koji je počeo kao rat istrebljenja Hamasa od strane države Izrael nažalost se pretvara u rat u kojem ako nije riječ o istrebljenju stanovnika Gaze onda jeste o ozbiljnom i opsežnom uništavanja dijela toga stanovništva i planiranju politika kojima će to stanovništvo trebati potražiti pretpostavke za život na nekom drugom mjestu. Je li dovoljno da tome posvetimo pažnju samo slanjem humanitarne pomoći za koju je pitanje koliko stiže tamo? Je li dovoljno da se tome povesti samo pažnja te vrste ili je neophodno da budemo angažiraniji i u pogledu zaustavljanja sukoba i traženja pregovora o miru i traženja pregovora o prekidu vatre, traženja pregovora koji će omogućiti da se taoci puste i istovremeno da civili prestanu stradavati? U čemu je problem da se napravi taj korak, a ako se radi u čemu je problem da nam se to kaže? U čemu je u krajnjoj liniji problem da ako zagovaramo koncept dviju država, u čemu je onda problem da taj koncept bude zaštićen našom odlukom i našom voljom, da bude sredstvo za suzbijanje sukoba, za njegovo što je moguće ranije zaustavljanje i za uspostavljanje kakvog takvog normalnog i ravnopravnog položaja sad već ne samo ljudi u Gazi nego i na zapadnoj obali? Govorim to sa punim osjećajem i suosjećajem kad su po srijedi stradanje Izraelaca u brutalnom i krvoločnom napadu na civile, ali istovremeno govorim isto tako sa punim osjećajem i suosjećanjem sa razmjerima stradanja civila na području Gaze, ali istovremeno i sa situacijom koja postoji u pojedinim dijelovima zapadne obale. U tom smislu mislim da je važno da napravimo korak više i mislim da je važno da EU napravi korak više, to je jedno od prostora u kojem smo dužni zbog toga što 2010.g. naovamo je razoreno nekoliko država na Bliskom Istoku i ukoliko hoćemo osigurati da se to razaranje ne proširi i ne širi kao što se širi i da taj prostor ne postaje jedan od najnestabilnijih prostora u svijetu onda je neophodno da zbog sebe i zbog EU učinimo da se zaustavi proces koji je u toku, a to zato jer se sve rješava silom da se svakoga može napasti i da tome nema kraja.
Što se tiče pitanja proširenja predsjednik Vlade je na jednom od sastanaka vijeća inicirao temu proširenja na prostor Zapadnog Balkana i jugoistoka Europe i to je dobro i to pozdravljamo. Međutim, to nije prvi puta da to Hrvatska radi niti da to radi ovaj premijer, niti da su niti su to rad… jer su to radili i drugi premijeri. Nažalost sada se to radi prerijetko i nedovoljno samokritično kad je posrijedi EU. Prostor jugoistoka Europe je prostor koji je stavljen u čekanje, stavljen je u zamrznuto stanje. Njegova situacija je bila mnogo bolja što se tiče pripremljenosti i spremnosti za ulazak u EU većine članica kandidatkinja zapravo ili zemalja Zapadnog Balkana prije nego što je EU odlučila da nema proširenja nego što je sada. Zašto? Pa zato što EU ne čini dovoljno kao što je činila u slučaju drugih zemalja uključujući i našu da nas potakne na članstvo, da osnaži snage u društvu koje su za članstvo u EU. Naprotiv, dogodilo se to da su osnažene snage koje su protiv toga. Dogodilo se to da su ta društva postala unutar sebe konfliktnija, podjeljenija i manje spremna na članstvo u EU i izloženija različitim utjecajima geopolitičkim koji prije toga nisu bili izloženi na takav način.
Ovo nije aboliranje odgovornosti onih koji ne čine dovoljno za svoje zemlje, ali jeste realnost kad je posrijedi odgovornost EU. Utoliko bismo ohrabrili predsjednika Vlade da nastavi snažnije zagovarati proširenje jer je to u europskoj, u interesu EU jer je prostor našeg susjedstva još jedan trustan prostor. Nije bezazleno spominjanje priče o građanskom ratu. Nije bezazleno, niti je vjerojatno ishitreno ali se mora činiti od strane EU da taj prostor shvati kao prostor u kojem ona može i treba učiniti ono što je činila do momenta kad je odlučila da proširenja više nema. Kako ćete uvjeriti nekoga da radi više na proširenju ako ste mu rekli da proširenja nema i da se ne zna kad će se dogoditi?
Treću stvari koju u tom pogledu želim reći jeste pitanje sredstava koje je RH zahvaljujući i ovoj Vladi i premijeru uspjela osigurati iz fondova EU. Točno je da je to uspjela, ali točno je i slijedeće da ako se zalažemo da Europa dostigne tehnološki stupanj razvoja koji imaju SAD i Kina ili da barem krene u tom pravcu stizanja onda mi se čini da je iznimno važno da se ima na umu da su ove zemlje kao što je Hrvatska, kao što je značajan dio juga Europa i naročito one koje još nisu članice tehnološki znatno zaostalija nego što bi to trebalo biti. Ne samo zbog ratova nego i načina odnošenja razvijenih zemlja prema njima i njihovom potencijalnom ekonomskom i tehnološkom razvoju. Tome trebamo posvetiti adekvatnu pažnju. Tu vrstu podrške traže trebaju naša sveučilišta, traže naši instituti, traže naše kompanije i traže naši poduzetnici uostalom traže naše sredine u kojima živimo. To može biti način kako će se ljudi zadržati ovdje i vratiti ovdje ne samo sredstvima stimulativnim da se vrate nego ozbiljnom vizijom koja će za nekoliko godina mijenjati ekonomski i tehnološki karakter naših društava a on je nažalost loš.
Što se tiče Europe i retorike, jutrošnja retorika u ovom saboru je bila poprilično neeuropska, pod jednim dijelom nije bila stimulativna ni tokom ove rasprave sada. Optuživanje opozicije da koristi jezik kakav koriste vlasti u Srbiji gotovo je jednak kojom vlast u Srbiji optužuju opoziciju u svojoj zemlji nazivajući ih ustašama. Sad bi još samo trebalo da ovdašnju opoziciju nazivamo četnicima onda bismo bili potpuno isti. A ja znam da to nije dobro, da to nije retorika koja ima europski karakter. Ima natruha i jednog karaktera izvan Europe koja se lako ta retorika preseljava ovdje za ovu govornicu. Neki ljudi koji su ili neke naše kolege koji su bliske orijentacije tome to rade, lako preuzimaju ali nisam navikao da to čine kolege koji nemaju tu orijentaciju.
I zadnje što ću reći, dugo sam ovdje, u našem Ustavu u preambuli koju je pisao prvi predsjednik stoji da je treće zasjedanje AVNOJ-a izvor hrvatske državnosti. Koju uniformu i koje obilježje na kapama su imali ljudi koji su sjedili na trećem zasjedanju ZAVNOH-a?
Može li se napadom na zvijezdu petokraku opravdavati ili ušutkivati one koji upozoravaju da nije dobro da imamo toliko „Za dom spremni“ u ovoj zemlji i u ovom saboru.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Hvala vam g. potpredsjedniče.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika SDP-a je kolega Mišel Jakšić, izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici, dobra večer svima.
Ono na što bismo htjeli skrenuti pažnju kao Klub SDP-a je da si je predsjednik Vlade g. Plenković dao jako puno truda kroz svoje izvješće koje je trajalo fala Bogu pola sata, pokaže da je i europska čaša kako bi se to reklo napola, pa i nešto više puna, ali isto tako da pokuša pokazati i dokazati da je status Hrvatske kod odluka koje se donose u EU isto tako čaša koja je napola ili više od toga puna i njegovo apsolutno pravo je da pokušava i dalje podgrijavati taj optimizam, ali ono što želimo je podsjetiti hrvatsku javnost kakve smo sve rasprave s ove govornice kad se pričalo o euroatlantskim integracijama slušali od tog istog premijera i njegovih suradnika, kako nam se prezentiralo koliki je što njihov osobni značaj, što značaj hrvatske vlade, što samim time znače i hrvatske države u donošenju nekih odluka o kojima usudio bi se reći puno puta bi trebalo ovisiti čovječanstvo. Svaki puta kad smo kritički propitivali neke stvari, neke stavove, neke istupe Hrvatske u tim tijelima bili smo optuživani da smo rusofili, da smo protiv Hrvatske u euroatlantskim integracijama iako btw. Hrvatska je ušla u EU u doba Vlade SDP-a i da sad ne brojim sve ostale epitete pogrdne kojima smo bili nagrađivani. Danas osim sporadičnog pokušaja obračuna sa legitimno i legalno izabranim predsjednikom republike toga baš u tolikim natruhama nije bilo, ne zato jer je netko odlučio milovati oporbu jer smo postali jako dragi nego zato jer svakome ko pokuša realno sagledati današnje stanje EU i hrvatske uloge u tome svemu jasno je da je ta čaša više nego napola prazna. Imamo EU koja pokazuje i to sad ne pričam kao nikakav euroskeptik da ne bi ispalo, koja pokazuje na jako puno polja apsolutnu disfunkcionalnost, apsolutnu, od poteškoća kod donošenja odluka i to odluka koje se tiču jako puno ljudi do mogućnosti da štiti svoje interese u svijetu u kojem danas živimo do toga da sami sebe smo apsolutno izbirokratizirali i iznormirali i danas se čudimo što se to događa s našim gospodarstvom, zašto su naša radna mjesta upitna, kako to su nas prebacile i pregazile SAD, Kina i da sad ne nabrajam dalje i stalno slušamo jednu te istu kliku koja nam govori „ali da to tako je najbolje jel je to europska linija“. Dobro, mi smo tu u Hrvatskoj u specifičnoj situaciji jer EU s jedne strane ima svoje unutarnje borbe, s druge strane svi ponavljaju da će se puno više okrenuti prema obrambenom segmentu, dakle vrlo važan je predsjednik Vlade i ministar obrane i onda mi s jedne strane imamo predsjednika Vlade koji proziva da svi moramo slijepo slijediti tu europsku liniju, pa i kad se usudimo pitamo da nešto nam baš i ne izgleda najlogičnije, ali bitna je ta europska linija, to nam je spas, a imamo s druge strane ministra obrane koji mrtav hladan priča da Europa mora odustati od europskog ludila u koje je upala. Danas smo ga to pitali, ali nismo dobili odgovore što je to točno za njega i kako on to vidi europsko ludilo i što to drugačije misli od predsjednika Vlade g. Andreja Plenkovića.
Europa se danas apsolutno nezaštićeno otvorila gospodarski, to vidimo, to osjećamo, mogli bi nabrojiti jako puno primjera, ali možda najbrži i najjednostavniji primjer je uvođenje automobila na struju gdje se sad čudom čudimo što nam se to događa i zašto nas prevaljuju Kinezi, a takvih primjera bi moglo biti još jako jako puno. Europa se je pokazala apsolutno nedorasla obrambenim izazovima koji jesu pred nama jer sad bi mogao podsjećati što se sve od tih vrlo važnih europskih glava pričalo o ruskoj agresiji na Ukrajinu, kako se krenulo u situaciju u Pojasu Gaze i agresiju Izraela na Palestinu koja je uzrokovana terorističkim napadima Hamasa i kako nakon što je to završilo u krešendu između SAD-a, Rusije i Kine, nitko ne zna što zapravo EU u tome svemu predstavlja, osim da napiše neku deklaraciju i kaže morate bit dobri jer mi u EU ćemo se jako naljutiti na vas. Ali kako vrijeme prolazi, pa ispada da nas se baš nešto ne doživljava koliko god važni i značajni bili.
I ono treće, danas se puno ovdje potrošilo vremena na Drugi svjetski rat, na autoritativne režime, ali ne vidim baš da EU uspijeva zauzdati i pojavu, ha neću reć diktatura, ali natruha diktatura i te autoritativnosti u svojim redova. Sve to opet završi na nekakvim deklaracijama, pa nešto malo se ljutimo, pa nešto ćemo možda izblokirat na mjesec dana i pokazat vam da smo dobri, ali nakon toga završimo na deklaraciji i opet idemo dalje, tako se protiv takvih trendova ne bori. Još kad tome dodamo da dolazi do pojave ekstremističkih pokreta iz prostog razloga što cijeli taj ekonomski model pokazuje da ne daje odgovore, da povećava nejednakosti, da uništava obitelji i da uništava domove, nije ni čudo da imamo ovakve rasprave kakve imamo.
E sad, ajmo malo na Hrvatsku, SDP je i danas optužen da smo apsolutni rusofili zato jer smo postavljali pitanje ne dovodeći uopće u spor da Ukrajina treba dobiti svu moguću pomoć tako da ne znam kad je to SDP rekao da podržava Rusiju, ali da nismo spremni samo tako raspravljati o slanju hrvatske vojske u Ukrajinu bili smo rusofili, e sad ka ti veliki puno veći od nas ne znaju što bi ne priča se o tome puno ali se tu i tamo onako malo provuče.
Naše pitanje je gdje je sada danas Hrvatska u tome svemu jer na onim velikim sastancima kod Trumpa i gdje se već sve sastanči ne vidim Andreja Plenkovića ne vidim predstavnike hrvatske Vlade, a prije dvije godine u ovom saboru je izgledalo da ako se SDP i oporba ne pokrene da će zapravo Rusija preuzeti Ukrajinu i raspast će se sve euroatlantske integracije i moderan svijet u kojem mi danas živimo. Nema više toga jer ispada da smo totalno u tome nebitni da smo i tada zapravo bili samo glasni statisti za nekakve naše unutarnje političke odnose a danas dokraja je jasno da statiramo u kukuruzu. To je Rusija i ruska agresija.
E sad ajmo se onda prešaltati odmah kad smo krenuli sa ratnim zonama na pojas Gaze. Da, apsolutno smo svi dali podršku Izraelu nakon Hamasovih terorističkih napada no već nakon mjesec, dva, tri je postalo jasno da to nikakav na kraju obračun s terorizmom nego da je jednostavno provođenje sračunate operacije pražnjenja pojasa Gaze sa ogromnim humanitarnim problemima, sa ogromnim gubicima u zdravlju, životima i to onih najslabijih, najranjivijih, djece, žena svih oni koji ne mogu baš sa puškom hodat okolo.
2023. Hrvatska je u UN-u bila jedna od manje zemalja koja je glasala protiv one deklaracije o humanitarnom prekidu vatre i kako se već zvala. EU nije pratila taj smjer. Ostali smo bili mi, Mađarska ako se ne varam Austrija koji smo pratili SAD jer sve što rade SAD je savršeno jedino nam putem se pokaže u sadašnjosti da tome nije baš tako.
I mogli bi sad nabrajati sijaset primjera kako smo se držali prema toj situaciji do ovog zadnjeg kad smo primili uz najveće moguće počasti jednog od najvećih jastrebova izraelske politike koji je usporedio tu cijelu priču sa hrvatskim Domovinskim ratom, sad to odjedanput HDZ-u ne smeta to je sad ok iako je uopće uvreda to dovesti u istu korelaciju, apsolutna uvreda ali ponavljam HDZ-u kao državotvornoj stranci to ne smeta to je u redu i poslali smo snažnu poruku da pratimo mi Hrvatska što se tamo događa. I dalje izbjegavamo raspravu o priznavanju Palestine kao snažnoj simboličnoj poruci koja bi jasno pokazala da smo na strani pravde.
Ono što je uvaženi predsjednik Vlade danas rekao pa je njih priznalo 147 ili 142 zemlje ali znate to nije jamstvo da će doći do prekida ratnih zbivanja. Pa Hrvatska je priznata '92. a navodno je rat u Hrvatskoj trajao do '95. pa ne znam da smo pričali '92. da ne želimo da nas se prizna jer to neće dovesti do prekida ratnih sukoba i srbočetničke agresije na Hrvatsku. To smo zaboravili, ali opet imamo neku svoju vanjsku politiku koja se poslaguje očito prema tome kako odgovara nečijim u tom trenutku političkim ambicijama da li u hodnicima Bruxellesa, da li u hodnicima New Yorka. To je ono što je Hrvatska danas u tim svjetskim sukobima.
Kad pričamo o našem okruženju Aco Vučić je bratska stranka HDZ-a u pučanima, nisam primijetio da je to netko izminirao i da je radio protiv toga kao što je Aco Vučić dočekan u Dubrovniku sa svim počastima jer smo ga mi privodili na pravu stranu povijesti protiv Rusije, onda smo mijenjali deklaraciju da bi uopće Vučić pristao ostati tamo, poslao nam je još snažne poruke o tome što su sve Hrvati napravili Srbima iz samoga Dubrovnika i naša Vlada je to šutke odgledala. I isto tako kao važan čimbenik navodno u EU gleda što se događa u Srbiji, priča o građanskom ratu ali ne šalje protestne note kad EU na čelu sa Ursulom von der Leyen u nekim tim kriznim momentima baca Aci Vučiću pojase za spašavanje koji isto tako nemaju veze sa pravdom, nemaju veze sa građanstvom nego imaju samo sitne veze partikularnim interesima krupnoga kapitala. To je ono što EU gdje smo mi navodno jako važni danas radi u Srbiji prema Srbiji.
Kad pričamo o BiH dal da se više trošimo na to? Mi smo zapravo prema Hrvatima u BiH ispunili im one deklaratorne i financijske pomoći pojedinim institucijama, na političkom nivo apsolutno ništa. Ajmo si jedanput reći da ih ostavljamo kao topovsko meso interesima Republike Srpske, Dodika ili koga će već naći, SD-a i muslimanske zajednice, a Hrvati očito neko čeka kako demografija ide da do 2050., 2070., 2100. izumru u BiH jer nije bitan interes Hrvata nego je bitan interes one političke klike koja navodno Hrvate predstavlja u BiH i ništa ne radimo da to promijenimo.
Danas je spomenuta Crna Gora. Ajmo si isto tako reći, a to smo raspravljali na Odboru za unutarnju politiku u prošlom sazivu sabora što su hrvatske vlasti pa i tajne službe dozvolile da se nama dogodi u Crnoj Gori. Danas smo tu provukli kako je eto apsolutno provučićevska shema pobijedila u Crnoj Gori i to je potencijali problem. Ja bih vas samo podsjetio da je do te većine došlo zato jel si je netko dao jako puno truda da razbije hrvatski birački korpus u Crnoj Gori i da nakon toga predstavnik Hrvatske u Crnoj Gori padne ispod cenzusa i ne uđe u sabor. To je bio prvi korak ovoga što gledamo danas. Tad smo žmirili i nismo reagirali ali danas šaljemo protestne note za brodove i za neka navodna prava gdje nam se tamo s one strane granice u Crnoj Gori onima kojima to odgovara za njihove političke interese lagano smiju.
Mogli bi sad pričati o Mađarskoj kao našim susjedima, naša energetika koja je isto danas spomenuta je i dalje u mađarskim rukama. Proći će 10 godina od velevažne najave premijera da vraća INU u hrvatske ruke. 10 godina. Dogodila se afera krađe hrvatskog plina teška milijarde i to u ovim trenucima kad energenti divljaju i ništa se nije dogodilo, promijenili smo članove uprave i idemo dalje.
I ono što sam si ostavio za sam kraj u ime Kluba SDP-a je gospodarstvo. Spomenuto je danas koliko smo za što povukli kroz NPOO i to je nešto jako dobro, gradimo vrtiće, gradimo škole, gradimo sve ono što je društvena namjena i što je potrebno i to je nešto gdje Vladi možemo i trebamo dati plus, mogli bi to sad širit na aglomeracije, vodovod, kanalizaciju, spomenut je Pelješki most, da fajn.
Što smo napravili s europskim novcima da promijenimo model i strukturu hrvatskog gospodarstva?
Nismo napravili apsolutno ništa, iz godine u godinu slušamo od privatnih poduzetnika da ovako kako se dijele europska sredstva im ne pomažemo apsolutno nimalo i čudimo se iz godine u godinu kad gledamo analize kako nam se ponaša gospodarstvo, kako naša proizvodnja gubi pred uvoznim lobijima i ono što je najočitije gdje nismo izvukli nikakvu pouku u koroni kad su se zatvarale granice, kad se računalo čega ćemo imati dovoljno, mi danas sa hrpom europskih milijardi proizvodimo manje vlastite poljoprivredne proizvodnje iliti hrane nego što smo proizvodili 2013., nego što smo proizvodili 2003., nego što smo u konačnici proizvodili '89. na '90. u komunističkoj Jugoslaviji koja je morala propasti i zbog svog promašenog ekonomskog modela uz to što je bila diktatura i sami sebi govorimo da je to sjajno. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Jakšić.
Slijedeći na redu u ime izvjestitelja je ministar vanjskih poslova g. Gordan Grlić Radman, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi g. potpredsjedniče HS.
Uvaženi g. zastupniče Jakšić, pa evo kad vas slušam kako govorite i doista kad ne bi znao o čemu se radi ja bi vam doista povjerovao jer vi ste tako zapravo taj svoj visokoparni vokabular dizajnirali u jednu ispraznost bez imalo suvislih opservacija, sadržaja, prazna gesta, prazna puška.
Idemo redom, spominjali ste ulazak Hrvatske u EU koja je ušla za vrijeme SDP-a, al ste bili kontradiktorni u ocijeni, znači po tome ispada kolko ste vi imali zasluge za ulazak Hrvatske u EU, zapravo uopće niste imali nikakvih, nikakvih zasluga nego ste bili svjedoci završetka pregovora 2011.g. u prvoj polovici i pregovori su se odvijali u dvije hrvatske vlade i zato i naravno i pregovori i jesu trajali za dvije hrvatske vlade koje su bile pod vodstvom HDZ-a.
Kolko ste bili za EU sjećam se vašeg letka od 5. svibnja 1991.g. u kojem je stajalo „Bolje rob nego euro rob“ tako da mi je žao da ga nemam tu sa sobom, pokazao bih vam, al ću vam drugi put pokazati.
Kada govorite o Pojasu Gaze, o Hamasu, dakle sve su to riječi koje nemaju kontekst, koje nemaju nekakvu supstancu, suvislost.
Gospodine Jakšić, pitanje Bliskog Istoka je pitanje koje se rješava više od 100.g., to je kompleksno pitanje i najduži sukob u svijetu. Morate znati da još od '17.g. od Prvoga svjetskog rata se pokušava naći rješenje konačno za Bliski Istok i za Židove i za Palestince odnosno zapravo za sve Arape u tom dijelu svijeta i trebate znati da su prvi bili uključena Velika Britanija, dijelom i Francuska, a nakon ulaska SAD u Prvi svjetski rat i SAD, a za vrijeme hladnoga rata svakako i Sovjetski Savez i sve zainteresirane zemlje oko toga područja, Egipat, Libanon, Jordan, Sirija. Prema tome, to pitanje koje je vrlo kompleksno vi govorite sada o Hrvatskoj, stavljate Hrvatsku u nešto kao da Hrvatska ne prati tu situaciju, kao da nije Hrvatska dovoljno involvirana i kada je u pitanju Izrael i kada je u pitanju Gaza odnosno Palestina.
Priznanje države, i sami znate da po međunarodnom pravu je deklarativni čin, a ona ima tek, nastaje po načelu efektiviteta, al to vam je međunarodno pravo. Hrvatska zastupa naravno dvodržavno rješenje od samoga početka, to znate sami, međutim dvodržavno rješenje gdje i kako i što priznajete, što priznajete vi pod, pod pojmom Palestina, to mi morate onda reć i odgovoriti. Vjerojatno ja neću biti u prilici vama odgovoriti jer neću imati mogućnost, a vi ćete moć sigurno replicirat, al iskoristit ću nekom drugom prilikom. Al trebate znati doista ako govorite o Palestini onda mi morate reći, vi ćete se vjerojatno pozvati na neku rezoluciji, ja bih volio znati na koju mislite.
Spominjali ste naravno i građanski rat u Srbiji, ne znam ovaj zbog čega i po kojim, kojim povodom, vjerojatno zato što je i premijer Plenković isto na, na panelu na bledskom forumu to spomenuo i naravno svi su bili apsolutno i njegovom izjavom jer je govorio istinu za situaciju unutar političku u Srbiji kao takvom. Hrvatska nema veze niti sa situacijom u Srbiji koja se nastoji imputirati od nekih političkih čelnika iz Srbije, nit smo se dali uvući u cijelu njihovu problematiku, njihov problem je njihov problem.
Pitanje BiH, pitanje Crne Gore, sad malo je vremena ovaj da bi vam odgovorio. U Crnoj Gori uopće nemate pravo, pa g. Adrian Vuksanović je, senzus je 0,35, a on je ušao sa glasovima, dobio je 0,73%, on je član Narodne skupštine i Hrvatska građanska inicijativa ima svoga predstavnika u Narodnoj skupštini, prema tome to tome niste u pravu, a sada govoriti i prigovoriti Hrvatskoj što je ona trebala učiniti, spominjete i sigurnosne službe itd., što je Hrvatska mogla uraditi i spriječiti. Pa Hrvatska je naravno gledala i zastupala Crnu Goru prije svega podržala njeno članstvo u NATO-u i zapravo zalagali smo se najviše za otvaranje poglavlja …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i ono je otvoreno zadnje osmo za vrijeme hrvatskog predsjedanja, a za pitanje BiH naravno to možemo satima govorit o tome.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Pa možete se vratit bolje.
Imamo nekoliko, preko nekoliko replika, prva od njih je u realizaciji kolege Ivana Račana, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Gospodine ministre, vaše tumačenje da smo mi u SDP-u bili samo kako ste vi rekli promatrači ulaska u EU je tužno i zadržat ću se na tome neću reći ništa grublje od toga, bit ću pristojan iako vi niste bili pristojni. Ukoliko niste znali samo da vas podsjetim hrvatsko postupanje u EU suštinsko započinje poslije 2000. godine, a vi i vaš HDZ je izašao iz sabora i odbio glasati o Sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji s EU i nakon toga što je nešto potpuno jednostavno crno na bijelo binarno vi dolazite ovamo sa ovakvim tezama. Ako vas nije sram mene je sram.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
A što reći o tome ako se vi sramite, sramite se naravno imate zašto. Sjetite se '90.-tih godina i kako ste izišli iz sabora kad glasovalo o hrvatskoj samostalnosti, pa to je vaša najčešća riječ. Znate ovaj to me podsjetilo danas zapravo cijeli dan hoću reći kad ste, dva mjeseca ste bili na školskim ferjima i onda čovjek malo jednostavno zaboravi neke stvari ili mu mozak toliko ne radi dovoljno onda se prepusti uživanju. Školske ferje smo zvali, nazivali raspustima i prvi razred kad bi se došlo u prvi razred onda bi se učilo jeste li čuli djeco vjerujte bez šale otvara se škola za pačiće male, svi pačići došli kao đaci stoje stari patak metno naočale svoje, učio iz učio od srijede do petka al se nisu makli dalje od početka, ništa više ne nauči pačurlija ta …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… nego što je prije znala pa, pa, pa.
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme, hvala./…
Međutim postoji razlika između pačića i svračića.
…/Upadica Ivan Penava: Ministre, hvala ministre./…
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Članak 238., poštovani potpredsjedniče ovo je bilo gotovo bizarno. Dakle, nevjerojatno je da ministar vanjskih poslova ovdje na ovakav način se obraća zastupnicima a ono što je još nevjerojatnije da ministar vanjskih poslova ima problema sa hrvatskim jezikom. On hrvatski jezik ne zna dovoljno dobro. Ja bi njega vratila u prvi razred, a ne poslala da bude ministar vanjskih poslova. Ovo je bilo bizarno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kako je bilo riječ o replici izričem vam prvu opomenu, o tome tko je za koju školu slobodna je država možemo mislit što hoćemo uglavnom za povredu Poslovnika se javila kolegica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Referiram se Članak 238., a kad je riječ o bizarnosti ja inače ne znam ruski i nisam ga nikad ni učila no međutim poezija na ruskom mi je super. Jako bih voljela da je ministar vanjskih poslova se odlučio ovo što je recitirao, recitirat na ruskom jer ne znamo što na ruskom recitirao tamo krajem 2020. svom velikom prijatelju Lavrovu. Njemu je tad recitirao poeziju na ruskom mi bi se zadovoljili i pačićima malima da nam je možda izrecitirao na ruskom.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
…/Upadica: Može da?/…
Ne, ne ovaj put, hvala također vam izričem opomenu zbog repliciranja. Imamo još jednu, mislim da je prva jel, riječ je o prvoj opomeni.
Slijedeća na redu za povredu Poslovnika je kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
238., poštovani ministre ja želim utvrditi slijedeće vi ste se danas nakon što mi danas cijeli dan govorimo o ubijanju civila i djece i Gazi prvi put javili u ovoj sabornici da bi se smijali i citirali dječje pjesme. Stvarno vas može biti sram. Dođite i kažete hoćete li uvesti sankcije Izraelu, hoćete li priznati Palestinu.

Penava, Ivan (DP)
Također kako je riječ o replici izričem vam drugu opomenu i konačno dolazimo opet do stvarnih replika tako da je na redu kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo meni je stvarno nevjerojatno da imamo ministra vanjskih poslova koji si ovo čak i isprintao i to kao pripremu sebi ovdje donio. Moram vas pitati tu ste pričali o nekom sramu kada ste držali presicu pored ministra Gideona Saara i kada je govorio da su Španjolska i Francuska žrtve Hamasove propagande i to kad je govorio u kontekstu gladi koja se događa u Palestini. Jeste li u bilo kojem trenutku pomislili reagirati i stati u obranu tih naših partnerskih država u kojim smo u zajedničkoj uniji ili se slažete s time da su Francuska i Španjolska žrtve propagande i da u Gazi stvarno nema gladi?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Živković.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Vidite Hrvatska je pokazala empatiju, solidarnost, uputila je 4 miliona to financijske pomoći, a ja vas sad pitam i gospođu Miloš i vas što ste zapravo vi učini? Ovdje je bila palestinska ministrica jeste slučajno se sjetili pa pozvati je da razgovarate sa njom što im treba, kako možete vi pomoći? Je li postoji parlamentarna diplomacija? Je li je možete uključiti nekako da se vi sami uključite ili samo živite od parola i od nekih praznih gesti? S druge strane, ono što je ministar Gideon Saara rekao uopće i što se vrlo manipulira i konstruira nema veze sa Domovinskim ratom.
U isto vrijeme kada je bio ministar Gideon ovdje njegov predsjednik je bio u Vatikanu, a on je također išao u London, a danas je evo državni tajnik Rubio također tamo. Prema tome, radi se …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… kanali komunikacije moraju biti otvoreni.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Povreda Poslovnika kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Gospodine ministre Radman da je kolega Živković i kolegica Miloš u poziciji da imaju i da su u sjeni firme kao vi koja okreće milijone državnih novaca vjerojatno bi nešta donirali i za djecu u Palestini. Ove novce o kojima pričate 4 milijona dali smo mi svi. Ne znam da li ste uopće provjerili da li su tamo stigli koliko vas je briga, očito niste.
Toliko.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako je riječ o repliciranju, pa vam izričem opomenu koja je usput treća opomena po ovoj točki i na ovoj temi više nemate pravo za raspravu, a prelazimo na sljedeću repliku kolegica Anka Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre.
Zasigurno će u vašoj biografiji ostati zapamćeno posjet ministra Lavrova kad ste vi u tom posjetu ministru Lavrovu rekli da ste evo za početak tog posjeta otkrili njegovu toplu dušu i da ste čitali poeziju na ruskom. Kad vam je ministar Lavrov kad je bio tu uredno rekao da EU nije spremna za normalne odnose sa Rusijom i to je naglasio, na to niste imali nikakvu reakciju. A ono što me zanima, dakle to je bilo 2020., iza toga je puno, puno se stvari desilo ali imamo jednu frišku situaciju. Došao je ministar vanjskih poslova Izraela na vaš poziv u posjet Republici Hrvatskoj i izrekao, odnosno bila su dva diplomatska gafa. Jedan diplomatski gaf je bio vezan uz način na koji je sramotno uvrijedio našeg predsjednika države. Vi o predsjedniku države možete misliti što hoćete osobno, ali on je predsjednik Republike Hrvatske i ono što je ministar vanjskih poslova uvrijedio, uvrijedio je instituciju predsjednika Republike Hrvatske na što ste se vi zlurado nasmijali i niste reagirali što je zaista veliki diplomatski gaf, a i ono što pokušavate zataškati, a to je kad je uvrijedio sve hrvatske gađane jer je genocid koji njegova Vlada provodi …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… usporedio sa obranom u našem Domovinskom ratu i to vam nije bio problem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa uvažena gospođo zastupnice.
Ponavljam da, ja sam bio pored gospodina Saara i nikakvu on vezu sa Domovinskim ratom nije dovodio zapravo u pitanje Domovinskog rata i nikakve usporedbe nisu bile vezane uz Domovinski rat. Znači što je konstrukcija, konfabulacija, manipulacija.
S druge strane bilo je pitanje, svatko ima pravo odgovoriti na vlastito pitanje, a naš razgovor je naravno bio usmjeren na prekid vatre, primirje i puštanje talaca. Treba imati u vidu činjenicu da svi govorite o HAMAS-u, HAMAS je teroristička organizacija. HAMAS je od 2005., HAMAS je radio svih ovih 20 godina kako bi ulagao sve svoje napore za uništenje Izraela, a o tome se malo zna. Vi znate zapravo vrlo površno tek ove posljedice naravno o situaciji u Gazi koju smo mi osudili i zato jesmo stali uz ovu Njujoršku deklaraciju kojoj smo se pridružili …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… neki dan.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolega Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre vi ste najveći rusofil i Lavrov je ima šta čuti od vas. Vidjeli smo maloprije, bio je razočaran. Tako da i taj kontakt niste uspostavili po pitanju Rusije. Vi ste baš primjer katastrofalnog ministra. Što vi prigovarate malo prije ovdje SDP-u, gospodinu Jakšiću šta je rekao netočno? Vi niste ništa demantirali. Da li je istina ovo što se događa u Gazi? Da li djeca ginu? Da li su djeca gladna? A vi se rugate, vi ste primjer ministre najgoreg oblika tajkunizacije Hrvatske. Vaši članovi obitelji su bili direktori Agroproteinke, komunistički, a sad ste to privatizirali. Imate jedinu javnu ovlast od bedrenice, kuge. Jedino se vi smiješite jer jedino kod vas se to more zbrinuti, …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… a to nije Hrvatska za koju smo se borili.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Gospodine Bulj vi naravno uvijek u svome stilu. Kao prvo ako niste čuli ovaj i od ranije, a to sam govorio i, stalno govorite o Lavrovu. Lavrov je bio u posjetu to je točno 15. prosinca u Hrvatskoj i sudjelovao je na panelu povodom 25. obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Sa Lavrovom su se sastajali i svi drugi dužnosnici. Lavrov je bio po tome dva mjeseca kasnije na Münchenskoj konferenciji, prema tome svi diplomatski napori u sprječavanju preveniranju ruske agresije na Ukrajinu naravno išli su u tome smjeru.
Pa sjetite se koliko se dogodilo i kasnije susreta u Moskvi i sa Lavrovom i sa Putinom, ali to sada uzimati iz konteksta i govoriti o nekakvoj poeziji itd. to je stvarno degutantno i to uopće nema smisla dovoditi u bilo kakav kontekst.
…/Upadica Penava: Hvala./…
A s druge strane mene stavljati u nekakav položaj firme i tako to stvarno…
…/Upadica Penava: Hvala vam, vrijeme./…
…prelazi svaku mjeru.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, još jednom ja smatram da je vaša reakcija u situaciji kada govorimo o sve većim nesigurnostima u svijetu i EU, kada govorimo o katastrofalnom stanju u Gazi, da vi na to reagirate čitanjem pjesmica u vašem prvom obraćanju danas u ovom saboru, mislim da to stvarno jest neprimjereno.
Pitam vas ponovno vezano za sankcije Izraelu, pogotovo i vrlo konkretno za stav Hrvatske po pitanju suspenzije sporazuma Izrael-EU, dakle predsjednica Europske komisije je rekla da će predložit suspenziju u nekim većim područjima kao što je trgovina. Zanima me konkretno koji će bit stav Hrvatske, da li ćete podržat takav tip suspenzije i da li ćete podržati neke sankcije, ako da koje?

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa uvažena zastupnice gđo. Miloš, ovu pjesmicu sam zapravo već ujutro pripremio jer sam bio doista razočaran razinom vaše rasprave. Ja sam bio, obišao sam doista puno zemalja i sudjelovao sam uvijek i u parlamentima drugih država, al načinom i razinom komunikacije dakle mene može biti sram, tako da sam tu pjesmicu pripremio i oklijevao sam bih li je citirao ili recitirao ili ne, al sam je ipak recitirao kad sam shvatio zapravo da ima razloga je recitirati.
Što se tiče sankcija, to je i predsjednik Vlade naravno rekao, da sigurno će biti sankcija ukolko se dogodi europsko jedinstvo, dakle bitno je da postoji to europsko jedinstvo, a u svakom slučaju treba zaustaviti dijalog isto s Izraelom jer svako, svako zaostavljanje dijaloga nije zapravo rješenje, znači dijalog s jedne strane, a sankcije s druge strane.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Dušica Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Ministre Radman, ja vas zaista slušam u nevjerici, vi nas želite uvjeriti, sve ono što ste dosada rekli da je vaša savjest čista i zapravo to je i moguće zbog toga što ju nikada ne upotrebljavate. Svojim ponašanjem, onime što činite, vi postajete suučesnik u genocidu. Da li razumijete o čemu mi govorimo, o preko 60 tisuća mrtvih, a vi nama citirate Jovana Jovanovića Zmaja u saboru…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…mislim, ma.

Penava, Ivan (DP)
Kako je riječ o replici izričem vam prvu opomenu.
Slijedeća replika kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Gdje ste vi ministre bili 5. prosinca 2001.g.? Gdje ste bili? Za razliku od mnogih i za razliku od svih iz HDZ-a ja sam bila zastupnica u HS koja sam glasala o Ratifikaciji hrvatskog sporazuma o pridruživanju, o stabilizaciji i pridruživanju EU, HDZ-ovci svi do jednog su izašli iz dvorane, svi do jednog.
Ministre, sramim se kao i kolega Račan, kao i većina ove dvorane i kao većina hrvatske javnosti tko mi je ministar vanjskih poslova, sramim se kao hrvatska građanka, kao zastupnica i kao hrvatska dužnosnica. Sramotni su vaši pokušaji falsificiranja povijesti. Kako možete reći da je SDP bio promatrač u procesu pridruživanja EU kad su mnogi veći ljudi i političari od vas i s lijeva i s desna na toj temi sklopili pakt i zajednički konsenzus. Sram vas može biti! A šta je slijedeće nakon Jesenjina i Jovana Jovanovića Zmaja? Ne znate ništa drugo nego kao, kako ste rekli kolegi Jakšiću?
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Visokoparni vokabular dizajniran u ispraznost.
…/Upadica Penava: Hvala./…
Sramite se u toj vlastitoj ispraznosti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Nisam razumio što je rekla, visokoparni vokabular, da.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Ali, ali niste očito razumjeli. Pa dobro, mislim vi se možete sramiti kolko, kolko vas je volja, ja ne znam koji je razlog vašeg srama, ali što se tiče posla ove Vlade i svih HDZ-ovih Vlada tu možemo biti ponosni, imamo čisti obraz. Vi ste imali šansu i to ste iskoristili samo dva puta, što znači zapravo da nemate ovaj šansu jer niste vjerodostojni, niste kredibilni, nemate političkog kapaciteta i što može ponuditi? Vi možete samo vrijeđati, dehumanizirati i difamirati ljude i političare i ministre i kada govorite sramite se, sramite se, mislim da je to ovaj eto jedino što možete ovaj reći. Meni je žao da se ja moram sramiti vas kao saborski zastupnik kada vas ne mogu nigdje preporučiti, žao mi je.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Ja sam ovaj nakon onog izvrsnog izlaganja kolege Jakšića čula dakle ministra da je izašao za govornicu i rekao da je on čuo samo visokopadni vokabular, ja sam mislila da se on zabunio, ali zapravo vidim da se nije zabunio. Ono što znamo, postoje parni čistači koji su Vladi potrebni da što prije očiste ovakve ljude iz Vlade.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Dobivate drugu opomenu budući je bilo riječ o replici.
Prelazimo na repliku kolege Ranka Ostojića, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)
Poštovani g. Grliću Radmanu, ja ću o činjenicama, lipanj 2000.g. osnovan Odbor za europske integracije u HS, onda 29. listopada 2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, 21. veljače 2003.g. Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u EU. Ono s čime smo se mogli dičit u ovoj zemlji, a to je da je postojala bar jedna stvar oko koje postoji zajednički stav, a to je bio ulazak u EU. To je u krajnjem slučaju u govoru kad smo ulazili u EU govorio premijer Milanović koji je zahvalio svima koji su u tome sudjelovali, pa i meni jer sam bio u Vladi tada znači tih godina sudjelovao u pregovorima i svemu ostalome.
Prema tome, vaš visokoparni vokabular dizajniran u ispraznosti se samo potvrđuje. Nemojte lagat, ne morate vrijeđat zastupnike ali nemojte bar lagat.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Pa dobro tu se nema šta reći svatko, svatko je dobio odgovor kroz vlastito pitanje. To je uvijek projekcija onoga što se hoće reći ali gospođa bi čistila to ona je baš pravni slijednik izgleda one, onog režima i one partije koja je znala kako eliminirati i čisti… izvršiti čistku.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Povreda Poslovnika kolega Ranko Ostojić, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)
Umjesto gospodine ministre, 238., da odgovorite na pitanje vi vrijeđate zastupnice. Uopće niste svjesni di ste, vi ste u Hrvatskom saboru. Znači izvršna vlast vrijeđa zastupnicu radi toga što je nešto rekla.
Ako već želite o sramoti molim vas nemojte više ponavljati onaj IT nastup a to znači kad pokušavate diplomatski poljubit neku premijerku, onda pripazite na to jer sramotite državu vi ste ministar vanjskih poslova RH.

Penava, Ivan (DP)
Budući je bila replika izričem vam drugu opomenu.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Gospodine ministre možda se neki moji kolege vas srame a ja moram priznati da ja nisam među njima vi mene neopisivo zabavljate. Citiranje, recitiranje pjesme Jovana Jovanovića Zmaja u Hrvatskom saboru gdje ste vi sve nas proglasili pačićima, a predsjednika Hrvatskog sabora starim patkom sa naočalama razriješite s njime. Meni je doista, meni je doista ono što su jutros radili kolege iz parlamentarne većine gdje su branili jedan za drugim premijera malo podsjeća ono kva, kva, kva iz pjesme Jovana Jovanovića Zmaja i ako je vas to inspiriralo to mi je, to mi je također drago.
I u stvari ja sam se javio za repliku samo da bi vama omogućiti da još jednu minutu nas neizmjerno, neizmjerno zabavljate. Vi odaberite oćete li ono kako je dobro je, hvala Bogu da je dobro ili neka od the best of jer ste u tome nenadmašeni da ne kažem nešto drugo.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Pa gospodine Bauk vjerojatno u vam genij spava ali ovo što je budno nije genijalno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Andro Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Sve nazočne u sabornici molim da pogledaju točku dnevnog reda i da se vratimo na raspravu o Izvješću rada predsjednika Vlade na Europskom vijeću 3., 20. ožujka, 26. lipnja jer sva ona raspravljanja koja smo čuli od i od vaših kolega kao i od nekih drugih sasvim sigurno ne dolikuju kako ni ovoj sabornici tako ni ovoj raspravi.
Govorimo o europskom elementu hrvatske politike, o našem utjecaju u području u kojem živimo, citiram ministra vanjskih poslova njemačke vlade Wadepuhla koji je rekao nešto što je i meni kao starom diplomatu jako pomoglo i ohrabrilo me, kazao je pred 10 dana da je Hrvatska zapravo jedini mentor svih zemalja za Zapadnom Balkanu njihovom, njezinom putu, njihovom putu prema EU i da uloga hrvatske diplomacije je u tome bitna. Razgovarajmo o tome, razgovarajmo o ako hoćete i o palestinskom pitanju …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… odnosno izraelskom pitanju ali argumentirano. Ovo nema nikakvog smisla.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Pa evo bit ću vrlo kratak, slažem se.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolega Mišel Jakšić, izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)
Poštovani ministre simpatičan je taj vaš lirski stil koji vodi prema nekoj dozi romantike a onda u romantici si ljudi uzmu za pravo da imaju neki paralelni pogled, ali na poziciji koju obnašate i vi i mi svatko ima pravo na svoje mišljenje i dobro je da ga ima, ali nema pravo na svoje činjenice. Dakle, jako dobro znate da sve što ste rekli oko Izraela i Palestine da se može i drugačije u konačnici ne moramo gledat dalje od Slovenije.
Ono što ste rekli o ulasku EU, da vlada Ivice Račana je otvorila te pregovore, vi ste tad bili djelatnik Ministarstva vanjskih poslova, činjenica je da je nakon toga izgubila izbore zato jer su je rušili i na Haagu, suradnji s Haagom i sve ono što se radilo zbog EU i što se onda na kraju u doba HDZ-ovih vlada napravilo kad se generale identificiralo, transferiralo, lociralo, rušilo HOS-ove spomenike i sve ostalo. Srbija nažalost je u krizi građanskoj ali je činjenica da je to vaša sestrinska stranka, a što se tiče Crne Gore 2020. je hrvatski predstavnik ispao iz parlamenta i tada su prevladale provučićevske stranke. To je činjenica.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Pa naravno treba onda to staviti u pravi kontekst. Znači mi govorimo, vi ste rekli sada niste se odredili, niste bili precizni, ali znači to su određeni trendovi i određene penetracije populizma i drugih država koje žele imati svoj utjecaj, ali nije, nije čudno i nije ja bih rekao slučajno da se u Crnoj Gori prelamaju razni interesi i da je zapravo Crna Gora postala geostrateški prostor za za nadmetanje raznih aktera premda to znate. I što bi zapravo Hrvatska mogla učiniti? Učiniti podržavati naravno proeuropsku, proeuropske lidere Crne Gore. Pa vidite što smo sada učinili uspjeli smo da konačno Hrvati u Donjoj Lastvi dobiju dom koji su zapravo oni gradili. To je naš korak. Mi sada radimo na raznim sporazumima kako bi naravno, kako bismo riješili otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme.
Hvala.
Slijedeća replika kolega Barbara Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovani prisutni gospodine ministar, predsjedavajući, pitala bih vas vezano za gospodarsku diplomaciju. Dakle, ono što nam je i premijer obećao je da će se brinuti za bolji standard građana. Bolji standard građana mora se temeljiti isključivo na rastu gospodarstva čujemo da europski fondovi nisu bili iskorišteni na tome da se naše gospodarstvo ojača, da možemo omogućiti bolji standard građanima a ne život na dug. Kako vi to kao ministar vanjskih poslova sa utjecajem na gospodarsku diplomaciju radite i što možete oko toga reći?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Diplomacija je plemenita disciplina i naravno da teško mi možemo reći da i drugi resori ili druga područja nisu u sferi našega interesa. Jesu jednako kao promičemo, kao što promičemo kulturnu diplomaciju tako i Hrvatska isto koordinira sve aktivnosti koje je vezano i za gospodarsku diplomaciju. I naravno sve one druge aspekte koji promoviraju Hrvatsku u vanjskom svijetu. Hrvatska je stabilna zemlja sa reputacijom zemlje koja je uspješna priča. I kada bi se recimo slušali vaši razgovori i prigovori onda to ne bi odgovaralo realnošću, onoj percepciji koju ja doživljavam kada putujem u druge zemlje svijeta.
Hrvatska ima fantastičnu geopolitičku ulogu – ulaz na europsko tržište, a srednja Azija, Kina, Indija, svi su zainteresirani upravo za Hrvatsku i Hrvatska je model po mjeri.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća na redu za raspravu u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a je kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, ministre sa suradnicom, kolegice i kolege.
Za početak ću se praviti kao da onog pet minutnog govora ministra vanjskih poslova nije bilo, kao da svih ovih replika i svega ovog nije bilo, nego da je bio riječ o jednom ružnom snu ili još bolje rečeno o mori noćnoj, pa ću se vratiti na ono što je bila tema. Ali što zapravo o svemu tome i naš premijer Plenković misli jer je ostavio tu ministra da nam onda proba na tom lošem Hrvatskom objasniti neke stvari koje su neobjašnjive rječnikom koji bojim se da nismo razumjeli, ali sigurno nije problem u ministru vanjskih poslova nego u nama koji ne razumijemo. To odmah mogu se složiti sa njim i reći da je tome tako.
Hajdemo nekako probat se ipak vratiti na temu, jer je tema izuzetno važna i probati staviti u kontekst onog što svatko od nas želi reći, odnosno ono što zastupamo. Za početak kad imamo, dakle imamo kontinuirana izvješća premijera ono što karakterizira ta izvješća je sljedeće. Dakle mi zaključke Europskog vijeća možemo sami pronaći, možemo ih dobiti i prije nego što vidimo u izvješćima, možemo jednako tako pročitati sami da je premijer sudjelovao, gdje je sudjelovao i koliko je bilo.
Ali ono što bi nas trebalo zanimati, što bi trebalo zanimati građanke i građane Republike Hrvatske to je što su naši prioriteti za sastanke Europskog vijeća? Za što se naš premijer na tim sastancima zalaže? Što on tamo zagovara? Nešto stidljivo u tom izvješću imamo, ali zapravo mi to ne znamo. I sad kad pokušavamo dati odgovor na tome i kad vidimo način na koji je ministar vanjskih poslova u ovom pet minutnom izlaganju što nam je rekao vjerojatno je to tako jer ni sami ne znamo za pravo što bi nam trebali biti prioriteti unutar djelovanja EU, a još manje izvan EU. Jer da bi ih mogli nešto zastupati, onda moramo znati koji su nam ciljevi, morali bi ih prepoznati i morali bi ih definirati. A pitanje koje si trebamo postaviti je zašto nemamo jasne ciljeve i koji bi oni s obzirom na naš položaj, prednosti i probleme sa kojima se suočavamo trebali biti. Meni se čini da postoje tri teme za koje bi trebali imati jasne politike, jasne ciljeve i biti predvodnici zagovaranja tih politika unutar EU. To su svakako zelena tranzicija, to su migracije i europska integracija svih zemalja iz naše regije.
Da budem potpuno fer ne prema ministru vanjskih poslova, nego prema premijeru on nešto o tome na sastancima Europskog vijeća daleko govori, ali daleko je to od toga da je riječ o jednom proaktivnom odnosu kakav bi trebao biti. Najbolji primjer za to su migracije. Naš premijer isključivo govori o ilegalnim migracijama i ne samo naš premijer, općenito se sve rasprave u europskim tijelima zaustavljaju na tome. Dijelom je to naravno razumljivo jer taj aspekt ulazi u zajedničke politike EU, ali ilegalne imigracije ne mogu biti jedino o čemu EU raspravlja kada je ta tema na pitanju.
Što je sa integracijom legalnih migranata? To smo nekako zaboravili? Ide ispod tepiha. Oni koji dolaze ovdje raditi neki privremeno, neki na dulji rok. Ima li EU ideju i smjernice za kratkoročno i dugoročno upravljanje stranom radnom snagom? To je pitanje koje treba postaviti. Imamo li mi ideju kako tome pristupiti, pa onda te ideje koje imamo predstaviti unutar EU tijela i predložiti rješenja koja bi se mogla primjenjivati i za ostale članice.
Nesposobnost ili nespremnost EU da se tom temom smisleno bavi nudeći i kratkoročne i dugoročne smjernice za potpunu integraciju strane radne snage u naša društva uskoro će zasigurno doći na naplatu kao što će doći i dolazi nama u Hrvatskoj. Nadam se da ćemo svi zajedno shvatiti ozbiljnost situacije i staviti tu temu na vrh dnevnog rada unutar EU-a. Svakako bi Hrvatska trebala biti ta koja bi se za to trebala snažno zalagati u svim tijelima EU.
Imala sam zaista priliku nedavno sam slušala jednu raspravu koja je bila u nama susjednoj zemlji i Bosni i Hercegovini koji kažu da imaju potrebu za stranima radnicima govori o 40000 stranih radnika. I onda netko normalno postavi pitanje ali objasnite mi, 70 tisuća naših državljana, dakle državljana BiH ima legalne dozvole za rad u Hrvatskoj. Da probamo vratit dio toga, pa bi možda, dakle oni tako raspravljaju, trebali nešto manje imati stranih radnika. Dakle tema stranih radnika je tema EU, ne ilegalnih migracija, legalne integracije u društvo i umjesto da o tome imamo ideju, da znamo što bi tu trebalo biti, ne zbog i zbog nas i da budemo predvodnik u tome, mi to stavljamo ispod tepiha i kao nije važno.
Kad je riječ o proširenju na regiju EU je učinila već puno previše krivih koraka. Hrvatska se uvijek, mora se priznati i sada snažno i nedvojbeno zalaže za što bržu EU integraciju zemalja Zapadnog Balkana, ali ostaje i dalje činjenica da ta integracija kreće puževim korakom. EU integracija Ukrajine i ostalih zemalja istočnog partnerstva je važna i ja tu uopće ne dvojim, važna je iz niza razloga, najviše zbog njihove, ali i naše sigurnosti, ali i zbog toga što građani tih zemalja to žele i mi im moramo omogućiti da idu tim putem, međutim prije toga imamo puno nedovršenog posla u našoj regiji. Proces EU integracije Zapadnog Balkana mora biti dovršen prije nego što krenemo dalje, sve drugo je opasno i za EU i za regiju kratkovidno, al na kraju konca kad sve to zajedno maknemo i duboko nepravedno.
Premijer se je na sastancima založio za bržu integraciju Zapadnog Balkana, ali i za što jači međunarodni položaj EU i na odgovoru na jednu repliku je govorio i o problemu jednoglasnog, te kvalificiranog odlučivanja. Naravno da postoji uvijek velika opasnost da Hrvatska izgubi u odlučivanju mogućnost veta. Premijer je jasno rekao da se tog Hrvatska u nijednom trenutku neće ovaj odreći i to je još jedna stvar koja nekako će se trebati definirati jer ono što bi trebalo zapravo vidjeti da bi Hrvatska mogla nešto napravit onda bi u određenim stvarima zaista trebala biti i globalni igrač.
Treća tema koja je konstantno na dnevnom redu i Europskih vijeća i ostalih tijela iako je bojim se nekako u kontekstu svega ovog što je, izgubila na važnosti, ali ne smijemo zaboraviti to su Europski zeleni plan i zelena tranzicija.
Ono što bi bilo zgodno pitanje na koje bi premijer u jednom trenutku trebao odgovoriti i očekivalo bi se da se odgovori, vrlo jednostavno je pitanje, konkurentnost gospodarstva kao što bi trebala biti standardna tema i trebalo bi biti pitanje čime će Hrvatska doprinjeti konkurentnosti? Za vrijeme Vlada Andreja Plenkovića mi smo donijeli Strategiju gospodarskog razvoja do 2030. i u trenutku kad ju je sabor donosio ona više nije bila aktualna, svijet je otišao negdje dalje.
Voljela bih recimo dobiti odgovor na jedno vrlo vrlo jednostavno pitanje. Koju je, koju je tu tradicijsku industriju u Hrvatskoj ova Vlada mjerama i uz pomoć sredstava EU očuvala, a koja je to recimo nova, nova industrija koja je utemeljena na novim tehnologijama i koju mi tu novu industriju razvijamo? To bi za gospodarstvo jedne zemlje bilo zgodno pitanje i zgodan odgovor, no međutim moram se naravno uz sva ova pitanja koja su kontinuirano pitanja ja vratiti i na aktualne teme koje su zabrinjavajuće.
Prvo ono što je zabrinjavajuće je slijedeće, prije toga moram reći da ja nisam euroskeptik, da sam ja jedna od onih koja se uvijek zalagala i dalje ću se zalagati i mislim da je za Hrvatsku puno bolje da je članica EU iz vrlo jednostavnog razloga onako prozaičnog, puno bolje je biti u društvu boljih i uspješnijih nego ostavit sa strane. Ima niz stvari koje mi smatram uzimamo zdravo za gotovo, a koje su nam članstvo u EU zapravo omogućili i niz puno puno kvalitetnijih i boljih stvari, ali vratit ću se i jasno moramo definirati neke propuste koji su propušteni i koji i dalje tim putem ne bi trebali ići. Prvo je odnos EU prema humanitarnoj katastrofi u Gazi. Reakcija EU je daleko zakašnjela i već sad je zabrinjavajuća, nekonzistentna s vrijednostima i principima koji su u samim temeljima EU. Tek u ovom zadnjem Izvješću o stanju Unije predsjednica komisije gđa. Ursula von der Leyen najavljuje suspendiranje dijelova ugovora o slobodnoj trgovini između EU i Izraela i mogućnost sankcija za neke dužnosnike. Kad sam u svojoj replici to direktno tako pitala premijera, onda je premijer naravno odmah vezano uz ove sankcije za dužnosnike rekao da, boji se da od tih sankcija ništa i da one ne bi bile učinkovite, no ono što ja sam apsolutno iz njegovog odgovora pročitala, a nadam se da će tome biti i tako, a to je da se ozbiljno razgovora o suspendiranju dijelova ugovora o toj, o slobodnoj trgovini. Inače, bez obzira koliko ministar vanjskih poslova pokušava to sve zajedno nekako zamotati, reakcija Hrvatske je potpuno sramotna. Dok je bio u posjeti i RH izraelski ministar vanjskih poslova, kao što sam i u replici pitala ministra, pa mi je nemušto odgovorio, a to je da je on prvenstveno uvrijedio sve građane, hrvatske građane kad je genocid koji njegova vlada provodi usporedio je s našom obranom u Domovinskom ratu, a onda je uvrijedio i sramotno uvrijedio predsjednika države u kojoj je gost i to je jedan od velikih gafova i sramota hrvatske vanjske politike, ali nakon 5-minutnog govora ministra vanjskih poslova ništa ne treba čuditi, ali ovo ide direktno na račun velikog diplomata Andreja Plenkovića koji je baš u vanjskoj politici pokazao zapravo veliku bezidejnost i nesnalaženje, a moram priznati da ni negdje drugdje nije baš prepun nekakvih dobrih ideja.
Kad je riječ o Zapadnom Balkanu potpuni poraz EU proširenja je desetljećima neuspješne EU politike koja je najviše gurala ideju o europskom zajedništvu naprijed. Da ne govorim da se europska povjerenica za proširenje sastajala s Vučićem u tjednu kad se u Beogradu održavao veliki prosvjed protiv njegovog režima. U izvješću nema ni riječi o gaženju vladavine prava i temeljnih prava građana Srbije od strane njegovog režima. EU bi trebale biti prava na braniku liberalno-demokratskih vrijednosti, a ne zbog određenih interesa odnositi se apologetski prema autokratskim režimima. Treba ovdje spomenuti i još jedan po meni veliki poraz vanjske politike EU-a a to je odnos prema Trumpovoj administraciji, posebno ponižavajući sporazum o carinama. Sadržaj i ekonomske posljedice sporazuma su naravno loše za gospodarstvo EU, ali ono što je najveći poraz je način o koji se o sporazumu pregovaralo i kako su dužnosnici EU ali i lideri najvećih EU članica dozvoliti da ih Trump tretira. To je jedan od najvećih poraza i sramota koja je bilo.
I za kraj ću se vratiti ponovo na temu migracije i strane radne snage bez koje gospodarstvo EU što vidimo i sami, gospodarstvo Hrvatski ne može opstat. Pred koji dan održan je veliki antimigracijski prosvjed krajnje desnice u Londonu. Slike i poruke s prosvjeda su zastrašujuće. Antimigrantska politika sve je popularnija u većini zemalja EU. Populističke stranke su sve jače, a ta tema jedva da se spominje. Dok se populisti hrane na strahovima, siju dezinformacije i šire teorije zavjere pristojna Europa šuti. Šteta za EU. Za svaku europsku demokraciju ta šteta je nesaglediva, a politike koje bi dali razumi odgovor na populističku galamu bojim se da sa razine EU jednostavno nema.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Mrak Taritaš.
Slijedeći na redu za raspravu u ime Kluba nacionalnih manjina je kolega Armin Hodžić, izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Poštovani potpredsjedniče sabora, uvaženi ministre, kolegice i kolege zastupnici, kada govorimo o izvješću premijera mi ujedno govorimo o svijetu u kojem živimo, a danas taj svijet je pun nestabilnosti i tragedija.
Ne možemo govoriti o vanjskoj politici a da ne spomenemo BiH našeg najbližeg susjeda, strateškog partera i domovinu stotina tisuća naših građana koji potječu odande. Nažalost, svjedočimo kontinuiranim pokušajima destabilizacije koji dolaze iz entiteta Republika Srpska i od njegova čelnika Milorada Dodika. Njegova politika otvorenog negiranja genocida u Srebrenici, osporavanja državnih institucija i prijetnji secesijom nije samo unutarnje pitanje BiH. To je prijetnja miru i sigurnosti cijele regije.
Moramo biti iskreni Dodik godinama vodi politiku koja sustavno blokira funkcioniranje države, potkopava Dejtonski sporazum i sprječava BiH da napreduje prema EU. Umjesto suradnje i dijaloga on bira izolaciju, nacionalizam i stalno potpirivanje kriza.
Suprotan primjer od toga vidjeli smo ovoga ljeta kada je predsjednik Vlade Andrej Plenković prisustvovao obilježavanju 30-te godišnje genocida u Srebrenici. Taj odlazak nije bio samo gesta sjećanja nego i važan čin solidarnosti i priznanja istine. To je primjer politike koja povezuje narode, koja širi povjerenje i gradi mostove tamo gdje Dodik i njemu slični pokušavaju graditi zidove. BiH za nas nije samo vanjskopolitičko pitanje ona je dio naše sigurnosti i naše ekonomije. Stabilna i funkcionalna BiH znači stabilnu Hrvatsku i zato je naš interes jasan. Spriječiti one koji žele razgradnju BiH i podržati one koji žele njezinu stabilnost, jednakopravnost naroda i europsku budućnost.
U Europi rat u Ukrajini traje već treću godinu, milijuni ljudi su raseljeni, deseci tisuća civila izgubili su život. Nedavni upadi ruskih dronova na teritorij Poljske i Rumunjske članica NATO-a pokazuju koliko su i naše granice sigurnosti krhke i koliko je važno da Hrvatska ozbiljno ulaže u vlastitu obranu. Naša vojska mora biti spremna štititi hrvatske građane, naše granice i naše saveznike, ali isto tako moramo znati da se sigurnost ne gradi samo oružjem nego i principima. Ako Hrvatska dosljedno brani međunarodno pravo onda i naša sigurnost ima veću težinu. Ali dok gledamo prema istoku Europe ne smijemo zatvarati oči pred jugom jer tragedija palestinskog naroda danas je možda i najveća humanitarna drama našeg vremena. Od listopada 2023. godine u Gazi je ubijeno više od 60 tisuća ljudi, među njima 15 tisuća djece, gotovo 2 milijuna ljudi, 85% stanovništva prisiljeno je napustiti svoje domove. Više od 60% bolnica ne radi. UNICEF upozorava da je svako drugo dijete pothranjeno. To nisu apstraktne brojke to su lica i obitelji, životi i budućnost jednog naroda.
Često se kao prepreka priznaju Palestine navodi Hamas, ali što je sa zapadnom obalom gdje Hamasa nema a gdje je od 7. listopada 2023. ubijeno više od 1.800 Palestinaca. Ako tamo nema Hamasa što je onda opravdanje za te brojke? I moramo biti jasni hipotetsko priznanje Palestine ne znači priznanje cijelog teritorija iz povijesti nego priznanje tek 22% povijesnog teritorija Palestine iz 1945. godine što je otprilike polovica Zagreba u smislu veličine teritorija. Dakle, govorimo o minimumu pravednosti a ne o maksimalizmu.
Međunarodne institucije govore jasno. Međunarodni sud pravde u Haagu utvrdio je da postoje ozbiljni razlozi vjerovati da se u Gazi provode djela koja mogu imati obilježja genocida. UN-ova posebna izvjestiteljica Francesca Albanese upozorava da situacija nosi elemente koji podsjećaju na genocid. Amnesty International i Human Rights Watch kontinuirano izvještavaju o sustavnom kršenju međunarodnog humanitarnog prava. Ako tim institucijama vjerujemo kada govore o Ukrajini moramo ih poslušati kada govore o Palestini. Zašto je to važno za Hrvatsku? Zato što naš kredibilitet u svijetu ne ovisi samo o tome jesmo li na pravoj strani povijesti u Europi, nego i o tome jesmo li dosljedni i na Bliskom Istoku.
Ako tražimo pravdu za Ukrajinu onda moramo tražiti pravdu za Palestinu. Ako štitimo sigurnost Poljske i Rumunjske, onda moramo brinuti o sigurnosti civila u Gazi na zapadnoj obali. Ne tražim i ne očekujem od Vlade ishitrene odluke, ali smatram da Hrvatska treba pokrenuti proces konzultacija o priznanju Palestine u dijalogu sa europskim partnerima.
Smatram da Hrvatska treba jasno i glasno zastupati prekid nasilja, zaštitu civila i humanitarnu pomoć i smatram da trebamo ostati dosljedni ideji dviju država koje jedine mogu donijeti mir i sigurnost svim svojim građanima iako se to danas čini utopijom. Ovo nije pitanje jedne manjine ili jednog naroda, ovo je pitanje naše savjesti.
Ako Hrvatska koja zna što znači čekati međunarodno priznanje danas ne djeluje, onda gubimo dio vlastitog moralnog kapitala. Ali ako dignemo glas, naš glas vrijedi dvostruko, jer mi smo narod koji je preživio rat, narod koji zna da mir bez pravde nije moguć.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Hodžić.
Sljedeći je na redu u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića je kolega Miro Bulj.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Danas smo imali na stolu izvješće Europskom vijeću, ali mi ovdje danas moramo raspravljati o puno dubljem pitanju. Hoće li Hrvatska u EU biti suveren narod ili poslušni provoditelj briselskih naloga. Predstavnica Ursula poziva na ukidanje prava veta u vanjskoj politici. Što to zapravo znači? Današnjim odlukama ne bi više odlučivali Hrvati, jer mi smo tu nebitni nego briselski činovnici.
I dok se protive brojni eurozastupnici Andrej Plenković i pučani o tome šute. To je ukidanje demokracije. Ova politika podilaženja Bruxellesu i ovaj slučaj veta nije iznimka, ona postaje pravilo. To je politika konstante Andreja Plenkovića, politika koja uvijek je važnije kako će izgledati on u Bruxellesu, nego kako će živjeti hrvatski narod.
Sićate se ovdje nekoliko primjera ministre Sisačke rafinerije. Zbog čega je Sisačka rafinerija bila ugašena i to je prema izvješću, tj. prema svjedočenju uprave, člana uprave INA-e koji je svjedočio da je on pod pritiskom i uprava imali nad da se ugasi Rafinerija Sisak kako bi Hrvatska dobila zeleno svjetlo da uđe u OECD i Schengen. Dakle, mi po nalogu briselskih činovnika smo morali ugasiti vlastitu industriju, vlastiti energent gubivši radna mjesta, povećavajući znači energetsku ovisnost samo da bi Bruxelles Andreju Plenkoviću kazao bravo. To nije vođenje države, to je pogađanje sa vlastitim interesima protiv interesa hrvatskog naroda.
Sjećate li se ovdje vi iz HDZ-a Istambulske konvencije? Ona je ratificirana unatoč i protivljenju većine građana i to je Vlada Andreja Plenkovića ignorirala. Nije to donijela Vlada Zorana Milanovića, nego Andreja Plenkovića. Premijer je tada tvrdio ništa se neće promijeniti, to je samo pravna zaštita žena. A šta danas imamo? Pokušaj uvođenja u škole razno raznih programa za djecu koja poručuju da mogu birati rod. Žensko ne mora biti rođeno žensko, može biti muško, može biti ono, more biti svemirac. Da postoji cijeli spektar rodnih identiteta roditelji se proglašavaju smetnjom u vlastitom odgoju, roditelji su greška. Vrata su sa tom Istambulskom konvencijom otvorena, a danas već gledamo posljedice.
Sjećate li se uvođenja eura? Tada je premijer sa govornice govorio da će poskupiti uvođenje eura kava 0,2 lipe, a danas evo imamo puno lipših 100 kuna nego 100 eura. Sto kuna. Više ste mogli nominalno je vridilo sto kuna prije tri godine, nego danas 100 eura.
Danas sam rekao primjer mahuna, zelenog graha ili fažola kako ko' kaže 12 eura do 15 eura zna otići kilo. Prije dvije godine uvođenje eura dvije i pol godine to vam, mogli ste kupiti 20 kila fažola za sto kuna. Šta se dogodilo da na primjer Nijemci sada uvedu njemačku marku da je vrate, jer oni nisu reciklirali marku, oni su je deponirali a mi smo je pretvorili u toalet papir našu hrvatsku kunu za koju se borimo i borili smo se u Domovinskom ratu, jedna od simbola državnosti je hrvatska kuna kao valuta koja je bila stabilna. Mi smo je reciklirali i pretvorili u toalet papir. Kad bi Nijemci ministre uvaženi vratili njemačku marku a inicijativa je sve veća i veća jer toliko jako gospodarstvo neće trpiti terete i pritiske na Eurozonu, što će se dogoditi sa inflacijom. Tko je kriv sad za inflaciju, za ove cijene i kome je trebalo u ono vrime uopće uvodit euro? Tada smo bili protiv eura, tvrdili smo da nam triba monetarna politika da bude suverena, da Hrvatska ima svoju valutu, da nam ne triba srljati jer nije srljala ni Poljska. Tadašnji premijer poljski je rekao da nikada neće uvesti euro, nikada kad vidi što se događa u Hrvatskoj, on ih je strašio sa politikom uvođenja eura, ulaska u Eurozonu Andreja Plenkovića cijeli poljski narod. I to je činjenica.
Ja moram kazati da danas isto poglavito ministra ovdje koji se cijelo poziva da smo mi ovdje neki rusofili, da ne razumijemo politiku, da citira, ne znam šta je citira ni tko to može razumiti Jovanovića jel nekog pjesnika …
…/Upadica: Pa veliki je to pjesnik./…
… veliki, ne omalovažajem, ne omalovažavam ja nisam toliko ovaj da citiram Lavrovu i da poznaje toliko pjesnike koliko ministar naš Grlić međutim moram kazati da ništa šta se ovdje spominjalo nije demantirao od klubova.
Zato mi moramo provoditi politike da služimo hrvatskom narodu i hrvatskom interesu. Šta je sa hrvatskom brodogradnjom? Šta je sa hrvatskim gospodarstvom? Šta je sa hrvatskom poljoprivrednom? Npr. Danska ima sličan broj i po veličini je slična kao Hrvatska, broj ljudi. Proizvodi 20 miliona svinja godišnje. Znate gdje smo mi? Negdje nešto više od 500 tisuća.
Hrvatska brodogradnja koja je bila simbol gradnje brodova i najveći izvozni proizvod u Hrvatskoj je propala. Da nije to po direktivi EU da ne smijemo subvencionirati vlastitu industriju selektivnu, međutim Merkelica Angela Merkel kad je bila kriza, recesija je izravno subvencionirala autoindustriju jer je bila svjesna ako aust… ako autoindustrija u Njemačkoj propane da u Njemačkoj gospodarstvo će stagnirati, a mi smo našu brodogradnju uništili. Naši najbolji ljudi, najbolji brodograditelji, inženjeri, varioci, cjevati danas rade u Vijetnamu, u Kini ne znam gdje.
Koji je razlog da mi te politike koje vodimo nisu suverene? Zato ja kažem MOST će biti na braniku suverenističkih stavova i stvarno mislim da je najveća greška i najveća na razini nacionalne izdaje je uvođenja eura u ono vrijeme kad smo ukinuli kunu. Tada sam i rekao zadnji dan na Staru godinu kada je se uvodio euro nikad ku… za kunu govorim, nikad doviđenja, nikad zbogom samo doviđenja jer ovo što ste napravili sa eurom, ova inflacija nema opravdanja, nikakvih opravdanja. Ušli ste kao guske u maglu ispunjajući kao nekakav uvjet od 10 godina članstava u EU pa moramo. Da li su druge države morale?
U odnosu na Hrvate riječ je o BiH, konstutivan narod Hrvata u BiH imaju manja prava ministre, a vi dolazite iz BiH iz Duvna ili Tomislavgrada, manja imaju prava nego nacionalne manjine u RH. I to je činjenica. Ostavljeni sami sebi. Osim što se hvalite da novčano ulažete što podupiremo, međutim taj narod nije konstitutivan osim na papiru. Narod je ostavljen u nemilosti drugih nepravdi koje se još vuču i od Domovinskog rata i od Dejtonskog sporazuma i hrvatski narod nema svoj entitet. Hrvatski narod je ostavljen u BiH na milost i nemilost. I to je činjenica. Što ste po tome pitanju poduzeli? Za nekoliko godina ili ne da Bog da ovo bude šta ja govorim će nažalost iseliti svi Hrvati iz BiH najveći dio. Hrvatski narod je obespravljen u BiH, to je činjenica, nije ravnopravan ni sa Bošnjacima, ni sa Srbima, sa druga dva konstitutivna naroda. I to je ključno pitanje što se tiče Hrvatske.
Također, uspoređivalo se ili tko je bio mini… tko dolazi iz Izraela pa se uspoređuje i Domovinski rat sa Izraelom. Triba osuđiti Hamas. Moji su stavovi jasni oko ilegalnih migranata, oko zamjena stanovništva. Triba osuditi u Gazi ovima što se dogodilo po pitanju Hamas. Međutim bez obzira na moje stavove niko nema pravo pa ni Izrael raditi ono šta radi doli. Nitko.
Zamislite da je hrvatski vojnik ulaskom u Knin ono radio u Kninu. Hrvatske generale je proganjalo zbog prekomjernog granatiranja, ja kao sudionik te operacije tada kao pripadnik 4. brigade i s ponosom mogu reći da sam imao sriću šta je ta postrojba ušla u Knin prvi dan operacije. Zamislite što bi bilo da smo mi ono napravili, a Gotovinu, Markača koga nije sve proganjalo u Haagu zbog prekomjernoga granatiranja. Dole bagerima, tenkovima gaze ljude, gaze. Pa ljudski, kršćanski je reći da svak' ima pravo na svoju državu. Ja sam osobno i toga se ne bojim bez obzira na moje stavove da Palestinci imaju pravo na svoju državu. Zašto to nemate snage reći? Zašto nema to nitko snage reći od Vlade? Jer ono što gledamo, šta vidimo pa imamo svi djecu, pa to je katastrofa šta se događa dole. To je genocid. Nema na to pravo niko ako smo ljudi bez obzira na različitosti.
I na kraju moram da kažem da politike koje provodi ova Vlada mi nećemo dopustiti i borit ćemo se žestoko da Hrvatska bude pokusni kunić i bit ćemo jedna jaka suverenistička snaga, argumentirana. Mi nećemo dopustiti da se hrvatski glas utopi u moru briselske birokratske procedure, mi nećemo dopustiti da naša djeca odrastaju u društvu u kojem se identitet istina pretvaraju u igru ideologija.
Naša Domovina Hrvatska je izborena žrtvom. Hrvatska nije nastala da bi postala nečija kolonija. Hrvatska je nastala i krv prolivena je da bi bila slobodna. I zato kažem Europa da, ali Europa suverenih država, a ne briselska naddržava. To ne! Hrvatska mora biti suverena, a ja i moje kolege iz Mosta nećemo dopustiti drugačije.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Bulj.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolega Andro Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče Penava.
10 sati i 17 minuta, moram priznati da je ovo prvi put kada raspravljamo u zadnja evo 3 mandata o izvješću o, sastancima Europskog vijeća da smo dosegnuli ovaj sat ali i da vas je toliko ostalo u plenarnoj dvorani. Čovjek bi rekao da se ovdje vodi jedna kvalitetna rasprava vrijedna pozornosti, analitike i prepričavanju u narednim danima, no ništa od toga.
Evo kolega je održao sad svoj miting i otišao. Mi smo cijeli današnji dan izloženi rekao bih čak i agresivnim monolozima u kojemu niko nikoga ne sluša. Igralo se na efektne doskočice ne bi li se dobilo koji trenutak pozornosti ljudi koji nas slušaju, ljudi koju su vas ovdje poslali, ljudi koji su ostali do ovoga doba pred televizija ne zaslužuju ovakav odnos, ne zaslužuju ovakav odnos.
A ne zaslužuju ni ovakav odnos ljudi koji su pripremilo ova iznimno iscrpna izvješća koja ste dobili na svoje klupe i koje građani ne mogu pročitati na našim mrežnim stranicama. I kada bi pročitali i poslušali ovo danas što smo ovdje čuli i rekli bi da smo u dva svijeta i svaki put tako. Zašto? Jer su ljudi pomislili da se mogu baviti poslom o kojemu nisu jedne knjige pročitali, o kojima nisu pročitali niti materijale koji su ovdje stavljeni.
Ne kanim debatirati sa iznesenim čudesima ovdje, jer bi to odnijelo jako puno vremena, a i iskreno rečeno nemam namjeru praviti reklamu velikim genijalcima koji su nas ovdje davili sa svojim populističkim ispadima. I podsjetit ću one koji su u ovo doba dana ostali pred televizijskim ekranima, ali i onima koji nas prate da je riječ o objedinjenom, rasprava o objedinjenim, objedinjena rasprava o izvješćima, izvanrednom sastanku Europskoga vijeća 6.3.2025. godine, te redovitom sastanku 20.3.
Zašto se dogodio taj izvanredni sastanak i zašto se dogodio redovni sastanak? Jel' se tko pita? Jeste zaboravili zbog čega je hitno Europsko vijeće tamo došlo? Jel' itko danas o tome govorio i jesu li razlozi zbog tog izvanrednog sastanka koji je hitno sazvan 6.3. bio razriješen na kasnije redovitom sastanku 26.6. Nikoga nije brige, jer nitko ni pročitao, a riječ je o temeljnim trenucima za razvoj zajedničke nam EU kojoj pripadamo već 13 godina i u kojoj smo već trebali naučiti ponašati se i shvaćati da smo mi EU, a ne kolega Bulj nekakav Bruxelles koji je bauk, oprostite kolega Bauk. Nisam na vas mislio nego nekakvo strašilo kojega se treba bojati.
Mi smo EU i kako se ponašamo ovdje, tako nas vani i shvaćaju. Najbolju stvar koju sam imao prigodu čuti kad je došao novi ministar Njemačke gospodin Wadephul pred 10 dana u Zagreb rekao Hrvatska je mentor svih zemalja Zapadnog Balkana koje žele pristupiti EU i mi iz EU takvu hrvatsku diplomaciju želimo slušati da nam tumači što se tamo događa. Je li tko danas o tome govorio? Je li tko analizirao ono što hrvatska Vlada, premijer ali hoćete i odbor kojemu predsjedam radi na tom planu. Ne! Pričale su se laži, manipuliralo se. Kad bih ulazio sada u neke manipulacije mislim da bi me, to sam malo prije rekao, odnijelo skroz na drugu stranu. Ali primjerice evo moram kazati jer sam čuo nevjerojatne laži gdje je moj prethodnik govorio da je Plenković za ukidanje veta, za skidanje suverene odluke. Upravo suprotno! Pa to je rekao danas ispred vas i složio se sa predsjednikom Milanovićem i onda mu aplaudiraju neki SDP-ovci zaboravljajući da su njihova četiri europarlamentarca 2023. godine glasovali za prijedlog o ukidanju veta i onda još iz njihovog kluba gospodin Flego kaže da ta odluka je potrebna jer je teško donositi odluke. Tko je bio protiv takvog prijedloga? 4 naša eurozastupnika. I onda dođe kolega i onda meni kaže da smo mi za ukidanje veta i da će oni bit suverenistički.
Kaže zašto nemate snage reći da Palestinci imaju pravo na svoju državu. Pa malo prije vam je premijer kazao da smo mi za dvodržavno rješenje do kojega se dolazi pregovorima, jer 147 zemalja je priznalo Palestinu jer je zaustavilo pokolj, jer je zaustavilo muku civilnog stanovništva, jer je oslobodilo taoce koji su već dvije godine u terorističkim tunelima ispod Gaze. Ne, diplomacija mora raditi svoj posao. Ovdje su dični članovi moga odbora, visoki dužnosnici stranke SDP a i neki iz Možemo optuživali Vladu što je razgovarala sa ministrom vanjskih poslova Izraela ne želeći kazati da je samo tjedan dana prije toga u Zagrebu bila ministrica vanjskih poslova Palestine. Taj dan nakon razgovora sa ministrom vanjskih poslova Izraela naš ministar Gordan Grlić-Radman kojega ste se uhvatili ovdje, želite se zezat umjesto da ga pitate što je radio sutradan u Jordanu i Siriji i što je donio od tamo.
Je li on možda sudjelovao u mirovnome procesu? O tome nitko riječ nije rekao. Zašto? Jer vas nije briga, jer su vam briga vaši mali partikularni interesi i šalabahteri koje ste dobili ovdje. U toj vašoj velikoj brizi ne želite prihvatiti činjenice i argumente da primjerice velike zemlje zapadne Europe su za isti pristup po pitanju palestinskog pitanja kao i Hrvatska, Njemačka, Italija, većina zapadnoeuropskih zemalja i ako hoćete Sjedinjene Američke Države. Što ćemo sad? Ja žalim zbog svakog djeteta koje plaće u Gazi. I kad me je danas neka od vas tamo prozvala ja sam rekao gospođo ja sam niti mjesec dana nakon sedmog listopada 2023. kada je HAMAS ubio 1200 ljudi, nevinih ljudi, djecu na festivalu i odnio 260 taoca. Bio sam na prvoj liniji u Gazi, bio sam u Fawziyi, vidio užase koje su radili civilima, razgovarao sa majkama, očevima i djecom otetih ljudi koji su dan, danas tamo. Nitko se nije sjetio primjerice jednog drugog problema u kojemu pati gotovo 30000 djece koje je Putinov režim oteo iz Ukrajine odveo u Rusiju i od njih radi janjičare, radi Ruse. Jel' se tko sjetio te tragedije kada ste odustajali od davanja potpore Ukrajini.
Da i u Ukrajini sam bio dva puta, nisam trebao ali sam otišao. Zašto? Da bi mogao ovdje kvalificirano sa vama razgovarati. Razgovarao sam i sa Keithom Kelloggom, posebnim izaslanikom predsjednika Trumpa za Ukrajinu. I kada bi htjeli prihvatiti činjenicu da on duboko cijeni ono što radi hrvatska Vlada u pronalaženju rješenja onda vjerojatno to ne biste prihvatili, bi preskočili preko toga. Razgovarao sam dva puta sa predsjednikom Zelenskim i mislim da mogu govoriti kvalificirano i potvrditi da ovo što radi hrvatska Vlada po pitanju Ukrajine i ukrajinskog pitanja je točno i jedino ispravno i da je ugled Hrvatske upravo zbog te konzistentnosti i takvog načina izuzetno visok. A zašto? Jer zemlja koja ovog trenutka predsjeda EU Danska mjesec dana prije preuzimanja zove mene i kolegicu iz odbora da dođemo kako bi se brifirali upravo kod nas o stanju na Zapadnome Balkanu da bi mogli formirati svoju politiku. Sa potpunim su uvažavanjem poslušali sve naše argumente.
I danas te argumente vrlo bliske koje je kasnije i sam ministar, a i premijer afirmira kroz Europsko vijeće, ali na drugim sastancima vidimo u dokumentima Europskoga vijeća koji su vam ovdje napisani, ali koje vi niste htjeli pročitati.
Diplomacija je ozbiljan posao. Vanjska politika je ozbiljna disciplina o kojoj se može raspravljati jedino ukoliko si kvalificiran ili ako si se potrudio i pročitao neke stvari i slušao druge. I nemojte očekivati da će diplomacija svaki put otvoreno vama kazati što je napravila, jer diplomacija je diskretna. Ona nije populistička disciplina koja će lamatati i govoriti parole da bi izvukla neku malu korist nego se pregovara u tišini, a rezultate vidimo kasnije a rezultati su da je Hrvatska danas cijenjeni član zajednice kakva je.
Imali smo prigodu u ovom iscrpnome izvješću kojega je sam premijer dao čuti i neke stvari koje se bave i samom našom diplomacijom, odnosno vanjskopolitičkim aktivnostima koji izlaze izvan vijeća, izvan sastanaka na vijeću, pa vas je izvijestio o komplementarnosti naše energetske politike koja je uistinu suverenistička i koja nudi svojim susjedima prije svega Slovačkoj i Mađarskoj sve mogućnosti korištenja naših LNG terminala, ali i proširenje istoga prema jugu od Dugopolja preko Dalmatinske zagore do Hercegovine osiguravajući time energetsku neovisnost Bosne i Hercegovine i o tome smo razgovarali neki dan sa istaknutim kolegama iz Sjedinjenih Američkih Država. Budite uvjereni da o tome itekako vode računa u State Departmentu ali i u Bijeloj kući kao što je i premijer jasno izvijestio o činjenici na koju Hrvatska mora biti ponosna, a to je da smo prije 10 godina zajedno sa Poljskom, točnije predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sa svojim poljskim kolegom osnovala inicijativu tri mora koja je u desetoj godini funkcioniranja te inicijative Hrvatska ponovno preuzima predsjedanje gdje ćemo sljedeće godine imati na vrhu summit na kojem ćemo razgovarati o neobično važnim stvarima gospodarstvu, gospodarskoj i energetskoj povezanosti koja će omogućiti u ovom dijelu Europe energetsku neovisnost.
Jesmo li o tome danas išta razgovarali? Ne. Mogao bih ovako analizirati, a ostalo mi je samo dvije minute. Na kraju ću iskoristiti prihodu i ispričati se svima onima koji su čekali ovaj kasni sat što im je promakla rasprava o tome. Ispričat se duboko u ime svih vas, jer znam da je vama zapravo krivo, da je možda nekima koji su ovdje poentirali dobili kratkoročni bod zapravo krivo jer niste htjeli raspraviti ono što je danas politički i vanjsko-politički trenutak Republike Hrvatske jer niste raspravili ništa o hrvatskoj ulozi, u pomaganju proeuropskih snaga u europskim našim zemljama, susjednim zemljama u Crnoj Gori, bitci koju imaju naši proeuropski kolege na svakom sastanku na kojemu smo nazočni, u bici koju imaju sa proruskim i prosrpskim snagama u njihovim redovima, o našem savezništvu koje traže i Albanci i sjeverna Makedonija, ali i pojedini Srbi.
Na svim tim sastancima na kojima ja osobno u ime vas kao predsjednik odbora sudjelujem, o tome nismo danas razgovarali. Nismo razgovarali niti o primjerice ciljevima Europske komisije koja je u svom govoru predsjednica Komisije je održala nedavno, gdje je istaknula pet važnih točaka. Istaknuvši jednu konstataciju, a to je da je proširenje na zapadni Balkan najbolja investicija u mir i najbolja investicija u stabilnost cijele Europe. Jeste li to pročitali?
…/Upadica: Jesmo./…
Hvala Zdravka. Jesu li ovi drugi pročitali? Jesu li o tome raspravili? Jeste li raspravili primjerice o jednom rekao bih epohalnom dokumentu kojega će Europska komisija predstaviti, a to je stvaranje Europskog sigurnosnog štita koji će omogućiti i našu elektronsku, digitalnu samostalnost. Europski štit za zaštitu demokracije kroz Europski centar za demokratsku otpornost koja će voditi računa o neovisnosti i sigurnosti naših mladih koji su izloženi internetu i algoritmima koje od njih rade zombije.
O tome je također danas premijer govorio.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Dakle, bojim se da smo promašili i bojim se da ćemo sa prihvaćanjem izvješća premijera …
…/Upadica Penava: Hvala./…
… barem donekle popraviti pogreške koje smo danas imali prigodu ovdje na žalost predstaviti …
…/Upadica Penava: Hvala kolega Opara./…
… hrvatskoj javnosti neopravdano i loše.
Hvala vam lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo povredu Poslovnika kolega Miro Bulj, ukoliko bude opomena biti će četvrta.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Opara je povrijedio članak 238. jer omalovažava zastupnike. Odmah na početku je rekao da sam ja utekao. Ja sam išao tamo di i kraljevi iđu sami, to je stvarno omalovažavanje zastupnika.
Drugo, argumentirana rasprava je bila moja apsolutno. Ja vjerujem i znam i svi znamo da je ovih 100 kuna kolega Opara vrijednije od 100 eura bilo. To je moj argument da vratimo kunu. I s čime sam sad ja povrijedio Poslovnik što sam išao na wc i mene zastupnik …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… ovdje omalovažavao za glavnom govornicom. Ako je to za opomenu, onda neka i kraljeve nosite na, a htio sam reći nešto.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Bulj bilo je riječ o replici, tako da vam moram izreći četvrtu opomenu.
…/Upadica Bulj: Kažem da sam išao na wc, a on kaže da sam uteka, uteka od njega./…
Dobro, replicirali ste i molim vas za mir. Završili ste otprilike dionice. Kolega Bulj moram vas udaljit sa sjednice, a kolegici Jeleni Miloš dati riječ u ime Kluba zastupnika Možemo.
Izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, danas evo jako dugo raspravljamo o ovim temama, no pitanja vanjske europske politike zaista danas jesu među ključnim temama i za naše građane i za građane diljem svijeta zapravo i zato smatram iznimno bitnim da o njima raspravljamo ovdje u Hrvatskom saboru naravno argumentirano u ozbiljnom tonu, a ne svodeći rasprave na rime i poštapalice što smo danas ovdje mogli čuti na žalost i od ministra vanjskih poslova i mislim da ministar vanjskih poslova kada dođe u Sabor treba pristupati sa maksimalnom ozbiljnošću u svim raspravama i mislim da je to apsolutno opravdana kritika. Isto tako mislim da nije dobro da pitanje vanjske politike svodimo isključivo na stručnjake i stručnost, iako mislim da je jako bitno i sa time se slažem da treba biti informiran kada se raspravlja o temama a ne pribjegavati zapravo nekakvom populizmu.
Međutim, vanjska politika nije samo pitanje stručnosti. Mnoge stvari koje muče naše građane od inflacije, krize troškova života, energetske krize, strašnih ratova koji bukte diljem svijeta, porasta nasilja kojem svjedočimo u svijetu koji se prelijeva kod nas ovdje u Hrvatskoj sve su to na žalost trendovi na globalnoj i europskoj razini, sve su to trendovi koji utječu na naše građane i svi mi kao saborski zastupnici moramo o njima raspravljati.
Ono što ja mislim da trebamo napraviti u budućnosti ne samo na Odboru za europske poslove već na svim drugim odborima je imati više strateških rasprava o ovakvim temama, dakle ne voditi se samo pitanjima dnevne politike, dnevno političkim raspravama već uistinu trebamo početi strateški i zajedno raspravljati o tome u kojem smjeru želimo da ide EU i kako možemo osnažiti EU u trenutnom geopolitičkom okruženju i u pitanjima ekonomije i u pitanjima obrane i sigurnosti i u pitanje energetske samodostatnosti i u pitanju ljudskih prava.
Vidimo da se danas i EU i svijet nepovratno mijenjaju i mi smo ti koji moramo suoblikovati viziju Europe kakve želimo i aktivno se zalagati za globalni poredak koji želimo. Jer zaista i tu vjerujem da se svi možemo složiti zaista se nalazimo u teškom trenutku i nalazimo se u opasnim i nesigurnim vremenima. U svijetu koji je izgubio sigurnost, koji je izgubio dosljednost i uopće koji je izgubio jednu predvidljivost u politici što je apsolutno zastrašujuće, u svijetu koji sve više funkcionira po principu sile sve manje po principu bilo kakvih zajedničkih dogovora i tu se moramo zajedno snaći i moramo zajedno o tome raspravljati.
Ja bih voljela da bilo tko od nas može sa sigurnošću danas doći i ponuditi neki optimizam da će se stvari po pitanju našeg sigurnosnog okruženja promijeniti, ali mislim da danas to nitko ne može predvidjeti ni nitko ne može reći kako će naša budućnost izgledati. No, ono što sam sigurna je da možemo je da neke stvari ipak možemo i moramo bolje napraviti i za neke stari se moramo pokušati barem boriti.
Prvo smatram i opetovano ponavljam da EU mora jasno braniti svoje proklamirane vrijednosti, a to su vrijednosti mira, slobode, demokracije i socijalnih prava. Smatram da EU, države članice se moraju jasno i beskompromisno opredijeliti za sustav u kojem se poštuju međunarodna pravila, u kojem se poštuju ljudska prava i u kojem se poštuje multilateralizam. Često govorimo o Ukrajini i često govorimo o Palestini, a o Palestini govorim iz najmanje 2 razloga. Prvo, zato što smatram da je naša moralna i politička odgovornost napraviti sve što je u našoj moći da zaustavimo ubijanje civila i djece u Gazi i da zaustavimo genocid koji se događa u Gazi pred očima svijeta. Zato smo mi kao klub ponovno predložili novu točku – Zaključak o priznanju Palestine i nadamo se, pozivamo sve zastupnike da za taj zaključak i glasaju. To uostalom podsjećam podržava i većina hrvatskih građana koji su nas izabrali u Sabor.
Zato smo i uputili zaključke o suspenziji sporazuma EU – Izrael zbog kršenja članka 2. tog sporazuma, odnosno zbog kršenja ljudskih prava. Zato smo i uputili zaključak o zabrani izvoza oružja Izraelu, jer ne možemo izvoziti oružje onima koji i gdje se ubijaju civili i djeca. Pritisak mora postojati i mora rezultirati nekim sankcijama i zato pozivamo sve zastupnike da podrže naše zaključke.
Drugi razlog zašto govorim o Gazi je i taj što je Gaza uistinu simbol borbe za međunarodni poredak koji želimo braniti, zato što želimo svijet koji funkcionira po pravilima, svijet koji se vraća pravilima i zato je to postala i borba jedne generacije koja još uvijek vjeruje u drugačiji svijet, koji još uvijek vjeruje da može postojati svijet mira i suradnje, a ne samo svijet ratova i gole sile i koji su ljudi na svoje čelnike da im ne pomažu u takvim zahtjevima.
I pitam se stvarno kako smo se najednom probudili u svijetu u kojem se ubijaju civili i djeca i to prolazi nekažnjeno? Kada se to dogodilo uistinu? Kako smo se mi jednog dana probudili u takvom svijetu? Kako smo se probudili u svijetu u kojem gotovo sve naše institucije vlasti šute o ratnim zločinima i genocidu i da je to o.k., u kojem se pitamo tko će ljude i tko će nas u takvom svijetu zaštiti.
Kako je zapravo, kako smo normalizirali to stanje? Ja mislim da mi takve stvari ne smijemo normalizirati i zato i sada govorimo o Gazi i uvijek ćemo govoriti o Gazi jer reakcija EU mora na to biti snažnija. To kako se odnosimo prema Gazi ja smatram da će ozbiljno utjecati na karakter sukoba koji vidimo u svijetu, a koji su danas postali uistinu zvjerski, dakle zvjerski gdje se ubijanje civila i djece smatra ratovanjem. To je ništa manje nego zvjerstvo.
Kako se odnosimo prema Gazi po meni će značajno utjecati i na povjerenje građana u EU i da vrijednosti koje EU tvrdi da predstavlja i tu nikako ne smijemo imati dvostruke kriterije. Mario Dragi je nedavno rekao i s tim se potpuno slažem EU ima problem jer ne brani svoje temeljne vrijednosti, ne brani vrijednosti mira, ni demokracije, ni slobode i ne brani ih ujednačeno. I to je razlog zašto građani gube povjerenje u europske lidere, pa uostalom i u stranke diljem Europske unije.
Politika, ni jedna politika ne može se voditi bez vrijednosti. Politika u kojoj svaka zemlja samo gleda svoj interes kao što danas to gleda Amerika sa svojom politikom America First samo dovodi do daljnjih sukoba i do produbljivanja kaosa koji gledamo danas u svijetu. I mnogi ovih dana na to sve ponavljaju da je EU slaba. Ja ne mislim da je EU slaba, ali mislim da se EU ponaša slabije od svoje pozicije koju ima. EU jedno je od tri najveća svjetska gospodarstva, EU najveći je svjetski regulator i značajno, značajno može utjecati na uvjete svjetske ekonomije i poslovanja u svijetu. I EU je vodeći trgovinski blok u svijetu. Ne mislim da je samo to po sebi dovoljno, ali ipak je to značajna snaga i ja smatram da se EU puno jače može postaviti i mora postaviti po pitanju međunarodnih odnosa, po pitanju svih onih koji krše međunarodna pravila.
Ovo zasigurno nije bilo ljeto dobrih vijesti za EU. Vidjeli smo razgovore između američkog u ruskog predsjednika koji su rezultirali nastavkom rata u Ukrajini i koji su samo rezultirali još strašnijim i brutalnijim napadima na Ukrajinu. Čak smo vidjeli američkog predsjednika da implicitno uvjetuje podršku Ukrajini kupnjom američke nafte. I ne samo to, nego nameće carine EU i to tim sporazumom nameće EU da kupuje ogromne količine nafte od SAD-a što ozbiljno narušava planove EU o samodostatnosti.
Možda jedan dio naših građana to još ne zna, međutim EU sa tim carinskim sporazumom obvezala primjerice da će do 2028. nabaviti američke energente u vrijednosti od oko čak 750 milijardi američkih dolara. Dakle, ono što sad gledamo je da SAD ucjenjuje i tjera EU da jednu ovisnost, onu o ruskom plinu zamijeni drugom onu o američkom plinu kao i to da ne ulažemo dostatno u vlastite obrambene kapacitete nego da kupujemo američku opremu.
I mislim da je danas već svima jasno da se Trump ovdje ne ponaša kao saveznik već zapravo kao trgovac kojem je isključivo stalo do vlastitih interesa. To sam još prije mnogo mjeseci ovdje u sabornici, pa sam doživjela brojne kritike, ali mislim da je to sad gotovo svima poznato. To je priznao čak i sam Merz, to je rekao sam Dragi jer je sad već svima postalo jasno da je politika popuštanja pred autokratima politika neminovnog poraza za EU. I iskreno se nadam da to sada znači da će se EU konačno okrenuti novim partnerstvima sa onim zemljama koji dijele naše vrijednosti i koji će zajedno biti u stanju obraniti demokraciju i ljudska prava od rasta autoritarnih režima.
Svi ćemo se složiti da želimo vidjeti snažniju EU, EU koja je u stanju utjecati na globalnu politiku jer danas imamo EU koja je s jedne strane pritisnuta SAD-om, s druge strane Rusijom i koja se ne uspijeva nametnuti kao globalni akter i utjecati na globalnu politiku. Međutim, za takvu snažnu EU treba preuzeti i vlastitu odgovornost, a mislim da to mnogi, mnogi danas ne žele napraviti već umjesto odgovornosti i osnaživanja EU iznutra radije biraju populizam jeftini i radije privlače svoje birače na stvaranju dodatnih unutarnjih podjela u EU radije kao glavni problem EU i svega što se događa u svijetu vide one najslabije u našem društvu, vide svoje sugrađane, vide svoje susjede kao problem i sve više stvaraju atmosferu netrpeljivosti u našem društvu. I takva atmosfera nemojmo se zavaravati proširila se i na Hrvatsku i takvu atmosferu sve više osjećamo u hrvatskoj politici. Takvi kulturni ratovi isključivost razdire uistinu naše društvo iznutra i moramo biti svjesni da nas to slabi u trenutku kad se nalazimo pred ogromnim vanjsko-političkim izazovima.
Naša društva nisu autokracije kao što je Rusija, u našim zemljama postoji i mora postojati sloboda govora i mišljenja i u našim društvima prihvaćanje različitosti je snaga, a ne slabost naših demokracija. I zato EU mora biti jedinstvena u obrani svoje demokracije i svojih ljudskih prava ili ćemo inače gledati njeno slabljenje.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Miloš.
Sljedeća na redu u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever je kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege u ovu kasnu uru raspravljamo dakle o izvješću predsjednika Vlade o sastancima Europskog vijeća i rasprava, dakle nije samo formalnost već prilika da pokažemo evo i kako Hrvatska vidi svoju budućnost u EU.
Na ovim sastancima evo vidjeli smo otvorene su ključne teme sigurnost i obrana, stanje na Bliskom istoku u Ukrajini, proširenje Unije, energetska i klimatska politika. Želim se evo posebno osvrnuti na tri područja koja možda nisu do sada bila istaknuta, a to je umjetna inteligencija, nove tehnologije, zaštita temeljnih prava i sloboda uključujući i pitanje ovog famoznog chat controla o koljem sam pitala i u replici predsjednika Vlade i europska konkurentnost u globalnom kontekstu, dakle između SAD-a i Kine.
Europsko vijeće je naglasilo da Europa mora ubrzati ulaganja u nove tehnologije, umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije, poluvodiče, 5G, 6G mreže. Bivši talijanski premijer Marijo Dragi u svom izvješću jasno je rekao još davno da Europa zaostaje, naša produktivnost raste sporije nego u SAD-u i Kini, inovacijski kapacitet je slabiji, talenti odlaze drugdje.
Dakle, to nije više samo statistika to je pitanje budućnosti ako Europa ne bude lider u umjetnoj inteligenciji, u novim tehnologijama onda će pravila igre postavljati drugi, a mi ćemo samo slijediti. Za Hrvatsku je to posebno osjetljivo. Mi smo na dnu EU po ulaganjima u istraživanje i razvoj, naše gospodarstvo je još uvijek uvelike ovisno o turizmu, dok inovacije u tehnologija ostaju na marginama. Pitam dakle Vladu kako misli Hrvatsku uključiti u taj europski tehnološki iskorak, kako iskoristiti nove instrumente poput kompasa konkurentnosti, strategije jedinstvenog tržišta, ulaganja u umjetnu inteligenciju i start upove i najvažnije kako privući i zadržati talente.
Nije problem samo odlazak mladih iz Hrvatske, nego i to da gotovo nitko izvana ne dolazi ovdje raditi, dakle nitko od visoko obrazovanih. Mi u CENTRU vjerujemo da je rješenje u otvaranju, Hrvatska mora postati zemlja znanja, inovacija, umjetne inteligencije ne samo zemlja u kojoj se otvaraju ne znam kafići, grade apartmani ali to neće biti moguće dok nas sputavaju i korupcija i klijentelizam koji guše razvoj, tjeraju mlade iz zemlje. Borba protiv korupcije i otvaranje prostora za sposobne, a ne podobne to je preduvjet da postanemo moderna europska država.
Spomenula sam ovdje taj taj nazovimo chat control, dakle Komisija je predložila regulativu kojom bi se nadzirala privatna komunikacija građana. Navodno radi borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece. Cilj je naravno legitiman, tko se može protiviti je li zaštiti djece, međutim metoda je pogrešna.
Taj prijedlog bi značio masovni digitalni nadzor, skeniranje svih poruka uključujući i enkriptirane aplikacije. Nije samo pitanje tehnologije već pitanje slobode. Pozdravljamo nastojanja EU da ojača tzv. evo spomenuo je kolega demokratski štit, odnosno borbu protiv dezinformacija fake news kibernetičkih napada, manipulacija izborima. To je važno jer vidimo koliko hibridne prijetnje mogu ugroziti demokraciju i stabilnost naših institucija. Međutim, te mjere ne nogu i ne smiju biti izgovor za uvođenje masivnog i masovnog nadzora građana.
Borba protiv dezinformacija i zaštita izbora da, ali chat control ne. Sloboda komunikacije i pravo na privatnost ne smiju postati kolateralna žrtva sigurnosnih politika. Mnoge države članice to prepoznaju Njemačka, Austrija, Nizozemska i još neke druge države jer su jasno rekle da je prijedlog neprihvatljiv jer ugrožava temeljna prava i privatnost građana. Međutim, hrvatska Vlada je dala podršku prijedlogu.
Dakle, zato sam i pitala predsjednika Vlade hoće li Hrvatska promijeniti stav do glasanja u Vijeću 14. listopada. Predsjednik je evo rekao da Hrvatska neće podržavati ništa što bi zadiralo u privatnost, međutim to je kontradikcija jer ovaj prijedlog upravo to radi. Dakle, ne može se istovremeno biti za privatnost i za ovakav prijedlog za chat control. Za nas je odgovor jasan, dakle sloboda i privatnost građana ne smiju se žrtvovati pod izlikom sigurnosti, sigurnost da ali nikada pod cijenu demokratskih vrijednosti.
Treća tema je europska konkurentnost. Kao što sam rekla Dragi je rekao EU zaostaje i EU mora hitno povećati produktivnost i ulaganja. Europsko vijeće je zato usvojilo niz inicijativa, smanjenje administrativnog opterećenja za 20 do 35%, jačanje energetskog tržišta mobilizacija, privatne štednje za ulaganja. Zašto je to važno? Zato što SAD i Kina ulažu agresivno u industriju, u umjetnu inteligenciju, u zelenu tranziciju. Ako EU ostane spora i birokratizirana izgubit ćemo utrku.
Bila sam u kolovozu evo tri, skoro 4 tjedna u Kini na poziv Agencije za gospodarsku suradnju kineske provincije Fujian. Evo moj prvi odlazak u Kinu i zanimalo me zašto sam zapravo prihvatila poziv, zanimalo me na kakvom stupnju razvoja je Kina danas, kako izgleda zemlja o čijem razvoju slušamo, zemlja koja je prisutna i u Europi u velim infrastrukturnim projektima, evo i u Hrvatskoj kroz Pelješki most i razne druge infrastrukturne projekte. Pa evo iz prve ruke mogu zaista potvrditi da Kina galopira zaista naprijed. Digitalizirani su na svim razinama, nema više plaćanja gotovinom i ono bakica koja ono na kolicima prodaje voće i povrće na ulici sa strane ima QR kod i plaćate sve mobilnim uređajima, dakle gotovina ne postoji više.
Brzi vlaskovi 300 km na sat, na ulicama električni automobili, električna vozila, električni skuteri svuda. To su gradovi je li glavni grad ove provincije zovu ga malim gradom 8 i pol milijuna stanovnika, ali dakle Kina galopira naprijed. Ako se vratimo evo kod nas u Europu pogledamo samo energiju, visoke cijene energije guše europsku industriju, ako Hrvatska i Europska unija ne razviju istinsku energetsku uniju do 2030. prijeti nam deindustrijalizacija.
Vlada kaže da je ulaganje u LNG terminal i interkonekcija dovoljna, međutim to nije strategija za budućnost, to je vatrogasna mjera. Pitanje je kako ćemo spojiti klimatske ciljeve sa zadržavanjem konkurentnosti. Neki žele i odgoditi ciljeve smanjenja emisija za 90% do 2040. godine jer se boje deindustrijalizacije, međutim nije problem u ciljevima nego u provedbi. Potrebno je ulagati u čistu industriju, inovacije i digitalizaciju, a ne odustajati od zelene tranzicije.
Na kraju tema je bila i zapadni Balkan i proširenje, neću detaljno ulaziti u tu temu međutim želim podsjetiti Hrvatska je zadnja ušla u EU i naša je odgovornost da podržimo susjede na zapadnom Balkanu, ali da tražimo od njih zaista ozbiljne reforme. Europsko vijeće je potvrdilo da budućnost regije jest u EU, međutim evo ako to ne iskoristimo, ne budemo lideri u tom dijelu prostor će popuniti neki drugi Rusija, Kina, Turska možda i Hrvatska bi ovdje zaista trebala biti aktivnija.
Za kraj dakle evo ovo izvješće otvara mnoga pitanja. Zajednička nit je jasna, Europa se nalazi na raskrižju. Hoće li Europa biti tehnološki lider ili će zaostajati za SAD-om i Kinom, hoće li Europa ostati prostor slobode ili će prihvatiti masovni digitalni nadzor pod izlikom sigurnosti? Hoće li Europa biti konkurentna i zelena ili birokratizirana i deindustrijalizirana? Gdje je u tome svemu Hrvatska? Hoće li i dalje kasniti ili ćemo konačno iskoristiti prilike?
Za nas evo i u stranci Centar odgovor je jasan Hrvatska mora biti glas razuma, slobode, modernizacije, moramo ulagati u umjetnu inteligenciju, nove tehnologije, moramo štiti privatnost, temeljna prava i moramo stvarati konkurentno i otvoreno gospodarstvo.
Još jedna napomena. Dok raspravljamo o umjetnoj inteligenciji, o privatnosti, o konkurentnosti moramo biti svjesni da Europa istodobno prolazi kroz politički test. U mnogim državama raste desni ekstremizam ideologije koje dovode u pitanje temeljne europske vrijednosti slobode i demokracije, zato je na nama da još glasnije branimo slobodu i od digitalnog nadzora i od političkih krajnosti jer šutnja nije zlato. Razumna, tolerantna, slobodna Europa ne smije šutjeti pred tim prijetnjama. To je jedini način da Hrvatska ne bude na marginama Europe nego u njenom središtu.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Puljak.
Prelazimo na pojedinačne rasprave.
Prva na redu je kolegica Dušica Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Hvala.
U Izvješću sa sastanka Europskog vijeća od 6. ožujka navodi se da već neko vrijeme postoji jasna svijest da EU mora ojačati svoju dugoročnu konkurentnost i otpornost, pa se naglasak stavlja na neka područja glavnih izazova, a među njima je i pojednostavljenje regulatornog okvira i smanjenje administrativnog opterećenja za industriju. Ali o čemu se zapravo radi? Pod jačanjem konkurentnosti i pojednostavljenjem regulatornog okvira zapravo se misli na slabljenje europskog zelenog plana. Pod krinkom simplifikacije dešava se u stvari deregulacija. Dobar dio poslovnog svijeta oni najodgovorniji koji su proteklih godina dio svog profita ulagali u prilagodbu u zelenoj tranziciji sada su bijesni jer se ovim pojednostavljenjem išlo na ruku onima koji to nisu činili. Dakle, nije sav poslovni svijet objeručke dočekao ovaj val deregulacije.
U tijeku je dakle jasan zaokret prema većem uvažavanju zahtjeva industrije, a to rebalansiranje ambicija europskog zelenog plana očituje se u oslabljenju ili odgodi nekih zacrtanih mjera, a ovdje ću navesti neke. Najprije imamo slabljenje pravila o korporativnoj održivosti. Omnibus simplification paketom značajno su oslabljeni ključni propisi o korporativnoj odgovornosti središnji za zeleni plan, suženi opseg direktive o izvješćivanju o korporativnoj održivosti i direktive o dužnoj pažnji korporacija u pogledu održivosti čime su smanjenje obaveze transparentnosti i okolišne odgovornosti za poduzeća.
Ovaj je potez široko kritiziran kao povlačenje iz obveza prema održivosti. U travnju je usvojen prijedlog Komisije o moratoriju na omnibus velikom većinom. Cilj moratorija je ostaviti pregovaračima prostor do kraja 2026. godine za dogovor o prijedlogu pojednostavljenja, no moratorij šteti poduzećima i državama članica koje su ulagale u usklađenost, a nagrađuje one koji ignoriraju održivost.
A sljedeća mjera koja je oslabljena ide kroz otkazivanje ciljeva za smanjenje pesticida. Komisija je odlučila povući zakonodavni prijedlog čiji je cilj bio prepoloviti uporabu pesticida do 2030. godine. Povlačenje prijedloga ocijenjeno je kao ustupak interesima poljoprivrede i industrije na štetu ciljeva zaštite okoliša i biološke raznolikosti.
Zatim imamo ublažavanje standarda emisija iz vozila. Kao odgovor na pritiske automobilske industrije i nekih političkih čelnika desnog političkog spektra Europski parlament je ublažio ciljeve za emisije ugljičnog dioksida iz automobila što im daje veću fleksibilnost i potencijalno smanjuje visoke novčane kazne.
Zatim imamo odgodu Uredbe o deforestaciji o kojoj ćemo raspravljati ovaj tjedan i u Hrvatskom saboru. Europski parlament odobrio je prijedlog Europske komisije o jednogodišnjoj odgodi primjene Uredbe EU o deforestaciji, ključne mjere za smanjenje europskog doprinosa globalnom krčenju šuma. Uz to usvojene su i izmjene koje je predložila Europska pučka stranka a koje omogućuju daljnju degradaciju šuma unutar EU.
Uredba o deforestacija smatrana je jednom od najhrabrijih inicijativa EU u borbi protiv klimatskih promjena, odnosno klimatske krize. Naglo povlačenje bez jasnog obrazloženja predstavlja udarac na zahtjeve građana EU i integritet zakonodavnog procesa Unije. Zato imamo i razmatranje međunarodnih ugljičnih kredita. U srpnju je europska komisija predložila izmjene Zakona o klimi. Prijedlog je potvrdio cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u Europi za 90% u odnosu na razine iz 1990.-te godine, ali uz mogućnost da se dio ovog napora prebaci na treće zemlje kupnjom do tri postotna boda, sad ću citirati kvalitetnih međunarodnih kredita prema članku 6. Pariškog sporazuma. Podrijetlo, kriteriji i kvalitete i drugi uvjeti vezani uz stjecanje i korištenje takvih kredita nisu uključeni u ciljanu izmjenu Zakona o klimi EU već će biti regulirani pravom Unije kao dio zakonodavnog paketa za razdoblje nakon 2030. godine koji bi trebao biti usvojen do srpnja 2026.
Ovakav pristup omogućio bi zemljama EU da emisijska smanjenja iz projekata u inozemstvu na primjer poput obnove šuma uračunaju u svoje ciljeve. Dok zagovornici tvrde da bi to moglo povećati globalno financiranje klimatskih akcija kritičari upozoravaju da postoji rizik da će se time odvući sredstva od domaćih ulaganja, te da bi to moglo narušiti okolišnu vjerodostojnost. Jasno je da se prijedlog Komisije ne može smatrati znanstveno utemeljenim klimatskim ciljem EU za 2040. godinu već političkim ciljem koji dolazi u složenom političkom kontekstu.
I za kraj želim naglasiti i da u brojnim pregovorima unutar Europskog parlamenta krajnje desne skupine i poricatelji klimatskih promjena aktivno pokušavaju izbrisati sve reference na europski zeleni plan i njegove ključne ciljeve postizanja klimatske neutralnosti i zdravijeg okoliša često uz izričitu ili presudnu podršku Europske pučke stranke. Političke stranke desnice u Hrvatskom saboru čine isto. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Radojčić.
Sljedeća na redu je kolegica Tanja Sokolić, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege Europska unija je jasno postavila cilj istinska energetska Unija do 2030. godine sa vlastitom proizvodnjom sa manje ovisnosti o uvozu i sa pristupačnijim cijenama za građane i gospodarstvo. Hrvatska bi s obzirom na svoje prirodne kapacitete u toj priči mogla biti lider, ali nije jer naša Vlada nije učinila dovoljno od onoga što bi mogla da nas približi energetskoj samodostatnosti.
U zemlji sa geotermalnim izvorima grijemo se na plin koji uvozimo. Ako to nije energetska ironija ne znam što jest. Geotermalna energija nije energija budućnosti. To je energija koju smo već mogli koristiti samo da smo htjeli i da smo znali. U jeku klimatske krize energetska nesigurnost i ratova na europskom kontinentu, neovisnost i odgovornost države ne mjeri se samo oružjem. Mjeri se kapacitetom da sami proizvodimo energiju, a dok neke zemlje grade termoelektrane druge razvijaju nuklearke, treće grade offshore vjetro parkove. Hrvatska ima resurs koji druge mogu samo sanjati geotermalnu energiju stalnu, domaću, čistu i uglavnom neiskorištenu.
Premijer se u Bruxellesu hvali ulaganjima u energetsku infrastrukturu za uvoz i tranzit tuđe energije umjesto da se hvali kako koristimo energiju koju u Hrvatskoj imamo i da budemo predvodnica u sigurnoj i samodostatnoj i priuštivoj energiji. Ako nastavimo ovako energija će ostati skupo uvozno pitanje, a ne samodostatni temelj naše budućnosti što bi mogla biti. Pogledajmo što se trenutno čini ili ne čini sa geotermalnom energijom kod nas. Imamo plan razvoja geotermalnog potencijala do 2030. godine. Ministarstvo gospodarstva ga je objavilo. Identificirano je 68 megavata planirane instalirane snage, definirani su uvjeti i ciljevi, imamo dokument. Ali poštovane kolegice i kolege plan nije isto što i provedba.
Dat ću pregled po ministarstvima koja pokazuju što se trenutno radi. Što se tiče Ministarstva gospodarstva planiraju se bušotine, najavljuju se financiranje kao što je i premijer danas rekao. Mi govorimo o pilot bušotinama, ali nemamo tržišni okvir koji bi od bušotine napravio elektranu. Ključni alat, premijski tarifni model bez kojeg ni jedan ozbiljan ulagač neće riskirati dugoročnu investiciju još ne postoji bez jamstva da će proizvedena energija imati isplativ otkup planovi ostaju rizik i ne provode se.
Što se tiče Ministarstva regionalnog razvoja do sada nema javno dostupnih podataka da je obavljen poziv u okviru razdoblja od 2021. do 2027. koji izričito cilja geotermalne sustave za grijanje, plastenike ili javne infrastrukture pod upravom lokalnih zajednica.
Što se tiče Ministarstva znanosti imamo projekt PLIGES na kojem radi nekoliko naših fakulteta. Imamo suradnju sa islandskim partnerima, imamo znanstvenike i entuzijaste, ali jedno središte nemamo. Dakle, nemamo Nacionalni istraživački centar za geotermalnu energiju, nemamo ni jedan studij usmjeren specijalizirano na ovu energetsku granu, nema sustavne podrške visokim učilištima za razvoj kompetencija koje bismo trebali graditi već danas.
Dakle, projektno razmišljanje postoji ali strateški pristup ne. Što se tiče Ministarstva poljoprivrede grad Đurđevac na primjer priprema projekt koji predviđa korištenje geotermalne energije za grijanje plastenika i poslovne zone, no koliko je javno poznato Ministarstvo poljoprivrede još nije kroz ZPP ili slične poljoprivredne mjere uvelo specifične i jasno definirane otvorene pozive koji prepoznaju grijanje plastenika, aquakulturu ili sušare pomoću geotermalne energije kao prihvatljive aktivnosti.
Dakle, Ministarstvo poljoprivrede nije ni jednom mjerom u okviru ZPP-a prepoznalo tu mogućnost kao prihvatljivu za sufinanciranje. Nema ciljanih mjera za grijanje plastenika, aquakulturu, ni sušare. Znači u situaciji kad bismo mogli grijati hrvatsku poljoprivredu toplinom iz zemlje mi to administrativno onemogućavamo. I što imamo kao rezultat? Imamo plan, ali nemamo godišnji izvještaj o njegovoj provedbi, imamo koncesije ali bez tržišnih uvjeta za ulaganje. Imamo lokalni potencijal ali bez tematskih poziva. Imamo znanje ali bez institucija koje ga razvijaju. Imamo proizvodne mogućnosti, ali ih Sektor poljoprivrede ignorira. Zato danas pozivam Ministarstvo gospodarstva prije svega da objavi godišnji izvještaj o provedbi plana i hitno izradi premijski tarifni model.
Zatim Ministarstvo regionalnog razvoja da u novom razdoblju otvori tematske pozive za lokalne zajednice koje žele ulagati u geotermiju. Zatim Ministarstvo znanosti da potakne uspostavu studijskih programa, istraživačkih centara i doktorskih stipendija u području geotermalne energije. Zatim Ministarstvo poljoprivrede da omogući financiranje geotermalnog grijanja plastenika i aquakulture kroz mjere ZPP-a, a Vladu Republike Hrvatske da konačno preuzme međuresornu odgovornost i koordinira provedbu plana koja već postoji.
EU gura prema smanjenju energetske ovisnosti i jačanju vlastite proizvodnje, ali u izvještaju se Hrvatska spominje uglavnom kroz ulaganja u infrastrukturu i ulogu tranzitne zemlje bez konkretnih planova za razvoj vlastitih geotermalnih i solarnih potencijala. Poštovane kolegice i kolege dokle ćemo još dopuštati da energija koja nam doslovno izvire iz zemlje ostane zakopana zbog birokratske paralize? Dokle će naši geotermalni izvori čekati u ladicama umjesto da griju škole, bolnice i domove? Vrijeme je da prestanemo govoriti o potencijalu i počnemo govoriti o djelima. Vrijeme je da Hrvatska prestane biti zemlja koja uvozi ono što ima i da postane zemlja koja koristi ono što joj je priroda podarila.
Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Sokolić.
Sljedeći na redu je kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
I primjećujem da sam zadnji danas što svi čekaju sa osobitim iščekivanjem i veseljem. Pripremio sam puno toga, ali ću skratiti zbog vremena i izbacit ću neke stvari, ali nešto ću probati reći. Na razini ideja i stavova Hrvatska je 99% sinhronizirana sa EU. Dalo bi se tu razgovarati koliko je to dobro i da li bi trebalo imati više …/Govornik se ne razumije./… to je tako. Postavio sam premijeru pitanje da li je pred nama stoljeće uspjeha i razvoja EU ili stoljeće marginalizacije? To pitanje je važno jer ono zapravo govori o Hrvatskoj da li su pred nama uspjesi i razvoj ili je pred nama stagnacija. Naravno vrijeme će pokazati šta će biti, ali jedna od tema koja tu pokazuje karakter kako EU tako i Hrvatske je upravo ovo što se događa u Palestini jer tu se pokazuju dvostruki kriteriji. Ne možemo jednim aršinom jasno osuditi rusku agresiju u Ukrajini i jasno osuditi i govoriti o stradanjima nevinih na jednom mjestu, a na drugom ne.
I tu je opasan presedan koji se postavlja za budućnost onoga što se naziva moralno tkivo EU, a tako i Hrvatske. Što se tiče hrvatske pozicije u EU i šire vanjsko-političke pozicije fokusirat ću se na dva po meni ključna problema koje imamo a koja ne rješavamo. Prvi je sistemski, a to je vanjska politika koja je definirana kroz dvije linije zapovijedanja – kroz Predsjednika Republike Hrvatske, kroz Vladu Republike Hrvatske. I kada te dvije linije ne komuniciraju dobro, a svi smo svjesni da gotovo uopće ne komuniciraju imamo ovo što imamo, a to je nevjerojatno usporeni procesi koji stoje što definitivno Hrvatskoj oduzima ikakvu šansu da iskoristi prilike koje ima ako se ne može dogovoriti ili se teško dogovara tko će uopće biti veleposlanici i neću dalje o tome.
Drugi problem je nešto što mi je osobito drago da je kolega Krstulović Opara citirao, a to je izjava njemačkog ministra vanjskih poslova koji je rekao, citiram da želi aktivnu ulogu Hrvatske prema državama zapadnog Balkana na putu u EU. Zapadni Balkan je najveća propuštena prilika hrvatske vanjske politike.
Tužno je čuti njemačkog ministra koji nama to govori i onda njega citirati i pozivati se, a kada sam ja to ovdje rekao da prema Zapadnom Balkanu moramo daleko više napraviti prošle godine smijali ste se ministre, odšutili ste. Na sjednici odbora kada sam to pitanje postavio državna tajnica je odgovorila, ali one ne žele, te države ne žele našu pomoć. Ma jel'da? Jesmo li mi željeli pomoć koju smo primali kada smo trebali tu pomoć? Pa mi moramo biti daleko aktivniji.
Skratit ću, pokušavam to sve skratiti, pa ću ovdje stati iako bi tu volio još puno više toga reći. I za kraj ću se osvrnuti na ono sa čime smo počeli u replikama a to je sramota. Dakle ministre mene je sram. Imali smo u Hrvatskoj dva nacionalna konsenzusa od devedesete godine do danas, dva velika nacionalna konsenzusa. Jedno je bilo obrana zemlje u Domovinskom ratu, drugo je bilo ulazak u EU. Vi ste taj drugi konsenzus negirali. I mene je zbog toga sram i žao mi je.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Račan.
I za kraj imamo u ime izvjestitelja ministra Gordana Grlić-Radmana. Eto ipak nije sami kraj.
Povreda Poslovnika kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, a i mislim da je važno da ovo raščistimo. Ja mislim da je povrijeđen članak 233. stavak 2. Poslovnika, a vezano uz ovu točku dnevnog reda. Naime što je? Po zakonu ovo izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća, članku 11. Zakona o suradnji Sabora i Vlade podnosi predsjednik Vlade, ne Vlada nego predsjednik Vlade. Onda u članku 121. Poslovnika piše da Vlada može ovlastiti tko u ime nje može govoriti ako, odnosno u ime predlagatelja a u dopisu koji smo dobili od predsjednika Sabora za ovu točku dnevnog reda ne piše da je itko drugi osim predsjednika Vlade ovdje može govoriti. Obično piše tko može u ime predlagatelja, koji državni tajnik, koji ministar, koji šta. Dakle, ovdje je, ovdje se radi po zakonu o Izvješću predsjednika Vlade. Ja uopće ne znam temeljem čega ovdje ministar govori. Nas to beskrajno zabavlja doduše, ovo nije izvješće uz dužno poštovanje ministra vanjskih poslova nego ministra, nego izvješće predsjednika Vlade ni više ni manje, čak ne niti Vlade.
Evo zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Evo kako imam, hvala vam na povredi Poslovnika bez opomene će biti. Ali evo …
…/Upadica: Nepravedno!/…
Kako je bila dosadašnja praksa, tako ćemo nastaviti i do sada i evo kako sam rekao ministru može, može preuzeti riječ u ime izvjestitelja završno izlaganje.
Hvala.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa i hvala na razumijevanju, dakle praksa je bila dosada takva. Dobro, najprije bih zapravo se nadovezao na zadnje riječi g. Račana, mislim da je tu kontekstualni nesporazum. Ja govorim o '91., ali da ne ulazimo tako, tako daleko, ali slažem se što se tiče europskog puta i konsenzusa koji ste spominjali.
Bilo je razgovora o tome što je rekao Wadephul zadnje, baš vi ste g. Račan ovaj isto kazali o tome što je rekao i da je propuštena prilika Zapadnog Balkana. Ja ne bih to tako ovaj rekao da je propuštena prilika Zapadnog Balkana odnosno proširenja. Ono što je Wadephul rekao, a rekao je na njemačkom jeziku, dakle on nije rekao, nije on uputio kritiku nego je zapravo pokazao, ukazao Hrvatsku kao čimbenik stabilnosti, kao zemlju koja je ostvarila sve ono što bi trebale ostvariti zemlje Zapadnog Balkana, znači zemlja primjer, a to su pozorno naravno slušale i političari u Crnoj Gori, u BiH i Srbiji. Dakle Hrvatska koja je ostvarila sve svoje vanjskopolitičke ciljeve i jedino članstvo u OECD-u, a to je isto i danas ste čuli isto u govoru predsjednika Vlade da je to isto članstvo predviđeno u prvoj polovici 2026. s obzirom da smo među 8 zemalja kandidata dogurali najviše.
Kada je u pitanju Zapadni Balkan onda g. Račan, ali i naravno i svi vi koji ste ovdje i koji se sjećamo i raspada bivše države i Domovinskog rata onda to nije samo pitanje propuštenih prilika nego je to pitanje našega susjedstva s kojima smo dijelili zajedničku povijest, bili smo i zajedničko iskustvo u bivšoj državi. Ima puno pitanja koja su pitanja raspada bivše države, tragičnog raspada bivše države, pitanje nestalih, pitanje odštete logoraša, dakle puno je tih ne samo bilateralnih pitanja nego i onih pitanja koja imaju civilizacijsku univerzalnu dimenziju.
Što se tiče Hrvatske, Hrvatska je tu uvijek spremna raditi i pomoći i mi jesmo u onom dijelu u kojem možemo ponuditi ekspertizu i preko Centra izvrsnosti radimo na tome, međutim mora postojati volja s druge strane, politička volja i želja za suradnjom s drugom stranom. Ja sam danas i u aktualnom satu kazao za vrijeme aktualnog sata na pitanje gđe. Vojnić, naravno da imam komunikaciju s ministrom vanjskih poslova Srbije, međutim ona je vrlo, ta komunikacija ona postoji, ali ona nije dovoljna, mi želimo vidjeti sadržaj te komunikacije kroz konkretna rješenja, kroz konkretna djela jer promocija regionalne stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa je nadkrovljujuće načelo EU, a naravno da ta, provođenje vanjske politike koja mora biti u 100% sukladna sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom je zapravo temelj aspiracije odnosno članstva u EU, dakle tu Srbija se mora angažirati puno više, a osobito i na, u svom reformskom procesu.
Što se tiče Crne Gore kao isto tako našeg susjeda, danas je o tome isto jako bilo puno govora. Mi gledamo što se događa u zemlji, zemlja isto ima svoju unutar političku krizu i mi podržavamo naravno proeuropske lidere, onu vladu koja želi naravno ostvariti članstvo u EU, ali također isto tako kao što je Hrvatska teško i tvrdo radila u vrijeme pregovora s EU i naravno da smo nakon svih tih pregovora da možemo reći da smo ispunili sva očekivanja i da možemo biti zadovoljni sa članstvom u EU gdje dijelimo iste vrijednosti, ljudska prava, vladavina prava i po čemu je Hrvatska na koncu i poznata, poznata kao zemlja primjer i Hrvatska koja se istječe upravo kroz to i više nego zapravo što mi opće osjećamo ovdje, to ja mogu dokazati i svjedočiti kroz svoja putovanja.
I pitanje i Dalekoga Istoka iako se misli da je to fizički daleko, međutim Hrvatska je zemlja koju se uvažava, hrvatska vanjska politika je snažna bez obzira na našu, s obzirom na činjenicu da smo mala zemlja, ali imamo politički kapacitet, imamo, poznati smo po tome da dakle djelujemo iznad i snage i veličine same zemlje.
I kada govorite isto tako i o Gazi, govorite o Izraelu, o Palestini, onda trebate imati u vidu jednu širu dimenziju, šire aktivnosti vanjske politike koja se ne odvija jednostrano, koja ima pogled i na Bliski Istok kao cjelinu, kao jednu kompoziciju, jedno kaleidoskop zemalja arapskog svijeta. Trebate znati da su sukobi na Bliskom Istoku, oni nisu od jučer, to je jedno kompleksno stanje, jedno kompleksno stanje, ne možete jednostavno riješiti, tako da pitanje dolaska same ministrice vanjskih poslova ovdje kad smo joj ponudili naravno bilo je pitanje hoćete li primiti palestinsku djecu, naravno bili smo spremni i rekli, već smo angažirali kroz Udrugu „Hrvatska pomaže“ naravno palestinska djeca su dobrodošla, kao što su ovdje i ukrajinska djeca, međutim ovdje trebate napraviti distinkciju između ruske agresije, jedne suvremene zemlje na drugu suverenu zemlju i ovdje brutalnu agresiju Hamasa terorističke organizacije na Izrael koji od početka preuzimanja vlasti 2005., imate znači na Gazi je teroristička organizacija Hamas, radikalna organizacija, a na Zapadnoj obali je Fatah, nisu iste i nije situacija svugdje jednaka. Slike od 7. listopada 2023. također mi nestaju, također se ne mogu zaboraviti, koje su bile brutalne i pitanje je 250 taoca, na koncu ostalo ih je 48, navodno samo 20 su još živi, dakle trebate imati sve to u vidu.
Priznanje Palestine da, priznanje Palestine, teritorij. Sjetite se da postoji međunarodno pravo, pa postoji čak i nadograđeno međunarodno pravo temeljem Konvencije iz Montevidea iz 1933. koji kaže, priznanje. Što znači priznanje, što priznajete? Teritorij, narod, priznajete vlast, priznajete i sposobnu vlast koja ima isto tako međunarodnu komunikaciju odgovarajuću. Dakle činjenica iako Hrvatska nije priznala Palestinu, Palestinu, mi svejedno imamo diplomatske odnose i mi smo ugostili palestinsku ministricu ovdje, a to je sigurno bila prilika da s njom se sastanu i svi oni drugi političari koji su to htjeli, to je bila dobra prilika. Ovdje nije bila samo palestinska ministrica u ta dva tri dana nego je i bio Johann, Johann Wadephul jel, savezni ministar vanjskih poslova Njemačka, al također i bivši premijer Bertie Ahern iz Irske koji je zajedno sa Tonyjem Blairom poznat po onom sporazumu Good Friday Agreement iz '98. kojim je konačno riješeno pitanje Sjeverne Irske. Zašto je on bio nama važan? Bio nam je važan upravo zbog podijele vlasti, pitanje paušaring mehanizma koji se može aplicirati na pitanje i BiH. Danas se ovdje jako puno se govorilo i o BiH, al vrlo uopćeno i u frazama, a bez konkretnog sadržaja, bez znanja, bez uvažavanja činjenica kolko hrvatska Vlada, kolko činimo upravo da bismo osvijestili, adresirali pitanje i položaj neadekvatnog zastupanja i političke participacije hrvatskog naroda u BiH. Nije ova Vlada stvorila Daytonski sporazum, mi smo ga naslijedili, sve njegove anomalije i praksu i naravno i prije nekolko mjeseci u svibnju mjesecu, u svibnju mjesecu bili smo na obilježavanju 30. obljetnice Daytona, u tom gradu u Daytonu bivši gradonačelnik Mike Turner koji je sada republikanski ko i kongresmen koji nas je ugostio, naravno da smo govorili o tome koje su zapravo rezultante, što je se dogodilo nakon 30.g., dakle nije, nije se uspjelo oživiti, Daytonski sporazum je zaustavio rat, međutim nažalost nismo vidjeli uspjeh u praksi, država, država je disfunkcionalna, a ono što je najvažnije da je Hrvatska ta koja podržava teritorijalni integritet, cjelovitost, neovisnost. Imamo dvije negativne tendencije u BiH, srpski separatizam i bošnjački komunistički centralizam, a ono što je važno, bez obzira kolko nekog naroda brojčano ima jer daytonski sporazum ne govori o tome nego kaže da postoji, da su sva tri naroda konstitutivna i ravnopravna, ta nažalost u praksi nije, međutim to se ne može riješit naravno preko noći, morate imati sugovornike s onima s kojima razgovarate i koje želite uvjeriti, a mi u našim razgovorima ne antagoniziramo, prelazimo argumentima jer diplomacija dugoročno sigurno će uspjeti ako, ako otopljava prostor komunikacije, ako ulaže, ako je uporna, ako je strpljiva. Mi živimo u jednom opasnom svijetu, mi živimo u svijetu gdje se međunarodni poredak, međunarodno pravo raspada i mi govorimo samo o jednom kriznom žarištu koje je važno, koje je bitno i koje je doista dominantno sada, međutim što je sa kriznim žarištima u Africi, je li netko ikada zapitao što se događa sa Sudanom gdje je 16-17 ljudi moralo tražiti ovaj utočište, egzil itd., jel itko pitao šta je sa 300-400 tisuća ljudi koji su pobijeni, masakrirani itd., ne samo u Sudanu nego i u drugim državama. Tu moramo isto tako biti jednako prisutni svi mi zajedno i moramo participirati u smislu aktivne, proaktivne politike jer nije, vi morate i nama pomoći kao izvršnoj vlasti, ali sa dobrim konstruktivnim primjerima, ne samo sa kritikama. Dakle mi smo se jutros, zašto smo mi sada došli čini mi se u jednu, jednu, jednu dobru ja bih rekao ovaj jedan dobar kolosijek rasprave za razliku od jutros, mi smo se jutros samo bavili jednom jedinom temom, tako da tu moramo više gledati, gledati i vi isto saborski zastupnici imate doista veliku odgovornost i drago mi je da je kolega Krstulović Opara i bio vrlo angažiran oko ovaj naravno i u svemu onome što je rekao znači na terenu treba ići naravno i u Ukrajinu, ali treba ići i u druge dijelove svijeta. Dakle, moj cilj je bio razgovarati sa svim čelnicima, liderima zemalja Bliskoga Istoka, dakle Hrvatska koja ima iskustvo Domovinskog rata, Hrvatska koja zna što znači mir, što donosi sloboda, što znači poštovanje što znači kad pogledate ovdje sigurnost građana itd., jako puno ulaže upravo svoj politički kapital, diplomatsko iskustvo, naravno i nasljeđe kako bi pomogla i drugim državama. Ja sam odmah iza toga išao u Jordan gdje sam imao jako dobre razgovore sa jordanskim ministrom vanjskih poslova i po prvi puta u Siriju, nakon 12.g. kada su naši, naša INA napustila INA-ina naftna polja, gdje su bili tamo vrlo aktivni, nažalost sada su bila ratna, ratna djelovanja, nije se moglo, bio je Asadov režim, sada se situacija okrenula i Sirija upravo gleda u Hrvatskoj, gleda u Hrvatskoj jedan primjer zemlje s kojom može dobro surađivati i kada govorite o energetskoj neovisnosti onda je percepcija svijeta sasvim drugačija, Hrvatsku se percipira prije svega s obzirom na geopolitički položaj i geostrateški dakako jednako kao odličan ulaz za europsko tržište, a LNG terminal na Krku gdje smo nakon ruske agresije odlučili povećati kapacitete, poduplati kapacitete kako bi opskrbljivao ne samo Hrvatsku, mi smo neovisni, ali naravno i ove druge zemlje u okruženju, al također i Janaf koji može opskrbljivati i Mađarsku i Slovačku i susjedne zemlje. Prema tome, Hrvatska je energetsko čvorište i zemlje koje sam obišao, prije svega Središnju Aziju, a također evo i Kinu, i Kinu je mislim da je gđa. Puljak, to je ogromna zemlja, ali Hrvatsku točno zna i percipira njezinu vrijednost i važnost, znači tu reputaciju koju mi imamo moramo njegovati, moramo njegovati jer mi sigurno želimo našoj zemlji dobro, mi se možemo razlikovati u stavovima što kaže gđa. Miloš ja se slažem s time, ali kada razgovaramo moramo razgovarat argumentirano i sigurno da nije dobro difamirati, vrijeđati i to nije, nije lijepo vidjeti u HS. Ja nisam čovjek koji čeka da ikoga povrijediti, dapače ja mogu samo pridonijeti boljem razgovoru, mogu ohrabriti, mogu imati pozitivan pristup i nikada niti u jednom dosadašnjem susretu nikada nisam osramotio niti državu, niti sebe, niti posao kojeg obnašam. Mi možemo biti ovakvi il onakvi, simpatični, možete me voljeti, ne voljeti, ali budite uvjereni da već sedmu godinu da zastupam ispravno svoju državu, radim, radim siguran, radim s voljom, s velikim entuzijazmom i promičem Hrvatsku u svijetu.
Kada govorimo ponovno o Gazi, tu je, mislim da je bio najveći naglasak na, na tome, na Gazi, naravno to je dio, dio, dio Palestine i sigurno da smo nekako svi smo tu najosjetljiviji i sigurno da nikoga slike ne ostavljaju ravnodušnim, naravno i da radimo veliki pritisak i na Izrael da se dogodi što prije i primirje i da se, da se, da civili dobiju pomoć koja je potrebna i da se ide u smjeru naravno traženja konačnog dvodržavnog rješenja, međutim što možete vi učiniti gestom dakle jednom običnom gestom priznanja, a nemate, nemate, nemate aktere koji su uključeni u to, kao prvo nemate zemlju koja je u procesu mirovnom, znači Izrael, nemate glavnog aktera koji itekako vidite jako prisutan. Danas je u Izraelu državni tajnik Marco Rubio, vi govorite što je bio izraelski ministar ovdje, pa bio je gotovo u svim zemljama Europe, bio je na našem, na, na sjednici našoj Vijeća za vanjske poslove u formatu južnog susjedstva, globalnog susjedstva, tako da dijalog je bitan kako bi se ostvario neki pomak, što se više sastajemo i ukazujemo to više smanjujemo zapravo prostor nekom nesporazumu, a i više utječemo na zemlje koje su uključene u konflikt.
Mi smo, naša politika prema Izraelu odnosno prema Gazi, prema Palestini je bila principijelna, vjerodostojna. Mi smo jasno i dosljedno iznosili naša stajališta i kroz forme UN-a i EU, a i naravno svako je i naše glasovanje i kroz te rezolucije naravno išlo u pravcu pridonošenja mira i stabilnosti Bliskoga Istoka. Govorio sam o tome kolko smo dali financijsku pomoć Gazi, netko je primijetio jesmo li mi to kontrolirali, jedan zastupnik, pa naravno, oni su išli kroz, kroz odgovarajuće agencije UN-a, prije svega kroz UNICEF. Mi smo i u Jordanu, ja sam posjetio naš, posjetio sam taj kamp Zaatari, to je najveći kamp izbjeglički na Bliskom Istoku gdje je 80 tisuća ljudi, od toga 40 tisuća djece, on je jedan od najvećih u isto vrijeme i u svijetu. Tamo smo isto dali i u Libanonu, sve zajedno milijun, milijun cijelih 200 tisuća eura. Prema tome, humanitarna pomoć, nekad smo mi bili objekt, danas smo subjekt, danas možemo pomagati druge, danas možemo pomagati i pridonositi i biti i nama je humanitarna pomoć poluga, politička poluga, politički instrumenti našega djelovanja i na tome smo, po tome smo prepoznati.
Sirija ponovno naglašavam ima velika očekivanja u Hrvatskoj, ona se obnavlja, devastirana, ratom opustošena, nekad je bila zemlja koja je bila razvijena, koja je cvjetala, nažalost sukobi unutarnji ratovi uništili su tu jednu krasnu, prekrasnu zemlju. Ona je sada devastirana, opustošena i ona vapi za investiranjem, ona, ona traži, ona traži suradnju sa onim zemljama, sličnim zemljama, prije svega ipak malima sa reputacijom jer ruku na srce velike zemlje uvijek imaju drugačija očekivanja, a Hrvatska nema kolonijalnu prošlost i ima sve one potencijale koji mogu, koji mogu pridonijeti oporavku Sirije i tu smo razgovarali naravno o povratku na INA-ina naftna polja i o drugim hrvatskim tvrtkama ne samo u državnom vlasništvu nego i privatnim kompanijama koje bi, koje imaju interes ulagati u Siriju i naravno razgovarali smo i o budućoj, budućoj situaciji i u miru. Ja sam razgovarao o tome što mi je rekao i izraelski ministar da se sa Sirijom želi, želi sklopiti mir o sigurnosti. Prema tome, i to je jedan detalj koji je važno istaknuti, znači da je u interesu i Izraela imati sigurnost sa Sirijom. Nažalost dogodio se izraelski napad na Katar, mi smo to osudili kako god jedna suverena zemlja drugu suverenu zemlju, mi smo to osudili, prema tome kada je nešto u redu, kada je nešto dobro mi to afirmiramo, mi to potičemo, međutim ako nešto nije u redu, ako je počinjen zločin mi reagiramo i tu je Hrvatska, tu će Hrvatska biti vjerodostojna i imat će svoju vanjsku politiku koja je evo i premašuje našu, našu veličinu zemlje.
Usporedite samo vanjsku politiku prije možda nekih evo recimo 22.-'3.g., pa sjetite se kakav je bio naš odnos svih vlada ranijih prema situaciji u BiH. Nije nama, nije bi…, nije bio u interesu, neki ministri bi slali predstavnike Hrvata u Sarajevo, dakle ne razumijevajući zapravo to stanje. Mi danas razgovaramo o tome zašto nismo jače angažirani u BiH, ali sada ne treba ovaj ono što je bilo bilo je, ali idemo sada gledati zajedno, idemo vidjeti zapravo kako možemo mi u našem susjedstvu pridonijeti. Pitanje koje je danas gđa. Jasna Vojnić isto tako postavila, tu se moramo angažirati, zaštitite naše Hrvate u Vojvodini odnosno Srbiji, zaštitite naše Hrvate u Crnoj Gori, pomoći Hrvatima u BiH koji su konstitutivni narod, dakle ima tu posla za sve nas. Naravno da, da Hrvatska je angažirana na svim frontovima i da sigurno nije to jedno pitanje koje je u fokusu našega interesa, dakle puno je žarišta.
Što se tiče Ukrajine, tu budite, budite uvjereni i sigurni bez obzira dakle što mi nismo tako, tako veliki i sa tako velikim možda obrambenim kapacitetima kao što je to možda Njemačka ili neka druga velika zemlja, ali Hrvatska je Ukrajini itekako važna upravo jer smo, jer predsjednik Vlade Andrej Plenković je prvi, prvi otišao do Ukrajine pokazati solidarnost, ali još je dok je bio u Europskom parlamentu i kasnije i Hrvatska s obzirom na svoju veličinu smo dali najviše pomoći Ukrajini i to se bilježi i to, to Ukrajincima puno znači, a činjenica da je predsjednik Vlade odlikovan predsjednik Zelenskog ide, ide tome u prilog i mi ćemo nastaviti naravno pomagati Ukrajinu, a evo sada ćemo u 10. mjesecu organizirati Međunarodnu konferenciju o braniteljima, a domaćin je naš ministar Tomo Medved. I ovo sve što je ispred nas, iduća godina bit će puna godina naših diplomatskih aktivnosti, organizacija samita Inicijative tri mora koji dobiva sve veći značaj upravo zbog onih triju najvažnijih kategorija koje u to vrijeme kada su, kada je, kada smo osnivali tu Inicijativu tri mora sad se pokazalo kao doista adekvatna, a to je energetska neovisnost ili diversifikacija, digitalizacija, naravno i jačanje prometne infrastrukture, tako da i s druga strane MED također, MED-9, bit ćemo domaćini MED-9 samita i članstvo u OECD-u koje je zapravo kruna svih naših uspjeha, očekujemo da bi to bilo negdje u lipnju mjesecu.
Ovdje je bilo puno pitanja o tome ne znam već su neki otišli ovaj zastupnici koji su pitanje našeg glasovanja da mi nešto ovisimo o Briselu itd.. Ne, mi nikada nećemo prihvatiti ovaj odustati znači od jednoglasnosti koje, jedno, o glasovanju znači o konsenzusu, ovaj mi nismo pobornici inicijative o glasovanju kvalificiranom većinom kada je u pitanju zajednička vanjska politika i neke druge nama važne politike. Mi smo snažno zagovornik za što jačeg, boljeg, višegodišnjeg financijskog okvira u kojemu ćemo zadržati važne komponente kohezijske politike i pametne poljoprivrede, naravno uz klimatske, uz klimatske promjene, hibridne prijetnje, inovacije itd. koje su se pojavile kasnije, a što se tiče isto tako i rasprave o Zelenom planu, to je isto tako bilo ovdje adresirano, ono će se voditi 18. rujna znači za koji dan na ENV-iju, to je Vijeće za zaštitu okoliša, a iza toga isto tako na Europskom vijeću.
Kolega Bulj je otišao jer on je bio vrlo kritičan oko BiH. Nije točno baš da imamo situaciju tako da ovaj nam, da imamo sive zone odnosno da nam odlaze ljudi iz BiH. Treba pratiti, znate kada čovjek želi iznosi neki stav onda on mora biti potkrijepljen nečim. Imamo jako dobre pokazatelje sve većeg nataliteta, a i povratka u gradove Ljubuški i Široki Brijeg i Posušje, jednako tako i u RH samo što u Hrvatskoj, kad se iz Hrvatske odlazilo onda se odlazilo glasno, glasno uz velika zvona, međutim kad se vraćaju onda je to uvijek je tiše i manje je to upadljivo, ali imamo jako puno interesa za povratak. Ja sam obišao i Južnu Ameriku, Latinsku Ameriku i uručio sam ponovo rješenja o primitku u hrvatskom državljanstvu, sada idem isto tako u SAD, pa u zapravo na Opću skupštinu UN-a i uvijek u toj prigodi onda posjetim i određenu državu gdje žive Hrvati, pa ću uručiti isto tako rješenje o primitku u hrvatskom državljanstvu.
Naši ljudi, potomci naših Hrvata, druga, treća generacija u Australiji, u Novom Zelandu, u Kanadi, svi žele naravno, vide sebe u Hrvatskoj jer smatraju da nije samo pitanje novca, zarade, nego i pitanje sigurnosti i kvalitete života, tako da, jer to je jedan isto tako doprinos popularizaciji i reputaciji naše zemlje.
Mi ćemo isto, govorio je g. Račan o politici zajedničkoj. Pa naravno da, da tu sigurno da i kada je u pitanju rotacija sigurno da razgovaramo o tome da, da, da to nije, da o tome razgovaramo jednako i kao što je proširenje diplomatsko konzularne mreže, tako da uskoro siguran sam da će biti uskoro objelodanjeni odgovarajući rezultati. Ako je netko najzainteresiraniji za rotaciju onda je to sigurno ministar vanjskih poslova jer to su moje kolegice, moji kolege, s njima sam, komuniciram na dnevnoj bazi i naravno to bi bilo jako dobro zamijeniti konačno novim ljudima koji čekaju svoju šansu.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Hvala vam lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo nekoliko replika, prvi na redu je kolega Ranko Ostojić, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)
Poštovani ministre, demokracija jednako procedura, znači ja se slažem s onima koji su ukazivali na ovaj propust, a to je bar se potruditi napisat da imate suglasnost odnosno predstavljate Vladu. Drugo, stvarno ste me iznenadili ono mislim metamorfoza od agresivnog vokabulara koji ste imali na početku da sad odjedanput rečenice koje ono su stvarno kao diplomatske, a da pritome ne kažete ništa. Pola sata ste govorili, a još uvijek nisam svjestan odgovora je li okej, jesmo mi imali konsenzus oko ulaska u EU ili nismo. Naime, meni je nevjerojatno brate mili pola sata, stvarno ste pola sata govorili da to nismo saznali. Drugo, ja se nadam da ste gledali Faudu, kaos, seriju, bilo bi dobro da je pogledate bez obzira što je na Netflixu itd., ona može puno toga pokazat, a onda biste znali i neke stvari i oko Gaze i oko situacije tamo, ali…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…zaista sad nemam vremena da vam to kažem.
…/Upadica Penava: Nemate vremena, gotovo je./…
…/Govornik se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Pa mislim da je g. Ostojić konstruktivno pristupio i da smo, da smo suglasni oko toga da nije bilo nesporazuma odnosno da je možda bio nesporazum oko konsenzusa naravno kada je bio europski put da. Mi smo imali čak i ovaj evo i posebnog tada i mislim da je bila i gđa. Pusić čak bez obzira što je bio HDZ, ona je vodila, bila je za Europu, dakle svi su bili apsolutno za Europu samo ja, što sam ja stavio u kontekst pregovora, dakle pregovora kad su krenuli za HDZ-ove Vlade prve i druge, a da su završeni u prvoj polovici 2011.g. i onda 2013.g. Hrvatska je ušla u članstvo EU kad smo završili sve pregovore, kad smo ispunili sve kriterije i sva mjerila. Rad je bio težak…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…ali isplatilo se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Druga replika kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Ako sam dobro shvatio, postignut je konsenzus oko toga da je bio nesporazum oko konsenzusa, što nije loše.
Gospodine ministre, spominjali ste procese koji traju 100.g. u kontekstu Bliskog Istoka, što je točno, još od dakle propasti Osmanskog carstva i kad su Englezi i Francuzi skoro sve i zakuvali, a poslije i Amerikanci, međutim i u Europi isto tako neke stvari se spominju i za 100.g. ili prije 500.g. kad su recimo Poljaci spominjali kako Rusi kod njih idu prema njima 500.g.. Prema tome, bilo bi dobro i malo opreznije neke ocijene, neke ocijene izricati.
A što se tiče otvaranja pregovora, to je ono kad je, ako se ja dobro sjećam se Sanader pohvalio Carli del Ponte da potpuno surađuju i da je onda general Gotovina u Haagu završio 2005., to, to, to je to otvaranje pregovora. Dakle, 2004. …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…je formiran Savez za Europu i on djeluje i dan danas.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
To nisam shvatio g. Bauk ovo što ste rekli da treba biti oprezniji, doista nisam razumio o čemu se radi, možda ste imali neku, neki konkretni primjer, ali bilo bi dobro da ste ga precizirali, bio bih vam zahvalan, ali što se tiče ovih, nisam htio ići u dalju prošlost, mislim da ne bi, ne bi sada to ovaj, ne zavrjeđuje raspravu. Ono što sam mislio, to sam mislio na ranije razdoblje, znači prije priznanja RH '92.g., tako da idemo dalje. Ono što je najvažnije da smo konačno evo došli ovdje na kraju raspravu, da ste prihvatili moj legitimitet iako možda nije on ovdje autoriziran pismenim putem, ali mislim da smo, da je to praksa bila takva i da je slijedom prakse smo preuzeli kao neko običajno pravo, ali evo ja plediram na vas za prihvaćanje…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…izvješća.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, evo moram reć da poštujem više ovo vaše posljednje obraćanje koje je bilo ipak argumentirano ma koliko se mi s nekim argumentima mogli slagat ili ne slagat, ali ipak nije bilo podcjenjivački i na neki način devalozirajući raspravu kao što ste imali u prvom obraćanju, tako da to evo poštujem.
Htjela bih reć isto tako da mi ne zanemarujemo druga žarišta i svjesni smo raspada međunarodnog poretka. Na Gazi inzistiramo upravo zato što smatramo da je to simbol borbe za poštivanje međunarodnog poretka.
A isto tako želim vas pitati, vi kažete što, koji teritorij priznati, međutim Hrvatska je srećom bila priznata od strane drugih europskih država, kad je teritorij velik i njegov dio bio okupiran i dan danas imamo zemlje koje nemaju kontrolu nad teritorijem, možemo govoriti o Moldoviji, možemo govoriti o, pa i…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i o drugim naravno zemljama koje, koji imaju te iste probleme, međutim one su priznate zemlje…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…dakle možete pojasniti taj argument.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Bivša, bivša Jugoslavija bila je kompozicija od 6 replika i 2 autonomne provincije i temeljem Badinterove komisije su administrativne republične granice postale države, prema tome to je bilo jasno. Ovdje se pitamo, govorimo, što se priznaje, dakle ne možemo priznati Hamas kao vlast jer je Hamas teroristička organizacija, znači to bi bilo zapravo samo produžavanje jedne agonije, dakle treba postići mir, ali mir u kojem će i Izrael sudjelovati i da dvije zemlje žive u miru i sigurnosti jedna, jedna pored druge. Znači mi jesmo za dvodržavno rješenje, ali kao, kao rezultanti, kao, kao konačnom dakle rezultatu mirovnog procesa u kojem moraju sudjelovati znači zainteresirane strane dvije i drugi akteri koji će pomoći, koji će biti medijatori u tom jednom okončanju…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…mirovnog procesa.

Penava, Ivan (DP)
Povreda Poslovnika kolega Ranko Ostojić izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)
238., s obzirom na netočnu tvrdnju, granice su utvrđene 8.5.1944.g., a onda Badinterova komisija to utvrdila da su to granice RH, nemojte nas krivo informirat. Drugo, imate li dogovor sa predsjednikom oko generalne skupštine, oćete ić vi ili će ić on? To je možda dosta bitno pitanje i Mike Turner mi je rekao koji vam je bio domaćin u Daytonu, republikanac mi je rekao da postoji Dayton 2 odnosno plan za Dayton 2. Jel bi možda bilo dobro da nam takve stvari…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…kažete?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Ovo će biti treća opomena budući smo imali repliku i pitanje.
Slijedeća replika kolega Ivan Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
…/Upadica Penava: Ne, nije, nije bila, povreda Poslovnika je bila. Kolega Račan izvolite./…
Hvala lijepa. Također se pridružujem ovim komentarima da je ovaj završni dio ministrovog obraćanja bio daleko ugodniji od onoga što smo ranije mogli čuti, ali meni je…/Govornik se ne razumije./…imam jedan apel. Ako smo zaista svi ovdje skratili svoje, svoja izlaganja i odustali od obraćanja i izlaganja u ime kluba itd., onda zaista je malo sa one strane dobrog ukusa da govorite 30 minuta, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Pa g. Račan, vi ste ovdje svaki dan, ja nisam, pa dajte mi mogućnost govoriti. Ja sam tolko bio prekidan po minutu dvije, pa gledam, pa ne mogu sve reći, naravno da sam onda, da mi nije lako i onda me vi režete, ne znam, onda ne znam da ne znam govorit hrvatski, da ovo, da ono. Pa čekajte, pa i ja ovaj imam neka prava, dozvolite i ovo sad sam si dao malo oduška, evo 30 minuta, ja vas nisam gnjavio danas, ni uopće, evo cijeli dan sam ja ovdje s vama. Ja mislim da to možete honorirati, evo pa, evo ja vas poštujem, pa ja bih molio da poštujete i vi mene s te strane jer ja neću vam dugo dolaziti, nema razloga.
Ali ako mogu, g. Ostojiću, ne bi se baš složio znate tu. Evo Dayton 2, to vam je on rekao, nismo čuli da postoji Dayton 2 doista, ne Dayton 2 nije, nije, nisam čuo da postoji, a pitanje rezolucije, ne znam na koju vi mislite, postoji Rezolucija o 181 …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… iz studenog '47.g. …
…/Upadica Penava: Hvala./…
…ali tko nije htio priznanje Palestine? Arapske zemlje…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… u to vrijeme.

Penava, Ivan (DP)
Idemo na slijedeću repliku, kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Ministre, možete vi tu bit s nama svaki dan, kolko se ja sjećam vi ste izabrani zastupnik u HS, mandat vam je u mirovanju, ali dobro.
Htjedoh reći nešto drugo…
…/Upadica Grlić Radman se ne razumije./…
…htjedoh reći nešto drugo, zapravo želim vas nešto drugo pitati. Točka dnevnog reda je Izvješće predsjednika Vlade o sastancima Europskog vijeća koji je predsjednik Vlade podnio izvješće HS temeljem Zakona o suradnji Vlade i sabora u europskim poslovima. Po potpuno nejasnoj proceduri vi sad govorite ovdje, a niste Andrej Plenković, ali dobro. Moje pitanje vama, jeste li vi ikada sudjelovali na ijednoj sjednici Europskog vijeća, o čemu podnosite izvješće ovdje, a govorili ste doduše o svačemu, a najmanje o tome? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Pa pitanje je, zapravo nisam sudjelovao, međutim je pitanje vrlo jednostavno. Ministarstvo vanjskih poslova kao administrativno birokratsko tijelo koje priprema dakle sve materijale, inače ima, postoji Vijeće za vanjske poslove, a postoji i Vijeće za opće poslove. Vijeće za opće poslove priprema sve one materijale kako bi olakšalo odluke odnosno sve one intervencije za ili konačne dogovore za Europsko vijeće. Prema tome, mi smo tu mehanizam koji prati sve i koji zna svaki detalj i svaku rečenicu.
A ovo samo da g. Ostojiću, znam da su bila tri pitanja, sjetio sam se ovaj da ide, ide ovaj predsjednik Milanović u New York, ali idem također i ja, idem svakako da ne, samo što se izmjenjuju premijer i predsjednik jel, ove godine ide predsjednik Milanović. Tako da, al opet, evo sad vidim da imam još 7 sekundi, apsolutno ovaj da sud… dakle sudjelujem i znam o čemu se radi. Prema tome, ovo je naš rad, kolegica…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…/Govornik se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Neću ništa nadopunjavat.
I zadnja replika kolegica Irena Dragić izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Evo ministre, ovdje ste u vaše završne riječi sa dosta ponosa rekli da idete po svijetu i da našim ljudima uručujete hrvatska državljanstva, pa vas ja sada pitam koliko je vremena prošlo otkad su oni podnijeli zahtjev za državljanstvom do trenutka dok ste ga vi njima uručili? To je jedno pitanje, pitam vas to zbog toga što u Hrvatskoj žive i rade mladi ljudi koji su tu došli, potomci su Hrvata, očevi, djedovi i bake su Hrvati, podnijeli su zahtjev prije 3.g. i još uvijek znači ništa od toga, svako malo ih se poziva u policijsku postaju i obavljaju razgovor. Pa da ja njih pošaljem kod vas možda ne bi bilo loše.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Možete mislim, ja imam, kod mene su vrata, ja nikoga nisam vratio ovaj tko mi se javio. Ja sam vjerojatno ovaj tu do… mislim ne bih htio govoriti, sad moram se paziti ovaj šta ću reći, ali ja mislim da sam dostupan i nikad nikome nisam ovaj reko, tko god je tražio razgovor sa mnom ga je dobio, susret, telefonski itd., međutim to nije u izravnoj, u izvornoj nadležnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova, međutim mi smo jedno tijelo provedbeno u smislu da možemo da kao transmisija prema MUP-u, znači Ministarstvo unutarnjih poslova rješava pitanje državljanstva, putovnice, dokumenata itd., al međutim vi možete na mene uputiti i ja mogu vidjeti kakvo je stanje sa tim predmetom. Znate, ako su oni pozivani, znate onda službenik traži dopunu ovog lista, onog lista i tako to je, to je, tu vam ja mogu pomoći, ali evo mogu pomoći i vidjeti o čemu se radi. Možda su to ovi iz Perua koji su u Splitu ili?
…/Upadica Dragić: Iz europskih zemalja./…
A dobro, okej, možete mi javit.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
S ovim smo došli do kraja rasprave.
Zahvaljujem se ministru Goranu, Gordanu Grliću Radmanu i zaključujem raspravu.
O ovoj točki ćemo glasati kada se za to steknu uvjeti.
Sutrašnji dan krećemo sa Prijedlogom Zakona o izmjenama zakona o pružanju usluga u turizmu s konačnim prijedlogom zakona u hitnom postupku, prvo i drugo čitanje i druga točka Konačni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala u drugom čitanju.
Hvala na pozornosti i konstruktivnim raspravama i laka vam noć.

SJEDNICA PREKINUTA U 00,05 SATI

2

  • Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom redovnom sastanku Europskoga vijeća, 26. lipnja 2025., Predlagatelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske
26.09.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom redovnom sastanku Europskog vijeća, 26. lipnja 2025., podnositelj izvješća je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela, dajem na glasovanje sljedeći zaključak: Prihvaća se Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom redovnom sastanku Europskog vijeća, 26. lipnja 2025. Molim glasujmo.
119 glasova, 76 za, 1 suzdržan i 42 protiv, dakle donesen je zaključak kako ga je predložilo saborsko matično radno tijelo.
PDF