Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

73; 74; 75; 76

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br. 174
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 175
  • Prijedlog strategije obrane Republike Hrvatske
  • Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. - 2036.
14.07.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11 SATI
Idemo dalje s radom.
Poštovane zastupnice i zastupnici dogovorili smo se da provedemo objedinjenu raspravu o slijedeće 4 točke:

- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. broj 174
- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama RH, prvo čitanje, P.Z. broj 175
- Prijedlog Strategije obrane RH
i
- Prijedlog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH 2025. - 2036.

Predlagatelj je Vlada na temelju Članka 85. Ustava, Članka 5. Zakona o obrani i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točkama 1. i 2. dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obranu i Odbor za ravnopravnost spolova.
Prije nego što dam riječ poštovanom ministru obrane Ivanu Anušiću imamo zahtjeve za stankom, prva je na redu kolegica Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a u trajanju od 10 minuta.
U petak nakon dugih najava ministar je s jednim malim kamiončićem došao i iskrcao pred saborske zastupnike odnosno pred sabor 4 dokumenta koji su tako dugo najavljivani i tako dugo čekani što jasno govori o tome što ministar o tim dokumentima misli, ali i što misli i o saboru i načinu na koji se rasprava treba voditi. Što brže, što jednostavnije i po mogućnosti onako zbrzati prije ljetne stanke, ali ona pitanja koja želim postaviti ministru i koja ću mu postaviti i bilo bi dobro da dobijem odgovore su slijedeća.
Čemu će ovaj vojni rok zapravo služiti? Ministar kaže da će dobrovoljni sustav ne donosi potrebne rezultate i da nemamo dovoljno profesionalnih vojnika pa ćemo ih pod prijetnjom kaznama natjerati na silu dobrovoljnog da postanu profesionalni vojnici i to dvomjesečnom obukom. Kako će točno dvomjesečna obuka povećati obrambenu spremnost Hrvatske?
Jedini efekt ove predstave kojom Anušić i Plenković nastoje građane uvjeriti da smo obrambeno spremni za izazove i da će mladi ljudi imati nepotrebni prekid u obrazovanju, karijeri pa makar i samo na dva mjeseca. I pitanje je i same provedbe te genijalne obrambene ideje imamo li mi dovoljno kadrova za obuku ročnika? Ali ono pitanje koje mi je izuzetno važno i koje će vjerojatno ministar dat odgovor je slijedeće. Koji pozdrav će ročnici koristiti na jutarnjoj prozivci? Ako mora biti u skladu s Thompsonovim vrijednostima naravno onda znamo koji će to pozdrav biti. Onaj koji i ministar ponosno uzvikuje.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Tražim stanku u ime kluba od 10 minuta kako bismo dali zastupnicima vremena da još jednom promisle o tome kako će se pozicionirati po ovom pitanju.
Naime, Hrvatska a pogotovo ova Vlada je potrošila sav kapital koji je imala prema mladima.
Nakon što su deset godina stotine tisuća ljudi a pogotovo mladih otišli iz Hrvatske, mi nemamo prostora da donosimo politike koje će dodatno pogoršavati položaj mladih.
Ovim prijedlogom odgađate karijeru, samostalnost, odlazak iz roditeljskog doma mladih osoba, pa i zasnivanje obitelji nekima i za godinu dana. Dajete im 2 mjeseca staža, a zaboravljate da u isto vrijeme nekom i uzimate godinu dana staža. U držati u kojoj su početne plaće nikakve, u kojoj mladima gotovo je nemoguće rentati s obzirom kolike su cijene, u držati koja više oporezuje siromašne nego što oporezuje bogate vi uvodite dodatnu prepreku i dodatnu nepravdu. Nemojte to raditi, jer će dodatni broj mladih otići iz ove zemlje. Nemate taj kapital. Država koja nema omladinu ne mora brinuti za svoju budućnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Tražim stanku u ime Kluba Mosta od 10 minuta.
Između ovih svih zakona o obrani, najbitnija je i naravno važna je Strategija, sve je važno, planiranje. Međutim, najbitniji je vojni rok i sramotno je onaj tko ga je zamrznuo ili ukinuo.
Imamo već generacije i generacije od 2008. mladiće koji su sada već ljudi oformirani da nemaju uopće nikakve vještine u obrani. Mi nemamo zborna mjesta u slučaju bilo kakve ugroze i sada mogu reći nikada nije kasno, ali se bojim da je kasno. Nama trebaju ljudi koji će obučavati tu vojsku, nama trebaju mjesta, ne politizacije, mjesta, vrijeme, gdje, i kad.
Ja bih samo ovdje se sjetio zašto ne smijemo politizirati vojni rok, nego svi moramo biti za vojni rok iz više razloga. Bez sigurnosti nema niti sigurnog gospodarstva, ni ekonomije i ako nemamo, dakle nismo zaštićeni onda to nema smisla. Danas živimo u takvom svijetu, ne danas nego kroz povijest.
Nego ministre, prije parlamentarnih izbora vaš izvor iz ministarstva, čak vi rekli ste da će biti vojska u Sinju. Imamo vojarnu, povijesni smo grad, strateški vrlo značajan i zbog granice i svega što imamo na tom području, pa možete li objasniti zbog čega je došla ta – ja sam obje ručke to i prihvatio kada je izašlo kao gradonačelnik prije parlamentarnih izbora u Sinju će biti vojska, a prije lokalnih izbora neće u Sinju biti vojska i sada da nije – možete li reći razloge? Jesu li to spinovi jer mislim da je ozbiljna situacija i mislim da sinjska vojarna ispunjava sve uvjete i strateški je vrlo bitna za …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Bulj.
Izvolite kolega Mlinarić.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Tražim stanku u ime Domovinskog pokreta.
Gospodine ministre od Kluba Domovinskog pokreta imate potpunu potporu za vraćanje vojnog roka i naše glasove imate.
Što se tiče ovih s lijeve strane koji se javljaju i govore da će mladim ljudima koji se jave i koji budu služili zapravo obvezni vojni rok u trajanju od 2 mjeseca da će im život maltene propasti, to su ti spinovi koje puštaju i puštat će i dalje jer ne žele da se vrati vojni rok.
Gospođo Taritaš vi ste se osvrnuli i na pozdrave koje će kobajage ti mladi ročnici koristiti. Koristit će pozdrave kakvi se koriste već 30 i 5 godina u Hrvatskoj vojsci, takve će pozdrave koristiti i nemojte se vi oko takvih stvari brinuti.
A ne daj Bože da bude rata, a vidimo što se događa i na europskom tlu agresiju Rusije na Ukrajinu, budite sigurni da ćete moliti Boga da imaju mladi ljudi sposobni koji će stati i braniti ovu državu. Isto je bilo i 90-tih godina. Nikom nije smetao ni jedan pozdrav, ni jedan pozdrav nije smetao pa i ovim ljevičarima koji se poslije Thompsonovog koncerta javljaju i pokušavaju jednu pjesmu pretvoriti u ne znam što, a ti isti nisu došli na bilo koje ratište s nekim drugim insigniama, tu mislim pogotovo na zločinačku zvijezdu petokraku pa da su jurišali na tenkove od četnika JNA i vikali - smrt fašizmu. Takvih nismo vidjeli ni na jednom bojištu, osim što su ti isti s tom zvijezdom petokrakom vozili tenkove i napadali državu.
Gospodine ministre imate potporu Domovinskog pokreta.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Tražim stanku od 10 minuta u ime Hrvatske demokratske zajednice. Želimo još jednom jasno napomenuti. Sve ovo što je, sve ove zakone koje Ministarstvo obrane i hrvatska Vlada nam danas daju na plenarnu sjednicu, sve ove godine u naoružanju, u hrvatskom vojniku, časniku, sve ovo što radite pokazuje se da je Hrvatska vojska priznata, legitiman i jasan partner u NATO-u i vojna obuka je samo jedan segment gdje mladi ljudi danas iz dragovoljnoga dijela koji je bio dolazi se da oni imaju svoju obuku, kvalitetu, sve ono što ide u oružanim snagama i pokazuje se da ne smijemo dozvoliti da Hrvatsku vojsku stavljamo na plenarnoj sjednici u ideološke stvari. To je pobjednička vojska koja je nasljednica pobjedničke Hrvatske vojske koja je oslobodila Hrvatsku, koja je dala sigurnost i sve ovo što radite ministre uistinu pokazuje jednu snagu.
Želim vam podršku dati. Uspjeh koji Hrvatska vojska i danas ima i pokazuje kvalitetu u svim misijama gdje hrvatski vojnici i časnici odlaze i ne smijemo dragi kolege dozvoliti da danas od vas kao što smo slušali da radimo vrtiće, škole, Hrvatska vojska je sigurnost, to je ono što je bitno u svim okolnostima u kojima se danas svijet nalazi.
Nemojte kolega Živkoviću miješati omladinu i hrvatske mlade ljude koji su se jasno izjasnili preko 67% da žele vojnu obuku i da je to ono što je smisao, snaga hrvatske države. Dajte jednom prihvatite hrvatsku državu. Nemojte raditi politikanstvo s jedne ili s druge strane.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice i kolege, danas je 14. srpanj 2025. godine, ako je nekome ostao kalendar kući, a u srpnju kao što vam je poznato dolaze turisti na našu obalu i ja vas pozivam da u vašim raspravama malo smanjite doživljaj mogućih nemira, ratova itd. Dakle, Republika Hrvatska ima svoje oružane snage. One moraju imati određenu veličinu, i određenu brojnost i određenu snagu i uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja doživljavamo kao instrument kako bi se primjereni broj mladih ljudi odlučio da svoju profesionalnu karijeru nastavi u oružanim snagama, jer ovo što smo imali do sada nije dalo rezultat nakon 18 godina.
Također, potrebno je da određeni broj mladih ljudi, prvenstveno muškaraca čini i pričuvu kako bi oružane snage mogle ispuniti svoju ustavnu zadaću i to je glavni razlog zbog čega o ovim zakonima danas raspravljamo, a to je ujedno i glavni razlog zbog čega će SDP-e podržati Prijedloge zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama.
U tim zakonima postoje stvari koje treba doraditi do drugog čitanja kako bi se izbjegle eventualne ustavne, ustavni sporovi posebno koji se tiču diskriminacije i jednakosti svih pred Ustavom i zakonom.
Što se tiče ove dvije strategije, one bi trebale imati jedno kultno mjesto u našem parlamentarnom životu, jer je to nakon dugo vremena prvi dokument koji su uspjeli usuglasiti Vlada Republike Hrvatske i Predsjednik Republike Hrvatske i njih ćemo podržati. Tako da je moj apel, razmišljati o ljudima koji će se doći tu u Hrvatsku odmoriti da se radi o jednoj sigurnoj i mirnoj zemlji i da će takva ostati.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Ima li još zainteresiranih?
Jesmo li suglasni da nastavimo odmah? Ne.
Kolega Živković vi inzistirate na fizičkoj stanci, a onda ćemo dati stanku do 25. U 11.25, pa onda nastavljamo.

STANKA U 11,15 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,25 SATI
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s raspravom.
Pa pozivam potpredsjednika Vlade i ministra obrane poštovanog Ivana Anušića da predstavi prijedloge dvaju zakona te Prijedlog Strategije obrane i Prijedlog Dugoročnog plana razvija Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. – 2036.
Ministre izvolite.
Kolega Bakić, povreda Poslovnika izvolite.
Čekajte samo malo. Kolegice spustite, imamo povredu Poslovnika, samo malo.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem.
Povrijeđen je članak 174.
Naime niti jedan od dva zakonska prijedloga o kojima danas raspravljamo ne sadrži ocjenu sredstava potrebnih za provedbu tih predloženih zakona i neobično je da ni Vlada kao predlagatelj, a niti vi, dakle da ste zanemarili tu činjenicu. Pogotovo tim više, zato što je financijska strana ovih zakona kao i u ogromnoj cjelini tema od posebnog značenja i najšireg interesa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Bakić.
Očekujem da će u izlaganju potpredsjednika Vlade i ministra obrane biti pojašnjeno ovo što ste postavili pitanje.
Pa pozivam sada ministra obrane Ivana Anušića da predstavi.
Što je kolega Bakić?

Bakić, Damir (Možemo!)
A oprostite, htio sam reći da ćemo u skladu s člankom Poslovnika 76. tražiti očitovanje od odgovarajućeg Odbora o ovom pitanju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
U redu.
Može.
Makar, ovako dakle, ja nisam vama davao opomenu. Vi ste tražili povredu Poslovnika a vi ste nezadovoljni. Onda, ja nisam niti rekao da ste vi prekršili Poslovnik. Ali ok, zatražite mišljenje i sve je u redu.
Možete tražiti mišljenje nadležnog odbora. Da možete. Samo ova institucija je više bila da sam ja prekršio Poslovnik, a da sam vama recimo dao opomenu, ali možete i ovo rješavati na navedeni način.
Izvolite ministre obrane.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani gospodine predsjedniče, uvaženi zastupnici i zastupnice Hrvatskoga sabora pred nama se danas nalaze dva temeljna dokumenta iz područja obrane i dva obrambena zakona koji će usmjeriti razvoj naše obrambene politike, razvoj obrambenih sposobnosti i obrambenog resora, odrediti prava i dužnosti državljana u obrani u nadolazećem razdoblju. Slijedit ćemo porast raznih vrsta ugroza kao što su hibridna djelovanja, kibernetički napadi i druge ugroze. Potrebno je imati na umu prirodne i druge nesreće i katastrofe te klimatske promjene zbog kojih je potrebno brzo, učinkovito, organizirano djelovanje šire zajednice u pomoći ugroženim dijelovima teritorija i stanovništva.
Vlastite sposobnosti za obranu nacionalna su odgovornost pri čemu je vojna osposobljenost profesionalnih vojnika i pričuvnih snaga jedno od najvažnijih aspekata spremnosti. Spremnost i osposobljenost djelatnog sastava Hrvatske vojske nije upitna. Sve to smo analizirali u pripremi navedenih temeljnih dokumenata iz područja obrane i predlažemo uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja te uređenje njegovog normativnog okvira ovim zakonom.
Broj registriranih novaka kretao se godišnje od 12 tisuća 9 stotina 1992. godine, do 29 tisuća 971 ročnika 2002. godine, a broj upućenih na redovno služenje vojnog roka kretao se od 25 tisuća 134 ročnika 1999. godine, do 2 tisuće 69 ročnika 2007. godine.
Broj muških osoba upisanih u vojnu evidenciju u 2024. godini je 18 tisuća 875. Od 2008. godine od kada je ukinuta obaveza služenja vojnoga roka 17 generacija vojnih obveznika muškaraca nije prošlo nikakav oblik vojnog osposobljavanja što je oko 3 stotine tisuća vojnih obveznika.
Služenje vojnog roka provodilo se od 1. siječnja 2008. godine budući da postojeći sustav dragovoljnog vojnog osposobljavanja koji se provodi od 2008. godine ne daje zadovoljavajuće rezultate za popunu djelatnog i pričuvnog sastava predlaže se uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja.
Vojna obaveza prema Ustavu Republike Hrvatske dužnost je svih za to osposobljenih državljana i nastaje u godini u kojoj državljanin navršava 18 godina života. Žene vojne obveznice ne podliježu novačkoj obavezi i obavezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu pohađati dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje koje je jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu te mogu služiti u pričuvnom sastavu na način kako je propisano zakonom.
S obzirom na dugogodišnji prekid obveznog služenja vojnoga roka bilo je potrebno odrediti početnu nultu generaciju ročnika. Na temeljno vojno osposobljavanje upućuje se novaka u kalendarskoj godini u kojoj završava 19 godina života. Iznimno, mogu se uputiti i novaci stariji od 19 godina života, a najkasnije do navršene 30 godine života na način određen zakonom.
Temeljno vojno osposobljavanje traje 2 mjeseca i provodit će se za sada na 3 lokacije: Knin, Slunj i Požega. 5 naraštaja godišnje do 800 ročnika odnosno 4 tisuće ročnika godišnje.
Predloženim zakonom prepoznali smo sve kategorije vojnih obveznika i propisali pravo na njihovu odgodu i oslobađanje od temeljnog vojnog osposobljavanja, kao i mogućnost u određenim situacijama prekida temeljnog vojnog osposobljavanja.
Za one vojne obveznike koji prođu temeljno vojno osposobljavanje i razvrstanih pričuvnika predlaže se prednost uz jednake uvjete kod zapošljavanja na određeno i na neodređeno vrijeme na temelju javnog natječaja i u to tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te upravnim tijelima jedinica lokalne i područne regionalne samouprave s obzirom na to da postoji objektivno opravdan legitimni cilj, jer muškarci i žene koji prođu temeljno vojno osposobljavanje postaju dio pričuvnog sastava i ako se ukaže potreba oni će sudjelovati u obrani države.
U skladu sa Zakonom o obrani, obrana je državna funkcija kojom se osigurava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske te područje djelovanja koje obuhvaća pripremu, uporabu i korištenje snaga i sredstava u ratnom stanju, stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i miru. Obrana zemlje u slučaju ugroze je ključan i cilj beneficija je da se osobe potaknu na temeljno vojno osposobljavanje.
Vojna obaveza je ustavna kategorija, a iznimke njezine aktivacije, razlozi njene odgode i prekida razumno i proporcionalno su predviđene i propisane ispunjene legitimnim ciljem razmjerno i racionalno. U javnom prostoru mogli smo čuti spominjanje diskriminacije kada se govorilo o ovoj temi. Kao predlagatelj ovog Zakona ističem da smo analizirali i u zakonu predložili rješenje koje je u skladu s Ustavom.
Uz to, samim Zakonom o suzbijanju diskriminacije propisano je da je diskriminacija u svim pojavnim oblicima zabranjena, dok je iznimka propisana tim Zakonom da se ne smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljni položaj u slučajevima kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja javne sigurnosti. Dakle, nije nužno svako dovođenje u nejednak položaj diskriminacija. Prednost uz jednake uvjete kod zapošljavanja propisana je u drugim posebnim zakonima i bitno je istaknuti da te osobe uz jednake uvjete ostvaruju takvo pravo.
Osobe koje zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti u obavljanju poslova u civilnoj zaštiti u jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave.
Civilna službe u civilnoj zaštiti traje 3 mjeseca, a u jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave 4 mjeseca, jer ti polaznici provode 8 sati civilne službe a ne 24 sata u službi kao polaznici civilne zaštite. Ovim Zakonom propisana su prava i obaveze te poslovi civilnih ročnika koji će se detaljno razraditi uredbama Vlade koje se predlažu na temelju ovoga Zakona.
Predloženi zakon i kod civilne službe propisuje u kojim situacijama novak može biti oslobođen od civilne službe, kada je može odgoditi kao i prekid u obavljanju civilne službe.
Nastavno na Novelu Zakona o obrani, ovom Novelom Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske predlaže se uređenje statusnih prava i obaveza ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju.
Kao predlagatelj zakona važećim tekstom zakona sagledali smo prava i obveze koje se odnose na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju i to propisali ovim Zakonom. Ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju ima pravo na plaću u visini od 90% vrijednosti koeficijenta osobnog čina vojnik mornar i osnovice na izračun plaće za vojnika mornara odnosno taj iznos je oko tisuću i 100 eura neto mjesečno.
Zaposleni ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju kojem prava iz radnog odnosa miruju u skladu sa Zakonom o radu ostvaruje pravo na naknadu u visini te plaće od oko tisuću 100 eura neto mjesečno.
Ovim Zakonom uvodi se novina da osoba može biti primljena kao vojnik odnosno mornar u djelatnu vojnu službu ako ima i osnovnoškolsko obrazovanje uz uvjet da do isteka prvog ugovora u vojničkoj službi uz potporu Ministarstva obrane završi srednjoškolsko obrazovanje.
Vojnik je središte obrambenog sustava. Vlada i Ministarstvo obrane kontinuirano donose mjere za daljnje unapređenje standarda života i rada djelatnih vojnih osoba te se ovim Zakonom predlaže potpora djelatnoj vojnoj osobi koja nema riješeno stambeno pitanje a kao razradu ove problematike predloženim zakonom se propisuje donošenje pravilnika kao provedbenog propisa. Uz to Vlada je u ožujku ove godine donijela Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine u kojem je regulirano stambeno zbrinjavanje djelatnih vojnih osoba, a koje sada razrađujemo mjerodavnim zakonom.
Bitno je naglasiti da će ova mjera koja se odnosi na stambeno zbrinjavanje odnositi na djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života u gradovima na čijem području je teritorijalni razmještaj Hrvatske vojske kao što su Knin, Benkovac, Gospić, Petrinja, Našice, Beli Manastir itd. Već smo isticali da je transformacija Hrvatskog vojnog učilišta u Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ od posebnog državnog interesa. Hrvatski sabor je donošenjem Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti 2021. godine stvorio ključni uvjet za daljnji razvoj sposobnosti Hrvatske vojske i vojnog umijeća kao znanosti. Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ u skladu s navedenim zakonom preuzeo je posebne vojne studijske programe. U svrhu njegovog daljnjeg razvoja u interesu Ministarstva obrane i Hrvatske vojske ovim se Zakonom uređuje da pripadnici Oružanih snaga izabrani u znanstveno nastavna radna mjesta koji izvode nastavu za potrebe Oružanih snaga mogu zasnovati radni odnos s ovim Sveučilištem tako da u Oružanim snagama odnosno Sveučilištu obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom i da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno.
Radi poboljšanja i daljnjeg unapređenja profesionalnog razvoja dočasnika i časnika predlaže se i određene promjene koje se odnosi na njihovo pohađanje vojne izobrazbe.
Već smo rekli da je vojnik središte obrambenog sustava. Ako je jedna od mjera nakon provedenih analiza u području ljudskih resursa, je da ovim Zakonom predlažemo propisati djelatnim vojnim osobama nove uvjete za prestanak službe s kojima ostvaruju pravo na mirovinu. Podiže im se dobna granica za 2 godine života za ostanak u djelatnoj vojnoj službi u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje i uvjeti su dakle godine života. Propisuje se i da djelatna vojna osoba zbog potreba službe ministar obrane može zadržati u službi najduže do 2 godine iako su ispunjeni uvjeti dobne granice određene ovim Zakonom.
U skladu sa Zakonom obrani, Strategije obrane Republike Hrvatske temeljni dokument na području obrane koji se dugoročno uređuje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove te se projektiraju osnove njihovog budućeg razvoja.
Predloženi dokument oblikovan je u 5 poglavlja. Strateški kontekst, strateški obrambeni koncept, obrambena politika, razvoj obrambenih resursa i financijski resursi. Poglavlje Strateški kontekst opisuje iznimno dinamično okruženje ponajviše zbog ruske agresije na Ukrajinu uz mogućnost daljnjeg prelijevanja nestabilnosti. Opisane su okolnosti u kojima dolazi do utrke u naoružanju, uvođenje novih tehnologija hibridnih i kibernetičkih prijetnji, a dodatnu nestabilnost unosi i svojevrsna neizvjesnost odnosno tekst na koje su stavljeni transatlanski odnosi u situaciji kada Sjedinjene Američke Države svoj fokus premještaju na Indo-Pacific.
Istodobno za Hrvatsku je ključna stabilnost našeg neposrednog susjedstva kao što ovom Strategijom je jasno artikulirana. Naša vizija je osigurati snažnu vojsku koja će pridonositi stabilnosti samostalno i u okviru NATO-a i Europske unije.
Poglavlje Strateški obrambeni koncept razrađuje 9 strateških obrambenih ciljeva iz strategijske opcije odgovora na prijetnje. Za postavljanje strateškog koncepta obrane Republike Hrvatske od oružane agresije identificirane su kao relevantna i analizirana dva temeljna scenarija, obrana hrvatskog teritorija i sudjelovanje u obrani savezničkog teritorija.
Poglavlje Obrambenih politika dublje se bavi zadaćom razvoja, održavanje snažne i aktivne obrane individualno i u okviru međunarodnih organizacija kojih smo članica, primarno NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda.
Poglavlje Razvoja obrambenih resursa stavlja naglasak na to da obrambeni resursi čine cjelokupni ljudski i materijalno-tehnički i financijski potencijali države i društva koji su u mirnodopskoj situaciji odnosno u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i da u ratnom stanju mogu angažirati u funkciji obrane.
U razmatranjima razvoja Oružanih snaga kao obrambenog resora u cjelini čovjek je u središte promišljanja kao nositelj razvoja potencijala koja čini razliku što Strategija jasno i prepoznaje. Nastojat će se davati prioritet promicanju vojnog poziva i vrijednostima Domovinskog rata, povećanju standarda života, rada i obuke pripadnika Oružanih snaga te definiranju novih i na prilagodbi postojećih modela koji podupiru te ciljeve.
U poglavlju Financijski resursi naglasak je na deklaratornoj obavezi prema NATO-u, Europskoj uniji u pogledu budućih izdvajanja za obranu u skladu s Deklaracijom NATO summita u Haagu o izdvajanjima od 5% BDP-a do 2030. godine odnosno 3,5% za obrambene sposobnosti i 1,5% za ulaganja vezana za obranu. Prepoznate su mogućnosti financijskih instrumenata Europske unije kojima Hrvatska ima pristup uključujući one najnovije najavljene Bijelom knjigom o europskoj obrani, spremnost 2030. godina iz ožujka ove godine.
Naša vizija je osigurati snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a, Europske unije, ali i samostalno. Republika Hrvatska je u 2025. godini dostigla zahtjev NATO-a za obranu i izdvajanju u visini od 2% BDP-a, dok je cilj od 20% obrambenih izdvajanja usmjerenih za opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske ostvaren je još 2021. godine, a danas iznosi 29%.
Povećana razina savezničke ambicije u kontekstu značajno izmijenjene geopolitičke situacije utjecala je na revidiranje navedenog NATO-vog zahtjeva na Summitu u Haagu u lipnju ove godine s ciljem još značajnijih ulaganja u obranu ali u području povezane s obranom. U tom svjetlu Vlada je postavila cilj da do 2027. godine obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,5% BDP-a, a do 2030. godine 3% BDP-a.
Osobitu pozornost Vlada će usmjeriti na nove fiskalne mogućnosti koje uključuju mogućnost dodatnog povećanja rashoda od 1,5% BDP-a u odnosu na rashode definirane fiskalnim pravilima Europske unije sukladno aktivaciji nacionalne klauzule o odstupanju 2005., 2028. godina vodeći računa o fiskalnoj održivosti u srednjoročnom razdoblju.
Ova Strategija relevantna je za aktualni geostrateški kontekst, koherentna je s dokumentima NATO-a i Europske unije, prepoznaje važnost novih domena poput kibernetike i svemira te novih tehnologija koje mijenjaju narav ratovanja te prepoznaje važnost daljnjeg razvoja integriranog djelovanja nositelja obrambenih funkcija.
Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske je temeljni dokument na području obrane kojim se utvrđuje dugoročna projekcija razvoja i potrebnih vojnih sposobnosti i definiraju resursi za njihovu realizaciju. Dugoročni plan razvoja obuhvaća razdoblje od 2025. do 2036. godine. Svojim dugoročnim projekcijama stavlja naglasak na ključne nacionalne sposobnosti odvraćanja i obrane kojima ujedno i ispunjavaju obveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u i Europskoj uniji te ravnomjerni razvoj Oružanih snaga uvođenjem novih tehnologija.
Vizija razvoja upravljanja ljudskih potencijalima predviđa nastavak izgradnje modernog i učinkovitost upravljanja karijerama osoblje koje je osigurati uravnoteženi kvalitetni rast, podizanjem profesionalne kulture Oružanih snaga kroz zajedništvo, prilagodljivo radno okruženje prožeto vrijednostima proizašlim iz Domovinskog rata. Nastavit će se poticati radno i životno okruženje koje jača osjećaj pripadnosti te omogućuje profesionalni razvoj svakog pojedinca. Politika rasporeda i stanovanja djelatnih vojnih osoba usmjerit će se na daljnje povećanje kvalitete života i uskladiti s obiteljskim potrebama i planiranim razvojem Oružanih snaga. Cilj je imati osposobljene, motivirane pripadnike Oružanih snaga koji će biti u stanju odgovoriti izazovima vojne vježbe i sposobnosti djelovanja u složenim okolnostima sigurnosnih rizika i prijetnji, te izvršavati vojne i ne vojne zadaće primjenom suvremene tehnologije. U cilju realizacije ove vizije, te odgovora na suvremene izazove uvodi se i temeljno vojno osposobljavanje. Dugoročne planske projekcije stavljaju naglasak na ključne nacionalne sposobnosti odvraćanje i obranu kojima se ujedno ispunjavaju obaveze koje proizlaze iz članstva NATO i EU, te ravnomjerni razvoj svih grana oružanih snaga. Projekti opremanja i modernizacije HV-a bit će usmjereni na realizaciju obrambenih sposobnosti od kojih su ključne jedna teška i jedna srednja brigada i njihova borbena i logistička potpora, protuzračna obrana, dalekometno topničko raketna potpora, helikopterska eskadrila sa širokim spektrom sposobnosti, 24/7 zaštita nacionalnog zračnog prostora, napredne pomorske borbene sposobnosti, kao i sposobnost protuminskog djelovanja, te logističke sposobnosti za pružanje potpore zemalja domaćina, osiguranje prihvata, smještaj i transporta nacionalnih snaga, kao i snaga NATO-a.
Većina projekata već je u provedbi ili u fazi pripreme, kao uvođenje u punu operativnu uporabu višenamjenskog borbenog aviona Rafal, nabava dodatnih višenamjenskih helikoptera Black Hawk, borbena vozila pješaštva Bradley, tenkovi Leopard 2A8, haubice caesar, bespilotne letjelice Bayraktar, višecjevni raketni sustavi Himars, nabava višenamjenskog broda Korvete, kao i sustav protuzračne obrane srednjega dometa.
Izgradnja infrastrukture bit će usmjerena na poboljšanje uvjeta standarda života i rada naših pripadnika, kao i osiguranje infrastrukture potrebne za učinkovitu uporabu ključnih oružanih sustava, radit će se na daljnjem razvoju vojnih poligona kao njihove obučne i logističke infrastrukture. Na listi prioriteta su i projekti prilagodbe zrakoplovnih baza radi osiguranja mobilnosti, otpornosti i disperzije nacionalnih snaga, snaga NATO-a i EU, kao i projekti razvoja infrastrukture za potporu zaštite interesa prava RH na moru. Nastavit će se ulagati i u obnovu vojarni vraćenih na upravljanje Ministarstvu obrane, uključujući i vojarnu u Belom Manastiru, Vukovaru, Puli, Sinju i Pločama. Oružane snage nastavit će razvijati i jačati sposobnost za potporu civilnim strukturama s naglaskom na zadaću komplementarnim vojnim sposobnostima. Ovaj plan usmjeren je na razvoj sposobnosti koje pridonose ispunjavanju ustavnih zadaća oružanih snaga, obaveze u okviru NATO postao odvraćanje i obrane procesom obrambenih planiranja, ispunjavanjem obaveze u okviru EU jačanjem civilno-vojne suradnje radi jačanja otpornosti države i društva. Nastavit će se povećavati obrambeni proračun usmjeren na dostizanje NATO smjernica sa samita u Haagu od 5%, od čega 3,5% za obrambene sposobnosti i 1,5% za ulaganje povezan s obranom.
RH će kontinuirano preispitivati mogućnosti korištenja financijskih sredstava predviđenim postojećim mehanizmima i instrumentima EU, kao i onima najavljenim Bijelom knjigom u europskoj obrani. Veliki potencijal za financiranje iz sredstava EU imaju ulaganja vezana za ukupno jačanje otpornosti, sigurnosti, vojne pokretljivosti, koji osim obrambenih imaju i civilnu svrhu.
Kao provedbeni projekt ovom planu Vlada će u roku od 90 dana od njegovog usvajanja donijeti odluku kojom će obuhvatiti projekte razvoja ključnih sposobnosti oružanih snaga i financijske projekcije provedbe, te će se izvještavati HS o njegovoj provedbi u okviru Godišnjeg izvješća o obrani.
Poštovani g. predsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici, predlažem da date potporu Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama RH u raspravi u prvom čitanju i date potporu i prihvatite Prijedlog strategije obrane RH i Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036.g.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću.
Imamo 49 replika, dakle to je puta dva, 98, jel je? Je, 98 minuta, znači 100 minuta praktički bez povreda Poslovnika, tako da vas molim da se držite ipak našeg Poslovnika i još jednom naglašavam klubovi će moći govoriti 30 minuta s obzirom da su 4 objedinjene točke.
Evo krećemo sad s replikama, prvi na redu kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče.
Uvaženi ministre obrane i potpredsjedniče hrvatske Vlade. Ja podržavam ova dva prijedloga zakona, kao i nacionalni plan, kao i strategiju jer mislim da danas trebamo govoriti o mladima, kako smo govorili maloprije sigurno nije bilo dobro, nadamo se da ćemo im razjasniti sve situacije koje predviđaju ova dva zakona jer oni zasigurno daju mladima jednu sigurnu i profesionalnu vojnu karijeru. Govore o tome da i obrazovanje i služba mogu ići zajedno, da mladi su temelj buduće obrane RH i da ih zakon itekako štiti i podržava. Nudi zakon i jasne uvjete, prava i mogućnosti napredovanja, kao i to što možemo zaključit da država konačno i konkretno ulaže u mlade vojnike.
Moje osnovno pitanje je, s obzirom da nakon 18-te godine mnogi upisuju visoka učilišta, kakav je status da im razjasnimo što ih čeka ako se to desi i što ih čeka ukoliko ne upišu visoko učilište ili neki drugi fakultet? Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Borić, da, oni koji se odluče na daljnje studije njima se prolongira odlazak ovaj na temeljno vojno osposobljavanje ili na civilni vojni rok tj. na civilno služenje vojnog osposobljavanja koje u biti nije vojno nego je civilno, ali možemo kao što smo najavili i civilni, civilna zaštita od 3 mjeseca i 4 mjeseca u potpunosti ovaj koja će ići prema JLRS. Da, njima će se odgoditi dok ne završe studije, do 30.g. temeljno vojno osposobljavanje se može i mora odraditi, to vrijeme će imati ispred sebe i skroz dok bude trajalo obrazovanje i školovanje oni neće biti pozivani na temeljno vojno osposobljavanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lugarić izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani ministre, obzirom da su ovi prijedlozi koje smo dobili izrazito šture, šturo, pa gotovo loše obrazloženi, a mnoge stvari nisu obrazložene ni na koji način.
Moje pitanje je zapravo imate li jasan plan odnosno kako ćete osigurati da ovo zapravo ne bude samo još jedna improvizacija?
Jedan primjer, anketa koju ste sami proveli kaže da 67% onih koji bi trebali biti vaši mušterije, ti vojni obveznici, da 67% njih želi temeljnu vojnu obuku. Obzirom na generaciju to je njih oko 12 tisuća smanjimo ih na pola, na 6 jer pola će ići na civilno, pola će imati zdravstvene poteškoće, pola će ići na fakultet a kapacitet ste predvidjeli oko 4000 godišnje. Moje je pitanje kako ćete u 4000 kapacitete staviti njih najmanje 6000 ili još nešto više odnosno želim reći sljedeće. Ako već uvodimo obuku ona mora biti provedena kako treba, to znači i operativno i infrastrukturno a i društveno spremna na neki način. Ukratko mislim da treba nam malo odgovorniji, malo obuhvatniji pristup nego što ste ga predvidjeli.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Hvala.
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Lugarić nisu to mušterije, to su ljudi koji će služiti hrvatskoj Domovini, hrvatskom narodu u hrvatskoj uniformi i biti stavljeni na raspolaganje. Bilo koju vrstu ugroze hrvatskom narodu i hrvatskoj državi. A kad govorimo o broju da li ćemo mi to moći primiti u naše vojarne, mi smo pripremili početni dio 4000. Nakon ankete koju imamo mi imamo kao što je ovdje navedeno i kao što sam spominjao u namjeri proširiti kapacitete koji se vrlo lako mogu proširiti i koliko god bude bilo zainteresiranih za temeljno vojno osposobljavanje mi ćemo biti spremni ih prihvatiti.
Ovo je prva generacija koja kreće od 1.1., najvjerojatnije od 1.1. ako sve ovo bude u okvirima plana kako smo si i zamislili da izglasamo zakon, da ga usvojimo i da možemo ga početi primjenjivati. I ne moraju svi oni u prvoj godini napunjenih 19 godina, u prvim mjesecima napunjeni sa 19 godina ići na temeljno vojno osposobljavanje. Do 30-te godine se može odraditi temeljno vojno …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… osposobljavanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre nema nacionalne obrambene sigurnosti bez prehrambene sigurnosti. Kad smo vi i ja razgovarali o tome koliko je važno vojnike u vojarni opskrbiti domaćom lokalnom hranom. Rekli ste mi da kucam na otvorena vrata i vjerujem da će provedbenim dokumentima strategije obrane, upravo tako i domaći proizvodi i naći put do naših vojarni.
Ono što mene zanima kako je zapravo poljoprivredi i Strategijom poljoprivrede utvrđeno da je poljoprivreda strateška gospodarska grana i da sustavno tome treba biti i dio svih razvojnih strategija. Znamo da različiti resori brinu o tome da postignemo samodostatnost u proizvodnji hrane, da stvaramo dodanu vrijednost, prerađujemo sirovinu, a ne da ju izvozimo, da stvaramo robne zalihe za ne daj bože neke situacije koje će biti krizne, ali da to nekako sve trebamo objediniti.
Da li postoje mjesta u Strategiji obrane i za ove mjere i za prehrambenu sigurnost?

Anušić, Ivan (HDZ)
Da. To je u Strategiji nacionalne sigurnosti i naravno prehrambeni sektor je stavljen. Bez prehrane apsolutno ne možemo razgovarati o sigurnosti, neovisnosti, generalno cijele zajednice, društva, pa i države. Kroz provedbene akte kao što ste rekli mi definiramo naravno i procese koji se tiču prehrane, nabavke, lanaca opskrbe i svega onoga što trebamo imati u slučaju bilo koje vrste ugroze ili krize. I sada u Hrvatskoj vojsci i hrvatski vojnik, iako suprotno onome što je pisano u medijima, ogromnu, ogromnu broj i postotak koriste upravo prehranu iz naših tvornica, sa naših polja, od naših proizvođača.
Kolegice Novak, izvolite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre kako planirate osigurati da povećanje budžeta za obranu ne utječe negativno na druge važne javne usluge poput obrazovanja ili zdravstva. Već sada nema dovoljno sredstava za sve transfere koje je Vlada obećala poput inkluzivnog dodatka.
Dakle, već sada proračun se isto tako ne puni onako kao što smo se svi nadali. Vi obećajete 5% BDP-a što je 13,14% pproračuna. Dakle, govorimo o iznosu većem nego što izdvajamo za mirovine, a znamo kakve su mirovine i kako se od njih živi. Jasno je da kad se nekome daje, drugome se treba uzeti. Dakle kome će se uzeti? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, uvažena zastupnice Novak.
Svakako povećanje budžeta za obranu nije nešto što je jednostavno napraviti. Kao što vidite ovo je u rasponu od nekakvih desetak godina ćemo lagano i postepeno podizati ta izdvajanja za obranu. Izdvajanja za obranu smo do sad promatrali isključivo kao trošak, izdvajanja za obranu više ne moraju biti trošak. Oni moraju postati i dio gospodarske grane koji u ovom trenutku i razvijamo i povećanje i BDP-a kroz tu gospodarsku granu i povećanje broja zaposlenih i sve ono što na kraju krajeva će doprinositi zajedničkom proračunu. A ono što još želim naglasiti to je da hrvatska Vlada, hrvatska država i hrvatski proračun odlično funkcioniraju, odlično se pune, nemamo problema sa punjenjem proračuna, nemamo problema sa financijama i neće se osjetiti zasigurno nikome na štetu, a da bi u tom recimo nešto imale korist obrana.
Na kraju krajeva i smatram i da se to dogodi da to ne bi trebao biti veliki problem, jer mislim da je obrana ipak temelj svega ovog o čemu sad ovdje pričamo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi ministre.
Evo pitanje na tragu pitanja kolegice Novak. Iako smo u proteklih mjesec i pol dana ovdje u Hrvatskom saboru izglasali Zakon o mirovinskom osiguranju i proširenju prava iz zdravstvenog osiguranja koji dodatno podižu prava i standard građana za skoro 2 milijarde eura podsjetit ću vas da je proračun Ministarstva obrane milijardu i pol eura i unatoč tome u javnom prostoru pojavila se i bojazan da će izdvajanje za obranu ugroziti standard naših građana kao što je i bojazan da će ovo izdvajanje ugroziti proračun kao što je i na početku ovog izlaganja isto istaknuo kolega Bakić.
Poštovani ministre, s obzirom na ove dvojbe možete li nam reći koliko će uvođenje obaveznog vojnog osposobljavanja koštati na godišnjoj razini i da li su sredstva predviđena i osigurana za to u proračunu. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Odgovor ministre.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani zastupniče Klasić da, osigurana su naravno sredstva. Dvadesetak milijona eura će koštati provođenje temeljnog vojnog osposobljavanja za naraštaj kroz cijelu godinu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Recite molim vas ukoliko neki novak uloži prigovor savjesti koliko detaljno mora taj svoj prigovor obrazložiti da bi mogao biti upućen na obavljanje u civilnu službu.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Lukačić, prva stvar mora biti taj njegov prigovor i njegov zahtjev uvjerljiv. Neće biti problem to ovaj dokazati uvjerljivost ili na kraju krajeva njegovu namjeru da ili nečiju namjeru da ide prema civilnom služenju vojnoga roka. Tu nema nikakvih dilema, ko se za to odluči i bude valjane ovaj valjane razloge za to stavio na stol, mi ćemo to uvažiti, al evo recimo samo jedan primjer koji bi želio naglasiti. Puno njih je dosada se pozivalo i prije jel na priziv savjesti, nakon toga su dobivali dozvole za nošenje naoružanja jer su bili lovci. E to se više neće moć dogoditi, tako da ovaj te neke stvari koje dosad nisu stavljene u obzir kod prigovora savjesti ovaj puta će se ipak gledati i promatrati na sasvim drugačiji način, tako da neće se moć tek tako samo ako se netko želi pozivati na priziv savjesti tako i …/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani ministre, evo slično pitanje.
U ovom prijedlogu zakona zabrinjava odnos prema pravu na prigovor savjesti i zapošljavanje u javnom sektoru. S jedne strane civilna služba nudi se kao alternativa vojnoj obuci, no traje duže do 4 mjeseca dok temeljno vojno osposobljavanje traje samo 2. Osim toga osobe koje traže civilnu službu moraju svoje razloge učiniti uvjerljivima. Kome, po kojem standardu i tko mjeri nečiju savjest? S druge strane propisano je da se prednost pri zapošljavanju u državnim i lokalnim tijelima daje osobama koje su završile vojnu obuku, ne i onima koje su obavile civilnu službu. Ne smatrate li da se time jasno poručuje da nečija savjest, da nečija savjest ga može koštati posla i je li civilna služba onda alternativa ili penalizacija?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Baksa, kao što sam reko, odluku i zeleno svjetlo da li netko ide prema civilnom služenju vojnog roka donosi povjerenstvo koje se nalazi u MUP-u. Nakon toga oni će odlučivat da li se ide prema civilnom služenju vojnog roka ili se ide prema civilnoj zaštiti ili se ide prema 4 mjeseca tj. prema lokalnim samoupravama, regionalnim samoupravama i drugim institucijama. To je ustavna kategorija i od tog nećemo praviti nikakav problem, niti sada, niti ubuduće iako na neki način se bojazan ovaj već artikulirala javnosti da neće se moći odlučiti za civilno služenje vojnog roka. Svako ko bude bio spreman na civilno služenje vojnog roka imat će priliku ga i služiti.
Kad govorimo o pravu prvenstva samo ću vam jednu stvar reći, onaj ko bude imao po svim istim uvjetima na natječaju iste bodove i istu, isto bodovanje na natječaju, a služio je temeljno vojno osposobljavanje, e ta osoba će imati tu prednost pri zapošljavanju, znači samo u slučaju da su svi apsolutno isti u svojim ovaj karakteristikama pri javnom natječaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, evo već godinu dana raspravljamo o temeljnom vojnom osposobljavanju i manje-više ste sve jasno i sve ovo vrijeme i u svom izlaganju ste jasno rekli zakon je kvalitetan, mladi ljudi napokon imaju priliku dobiti jedan novi sadržaj u svom životu i jednostavno možemo se samo u svim ovim i porastu u proračunu Ministarstva obrane, koliko hrvatskih tvrtki ne samo, u cijelom segmentu je danas u sustavu tom i koliko stvarno ljudi su, ovaj cijeli sustav donosi ne samo u ovom dijelu nego u cijelom financijskom dijelu gdje se domaće tvrtke ulaze u Ministarstvo obrane i kvalitetno se tu radi i ono što i sami ste i na odboru rekli kolko je to segment jako bitan u cijelom osposobljavanju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Deur, da, nije ovo samo trošak i ne smijemo promatrati ulaganje u obranu kao trošak. To je jedan narativ koji je onako najlakše komunicirati i u javnosti se boriti protiv ovog zakona ili protiv ove najave ovoga smatrajući to nekakvim velikim troškom. Svaka zemlja svijeta, a tako i Hrvatska pokušava kroz obranu i kroz sustav obrane zaraditi i razviti svoje gospodarstvo, svoju industriju, a tako i Hrvatska. Mi imamo nekih 40-tak tvrtki koje rade u obrambenoj i si… i industriji generalno obrambenoj i naoružanja i sigurnosti i svega onoga što, što se danas smatra obrambenom industrijom i sve te tvrtke u zadnji nekoliko godina su povećale i svoje prihode i broj zaposlenih i svoj jednostavno ovaj dobit, al na kraju krajeva kroz tu dobit je profitirala i sama država i sami proračun RH i naravno da će uvijek biti…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…potpomognute domaće tvrtke u interesu vlastite države i vlastite…/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani ministre, upravo nadostavit ću se na ovo, ovaj zakon koji danas raspravljamo, a u svjetlu većih izdvajanja generalno za obranu, vidim mogućnost podizanja naše vojne industrije.
Da li postoji takva razrađena strategija i kad ćete s njom izaći u javnost, a poglavito držim da je prilika podizanja naše brodogradnje koja je posrnula i povratak na pozicije među liderima europske brodogradnje?
Slažem se s vama da ovo nije trošak i da u konačnici može postati i prilika. Ali kad vi kažete da se proračun puni odlično, to baš i nije tako jer proračun bilježi ogromno povećanje deficita od gotovo 1,9 milijardi eura u prvih 5 mjeseci. Prihodi su nam u tom razdoblju u odnosu na lani porasli svega za 1%, a rashodi za 11,5%. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Ledenko, da, kad govorimo o našoj vojnoj industriji postoji klaster vojne industrije u RH koji u ovom trenutku već nebrojeno puta se našao, razgovarao, uvezivao, nebrojen broj puta smo se pojavljivali kao klasteri vojne obrambene industrije i na međunarodnim sajmovima i na sastancima sa drugim ministrima, sa drugim predstavnicima drugih vlada i razvijemo to i razvijat ćemo i dalje, kao što sam rekao to je industrija u zamahu i ona će zasigurno naći prostora i u Hrvatskoj i …/Govornik se ne razumije./….
Kad govorimo o proračunu govorim da hrvatsko gospodarstvo nikad nije bilo jače i to je činjenica, hrvatsko gospodarstvo raste. Statistike koje pokazuju i brojevi koji pokazuju to dokazuju i ja upravo u ovom trenutku ne govorim nešto što bi bilo politički dobro ili što bi bilo politički oportuno meni reć, nego govorim o činjenicama istatistikama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ante Babić replika.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepo, hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS. Poštovani ministre, podržavam ovaj prijedlog zakona jer vjerujem da jačanje obrambenog sustava ide u dobrom smjeru i da se stvari rade promišljeno.
Ovaj zakon propisuje da se vojni rok uvodi za sve muškarce koji u godini upućivanja na temeljnu vojnu obuku pune 19.g.. Budući da mnogi u tim godinama upisuju fakultete, zanima me kako će studenti regulirati svoj status kad dobiju poziv za temeljnu vojnu obuku? Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Babić, mislim da sam to već bio i odgovorio na nekim pitanjima koja su bila prethodno, ali u svakom slučaju student koji upisuje redovno studij sa svojom potvrdom koju prilaže odgađa odlazak na temeljno vojno osposobljavanje. Znači, niti će se ikom uskratiti obrazovanje, niti će iko imati pauzu u svom obrazovanju, niti će iko biti oštećen za bilo kakav dio u njegovom vlastitom obrazovanju, školovanju, znanstvenom radu i svemu onome što je. Vrijeme koje je pred njima od 19.g. do 30.g. 11 je godina i u tom vremenu će temeljno vojno osposobljavanje svakako doći na red.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani ministre, moje pitanje je vezano uz stambeno zbrinjavanje za profesionalne vojnike, dakle za profesionalnu vojsku je izuzetno važna jedan od stvari koje treba imati je stambeno zbrinjavanje koje je oduvijek bilo važno iz jednostavnog razloga da profesionalnu vojsku onda možete, mogu mijenjati svoja mjesta i sve ostalo.
Ono što mene zanima je slijedeće, a to je koliko u ovom trenutku u vašem ministarstvu ima u svom portfelju odnosno raspolaže sa stanovima koje može koristiti profesionalna vojska?
Vi ste u svom uvodnom izlaganju se referirali na to, referirali ste se na stambenu politiku jednog drugog ministarstva koja je vezana uz neke druge stvari, dakle ono što me zanima konkretno, koliko imate stanova na raspolaganju i u kojem smislu mislite izdvajati odnosno u dogovoru sa nadležnim ministarstvom omogućiti da se osigura još dodatan broj stanova za stambeno zbrinjavanje, a riječ je o profesionalnoj vojsci? Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Mrak-Taritaš, mi raspolažemo samo sa kadrovski, sa službenim stanovima. Ti stanovi su, isključivo se daju na korištenje našim časnicima, dočasnicima i ljudima koji koriste kao kadrovski, to su kao službeni stanovi. Mi nemamo u našem portfelju stanove, pa ih možemo jel dijeliti ili ih na neki način dodjeljivati.
Ali ovo što ste bili spomenuli, kad govorimo o Nacionalnoj, nacionalnoj strategiji stambenog zbrinjavanja, mi smo se i uključili i u tu ovaj nacionalnu strategiju sa rješavanjem stambenog problema za naše pripadnike oružanih snaga i upravo u ovom zakonu sam i najavio da ćemo rješavati stambenu problematiku, rješavati stambeno pitanje pripadnicima oružanih snaga, trajno rješavanje njihovog stambenog pitanja kroz proces otkupa, ne otkupa nego kupovine nekretnine tj. prve nekretnine koja je definirana točno pravilnikom koji će se kasnije donosit i uredbama i svim onime što ide nakon ovog zakona. Uglavnom, vodimo o tome brigu i jedna od ključnih stvari je upravo budućnost rješavanja stambenog problema hrvatskih vojnika.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Đakić.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Uvaženi ministre sa suradnicima.
Pa s obzirom da je pred nama Prijedlog Strategije obrane RH kao i Prijedlog dugoročnog plana obrane do 2036.g., interesira me što su strateški ciljevi obrane i kakav je razvoj njih u narednom periodu ovih godina s obzirom na nove ugroze koje su pred nama i na novu tehnologiju koja se razvija u samim oružanim snagama u NATO savezu, kao i u EU, što bi to bilo kao glavno od toga što ćemo u narednom periodu nabaviti i opremiti HV kako bi bila moderna i dalje se modernizirala u cilju što kvalitetnije obrane?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Đakić, da, cilj naravno naše obrambene politike je cjelokupna obrana našeg teritorija i Hrvatske i ustavnopravnog poretka RH i to ćemo činiti kroz sve naše aktivnosti kao oružane snage što radimo.
Kad govorimo o ključnim i bitnim stvarima koje su pred nama, one su svakako vidljive u ovom sukobu u Ukrajini tj. ratu Rusije protiv Ukrajine, invazije Rusije na Ukrajinu u kojem se nove tehnologije i novi načini ratovanja mogu prepoznati i moramo ih implementirati u naše oružane snage. To je svakako kibernetička sigurnost, elektroničko ratovanje, zaštita elektroničkog ratovanja, besposadne letjelice, sustavi protuzračne obrane i generalno naglasak se uglavnom stavlja na protuzračnu obranu. Kad, jel je kao što i vidite praktički cijeli rat se preselio u zračni prostor, da li su to dronovi, da li su to avioni, da li su to projektili, da li su to dronovi ili, ili, ili nešto treće. Uglavnom Hrvatska kroz svoju strategiju i kroz svoj detaljan plan razvoja upravo to i planira. Naveo sam tamo…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…pojedinačno šta sve nabavljamo, al evo nažalost nemam vremena sve objasniti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gđa. Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, dosta gordo ste neki dan najavili da dolazi novo vrijeme, a vidimo da je to novo vrijeme po vama obilježeno između ostalog i činjenicom da će RH sa već stisnutim proračunom kakav ima izdvajati 5% BDP-a, a za obranu do 2035.g.. Želim samo plastično objasniti da je to otprilike 4,6 milijarde, da vam je to primjerice godišnje 31 tisuća stanova za mlade obitelji od 80 kvadrata, želim i također reći da je to značajno povećanje i mirovina za svakog umirovljenika u RH. Pa recite molim vas, kako to da prednost u proračunu će imati izdvajanja za naoružanje koje će se većinski kupovati od SAD po želji Trumpa, nego naši umirovljenici, nego naši mladi koji ne mogu doći do stana…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…kako to objašnjavate?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvažena zastupnice Benčić, nema se tu šta puno objašnjavati, nije 5% nego 3,5%, 1,5% izdvajanja za obranu se ne, ne odnosi niti na naoružanje, niti na vojnu opremu, nego se odnosi na civilnu komponentu sigurnosti, a to znači i željeznička pruga i cesta i objekti kao što su zdravstvene institucije, sve ono što se može staviti u kontekst sigurnosti civilnog sektora kada dođe do neke ugroze ulazi u tih 1,5 znači govorimo o nečem što već paralelno, kontinuirano već činimo i radimo, govorimo o 3,5% to nije taj iznos o kojem vi govorite, to je puno puno manji i mi smo sada na 2,5, mi smo sada na 2%, a tih 2,5% u ovom trenutku znači milijarda i po, ako bi onda uzimali tu računicu na računajući ovaj BDP onda to svakako nije 4,8 milijardi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče sabora.
Ovim prijedlogom zakona evidentno je da su Vlada i Ministarstvo obrane RH pripremili sve da se nakon više od 17.g. brzo pokrene i realizira temeljno vojno osposobljavanje.
Poštovani ministre, moje pitanje je, jel dva mjeseca temeljne obuke dovoljno da se mladi ljudi obuče temeljnim vojnim vještinama? Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Bugarin, dovoljno je, intenzivno i jasno definiranih dva mjeseca koja će biti posložena kako treba, dva mjeseca je dovoljno da se obučimo sa temeljnim vojnim vještinama, tu nema nikakve dileme. Nakon toga tko želi ostati u Oružanim snagama RH bira određenu granu ovaj u oružanim snagama i nastavlja dalje sa specijalističkom obukom i daljnjom obukom.
Ja samo želim napomenuti da i dosada na dragovoljnom služenju vojnog roka je upravo bio dva mjeseca period u kojem su oni boravili u vojarnama i učili temeljne vojne vještine.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani g. ministre, dakle program temeljne vojne obuke traje dva mjeseca, program osposobljavanja civilnih ročnika za stjecanje ključnih vještina spremnosti u civilnoj zaštiti traje tri mjeseca? Da li je ova razlika od 50% u trajanju, u duljini trajanja programa zbog toga što je program za civilnih ročnika i znatno zahtjevniji i obimniji od ovog programa o kojem ste upravo, upravo govorili i odgovarali na pitanje kolegi Bugarinu ili je ipak tih 50% više zato što se pokušava kazniti one koji imaju prigovor savjesti?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Paus, mi smo svakako htjeli napraviti vojni rok motivirajućima, da veći broj onih koji dolaze ovaj u te godine i koji imaju zakonsku obvezu temeljnog vojnog osposobljavanja se odluče naravno za temeljno vojno osposobljavanje, ne za civilno i tu smo pokušali motivirati naravno i kroz financijski i kroz tih dva mjeseca koje će oni imati u stažu i prednost pri zapošljavanju, ali jednu drugu stvar trebam reći kad uspoređujete temeljno vojno osposobljavanje i civilno. Ovi koji idu na civilno oni rade 8 sati dnevno, 8 sati dnevno i on nakon 8 sati dnevno ide kući, a ovaj koji je u temeljnom vojnom osposobljavaju on je 24 sata u vojarni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Paus povreda Poslovnika.

Paus, Dalibor (IDS)
Ma evo 238., mislim da je g. ministar sam rekao da su oni 24 sata tamo i da će isto bit u tri vojarne odnosno tri od MUP-a centra u kojem će se oni obučavat, dakle nije 8 sati nego su cijelo vrijeme tamo i to je netočno s ovoga, s ovoga aspekta kojeg je ministar odgovorio. A motivacija i kažnjavanje mož… dakle igramo se riječima, dakle ne možete motivirat savjest da se promijeni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika, pa ide opomena.
Gospodin Šimrak.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre, ono što mene zanima je, što ako se na temeljno vojno osposobljavanje javi više od 4 tisuće ročnika, kada onda oni idu na obuku? Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor gospodine potpredsjedniče…
…/Upadica Šimrak: Ako se javi više od 4 tisuće ročnika, kada idu na obuku?/…
Izvolite.

Anušić, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Šimrak, oni kreću u obuku već od iduće godine, pozivi će biti upućeni pretpostavljam do kraja godine, od 1.1. bi mogli početi primjenjivati, znači ovo je preduvjet ovaj zakon i ova rasprava da uopće možemo krenuti s tim procesom. Tih 4 tisuće je ono što u ovom trenutku planiramo kroz godinu dana imati i što je minimum što moramo imati, sve dalje i više, veći broj će naravno zahtijevati povećanje, povećanje i kapaciteta, što smo mi i spremni, već su ti kapaciteti spremni za proširenje, ali idemo korak po korak, ne želimo napraviti nešto što ćemo možda morati na kraju onda i mijenjati ili ispravljati. Ovo je prva generacija nakon punih 17.g. neimanja tog programa i s tim programom krećemo s 1.1. i vidjet ćemo kakav će bit odaziv, vidjet ćemo kako će ovaj biti reakcija onih koji budu završavali temeljno vojno osposobljavanje, temeljem toga proširivati ovaj kapacitete i sve ono što će njih ovaj na kraju krajeva temeljno vojno ovaj osposobljavanjem i obučiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ostojić.

Ostojić, Ranko (SDP)
Poštovani ministre, vi stalno spominjete zapravo nultu generaciju, ove 19-godišnjake. Kako ćete vi zapravo njih izabrati, to je jedno pitanje odnosno da li u situaciji koju imamo će bit pozvani kao što ste maloprije rekli hrvatski državljani iz inozemstva jednako tako, znači da li i za njih postoji ista obveza? I ono što me interesira, da li student zapravo odgađa svoju eventualnu vojnu obuku ili je on slobodan što se toga tiče ako u toj nultnoj generaciji do 30.-te ovaj to nisam razumio, znači to pitanje da li ostaje njegova obaveza da to mora riješit do 30.-te godine? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor izvolite.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Ostojić, nulta kategorija kreće sa onima koji su prošli vojnu evidenciju u 18.-toj godini i pune 19.g. u idućoj godini, oni će biti pozivani i oni kreću na temeljno vojno osposobljavanje, to je nulta kategorija, nulta generacija i oni kreću sa temeljnim vojnim osposobljavanjem. Nećemo ići ništa retroaktivno, nećemo vraćat se u one generacije koje još uvijek imaju zakonsku obvezu temeljnog vojnog osposobljavanja, ali ne spadaju u tu nultu kategoriju, znači govorim onima koji su do 30.g. starosti.
Kad govorimo o, o osobama hrvatskim državljanima koji imaju dvojno državljanstvo i žive vani, oni neće biti pozivani, oni će ostavit mogućnost da rješavaju svoju obavezu ovaj u zemlji u kojoj žive, u kojoj imaju dvojno državljanstvo, tako da je to bilo jedno od pitanja svakako koje su, koje je bilo postavljeno jel su hrvatski državljani koji žive u Australiji naravno im je to posebno, posebno problematično.
I treće pitanje mislim da je bilo za studente jel ako se ne varam? Da. Oni će se, znači njihova odlazak na studij će se biti prioritetan, a odlazak na temeljno vojno osposobljavanje tek kad završe studij onda će moć ići na temeljno vojno osposobljavanje…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…to će bit im izbor jel.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Evo podržavam donošenje…
…/Upadica Radin: Gđa. Salopek./…
…ovog zakona jer će svakako doprinjeti jačanju obrambenog sustava u suvremenim sigurnosnim okolnostima.
Također svjesni smo da je kvalitetna stručna obuka temelj svake ozbiljne i moderne vojske i ako govorimo o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja jasno je da uspjeh takvog projekta neće ovisiti samo o organizaciji i infrastrukturi već i o ljudima koji će tu obuku provoditi, dakle o njihovom znanju, vještinama, sposobnostima.
Evo stoga me zanima, ima li HV u ovom trenutku dovoljan broj obučenih instruktora dakle koji će u ovom vremenu od dva mjeseca provesti obuku budućih ročnika? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvažena zastupnice Salopek, da, radi se o instruktorima koji će provoditi obuku, oko stotinu i 10 instruktora tj. 80 instruktora i osoblja koje uz instruktore je spremno i oni su već obučeni i spremaju, i spremni su dočekati prve ročnike koji će doći u vojarne.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, vojni rok je u konačnici pitanje koje se najviše tiče mladih, to su neki već i rekli ranije, međutim ova Vlada je oformila čak 4 različita savjeta mladih, to je Savjet za mlade Vlade RH, Savjet mladih Hrvata izvan RH, Savjet mladih i Savjet za razvoj politika za mlade.
Jeste li u procesu donošenja ovog zakona pitali iti jedan od tih Savjeta mladih koje je vaša Vlada oformila, iti jedan? To je i prvo pitanje.
I drugo, rekli ste da ova generacija koja je završila školu prije mjesec i pol dana će biti prva generacija, jel tako? Jel to znači da prvi koji će biti obveznici vojnog roka su upravo oni koji će morati čekati minimalno 6 mjeseci ako kreće od 1.1., zašto nije usklađeno sa, sa školskom obvezom početak vojnog roka?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Živković, prvo kad se zakoni donose kao što se ovaj zakon donosi, postoji e-savjetovanje, ono traje skoro mjesec dana. Di bi mi stigli kad bi išli svakoga pojedinačno pitat šta mislite o tom zakonu. Mogli ste dat i primjedbe, nekih 98 čini mi se da je primjedbi dato na ovaj zakon i u tom, u tim primjedbama možda je i primjedba nekog od Savjeta mladih, ne znam, nisam ovaj vidio, ali ćemo u svakom slučaju kroz drugo čitanje ovaj doći i do tih podataka.
A kad govorimo o usklađenju sa, sa, sa školskom godinom, odlazak, odlazak na temeljno vojno osposobljavanje. Pet, 4-5 generacija će godišnje izlaziti i ulaziti na temeljno vojno osposobljavanje i sada to usklađivati sa školom ja ne znam kak, aj recite mi vi kad vidim da tak dobro razumijete sve to, aj vi mi objasnite evo sad, ne more sada, napišite mi kako bi mi da to uskladimo sa završetkom i početkom školske godine dva mjeseca temeljnog osposobljavanja koje se provodi kroz cijelu godinu?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./….

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala, hvala, to je bilo retoričko pitanje.
Gđa. Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, ja bi radi javnosti samo da se vratimo na početak, da se vratimo na Ustav RH koji jasno kaže da je vojna obveza i obrana RH dužnost svih za to sposobnih državljana. Znači temelj je tu odavno, od početka ove države i mislim da se ne moramo opravdavati zašto se uvodi i ova vojna obveza za mlade.
Iz rasprava smo vidjeli, a i iz ovih predloženih izmjena zakona, za sve oni koji će završiti temeljno vojno osposobljavanje postoje određene pogodnosti. Oni koji misle da ne mogu to obavljati odnosno imaju određene razloge vjerske ili moralne, mogu se pozvati na priziv savjesti.
Ja bi da komentirate usporedno sa zemljama u Europi neke slične stvari. Evo u Litvi poslodavac koji zaposli pričuvnika 6 mjeseci je oslobođen od plaćanja poreza i doprinosa. U Švedskoj postoji sustav totalne obrane …
…/Upadica Radin: Hvala lijepa, vrijeme./…
…i svako odbijanje se kažnjava zatvorom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Uvažena gđo. Blaženović, da, mi smo demokraciju shvatili i razumjeli kao anarhiju, možemo radit šta hoćemo, nemamo nikakvu odgovornost prema vlastitoj državi u kojoj živimo i jednostavno na sve što pokušavamo uvesti pojave se masa onih koji misle da je to pogrešno. Evo vidite recimo Švedska, Danska i mnoge, mnoge druge zemlje Europe i svijeta koje su stoljetne demokracije, koje su praktički liberalne demokracije imaju jasan stav definiran za razliku od naše liberalne demokracije, šta znači odgovornost prema vlastitoj državi i šta znači onaj ko se stavi na raspolaganje hrvatskoj državi il onaj ko odradi temeljno vojno osposobljavanje, taj čovjek se stavlja do svoje 55.g. u službu hrvatske države kao pričuvni sastav Oružanih snaga RH i u svakom trenutku ga se može pozvati da li na vježbu, da li u nekakvo krizno područje…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…ne van Hrvatske nego unutar Hrvatske, da ne bude zabune ponovno i iz tog razloga te zemlje to tako rade i tako rade i tak se treba radit. 11 mjeseci je obvezni vojni rok za žene i muškarce…
…/Upadica Radin: Hvala./…
… u Danskoj izglasan.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Možete ugasit…/Govornik se ne razumije./….
…/Upadica Radin: Izvolite g. Bulj./….
Pa ministre, onaj ko je ukinuo ili zamrznuo vojni rok obavezni je veleizdajnik, 2008.g. je vrijeme kada je se blatio Domovinski rat od tih 2000-tih godina, a hrvatski narod viruje hrvatskom vojniku jer je proizašao iz naroda u Domovinskom ratu. I mene zanima, sad nećemo raspravljati, nemam vrimena govorit u raspravi o rokovima jel dva mjeseca dovoljno ili nije, zanima me točno u kojim gradovima će biti stacionirana, da ponovite javnosti, biti stacionirana obuka vojnika, hrvatskih vojnika? Evo, to me zanima isključivo jel se stvara nekakav šušur, više se ne zna di su ni kud su, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Bulj, temeljem odluke Glavnog stožera oružanih snaga, Knin, Slunj i Požega su tri mjesta gdje će se započet sa temeljnom vojnom obukom ovaj osposobljavanjem. Ali ako ste me pratili ja sam spomenuo i druga mjesta gdje ćemo vjerojatno širiti i prebacivati i jačati i snažiti i uključivati gradove u kojima će se HV tj. temeljno vojno osposobljavanje provoditi, a između njih je, naravno vas interesira Sinj i Sinj je ovaj u tome i još neki gradovi i još neka mjesta koja će ić, tako da ovaj nismo zaboravili na nijedan dio Hrvatske, gledamo geografski pokriti sav dio Hrvatske i gledamo da pripadnici budućih oružanih snaga budu prisutni svagdje gdje je to moguće i gdje imamo opće uvjete da oni mogu tamo biti, evo.
…/Upadica Bulj: Znači čekat nove izbore?/….

Radin, Furio (Nezavisni)
Šššš, molim vas.
Gospodin Zadro.
…/Upadica Bulj: Nove izbore./…
Molim, molim, molim, molim.

Zadro, Tomislav (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Moje pitanje se odnosi na nemili događaj koji se dogodio prije nekoliko dana na Vojnom poligonu u Udbini „Josip Jović“ vojni poligon kada su trojica po meni neodgovornih mladića probila ogradu i sa autom uletili i divljali po poligonu. Pa moje ključno pitanje je, da li su hrvatske vojarne sigurne za buduće ročnike? Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Zadro, ovo što se dogodilo u Udbini to je se dogodilo ne u vojarni, dogodilo se na poligonu čiji je parametar nekih 12 km u dužinu, ogroman je teritorij i te tri osobe su došle na jedan od prilaza i ulaza puteva u taj veliki poligon, makli su zapreke i ušli su u poligon. Presrela ih je naša patrola vojna, zaustavili su se i tražili su ih da se vrate nazad, oni se nisu vratili nego su krenuli prema vojniku, okrenuli su se tada u nekako polukružnom i onda su se vratili, skoro su u biti pregazili vojnika. Nakon toga HV obavještava MUP jel su civilne tablice i civili su i oni ih zaustavljaju ne znam ni ja gdje i privode ih i dalje je sve manje više jasno ko dan. Sigurne su naše vojarne, naše vojarne gdje su smješteni naši vojnici su sigurne i ovo što se dogodilo, dogodilo se kao jedna vrsta po meni provokacija, a ne nekakva slučajnost i na tome ćemo zasigurno još puno pričati…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…i puno novih mjera dovesti i uvesti unutar oružanih snaga.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gđa. Kekin.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Poštovani ministre, prvo ću se osvrnut na vaš odgovor kolegici Benčić di ste ustvrdili da ćete gradit bolnice i pruge, eto 10.g. niste to gradili, sad baš budete, a, ali i 3,5% proračuna kojeg ste obećali je 3,2 milijarde eura, a za mirovine je jedva 3,5, dakle to je država koju vi sanjate gdje dajemo jednako za oružje i za mirovine, a svaki treći nam je na rubu siromaštva, no mene zanima nešto drugo.
Neki dan ste rekli u jednim, prilikom jednog medijskog pristupa, citirat ću vas:
„Bilo je to puno više od koncerta i u ovom trenutku neke stvari će se nepovratno početi mijenjati u politici i u društvu kad govorimo o Hrvatskoj, o hrvatskoj svijesti i hrvatskom narodu.“
Ja bi vas molila da i meni i svim drugim građanima i građankama pojasnite kako i u kojem smjeru će se to točno po Thompsonovom koncertu Hrvatska mijenjati, što će se točno nepovratno mijenjati u mojoj svijesti i u svijesti drugih građana, koje ste metode zamislili kao idealne za tu promjenu…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…i što će biti sa nemalim brojem onih koji se mijenjali ne bi na vaš zamišljeni način?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gđa. Kekin, hvala.
Izvolite odgovor, pa oprostite g. potpredsjedniče.
Povreda Poslovnika.
…/Upadica se ne razumije./…
Treća će bit.

Bulj, Miro (MOST)
Kolegica Kekin je povrijedila čl. 238. jer jednostavno ne može čovjek ne reći da što se tiče koncerta kad spominjete pjesama, pozivam vas u Sinj 4.8. na koncert Marka Perkovića Thompsona, ali i Mile Kekin je dobro otpjevao „Za dom spremni“, kao i Peđa Grbin grlo, pa bi mogli oni biti evo bar predgrupa dan prije. Neka bude u čast …/Govornik se ne razumije./… pivat će Mate Bulić, evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, bila je replika, ide opomena, kao što sam vam rekao treća je i oduzima vam se riječ za ovu točku.
Gospodin Deur povreda Poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Pa samo želim ministru pozornost da su to ekipa koja vlada sa Gradom Zagrebom, a i sami vidite od divljih svinja, kaosa u prometu, nereda, njihov jedini problem je 500 tisuća Hrvata velebnog koncerta. Evo neka naš Mile napravi jedan, pa makar tu u vojarni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Želite odgovorit na to? Da.
…/Upadica se ne razumije./…
A to je bila povreda, a je, je, je, je povreda, pa ide opomena jer je bila replika.
Pustimo druge teme, imamo jako ozbiljnu temu danas ne.
Gospodin Peternel, povreda Poslovnika i vama kažem da imamo drugu temu danas, ali ništa.

Peternel, Igor (DOMINO)
Pa 238. …
…/Upadica Radin: Vi odlučite./…
…238., odgovorio bi kolegici Kekin, pa mijenjat će se kolegice Kekin puno toga i zato i jeste nervozni, mijenjat će se, svašta se svakodnevno mijenja. Dakle ono što je ključno što će se promijeniti, a to je da ljudi s vašeg ideološkog spektra, iz tog inkubatora, više neće određivati poput moralne policije što se smije pjevati, što se smije vikati, što se smij… kako se smije pozdravljati, nego će to odlučivati ljudi u skladu sa slobodom govora svaki za sebe, evo to će se mijenjati i mijenja se.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, hvala, hvala.
Odgovor.
Povreda Poslovnika, ide opomena jer je bila replika.
Gđa. Kekin.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Hvala vam puno, 238..
Je, je, odlučili su prije mjesec dana, kolko 2% ili šta li kolega Peternel za ove ostale koji su sad se javili.
Možete spominjat mog muža u svakoj povredi Poslovnika od sad do vječnosti, to vam neće pomoći da operete svoja usta od prljavog pokliča koji je zazivao na smrt, na patnju i na muku. Dakle mi smo ponosni antifašisti, to ćemo i biti, a naša se Hrvatska ne voli mržnjom.
Vas molim da mi odgovorite, u kojem smjeru, kako nam crtate budućnost mistre?

Radin, Furio (Nezavisni)
Pa ne možete ga pitat za odgovor jer je bila povreda Poslovnika…
…/Upadica se ne razumije./…
…to je bila replika, pa ide opomena.
Gđa. Marija Selak Raspudić, povreda Poslovnika.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Čl. 238., radikala ima na svim stranama političkog spektra, pa evo ja ću reć s obzirom da ste vi postavili ovo pitanje kolegice Kekin što bi se moglo promijeniti. Recimo da dokumenti vaše stranke, vaš program stranke Nova ljevica, više ne pišu da je Domovinski rat zasnovan na mitu, dakle onaj rat na kojem se temelji naša država.
Bilo bi dobro da barem te temelje državnosti priznate u vašim službenim dokumentima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika, pa ide opomena.
Gospodin Mlinarić, povreda Poslovnika.

Mlinarić, Stipo (DP)
Povreda Poslovnika, 238..
Gđo. Kekin, kad ste rekli da ste vi antifašisti, vi i vaš muž, vaš suprug, recite mi zašto vaš suprug koji je godina kao i ja nije uzeo pušku u ruke i došao branit svoju domovinu, borit se protiv fašista jel s one druge strane su bili fašisti, samo što su imali zvijezdu petokraku na sebi i kokardu. Prema tome, recite mi ako ste vi toliko za antifašizam, što se '90.-tih niste borili protiv fašista, protiv velikosrpske agresije?

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, bila je povre… bila je replika, pa ide opomena.
I g. Ivica Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Čl. 238., iznošenje neistina. Naime, povezivati časne postrojbe HOS-a ili na jedan način Domovinski rat sa bilo kakvim zločinima je apsolutno nemoralno. Postrojbe HOS-a su bile integralne postrojbe, poglavito u početku ovoga rata, niti jedan pripadnih HOS-a nije optužen za nikakav zločin kao što znate, a preko 700 je dalo svoje živote koje su utkali u današnju modernu Hrvatsku.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika, pa ide opomena.
I sad idemo na replike.
…/Upadica se ne razumije./…
Koji? Ovo je bila… šta nije bila povreda Poslovnika?
…/Upadica se ne razumije./…
A oprostite, gđa. Kekin da ip… od cijele, od cijele, od cijele te gužve sam zaboravio na vas, odgovor izvolite.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvažena zastupnice Kekin, nemam stvarno puno vremena za… u jednoj minuti vam ne mogu objasniti i reći šta sam sve mislio kada sam to izgovorio, ali ću vam pokušat to stvarno minimalno. Prvo, želim naglasiti da ne podnosim nijednu vrstu ekstremizma, a posebno vašu ljevu vrstu ekstremizma. Vi ste ekstremna ljevica, vi ste ekstremna ljevica, ne podnosim ni ekstremnu desnicu, ali ekstremna ljevica je posebno nešto što je toliko loše za ovo društvo naše i toliko loše toga sijete u našem društvu da je to strašno. Odgovor na vašu politiku je pola milijuna ljudi, mladih ljudi koji je pjevalo o domovini, koji je pjevalo o herojima, herojima Domovinskoga rata i koji je pjevalo o kršćanskim vrijednostima i ja sam se na to referirao i na to sam rekao stvari će se počet …/Govornik se ne razumije./… vaša politika koja u biti treba biti komunalna jer vi ste izabrani za komunalnu politiku u Gradu Zagrebu, ni tu najjednostavniju i najnižu politiku niste u stanju voditi kako treba. Zagreb vam izgleda kao nekakav istočni grad u nekom dalekom istoku na kraju ne znam ni ja koje zemlje, tako vam Zagreb izgleda. Pitajte ljude iz Zagreba šta misle kako Grad Zagreb izgleda.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, vrijeme, vrijeme, vrijeme.
Pusti, ja bi, ja bi sad molimo, molio da se vratimo na temu jer je tema doista ozbiljna, tema je doista ozbiljna da se mi sad bavimo s takvim stvarima.
Gospodin, a ne, imamo još povredu Poslovnika, g. Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući, čl. 238..
Aprofo komunalne politike, evo samo da kažem, ja sam danas u Zagrebu sa Trga bana Jelačića sat i po vremena putovao do ovdje do Črnomerca, sat i po vremena. Ja ne znam kako to ostali građani toleriraju, al mi saborski zastupnici moramo tolerirat. Prvo sam pokušao tramvajem, tramvaji ne idu, onda smo išli taksijem, taksi je otišao, sat vremena smo se vozili do ovdje. Evo to je slika vašega grada i vašega grada. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je, bila je replika, ide opomena.
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Kolega Šašlin, pa treba koji put pročitati informacije koje su dostupne na vijestima, na internetu, lako se praviti blesav i onda ne znati da su, da tramvaji ne voze kada su radovi. Zamisli, tramvaji ne voze kad su radovi, tako je to u Zagrebu, a građani Grada Zagreba su jako, jako nedavno, sasvim nedavno rekli što misle i o HDZ-u i o tome tko treba voditi Grad Zagreb. Pitali smo mi građane Grada Zagreba i jasno su rekli, natpolovičnom većinom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika, ide opomena.
I sada ja bih stišao sve jer sam jako sretan da prelazimo na replike.
Gđa. Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Uvaženi ministre, evo upravo za razliku od ekstremne ljevice koja dijeli Hrvatsku i stvara podjele u hrvatskom društvu, evo i jednim krasnim koncertnim događajem koji se dogodio u Gradu Zagrebu vi zapravo današnjim izmjenama i dopuna Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama RH radite za budućnost Hrvatske i hrvatskog naroda i sigurnost hrvatskog naroda. Međutim, ja bi se nadovezala na vaš komentar vezano za, s obzirom da skandinavske zemlje poput Danske, Norveške i Švedske su uveli temeljno vojno osposobljavanje obvezno 11 mjeseci plus obvezno za žene, pa me zanima zašto ministre temeljno vojno osposobljavanje nije uvedeno u obveznom, obvezno za žene u RH? Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
E to je dobro pitanje.
…/Upadica Anušić: Je./…
Izvolite.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana i uvažena zastupnice Baričević, da, neke zemlje su uvele i obavezno za žene i to kao što sam bio rekao, u liberalnim demokracijama koje su stoljećima takve.
E sad ključno pitanje, kada dovodimo u situaciju da se postavlja pitanje nama, a pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je to postavila, ja, mi smo to komentirali na odboru, ključno je pitanje svih zastupnica ovdje koje se strašno zalažu za ravnopravnost spolova i ja se s tim potpuno slažem. I prvo što bih ja napravio da sam na vašem mjestu rekao bih ministre stavite u zakon da i žene imaju obavezan vojni rok jel mi želimo biti ravnopravne s muškarcima i onda bi ja poštivao vaše stajalište o tome. Mi to nismo stavili jel smatram da bi to bilo previše, kako bih rekao…
…/Upadica iz klupe: Iritantno./…
…iritantno za vas, da bilo bi iritantno da i ne bi i ne bi i ne bi javnost to podržala. Zato danas žena koja osjeća potrebu da ide u temeljno vojno osposobljavanje, kao i svo ovo vrijeme može se javiti i dragovoljno služiti. U ovom trenutku u temeljno vojno tj. na dragovoljno služenje vojnog roka …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
… imamo između 12 i 15% žena koje su došle dragovoljno služiti vojni rok.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, vrijeme.
Gđa. Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Iskoristit ću svoju minutu kako bih ukazala kakvi licemjeri, populisti i lažovi vode ovu zemlju, nažalost ima ih previše i u ovoj desnoj opoziciji.
Prije nekoliko minuta je Miro Bulj rekao da su oni koji su 2008. ukinuti temeljnu obaveznu vojnu obuku veleizdajnici. Veleizdajnicima vas je nazvao jer 2008. je HDZ bio taj koji je ovo ukinuo. Nakon toga je Most, čiji je Miro Bulj član, dva puta taj HDZ doveo na vlast. A vi ministre kažete da prezirete sve radikalno, pa kažete da prezirete i radikalnu desnice, istovremeno pozdravljate i sami sa ustaškim pokličem „Za dom spremni“ pokušavajući nas ostale uvjeriti da je to nešto normalno, kao da je paravojska ilegalna u vrijeme Domovinskog rata bila ta koja je obranila čitavu Hrvatsku.
A da kažem koliko ste vi promašen, dakle vi sada uvodite obavezni vojni rok…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…zato što bi vojska postala neatraktivna i za ročnike i za pričuvnike.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala lijepa.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvažena zastupnice Orešković, nije postala neatraktivna nego je zapuštena, zapuštena je bila jako dugo, od 2000.-te godine kreće jedan političko organizirani sustav smanjivanja praktički svih onih benefita koje je dotad vojska imala, a što svaka normalna vojska ima. Krenulo se u kadrovsko i svako drugo devastiranje oružanih snaga i doveli smo se dokle smo se doveli i geopolitika koja se u ovom trenutku oko nas događa nas jednostavno, nas primori, primora nas i jednostavno zdravo logički je zaključak da moramo nešto po pitanju sigurnosti učiniti i napravit i upravo je ovo temeljno vojno osposobljavanje i popunjavanje i pričuve i popunjavanje djelatnog vojnog sastava kroz ovo je cilj ovoga svega. To ne treba ništa niti kriti, niti tajiti i to je tako i to smo od početka komunicirali. To ne radimo zato što sam ja ministar, pa bi sad htio da imamo jako puno vojnika nego zato što jednostavno okolnosti u kojima Hrvatska živi i u kojim se svijet nalazi to nalaže. Sad smo čuli koje sve zemlje i šta sve čine zemlje i NATO i EU…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…i generalno svijeta za sigurnost i kroz oružane snage svoje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Gregurović, replika.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Evo hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre, čuli smo danas da će dva mjeseca temeljnog vojnog osposobljavanja neki zbog toga izgubiti godinu dana života i svašta nešto smo čuli. Ja ću reći ovaj da sam 2000.-te kao ročnik bio 6 mjeseci i nisam zbog toga izgubio ne znam kolko života, niti sam nešto posebno propustio, ali sam se mnogim vrijednostima naučio. I ono što smatram da je dobro i zato i podržavam i da se napravi razlika između temeljnog vojnog osposobljavanja i civilnog jer u ono vrijeme je postao hit priziv savjesti, odjedanput su svi imali priziv savjesti iako su kasnije tražili dozvole za oružje kao lovci ili nešto slično, pa se sve nešto počelo izokretati, tako da nemam konkretno pitanje možda, ali sam htio reći da smatram da je dobro i da se napravila ova razlika i da se na neki način i naši sugrađani motiviraju da idu na temeljno vojno osposobljavanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Želite odgovoriti? Izvolite.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Gospodine Gregurović, pa naravno ako netko ode dva mjeseca na vojnu obuku i kaže ja sam spreman i stavljam se na raspolaganje hrvatskom narodu i hrvatskoj državi kroz oružane snage i do 55.g. na raspolaganju, za razliku od onog koji kaže ne, ja to ne želim se stavljati na raspolaganje i hrvatskoj državi i hrvatskom narodu, ja ću ići u civilni vojni rok i okej, nema nikakvih problema. Ali razlika između te dvije osobe nakon završetka temeljnog vojnog osposobljavanja i nakon završetka tog civilnog, civilnog vojnog roka, mora postojati ili inače nema nikakvoga smisla onda.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani g. ministre, prvo hvala vama, a onda svakom dragovoljcu Domovinskog rata što ste nam omogućili slobodnu Hrvatsku, to prvo. Drugo, ovih dana ljevica nas napada, sve nas koji smo bili na Thompsonovom koncertu, nas pola milijuna i to što su oni izjavili to je degutantno, degutantno, dakle to je atak na zdravi razum i na sve one koji su domoljubi, koji stvarno vole Hrvatsku i sad vas pitam kao ministra i dragovoljca Domovinskog rata. Kako takvim ljudima objasniti da se nikad nećemo odreći Žarka Manjkasa Crvenkape, da se nikad nećemo odreći Luje Soldića Paše, Damira Radnića, Ivice Jurčana koji je 12 dana u minskom polju ležao, vi to znate, dakle oni ne prestaju, vi imate kao ministar, brinemo se o vanjskoj sigurnosti, mi imamo i unutarnju sigurnost, imamo BIA-u, imamo službe koje rade ovdje i protiv Hrvatske, a vidimo ima zastupnike koji ne mogu…
…/Upadica Radin: Hvala./…
… prežalit svoju Jugu…
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
… što biste im odgovorili?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor, iako nije u temi, odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi zastupnik Miletić, šta bi im odgovorio? Pa evo što sam bio odgovorio i sada i zato sam i rekao onu rečenicu koju sam rekao. Pola milijuna mladih ljudi na 3,8 milijuna ljudi koliko živi u Hrvatskoj dođe na jedno mjesto, plati ulaznicu i 3 puna sata pjeva zajedno sa, sa, sa Thompsonom i bez ijednog jedinog incidenta, bez ijednog jedinog lošeg iskustva bilo koga ko je bio na tom, na tom koncertu. E to je alarm za, crveni alarm nekome, a nama je potvrda da smo na dobrom putu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Nikola Mažar, replika.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani ministre, na ovo vaše bih se nadovezao „neka pati koga smeta“. Ali nešto što je bitno, kroz ove izmjene zakona nismo uspjeli čuti kroz eter, pa ni kroz današnju raspravu, a bitno je za domovinsku sigurnost i nacionalnu, pa i za sve hrvatske građane da kroz ove izmjene, a fokus je na temeljnoj vojnoj obuci je u biti jačanje pričuve. Dakle mi smo vidjeli u Hrvatskoj da vojska osim vojne komponente zaštite o kojoj danas pričamo, ima i civilnu komponentu zaštite, vidjeli smo je i nakon razornih potresa, vidjeli smo ih i nakon drugih razornih elementarnih nepogoda, svjesni smo da živimo u svijetu koji je i vojno nestabilan, ali i koji je radi klimatskih promjena sve nestabilniji.
Dakle moje pitanje je, što ćemo ovime dobiti kroz jačanje pričuve, što ćemo dobiti s ovim izmjenama kroz jačanje i civilne komponente i vojne komponente zaštite cjelokupnoga hrvatskoga naroda i u konačnici što će te brojke donijeti u budućnosti za zaštitu i građana i RH?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Mažar, da, kad govorimo o pričuvi od 2008.g. nemamo kvalitetnu popunu pričuve, 300 tisuća vojnih obveznika u tom vremenu do danas nije prošlo nikakvu vrstu obuke, izgubljeno u smislu pričuve. Ovaj sadašnji zakon upravo to rješava, popunjavanje i pričuve jel moramo imati pričuvne snage jel u svim situacijama ugroze ili bilo čega upravo je pričuva ta koja će na kraju krajeva biti odgovorna i biti će pozvana za bilo šta.
Kad govorimo o ovom drugom dijelu, oni koji će otići služiti prema civilnoj zaštiti, oni će pokrivati potrebe svih sastavnica civilne zaštite i ljudstvo za bilo koju vrstu ugroze. Imali smo nažalost i potrese i poplave i požare i epidemiju korone i tada je se vidjelo koliko u biti taj civilni dio je potreban da bi mogao rješavati probleme koje vojska inače ne radi, vojska ne izlazi na potrese, ne izlazi na poplave, to treba raditi civilna zaštita i sa tim ćemo popunjavat i civilnu zaštitu…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…ali, ali i pričuvni sastav oružanih snaga.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Zanima me transparentnost budućih javnih nabava. Naime, plan predviđa niz strateških nabava, sve od helikoptera, bespilotnih sustava, oklopnih vozila, pa do opreme za mornaricu i zrakoplovstvo. Hrvatska javnost na neki način ima i opravdane sumnje zbog niza dosadašnjih netransparentnih i upitnih postupaka javne nabave i upravo u sektoru obrane. Pa me zanima možete li, ako možete i hoćete li se obvezati da se svi ključni elementi javnih nabava u budućnosti da budu dostupni javnosti, uključujući i same kriterije, postupke i u konačnici same konačne potpisane ugovore.
I na kraju, jeste li spremni podržati neovisni nadzor nad realizacijom svih obrambenih nabava iz ovoga plana koji je nama predočen? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Piližota, imam jedno protupitanje. Koje su to sumnjive nabave u oružanim snagama o kojima se priča u javnosti? Koje? Koje su sumnjive nabave, koje nabave izazivaju sumnju da nešto nije bilo u redu? Evo recite, pa ću onda odgovoriti.
A ovo drugo pitanje što se tiče transparentnosti javne nabave i onoga što mi uzimamo kao oružane snage, sve što se uzima, sve što mi uzimamo, saborski Odbor za obranu bude s tim upoznat, neke stvari koje se rade zbog nacionalne sigurnosti i zbog povjerljivosti samoga toga je zatvoreno za javnost, ali sve podatke ima predsjednik saborskog Odbora za obranu i članovi saborskog Odbora za obranu. Tako da nema nikakve bojazni o netransparentnosti ili ne znam ni ja čemu, a ako imate ikakvo saznanje slobodno ovdje recite, izgovorite koje su to nabave koje su problematične i koje su u ovom trenutku možda u javnosti komunicirane. Ja ne znam stvarno za nijednu, al evo volio bi čuti od vas da mi kažete koje su to nabave koje nisu bile po zakonu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ali sada ne može reć.
…/Upadica iz klupe: Naravno./…
Gospodin Kukavica, replika.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. potpredsjedniče.
Gospodine ministre, ja pripadam generaciji koja je odslužila vojni rok u bivšoj državi, trajao je 365 dana, sjećam se tih vremena i tih obuka, znači obuka sa pješačkim naoružanjem, raketnim, protueksplozivnim, ni u snu nisam sanjao da će mi to jednog trenutka trebat nakon par godina i da će mi o tome ovisit moj život, kao i život značajnog broja suboraca kraj mene.
Ovdje se priča o dvije komponente kad pričamo o temeljnom vojnom osposobljavanju, to je materijalni aspekt, kao i vrijeme koje će ti mladi ljudi provesti u tom temeljnom vojnom osposobljavanju.
Ja bih volio da povučete jednu paralelu između RH koja je nedavno prošla jedan krvavi rat i okruženje u kojem ona sada i je i trenutna sigurnosna situacija u Europi kao jedna Švicarska i njezina ulaganja u tome dijelu i sve ono što ona izdvaja po tom pitanju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Kukavica, da, dobra je usporedba recimo sa Švicarskom. Hrvatska ima iskustvo Domovinskoga rata, jako teško iskustvo. To iskustvo i recimo i sjećanje je poljska država i poljski narod jako dobro shvatio i sada su po meni treća vojna sila u Europi, možda čak i druga vojna sila u Europi u ovom trenutku i uopće ne dovodeći u pitanje šta, zašto, kolko, nego obrana i sigurnost države na prvom mjestu.
Švicarska nikad u svojoj povijesti nije ratovala, možda u vrijeme križarskih ratova, nije nikad ratovala, 4 mjeseca traje obvezni vojni rok i svake godine 14 dana si pozvan u pričuvu i odraditi za svoju državu vježbu gdje odredi njihove oružane snage. Oprema i oružje se nosi kući i ti si cijelo vrijeme pripadnik Oružanih snaga švicarske države i nema dileme i nema odlaska i nema promjene, a priziv savjesti praktički, praktički skoro nemoguće i dobiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, kako možemo imati povjerenje da će ovaj sustav, a tu prije svega mislim na odlučivanje o nečijem prigovoru savjesti, biti pravedan i da neće diskriminirati ako ga predlaže ministar koji samo prije nekoliko dana priznaje da koristi pozdrav pod kojim je u povijesti ubijeno puno ljudi, između ostalog i zbog njihove vjerske pripadnosti?
Vi pričate o odgovornosti prema državi i je li to odgovorno prema državi i je li to poruka da se zapravo oružane snage ideološki definiraju prema onome što nisu ustavne vrijednosti RH, s čim dio mladih ima problem, onih mladih koji nemaju ista uvjerenja kao vi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvažena zastupnice Bježančević, što se tiče priziva savjesti, neću ja odlučivati ko ima priziv savjesti, ko nema priziv savjesti, odlučivat će MUP i njihova komisija koja će donositi odluke o tome tko ima pravo na priziv savjesti, a tko nema pravo na priziv savjesti i u ovom trenutku se točno definiraju i definirat će se pravilnikom i uredbama tko se može pozivati na pravo priziva savjesti. Jedno od nelogičnosti koje su dosad bile prisutne u procesu priziva na savjest je bilo to da se pozoveš na priziv savjesti jel ne želiš nosit oružje, a onda nakon toga ideš tražiti naoružanje za lov ili za streljaštvo sportsko i dobiješ ga. E, to se više neće događati i još niz, niz drugih stvari koje u ovom trenutku nemamo vremena nabrajati ali bez brige vi budite mi ćemo to sve napraviti kako treba, bit ćete na kraju i vi zadovoljni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Borić.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani gospodine ministre pa upravo na tome tragu pučka pravobraniteljica je bila kritična prema formulaciji u Članku 11. Zakona o obrani, dakle potencijalni novak treba citiram „učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu“.
Nejasno je tko bi o takvim zahtjevima odlučivao. Vi ste ovdje spomenuli ministarstvo ali uz to i tijelo nadležno za civilnu zaštitu. Možete li reći koje kompetencije bi imao netko da može odlučivati o uvjerljivim vjerskim i moralnim razlozima jer kao što znamo to je podložno različitim interpretacijama da ne kažem dvostrukim konotacijama i u svakom slučaju i neujednačenoj praksi tj. primjeni?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvažena zastupnice Borić, imat će profesionalne ovaj uvjete i imat će profesionalne standarde kojima će se odlučivati o prizivu savjesti. Vjerujte nitko tko se bude pozvao na priziv savjesti i tko bude taj priziv savjesti objasnio i tko bude ga na neki način želio neće se doći u situaciju da taj priziv savjesti ne dobije i on će, njemu će biti omogućeno da služi temeljno vojno osposobljavanje ne sa temeljnim vojnim osposobljavanjem nego u civilnom sektoru.
Spomenut ću samo još jednu, jedan podatak koji je bio rečen, ali mislim da ga ovdje nismo danas ponovili, 12 tisuća mladih ljudi koji se spremaju na temeljno vojno osposobljavanje. Znači nismo pitali njihove mame, nismo pitali njihove tate, bake ili zastupnike iz Možemo! nego smo pitali njih koji trebaju ići u vojsku. Njih 62% odobrava uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, a 67% će ih se odazvati na temeljno vojno osposobljavanje. Tako da ovih 30-tak posto će imati bez ikakvih ovaj zapreka mogućnost civilnog služenja vojnog roka. Bez brige budite nikom se neće ništa ovaj niti nametnuti niti će se ikome bilo šta uskratiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Šašlin, replika.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani gospodine ministre pa ja bi vas molio kako komentirate činjenicu da je evo i danas upravo ovdje u ovom Hrvatskom saboru najviše primjedbi, najviše zamjerki i kritika dolazi od strane onih saborskih zastupnika i njihovih klubova koji su i prije 3 godine odnosno u prosincu 2022. godine glasovali protiv odobravanja odnosno provedbe obuke ukrajinskih oružanih snaga u RH u sklopu misije EUMAM, a napominjem da se radilo znači o obuci vojske vezano za neborbeni sektor odnosno inženjerijskih postrojbi, sanitetskih postrojbi itd. koje su se provodile u ostalim zemljama EU članicama NATO-a jedino kod nas nisu zato što upravo ova ista oporba koja i danas kritizira uvođenje odnosno izmjene ovoga zakona je bila protiv toga. Mislim da je falilo 4 glasa.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Izvolite.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Pa da, dobar primjer no imali smo još primjera nekoliko kojim dio zastupnika ili nedovoljan broj zastupnika bio spreman podržati misije NATO-a u kojem su Hrvatska ovaj oružane snage trebale sudjelovati koje nisu, koje su bile neborbenog karaktera. Kada odbijete jednoj državi koja je napadnuta od strane puno veće i snažnije i jače države i kada ne uzmete u obzir da ta država brani svoj teritorij, da se nalazi u svojoj drž… u svojim granicama, da je gledala svoj posao, da je živila svoj život i da je druga država došla i rekla ne sad to više neće sad ćemo vas mi napast bombardirajući gradove, civile, ubijajući žene i djecu i naravno vojnike i 3,5 godine već to čine i kad vi koji imate iskustvo iz Domovinskog rata, a iskustvo je bolno i teško i kada znate šta se događa i koliko vam je značila bilo koja vrsta pomoći bilo koga odbijete pomoći sanitetu da se obući u ovdje kod nas u oružani… u Hrvatskoj da bi taj sanitet se vratio i pomogao nekom ranjeniku, civilu, djeci, starcu na kraju krajeva vojniku.
To ostavljam na promišljanje i zaključak onima koji nas gledaju …
…/Upadica Furio Radin./…
… i koji nas slušaju. Ja ne znam koju bi riječ izabrao za to.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospo… gospođa Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Dakle, poštovani ministre tvrdite da temeljnu vojnu obuku uvode liberalne demokracije koje su stoljećima demokracije, međutim ima zemalja u EU koje su isto tako stoljećima liberalne demokracije a nemaju obaveznu vojnu obuku kao što su Nizozemska, Belgija, Irska, Italija, Španjolska i Francuska. Francuska ima jedan oblik koji nije obavezna vojna obuka već civilni dobrovoljni kamp, ali pitala bih vas evo drugu stvar da, da o tom ne diskutiramo.
Zanima me koliko ulažemo u moderne alate ratovanja jer danas u 21. stoljeću ne ratuje se više puškama jel, imate kibernetičke napade, dronove, umjetnu inteligenciju je li koja se koristi u ratovanju. Dakle, koliko novaca Hrvatska ulaže u taj oblik sigurnosti i je li možda ovih 20 milijuna eura godišnje koje ćemo trošiti na ovu obuku bilo možda mudrije uložiti u modernizaciju obrane?
Evo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvažena zastupnice Puljak, da dobro pitanje ovaj ovih 20 milijuna ulažemo u infrastrukturu i dnevno funkcioniranje ročnika koji će biti na temeljnom osposobljavanju i to je trošak njegovoga, njegovoga života ta dva mjeseca kroz cijelu godinu kroz sve naraštaje kroz cijelu godinu. I to je nešto što ne možemo kao takvo prebacivati i pretumbavati negdje dalje.
Sredstva koja mi izdvajamo za kibernetičku zaštitu, za elektronično ratovanje, elektroničnu zaštitu, za besposadne letjelice, za nove tehnologije koje su u ovom trenutku postaju primarne u ratovanju, a vidljive su i iz iskustava u ratu u Ukrajini i nažalost iz te velike tragedije koja se tamo događa sve vojske svijeta u ovom trenutku imaju lekcije i primjere koje koriste da bi pripremili svoje oružane snage, na kraju krajeva da bi bili učinkovitiji u novim okolnostima i svemu. Radimo na tome jako puno i kao što sam i najavio, javno i rekao spremni smo čak preuzeti vodeću ulogu u proizvodnji FPV dronova, malih dronova, borbenih dronova kao Hrvatska unutar NATO-a i EU.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ivan Ra… Ivica, Ivan Račan, oprostite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre …
…/Upadica Furio Radin: Prestar sam./…
Svi smo mi sve stariji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani ministre, s obzirom da ovaj Prijedlog o temeljnom vojnom osposobljavanju uvodi novu kategoriju prednosti pri zapošljavanju, možete li nam reći što kada pod jednakim uvjetima na natječaju ostanu tri osobe, jedna je osoba s invaliditetom, jedna je hrvatski branitelj i druga je osoba koja je završila temeljno vojno osposobljavanje, tko će imati prednost pri zapošljavanju? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Uvaženi predsjedavajući.
Poštovani zastupniče Račan, pitanje na koje ne mogu vam ja sad iskreno reći. Sve, sve te tri osobe ako prođe ovaj zakon imat će pravo prednosti pri zapošljavanju, sve te tri osobe, uključujući i onoga koji je završio temeljno vojno osposobljavanje. Tko će u tom trenutku, to će povjerenstvo koje bude tada zaduženo za taj natječaj kroz intervjuu ili kroz nekakve određene kategorije ili kriterije odlučiti. Ja stvarno evo na to pitanje ne znam, ali pitanje je dobro i možda bi trebali ovaj napraviti i nekakvu raščlambu i te situacije koja je eventualno moguća u budućnosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedavajući i poštovani ministre.
Evo vidim sa ljevice su već najave priziva savjesti, pa razmišljam bi li ih mogli nekako nagovoriti da ipak služe vojni rok, pa da napravimo posebnu postrojbu npr. nekakva eko diverzantska postrojba na biciklima, pa da umjesto puške imaju megafon, da imaju možda umjesto čizmi reciklirane espadrile od konoplje, a da uniforma bude od organskog lana u pastelnim bojama i da ujutro nema postrojavanja nego da imamo krug meditacije i haiku poeziju o miru u svijetu. Evo razmislite o tom prijedlogu, možda ipak sa ljevice bude malo drugačiji pristup prema vojnoj obuci u Hrvatskoj.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi g. Zekanović, pa evo prijedlog nije loš, možda bi trebalo ga stvarno ovaj uputiti, uputiti onima koji ovaj zakon neće podržavati ili ga ne podržavaju, pa možda nađemo ovaj zajednički nekakav jezik u budućnosti, pa možda eto i oformimo takvu posebnu postrojbu, eto ja se slažem, nemam ništa protiv.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je u Italiji vojska na biciklima, ali je, baš sad je, ali sada su na tenkovima.
Gospodin Bakić.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, znači rekli ste ako sam dobro čuo, 20 milijuna godišnje, bilo bi bolje da ste to i napisali u dokumentu kako, kako pravila nalažu, u drugom čitanju vjerojatno ćemo vidjeti to i napismeno, nego drugo sam htio pitati.
Dakle svi oni koji završe temeljno vojno osposobljavanje imat će prednost pri zapošljavanju u tijela državne uprave i lokalne samouprave, već ste komentirali više puta ono što je u javnom prostoru dulje prisutno, da, da je to čini se ili ja bih rekao da jest diskriminatorno prema ženama. Međutim, ja bih htio ukazati i na to da je to diskriminatorno i prema mnogim muškarcima, ne samo prema onima s prizivom savjesti, nego primjerice i prema svima onima starijima od 30.g. koji nisu obveznici, koji su trenutno dakle stariji od 30.g. i nisu i neće biti obveznici temeljnog vojnog osposobljavanja.
I jednako tako htio bi skrenut pažnju da se radi, da, da je to diskriminatorno i prema npr. onima koji su iz medicinskih razloga oslobođeni kao nesposobni za, za služenje vojne obveze, pa vas molim vaš komentar o tome.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Bakić, svi podaci koji se tiču ovoga zakona su bili i mogli su se pročitati i kroz e-savjetovanje i to je bilo javno dostupno apsolutno svima. Ja ovdje naravno nisam mogao čitati sve jer bi to trajalo malo duže.
Kad govorimo o diskriminaciji koja se stavlja kao čini mi se najproblematičniji dio ovog zakona ovaj i kad govorimo i o ženama i onima koji nisu bili služili dosada temeljno vojno osposobljavanje, o tome ćemo očigledno razgovarati još kroz ovu raspravu i kroz drugo čitanje i na kraju krajeva donijeti zakon kojim ćemo se usuglasiti da je najbolji za ono što je.
U ovom trenutku postoje dileme određene, postavili ste pitanje, ja osobno nemam dileme oko toga, onaj koji se stavio na raspolaganje hrvatskoj državi kroz temeljno vojno osposobljavanje i kroz pričuvu, da mu treba dozvoliti da ima pravo prvenstva. Imaju recimo, nacionalne manjine imaju pravo prvenstva pri zapošljavanju, imaju svoju kvotu koja se mora ispuniti. Ima i niz drugih kategorija u hrvatskom društvu, ljudi koji imaju pravo pri zapošljavanju, a zašto onda ne bi …
…/Upadica Radin: Hvala./…
…recimo i ti ljudi imali koje se stavljaju na raspolaganje hrvatskoj državi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Budalić.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani g. ministre, smatram da je temeljno vojno osposobljavanje ključno za jačanje obrambene spremnosti RH. Planirani period od 2 mjeseca isto tako smatram primjerenim i dovoljnim osobito imajući u vidu iskustvo iz bivše vojske gdje je isto toliko trajala obuka, što nam je osobito koristilo kao mladićima u Domovinskom ratu. U tom kontekstu imam pitanje, jel u okviru dugoročne Strategije razvoja obrane RH predviđeno sustavno jačanje domaćih kapaciteta za servisiranje, održavanje i nadopunu streljiva ili će Hrvatska u značajnoj mjeri ovisiti o stranim partnerima za vojnu opskrbu i logistiku? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor izvolite.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Budalić, naravno da je, naravno da smo predvidjeli, proizvodnja vlastitih kapaciteta i municije i streljiva, vlastite dostatnosti za municiju streljiva i za određene druge sustave obrane, sigurnosti, naoružanja i opreme jel je to ključ svega. Znači netko je bio spomenuo da moramo kupovat od Amerike i da je to Trump naredio. Ne, možemo mi kupovati naoružanje gdje god hoćemo, gdje god hoćemo možemo kupovat naoružanje, ali nije smisao kupovati naoružanje i samo ga kupovati. Neke stvari moramo kupiti, neke stvari nemamo, nemamo više te sposobnosti da neke stvari proizvodimo, nismo nikad niti imali, ali neke imamo i neke ćemo započeti, neke smo obnovili, neke ćemo ponovno reaktivirati, a neke ćemo nove razvijati, pa sam spomenuo bespilotne letjelice tj. dronove, FPV dronove koje Hrvatska u ovom trenutku već proizvodi u ogromnim količinama i koji su izuzetno dobro pokazali se na svim mjestima gdje se oni trebaju pokazivati.
Proizvodnja i jačanje naše industrije i onda dolazimo do onoga, trošak, trošak, trošak…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…nije to sve trošak, to je investiranje u gospodarstvo i ekonomiju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Troskot.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre naš će zanimat teorijski aspekt edukacije, da li će se obrađivat recimo Oluja konkretno sa novim mladićima i djevojkama koji će prolazit kroz tu školu od 2 mjeseca gdje će se konačno razgraničit tko su bili Blago Zadro, tko je bio Tomljanović Gavran, tko je bio Jean Michel Nicoller, tko je bio Pauk vaš brat recimo itd., a s druge strane tko su bili Šljivančanin, tko je bio kapetan Dragan, tko je bio Vojislav i Mladen Pupovac, tko je bio dakle legija Mladić i dakle ostale četničke snage koje su uništavale hrvatsku državu?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Troskot, naravno da i danas ti mladići koji budu dolazili u vojarne, te vojarne nose imena svih tih heroja koje ste nabrojili i naravno da će oni u ta dva mjeseca i učiti i slušati o njima i pobjedničkoj, pobjedničkoj operaciji Oluja i Bljesku i svim drugim operacijama koje je hrvatska vojska činila, radila i od samoga početka Domovinskog rata, načina obrane, pripremanja i napokon '95. godine završetak rata u Hrvatskoj. Te akcije i te činjenice uče se na stranim vojnim učilištima diljem svijeta. E iz tog razloga će i oni učiti i čini mi se da je u političkom smislu u biti najveći problem svih onih koji se protive služenju temeljnog vojnog osposobljavanja upravo je ta indoktrinacija i upoznavanje hrvatskog čovjeka sa hrvatskom prošlošću, sa hrvatskim vojnicima, sa hrvatskom pobjedničkom vojskom, hrvatskim pobjedničkim akcijama i sa na kraju krajeva stavljanjem pravnih informacija na pravo mjesto.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ivo Zelić replika.

Zelić, Ivo (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege, podržavam svaku izmjenu članka zakona, svaki detalj koji će povećati sigurnost države. Isto tako podržavam i svaki članak i svaki detalj koji dovodi da mlad čovjek vojnik bude zadovoljan i spreman.
Što se tiče osposobljavanja ročnika apsolutnu podršku dajem u tome, a pogotovo što sam siguran da za 2 mjeseca mogu biti jako dobro osposobljeni za vojne vještine. Svaki mladi čovjek koji se želi osposobit, branit svoju zemlju je častan čovjek, pošten pa mu treba osigurati i plaću i posao da svojim radom doprinosi gospodarskom razvitku domovine i osigura ugodan život svoje obitelji.
Međutim, ono što iritira a to su ova provokativna pitanja prije nego što je ministar ovo iznosio koja je himna, vojska, pozdrav, pa to su samo pitanja …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme hvala./…
… koja iritiraju, koja rade podjelu jer i nisu predmet ovoga, a ono što bih pitao …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, hvala./…
… ministra …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, vrijeme./…
… što sa ljudima iznad 30 godina …
…/Upadica Furio Radin: Gospodin Zelić./…
… da se ugrade u sustav obrambeni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Zelić moram biti objektivan prema svima, vrijeme je vrijeme mislim, kronometar je kronometar.
Izvolite gospodine potpredsjedniče.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Zelić hrvatski pozdrav u hrvatskoj vojski je „domovini vjerni“. To će tako bit i tako je. To je službeni pozdrav hrvatske vojske, a kad govorimo o onima koji su 30 godina prošli oni se mogu uključivati u procese nekakve vrste nacionalne sigurnost, ali ne svakako u temeljno vojno osposobljavanje i ne nazad prema oružanim snagama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Mostarac.

Mostarac, Matej (SDP)
Poštovani predsjedavajući, ministre, suradnici '87. sam godište mislim možda prva ili druga generacija koja nije imala obvezni vojni rok, ali evo uspijevam, uspijevam bez problema ali htio bih reći da i vjerojatno tad da ga je bilo išao bih ovaj odradit taj vojni rok i mislim da nije tema osposobljavanja mladih ljudi. Čuli smo danas priziv savjesti i mislim da tu ne smije tema, ako netko ne želi nosit oružje mislim da mu to mora se omogućit.
Međutim, problem je u alternativi. Mi nudimo civilnu zaštitu organiziranu po principu na jedinicama lokalne samouprave, ne previše definirano i vrlo teško kroz ovaj zakon definirano, ali ja smatram da kao što postoje mladi ljudi koji su spremni uzeti oružje tako postoje mladi ljudi koji su spremni pomoć u nevolji i mislim da te druge mlade moramo ozbiljno educirati i imat ozbiljnu obuku kako da možda pomognu u nekim drugim situacijama u našoj državi pogotovo kad smo sad u miru. I zato bi u strategiji volio vidjet kako će ta kohezija civilne zaštite i vojske funkcionirat.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Mostarac da mislim a možda nismo bili dovoljno jasni. Postoje tri kategorije. Druga kategorija je oni koji će ići prema civilnoj zaštiti, upravo oni će učiti vještine i biti na raspolaganju civilnom društvu, zajednici u slučaju bilo koje vrste ugroze, bilo koje vrste krize koju oni će biti obavezni i kao oni koji su trenutno tamo u tim sustavima i oni koji će se voditi kao pričuva u budućnosti jer će završiti taj proces ovaj obuke u civilnoj zaštiti.
Taj proces i taj dio obuke provodi MUP i taj dio će puno jasnije i puno kvalitetnije i na kraju krajeva ne bi želio uzimati prostor i vrijeme i riječi ministra unutarnjih poslova koji će pojasniti kako na koji način će oni koji idu prema civilnoj zaštiti vršiti svoje služenje, kako će se obučavati i kako će cijeli proces trajati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Ikić Baniček.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Danas je tema rasprave dakle dokumenti kojima je ključni cilj temeljno vojno osposobljavanje kako bi se popunili ne samo djelatni kapaciteti nego i pričuvni. Ministar je spomenuo da bi bilo dovoljno 4 tisuće osoba godišnje da se ti kapaciteti dakle i djelatni i pričuvni popune. Međutim, nije nitko spomenuo dokument od, iz, od MORH-a iz 2024. gdje je na reprezentativnom uzorku obveznika vojne obveze se saznalo da čak 60% njih je reklo da bi vrlo rado postale ne pričuvne nego i djelatne vojne osobe kada bi se uvela adekvatna mjesečna naknada za rad.
Dakle, zašto umjesto uvođenja obavezne vojne obuke jednostavno ne povećate mjesečnu naknadu i na taj način od ovog ukupnog broja od 11 tisuća ljudi koji su godišnje obvezni služiti vojsku ne dobijete tu brojku 4 tisuće od zaista ljudi koji bi to željeli raditi?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedavajući.
Uvažena zastupnice Ikić Baniček, ja ću samo vratit se malo u povijest jer se moram vratiti u povijest da bi dao odgovor pravi na ovo vaše pitanje.
2008.g. zadnji puta su povećani prihodi tj. plaće vojnicima, 2008.g., 2013.g. smanjuje im, jedna vlada im smanjuje plaće i zadnji put im se diže sad prije nekih godinu dana i to smo morali dizati 35 do 40% da bi uopće mogli dohvatiti korak sa ostalim plaćama i danas vojnik u Oružanim snagama RH zarađuje 1200-1300 eura, onaj koji je obični čin, znači nema čina, vojnik mora.
Kad govorimo o tome, na tome svakako treba raditi, povećati plaće, one će se povećavati svakako u budućnosti, oni moraju uhvatiti korak sa ekonomijom i sa troškova života jel se nalaze u vojsci.
Definitivno 4 tisuće je nama dovoljno da popunimo i pričuvu i, i djelatno vojno, djelatni vojni sastav i u ovom trenutku ako bude bilo potrebe za drugačijim pristupom mi ćemo ga drugačije kreirat u budućnosti, bez brige.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Ministre, danas ste imali već jedno pitanje čini mi se šta se tiče ishrane vojnika, ali evo da ponovim možda u širem kontekstu. Dakle Hrvatska ima 1,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od toga milijun i 100 tisuća obradivog. Obzirom imamo već danas veliki problem sa samodostatnošću većine poljoprivrednih proizvoda uz možda izuzetak nekakvih žitarica, a u sustavu smo tržišne ekonomije, opskrba hranom za 4 tisuće ročnika godišnje zahtjeva stabilne prehrambene lance. Prema aktualnim podacima HV već sada koristi veliki dio uvoznih sirovina za prehranu ročnika poput graha iz Kine, mrkve iz Nizozemske, luk iz Mađarske, od domaćih tek jabuke i mandarine. Koliko i kako vi vidite rješenje zahtjevne, ove zahtjevne problematike s tim još da dodam kako Pleter koji je zadužen za prehranu vojske ima ograničenja u zapošljavanju i logistici, što dodatno otežava nabavu domaće hrane. Hrana dakle nije samo logistika …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
…u slučaju vojske, a pogotovo vojske…
…/Upadica Radin: Hvala./…
… i strateških resursa. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Vukušić, nije baš točno da samo mandarine i ne znam i jabuke jedemo ovaj HV jede u Hrvatskoj. 75% ukupnog menija kojeg hrvatski vojnik dobije na stol je čisti hrvatski proizvod, 75%. Mi nažalost ne možemo konzumirati više domaćih proizvoda nego što ga konzumiramo svi mi zajedno u našoj državi. Proces hranidbenih navika naših, opskrbnih lanaca i svega je možda nešto što moramo svi zajedno sjesti i možda resetirati na jedan drugačiji način, vjerojatno i sa drugim ministarstvima iz Vlade, ne Ministarstvo obrane. Ja sam posjetio jednu od glavnih proizvođačkih organizacija koje proizvode hranu i koju koriste naše oružane snage, to je Podravka i sve što Podravka koristi je sa domaćih, sa domaćih polja, sve što Podravka radi, priprema, organizira, pakira i šalje prema korisnicima, a u njima su svakako i naše oružane snage. 75% ukupne hrane oružane snage koriste iz hrvatskog proizvoda.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Selak Raspudić.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Poštovani ministre, u strateškim dokumentima o kojima danas raspravljamo u HS navodite slijedeće:
Jugoistočno susjedstvo Hrvatske izloženo je sve intenzivnijem djelovanju globalnih i regionalnih sila koje posredovanjem lokalnih aktera nastoje proširiti svoj utjecaj često na štetu pozitivnih rezultata procesa Euroatlantskih integracija.
S obzirom da nas sigurno sve najviše zanima što se događa u našem susjedstvu i pod čijim utjecajem i s kime zapravo u suradnji, možete li biti konkretniji, dakle o kome se radi i tko na koga utječe, tko taj utjecaj prihvaća i kako se to odražava u Hrvatskoj, na koje ste zemlje mislili i koje konkretno aktere?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala uvaženi predsjedavajući.
Uvažena zastupnice Selak Raspudić, iz rečenice koju ste citirali sve je jasno, sve je potpuno jasno, svatko tko razumije shvatit će o čemu se radi. O zemljama i imenima tih zemalja ja ako budem to izgovorio ovdje na govornici neću silazit sa određenih portala barem još mjesec dana i na kraju krajeva ne bi to smio niti reć, ali ovaj definitivno je svim jasno o kome se radi, tko su veliki očevi, a ko su mali šegrti u cijelom tom poslu, evo hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika gđa. Selak Raspudić.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Čl. 238., poštovani ministre, ja razumijem vašu zabrinutost, međutim isto tako moram naglasiti da smo mi ovdje kao HS pozvani da ove dokumente prihvatimo da bi se oni mogli realizirati, a mi to ne možemo učiniti sa načelnim informacijama i za očekivati je da u slučaju kada tražimo konkretno i detaljnije obrazloženje ovakvih tvrdnji, pogotovo koji se tiču naših susjedstva, da imamo pravo i dobiti konkretan i jasan odgovor. Dakle nismo mi ovdje zbog medija, niti trebamo ovisiti o slici koja će posljedično izaći, nego trebamo kao saborski zastupnici obrazloženje da bismo mogli…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…odlučiti hoćemo li ovo i na koji način usvojiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, bila je replika…/Govornik se ne razumije./…opomena.
Gđa. Sokolić, replika.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani ministre Anušiću, malo ste kontradiktorni danas u vašim izjavama, s jedne strane naglašavate važnost civilne zaštite u našem društvu, a s druge strane omakla vam se izjava da oni koji odaberu civilno služenje da su ustvari odabrali da neće služiti hrvatskom narodu i da se neće staviti na raspolaganje hrvatskoj državi. Takav blago rečeno indiferentan stav se ogleda i u ovim dokumentima, dakle kroz ove dokumente nema jasnih smjernica o organizaciji civilnog služenja vojnog roka, nema detalja, nema razrađenih mehanizama, nema budžeta itd.. Doduše, definirano je da civilnu službu će regulirati poseban Zakon o civilnoj službi, međutim ona nije niti u strategiji, niti u planu, niti prepoznata, niti integrirana kao, u obrambeni sustav, kao aktivna komponenta sigurnosti.
Stoga vas pitam možete li građanima jamčiti da će Hrvatska graditi otpornost cijelog društva u skladu sa Europskom strateškom autonomijom ili ćemo graditi samo vojsku u skladu sa NATO smjernicama …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, vrijeme./…
… a na čemu je ustvari naglasak u ovim dokumentima. Dakle, ponovit ću još jedanput.
…/Upadica Furio Radin: Ne, ne vrijeme oprostite, oprostite./…
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Uvaženi predsjedavajući, uvažena zastupnice Sokolić možda nisam bio dovoljno jasan ili možda me niste pozorno slušali. Kad sam govorio o civilnom služenju vojnoga roka imamo dvije razine služenja civilnog. Oni koji idu u civilnu zaštitu i oni koji odlaze prema civilnom služenju vojnoga roka. Znači treća kategorija je civilno služenje vojnoga roka i oni idu prema jedinicama lokalne samouprave, prema institucijama gdje će biti raspoređeni na vrijeme od 4 mjeseca.
Nije rečeno da niko neće služiti ili da oni ne služe. Ovi će služiti vojnu komponentu, a ovi će služiti civilnu komponentu u smislu potreba civilne zaštite i svih sastavnica civilne zaštite.
Kad govorimo o ovom drugom pitanju tj. konstataciji da nije ništa jasno, da nije vidljivo. To nije istina da nije jasno i da nije, sve vam piše u zakonu. Ovo što sam ja čitao je naravno skraćena verzija. Na e-savjetovanju imate kompletan cijeli zakon gdje je sve razrađeno i di se stvari koje nisu dovoljno razrađene se navodi na koji i na kakav način će biti razrađene. MUP je taj koji će voditi ovaj dio komponente od civilne zaštite pa do civilnog …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala.
Gospodin Zurovec.

Zurovec, Dario (Dario Zurovec - NL)
Evo poštovani ministre iako sam već pitao na Odboru za obranu čisto nije zgorega da ponovim. Što se tiče suradnje s ostalim resornim ministarstvima, s Ministarstvom braniteljima i sa Ministarstvom socijale da li ste možda gledali da se prizna JNA tj. oni svi koji su služili JNA da se prizna pod radni staž po istom ili sličnom modelu kao u Sloveniji?
Onda što se tiče djelatnog ili bolje rečeno detaljnog plana uporabe oružanih snaga da li tu moguće gledati i oko uporabe same imovine, mislim na zgrade, mislim na neke stvari koje su navedene kao aktivna imovina a u biti je dosta pasivna? Što ćemo sa lovcima tj. ljudima koji su položili za lovce a htjet će imati priziv savjesti? Da li mislite da bi njih možda trebalo diskriminirat jer ne može netko sad hodati kroz šumu sa dugim kalibrom i dugom devetkom a onda govoriti da nije spreman za vojsku?
I usput s obzirom na sve ove svađe i prepucavanja danas vam je inače rođendan od Pavelića evo tak da čisto je to jako zanimljivo s obzirom na ovaj pozdrav o kojem smo danas raspravljali.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Da, nisam razumio ovo oko JNA i priznavanja radnog staža, ali ovaj priznavanje radnog staža će biti ovih 2 mjeseca i priznat će se u radni staž ovima koji budu išli temeljno vojno osposobljavanje. Retroaktivno se neće priznavati nikome ništa.
A kad govorimo o lovcu, konkretnom primjeru, e upravo je to ono odgovor da morate na uvjerljiv način, na uvjerljiv način reći da imate priziv na sav… priziv savjesti jer ako ste lovac i imate pušku kod kuće i idete po šumi i ubijate divlje svinje, jelene šta već se tamo ovaj nađe onda ne možete reći da ne možete nositi naoružanje jer se vi bojite ili vam je to protiv vaše vjere i vaših navika.
Tako da su to stvari koje će se morati na uvjerljiv način opravdati ako idete na priziv savjesti. I definitivno lovac neće moći imati priziv savjesti a konkretno pitate za lovca.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre sada ste objasnili vezano za ovaj civilni vojni rok. Koliko shvaćam imamo 3 mjeseca kroz sustav civilne zaštite koji idu prema centrima za obuku i ovaj drugi 4 mjeseca koji idu prema civilnom služenju vojnog roka.
Navodi se npr. 33 dana u intervencijskim postrojbama pa mene evo zanima čisto pitanje sa terena koje su to postrojbe, jel to hitna, HGSS, jesu to vatrogasci? Kako će ročnici biti raspoređivani u iste i što bi same službe trebali napravi kakve su to pripreme da oni prime te ročnike jel naravno za obući, za obuć npr. nekog vatrogasca to košta i do tisuću eura oće li taj trošak snositi država ili će pasti na jedinice lokalne samouprave koje financiraju takve službe?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Uvažena zastupnice Marković kad govorimo, kad govorimo o onima koji će biti upućeni na služenje u civilne zaštite, sve, sve sastavnice civilne zaštite će biti uključene u njihovu obuku i njihovu obučavanje generalno sve sas… sve sastavnice. Trošak će biti naravno državnog proračuna.
Proces upućivanja, proces praćenja njihovog osposobljavanja će raditi MUP, tako je podijeljeno. Znači temeljno vojno osposobljavanje vojno Ministarstvo obrane ovo ostalo ide prema MUP-u. I oni će u tim postrojbama da li je to vatrogasac, da li je HGSS, da li je nešto drugo ili treće imati proces sličan kao što imamo i mi u oružanim snagama ali naravno neće biti vezani za oružje i neće biti vezani za uniformu. S time da u ovom trenutku je nekoliko centara civilne zaštite u Hrvatskoj napravljeno i spremno već za prvi prihvat tih osoba. Na teritoriju Hrvatske čini mi se da ih ima 3 u ovom trenutku.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Josip Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani ministre najprije vam želim zahvaliti što ste ovih dana jasno javno rekli da ste „Za dom spremni“ jednako sada kao što ste bili i '91. godine. To je važno jer se na taj način suprotstavljate hibridnim operacijama koje nastoje kompromitirati i kriminalizirati vrijednosti, događaje i simbole hrvatskog Domovinskog rata. Među te vrijednosti svakako pripadaju i dom i obitelj i domovina i vjera i tradicijske hrvatske vrijednosti.
Međutim, kad se radi o strategiji i planu razvoja iako je načelno to navedeno, dakle hibridno ratovanje, psihološke operacije i slično, međutim smatram da je nedovoljno zastupljeno u samoj razradi, samo se načelno navodi pa me zanima hoće li se i u te aspekte koji su izgleda okupirali i hrvatske institucije dobrim dijelom od sabora do sustava obrazovanja kulture itd. medija hoće li se predvidjeti ovaj isto tako djelovanja protiv takvih vrsta hibridnih operacija jer i u planu razvoja, a i u strategiji se to ne navodi.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Uvaženi zastupniče Jurčević, da, bit će obuhvaćeno naravno jel ovo se sada u modernim vremenima, vremenima u kojima danas živimo pokazuje kao jedan veliki, velika mogućnost djelovanja, neprijateljskog djelovanja upravo kroz te hibridne aktivnosti, kroz ta hibridna djelovanja. Naravno, mobiteli, Internet, društvene mreže, sve to ima svoj utjecaj na, na stav i na raspoloženje zajednice. Definitivno to je predviđeno, na tom se radi i o tom vodimo brigu, to je u ovom trenutku postalo toliko bitno i važan dio segmenat obrane kao i svaki drugi, evo hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Ima li izvjestitelja odbora? Da.
Izvolite g. Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine…
…/Upadica Radin: Odbor za obranu./…
…potpredsjedniče.
Odbor za obranu HS na 12. sjednici održanoj 11. srpnja proveo je raspravu o Prijedlogu Strategije obrane RH, Prijedlogu dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH 2025.-2036. i Prijedlozima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama RH i Zakonu o obrani.
U uvodnom dijelu ministar obrane i potpredsjednik Vlade obrazložio je prijedloge, to neću posebno, posebno čitati, izvijestit ću samo dio koji se tiče rasprave.
U raspravi je osim zastupnika sudjelovala i pučka pravobraniteljica RH koja je između ostalim ukazala da će po stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani prestati važiti Zakon o civilnoj službi, čime bi Zakon o obrani postao temeljni i jedini propis koji regulira civilnu službu. Nadalje, izražena je dvojba vezana uz omjer trajanja između vojne obuke i civilne službe u JLRS koji je 2 mjeseca naspram 4 mjeseca. Pored toga ukazala je da odredba koja se odnosi na civilno služenje detaljno ne uređuje koji će civilni obveznici obavljati službu u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu u trajanju od 3 mjeseca, a koji iznimno u JLS u trajanju od 4 mjeseca, te ko će o tome i kako odlučivati.
U raspravi koja je uslijedila većina članova je pozitivno ocijenila uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja ocjenjujući da obrana zemlje ne predstavlja trošak već pruža mogućnost gospodarskog iskoraka i da će ukupna vojna i nacionalna sigurnost biti na višoj razini.
Premda osposobljavanje u mnogim europskim državama traje dulje, ocijenjeno je da se i kroz 8 tjedana mogu steći potrebne osnovne vojničke vještine i vještine snalaženja u kriznim situacijama. Pored toga, izraženo je mišljenje kako Hrvatska nije niti trebala ukidati vojni rok jer je HV stup države, a temeljno vojno osposobljavanje osigurava minimalne uvjete koji su potrebni za kvalitetnu pričuvu.
Govoreći o broju vojnih instruktora koji su potrebni po naraštaju ročnika, iznesen je prijedlog da se pri tome dodatno angažira veteranske pripadnike oružanih snaga i koristi njihov doprinos, znanje, iskustvo i potencijal za edukaciju novih generacija i pričuvnih snaga.
Ovim prijedlogom izmjena i dopuna zakona regulira se i priziv savjesti odnosno mogućnost služenja civilnog roka, a i žene koje žele mogu se uključiti kroz dobrovoljno osposobljavanje istaknuto u raspravi. S druge strane navedeno je da postoje različiti modeli osposobljavanja koje europske zemlje primjenjuju. U tom pogledu kao jedan od primjera spomenut je norveški model koji obvezu osposobljavanja propisuje za sve, ali se kroz razrađeni selekcijski model među ostalim odabire određeni postotak najboljih polaznika koji se uključuju u sustav i postaju djelatne vojne osobe. Pored toga izraženo je mišljenje da temeljno vojno osposobljavanje iziskuje preveliki trošak za državne resurse za cilj koji se može ostvariti drugim sredstvima.
U pogledu odredbe koja propisuje prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima u tijelima državne uprave i na lokalnoj razini, postavljeno je pitanje što to točno znači „pod jednakim uvjetima“, te je iznesena bojazan od diskriminatornih učinaka u odnosu na one kategorije građana koje nisu bile niti u prilici pohađanja temeljnog vojnog osposobljavanja.
Nakon provedene rasprave odbor je jednoglasno s 9 glasova za odlučio HS predložiti da podrži sva 4 prijedloga dokumenta, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gđa. Marija Lugarić, Odbor za ravnopravnost spolova.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani g. potpredsjedniče, kolegice i kolege.
Mi smo kao Odbor za ravnopravnost spolova raspravili sve ova 4 akta na 17. sjednici održanoj u petak 11. srpnja i sukladno čl. 247. Poslovnika proveli smo objedinjenu raspravu.
Obzirom na vrijeme i racionalizaciju vremena ja vam sad ne bih čitala šta su nam uvodno govorili državni tajnici na sjednici obzirom da je to sve rekao ministar u uvodnom izlaganju ovdje u plenarnoj sjednici, ali bih samo istakla jednu stvar koju ministar nije rekao, a državni tajnik je na sjednici odbora vezano uz Prijedlog dugoročnog plana razvoja oružanih snaga gdje je državni tajnik istaknuo kako Ministarstvo obrane primjenjuje načelo zaštite pripadnika oružanih snaga od bilo kojeg oblika diskriminacije, te će i dalje nastavit promicat standarde rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti na svim dužnostima i razinama odgovornosti, te da će se dosljedno nastaviti s implementacijom mjera Nacionalnog akcijskog plana za provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti i UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti, te srodnih rezolucija i akcijskih planova.
U objedinjenoj raspravi koja je uslijedila predsjednica Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara podržala je izmjene zakona i istakla da ne smatra da bi njime žene bile diskriminirane. Naime, zakon ženama daje mogućnost dragovoljnog pristupanja temeljnoj vojnoj obuci na svim, sa svim obvezama i pravima, a žene imaju mogućnost služenja domovini kroz civilnu zaštitu, zdravstvo i druge sustave, te je podsjetilo da su žene na taj način sudjelovale i u Domovinskom ratu, te izrekla stav da žene ne bi trebale obvezno služiti vojni rok.
Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je izvrsnu dugogodišnju suradnju Ureda pravobraniteljice s Ministarstvom obrane kroz edukacije, rješavanje individualnih slučajeva, te europske projekte. Također izrazio je zadovoljstvo što je Ministarstvo obrane uvažilo većinu primjedbi koje je pravobraniteljica iznijela na nacrt izmjena zakona, međutim on i dalje smatra da se kod uvođenja prednosti pri zapošljavanju za osobe koje prođu temeljno vojno osposobljavanje radi o neizravnoj diskriminaciji.
U raspravi su članice odbora iznijele stav da žene ne bi trebale obvezno služiti vojni rok, što se niti prema hrvatskom, niti prema europskom pravu ne smatra povredom ravnopravnosti spolova. Naime, presuda Europskog suda u slučaju Dore protiv SR Njemačke utvrdila je neprimjerenost prava zajednice na obvezu u vojnu službu odnosno utvrđeno je da je obvezni vojni rok ograničen isključivo na muškarce ne predstavlja diskriminaciju. Međutim, članice odbora izrekle su stav da bi davanje prednosti prilikom zapošljavanja osobama koje su bile na temeljnoj vojnoj obuci doveo u nepovoljniji položaj žene koje ne pristupaju dobrovoljnoj temeljnoj vojnoj obuci. U tom slučaju radilo bi se o neizravnoj diskriminaciji kao što je to primjerice utvrđeno u presudu Europskog suda u slučaju Schnorbus protiv države Hessen. Na neizravnu diskriminaciju mogli bi se pritužiti i oni muškarci koji nisu bili na temeljnoj vojnoj obuci primjerice zbog prigovora savjesti.
Iznesena je primjedba što se u prijedlogu dugoročnog plana žene spominju samo u jednom jedinom odlomku dok se u prijedlogu strategije žene uopće ne spominju.
Također, članica odbora je iznijela finski primjer odlične organizacije civilne zaštite a dana je i sugestija da bi se u zakon trebao koristiti rodno osjetljiv jezik. Primjerice kada govorimo o ženama koje su vojni obveznici da ne koristimo izraz vojne obveznice umjesto žene vojni obveznici.
Državni tajnik je u odgovoru na pitanje iz rasprave istaknuo da smatra opravdanim davanje prednosti osobama koje nakon temeljne vojne obuke ostaju u pričuvi i sebe u svakom trenutku daju na raspolaganje u obrani domovine.
Nadalje, istaknuo je da je cilj ministarstva da što više osoba prođe temeljno vojno osposobljavanje te je zaključno naglasio da će ministarstvo do drugog čitanja razmotriti izrečene primjedbe i pokušati ih što je moguće više uvažiti.
Nakon rasprave, većinom glasova sa 7 glasova za i 1 suzdržani predlo… odlučili smo predložiti Hrvatskom saboru usvajanje Dugoročnog plana razvoja oružanih snaga sa istom većinom 7 za i 1 suzdržani donošenje Zaključka da se prihvaća Prijedlog Zakona o izmjenama dopuna Zakona o obrani te da se sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavljaju predlagatelju radi izrade končanog prijedlog zakona.
Isti zaključak sa istom većinom i za Zakon o službi u oružanim snagama, a u odnosu na Strategiju odo… Strategiju obrane odlučili smo većinom glasova 6 za i 1 suzdržani predložiti njezino donošenje.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro onda otvaram raspravu o ovoj točci i krećemo sa klubovima.
Prvo u ime Kluba nezavisnih zastupnika poštovana zastupnica Selak Raspudić, Zurovec.
Izvolite.
Ma Selak Raspudić pa nastavit će kolega Zurovec jasno.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Poštovane kolegice i kolege, poštovani građani RH koji nas pratite putem tv ekrana, što se tiče samih dokumenata o kojima danas raspravljamo u Hrvatskom saboru istaknut ću tri konkretne stvari.
Prva stvar kada govorimo o uvođenju vojnog roka kao što se i navodi u zakonskim izmjenama je da svjedočimo porastu raznih vrsta ugroza kao što su hibridna djelovanja, kibernetički napadi i druge ugroze. U tom kontekstu naravno da se bitnim nameće pitanje na koji ćemo mi način danas osposobiti mlade za hibridne vrste ratovanja i hoće li se uopće na takve ugroze fokusirati naš vojni rok jer danas onaj klasični vojni rok o kojem smo mnogi od nas slušali u djetinjstvu i nekakav tip usavršavanja potencijalne pješadije nije dovoljan. Danas se od mladih, pogotovo mladih koji su itekako zaraženi tehnologijom puno više očekuje i nama treba da budu obrazovani u ovim drugim segmentima od kojih i prijete najveće ugroze odnose se na hibridno ratovanje. Dakle, to je onaj dio na koji trebamo obratiti posebnu pažnju.
Hrvatski sabor danas je na neki način u paradoksalnoj situaciji. Raspravlja o ključnim vojnim dokumentima i o njima će glasati i omogućit će njihovu realizaciju. Međutim, isto tako s obzirom da je sve ono što se tiče vojske pogotovo strategija dugoročnog načina na koji će se razvijati vojska u RH i pitanje naše temeljne sigurnosti i vojne tajne mi ovdje ne možemo dobiti konkretne i detaljne informacije o onim stvarima koje ćemo izglasati u Hrvatskom saboru.
Unatoč svijesti o toj činjenici ja sam ovdje ipak postavila neka pitanja jer se od nas očekuje kao saborskih zastupnika da ovdje pokažemo svoje povjerenje prema dokumentima koji su predloženi. Pitanje se odnosilo na jedan konkretan citat a to je da je jugoistočno susjedstvo Hrvatske izloženo sve intenzivnijem djelovanju globalnih i regionalnih sila koje posredovanjem lokalnih aktera nastoje proširiti svoj utjecaj često na štetu pozitivnih rezultata procesa euroatlantskih integracija.
Nisam zadovoljna odgovorom da otprilike tko je htio razumjeti je razumio i da se zna o čemu se ovdje govori i na što se misli jer se kao što sam ranije istaknula od nas očekuje da ovdje potvrdimo ove dokumente i trebaju nam konkretniji odgovori bez obzira što će to možda potencijalno unezgoditi ministra ili nas ovdje saborske zastupnike. Mi ovdje razgovaramo bez kalkulacija i ne trebamo se nikoga bojati ako smatramo da postoje ugroze u našem susjedstvu pogotovo one koje su posredovane globalnim silama koje imaju utjecaj na lokalne aktere i koje idu protivno euroatlantskim integracijama mi trebamo čuti o čemu se točno radi jer ovdje ćemo danas izglasati izuzetno velika izdvajanja iz proračuna za obranu RH.
S time povezano želim istaknuti još jedan dio na koji sam obratila posebnu pažnju, a on se odnosi na rečenicu koja kaže Vlada će osobitu pozornost usmjeriti na nove fiskalne mogućnosti koje uključuju mogućnost dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 1,5% BDP-a u odnosu na rashode koji su definirani fiskalnim pravilima EU sukladno aktivaciji nacionalne klauzule o odstupanju vodeći istovremeno računa o fiskalnoj održivosti u srednjoročnom razdoblju.
Dakle, moguća su još veća izdvajanja. Mi znamo koliko je obrana skupa, znamo da se nalazimo u izazovnim vremenima. Isto tako znamo da postoje i brojna druga izdvajanja u našem proračunu koja su nedovoljna i za koja su nam potrebna dodatni novci. Ovdje vidimo mogućnost da se ona povećaju, e pa kada govorimo o tako ozbiljnim izdvajanjima uz potencijalno povećanje onda doista trebamo dobiti sve konkretne odgovore jer ne budimo naivni ovo što se trenutno prihvaća uvažavajući sve geostrateške okolnosti i važnost obrane RH kao netko tko je bio predsjednička kandidatkinja tko je posebnu pažnju upravo usmjeravao na sustav obrane, a i sama sam predavala kao vanjski predavač na Ratnoj školi „Ban Josip Jelačić“ ipak trebam istaknuti nepobitnu činjenicu da se ovdje radi o industriji, o izrazito profitabilnoj industriji gdje će se sada ulagati sve veći novci i da je otvoreno pitanje u tom kontekstu, na koji način će hrvatska obrana od toga doista uspjeti profitirati i koliko će moći biti konkurentna na globalnoj razini i mi na te stvari trebamo obratiti pažnju, trebamo ih biti svjesni i trebamo dobiti jasnije odgovore jer postavljati takva pitanja ne znači negirati potrebu obrane RH i važnost našeg kvalitetnijeg vojnog osposobljavanja, ne znači ni biti kao što jesu neke političke opcije u HS poput Možemo! oni koji negiraju čak i potrebu razvoja vojne znanosti, pa su svojevremeno u našem proračunu tražili da se dokinu sredstva za vojno sveučilište i da se daju za sanaciju dokumentarnih filmova. Pa ne znam čime bi se onda branili možda u potencijalno ratnoj ugrozi, ne bismo valjda bacali vrpce na vojnike koji bi nas napali. To ne ide prema tim nastojanjima, ali pitanje toga da se ovdje radi o industriji, vrlo profitabilnoj industriji za koju će dodatno rasti izdvajanja i da želimo čuti što će se točno s tim novcem činiti i tko nas sve ugrožava, ostaju legitimna i otvorena pitanja na koja zaslužujemo jasne odgovore.
U sve povezanijem i dinamičnijem globalnom svijetu ubrzanog razvoja koji su nositelji globalna središta moći, to je i svijet sve većeg sukoba, ali i ratnih događanja. U umreženom svijetu kao rezultat sukoba interesa svaka globalna lokacija može postati i ratni vojni cilj, posebno u uvjetima ukoliko ista predstavlja značajan geostrategijski položaj. U globalnoj interesnoj utakmici sve je značajnija interakcija ekonomske, političke, kulturne i vojne moći. Upravo operativni dizajn odnosno koordinacija i sinkronizacija spomenutih moći prožetih znanstvenim dostignućima i tehnologijama u projiciranju nacionalne snage na međunarodnoj pozornici čini bit određivanja i dosezanja strategijskih nacionalnih ciljeva u procesu ostvarivanja kontinuiranih nacionalnih interesa.
Koliko ćemo kao država biti uspješni na međunarodnom planu zavisi o sposobnosti transformacije resursnog potencijala u nacionalnu snagu i njeno prilagođene vrlo složenim međunarodnim okolnostima igara moći. Upravo resursni, poglavito geografski položaj, prirodni resursi i ljudski potencijal predstavlja temelj nacionalne uspješnosti u sve složenijim globalnim procesima i odnosima.
I sad tu dolazimo do onoga što osobno smatram najbitnijim. Nacionalna pamet odnosno razvoj znanosti i tehnologija su glavne pretpostavke sveukupnog nacionalnog razvoja i sigurnosti. Nema nacionalnog razvoja bez interakcije svih funkcionalnih komponenti, posebice gospodarstva, diplomacije, sigurnosti i obrane i dakako nacionalne kulture odnosno jačanja nacionalnog identiteta i sve to uz visok stupanj sustavne nacionalne znanstvenosti i razvoja tehnologija. Nacionalna moć od koje ovisi uspješnost ostvarivanja nacionalnih interesa na međunarodnom planu odnosno stupanj nacionalnog suvereniteta neodvojivi su i izravno ovisni o oblikovanju snage nacionalnog identiteta i stupnju razvoja nacionalne znanosti.
Zašto je ovaj uvod bitan? Bitan je iz razloga što svi ovi predmeti o kojima se raspravlja u saborskim klupama, a odnose se na sigurnost i obranu odnosno hrvatsku vojnu snagu, traže odgovor na samo jedno pitanje, što nam je s nacionalnom vojnom znanosti, s poljem sigurnosti i obrane u ovom konkretnom slučaju, a posebno njenim vojnim aspektima.
Višegodišnja transformacija vojnog obrazovanja i sučeljavanja raznih interesnih lobija u tom procesu upućuju kako je područje sigurnosti i obrane sigurnosno ugroženo, posebno razvoj vojne znanosti, a bez nje nema ni vojske, a ugrožen je i opstanak države. Ako su ove pretpostavke i djelomično točne onda su i rješenja koja predlažete odnosno mogu biti znanstveno upitna ne ulazeći u detalje. Temeljne posljedice antiintelektualnog procesa u HV-u su ljudi odnosno ljudski potencija, tehnika i oprema se uvijek mogu nabaviti. Pitanje, koliko znanosti stoj iza razvoja i optimalnog naoružavanja i opremanja, ali i njene operativne uporabe. E to se desetljećima gradi i to se ne može tek tako nadoknaditi. Ukoliko nemate znanstveno osposobljen kadar za suvremeno ratovanje onda logično nemate odgovarajuće funkcionalne strategije i zakone u području obrane i sigurnosti, a time ni plan dugoročnog razvoja oružanih snaga. Međutim isto tako, ukoliko imate visokoobrazovan kadar u kontekstu razvoja vojnih znanosti uvijek možete odgovoriti kako preventivno tako i operativno na moguće posebno vojne ugroze.
Kao što vojni neboder kojeg svakodnevno ovdje promatramo prokišnjava, a budući je izgrađen u kontekstu razvoja vojnog obrazovanja i školstva, logično upitati se što nam je i s kontekstom njegove izgradnje, pogotovo u ovom trenutku jer će se uskoro sa svim ovim novcem koji će biti na raspolaganju jako puno toga graditi, pa ja ovdje postavljam pitanje s govornice HS, hoćemo li imati dovoljno hrabrosti i ozbiljnosti da i o svoj toj izgradnji vodimo računa i na vrijeme postavljamo pitanja.
Navedeno je posljedica desetljeća otpuštanja i slanja u mirovinu visoko osposobljenog vojnog kadra kada govorimo o vojnoj znanosti i mogućnostima njezinog razvoja, kadra koji ima znanje i profesionalno, a posebno ratno iskustvo. U najboljim radnim godinama i danas se umirovljuju kadrovi nositelji vojnih kompetencija stečenih kroz ratna zbivanja sa završenim najvišim razinama vojnog obrazovanja, zapovjedno stožernom i ratnom školom. Otpuštaju se kadrovi vojnog znanja, ostaju doživotno kadrovi nastavno znanstvenog zvanja, ali bez ili niskog stupnja vojnih kompetencija, a koji su nositelji razvoja Sveučilišta obrane i sigurnosti. Stoga se postavlja ozbiljno pitanje, što nam se događa s vojnom znanošću, te je neodvojivo sa sustavnim procesom vojnog obrazovanja jer bez tog sustava koji je na visokoj razini mi ne možemo producirati dovoljno kvalitetne strategijske dokumente koji će nam posljedično garantirati sigurnost i usmjeravati naš vojno obrazovni kadar na način da bi čitava Hrvatska mogla biti sigurna.
I za kraj u kontekstu vojske i doma o kojem je bilo jako puno riječi posljednjih dana u Hrvatskom saboru reći ću slijedeće. Poznato je da je naš vojni pozdrav „domovini vjerni“, međutim moj dom ima ime, moja domovina je Hrvatska pa neka i nadležni ministar a i vrhovni zapovjednik oružanih snaga i svi ostali koji su uključeni u te procese sa svijesti o tome da naša domovina ima ime, kada toliko govorimo o domu kao nekoj apstrakciji razmisle da službeni vojni pozdrav bude „Hrvatskoj vjerni“, zašto ne.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će govoriti poštovani zastupnik Dario Zurovec.
Izvolite.

Zurovec, Dario (Dario Zurovec - NL)
Zahvaljujem.
Krenimo redom, prvo od Strategije obrane RH s obzirom da smo u cijeloj raspravi objedinili više dokumenata o temama na našem današnjem dnevnom redu treba ipak govoriti i određenim redom, prvo općenito pa onda prema onome što je pojedinačno pa je tu u prvom redu Strategija obrane RH.
Tu je riječ o dokumentu koji nam jedan poželjno cjelovit način donosi glavne smjernice o tome što su obrambeni i sigurnosni rizici u današnjem svijetu, gdje se nalazi RH i što bismo trebali napraviti da te rizike smanjimo i dovedeno naravno na najmanju moguću mjeru. Pa čak imamo i jednu vrlo interesantnu tvrdnju koja je baš u ovom prijedlogu strategije obrane. Narušena stabilnost međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima sve više otvara prostor nasilnom razrješavanju zamrznutih sukoba te potiče radikalne političke tranzicije u pojedinim državama s visokim potencijalom destabilizacije od slabljenja demokracija i vladavine prava do izbijanja etničkih i vjerskih napetosti pa čak i građanskih ratova.
Radi se o tvrdnji koja je u činjeničnom smislu najbolji opis onoga što se u ovom trenutku događa u Europi i u svijetu počevši od Ukrajine pa sve kroz do Bliskog Istoka s tendencijom da se prošili i na udaljeniji svijet.
Globalne okolnosti naprosto su se od pandemije korona virusa u bitnom izmijenile i mnogi akteri su u tome vidjeli svoju priliku kako ostvariti neke svoje ciljeve i ambicije. Vrlo brzo smo se od svijeta koji se naoko ujedinio u globalnoj prijetnji i borbi protiv virusa okrenuli prema međuna… međusobnim obračunima i sukobima, a međunarodno pravo, običaji ili pravila učtivosti sada se već čine nekim onako malo davnim i zaboravljenim vremenima.
I sada je onda glavno pitanje gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska? Pa vratimo se unazad. Strategija obrane postavlja Hrvatsku tamo gdje je već odavno i tamo gdje već odavno pripada. Naš okvir obrane je omeđen savezništvu prvenstveno unutar NATO-a i unutar EU, no premda se deklarativno ciljevi i aktivnosti tih dviju savezničkih grupa naoko podudaraju očito je da postoje neke dvojbe oko toga koje su posljednjih mjeseci postale i više nego očite. I zašto je to važno? Naime, strategija obrane u znatnoj mjeri se oslanja na članstvo u NATO-u, na članstvo u EU gdje mi i računamo na pomoć, na solidarnost, na zaštitu naših saveznika u slučaju bilo kakve ugroze hrvatske slobode, samostalnosti i neovisnosti.
Što mi nudimo za uzvrat? Mi za uzvrat nudimo isto obvezujući se ulagat u naše vlastite obrambene kapacitete uz postizanje visoke razine kompatibilnosti s NATO standardima i sposobnostima za zajedničko djelovanje. U tom smislu Hrvatska je ove godine dosegnula zadani cilj od 2% BDP koji ulažemo u obranu, a ovom strategijom obvezujemo se i na dodatna ulaganja koja bi 2030. trebala doseći vrijednost od 3% BDP-a. To svakako nisu mala sredstva za bilo koju zemlju, a posebno ne za Hrvatsku koja još uvijek nije dosegla prosjeke bogatstva država EU. Stoga ti novci koji će se potrošiti ne smiju biti usmjereni isključivo na kupnju skupe strane opreme ili bolje rečeno na jedno, na jedno pomodarstvo nego se trebaju početi usmjeravati na razvoj i jačanje vlastite obrambene i vojne industrije i to prvotno prema našim vlastitim potrebama te uzimajući u obzir potrebe modernog ratovanja.
Isto tako Oružane snage RH trebaju imati uistinu jasnije i bolje definiranu svoju ulogu u hrvatskom društvu i u hrvatskoj državi da se točno zna kada interveniranju, kada ih zovemo i da tu zaista bude vrlo, vrlo jasno koja je njihova uloga i naravno kada moraju intervenirati. Stoga se nadam da čak i kada Europa opet počne emitirati tzv. besplatni novac da nećemo imati novu inflaciju makar je to i više nego očito i nekako se bojim da u budućnosti nećemo moći kupiti istu količinu naoružanja i istu količinu opreme kao što možda i danas. Stoga budućnost mi djeluje onako poprilično sivkasto, a s ovakvom jednom strategijom obrane koja je više jedan relikt prošlih vremena možda i jesmo napravili određene iskorake no taj jedan detaljni i djelatni plan razvoja oružanih snaga je nešto što nam uistinu treba i na čemu zaista trebamo svi raditi.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka govorit će poštovani zastupnik Darko Klasić.
Izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicima iz Ministarstva obrane, poštovane kolegice i kolege, za početak želio bih da razriješimo neke dvojbe koje su se pojavile u javnom prostoru a često i dvostruka mjerila oko naših obrambenih politika i sposobnosti kao i potrebnih sredstava.
Danas smo već čuli od nekih kolega kako ulažemo veliki novac u naoružanje, obranu i da će sigurno to utjecati na smanjenje novaca u proračunu za škole, vrtiće, zdravstvo, kulturu i mirovine. Pa podsjetit ću vas da smo samo u lipnju mjesecu donijeli promijene Zakona o mirovinskom osiguranju koji je financijski težak skoro 2 milijarde eura. Pretprošli tjedan povećali smo prava u zdravstvenom osiguranju hrvatskih građana koji koštaju 138 milijuna eura. Samo ova sredstva za ulaganje u mirovine, povećavanje prava iz zdravstvenog osiguranja u ovoj i slijedećoj godini premašuju višestruko cijeli proračun Ministarstva obrane. Bez ovih povećanja u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja podsjetit ću vas da je u proračunu koji smo usvojili za 2025.g. predviđeno da je približno svaki treći euro namijenjen za mirovinski i socijalni sustav, svaki sedmi euro u proračunu ide za zdravstvo, svaki osmi euro u proračunu ide za školstvo i obrazovanje, a tek svaki 25 euro odlazi na obranu, tako da molim da više ne plašimo javnost sa smanjenjem plaća i mirovina i padom ulaganja u druge segmente društva zbog izdvajanja za obranu jer to nije istina. Istovremeno dok izrazito povećavamo i poboljšavamo prava svim dionicima društva i građanima RH u skladu sa mogućnostima proračuna RH, dok u javnom prostoru pozivamo na povećanje sigurnosti voznog parka naših građana jer je i on u prosjeku star 13.g., naši vojnici, oni koji nas brine o našoj sigurnosti voze se u kamionima i borbenim vozilima, plove ili lete u sredstvima starim često i preko 40.g., upotrebljavaju oruđa, opremu i žive u objektima starijim od njihovih kamiona, auta, brodova i aviona. Nemojmo biti licemjerni i imati dvostruka mjerila u odnosu na pripadnike naših oružanih snaga i uvjete u kojima žive i rade, a oni svakodnevno brinu o sigurnosti i opstojnosti naše države, a time i svih nas.
Ulaganje u neku državu i privlačenje, ali i privlačenje investicijama i odabir za život neke države usko je danas povezan sa njezinom sigurnošću. Vidimo i sami iz ove turističke zone da su mnogi poznati akteri na međunarodnoj sceni odabrali Hrvatsku kao mjesto ljetovanja, što vjerojatno govori o tome da smo sigurna država. Biznis i ulaganje idu ondje gdje je sigurno okruženje, nitko ne ulaže u nesigurne države. Sigurnost države se postiže ulaganjem u svoje sigurnosne snage i svoje obrambene snage. Investitori odabiru ulaganje u zemlje koje su sigurne i stabilne, što je u današnje vrijeme postalo zapravo prvi uvjet za odabir mjesta i ulaganja investicije, a tek onda dolaze veličina poreza i ostali uvjeti. I zato ulaganje u sigurnost i obranu nije bačen novac već je to ulaganje u budućnost naše države.
Ove promjene u obrambenom sustavu i povećavanje ulaganja zapravo su posljedica višedesetljetnog zanemarivanja obrambenih sposobnosti i Oružanih snaga RH.
Jedan samo mali podsjetnik i usporedba da steknete dojam koliko smo zanemarili obrambene sposobnosti naše domovine i kolko smo malo ulagali u obrambeni sektor i sigurnost. Evo za primjer, nama susjedna država, neću imenovat, znate dobro o kome pričam, u proteklih je 10.g. kupila i uložila u naoružanje i opremu svojih oružanih snaga preko 6 milijardi dolara, dok je istovremeno sveukupni proračun Ministarstva obrane RH prije 10.g. za kupovinu i obnovu opreme i naoružanja iznosio minimalnih 116 milijuna eura koji se još na kraju svake godine rebalansom smanjivao. Da smo nastavili sa takvim politikom od prije 10.g. ulaganje u naše obrambene mogućnosti trebalo bi nam cca. 60.g. kako bi stigli ulaganje susjeda u njihove oružane snage pod uvjetom da oni u tih 60.g. ne ulažu više ništa. Ovakav pristup obrambenim mogućnostima RH tada se reflektirao i na naš status u međunarodnim obrambenim institucija gdje se do obećanja tadašnje Vlade RH i našeg obećanja ulaganja u obranu u NATO savezu držalo kao do lanjskog snijega, a Hrvatska je smatrana problematičnom i nedosljednom članicom koja ne ispunjava preuzete obaveze iz smjernice razvoja NATO saveza.
Imam i na predložena zakonska rješenja dvije opaske, pa ću ih prvo sada prije neg pređem na drugu, druge točke današnjeg razlaganja i izložiti.
Prva se odnosi na promjene čl. 98. Zakona o obrani koji regulira snimanje iz zraka jer je u potpunosti relikt iz nekih prošlih vremena i u skladu s vremenom u kojem živimo mislim da ga trebamo regulirati. Ograničenje snimanja iz zraka bi se trebalo odnosit isključivo na vojne lokacije. U vremenu satelita i sveukupne upotrebe dronova ovo više nema smisla, a sa druge strane ograničava populizaciju korištenja novih tehnologija kod mladih koji su danas izrazito, trebaju biti izražene.
Moj prijedlog je da se u navedenom čl. 98. strogo ograniči samo snimanje vojnih lokacija i da se ukine obaveza slanja snimljenih materijala na pregled Državnoj geodetskoj upravi.
Također žao mi je da se ovim zakonom, zakonskim prijedlogom propustila prilika da, da se uredi upravljanje oružanim snagama prema uzoru na većinu ostalih europskih parlamentarnih demokracija jer ovaj model upravljanja dolaskom sadašnjeg predsjednika pokazao je sve svoje nedostatke prvi puta u proteklih 25.g.. Hrvatska javnost mjesecima je bila svjedok poremećenih odnosa između predsjednika države s jedne strane i Vlade republike s druge strane, a ti se poremećaju su najizrazitije odražavali na vanjsku i obrambenu politiku. Sve dosadašnje vlade i predsjednici uspjeli su se dogovoriti i naći zajednički način operativnosti unatoč pojedinim različitim mišljenima i pripadnosti različitim strankama dosada. Iako je istina za volju, tadašnji premijer Milanović u svom mandatu Vlade mijenjao je Zakon o obrani kako bi smanjio ovlasti predsjednika republike Josipovića 2013.g., kao što je i jasno uputio poruku novoj predsjednici republike da ona ima počasnu funkciju u upravljanju oružanim snagama i da je u upravljanju oružanim snagama on nadležan u 99% slučajeva i odluka. Očigledno je sada, sadašnji predsjednik promijenio pogled na svoju ulogu kao predsjednik u upravljanju oružanim snagama i to danas zbilja nije dobro. Predsjednik je stvorio nered u upravljanju oružanim snagama a hrvatska vojska suočena je sa dvostrukom linijom zapovijedanja što dovodi često do blokade funkcioniranja u ovim kriznim vremenima kao što je i napravljen nered u sustavu vrijednosti i napredovanja u okviru oružanih snaga.
Najviši činovi i napredovanja se dijele često prigodičarski pa je tako danas normalno da skoro svaki deseti pripadnik hrvatske vojske je visoki časnik, a brigadira i generala imamo kao da hrvatska vojska broj… ima minimalno 150 tisuća pripadnika. Blokada vlasti i konfuzija u pogledu zapovijedanja HV-om te stavljanja stožera Oružanih snaga RH u nezavidni položaj političkog opredjeljivanja postali su nažalost ne normalni za vrijeme predsjedavanja sadašnjeg predsjednika. Ovakva politika predsjednika ukazala nam je na slabosti ovako nedovoljno definiranog zakonskog rješenja i sigurno je trebalo ovim zakonom pokušat promijenit zakonodavni okvir kako bi se takve dvojbe otklonile. Pritom treba razmotriti rješenja u ustavima i sličnim zakonima drugih država i članica NATO saveza i EU.
Uključivanje Hrvatskog sabora jedina je garancija razvoja demokratskog procesa kao više naša država ne bi bila anomalija u upravljaju oružanim snagama u okviru europskih parlamentarnih demokracija već njezin predvodnik.
Pokušaj ruske okupacije Ukrajine iz temelja je promijenio i sigurnosnu arhitekturu Europe. Budimo iskreni svijet i Europa su u zadnjih godinu dana postali nesigurno mjesto kojem je potrebna samo mala iskra da pokrene novi globalni sukob. Mi koji smo imali Domovinski rat doslovno nedavno znamo šta to znači za svakog građana kao i za državu. Činjenica da se Hrvatska nalazi na takvom geostrateškom prostoru da je sustav kolektivne obrane vrlo korisna stvar i da sudjelovanje u NATO savezu nam djelomično podiže razinu sigurnosti ali nemojmo se lagati samo kao logistička baza. Hrvatska se sama može osloniti na svoje oružane snage kao isključivi jamac opstojnosti naše domovine dok saveznička potpora uglavnom je vezana za vremenski period.
U slučaju izbijanja rata ili pojave neposredne ratne opasnosti Oružane snage RH mogu narasti tek na 35 tisuća pripadnika, oko 14 tisuća aktivnog sastava plus 21 tisuća pričuve. To ni izdaleka nije dostatno za obranu našeg državnog teritorija. Tijekom Domovinskog rata hrvatska je vojska brojala oko 200 tisuća pripadnika.
Ponovno uvođenje obaveze služenja vojnog roka do nedavno je bio vrlo osjetljiva tema sa snažnim protivljenjem dijela javnosti. Rat u Ukrajini temeljito je promijeni odnose europske javnosti prema vojsci pa i istovremeno prema temi služenja vojnog roka. U Europi je 15 država zadržalo obavezu služenja vojnog roka, međutim on se razlikuje od države do države. Dio država ima vrlo liberalne politike dok dio država provodi politiku pozivanja svih vojnih obveznika. Osnovne okosnice ovih sistema jesu privilegije za mlade ljude koji odsluže vojsku jer svi koji odsluže vojni rok imaju brojne pogodnosti od prednosti pri zapošljavanju u državnim službama do poreznih pogodnosti.
Činjenica je da Hrvatska s obzirom na vrlo mali broj stanovnika, sve starije stanovništvo i drastično veliko iseljavanje prije svega mladih baza za povećanje pričuvnog sastava oružanih snaga postala je sve lošija. Povratka obveznom služenju vojnog roka znatno bi se povećala raspoloživa pričuva oružanih snaga te značajno doprinijelo podizanju sigurnosnih kapaciteta država.
Najjednostavniji i najučinkovitiji model povećanja dragovoljnog služenja vojnog roka mogao bi se dodatno ojačati kombinacijom stimulativnih mjera prisutnih u Skandinavskim zemljama i Baltičkim zemljama a kojima vidim da je samo dio ugrađen u naš predloženi zakon. Obavezna prednost pri zapošljavanju u državnoj službi tamo je skoro ko normalna. Oslobođenja dijela poreza na dohodak svih pripadnika oružanih snaga kao i dragovoljnih pričuvnika, stimulacije za ostanak u oružane snage kao kroz rješavanje stambenog pitanja nakon određenog broja godina u mjestu služenja.
Također kao liberali smatramo da treba omogućiti i pojednostaviti mogućnost odabira i bez priziva savjesti onih koji su sposobni za vojnu službu ali iz nekog razloga ne žele biti dio pričuvnog sastava niti proći vojnu obuku hrvatskih obrambenih snaga ali da su plaćanjem većeg poreza spremni ili služenjem u drugim civilnim službama doprinijeti povećanju sigurnosti i obrambenih kapaciteta države kao što je to regulirano u nekim državama. Kao pozitivan primjer možemo navesti Švicarsku gdje obveznici koji nisu dio pričuve plaćaju 3% veći porez od ostalih i time doprinose povećanju obrambenih kapaciteta svoje države.
Šta se tiče druge ne manje važne teme ovih predloženih zakonskih rješenja vezanih za obranu, a to je Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH za razdoblje '25.-'36. koji predstavlja ključni strateški dokument kojim Hrvatska definira svoju obrambenu politiku jer ne smijemo misliti da smo nabavkom Rafala i Bradleya riješili pitanje obrane RH. Ono treba biti pametno osmišljeno kako bi bilo održivo.
Posebno je istaknuti pritom važnost kontinuit… kontinuiranog ulaganja u obranu ciljajući izdvajanja od najmanje 2% BDP-a od čega većina treba ići na modernizaciju i opremanje. Mišljenja sam da plan se previše oslanja na NATO i EU prioritete što može biti ograničavajući faktor samodostatnosti.
Kako bi plan bio uspješan i održiv potrebna je pažljiva ravnoteža između vojnih ambicija gospodarske realnosti i društvenih potreba i ono sigurno treba obuhvaćati i postizanje slijedećih ciljeva. Mogućnost prilagodbe novonastalim okolnostima ključno je za efikasnost provedbe samog plana, sposobnost proizvodnje na teritoriju RH nebitno o čemu, o koje sustavu obrane se radi i utami… i ultimativna je sposobnost je najbitnija komponenta strategije obrane a trebala bi biti i esencijalna vodilja prilikom implementacije samog DPR-a. Proizvodnja granata i streljiva i ostalih ubojitih sredstava, proizvodnja bespostavnih sustava, proizvodnja skladišni kapaciteti, servisne stanice, školovanje visokokvalificiranog kadra i maksimalna neovisnost o dobavi proizvodnih resursa naravno kada nam je to racionalno i realno moguće.
Nemojmo isključivat, isključivo na industriju gledat samo kroz onu u državnoj vlasništvu već nam je zadatak dati priliku da kod nas kao i u čitavom zapadnom svijetu razvijaju se tvrtke kao Lockheed Martin, Northrop, Generald Dynamics, Raytheon ili BAE Systems. Imamo i neke manje ali svijetle primjere kod nas HS, Šestan Busch, Dok-Ing ili Orka, a vjerujte mi i činjenica da imamo i proizvodnju baterija na svom teritoriju Rimac je jako bitna stavku u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti pogotovo u okviru novih besposadnih sustava.
I za kraj ovakvu priliku o ojačavanju sustava obrane vjerojatno možda više nikad nećemo imati i to djelomično sa sredstvima iz zajedničkog Fonda EU za obranu i zato je trebamo iskoristiti na što pametniji način.
Ono što očekujem od ovog zakona na kraju, a pogotovo od plana dugoročnog razvoja oružanih snaga da on postane okosnica budućih izvještaja o obrani kako bi mi kao Hrvatski sabor mogli vidjeti da li se on provodi u praksi u planu u kojem je on predložen.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnici Bauk i Ostojić, najprije poštovani zastupnik Arsen Bauk.
Izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, kolega Klasiću ako postoji paralelna linija zapovijedanja u oružanim snagama onda nije problem u onoj liniji zapovijedanja kojoj je na čelu Zoran Milanović predsjednik republike jer je to ustavna linija zapovijedanja i jedino moguća trenutno, a ako imate saznanja o paralelnoj liniji zapovijedanja onda se obratite Državnom odvjetništvu i odaberite koje ćete kazneno djelo kvalificirati od rušenja ustavnog poretka do terorističke djelatnosti.
Što se tiče ovih dokumenata reći ću najprije nešto o strategiji i o planu, dugoročnom planu razvoja. Oni su rezultat jednog zajedničkog rada Ministarstva obrane, Vlade i Ureda predsjednika RH, oni su dugo usuglašavani, usuglašeni su i upućeni su u proceduru prvo na sjednici Vijeća za obranu koja je nakon dugo vremena i sazvana.
U strategiji obrane i u dugoročnom planu razvoja dokumenti su onoliko općeniti koliko javni dokumenti mogu biti, međutim postoji jedan dio odnosno posljednji dio dugoročnog plana razvoja koji govori o opremanju odnosno da će u najvećoj mjeri to biti riješeno odlukom Vlade i ta odluka Vlade donošenje dugoročnog plana razvoja je prilika dakle da se i razmisli o načinu izvješćivanja i drugom i drugom što ide prema Hrvatskom saboru odnosno prema matičnom radnom tijelu.
Naime, Odbor za obranu daje mišljenja o nabavama preko 5 miliona eura, međutim sada treba ostvariti uvid u tu odluku Vlade za koju pretpostavljam da će imati određeni stupanj povjerljivosti i trebalo bi to status akta koji se zove odluka Vlade definirati i u zakonima.
Što se tiče Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama najveća novina je ponovo uvođenje temeljne, temeljnog vojnog osposobljavanja. Rasprave koje smo imali danas priliku čuti polazile su od toga od onoga osnovnog stava jeste li za ili niste za uvođenje, ponovno uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja a tek onda je išla argumentacija. Ni jedno, ni drugo nije baš najbolje. Argumentacija koja ide pro a u stvari pokušava se na neki način ima određene militantne crte nije dobra, ne uvodi se zbog toga temeljno osposobljavanje jer se onda ne bi ni ukinulo nikad. A također i one druge koje se, koje se idu u nekakvu racionalnu argumentaciju zašto ne bi trebalo uvesti temeljno vojno osposobljavanje također po mom mišljenju nisu dobre jer se ustvari traži razlog zašto nešto ne napraviti i onda se i tu argumenti, argumenti gube.
O samom uvođenju obveznog vojnog osposobljavanja vratit ću se nakon što pokušam argumentirati neke stvari iz postojećeg prijedloga zakona koje bi svakako trebalo popraviti. Prvo, slažem se, slažemo se sa stavom pravobraniteljice o tome da postoji značajna pravna praznina kada prestane prijelaznim odredbama Zakona o obrani vrijediti zakon koji se sa… kojima se sada regulira civilno služenje, ali ja bi rekao da tu postoji jedno temeljni problem unutar Vlade, a to je da drugi resori kojima bi to trebao biti posao prvenstveno MUP ili ministarstvo koje ima u svome, u svom djelokrugu socijalnu politiku nerado se prihvaćaju ove teme. Dakle, rupa koja postoji postoji zbog njihovog nedovoljnog ulaženja u ovu problematiku i onda se sve naravno svodi na Ministarstvo obrane, nemam vas tu namjeru braniti, ali njihov pristup je nešto više pro ili ovako, ovako da se s određenim omalovažavanjem citira ili koristi pravo na priziv savjesti.
Dakle, tu je, tu je jedna vrsta pravne praznine koju treba popuniti, a može ga popuniti dakle MUP ili ministarstvo koje se bavi socijalnom politikom doslovno da predloži zakon kojim će se urediti civilno služenje a ne to bude fusnota u Zakonu o obrani jer u osnovi zadaća MORH-a bi trebala biti oni koji se odluču za vojno osposobljavanje idemo s njima raditi, a ove druge neka se neko drugi bavi. Inače može onda u Vladi postojat samo jedno ministarstvo, Ministarstvo obrane jer sve ima veze sa sigurnošću.
U ovome što su sada zakonska rješenja ima određenih problema koje treba riješiti. To je, to se može svrstati pod zajednički naziv diskriminacija. Legitimno je pravo države da nekim mjerama potakne pa i mlade muškarce da umjesto civilnog služenja odaberu temeljno vojno osposobljavanje.
Proporcionalnost tih mjera mi unaprijed ne možemo znati, ako se za temeljno vojno osposobljavanje umjesto planirane 4 javi 8 tisuća mladih onda te mjere su neproporcionalno velike jer se javilo previše i obrnuto, ako se javi samo 2 tisuće onda se može razmisliti i još većim mjerama i još poticajnijim mjerama kao bi se došlo do određenog broja, ali te mjere moraju imati legitiman cilj. Ono što može biti problem je kako tretiramo definiciju pod jednakim uvjetima. Jesu li jednaki uvjeti, imaju li jednake uvjete muškarac koji je rođen 2007. godine i javi se na natječaj za lokalnu samoupravu i žena koja je rođena 2006. godine i javi se na natječaj za lokalnu samoupravu. Ovaj muškarac bi imao prednost koju žena nije mogla ostvariti. To, to za nas nisu jednaki uvjeti i sada kada se svi oni prednosti pri zapošljavanju svedu na zajednički nazivnik ispada da ženska osoba koja nije pripadnica nacionalnih manjina i čiji roditelji nisu hrvatski branitelji da ima tri minusa u startu koja, koja je smanjuju joj šanse za zapošljavanje na tom natječaju tako da, ajd da se malo našalim čak ni iskaznica HDZ-a ne bi u tom smislu mogla puno pomoći.
Prema tome trebalo bi u, trebalo bi u zakonu preciznije i bolje definirati ovo što ste stavili kao prednost pri zapošljavanju na način da ne bude mogućnosti da to padne na Ustavnom sudu zbog određenih vrsta diskriminacije. U ovom trenutku dakle na to upozoravamo i pozivamo ministarstvo da još jednom ili u suradnji s drugim resorima jer to bi prvenstveno trebao biti njihov posao definira, definira te stvari.
Nadalje, postavlja se i pitanje trajanja civilne službe. Naime, mi smo pri kraju služenja vojnog roka 2008. godine imali skoro 80% čini mi se onih koji su, ako ne i više koji se opredjeljivali za civilnu službu. Duboko sam uvjeren da nije u tih 8 godina početka 21. stoljeća došlo do velike pacifici… pacifikacije društva nego da su mladi ljudi zaključili da im je bolje biti 10 mjeseci doma nego 6 mjeseci u vojarni kao što će i sada zaključit da im je bolje biti 4 mjeseca doma nego 3 mjeseca u vojarni odnosno u centru za civilnu službu i onda će ova 4 mjeseca neće biti iznimno, iznimno će biti ova 3 jer doista ne vidim zašto bi netko tko već izrazi prigovor savjesti otišao 3 mjeseca u vojarnu ako može 4 mjes… mjesec dana dulje biti kući. To mislim da tu nije da bi ili trebao ovaj od 4 ili ovaj od 3 da se treba odlučit za jedno od ta dva, od ta dva modela ili ovaj od 3 mjeseca učiniti atraktivnijim pa da onda i ti koji budu išli 3 mjeseca dobiju nekakva dodatna prava.
I na kraju želim nešto reći o samom uvođenju obvezne vojne obuke. Hrvatski sabor je 18. travnja 2007. godine u provom čitanju raspravljao prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani. Obrazlažući u ime Vlade ministar obrane kojega bi danas Miro Bulj nazvao veleizdajnikom rekao je citiram. Predloženo rješenje temelji se na strateškom pregledu obrane i dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH koji je ovaj visoki dom usvojio u srpnju mjesecu prošle godine. U navedenim strateškim razvojnim dokumentima RH se izjasnila za profesionalizaciju oružanih snaga i u skladu s tim za osposobljavanje manjeg broja visoko motiviranih pripadnika profesionalnog osoblja koje će biti u stanju na najbolji način odgovoriti na buduće sigurnosne izazove. Dakle, očito se radilo o jednom širem veleizdajničkom poduhvatu jer je to već bilo prije u dugoročnom planu razvoja.
U ime Kluba HDZ-a tadašnji predsjednik kluba gospodin Hebrang rekao je, u ovom zakonu vidim jedan korak naprijed prema prelazu na profesionalnu vojsku, na drugačiji način ostvarivanja pričuve, na drugačiji način novačenja itd., naime potrebno je istaknuti da je u prijelazu na profesionalno služenje vojnog roka ta, to odrednica većine zemalja. U ovom trenutku nemaju obvezno služenje vojnog roka u Europi 13 zemalja, a 4 prelaze na taj sustav. Dakle, velika većina zemalja se prilagodila takvom novom modernom i ekonomičnijem načinu funkcioniranja obrane zemlje.
Ovo je iz rubrike ako ne znate što je bilo pa kad slijedeći put budu zbog sitnih političkih poena i u napadu populizma neke nazivali veleizdajnicima da znaju da su onda i ratnog ministra zdravstva nazvali veleizdajnikom.
Prema tome, ta vrsta fetišizma na, na ono zašto smo to ukidali jednostavno ono u vremenu u kojem je bilo 2008. godine je bilo jedno vrijeme, ovo je 2025. drugo vrijeme. Nažalost čini mi se, čini mi se nešto gore.
Za potrebe, za potrebe obrazlaganja zašto SDP u ovom trenutku podržava uvođenje obvezne vojne obuke koristit ću citate iz jednog stručnog, stručnog članka. Dakle, mnogim suvremenicima Domovinskog rata vjerojatno su ostale u sjećanju slike kada su u nekim gradovima daleko od borbi mogli vidjeti brojni automobili s registarskim tablicama iz područja zahvaćenim ratnim djelovanjima. Isto tako, dok su se neki puni odlučnosti ali adrenalina i straha pripremali za odlazak u borbene operacije u mnogim gradovima noćni se život s kafićima i disko klubovima punih mladih ljudi odvijao gotovo normalno. Značajni broj sposobnih za vojsku u to je vrijeme jednostavno napustio Hrvatsku. Ono što se u slengu kaže minhenska bojna.
Činjenica je da se i u drugim državama u ratu mogu vidjeti slične slike. Tako je za potrebe rata u Vijetnamu SAD pokrenu selektivni program regrutiranja temeljen na lutriji pri čemu su medicinski razlozi, studiranje ili maloljetna djeca bili razlozi za oslobođenje od te obveze. Tako se u tom periodu od '65. do '75. bilježi povećani upis na fakultete te skok broja novorođene djece koji je nakon ukidanja te obaveze opao.
Ako ovo zna ministar Šipić neka odmah predloži ministru obrane tko ima troje djece ne mora ili ću vojsku ili dvoje s koliko, zavisi koliko do 25 godine. Eto jedna gospodine državni tajniče demografska mjera iz Amerike i čak se i ne šalim u potpunosti.
Oni koji nisu ni, ni radili djecu niti fakultet otišli u Kanadu, govorim o Amerikancima.
U Ukrajini mnogi vojnici već godinama su u rovovima, a tisuće sunarodnjaka izbjegavaju tu obavezu, pa su otišli iz domovine, a isto vrijedi i za Rusiju, oni koji su uspjeli pobjeći u Rusiju. Zašto ovo govorim? Ne zbog onoga „di si bio '91.“ nego da ukažemo da u društvima koji se osjećaju ugroženim ili su zaista izloženi opasnosti, uvijek ima značajan dio populacije koji ne želi prihvatit obvezu sudjelovanja u raznim vojnim operacijama obrane domovine ili u nekim slučajevima napad, napada na drugu zemlju.
Postavlja se doista pitanje tko treba branit domovinu oružjem u slučaju nacionalne ugroze? Je li to pitanje moralne savjesti pojedinca, pitanje interpretacije civilizacijskog dostignuća gdje individualna prava imaju prednost pred kolektivnim potrebama ili je tu ovlasti države da instrumentima zakonske prisile nameću obavezu obrane određenom dijelu populacije? U tome vjerojatno ima elemenata i dnevno političkih, a ne samo strateških razmatranja.
Država kao oblik organizacije društva ima prilično velike ovlasti upravljanja ljudima na svom teritoriju u brojim aspektima našeg života. On može nametnuti obaveze kao što je poštivanje prometnih propisa, obavezno školovanje, cijepljenje, plaćanje poreza, pa tako i životno važnih kao što je obavezno služenje u vojsci. Ono što je jasno, građani su spremni prihvatiti osobne žrtve poput vojne službe kada vjeruju da vlast djeluje u interesu nacije i poštuje demokratska načela. Mlade generacije pak u sve većem postotku ovo pitanje vide kao pitanje osobnog odabira pojedinaca, a ne kao pravo države da to nametne svojim građanima, pravdavajući takav stav religioznim, moralnim ili svjetonazorskim razlozima, ali i njihovom interpretacijom međunarodnih normi individualnih ljudskih prava. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj konzervativniji i stariji dijelovi populacije većinski podržavaju obavezu svakog pojedinca da brani domovinu u slučaju ugroze, a i političke stranke to pitanje promatraju pragmatično, često, vrlo često u svijetlu jasne potpore i, i potpore njihovih birača. Ipak ne smijemo smetnuti s uma da obvezno vojno osposobljavanje samo po sebi neće ojačati obrambene sposobnosti države. Stoga ovo pitanje treba promatrati u svijetlu sveukupne izgradnje sposobnosti za obranu, modernizacija, opremanje, obuka. Europske države uz određene iznimke kao što je Poljska, relativno su zaostale u izdvajanjima za obranu u odnosu na Ameriku i potencijalne suparnike. Za ilustraciju, od 1999. do 2021. ukupno izdvajanje za obranu EU povećalo se za cca. 20%, u isto vrijeme SAD bilježi povećanje od 66, Rusija od 292, a Kina 592%. U europskim državama završetkom hladnog rata obvezno služenje vojnog roka postupno se napušta. Velika Britanija ukinula je vojni rok '63., Belgija ga je ukinula '92., pored Belgije, Portugal, Španjolska i Italija za sada ne najavljuju vraćanje vojnog roka. Poljska 2022. uvodi dragovoljni vojni rok koji se plaća i smatra da može imati najjaču vojsku u Europi bez ročnika. Međutim, Norveška, Danska, Estonija, Finska, Cipar, Grčka, Austrija i Švicarska, nikad nisu ukidale obavezni vojni rok. U tim se državama obvezni vojni rok smatra legitimnom obvezom svakog pojedinca, uglavnom muškarca, muškaraca.
U mnogim se državama pitanje obveznog vojnog roka vraća na listu političkog i socijalnog prioriteta. U Švedskoj se vojni rok vraća nakon svega nekoliko godina njegovog ukidanja. U Finskoj koja nikad nije ni odustala od vojnog roka, potpora javnosti je još i veća. Također tu je i Norveška s dugom tradicijom vojnog roka kao prva država koja je uvela obvezni vojni rok i za žene pod jednakim uvjetima 2013.g.. Francuska nakon što je ukinula obvezni vojni rok '97., vraća elemente vojne obuke 2019. u trajanju od 4 tjedna. Nizozemska razmišlja o vojnom roku skandinavskog tipa. Rumunjska je vratila vojni rok 2023.. U Njemačkoj koja je suspendirala vojni rok vodi se rasprava o njegovom vraćanju. Ukrajina vraća obvezni vojni rok 2014., Litva 2015., a Latvija 2023..
Ne možemo naći zajednički nazivnik ni za one zemlje koje su ga ukinule, za one koje ga nikad nisu ukinule, za one koje su ga vratile, za one koje razmatraju vraćanje, prema tome to je suverena odluka svake, svake države i tako će se i Hrvatska voditi tom odlukom.
Što se tiče civilne službe od '92. do 2000.g. civilna služba je zbog prigovora savjesti bila zanemariva, svega 1% u prosjeku. Onda imamo drugu, drugi dio od 2001. do 2006. kad je to bilo 54:46 u korist civilne službe i onda da je do 2008.g. kad se to ukinulo, taj odnos je bio daleko veći za civilno, za civilno služenje.
Glavni razlog kad sam sve ovo nabrojao, dakle i iskustva drugih zemalja i ono što je bilo u Hrvatskoj, zašto mi u SDP-u nakon razmatranja zaključili smo da podržavamo uvođenje temeljne vojne obuke jest slijedeće, a to je da je postojeći sustav dragovoljnog vojnog osposobljavanja nije dao potrebne rezultate po pitanju popune djelatnog vojnog sastava, kao ni popune razvrstane pričuve. Prema tome, uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja vidimo kao jedan od mehanizama da se i djelatni vojni sastav i popuna razvrstane pričuve, dakle da se poveća prilika da se to napravi na način koji bi bio u skladu sa strateškim odrednicama i, i strateškim dokumentima RH. Zbog toga ćemo u prvom čitanju podržati ova dva prijedloga zakona, ali uz jasnu, uz jasnu zadaću ministarstvu da do drugog čitanja zajedno sa drugim resorima u Vladi popravi odredbe koje se tiču civilnog služenja ili da Vlada pripremi potpuno novi Zakon civilnog služenja.
Za one koji ne znaju što je bilo, a puna usta su im HOS-a, u saborskoj arhivi našao sam inače nešto što je policija, PU Zagrebačka poslala Javnom tužiteljstvu RH '92. a HS je raspravljao '92., a poslali su im kaznenu prijavu protiv čelnika Hrvatske stranke prava zbog toga što, kako su naveli, postoji utemeljena sumnja da su osumnjičeni Dobroslav Paraga, Anto Đapić, Mile Dedaković i Ante Prkačin počinili kazneno djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog ustrojstva RH. Dakle u HS se raspravljao o HOS-u '92. na način da su, da su skidali imunitet čelnicima HSP-a zbog ovih kaznenih djela koje se, koje se tiču HOS-a. Neću sada čitati ovoga kako je to tužiteljstvo tada, tada definiralo. Ono što je povijesni paradoks je da su tada čelnike HSP-a branili oporbenjaci iz mahom lijeve oporbe, a napadali iz ovi iz, iz desne oporbe, al naravno za potrebe daljih, daljih tumačenja o ulozi rečene postrojbe ću zadržat pravo da ponekad to citiram i preostalih 10, 9 minuta u skladu s dogovorom prepuštam kolegi Ranku Ostojiću, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime kluba, istoga kluba govorit će poštovani zastupnik Ranko Ostojić, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)
Poštovani predsjedavajući, štovane kolegice i kolege zastupnici, poštovani predstavnici ministarstva.
U čl. 47. definirano je da je vojna obveza i obrana RH dužnost svih za to sposobnih građana. Ministra sam pitao hoće li bit svi pozvani, međutim on je jasno odgovorio da oni koji žive u drugim državama nemaju tu obavezu, naravno to je protuustavno i bilo bi dobro provjeriti je li to ispravan stav. Sustav regrutiranja uopće nije jasan i po meni je jako bitno da se definira stvar upravo kako je kolega i naveo po pitanju MUP-ova Povjerenstva za civilno služenje vojnog roka, nemamo pravu definiciju i način kako će to bit riješeno.
S obzirom na iskustvo, a to je i namjera kako poboljšat obrambenu sposobnost, onda to rješavajte između ostaloga i na način kako je to bilo predviđeno u sastavu policije. Pričuvni sastav MUP-a odnosno ono što jeste glavni interes, a to je da imamo osposobljene koji će bit u slučaju potrebe pozvani da brane domovinu, to je po meni jako važno i bilo je riješeno na način da svaki mjesec dobijaju 10% oni koji ulaze u pričuvu, trećina to može bit od broja ljudi koji čine policiju, znači 7300 i obavezu odnosno mogućnost da 3 mjeseca budu angažirani kao pričuvni sastav policije na poslovima i to je po meni rješenje, tada dobivaju 90% od prosječne plaće u RH. Taj model naravno nikad nije zaživio i kasnije se pokušalo i pomaknut takvu situaciju, slično bi moglo bit napravljeno i po pitanju vojske, a da ne govorim o drugim iskustvima.
A što se tiče Norveške, to je zemlja koja je od svoje samostalnosti imala obavezni vojni rok, a od 2000. i, mislim da je '13. je i za žene obavezan rok, a to znači sustav je takav da naizgled izgleda kao da je obavezan, a zapravo idu samo oni koji, sad ću to citirat „obavezan za one koji to žele“ i taj model koji su, sad već kopiraju Švedska i Danska, vjerojatno će biti i u Njemačkoj rasprava o tome. Taj vojni rok obavezan je na način da svake godine 61 tisuću do 62 tisuće mladih koji pune 18.g. pozivaju odnosno kroz nekoliko krugova navlačenja dolaze do onoga što je statusno važno za mlade u Norveškoj, a to je da na kraju dobiju 9,5 tisuća osoba koji prolaze i služe vojni rok. A ne mogu vjerovat da u našoj zemlji s obzirom na to koliko ljudi iskazuje spremnost odnosno navodnu spremnost u obrani domovine, da nije moguće da mi takav broj ne možemo sa sličnim brojkama kao što je to Norveška imati u Hrvatskoj.
I sad dolazimo do onoga, oće li ovaj broj, oće li 2 tisuće ljudi godišnje ojačat obrambenu sposobnost RH? Ja u to moram bit iskren nisam siguran, naime brojka u 5.g. bi znači ukupno bila nekih 20 tisuća, to vam je brojka koliko imamo policajaca u RH i mislim da to rješenje je samo bacanje prašine u oči jer puno drugih stvari, jer puno važnijih stvari postoji u ovoj državi da bi bile riješene obrambene sposobnosti. Ovo sam namjerno uzeo komadić ove kemijske, naime jučer sam se vratio kako je maloprije bilo rečeno iz jednog istočnog grada. Naime, nije valjda ministar kad je govorio o istočnom gradu aludirao na Osijek ili na Vukovar, vjerojatno je mislio na neki malo dalji istok. Ja sam došao jučer iz Šangaja, evo ovo je veličina drona koji smo imali priliku na filmu vidjet koji oni proizvode i rade za ratne sposobnosti. Prema tome, nema potrebe bilo koga podcjenjivat u tim stvarima nego se pripremat za ozbiljne stvari, a to je da moderno ratovanje, pogotovo iskustvo koje vidimo sad u Ukrajini, donosi neke nove stvari u kojima trebaju ljudi koji će se itekako znat nosit sa tim izazovima jer to više nije samo pitanje pješadije.
Ja mislim da je također važno reć da me čudi kako ministar ne zna da vojska itekako sudjeluje i u poplavama, i u potresima, ima posebnu namjensku namjensku jedinicu vezanu za požare, pa onda kad kaže da oni to neće radit odnosno da ne sudjeluju u tome, to na zahtjev civilnih vlasti je definirano zakonom, itekako je obavezno da vojska mora i čini za svoju državu ono što je najbitnije, a to je da pomaže građanima.
E sad hoćemo li mi na mimohodu čut „Za dom spremni“, onaj fašistički pozdrav ili možda ZHL ili slično, kolko sam čuo ministra on je obećao da ćemo čuti pozdrav domovini, domovini vjerni. E na pitanje dal je ministar „Za dom spreman“, onda je pitanje je li i za ustav vjeran?
Jer morate znati jednu stvar, a to je da u našem ustavu u temeljnim odredbama upravo izvorišnim osnovama piše da u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata nasuprot proglašenju NDH 1941.g. i onda se citiraju odredbe ZAVNOH-a. Ja mislim da nije nikakav poziv bilo kome da se odrekne poginulih pripadnika HOS-a, to nije točno, nikad to nije niko reko, ali se treba itekako odreć kvislinga, izdajnika, onih koji su izdali RH i tada, ali jednako tako nasuprot fašista koji su je napali '91..
Meni je drago da je kolega Miletić zahvalio dragovoljcima, između ostaloga i meni, to je lijepo, ali mene interesira jednu drugu stvar, a to je da li će ministar održat obećanje koje je rekao, a to je da će ročnici učit o hrvatskoj prošlosti. E pa se nadam da će itekako učit o vrijednostima koje su nas svrstale na pobjedničku stranu, pobjedu nad fašistima svih boja bez obzira na to jesu li imali ušato U ili kokardu '91., hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera, ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče Hrg, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Dakle danas raspravljamo o 4 zakona vezana uz obranu RH. Ja ću se ovdje osvrnuti na Zakon o obrani i na jednu njegovu točku ili na jedan, jedan dio, jedan dio tog zakona.
Dakle to je pitanje civilne službe koja mislim da je izrazito važan segment za one građane koji zbog prigovora savjesti odbijaju sudjelovati u vojnim obavezama.
Podsjetit ću vas na čl. 47. Ustava RH koji jasno kaže da je vojna obaveza i obrana RH dužnost svih za to sposobnih građana, ali također i to je jednako važno, u istome članku u st. 2. kaže da je dopušten prigovor savjesti onima koji zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu spremni nositi oružje. Dakle, pravo na prigovor savjesti nije privilegij, ona je ustavna kategorija odnosno ustavno pravo. Zato je krajnje zabrinjavajuće da predloženi zakon na neizravan, ali vrlo jasan način diskriminira upravo one koji se odluče za civilnu službu temeljem priziva savjesti. Dapače, u obrazloženju ovog zakona piše slijedeće, cilj beneficije je da se osobe potaknu na temeljnu vojnu obuku odnosno ne iskažu prigovor odnosno priziv savjesti. I tu je čini mi se osnovna logička pogreška ovog pristupa prigovoru savjesti odnosno beneficijama za one koji se odluče za vojnu obuku. Naime, ustvari u ovom obrazloženju piše slijedeće, nagradimo one koji lažno iskazuju svoj prigovor savjesti, pa ga možda neće iskazat, a kaznimo one koji imaju stvaran prigovor savjesti jer oni neće odustati jer prigovor savjesti sigurno neće pokleknuti pod nekakvim ajmo tako reć beneficijama, kako ih zovu ovdje, dakle mislim da moramo taj dio ovog zakonskog prijedloga kvalitetnije urediti. Naime, zabrinjavajuće je znači da je to nekako neizravno, ali jasno diskriminacija jednog dijela naših mladih ljudi, jednog dijela ljudi koji zaista smatraju da ne trebaju imat pušku u rukama.
Na koji su način diskriminirani?
Prvo, dužina služenja, vojna obuka traje 2 mjeseca, dok civilna služba ili 3 mjeseca u MUP-u odnosno iznimno 4 mjeseca u lokalnoj za… lokalnoj samoupravi. Prije svega mislim da ovu lokalnu samoupravu i ova 4 mjeseca iznimna treba maknuti iz ovog zakona i maknuti tu mogućnost jer kod nas vrlo često iznimno postane redovito i to pogotovo za privilegirane, a ne za one kojima stvarno bi ta mogućnost na neki način pomogla, pomogla u rješavanju svojih životnih pitanja. Dakle imamo 2 mjeseca vojne obuka, 3 mjeseca civilna služba, i jedni i drugi su smješteni, jedni u vojarnama, drugi u centrima MUP-a, ne znam dal će to bit kako je barem bilo u medijima Divulje, Bizovac i Jastrebarsko. Jedni i drugi provode neki program i kao što sam rekao i kao što sam pitao ministra, a nisam dobio odgovor, izgleda da je program za civilnu službu bitno složeniji i bitno teži i bitno sveobuhvatniji od ovoga za vojnu obuku, pa mora trajati 3 mjeseca odnosno 50% vremena duže nego što traje za vojnu obuku. Mislimo da je to diskriminatorno i mislimo da zaista tome nije tako, da je taj program teži čak, mislim da taj program još uvijek i ne postoji, nego da je upravo ono što i piše u obrazloženju, a to je da se s ovom benficijom misli, ajmo to tako reć, nagovoriti novake da ne iskažu prigovor savjesti.
Drugo, visina naknade, dakle vojni ročnici primat će prema izjavama predlagača 1.100 eura mjesečno neto cca., a civilni ročnici, opet prema izjavama koje su se mogle čuti po medijima, svega 250 eura, 4 puta manje, ponavljam jednako, pardon, 50% duže vremena su smješteni u centrima MUP-a u ovom slučaju, provode tamo 24 sata, imaju obuku, kao što imaju i vojni, i vojni ročnici obuku, obučavaju se za nešto što je jednako tako i potrebno i važno u ovoj, ovoj državi, a to je civilna zaštita, to su službe koje služe našim građanima u velikim katastrofama, u velikim nepogodama, u potresima itd. i važno nam je i te službe ponuditi, popuniti kvalitetnim, kvalitetnim kadrom, ljudima koji su prošli nekakvu obuku.
Treće pitanje je radnog staža, vojna služba ulazi u radni staž, a civilna ne. Ponovo ponavljam, jedni su 2 mjeseca, njima ulazi u radni staž, ovima koji su 3 mjeseca 24 sata smješteni u centrima MUP-a isto imaju program obuke koji je je obuhvatniji i zahtjevniji i teži od ovoga vojnog, njima ne ulazi u radni staž.
Mislimo da to nije jednostavno pravedno. I četvrto, prednost pri zapošljavanju nezaposlenih, zapošljavanju ako su nezaposleni vojni ročnici imat će u javnim službama odnosno u JLS odnosno u državnim, u državnim službama. Dakle, ne vidim, ne vidim razlog zašto bi oni koji su civilno služili jednako tako u centrima, obučavali se 3 mjeseca, bili zakinuti za to pravo, a ovi bi koji su služili ovaj u vojnoj obuci imali, bi imali to pravo osim onog koji je ponovo naveo ministar, da se na taj način pokuša privilegijama pridobit one koji lažno iskazuju da imaju prigovor savjesti, a da se kazni one koji stvarno imaju prigovor savjesti i mislim da mi ne trebamo ljude kažnjavati zato što imaju prigovor savjesti, na kraju krajeva to prepoznaje naš ustav u istom članku u kojem prepoznaje i obavezu radne obv… vojne, vojne obveze, a na kraju krajeva i civilni ročnici će imat vojnu obavezu, samo će njihov raspored bit negdje drugdje valda, neće bit na samom bojištu, ali znamo da bojište ne funkcionira bez cijelog sustava iza toga.
Da, naravno da imamo protiv lažnog priziva savjesti, nitko razuman ne traži da se taj institut zloupotrebljava. Svjesni smo i loših iskustava, dosta je o tome govorio upravo kolege Bauk u ovom razdoblju od 2000. do 2008. što se tiče priziva savjesti, dakle i zloupotrebe priziva savjesti, al za to nisu krivi oni koji su ga zloupotrijebili, za to je kriva država koja to nije iskontrolirala. Ako smo imali '90.-tih 1%, nemoguće je da smo na kraju 2008.g. imali 80% ročnika koji su iskazali prigovor savjesti. Mislimo da smo to poticali, da nam je to odgovaralo, da smo išli u tome smjeru i ne trebamo za to kriviti njih, niti treba sada one koji će lažno iskazivati prigovor savjesti unaprijed, za to kazniti sve, i one koji zaista imaju prigovor savjesti i one koji ga lažno iskazuju.
Ali umjesto da se uspostavi strogi i pošteni kriteriji evaluacije kroz intervjue, psihološke procjene, uvid u dosadašnje ponašanje, mi idemo putem penalizacije. A ako već moraš biti ročnik, to je taj, to je taj put, neka ti, ako moraš biti civilni ročnik neka ti biti gore, pa ćeš znat što to znači. Znači mi pretpostavljamo da jednostavno prigovor savjesti ne postoji ovakvim pristupom u zakonu jer ako postoji znamo da onaj koji ima prigovor savjesti sigurno zbog 3 mjeseca službe ili zbog 250 eura odnosno 4 puta manje nego što ima vojni ročnik, neće od njega odustati.
Dakle drage kolegice i kolege, pitam vas ako se priziv savjesti priznaje u zdravstvu, policiji, obrazovanju, pa i u vojsci, zašto se u ovom slučaju sustavno ponižavaju oni koji ga imaju i destimulira se njih da ustvari na neki način sa jednim pozitivnim stavom uđu u civilno služenje vojnoga, civilno služenje roka.
U kontekstu klimatskih promjena, sve učestalijih poplava, požara, potresa, oluja i drugih prirodnih nepogoda civilna zaštita i organizirano djelovanje šire zajednice postaje sve važnije. Mi imamo priliku upravo kroz civilnu službu razvijati održivu, obučenu, organiziranu pomoćnu snagu za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite. Svi mi koji smo čelnici JLS znamo u kakvom je stanju sustav civilne zaštite, znamo koliko nam fale i postrojbe u civilnim zaštitama, koliko je teško nać povjerenike i zamjenike povjerenika civilne zaštite i siguran sam da za sve te ljude koji završe ovu civilnu obuku našao bi se jedno adekvatno mjesto u sustavu civilne zaštite gdje bi svoj doprinos mogli dati. Dakle zašto ne iskoristimo te mlade ljude koji su spremni pomoći, koji ne žele nositi oružje, ali žele graditi nasipe, spašavati živote, pomagati u potresima, asistirati starijima i nemoćnima. Zašto ne izjednačimo povlastice koje dajemo i vojnim obveznicima? Zato predlažem upravo to da izjednačimo duljinu trajanja civilne vojne službe jer kako smo konstatirali i zajedno sa ministrom, sigurno se ne radi o sveobuhvatnijem i težem programu, pa mu treba duže vremena, treba izjednačiti naknade za civilne vojne ročnike jer i jedni i drugi su jednako, u jednakim uvjetima, samo jedni se podučavaju za nešto drugo, a jedni se podučavaju za sudjelovanje na samom ratištu. Zašto ne omogućimo i civilnim ročnicima da imaju tih 2 ili 3 mjeseca, u ovom slučaju ako se izjednači 2, također u radnome stažu? Mislim da za to nema razloga i oni su na neki način utrošili 2 mjeseca za dobrobit RH u obuci, u svojoj obuci u ovim centrima o kojima sam pričao. Zašto njima ne dodijelimo prednost ili jednostavno ne dodijelimo uopće prednost pri zapošljavanju niti ročnicima koji imaju vojnu obuku, niti civilnim ročnicima, nego eventualno kroz vojni sustav potičemo te ročnike da se uključe u vojne, u vojne poslove, pa im dajemo nekakve, nekakve benefite. Dakle vrijeme je da uložimo u kvalitetu našega sustava osposobljavanja kroz civilnu zaštitu i ovo je upravo dobra prilika da te mlade ljude koji ne žele nositi pušku stavimo u sustav civilne zaštite i damo im smisao unutar zaštite našeg stanovništva, ne samo u slučaju velikih vremenskih nepogoda itd., nego i u slučaju ratnih stanja sigurno imamo za njih, sigurno za njih postoji adekvatna obaveza koju bi u tom slučaju izvršavali. Jer civilna služba nije slabija forma od obrane, ona je njezin vrlo važan oblik. Zakon koji se temelj… koji iz temelja ignorira tu činjenicu nije zakon koji štiti zajednicu već zakon koji stigmatizira različitost. Pravo na prigovor savjesti nije propust u sustavu, to je znak demokracije i zato vas pozivam, ne dopustimo da ovo postane zakon u kojem se savjest kažnjava, nego zakon u kojem se savjest poštuje. Dakle između ova dva čitanja ja bih molio ipak predlagača zakona da ove odredbe vezano uz civilno služenje vojnog roka izmijeni, da nađe neki drugi način kako će stimulirati mlade ljude da odu u, na vojnu obuku, a da nađe adekvatno mjesto ljudima koji zaista imaju prigovor savjesti unutar sustava civilne zaštite jer to je RH potrebno, kao i ovi na vojnoj obuci, hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i NPS govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, danas dakle raspravljamo o Prijedlogu zakona iz seta zakona koji bi nakon 15.g. ponovno uveo obvezni oblik služenja odnosno vojnu obvezu u RH i to pod nazivom temeljno vojno osposobljavanje. Riječ je zapravo ako mogu tako reći o rebrendiranju vojnog roka. Iako iz Vlade poručuju da se ne radi o obveznom vojnom roku u klasičnom smislu dakle mladići između 18. i 30.g. dobit će poziv koji neće moći odbiti jel, dakle ako ga odbiju bit će sankcionirani, dakle radi se obvezi, ne o izboru.
Stranka Centar se protivi ovakvom prijedlogu zakona jer smatra da je neefikasan, skup i neusklađen sa vremenom u kojem živimo, dakle umjesto povratka u 20. stoljeće, Hrvatska bi trebala gledati prema naprijed i ulagati u modernu profesionalnu vojsku opremljenu za sigurnosne izazove ili da kažem sigurnosne rizike 21. stoljeća.
Prvo da prođemo kroz evo neke činjenice. Prema Prijedlogu zakona temeljno vojno osposobljavanje trajat će 8 tjedana, dakle 2 mjeseca, ročnici će za to vrijeme imati pravo na naknadu koja u ovom trenutku iznosi oko 1.100 eura mjesečno, ne smiju u to vrijeme biti zaposleni, niti raditi nijedan drugi posao, dakle tijekom razdoblja imat će status privremene vojne osobe.
Zakon o radu u svom čl. 224. jamči povratak na posao nakon služenja vojne ili civilne dužnosti, međutim u ovom Prijedlogu Zakona o službi u oružanim snagama ne vidimo eksplicitne odredbe koje bi tu jamčile povratak dakle na posao onoga koji ide na ovu obuku, dakle nema administrativne potvrde obveze Vlade, nema potvrde poslodavcu, nema garancije za radnika. Stoga bi bilo uputno u tom zakonu zapravo propisati pravo na povratak na posao odnosno napraviti jednu vezu prema tom Zakonu o radu dakle obvezu ministarstva da to administrativno potvrdi poslodavcu i mehanizam praćenja i sankcioniranja onih koji ne poštuju, ne poštuju taj zakon, dakle inače će ovo stvoriti ozbiljne pravne i socijalne nesigurnosti.
Drugo, ono što su već i navodili kolege, pravo na priziv savjesti postoji u Ustavu, a čl. 10. Zakona o obrani izrijekom je propisana mogućnost civilne službe u trajanju od 4 mjeseca, međutim ta opcija uopće nije uključena u Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama, dakle taj zakon ne sadrži niti jednu odredbu koja bi operativno omogućila ostvarivanje tog prava, nekako kao da su zakoni neusklađeni. Napominjem, Europski sud za ljudska prava u više navrata presudio da države moraju omogućiti alternativno civilno služenje onima koji imaju etičke, vjerske ili moralne razloge protiv služenja u vojsci. Ne uređenje tog pitanja u zakonu predstavlja grubo kršenje ljudskih prava i ustavnih vrijednosti, dakle slažem se i s onima koji su zagovarali da ne treba posebno ni dokazivati priziv savjesti, dakle ako netko zaista želi služiti kroz civilnu službu, to mu se treba i omogućiti.
Hrvatska je i dalje članica NATO-a, najsnažnijeg vojnog saveza na svijetu, naše susjedstvo je istina da blago kažem nestabilno u određenim segmentima, međutim zato imamo profesionalne oružane snage koje se moraju modernizirati, moraju se opremiti i kadrovski ojačati. Umjesto ulaganja u profesionalizaciju, digitalizaciju, kibernetičku obranu, sposobnost brzog odgovora, Vlada želi evo na ovaj način masovno pozivati mlade ljude na dvomjesečno da tako kažem odgajanje, pa ni u teoretskom smislu to osposobljavanje neće stvoriti vojno sposobnu osobu spremnu za borbene uvjete 21. stoljeća. Osim što je dakle ovo zakonsko rješenje anokrono, ono je i operativno neusklađeno s modernim sigurnosnim prijetnjama jer kao što sam rekla danas se ne ratuje više puškom u rovu nego algoritmima, dronom, dezinformacijama, ratuje se kroz kibernetičke napade koji mogu paralizirati zdravstvo, energetsku mrežu i financijski sustav. Ratuje se putem informacijskog ratovanja koje destabilizira društva putem lažnih vijesti i propagande, ratuje se putem bespilotnih letjelica i autonomnih sustava koji zahtijevaju stručne operatere, ne regrute s dvomjesečnom obukom kroz tzv. …/Govornik se ne razumije./… ili …/Govornik se ne razumije./… odnosno otvorene izvore informacija iz kojih se prikupljaju podaci, analiziraju i pretvaraju u sigurnosne uvide ili odnosno sigurnosne rizike. U takvom kontekstu dvomjesečna vojna obuka ne nudi zapravo stvarnu sigurnost, naprotiv odvraća resurse i fokus od onoga što nam je doista potrebno, a to je specijalizirane profesionalne postrojbe, stručnjake za kibernetičku sigurnost, operatore dronova, IT inženjere, analitičare Osinta i spremne ljude za brzo djelovanje.
Procijenjeni godišnji trošak ove mjere kako je rekao ministar iznosi otprilike 20 milijuna eura, ne znam je li to uključeno ili treba dodati troškove prehrane, smještaja, opreme, instruktorologistike itd., uglavnom s tim novcem bi mogli zaposliti profesionalne vojnike ili modernizirati naše oružane snage dodatno novom opremom, bespilotnim sustavima, komunikacijskom tehnikom i borbenom infrastrukturom i taj novac bi zaista mogao ojačati našu sigurnost, ovako on će biti potrošen na simulaciju vojne obuke i paradu discipline.
U javnom savjetovanju pristiglo je nešto više od 30 komentara koji su, od kojih su mnogi upozoravali upravo evo na ovo što je i spomenuto, najčešće primjedbe bile su da se ne predviđa pravo na priziv savjesti i da se radi o diskriminaciji po spolu jer je obveza propisana samo za muškarce, da će troškovi biti veliki, učinci nikakvi i da se radi o političkoj mjeri ne o stvarnoj obrambenoj potrebi.
Vrlo važan aspekt je i ono isto tako što su kolege već spomenule potencijalna diskriminacija pri zapošljavanju. Naime, zakoni i prateći dokumenti navode da će osobe koje su prošle temeljno vojno osposobljavanje imati prednost pri zapošljavanju u državnoj i javnoj službi. Time se u kombinaciji s činjenicom da je osposobljavanje obvezno samo za muškarce otvara prostor za neposrednu diskriminaciju po spolu, ali i diskriminaciju prema onima koji zbog savjesti, zdravlja ili uvjerenja osposobljavanje neće ili ne mogu proći. Time se izravno krši Članak 14. Ustava koji jamči jednakost svih građana pred zakonom, dakle prednost se ne može davati temeljem službenog statusa koji nije jednako dostupan svima.
U većini europskih država ovdje smo sad navodili u raspravama i ministar u odgovoru na replike u kojim zemljama imamo obvezni rok u kojim nemamo u EU. Dakle, u EU samo 9 država ima neku formu obvezne službe i to najčešće uz civilnu alternativu i uz znatno duža osposobljavanja. Spomenuta je i Švedska koja ima službu i za muškarce i za žene uz selektivno pozivanje i pravo na priziv savjest pa Austrija, Finska, Latvija, Litva itd., dakle možemo se pozivati ili na jednu skupinu ili na drugu skupinu članica EU.
Međutim, kad pogledamo Strategiju obrane RH i Dugoročni plan razvoja oružanih snaga oni jasno pokazuju da se ključni izazovi nalaze u tehnološkoj modernizaciji, razvoju sposobnosti za kibernetičku obranu, mobilnosti profesionalnih snaga i zadržavanju kadra. Dakle, isti ti dokumenti spominju temeljno vojno osposobljavanje ali naglasak stavljaju na profesionalizaciju, razvoj sposobnosti brzog odgovora, ulaganje u opremu i ljudske resurse. U tom kontekstu ovaj zakon, ovi Zakon o obrani djeluje kao nekakav politički refleks, a ne kao nastava strateškog promišljanja.
Dakle, pozivanje mladih ljudi u vojsku nije samo organizacijsko pitanje to je pitanje i vrijednosti dakle hoćemo li ih poticati na obrazovanje, mobilnost, angažman u zajednici ili ćemo ih privremeno zatvoriti u vojni kamp s puškom u ruci i reći im da je to domoljublje.
Za nas domoljublje nije obveza već izbor i sigurnost, nije broj ljudi na postrojavanju već sposobnost tehnologija i organizacija i da se mlade ljude ne odgaja naredbom već primjerom.
Dakle, evo pozivamo Vladu da umjesto ovih zakona predstavi plan za jačanje profesionalne vojske, ulaganje u vojnu opremu, stanove za vojnike, plaće i uvjete rada kao i suradnju sa NATO partnerima.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će kolega Živković, kolegica Kekin i Benčić, najprije kolega Živković.
Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Savršene politike nema, to ne postoji. Politika je proces kojima se moć i resursi preraspodjeljuju i pritom netko dobiva, a netko, netko gubi. U pravilu možemo reći da postoje razlozi za donošenje neke politike kada je više koristi nego što ima negativnih posljedica, a ako netko ima negativne posljedice a to su u ovom slučaju mladi onda bi one trebale biti opravdane time što su koristi izmjene tolike da to postaje opravdano.
U svojoj klupskoj raspravi ću obrazložiti sve negativne efekte na mlade koje ova politika donosi, a kolegice će nakon mene obrazložiti koliko točno su procjene po tzv. koristima, pa krenimo redom.
Mi odgovorno tvrdimo da će ova politika pogoršati položaj mladih u društvu. Za početak ajmo vidjeti što mi je ministar odgovorio u replici. Pitao sam ministra je li konzultirao, je li Ministarstvo obrane konzultiralo jedan od četiri savjeta mladih koje je ova Vlada osnovala? Odgovor je bio više niti porazan, niti jedan od četiri savjeta mladih nije konzultiran iako se ova politika prvenstveno odnosi na mlade ljude. Ne da nisu konzultirali, nego je ministar sasvim cinično odgovorio da ako mladi žele sudjelovati da ne trebaju se, da se ne trebaju oni obraćati Vladi kroz Savjet mladih Vlade RH nego da to treba napraviti kroz e-savjetovanje. Vidimo da primarni razlog uvođenja ove politike dakle nije perspektiva mladih nego nešto sasvim drugo, a upravo se mladima uvodi prisila kroz ovu politiku.
Mladi u Hrvatskoj najstariji u cijeloj EU napuštaju roditeljske domove. Prosječna dob napuštanja roditeljskog doba, doma je preko 30 godina i to nije od jučer tako to je već cijeli niz godina tako barem od 2013. od kad se ti podaci prate, a ova politika će uvesti dodatnu prepreku o osamostaljivanju mladih ljudi. Nekima će karijera biti odgođena i za godinu jer neće nakon, neće dan nakon što završe školu oni odmah biti poslani u vojarnu. Vidimo to je isto ministar odgovorio, uvodi se ta politika od 1.1., a ta obveza vrijedi za one koji su evo neki dan završili srednju školu. Ti ljudi koji su neki dan završili srednju školu već su sada u obvezi, već sada imaju posljedicu a mi taj zakon još nismo ni donijeli i oni moraju čekati barem 1.1. da budu poslani na vojni rok, barem 1.1., a to je tek prva generacija od njih 5 koji će biti u toj godini.
Dakle, jasno je da će dovesti do toga da će mladima život biti na čekanju jer poslodavci neće uzeti one ljude koji još nisu to odradili, bit će ti u lošoj, ti mladi će biti u lošem položaju na tržištu rada jer znaju da će svako malo bit, morati biti dostupni da odu to odraditi. I dok to ne riješe njima će stvarno život, životi biti na pauzi pa će biti prva povišica odgođena pa i prva prilika da si priušte cijenu najma koji će dodatno kasniti jer će ona dodatno narasti u međuvremenu.
Mladi na vojnom roku će dobiti dvije, dva mjeseca staža to je istina ali će izgubiti možda i godinu dana staža i iskustva rada u struci i u tom smislu ova politika je i antidemografska jer će stavljanje još jedne dodatne prepreke u životima mladih ljudi stvoriti dodatnu prepreku za stvaranje obitelji. I to se ne odnosi samo na ove koji su se odlučili za vojni rok to se još i više odnosi na sve ove koji imaju ust… koji koriste ustavnu kategoriju prigovora savjesti i koji to koriste iz moralnih ili vjerskih razloga. Njima je situacija gora jer ste se odlučili na model kojima ćete kažnjavati mlade ljude koji se ne odluče na vojni rok.
Nakon što su iz ove države stotine ljudi otišle u zadnjih 10-ak godina od kojih je dobar dio mladih vi se odlučujete na politiku kažnjavanja mladih koji vama nisu po volji. Što mislite kako će to završiti? Još mladih će otići iz države i onda će biti još manje ovih ljudi koji će dobrovoljno htjeti obnašati vojni rok.
Vi danas uvodite neplaćeni rad za ljude koji imaju prigovor savjesti, a u isto vrijeme obećajete izravne transfere vlasnicima praznih nekretnina i to u iznosima veći od 50 tisuća eura. Za mlade neplaćeni rad, za primatelje minimalne socijalne naknade neplaćeni rad, za vlasnike praznih nekretnina 50 tisuća eura u đuture, ne u dvije rate.
Možda da radije razmislite kako ti ljudi koji imaju prazne nekretnine kako oni mogu više pridonijeti ovoj državi umjesto da radite sustavne poštede i za banke i za špekulante i za trgovačke lance koji se bogate na našoj sirotinji. Tri ili četiri neplaćenog rada si može priuštiti samo osoba koja je uzdržavana i koja nema nikakvih financijskih obveza, za sve druge ove alternative koje nudite nisu stvarni izbor i onda taj prigovor savjesti koji ste uveli koji kao kažete da poštujete on je u suštini stvarno privilegija samo onih bogatijih.
I da se osvrnem na ove silne argumente kako mladi zapravo žele to i kako su mladi kako je netko tu rekao neki dan spremni. To vam sve pada u vodu u trenutku kada vojni rok uvodite kao prisilu, ako mladi to stvarno žele onda nema potrebe za prisilom. Prisila ima smisla kad netko ne želi nešto samostalno raditi. Možda da dodatno radite na poboljšanim, poboljšanim uvjetima rada, na poboljšanim uvjetima dobrovoljnog vojnog roka, ministar je tu u obrazlaganju rekao da se 10 godina plaća vojnika nije dizala, 10 godina i da se ove godine digla. Jel to možda veći razlog što se ne popunjava dobrovoljno služenje i profesionalna vojska od toga što nemamo prisilu? Dakle, umjesto da uvodimo prisilu trebali bi poboljšati radne uvjete, a uvoditi prisilu i onda tvrditi da je to ono što mladi zapravo žele to je netočno, a i krajnje cinično.
Još jedan argument koji mi se čini dosta bitan na koji se moram osvrnuti da je vojni rok sredstvo da se pojača domoljubni duh, a ministar je čak rekao da nama smeta što će se u vojarnama, pazite šta je rekao, da će se, da nama smeta što će se u vojarnama provoditi indoktrinacija. Ako će se tamo provoditi indoktrinacija kao što je ministar najavio da to nama smeta naravno da ne želimo da se u vojarnama provodi indoktrinacija.
Kolege zastupnici savjetovao bih vam da umjesto toga da na silu pokušate utjerati domoljublje u naše mlade ljude da počnete voditi svojim primjerom, da pokazujete sustavno da javni resursi ne idu u vaše džepove ili u džepove kontroverznih poduzetnika, da stvarate politike koje su u javnom interesu i da poštujete zakone ove države i konačno da pokažete barem neku razinu osobne odgovornosti. Nemojte zato što niste dorasli svojim primjerom tjerati mlade u nešto što oni ne žele.
Sada kad smo utvrdili da mladi ne žele prisilno u vojsku, da će to negativno utjecati na njihovu kvalitetu života i da je ta politika nepravedna prema mladima sad ću prepustiti kolegicama da kažu ima li pozitivnim efekata na sustav obrane koji su dovoljno važni da bi zanemarili sve ove negativne efekte koje su na mladima.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba govorit će zastupnica Ivana Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Pa evo hvala vam predsjedavajući.
Predstavnici ministarstva kolegice i kolege, ja ću otvoriti temu sigurnosti. Danas se tu jako puno puta reklo da nema do sigurnosti, to je ključno, ministar je rekao pa ako i trebaju neke druge stvari patiti svi će, svi će to sa zadovoljstvom prihvatiti jer sigurnost.
Kako izgledaju i na što su otporna sigurna društva, koji su preduvjeti potrebni da bi se građani nekog društva osjećali sigurnima i što je još važnije koji su preduvjeti potrebni da bi oni zaista i bili sigurni? Relativno nedavno ministar je u jednom drugom medijskom nastupu rekao da vojni mimohod koji će se uskoro upriličiti ima za svrhu to da se građani RH osjećaju sigurnima i da ćemo se svi kad vidimo taj mimohod osjećat sigurnima. Ja ga moram razočarat, neka mimohoda, neka parade, al bome ja sam sigurna da nisam jedina u ovom društvu koja se neće osjećati sigurno zato što tenkovi pužu Zagrebom. Društvo nije sigurno ovisno o tome imamo li ili ćemo imati tenkove, o tome kolko će ti tenkovi koštati ću malo kasnije.
Kad pogledate koja društva se smatraju najsigurnijima, koja jesu najsigurnija, to nisu društva koja imaju najviše oružja, to nisu društva koja imaju najviše tenkova. To su društva redovito prije svega visoke društvene jednakosti koja dolazi od snažne socijalne države, to su društva u kojima građani imaju jako visoko povjerenje u institucije. To u Hrvatskoj ne da nemamo nego nam se svi ti faktori sustavno pogoršavaju zadnjih 10-tak godina otkad je HDZ na vlasti. Društvena nejednakost nam raste, država je slaba, ne služi svojoj svrsi. Ako trebate socijalnu skrb, ako trebate zdravstvenu skrb država vas ostavlja na cjedilu, pogledajte inkluzivni dodatak, pogledajte liste čekanja, pogledajte koliko na koncu konca hrvatski građani kraće žive od prosjeka EU, 3.g.. Nemaju naši građani ni povjerenje u institucije, ko bi im zamjerio i to isto iz godine u godinu pada, a mi ovdje razgovaramo o strategiji prema kojoj bi se ulaganja u obranu trebala podići na 5% BDP-a, o tenkovima, svaki vrijedi od 25 do 30 milijuna, ne bi da leti, 5% BDP-a dragi kolege, to je 4,6 milijardi eura, to je 12,4% proračuna. Izdvajanja za sve mirovine u ovoj zemlji iznose 3,5 milijardi, a svaki treći umirovljenik, to je na vašu sramotu kolege, živi u riziku od siromaštva, 3,5 milijardi, a ovdje imamo 4,6 milijardi, zar to stvarno ko je ovdje lud?
Jedan tenk od 50 koliko si ih je poželio ministar Anušić košta 25 do 30 milijuna eura, jedan tenk pet vrtića, jedan tenk 230 stanova, jedan tenk 80 uređaja za magnetsku rezonancu, jedan tenk 100 liječnika psihijatara za djecu i mlade, dva tenka svi srednjoškolci u godinu dana imaju topli obrok. Jel to razumno i primjereno raspolaganje resursima? Tenk za kojeg vam sami Nijemci kažu da ih dronovi za taj tren tisuću eura tu, tisuću tamo bam ode 25 do 30 milijuna eura.
E sad, ako pogledate podatke na EU razini, da bi zemlje članice NATO-a i članice EU-a podigle ulaganja u obranu na 5% BDP-a potrebno je godišnje dodatnih 613 milijardi eura, 613 milijardi eura, evo zapamtite taj broj, da bi svi kao što se obećalo ovog lipnja digli na 5% svoja izdavanja za obranu, 613 milijardi eura. To je dodatno na činjenicu da od 2014., 2015., pardon, do 2024. su izdaci na obranu u Srednjoj i Zapadnoj Europi rasli 59%, dakle oni već rastu zadnjih 10.g. jako i sad ako hoćemo još na ovih 5% treba nam još 613 milijardi eura.
Istodobno, koliko je novaca potrebno da postignemo klimatske i socijalne ciljeve EU uključujuć zdravstvene ciljeve, uključujuć stanovanje koje je top tema u EU složit ćete se svi. Procijene su 375 do 526 milijardi na godinu, a 613 nam treba za ovo. Pa ja vas pitam, šta vi mislite šta je dugoročno važno za sigurnost naših sinova i naših kćeri, tenkovi ili jake socijalne države koje štite građane od klimatskih promjena kojim čuvaju zdravlje koje im omogućuje normalan život? Jer s ovakvim ulaganjima u obranu, u militarizaciju društva, e nema ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama, nema za zdravstvo i socijalu, nema za stanovanje, a klimatske promjene već ubijaju građane.
Evo, tisuće ste imali prošle godine u EU, došlo je sad izvješće za lipanj, samo u ovom lipnju, u ovom lipnju, prošao je prije par dana, utrostručen je broj umrlih od toplinskih valova u EU, utrostručen je. Za očekivati je da će daljnja klimatska kriza pogoršati sve navedeno, pa potencijalno i uzrokovati nove konflikte radi manjka resursa i umjesto da adresiramo klimatsku krizu mi se hvalimo da dižemo ulaganja u obranu na 5%.
A pravo pitanje za ministra i za Vladu, a i za vas je tko će zapravo profitirati kad naoružavanje postaje prioritet nad prioritetima? Kad se obećaju izdavanja koja sigurno povećavaju društvenu nejednakost, sigurno, što znači automatski da postajemo manje otporno društvo, što znači automatski da ćemo biti društvo koje još manje vjeruje institucija, što je korijen i temelj demokratskog društva i što u konačnici znači da ćemo biti društvo kojim se lako manipulira, društvo koje se lako zavede, koje se lako prestraši, pa i izmišljenog neprijatelja, a postoje vlasti koje točno takve građane žele, podijeljene građane preplašene građane, nesigurne građane i građane bez osnovnih prava. A tko još profitira? Kaže nama ministar pa mi možemo oružje od kog god hoćemo, pa ajde da vidimo od kog se kupuje oružje. EU 2/3 oružja kupuje od SAD-a zemlje koja je usput budi rečeno vrlo, vrlo naoružana a nimalo sigurna, a zašto, zato što ima izraženu društvenu nejednakost.
Ako pogledate kroz povijest kad se išlo u utrke u naoružavanju uvijek je to vodilo spiralnom nekritičnom naoružavanju i nikada, nikada u povijesti to nije dovelo do smanjenja napetosti jer jednom kad se spremnici napune e moraju se i isprazniti.
I kakvo mi društvo kolege crtamo? Kakvu nam je ministar budućnost zamislio kada je najavio nepovratne promjene u hrvatskom društvu, u hrvatskoj svijesti u hrvatskom narodu, kakvo je to društvo? Društvo momaka koji moraju na vojni rok, a ne mogu do 40-te odseliti od mame i tate jer nemaju kud. Društvo u strahu od vanjskog neprijatelja dok nam građani umiru od klimatskih promjena i jadnog zdravstvenog sustava. Društvo u kojem nakon 40 godina rada nemate za kruh al možete se divit vojnom mimohodu gladni. Društvo puno oružja s kojim će baratati tko kolege? Tko?
Hrvatska mora biti sigurna zemlja za našu djecu ali ta sigurnost kakva našoj mladosti treba ne leži u tome da slušamo što kaže Donald Trump, ne leži u bombama i ne leži u tenkovima kao što ni domoljublje ne leži u frazama a najmanje leži u pokličima koji su sijali smrt i patnju.
Sigurnost za našu mladost leži u solidarnosti, leži u jednakosti, leži u dostupnom zdravstvu i školstvu, leži u pristupačnom stanovanju, leži u jakoj civilnoj zaštiti, leži u prehrambenoj samodostatnosti, leži u zelen… leži u zelenoj industriji. I to bi domoljubi trebali raditi, graditi takvu zemlju. Tako se kolege voli Hrvatska.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba govorit će još i kolegica Benčić.
Izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Evo probat ću sumirati neke od argumenata koje smo već iznijeli, a u iznijeli smo ih u kontekstu činjenice da naš klub će biti jedan od rijetkih ali i s ponosom moram to reći, jedan od rijetkih koji će biti protiv uvođenja obveznog vojnog roka.
Zašto ćemo biti protiv uvođenja obveznog vojnog roka i zašto smo protiv klečanja i Hrvatske i cije… i većine zemalja članica NATO-a iz EU pred Donaldom Trumpom koji traži od nas da dignemo svoje proračune za obranu na 5% GDP-a.
Prvo, zato što EU sve zemlje članice EU ukupno primjerice u 2024. su za obranu izdvajale 326 milijardi eura i time bile treća sila na svijetu po izdvajanju za obranu, iza SAD-a i Kine. Prvo to, da imamo to na umu, dakle nismo peti ili deseti da bi sada imali nevjerojatnu potrebu da dižemo ulaganja na 5% GDP-a. Reći ću samo za usporedbu s tih 326 milijardi Rusija je u 2024. imala 149 milijardi ulaganja u obranu.
Druga stvar, šta to znači za Hrvatsku, 5% GDP-a šta znači za Hrvatsku? Za Hrvatsku to znači prema podacima o BDP-u Hrvatske iz proračuna, dakle dokumenta Ministarstva financije to znači iznos od 4,6 milijarde eura, a ako govorimo o 3,5% jer 1,5% će ići i na ostalu infrastrukturu kako je danas rekao ministar onda govorimo o 3,2 milijarde. To su apstraktni većini, većini naših građana to su apstraktni pojmovi šta su 3,2 milijarde eura pa evo ja ću vam reći da vam je to ekvivalent nekih 30 tisuća stanova za mlade obitelji u Hrvatskoj godišnje, da je to ekvivalent najvećem mogućem povećanju penzija za svakog penzionera u Hrvatskoj, da je to ekvivalent ulaganju u zdravstvo koje bi nam omogućilo da zaista svaki državljanin RH ima adekvatnu zdravstvenu skrb. To znači tih 3,2 odnosno 4,6 milijardi.
Nadalje, kada govorimo o pitanjima nužnosti mi smo više puta isticali, ja ću ponovno istaknuti mi nismo rekli da ne treba i dapače potvrdit ćemo da ulaganja u obranu u RH jesu potrebna, da su ona potrebna na razini ljudi i da su ona potrebna naravno i na razini opreme. Ali kakva ulaganja? Takva koja će omogućiti da onaj put kojim smo krenuli 2007. godine, a to je da imamo profesionalnu vojsku i uz to dobrovoljnu vojsku učinimo dovoljno atraktivnom za dovoljan broj ljudi koji je potreban za obranu Hrvatske. Kada smo uveli već dobrovoljni vojni rok pa recite mi s obzirom na podatke koje je ministar iznio da 60 i nešto posto mladih želi ići na vojni rok, ne bi li bilo logičnije da smo svima koji idu na dobrovoljni vojni rok da bi ga učinili atraktivnijim dali neke od povlastica, pa to ne bi bila prisila, pa onda pošto nije prisila nema niti pitanja diskriminacije niti na osnovu spola, niti na osnovu toga da li biraju ti mladi ljudi vojsku ili biraju civilno služenje unutar civilne obrane i zaštite, imali bi sustav koji je za sve jednak i svim, svih jednako nagrađuje koji nekom od tih sustava sudjeluju da bi pomogli RH oko pitanja sigurnosti. Mogli smo to napravit, ali ne, uvodi se prisila, a kada uvodite prisilu onda naravno dolazi i do pitanja na koji način se tretira prigovor savjesti, kako se tretira prigovor savjesti u ovoj, u ovom prijedlogu? Tretira se na način da oni koji imaju prigovor savjesti, pa će raditi na drugom aspektu sigurnosti koji je nota bena u ovom trenutku najvažniji za Hrvatsku jer nam je puno više ljudi ugroženo trenutno od različitih poplava, požara ili drugih katastrofa nego što je u ovom trenutku od rata, daj Bože da tako i ostane, da, da ne budu od rata ugroženi, dakle u tom trenutku vi radite razliku između klinaca koji će ić na vojnu obuku i onih koji će ići na civilno služenje. Zašto? Koje je obrazloženje? Zašto se kažnjava one koji idu na civilno služenje kako bi pomogli sad u svakom trenutku žrtvama u Hrvatskoj i od poplava i od požara i od drugih katastrofa?
Nadalje, ova diskriminacija na osnovi toga gdje neko odabire služiti ima još jednu dimenziju, a to je rodna dimenzija, dakle postavit će se pitanje, imat ćete ozbiljno pitanje, imat ćete i ozbiljne tužbe jer ćete u jednom trenutku imati tisuće žena koje na natječajima neće prolaziti zato što će posao dobiti muški kolega koji je bio na vojnom roku i takva vrsta diskriminacije poništit će sve napore koje smo imali desetljeća da bismo izjednačili donekle ili barem približili pozicije pri zapošljavanju muškaraca i žena. Ali kada već tako tretirate prigovor savjesti da on funkcionira diskriminatorno, da se dozvoljava diskriminacija onih koji idu u služenje vojnog roka i onih koji imaju prigovor savjesti, oni će nešto lošije proći, ja vas pitam jeste li onda spremni podržati izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji će reći da oni liječnici koji nemaju prigovor savjesti, ginekolozi, i koji su spremni obavljati pobačaje u bolnicama će imati prednost pri zapošljavanju u javnim bolnicama s obzirom na to da javne bolnice kao i država dakle garantiraju našim građankama pravo na zdravstvenu zaštitu kod pobačaja, jesmo li spremni to? Pri čemu je to još daleko lakše učiniti jer se ne radi o prisili, niko prisilno ne upisuje medicinu, niko prisilno ne bira specijalizaciju iz ginekologije, ali ovdje prisiljavate mlade ljude na obavezu, a onda kada biraju između dva modela vi kažnjavate ako ne biraju onaj koji garantira kako je danas rekao ministar, indoktrinaciju i o tome se ovdje radi. Nagrađuje se one koji će prihvatiti bit indoktrinirani, a one koji rade društveno korisnu, itekako društveno korisnu stvar služeći u civilnoj zaštiti, e njih ćemo kažnjavati,
žene ćemo isto kažnjavati već kod zapošljavanja i napredovanja.
Danas je ovdje postavljena jedna zanimljiva trilema, šteta što nema Penave da ovaj nakon dileme nauči kaj je trilema, ko će biti zaposlen ako imamo branitelja koji ima pravo na prednost pri zapošljavanju, ako imamo pripadnika nacionalne manjine i ako imamo pripadnika evo mlade generacija koja će bit, koja je bila u vojnoj obavezi, koga će se zaposliti?
Trilema, to je inače dosta ovako jedna nerješiva stvar, zanimljiva je sa logičnog aspekta, možete malo i proučit, ali po prvi puta može, baš HS može donijeti način kak se rješava. Pa rješava se tako da se zaposli HDZ-ovac i onda smo sve riješili. Ak imate tri, bumo zaposlili HDZ-ovca, pa bumo riješili i tu trilemu.
Također želim naglasiti još jednu stvar jer ste se ovdje puno hvalili time kako je, ono velik dio mladih želi dakle, želi ić na vojni rok. Nije rađeno naravno istraživanje niti na uzorku RH itd., okej metodološki neću uopće ulazit u to, međutim rađeno je 2022. jedno istraživanje HRejting, dakle anketa oko podrške uvođenju obveznog vojnog roka i jako zanimljivi su rezultati, dakle podrška jest bila natpolovična za uvođenje vojnog roka, međutim bila je znatno niža kod mladih koje bi naravno to pitanje stavljalo u obvezu od podrške koju su davali stariji koji su evo toj obvezi izbjegli jer su imali ovih zadnjih 20.g. kada nisu, nije bila obaveza. To pokazuje i još jedan ono licemjerni stav prema mladima u RH, dakle njima će obavezu propisivati ekipa od koje tu isto jedan dio i to zanimljiv dio s desnice nije služio vojni rok jer su primjerice imali prigovor savjesti.
I dakle da završim sa nečim što mislim da je izuzetno važno. Hrvatska ima različite prioritete, sigurnost je također prioritet, jedan od bitnih, međutim ne dolazi u obzir da bismo pitanje socijalne kohezije, pitanje obrazovanja, pitanje zdravstva, riskirali, umanjili da bi povećali vojni proračun. Oko toga ćemo se ovdje boriti jer …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…pitanje sigurnosti je pitanje i trenutne sigurnosti svih naših građana pred državom…
…/Upadica Reiner: Hvala lijepa./…
…a ne samo od države, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Informatika je tražila stanku, pa ćemo sad dat jednu kratku stanku do 15 i 40.
STANKA U 15,39 SATI
Upadica: Ante ova je za tebe …/Govornik uključio snimku pjesme i pjeva: Kad s perona siđeš vidiš bijeli Zagreb grad, Tomislav na konju hoda ko da zbori sad./… to za kolegu samo, pauza./…

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,40 SATI
Nastavljamo s radom, produžilo se malo tehnika.
Gospodin Miletić, gospodin Ledenko, gospodin Jurčević i gospodin Troskot, četiri mušketira Klub zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića.
Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Radin, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani ljudi i našeg ministra, kolegice i kolege vladajući, kolegice i kolege iz oporbe, Klub MOST-a podržava u svakom milimetru sve ovo što danas raspravljamo zato jer nam je sigurnost izrazito važna. Sigurnost naših granica, jaka i snažna hrvatska pobjednička vojska ali isto tako nutarnja sigurnost o kojoj ću govoriti i hibridni rat koji se vodi mjesecima protiv naše države.
Prvo, kad bi se htio našaliti rekao bih nas ima 3 miliona i 800 tisuća, godišnje nas umire oko 50 tisuća. To znači da prosječno svaki dan premine 140 građana, ljudi, našeg naroda svaki dan. Na koncertu nas je bilo 504 tisuće, to je 1/8 ako ćete točno gledati to je 7,5 1/8 to znači da je taj dan trebalo preminuti osmero ljudi, a nije preminuo nitko i to znači da je zdravo biti za domovinu, da je zdravo biti za dom svoj i spreman i ljubiti ga i voljet ga i slavit Boga i svoju vjeru i svoje vrijednosti.
Kad sam rekao hibridni rat, zašto, narativ potpuno isti Vučića, Brnabićke i ovdje dakle dijela ljevice, potpuno isti, ali ja stvarno držim da u demokraciji svatko ima legitimno pravo pričat što god hoće, što god hoće samo mi to trebamo malo da izađe na površinu da narod zna šta tko misli, šta tko govori.
Dakle, kolegica Rada Borić je javno pisala na svojim društvenim mrežama, citiram, srce me boli kada vidim koliko mladih ide u crkvu na misu. To je žena napisala, srce me boli i o tome bilo rasprave u medijima. Imate Josipa Jagića lika koji je glavni PR-ovac Možemo! stranke, na jedan komentar na Twitteru pobornika jednog LGBTQ45 korijen iz 7 ideologije čovjek je napisao ta dobra stara vremena je bio njegov komentar na twit ubijali su katoličke svećenike u Jugi i on je napisao, o tom isto bilo je dugo rasprave u hrvatskim medijima, čovjek je napisao ta dobra stara vremena, poslije je rekao da mi ne znamo čitat ironiju, sarkazam itd.. Znate kakva je ova ekipa s ljevice kad zari… onda uvijek se pozovu na performanse neke.
Kolegica Benčić, ispravit ću se točno Deklaracija o zajedničkom jeziku to je potpisnica 2017. o jeziku Crne Gore, Srbije, BiH i moje Hrvatske. Dakle, plašili su narod tjednima prije koncerta na hipodromu tjednima. Tjednima su širili strah, nemir, nered i kao da su navijali da se dogodi nešto loše. I onda pazite nas 504 tisuće tamo dođe, predivno je bilo, slavili ljubav prema svojoj državi, prema dragom Bogu, naše vrijednosti, ima nas, ima nas još mnogo više je li, to smo mi oni koji smo uspjeli kupit karte. Bit će i u Sinju sad 150 tisuća, iduće godine će biti u Rijeci na Grobniku Bogu hvala isto jedno 100 tisuća itd., itd..
I onda ljevica, nikad ih niste čuli da su ovdje osudili zločine komunizma, da su rekli drug Tito diktator, Hudove jame, Bleiburg, Jazovka, Jama bezdan u mojoj Kostreni, župan Martin Bubanj sa Sušaka kojeg su ubili bez suđenja, bacili ga u jamu, na tisuće, tisuće ljudi su poubijali. Drug Tito kao lider te zločinačke partije i nikad niste čuli da je ta ekipica rekla osuđujemo svaki zločin komunizma, osuđujemo druga Tita, osuđujemo sve to što se dogodilo osim što ste čuli da neki pripadnici ljevice, vidjeli ste na sučeljavanju sa mnom kažu da nije JNA s crvenom zvezdom napadala Vukovar. I to vam oni guraju. Oni mijenjaju mainstream, dakle oni ulaze tu jako, nažalost imaju dobar dio medija iza sebe koji im puše u leđa i oni tako mijenjaju narativ, mijenjaju istinu.
I onda imate legitimne postrojbe hrvatske vojske, HOS legitimne postrojbe hrvatske vojske, imate Ivicu Račana čije ministarstvo uprave je HOS-ove insignije reklo to je legitimna postrojba hrvatske vojske. Ti momci su ginuli za našu domovinu, ti momci su dali svoje živote. I imate pozdrav u pjesmi Čavoglave legitimni „Za dom spreman“ i oni su nakostriješili, podemonili.
Mene čak npr. je povrijedilo što PR-ovci oko Marka onda šalju u javnosti van pa pišu mi taj pozdrav, mi ovo, mi ma daj lupi šakom o stol i reci dosta više ne sramimo se nikoga, mi smo Hrvati svoji na svome, svoji na svome, ovo je naša zemlja i naših pradjedova. Kome da se ja pravdam? Bruxellesu, kuli Mordora toj, kome da se ja pravdam? Pred kime da sa… kičmu sagibam?
I zato dobro je da imate Anušića ovakvog, dao Bog da vas on vodi, a ne neko drugi. Dobro je da ga imate, čovjek lupi šakom, šta je, to smo mi, u čemu je problem, žali se Upravi Vodovoda, ne damo ti na naše insignije, ne damo ti na hrvatske vojnike, to je jedini ispravan put. Zar bi se ja trebao odreć Žarka Manjkasa Crvenkape, 24.g. imao, 14 tenkova je uništio, predvodio je kolonu HOS-ovaca kad su išli van, upo u minsko polje, dao svoj život. Pukovnik Damir Radnić, zapovjednik obrane Bogdanovaca, Lujo moj prijatelj iz Kostrene, Lujo Soldić, Paša, legenda koja je pustio sve di je imao u Njemačkoj, Švicarskoj firmu, sve, '91. došo tu i branio našu zemlju i završit ću sad, i mi bi se tih ljudi trebali odreć. Nikada se nećemo odreć hrvatskih branitelja, nikada nećemo zanijekat naše heroje. Možete lagati o nama, dobro vam je rekao Stepinac, možete sve imat i medije i tiskovine i radija i možete nas ismijavat, možete nas etiketirat, možete pljuvat, nikada se nećemo odreć hrvatskih heroja, nikada, nikada.
I još nešto, vi pogubljena jugoslavenska ljevice, nikad nećete doć na vlast, nikda, znate li zašto? Pa zato jer ste zaljubljeni u Druga Tita i zadojeni komunizmom. Kad biste vi bili hrvatska ljevica to bi bilo dobro jer hrvatska ljevica je potrebna hrvatskom društvu, al vi ste opterećeni tom Jugom, to, tom tvorevinom diktatorskom, vi stalno o njoj sanjate, stalno o njoj patite, stalno branite ono što je neobranjivo i nikad nećete doć na vlast.
I na kraju, poručite ministru, on to zna, ali nema obrane zemlje bez oružja, al nema obrane zemlje i bez opskrbe hranom i moramo radit na tome da imamo svoju proizvodnju domaće hrane, osnaživat lokalne lance naše opskrbe, smanjit uvoz, bit sigurni, nedo Bog rata nikada, nikada. Ja sam '94. upisao gimnaziju, svojim momcima na ulici vodu bi danas nosio kao saborski zastupnik i to svi znaju i Šaks i Fućak i svi, pokojnom Luji sam reko, vodu ću vam nosit di god idete jer ste vi branili zemlju, ja sam tad bio mulac, dakle pazit o hrani, proizvodnji hrane i da imamo sigurne čvrste granice sa jakom vojskom.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem.
Ne daj Bože da opet dočekamo '90.-tu goloruki bez oružja, bez opreme, bez ičega, a s druge strane treća vojna sila kako su joj tepali u Europi, ne daj Bože.
Službeni okvir za služenje vojnog roka u RH definiran je Zakonom o obrani kojeg danas raspravljamo. Temeljna svrha je očuvanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države. Zakon jasno propisuje da je obrana nacionalna dužnost kolege iz Možemo!, a vojni rok jedan od ključnih instrumenata za ostvarenje te funkcije. Tu dileme nema i mi u Klubu Mosta podržavamo sve strategije i zakone koje idu u tom smjeru.
Nakon ukidanja obveznog vojnog roka 2008.g. Hrvatska je gotovo dva desetljeća imala profesionalnu vojsku uz mogućnost dragovoljnog služenja vojnog roka. Dugo smo, ja bi rekao u svoje ime, dugo čekali, ali očito u svijetlu promijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti, osobito rata u Ukrajini, ponovo je aktualizirana kao očita potreba služenja vojnog roka.
Neki od nas u sabornici mogu to zanemariti, staviti glavu kao nojevi u pijesak, ali to vam je tako, globalne stvari mijenjaju lokalne politike, lokalne u smislu globalnosti države Hrvatske. Dakle uvođenje odnosno reaktivacija, jel mi reaktiviramo nešto što je bilo, obveze vojnog roka vidimo kao odgovor na suvremene sigurnosne izazove i kao ulaganje u dugoročnu stabilnost države. U ovakvim nestabilnim međunarodnim odnosima široka vojna osposobljenost građana smatramo kao ključnom za otpornost društva u cjelini. Također držimo da i vojni rok jača osjećaj pripadnosti, solidarnosti i odgovornosti prema državi, a služenje vojnog roka kao prilika za stjecanje korisnih vještina, discipline i samostalnosti, što je osobito važno u odgoju mladih. Svi smo mi bili djeca, neki smo igrali nogomet, neki košarku, sanjali smo da ćemo završiti u reprezentaciji Hrvatske s grbom na plećima, a nismo imali možda dovoljno talenta itd., pa smo završili, iskoristili onaj drugi talent da budemo navijači na tribini opet sa grbom na prsima. Mislim da je zaista velika čast služiti u vojsci svoje države, ovdje smo čuli i druga razmišljanja.
A kad smo kod sigurnosnih pitanja ovaj događaj iz Udbine kojeg bi ja i složio bi se s ovim dijelom javnosti koja ga je prozvala terorističkim činom, na koji oružane snage u tom trenutku nisu bile spremne jel izjave načelnika glavnog stožera Kundida i evo danas ministra Anušića su malo relativizirale taj događaj. A nije taj događaj baš da ga mi pustimo po stranci, tu su bile osobe koje već imaju kaznene dosjee, koje su mogle uletiti u vojarnu punu eksploziva, nisu.
Čl. 48. Pravilnika stražarske službe Oružanih snaga RH kaže: bez upozorenja stražar puca samo u slučaju kad uzvraća napad na sebe, susjednog stražara, vojne osobe ili vojni objekt koji čuva, a kad je očito postojanje ugroženosti kojeg zahtijeva neodgodivo djelovanje. Ja vjerujem da bi ovdje, ajde morat ću oduzet malo, ali 80% nas u saboru dalo za pravo tom stražaru da je i zapucao. Dakle živimo u takvim vremenima, nije bezazleno ni skidanje zastave sa kninske tvrđave isto prije nekog vremena, nisu to bezazlene situacije koje mi stavljamo, neko se zaigrao. Vidjet ćete ta će zastava gorjeti negdje po Srbiji 5.8., uvjeren sam na onoj navijačkoj, na onoj navijačkoj razini.
Dakle, ovdje su bili propusti kojima ćemo se morati pozabaviti. I stoga kažem da je sigurnost itekako važna, itekako bitna, a ovaj zakon iako ima sigurno svojih još manjkavosti koje će se ispraviti vjerujem do drugog čitanja ide u tom smjeru. Mi ćemo ga podržati.
Ja sam u replici ministru govorio kako ja za razliku od nekih drugih ne vidim ovo kao trošak i ne bi to uparivao sa zdravstvom, sa mirovinama itd., mi ćemo morati i zdravstvo i mirovine po posebnim i nekim drugim danima raspravljati i naći sredstva da Hrvatska bude i u tom segmentu itekako važna, ali sigurnost je jako bitna. Hrvatska danas ima turizam radi sigurnosti, u Hrvatsku se dolazi radi sigurnosti. Zato sa žaljenjem sam pratio ovu situaciju u Udbini koja nije benigna. Tako sam i rekao ministru replicirajući da tražimo, da vidimo razrađenu strategiju kako ćemo se, obzirom na ova velika ulaganja u obranu mi postaviti i kako ćemo to iskoristiti kao priliku, a ne kao trošak. Vidim da u tom pravcu idemo, sad je samo pitanje da li ćemo iskoristiti sav taj potencijal jer vidite proračun se baš ne puni onako kako se planiralo pa je taj deficit sve veći.
Ja ću ovdje sada obzirom da nemam baš previše vremena se posvetiti jednom segmentu gdje bismo mogli iskoristiti ovo uvećano ulaganje u vojnu industriju. Dakle, u prošlosti je Hrvatska bila među vodećim europskim brodograđevnim zemljama a danas je pala ispod 20-tog mjesta na svijetu po kapacitetima i narudžbama. Mi smo pomorska zemlja još od Petra Krešimira IV koji je kazao naše more i hvalili smo se ovim istočnim dijelom Jadranskog mora kao je naše i kako ga imamo čime braniti, a ja vidim tu da Hrvatska nema jasnu industrijsku strategiju za brodogradnju niti dugoročne planove za održivost sektora. Bez državne pomoći ni jedno veliko brodogradilište ne može opstati što je praksa i u drugim europskim državama, ali Hrvatska kasni sa donošenjem potrebnih jamstvenih programa. Nedovoljno se ulaže i u obrazovanje novih stručnjaka i razvoj kooperantske mreže, a gašenjem Brodarskog instituta izgubljen je važan dio domaćeg znanja i pameti. Na tome trebamo temeljiti sada ovu ja ću opet nazvati priliku jer kad već ulažemo onda dajmo da nešto i profitiramo od toga osim ovog sigurnosnog dijela.
Dakle, mi jasno što imamo, mi imamo da domaća brodogradilišta nisu u puno boljem stanju od nesretne Jadrolinije, ako govorimo o tri, četiri najveća ona koja mogu sama graditi veća plovila. Brodosplit od kao privatni je proteklih godina iskazao nepouzdanost gradeći državi vojne patrolne brodove dok je Brodotrogir još teže stagnirao. Riječki škver 3. maj ovih dana prolazi agoniju kao i Uljanik, jedva drže glavu iznad površine, a ta dva brodogradilišta su u državnom vlasništvu.
Poticanje zajedničkih projekata između Ministarstva obrane, brodogradilišta i znanstvene zajednice može rezultirati razvojem specijaliziranih vojnih plovila, visoke dodane vrijednosti kojima možemo konkurirati na vanjskim tržištima. Povećanje proračuna za obranu RH predstavlja iznimnu priliku zato, za revitalizaciju i razvoj evo ja sam govorio o brodogradnji, uz stratešku podršku države, ulaganja u tehnologiju i jačanje domaće komponente hrvatska brodogradnja može postati važan partner u obrambenoj industriji te doprinijeti gospodarskom rastu i tehnološkom naprednu, napretku države.
Dakle, učinimo da ovaj trošak kojeg moramo iz prije iznesenoga, neka on bude prilika za razvoj i poticanje dodanih vrijednosti koje možemo u Hrvatskoj proizvesti.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani evo ja ću posvetiti pozornost razorenosti hrvatskih obrambenih i sigurnosnih sposobnosti. Dakle, samo od 2008. godine jel što je pravi paradoks, dakle u državi koja je nastala u krvi, u nemogućoj misiji kada je bila razoružana, dakle kad joj nitko nije dao nikakve izglede, dakle nekakvih 15 godina kasnije ukida se služenje tzv. vojnog roka. U toj razorenosti unutarnjoj hrvatskih institucija u obrambenom sigurnosnom smislu, a vezano za Prijedlog Zakona o obrani i svih ovih pratećih dokumenata strategije, dugoročnog razvoja itd., dakle rekao bih da je najviše zapostavljena upravo ona hibridna dimenzija jer te hibridne dimenzije se nikada nismo riješili u razdoblju od '90.-te na ovamo.
Pojednostavljeno rečeno u našim ključnim identitetskim institucijama, a to znači Ministarstvo znanosti i školstva, Ministarstvo kulture, zatim u medijima niti vjetrić hrvatstva i demokracije nije zapuhao iz niza razloga. Dakle, jel znamo kako je to bilo da sad ne ulazimo u tu, u tu elaboraciju.
No, od 2008. godine možemo pratiti ovaj proces koji gledamo danas i u hrvatskoj sabornici, dakle postoji struktura u hrvatskim institucijama od sabora pa naniže koja je uspjela očuvati jel svoje pozicije u tom tzv. tranzicijskom procesu i ojačati ih nakon '95. godine kada je premudri biskup Valentin Pozaić govorio o duhovnoj oluju, to znači duhovno, vrijednosno identitetskoj oluji koja se trebala dogoditi u hrvatskim institucijama, a to znači da demokracija i sve ono što je ubijao jugoslavenski komunistički režim.
Tako da smo danas došli do toga da jedan duhovni koncert, dakle duhovne glazbe koja je istovremeno domoljubna, dakle posvećena obitelji, domu, domovini, tradicijskim vrijednostima dakle proglašava se ustašlukom. Događa se taj sustavni proces u hrvatskim institucijama, dakle ustašizacije Hrvatske. I sada je najvažnije da bismo razumjeli što se događa podsjetiti na vrijeme tamo od kraja '80.-tih, od sredine '80.-tih kad se događa sustavna ustašizacija u Srbiji, a ona tamo traje do danas i ona je bila u funkciji dakle pripreme oružane agresije na Hrvatsku njezinoga opravdavanja, a nakon '90.-te prikrivanja svih zločina koja su se, koji su se događali. Nigdje se gotovo ne spominje preko 150 grobišta koja su otkopana, istražena vrhunski koje ostavlja srbijanska oružana agresija, dakle od Vukovara preko Škabrnje pa do, do Dubrovnika. Dakle, preko 150 grobišta pod međunarodnim medicinskim nadzorom dakle DNK itd., ali o tome se ništa ne govori. Dakle, sve se to nama događa jer u našim ključnim identitetskim institucijama nije došlo do promjene tako da i danas slušamo dakle jel žalopojke za Josipom Brozom Titom, njegovo oživljavanje, dakle to je jedan vampirski postupak rekao bih oživljavanja dakle jugokomunističkog totalitarnog zločinačkog sustava i pokušaj nametanja sa ovim procesom ustašizacije, ali je najvažnija činjenica da vidimo da se to događa istodobno jel paralelno, sinkronizirano kako god jel, dakle kroz hrvatske institucije skupa sa srpskim svetom u Beogradu.
Služba bi za tjedan dana i vojna jel i civilna sigurnosna vrlo lako na temelju medijskih analiza jel proteklih godina mogla analizirati imenom i prezimenom u hrvatskim institucijama tko je to bio dakle sa Miloradom Pupovec, njegovom strukturom, to je bio sa Porfirijem itd., itd. ili preko ovakvih očitovanja. Nadajmo se da će doći taj trenutak.
Ovih nekoliko preostalih minuta jel, minutu, dvije ću staviti naglasak na ovo što je stavio i kolega Ledenko, dakle na Udbinu. Dakle, to je dio zapravo predratne operacije i opako je kad u našoj strategiji ili onom ovaj razvoju i ovaj u zakonu piše kako Hrvatska nije ugrožena. Dakle, to je bio test hrvatskih obrambenih sposobnosti. Zamislite tri naizgled pijana provokatora bez obzira jesu li korisne budale ili agenti, dakle to je tipična operacija da se testira dakle kako je jedan hrvatski vojni objekt, dakle kako je Hrvatska spremna na obranu. Zamislite tu psihozu, nespremnost, dakle razorenost duhovnu, identitetsku, a da ne govorim oružanu kada hrvatska vojska, njezini dakle pripadnici zove ne znam 192 ili 112. Dakle, to je bio hibridni test da se testira dakle kolike su sada obrambene i sigurnosne sposobnosti Hrvatske, one ne da su na nuli oni su na minus 300 i to treba biti znak da u našim institucijama napokon obzirom na izazove pred kojima se nalazimo, a pogledajte što sve piše u dokumentima, strategijama EU, NATO-a itd., da ne ulazimo sad u te razlike i dubioze, dakle svi su od Skandinavije do juga osim Hrvatske spremni i spremaju se za rat koji će doći da li možda za sutra ili godinu ili za dvije ali on će sigurno dogoditi odnosno treći svjetski rat će se proširiti na tradicionalno ugroženo područje, a to znači to je upravo područje Hrvatske i BiH ili jugoistočne Europe.
U tome smislu dakle Udbina je alarm, zadnji alarm i pokazatelj jel, to će možda kolega Gabričević moći bolje obrazložiti da je to dakle smišljena operacija, dakle prije oružane agresije da se vidi spremnost, operativna spremnost hrvatske vojske, sigurnosnih službi. Dakle, ona je nula. Da smo imalo uređena država, dakle šefovi vojne i civilne službe i niz drugih podnijeli bi automatski ostavke ili bi bili smijenjeni. Dok se to ne dogodi jel imat ćemo puno, puno problema i sa Zakonom o obrani i sa pripremom Hrvatske dakle da se obranimo od onoga što nužno slijedi nažalost jel a to dolazi oružana agresija.
Ionako smo već financijski drugačije okupirani, još samo treba rasporediti velikosrbijanske snage iz Srbije, upotpuniti sa ovih Z40 i ovih Z tragičnih centara. Dakle, nakon Z4 što je Tuđman uspio riješiti mi smo sada ustanovili Z40, dakle identitetsko hibridne neprijateljske utvrde iz kojih će se pucati kao što se pucalo '90.-tih. Jel tako dragi Ante?
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sad vidim da moram najavit gospodina Troskota.
Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, dakle ono šta je ključna stvar u ovom zakonu je glavna poruka koja se želi poručit jest jačanje rezervnog sastava Oružanih snaga RH.
I postoje dakle, treba analizirati geostrateške, dakle geostrateška pomicanja dakle u regiji ona nisu beznačajna. Pod broj jedan nije slučajno Trump izjavio da je upozorio već Srbiju i zvao je određene njihove čelnike s obzirom da je već bio spreman napad na Kosovo, dakle to je, to ne možemo izbjegavat.
S druge strane treba isto uzeti u obzir dakle određene stvari i nadam se da je reagirala hrvatska diplomacija koja se slala od strane turske diplomacije da je Balkan integralni dio islamskog svijeta odnosno oni to zovu službeno u svojoj strateškoj dubini romeli odnosno ro… ro… roma odnosno od stalnog Rimskog Carstva i šta to znači recimo za naše Hrvate koji žive u Širokom Brijegu, Tomislavgradu itd..
Dakle, određene geostrateške i geopolitičke pokreti, dakle njih moramo analizirati, međutim naša strategija neovisno o tome mora biti do zuba, do zuba dakle naoružana neutralnost. Evo to mora biti maksima hrvatske vojske, nešto slično kao što je u Švicarskoj. Je li to sada 1%, 2% ili tako dalje to je irelevantno. Dakle, nitko se danas ne pada mu napamet napadat i uopće razmišljat napadat Švicarsku jednu od najbogatijih zemalja na svijetu jer su do zuba naoružani, ali u nijednom sukobu nisu.
I sad, zbog čega je sad ovakva rasprava? A jel smo zaboravili kako se preko noći se ugasila pobjednička hrvatska vojska, koji smo imali progon hrvatskih generala, kako su neki morali napravit suicid jer su bili gonjeni ko životinje, kako je bila policija ni manje ni više nego poslana na naše branitelja koji su stajali na pragu crkve na Markovom trgu, kako su dakle svi oni uvjeti u kojima se trebala stvarat i razvijat dakle pobjednička vojska u smislu prijenosa znanja i vještina, naš je stav da zapravo nikad nije ni trebalo ukidat vojni rok jer to je, vojska je osnova obrane, a obrana je osnova države, uostalom dakle vojska kao takva i štiti granice. Ne stoje argumenti dakle da se nešto previše Europa kao takva militarizira, treba vidjet gdje je uveden obvezni rok, dakle on se radi uglavnom dakle u nordijskim i baltičkim zemljama. Zanimljivo kako su to sve zelene zemlje EU, a zapravo evo Danska sada predsjeda sa EU i Danska kao takva će inzistirat ni manje ni više nego na vojnom proračunu, ali postoji razlika, da su Engleska odnosno Danska i Finska se izuzele u preuzimanju duga, dakle da će se stvarat određeni vojni fond s kojim bi se zapravo onda financirala nabavka oružja. Prema tome, postoji dakle veliki nesrazmjer financiranja dakle unutar same EU jer to dovodi do tri scenarija, dakle ili ćemo se zadužit kao što je bila korona i to u iznosu od 10 hrvatskih BDP-a odnosno 800 milijardi eura ili će ne daj Bože da zeleni dođu na vlast, pa još uvedu CO2 porez, još će nam i zrak oporezovat, ili će se morat povećavat kontribucija BND-a, bruto nacionalnog dohotka kojim bi se isfinancirale dakle određene proračunske rupe koje nisu prisutne samo u Hrvatskoj nego i u EU. Prema tome, s jedne strane da postoje ekonomski problemi, međutim postoji i geopolitička realnost koja je oko nas i koju ne možemo dakle skrivat se od toga i pokapat naše glave kao nojevi jer s druge strane si isto tako netko može postavit slijedeće pitanje. Kako tako nisu socijalni uvjeti i nisam čuo to od strane ljevice, bili argumentirani '90.-tih godina kada se iz ničega nije išlo u obranu države, gdje se sa lovačkim puškama i to nije nikakav mit ili legenda i napuhavanje ne znam krbavskih bitaka odnosno kosovskih bitaka kao što rade to naši susjedi nego činjenica da smo sa lovačkim puškama, sa onim adidas tenisicama ili ne znam šta krenuli na 4. zemlju Europe koja je radila za interese Srbije, kako tada niste raspravljali i stavljali argument socijalnih uvjeta, dakle tad to nije bio problem za obranu kada su mladići i djevojke ostavljali odnosno davali živote za države, ali danas je to problem. Pa upravo zbog toga i mislim da je dobro i treba pohvalit, dakle stvarno treba pohvalit ovaj, ovaj model gdje će se jačat rezervne snage, dakle rezervni sastav Oružanih snaga RH gdje to nije profesionalna vojska koja je skupa nego kroz 8 tjedana intenzivnog treninga za koji se iskreno nadam da će se govoriti i o Oluji da ćemo konačno više razlučiti dakle naše heroje, a s druge strane ko je stajao sa druge strane, a imali smo prilike slušat kako su braća od Pupovca stajali s druge strane i iz četničkih jedinica udarali po našim mladićima koji su ginuli u Dalmatinskoj zagori. Prema tome, ne vidimo ništa loše u tome da budemo spremni ako ništa drugo, ako nekome ikada padne na pamet da napadne Hrvatsku da imamo odgovor koji neće bit kao '90.-tih gdje smo skupo platili cijenu našeg suvereniteta i naše slobode, nego da na bilo kakvu vanjsku prijetnju možemo spremno odreagirat kao suverena i slobodna država.

Radin, Furio (Nezavisni)
Je, ali i vrijeme, ali i vrijeme, ne vrijeme nego kronometar, vrijeme…/Govornik se ne razumije./…. Ja, ja se ne razumijem u vrijeme, prekomplicirano za mene.
Gospodin Veselko Gabričević, Klub zastupnika nezavisnih i HSU, izvolite.

Gabričević, Veselko (HSU)
Gospodine potpredsjedniče sabora, poštovani državni tajnici, kolegice i kolege zastupnici.
Pred nama su 4 temeljna dokumenta koja su najvažnija za nacionalnu sigurnost naše države. Svjedoci smo da se već dugo najavljivalo da trebamo imati Strategiju obrane RH, Plan razvoja oružanih snaga za razdoblje '25.-'35., Zakon o obrani i Zakon o službi u oružanim snagama.
Danas živimo, zaista živimo u vremenu veoma nestabilne geopolitičke situacije. Europa i svijet suočavaju se sa ratovima i prijetnjama da ti sukobi još više eskaliraju, nažalost na sve strane zvecka se oružjem i gotovo da nema države koja se danas ne naoružava.
U okružju našem stanje je nestabilno, što nam mora biti signal da moramo pratiti situaciju i u svakom trenutku da moramo biti sposobni da se odupremo eventualnom ugrožavanju naše cjelovitosti i da ne dopustimo da se ugrozi nacionalna sigurnost. Nikada nije na odmet podsjetiti da smo državu stvorili u obrambenom, pravednom, oslobodilačkom ratu ugradivši u njene temelje 18 tisuća mladih života.
Strategija obrane je temeljni dokumenat na području obrane i dugoročni akt koji ima za cilj jačanje obrambene sposobnosti HV-a u funkciji odvraćanja agresora. Jako je dobro što je ovaj put Strategija obrane ugledala svjetlo dana i što je prethodno usuglašena sa vrhovnim zapovjednikom i Vladom RH.
Kada sutra HS usvoji Strategiju obrane ona je obveza za sve nas bez obzira na politička uvjerenja ili neka mimoilaženja. Ona je po mom sudu izrađena vrlo stručno, ima sve sastavnice koja mora sadržavati Strategija obrane. Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH za period od 2025. do 2035.g. je dokument koji je bio nužan kako bismo znali kako se razvijati, opremati, uvježbavati Oružane snage u cjelini koje će biti sposobne u svakom trenutku spriječiti ugroze nacionalne sigurnosti.
Svjedoci smo da se oružane snage u zadnje vrijeme opremaju sa najsuvremenijim sredstvima ratne tehnike, što podrazumijeva da obuka, ne samo djelatnog, već i pričuvnog sastava mora biti intenzivna i neprekidna. Bez uvježbanog pričuvnog sastava teško pričuva može biti dio postava odvraćanja i obrane RH kojom se omogućava brzo narastanje snaga. Svaka pričuva namijenjena je za pružanje potpore djelatnom sastavu, a sastoji se od razvrstane, nerazvrstane i ugovorne pričuve.
Ugovorna pričuva brojit će do 1000 pripadnika, a to su one specijalnosti koje nije moguće popuniti iz djelatnog sastava Oružanih snaga. To su npr. medicinsko osoblje, liječnici, informatičari, veterinari, kao i drugi visokospecijalizirani stručnjaci. Posebno želim pozdraviti činjenicu da se ustrojava zapovjedništvo pričuvnih snaga kao pristožerna postrojba sa zadaćom da organizira opremanje, održavanje mobilizacijske gotovosti, razvrstane pričuve i obuku kao najvažniji čimbenik.
Dugoročnim planom razvoja predviđeno je i da se kao prioritetan nacionalni i NATO-ov cilj osposobi jedna brigada srednjeg pješaštva i jedna brigada teškog pješaštva koja će biti jake vatrene moći, a okosnicu će činiti zamjena tenkova M-84 sa suvremenim tenkovima zapadne tehnologije Leopardima.
Najveću pozornost javnosti privlači Zakon u službi Oružanim snagama i Zakon o obrani. Postavlja se pitanje zašto. Zato što se njihovim stupanjem na snagu uvodi obavezno služenje vojnog roka u trajanju od 2 mjeseca. Postavlja se pitanje, neki su već govorili o tome, da li je to dovoljno, ta dva mjeseca ili nije. Rat u Ukrajini mnogima je otvorio oči u Europi, evo i moji prethodnici su govorili o tome da zaista moramo drugačije razmišljati kada su u pitanju Oružane snage, njihovo opremanje i uvježbavanje. Evo i mi smo vrlo brzo došli do zaključka da moramo uvesti .../nerazumljivo/... temeljnu vojnu obuku od 2 mjeseca.
Znamo da je poslije Domovinskog rata bilo obavezno služenje vojnog roka, da je odlukom Sabora ukinuto 2008. g. Ja ovdje danas odgovorno tvrdim da je to bila pogrešna odluka jer smo izgubili, pa gotovo 18 godina i ostali smo bez dostatne i dobro obučene pričuve.
Zapravo, kadar koji je iznio Domovinski rat je ostario, novih naraštaja imamo sve manje i manje i treba napomenuti da se u tom vremenu značajno smanjilo ulaganje u Oružane snage, što je rezultiralo kadrovskim slabljenjem i nedostatnim tehničkim opremanjem vojske. Danas smo svjedoci da vođenje oružane borbe zahtijeva visokostručne kadrove koji upravljaju najsloženijim sredstvima ratne tehnike. Vojnici koji završe temeljnu vojnu obuku, jer kod nekih je bilo dilema, u trajanju od 2 mjeseca nisu oni koji će eventualno biti upućeni na ratište u slučaju potrebe, normalno, jedan dio će dragovoljno odlaziti u djelatni sastav, a drugi dio odlazit će u pričuvu.
Oni koji su u pričuvi odlazit će na obuku pričuve osposobljavat će se za određene specijalnosti obzirom da se svaki dan uvode nova sredstva ratne tehnike, da se mijenja doktrina ratovanja, da se mijenja strategija i taktika ratovanja, obuka pričuvnog sastava mora biti intenzivna i neprekidna, sve dok ne prestane obaveza služenja u pričuvnom sastavu mora se provoditi sa njima obuka.
Prema sadašnjem prijedlogu zakona žene nisu obavezne pohađati temeljnu vojnu obuku, a mogu ići dragovoljno. Isto tako, treba reći da smo svjesni itekako mi koji smo bili u Domovinskom ratu da su žene imale značajnu ulogu u Domovinskom ratu te predlažem ja osobno da se do drugog čitanja razmotri ovaj, još jednom da temeljnu vojnu obuku pohađaju i žene i da bude obavezna i za njih.
Ja vam mogu reći da je u Dubrovniku prilikom deblokade Dubrovnika sa prvim valom koji je iz Gruža išao u Mokošicu i dalje prema Osojniku, da su bile i dvije vojnikinje negdje oko 25 do 30 godina stare. Rame uz rame sa vojnicima su išle u izvršene borbene zadaće. Prema tome, nisu žene za podcijeniti.
Uvođenje temeljne vojne obuke je nužnost i svi bi trebali dati potporu donošenju ovih zakona jer nacionalna sigurnost i obrana domovine nemaju cijenu. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Ante Deur, dobro, čestitke obavljene, iz HDZ-a, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, državni tajnici sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Evo, već pomalo u drugom dijelu dana ulazimo u raspravu, ova 4 točke koje smo objedinili, ali ovako kada uzmemo cijeli taj sukus vidimo da se to svelo na vojnu obuku i na priziv savjesti nekako.
Ja sam vjerovao kada je potpredsjednik i ministar obrane izišao da će kolegice iz Možemo da će se malo osvijestiti, da će uistinu promijeniti svoj narativ, da će imati jedan drukčiji stav ne prema možda, ali prema tom Zakonu, prema potrebi i svemu onome što se događa. Ali iz njihovog izlaganja smo vidjeli da uistinu na žalost njihovi stavovi su pomalo pa i zabrinjavajući jer ovaj Zakon je stvarno kvalitetan i uistinu vidi se da je ovo prvo čitanje i da ima prostora ako se može da se može u svim segmentima napraviti i da mogu stručne službe uistinu to kvalitetno napraviti.
Evo osobito mi je evo i danas u ime Kluba Hrvatske demokratske zajednice što mogu istaknuti da je prijedlog dokumenta zakona koji definiraju našu obrambenu politiku i jačanje obrambene sposobnosti, koji time i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Znate koliko je 90-tih godina tada mladost čeznula za tom nacionalnom sigurnosti. Teško je to sada predočiti, ali u ovom Visokom domu moramo to spomenuti. Moramo tu sigurnost koju danas Hrvatska država ima i kroz Hrvatsku vojsku, kroz sve naše agencije, policiju koji su stupovi društva sigurnosti da bi sve grane u društvu mogle kvalitetno i gospodarstvo i sve ostalo imati svoju funkciju, ulogu i da kao jedna država uljuđena članica Europske unije i NATO saveza možemo biti dio toga svijeta koliko je mladosti u tom trenutku i tada to čeznulo.
Evo uvjeren sam da smo unatoč svim izazovima na najbolji mogući način kroz ove dokumente osigurali odgovarajući strateški odnosno planski okvir koji će Hrvatskoj vojsci osigurati daljnji razvoj i jačanje sposobnosti radi ispunjavanja njezinih ustavnih misija i zadaća.
Istovremeno stavili smo i važan naglasak na jačanje sveobuhvatnog pristupa obrani i razvoju sposobnosti radi jačanja otpornosti države i društva.
Kada govorimo o Strategiji obrane Republike Hrvatske onda je riječ o dokumentu koji dugoročno uređuje angažiranje obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove te projektira osobno njihovog budućega razvoja.
Ovaj dokument je oblikovan kroz 5 poglavlja: Strateški kontekst, strateški obrambeni koncept, obrambenu politiku, razvoj obrambenih resursa i financijski resursi. Mislim da je to ministar jako kvalitetno kroz odgovore na replike, a i kroz svoje izlaganje jako kvalitetno obuhvatio svih ovih 5 ključnih točaka zašto ti financijski resursi da ovo nije samo nešto što se ulaže, da je to jedan ogroman i kroz sve tvrtke koje su uključene u Ministarstvo obrane da je jedan široki spektar pokraj sigurnosti koje nam daju.
Kroz proces obrambenog planiranja i nacionalni obrambeni ciljevi i planovi usklađuju se sa kolektivnim potrebama i planovima NATO-a što je sasvim normalno i kao članica NATO-a sigurno da te vrijednosti moramo kvalitetno i u našim Oružanim snagama i snositi. Daje se opća slika smjera i razvoja Oružanih snaga koje će se nastaviti razvijati za sposobnost samostalnog djelovanja i djelovanja i za integralno djelovanje sa saveznicima.
Dugoročni plan razvoja poseban naglasak daju području istraživanja i razvoja te jačanju suradnje sa nacionalnom obrambenom industrijom i znanstvenom istraživačkom zajednicom uključujući kroz NATO i EU mehanizme. Kontinuirano povećanje obrambenog proračuna bilo je u ovim godinama u mandatu naše Vlade od 2016. godine do danas. Hrvatska je u 2025. godini dostigla zahtjev NATO-a za obrambeno izdvajanje u visini od preko 2% BDP-a dok je cilj preko 20% obavljenih istraživanja usmjeren za opremanje i modernizaciju dostiglo 20% ono što je i sam ministar napomenuo. U tom svjetlu Vlada je već postavila cilj da se do 2027. godine obrambeno izdvajanje dosegne najmanje 2,5% BDP-a, a do 30. godine preko 3% BDP-a. Tijekom cijelog razdvajanja provedbe Dugoročnog plana razvoja bit će prepoznati projekti opremanja i modernizacije, izgradnje infrastrukture, bit će usmjereni za poboljšanje i uvjeta života u radu pripadnika Hrvatske vojske. To je jasno još od ministra Krstićevića koji je tada i hrvatska Vlada počeli uistinu kvalitetno intenzivno raditi na hrvatskom vojniku i časniku i u tom trenutku se vidjelo kada se kvalitetno daje kolika je potrebno ulaganje u svaki segment Oružanih snaga. Tako da uistinu evo ovo danas smo sa ministrom Anušićem uistinu dosegli taj jedan vrhunac gdje se pokazuje onaj čin sigurnosti koji Hrvatska vojska i Oružane snage ulaze.
Kroz navedene dokumente sukladno sa cjelovitim stanjem predlaže se uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja s obzirom na dugogodišnji prekid obaveznog služenja vojnog roka, bilo je potrebno odrediti početnu nultu generaciju ročnika. Na temelju vojnog osposobljavanja i upućuje se novaka u kalendarskoj godini koji navršavaju 19 godina. Iznimno mogu se uputiti novaci stariji od 19 godina, a najkasnije do navršene 30 godine života. Tu su vojarne u prvoj formi Knin, Slunj i Požega, ali sigurno da u nekoj perspektivi koja će se ukazati da te ročnike u prvoj fazi ono što je i rečeno da su do 55 godine u pričuvi i da napokon nakon dugo, dugo godina od Domovinskog rata imamo jednu zdravu pričuvu, da se ona ozbiljno pokreće i ovo je jedan proces koji sigurno je, koji je bio zapostavljen i on ne može preko noći dobit svoju konotaciju, ali ovim Zakonom i ovom kvalitetnom podrškom ovog visokog doma, sigurno da to možemo na najbolji način napraviti.
Osobama koje, kao i svjesni smo ako ne su mladići koji imaju svoje vjerske ili bilo koje konotacije unutar sebe moralne da sigurno da to su nešto što nije Hrvatska proizvela, izmislila, to je nešto što je u svijesti svakog čovjeka i mislim da ne možemo na toj razini danas u prizivu savjesti dovoditi u pitanje sigurnost. Onu koja je rađena anketa Ministarstva obrane i gdje sam ministar je i u i to je rečeno i kad smo na odboru bili, preko 67% mladih ljudi se iskazalo da želi vojnu obuku, što je jako bitno.
Onda imamo, možda u pojedinačnoj raspravi o tome gdje naše kolege iz Možemo!, postavljaju pitanje kao da mi živimo u Hrvatskoj, a oni u nekoj konfederaciji koja je odvojena od države, one koje zelenoj, cvjetnoj priči gdje će netko pitati kako to vi, što vi, da li vama to treba, sad ćemo uspoređivati Austrija, Švicarska, svi se naoružavaju, ali mi ćemo sada bi postavili pitanje da li tenk i škole, vrtići, bolnice, pa to je neusporedivo. To ne možemo stavljati pod jednakost.
To je ona bitnost društva, vrijednosti koje moraju postojati, ali da bi sve to postojalo, sigurnost države mora biti na prvom mjestu. Ne možemo, ja ne mogu kad, evo jutros slušajući naše, naše kolege iz Možemo!, često me zbunjuju jer ne mogu čak vjerovati pa najviše čim sam onako šokiran, pokušavam svijesti svojoj to dosegnuti, da Vučić i kolege naši iz sabornice imaju poistovjećeno mišljenje, ja sam u šoku, evo ja ne mogu sebi doći da je to moguće.
Zamislite što Vučić misli o hrvatskim Oružanim snagama. .../Upadica se ne čuje./... Da li je to moguće? Pa gospodo, dajte, pustimo, imamo toliko političkih stvari koje možemo se raspravljati, već smo pričali zagrebačke ceste, Holding, zašto nam divlje svinje hodaju po Zagrebu, pa to su milion stvari sad o kojima možemo raspravljati, plin, plinske, zagrebačka plinara pa sam rekao, pa napravimo za sve da vidimo šta je to, a mi idemo u javnu raspravu o nacionalnoj sigurnosti.
I što se dogodi? Da će sutra Vučić dati komentar, pohvalit će, ja vjerujem da će vas pohvalit g. Vučić jer ovih dana imate izuzetan pozitivan stav prema tome, pokušavate ideologiju unest iz Drugog svjetskog rata, mi imamo vrijednosti od Domovinskog rata, to su temelju hrvatske države. Ono na čemu je predsjednik Tuđman i ministar Gojko Šušak i svih general Bobetko, general, pokojni naš isto Blago Zadro koji su gradili mnogi drugi da ih sad, ali evo, tu je Tomo Zadro, sin, general Zadre koji su na tome je sagradio sustav vrijednosti, vi u .../nerazumljivo/... u Hrvatsku vojsku, u danas moderne Oružane snage, članicu NATO-a uvodite ideološke podjele, vaša rasprava je o mladim ljudima, o vrijednostima koje smo 90-e godine na čemu smo građeni.
To je jedno porazno. Ne smijemo dozvoliti, razlikujmo se. Idemo na izbore jer imamo različite poglede političke, ali ne smijemo dozvoliti da jugoslavenska ljevica ulazi u HS, to je opasno. Hrvatska ljevica da, to je pozitivno i to nam treba, ali jugoslavenska ne. Ali, gledam i ne mogu vjerovati da danas ulazite u raspravu cijelo jutro pokušavate isprovocirati vrijednosti o kojima danas pričamo, a to su, to je temeljna obuka mladih ljudi u pobjedničkoj hrvatskoj vojsci.
Umjesto date podršku sveg ovog šta ministar i hrvatska Vladi radi i premijer Plenković od 2016. g. kad svi znamo na čemu je to smo dočekali .../nerazumljivo/... hrvatsku vojsku, ja vjerujem, evo ja vam to nudim i dajem vam ruku mira, trebalo se to i u Zagrebu dogoditi, da pustite jer vi to šta radite ne radite dobro, zato trebate pustit netkome tko zna i razumije. Gospođo Mrak-Taritaš, vi ste u svom mandatu puno toga imali, poštujem vaše vrijeme, ali ocjena nije ni 2.
Danas uistinu, ovo je ozbiljan prijedlog, ovo je sigurnosno pitanje budućnosti Hrvatske vojske kao članice NATO-a i ovaj prijedlog Klub HDZ-a će podržati, a ovo je nešto što je kvalitetno, jasno, svatko ima pravo na priziv savjesti, ali prije svega, biti hrvatski vojnik, časnik, biti sudionik toga je čast i danas mladi ljudi sa čašću, poštovanjem i na sve svoje poginule djedove, prijatelje, očeve, mogu biti ponosni na svoje sunarodnjake koji su obranili ovu domovinu i dali je nama da ju služimo, zato nemojte dovoditi ideološka pa čak pomalo i zločesta pitanja danas koje smo slušali u toku rasprave nazivajući predsjednika sabora sa takvim imenima. To je opasno bez obzira s koje strane dolazi.
Ovo je vrijednost, Domovinski rat to je temelj države, ljudi poginuli u njemu, još imamo nestale ljude koje tražimo naše. Mi ovdje pričamo o nekim vremenima koja nisu za ovo vrijeme.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Anka Mrak Taritaš, Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege, a sad malo drugačije. Ima nas onih koji nismo skrojeni po kroju HDZ-a, imamo onih koji smo skrojeni mali drugačije i mislimo malo drugačije i u ovom saboru smo zato što imamo pravo na drugačiji stav i imat ćemo i drugačiji stav i drugačiji komentar i drugačiju priču vezano i uz ova četiri seta, dakle 2 zakona odnosno jedno je strategija, a drugo je Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH i na to imamo pravo i zato se razlikujemo i zato se zove liberalna demokracija jer imamo pravo različito misliti, različito govoriti ali nemamo pravo nekog vrijeđati, nemamo pravo insinuirati i nemamo pravo lagati, a to se u ovoj sabornici dosta često dogodi.
Ja se neću vraćati ni prije 30, ni prije 50 godina, neću se vraćati ni prije 10 godina, vraćat ću se u okvire i prije jedno 4-5 godina, dakle prije nego što uopće započnem ovu raspravu treba još jedanput podsjetiti da je Vlada kršila Ustav i zaobilazila predsjednika Republike o odlučivanju iz resora obrane. Godinama je taj resor bio opterećen nenormalnim odnosima između Vlade i predsjednika. Točnije između predsjednika Vlade i predsjednika države i svi smo bili svjedoci tog ustavno-pravnog cirkusa i uzurpiranje predsjedničkih ovlasti.
Premijer nas je i ovdje koristio kao što znamo u svom obračunu s predsjednikom države pa je protivno Ustavu zaobišao predsjednika i odluku o NSATU misiji doveo u sabor i onda nas sve ucjenjivao suludim optužbama da smo rusofili i putinovci. Dakle mi smo čuli da smo rusofili, čuli smo da smo putinovci, čuli smo da smo obožavatelji Vučića za koje nije loše spomenuti da je njegova stranka i HDZ bili u istoj grupaciji na razini EU, dakle nije loše spomenuti i tad se je to objašnjavalo da eto to su nekakve druge stvari. I bilo je sramotno da nam zbog takvih sitnih ega strategija za obranu i novi plan oružanih snaga, i to je bio razlog zašto dolazi tek sad, 23 godine od kad smo usvojili posljednju strategiju. I za to smo se trebali boriti. Mora… trebali smo vodit računa da nam nova strategija obrane i dugoročni plan razvoja dođu ovaj sabor znatno prije nego sad.
Jednako tako hajdemo staviti i neke druge stvari u kontekst, a to je, ovaj ministar obrane nakon što je došao onog koji je završio tamo gdje je, dakle nakon saobraćajne nesreće koja budimo rečeno zaista je jedna tragedija je vrlo rano krenuo najavljivati da on misli da treba biti zapravo temeljno vojno osposobljavanje odnosno da se od ideje gdje imamo djelatnu službu oružanih snaga i dobrovoljno služenje vojne obuke da se od toga treba odustati. I u nekoliko navrata je u ovoj sabornici to najavljivao da bi na kraju evo i taj petak važan došao kad je iskrcao pred sabor sva ta četiri prijedloga zakona što govori u prilog tome da mu je dosta dugo trebalo da to sve zajedno se napravi, a ono što smo dobili je poluproizvod.
Ono što smo mi dobili kao sabor u raspravi je poluproizvod bez obzira da li ćemo se u glasanju svrstati na stranu oduševljenja s tim svim zajedno ili na stranu sumnje ili na stranu onih koji kažu ne, nama je to neprihvatljivo.
Ja ću biti na strani onih koji će reći ne, meni je to neprihvatljivo. Postavljam si nekoliko pitanja. Čemu će vojni rok zapravo služiti? Ministar kaže da dobrovoljni sustav ne donosi potrebne rezultate i da nemamo dovoljno profesionalnih vojnika i kako se sad odlučujemo za temeljno vojno osposobljavanje odnosno za obavezni vojni rok. To nije prisila nego je ministar, evo tu sam si zapisala da ne zaboravim, rekao to će biti motiv pa ćemo motivirati ljude. Dakle, nećemo, neće biti prisila nego će zvati, nego će se zvati motiv.
Koji je efekt ove cijele predstave će biti? Kako će se točno ta dvomjesečna obuka povećati obrambenu spremnost Hrvatske? Ja to nisam čula od nikog u raspravi da nakon dvomjesečne obuke i kako će ta dvomjesečna obuka povećati obrambenu spremnost Hrvatske. Bilo bi dobro da sam to čula, da sam to čula u raspravi. Prije mene su raspravljali ljudi ja apsolutno s ove govornice mogu reći ja se u tome što treba biti strategija i kako to mora biti sve definirano i elemente uopće vezano uz obranu i sveg zajedno ne razumijem, ali nekako sam imala osjećaj da ću s ove sa… govornice čuti kako će to bit.
Jutros kad sam svim putešestijama dolazila javnim prijevozom do ovog sab… do ove sabornice odnosno do ovog prostora između ostalog u autobusu jedna gospođa tu negdje moje životne dobi mi je rekla slijedeće. Danas imate ono u raspravi u saboru, lijepo vas molim tamo im poručite i recite moj pokojni otac je rekao bez 6 mjeseci obuke nema vojnika, nikakva 2 mjeseca, 6 mjeseci obuke. Druga gospođa koja je sjedila malo dalje je rekla, šta, našu ćete djecu ponovo slati u vojsku? Ja sam apsolutno protiv toga da ide bilo tko u vojsku pa ja korisnim ovu priliku da vam poručim jedno ili drugo, ali ono što bi htjela zaista znati, a to je koja će to, kako će se tom obukom točno povećati obrambena spremnost Hrvatske? Pitanje je i sljedeće, imalo mi potrebne kadrove za obuku ročnika? Da li imamo dovoljno ljudi koji će to sve zajedno obavljati? Neću sad govoriti u kontekstu koji je zapravo .../Govornik se ne razumije./..., ideološkog, ako baš hoćemo, na cijelu ovu, na cijelo ovu priču, ova 4 zakona, što je napravio i sam ministar. I sam ministar koji je govorio o onima koji nisu išli na Thompsonov koncert i ne slažu se s vrijednostima, kako kaže ministar, koje Thomspon zagovara.
Ministar je taj koji je intervju počeo govoriti o vrijednostima i definirati one koji su išli na Thompsonov koncert ili oni koji nisu. Ili oni koji su domoljubi i koji uopće su prihvatljivi za vojnu službu. Dakle već u startu krećemo krivo. Dakle već u startu idemo .../nerazumljivo/... poluproizvod i krećemo krivo. Šta ćemo se dijeliti i tu po tome tko je išao na Thompsonov koncert ili koji nije išao? Tko sluša Thompsona, koji ne? O tome ćemo, po tome ćemo se računati domoljublje? Ne po tome tko odgovorno, savjesno radi svoj posao i voli svoju zemlju.
Pa ovu zemlju vole i oni koji kad svira himna se ne drže za srce, koji uredno rade svoj posao i koji svoje domoljublje ne stavljaju na nos svima okolo i oni vole svoju zemlji ja bih rekla čak i više od onih koji imaju potrebu reć kako ju vole.
Ja nemam potrebu reć kako ju volim, volim svoju zemlju svojim radom, svojim djelovanjem i načinom da pridonosim da ovoj zemlji bude bolje.
E sad malo idemo o, uvijek volim i uvijek mi je nekako malo lakše kad mogu nešto i pohvaliti, vjerovali ili ne. Plan razvoja Oružanih snaga, bez obzira što kasni i Strategija obrane RH koje, koji imamo ovdje, pristojni su dokumenti. Čak su toliko pristojni da sam se, moramo priznat, kad sam ih malo čitala i začudila da su izašli iz pera obrane, ministra koji je imao potrebu nam odgovoriti što je on na Thompsonovom koncertu rekao, kad je on zagrmio Za dom. Ali, u zadnjem izvješću koje smo, jednako tako imali u Saboru gdje su nam nedostajale određene informacije, nedostajale su nam i informacije vezane o sigurnosnoj politici EU, o pomacima u sigurnosnoj komponenti, ali i situaciji unutar NATO nakon američkih izbora.
Mi ne smijemo jednostavno zaboraviti stvari u NATO-u koje su se promijenili nakon američkih izbora i dijele se i dalje i sad malo, kad već govorimo i kad već govorimo o određenim podjelama, onda ću i imam potrebu govoriti i o podjelama koje će ovaj izmjena, dakle imamo 2 izmjene i dopune zakona donijeti i ponovo ćemo unijeti nove podjele.
Ne znam koliko puta sam s ove govornice govorila sljedeće, a to je o razlikama plaća između žena i muškaraca, o razlikama mirovina između žena i muškaraca jer su žene bile na lošije plaćenim poslovima pa su onda jednako tako dobili i manje mirovine, a sad će se na mala vrata kroz ovaj Zakon uvesti i sljedeće, da će za iste poslove žene, budući da, osim ako prihvatite prijedlog g. Gabričevića koji je rekao da je obvezno služenje vojnih rokova i za muškarce i za žene, dakle da će žene pri zapošljavanju biti drugotne. Drugi red, dakle, prvo će ići dečki, a onda ako šta ostane za cure, odnosno za žene, dakle to uvodite.
Jednako tako, imamo temeljno vojno osposobljavanje i obavljanje civilne službe. Zanimljiv je čl. 24.r jer ste cijeli članak razdvojili i tom diskriminacijom i obavljanju civilne .../nerazumljivo/... obavljanje civilne službe imate opet diskriminaciju 3 mjeseca ili 4 mjeseca. Nekako mi se čini da bi ono što bi trebalo voditi računa, a to je da novim zakonima koji se donosi, ja ne sumljam dakle svakog, svaka sumnja me može napustiti da i prijedlog ova dve izmjene i dopune zakona u prvom čitanju će sigurno proć, a u drugom čitanju ćemo vidjeti sasvim dovoljan broj ruku koji će izglasati to i proć prema tome, ja tu nemam dileme, a onda će nastati problemi koje ste odlučili ne riješiti u prvom i drugom čitanju i umjesto da pristojno saslušate sve one koji vas upozoravaju na probleme koji je pa da onda kreću za drugo čitanje pripremite barem u tom dijelu jedan pristojan, pristojniji zakon i vodite o tome računa, živi bili pa vidjeli, ja sam se već i naučila tokom vremena da ove rasprave koje su u prvom čitanju služe za neke druge stvari, a ne za ono da predlagatelj raspravu koja je zaista aktivno koristi i aktivno za drugo čitanje pripremi nešto drugo.
Dakle obavljanje civilne službe će jedni moći 3 mjeseca, drugi 4 mjeseca, bit će razlika, oni koji će ići na temeljno vojno osposobljavanje ta 2 mjeseca ići će mu u radni staž, jednako tako imat će prednost pri zapošljavanju, dakle opet uvodimo nered. Napravili ste kroz ove dvije izmjene zakona poluproizvod i s tim ćete ponovo uvoditi nered i nove podjele. Svi oni koji lažno dolaze za ovu govornicu i koji kažu, nema podjela, vodimo računa je zapravo laž.
Ovim ponovo uvodite novi, dakle novu nejednakost i nemojte to radit i nemojte to činit.
Jednako tako ministar je vrlo olako, vrlo olako izgovorio da nije problem proračun, u proračunu će biti novaca. Ja samo pitam na račun čega, na račun školstva, na račun zdravstva, na račun mirovina? Prema najnovijim podacima Ministarstva financija, ja ih nisam isisala, nisam ih iz malog prsta izvukla nego čitam ono što je Ministarstvo financija objavilo, kaže izvršenje proračuna u prvih 5 mjeseci ove godine prihodi su porasli za 0,9% u odnosu na isto razdoblje lani, a rashodi za 11,5%. I ovi podaci pokazuju da Vlada ima ozbiljnih problema s punjenjem proračuna koji uglavnom ovisi o porezima, trošarima, trošarinama, potrošnji i europskim fondovima, pritom je podbacilo ubiranje PDV-a, dakle podaci Ministarstva financija govore o tome kako nam je s izvršenjem proračuna. Ministar obrane koji je ujedno i potpredsjednik Vlade, pa pretpostavljam da je upoznat sa svim onim što se dešava, kaže novci nisu problem, novaca će bit. Koliko novaca zapravo treba za to sve zajedno, to baš nismo sigurni. Ono što smo čuli, a to je da imamo osiguran odnosno da će biti osigurano do kraja godine mjesta za 4 tisuće ročnika, pa ako ih se oni koji su se svi iskazali odnosno koji su pokazali da žele služiti vojni rok, pitam gdje su oni sad kad je dobrovoljno služenje vojnog roka? Gdje su ti svi sad kad je dobrovoljno služenje, a oni žele, pa mogu dobrovoljno ići i služiti? Ali okej, možda ja to ne razumijem, možda kad, kad ih se motivira, a ne prisili će to biti ovaj malo drugačije.
Jednako tako kaže da ulaganje u obranu ne treba biti trošak nego zapravo sve to treba biti drugačije i onda je reko ono što svaki put sa velikim ovako interesom čekam, kaže to može biti ulaganje u željeznicu. E kolegice i kolege, o tom ulaganju u željeznicu koja u Hrvatskoj treba biti, zadnjih ja ću reći 15-tak godina nije bilo niti jedne stranke koja nije u svojoj predizbornoj kampanji, koja je išla za parlamentarne izbore, rekla ulaganje u željeznicu, a željeznica ne da nam nije tamo gdje je bila pred tih 15-tak godina nego je sve lošija. Da bih se ispravila i bila apsolutno poštena do kraja, uz to ulaganje u željeznicu uvijek vam je još i išlo i navodnjavanje Slavonije, dakle paket je bilo ulaganje i navodnjavanje Slavonije i ulaganje u željeznicu, željeznica je sve lošija i lošija, a vi saborski zastupnici koji dolazite s područja Slavonije ne morate vjerovat mojim riječima, vjerujte svojim očima, pa vidite koliko je to ulaganje u navodnjavanje.
Zaključno želim reći slijedeće, zaista konačno evo pred nama je i Strategija obrane i dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH koji su pristojni dokumenti koji jedna pristojna zemlja za koju ja mislim da treba biti Hrvatska treba imati. Napravljena su dva poluproizvoda, dve izmjene i dopune zakona iz jednostavnog razloga što se je ministru Anušiću i cijeloj Vladi prosvijetlilo i zaključilo da evo mi ćemo sad imati temeljno vojno osposobljavanje i to ćemo, nećemo nikog prisiljavat, ali motivirat ćemo i vidi čuda donijet ćemo ponovo dva zakona kojim ćemo napraviti još veće podijele. Ja se nadam da u tim podjelama neće biti još veće podijele na onih, na one koji su išli na Thompsonov koncert i oni koji nisu išli na Thompsonov koncert, ali barem pristojno napravite, stavite u isti rang oni koji odluče se za temeljno vojno osposobljavanje i za obavljanje civilne službe, pa barem da oni budu u istom, na, na istom načinu i u isti rang. Oduševljenje ovim dapače nemam čak što više i apsolutno još jedanput ću ponovit, kad idete tako ishitreno i brzo, a nešto jako dugo najavljujete, a niste napravili kako treba onda dobijete proizvod ko i ovaj put i onda se ti poluproizvodi naravno vrlo brzo obiju o glavu onima koji ih moraju provodit, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama, gđa. g. Tomislav Josić, DP izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, tajniče sa suradnicima.
Puno toga je danas, a i nekih dana na odborima je bilo govora, pa ja bi se na dvije stvari samo osvrnuo, znači na duljinu trajanja temeljne vojne, vojnog, vojnog osposobljavanja od dva mjeseca i benefit koji je, koji većini smeta zato što bi ti ljudi koji su odradili temeljno vojno osposobljavanje imali nekakve prednosti pri zapošljavanju, već su najavljene i nekakve tužbe i zamolio bih ljude iz MORH-a da malo o tome razmisle da ne bi dolazilo do nekakvih tužbi u budućnosti.
Ministar je i sam rekao o duljini trajanja, zašto ovi traju dva mjeseca samo zato što su ljudi 24 sata u vojarni, a civilno služenje ili ovo u javnom sektoru bi bilo 3 odnosno 4 mjeseca.
Također puno toga je bilo i o prigovoru savjesti. Ja ne bih govorio sad, ni nabrajao što i kako, ja bi samo jednu stvar volio napomenuti, u prošlosti je bilo onih koji su se pozivali na priziv savjesti, a onda nakon godinu dana su dobili lovačko oružje ili ne znam ni ja nakon par godina su se prijavili u MUP, pa su postali policajci i nosili to isto oružje i ja bi volio da se to zakonski nekako regulira da onaj ko je se pozvao na prigovor savjesti ne može onda biti lovac.
Danas pred sobom imamo zakonske prijedloge koji nisu samo pravnotehnički akti, već povijesni iskorak. Ovi zakoni govore o temeljnim pitanjima opstanka i sigurnosti Republike Hrvatske, o našoj obrambenoj sposobnosti, ali i o odgoju i svijesti, savjesni mladih naraštaja koji su sutrašnji nositelji Hrvatske države.
Hrvatska je kroz svoju povijest, osobito u Domovinskom ratu pokazala da sloboda nije darovana. Ona je izbor i žrtva jednog naroda. Danas u svijetu puno neizvjesnosti, ratova i hibridnih prijetnji svaka ozbiljna država obnavlja i jača svoju obranu. Od Izraela do Švicarske, od Finske do baltičkih zemalja povratak obveznog vojnog roka nije anakronizam, već mudra priprema za nesigurnu budućnost.
Zašto služenje svojoj zemlji na ovaj način ima smisla? Prvo, sigurnosna otpornost zemlje. Vojni rok omogućuje stvaranje široke baze obučene pričuve. U slučaju prirodnih katastrofa, kriznih situacija ili oružanih prijetnji država mora imati kadar koji zna reagirati, braniti i pomoći.
Drugo, odrastanje i osobna izgradnja. Vojni rok nije kazna. To je šansa mladima da postanu odgovorni, samostalni, disciplinirani. U doba kada raste apatičnost, kriza autoriteta i pad fizičke spremnosti vojna služba daje okvir zdravog odrastanja.
Treće, nacionalna kohezija. Služiti domovini znači učiti poštovati zastavu, povijest, žrtvu i zajedništvo. U vojarni nije važno tko si, od kuda dolaziš ili kakvu si školu završio. Svi su jednaki pod stijegom hrvatske trobojnice.
Četvrto, podrška profesionalnoj vojsci. Obučena pričuva rasterećuje stalni sastav, omogućuje fleksibilnije raspoređivanje resursa i jača obrambeni sustav u cjelini.
Desna politika znači odgovornost za narod i njene granice. Kao stranka koja vjeruje u domoljublje, red, čast i sigurnost držimo da Hrvatska ne može i ne smije ostati gola i nespremna pred novim izazovima. Povratak vojnog roka, makar u moderniziranom, skraćenom obliku nije militarizacija društva, već civilizacijski iskorak.
Mi ne pozivamo na rat, mi ne pozivamo na odgovornost, na spremnost. Mi pozivamo na odgovornost, na spremnost, na ljubav prema zemlji koja je stvorena u krvi i koju moramo sačuvati.
Ovi zakoni su više od formalnosti. Oni su poziv mladima da služe ne samo vojsci, nego Hrvatskoj. To nije žrtva, to je čast. Nema slobode bez spremnosti, nema države bez naroda koji zna stati u njenu obranu.
Klub Domovinskog pokreta podržava Prijedloge zakona o obrani, Oružanim snagama, kao i Prijedlog Strategije obrane RH, a isto tako i Prijedlog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske od 25. do 36.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Prelazimo na pojedinačne rasprave i prva je gospođa Marija Lugarić.
Izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege, poštovani državni tajnici sa suradnicama.
Dosta smo o ovim prijedlozima pričali u petak na odborima i danas, i danas smo cijeli dan. Međutim, imam potrebu ovdje reći ne samo radi toga da bi to ušlo u transkript fonograma, nego općenito radi rasprave nekoliko stvari.
Prvo, želim vrlo jasno naglasiti da predloženi model obvezne vojne obuke ima svojih mana od kojih su neke prilično očite. O njima smo razgovarali ovih dana i danas uz replike. Ali neke od tih mana možemo samo naslutiti i vjerojatno nisu potpuno vidljive u tom trenutku, u ovom trenutku.
Dojam je da se zapravo – koju riječ da upotrijebim, nepotrebno – žuri u ovaj projekt i da je zapravo trebalo uložiti puno više vremena u pripremu i pripremiti ga znatno bolje. Više vremena, više konkretnih priprema iz financijske, iz pravne i s vojnoobrambene strane.
Usput samo, financijski mi uopće ne znamo koliko je ovo koštati. I poštovani gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege naš Poslovnik traži da kada se zakonom traže sredstva iz državnog proračuna, da u Prijedlogu zakona ima ono poglavlje – sredstva potrebna za zakon – mora pisali koliko će novaca primjena zakona koštati i iz kojih izvora će se, iz kojih aktivnosti će se u proračunu utrošiti. Ovdje doslovce piše jedna rečenica koja je po mom dubokom uvjerenju neposlovnička, a koja kaže: „Sredstva će biti osigurana u proračunu.“, točka. Ne piše koliko, ne piše iz kojih pozicija, ne piše ništa i doista je poštovani državni tajnici nužno da bi zakon izgledao koliko-toliko pristojno za zakon. Pogledajte malo druge zakone kako dolaze ovdje u Hrvatski sabor da napišete koliko će točno koštati, iz kojih točno aktivnosti, iz kojih točno izvora će biti financirati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođe Marija, budući da ste se obratili neizravno, ali ipak se shvatilo meni, to su riječi koje su trebale biti izrečene kada je izglasan dnevni red.

Lugarić, Marija (SDP)
Ali izrečene su. Ali ja imam pravo, dakle kao svoju primjedbu u prvom čitanju tražiti da se do drugoga oprema zakona nadopuni sa onim što smatram da je poslovnički nužno bez obzira što većina smatra da je potpuno ok da izglasavamo zakon koji ne znamo koliko će koštati.
Mi smo svojedobno imali čak i odredbu u Poslovniku da ti zakoni koji traže novce ne mogu doći na plenarnu sjednicu ako mišljenje Odbora za financije našeg saborskog ne kaže ok ima za to novaca u proračunu. Ali o tom potom, to bi bilo malo previše.
Dakle, ovo je bila digresija. Dakle, ja vas doista molim da do drugog čitanja to uvrstite u zakon. Ako ne znate koliko košta, onda zakon se ne bi smjelo niti izglasavati.
Drugo, kod uvođenja vojne obuke treba voditi računa o operativnoj, infrastrukturnoj i društvenoj spremnosti, a meni se čini da niti za jedno od toga nismo spremni ili barem za to u materijalima koje smo dobili koje su obrazloženje zakona nismo dobili dovoljno dobre argumente i oni nisu ni na koji način argumentirani i opremljeni. Zakon o obrani vam ima obrazloženje čini mi se na dvije i pol stranice. Zakon u usporedivosti naknada gdje uvodimo 6 … /ne razumije se/ … naknada ima obrazloženje na 30. Ima li ga … /ne razumije se/. Dakle, doista oprema zakona je po meni nedostatna i usudit ću se reći gotovo na sramotno niskoj razini pa čak i za nas koji smo se tu u Saboru stvarno svakakvih materijala nagledali odnosno načitali. I mislim da je minimum pogotovo i pristojnosti da opremu zakona jednog i drugog do drugog čitanja nadopunite sa obrazloženjima. Onda bi i mnoga ova pitanja koja mi imamo, a nadamo se našla odgovor vezano uz sam prijedlog i obzirom na raspravu koja je bila želim ovdje istaknuti još nekoliko stvari.
Prvo, ovo će vas isto gospodine potpredsjedniče dosta zanimati, bilo je dosta argumenata treba li muškarci, žene imati jednaku obvezu služenja temeljne vojne obuke odnosno da li ustavna odredba ravnopravnosti spolova znači da, da obveza temeljne vojne obuke mora biti podjednako za muškarce i za žene. Tu je situacija u Europi i po presudama suda EU vrlo jasna i vrlo nedvosmislena. Dakle, vodeći predmet u tom smislu je Dori proti SR Njemačke gdje je upravo bila tema rodnog ograničenja služenja vojnog roka i da vam ja sad to skratim kog zanima može u sudskoj praksi naći tu presudu, ukratko samo muškarci je dozvoljeno odnosno EU pravo pa i naše ne traže da mora biti oba spola jer naprosto ravnopravnost spolova ne znači i jednakost i to je dosta dobro, dosta dobro argumentirano.
Prema tome, to što u nema obveze služenja za oba spola unatoč vrednoti ravnopravnosti spolova to ne znači da je to neustavno ili da se smatra povredom ravnopravnosti spolova i to je utvrđeno u praksi suda EU. E taj dio je ok, ali ima jedan dio koji nije ok također utvrđen u praksi suda EU. To je presuda Schonbus protiv Savezne države Hessen ako sam zapamtila, dakle žena se ukratko žalila Ministarstvu pravde i europskih poslova države Hessen jer su tamo imali prednost zapošljavanja ročnici, dakle osobe koje su završile temeljno vojno osposobljavanje. Ona je tvrdila da je to neizravna diskriminacija žena i u tom slučaju je Europski sud, sud EU presudio da se radi o neizravnoj diskriminaciji žena.
Prema tome, dobili smo dosta dobre modele kako ne raditi, a to je upravo ovo što mi predlažemo. Dakle, samo da budemo potpuno jasni. Neosporno da se može definirati ponekad prednost za pojedine grupacije u pojedinim procesima. Mi već sada imamo prednost za primjerice osobe s invaliditetom, imamo prednost zapošljavanje za hrvatske branitelje, međutim tu dolazi u igru da tako kažem test razmjernosti odnosno ta se prednost mora moći opravdati. I naš vojni rok odnosno ova temeljna vojna obuka od 2 mjeseca trajanja ne može proći taj test jer je naprosto prekratko. Dakle, kada bi naš vojni rok bio obavezan za jednu skupinu ljudi, muškarce nebitno ili samo žene koje su više od metar 72 i imaju plavu kosu, dakle uopće nebitno kako bismo to definirali i kada bi taj vojni rok trajao godinu dana i predstavljao bi značajno otežan pristup tržištu za te osobe kojima je država nametnula tu obvezu onda bi to prošao test razmjernosti, ta bi mjera imala smisla. Sa našim ovim temeljnim vojnim osposobljavanjem od 2, 2 mjeseca naprosto ne prolazi. I ja vas molim da konzultirate tu presudu jer temeljem te presude suda EU ovo pada, ovo naš prijedlog pada na bilo kojem našem sudu odnosno u konačnici na tom istom sudu EU obzirom da postoji, da postoji praksa.
Dakle, radi se o zapravo kompenzaciji učinka odgode ulaska na tržište rada i zapravo tu je, tu je neka, tu je zapravo ta da tako kažem caka. Ako ćemo tako naši zakoni su propisali za žene, za majke obveznih 14 tjedana rodiljnog dopusta pa nemaju prednost zapošljavanja, a 14 tjedana su da tako kažemo u outu od tržišta rada.
…/Upadica se na razumije./…
Dakle, ne, ne to je roditeljski dopust koji se dijeli, dakle govorim o 14 tjedana koje mogu ići samo mame, samo žene koje su rodile iz bioloških razloga znamo zašto, prije trudnoće i nakon samog poroda, prije poroda i nakon samog poroda.
Prema tome, ova mjera će pogoditi uglavnom žene kojima nije obavezan temeljna vojna obuka ali i onaj dio muškaraca koji neće biti na temeljnoj vojnoj obuci i zapravo obzirom na brojke koje imate 4 tisuće najmanje godišnje, a bit će sigurno 6 ili 7 ako ste dob… ako smo dobro sve to skupa računali obzirom da je generacija otprilike 18 tisuća bez žena, to zapravo znači da za 5 godina ni jedna žena se neće moći zaposliti nigdje u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi jer će biti sami muškarci koji će se pozvati na prednost zapošljavanja. Za 10 godine ijedne žene u državnoj upravi neće biti. To ne govorim iz šale i iz doskočice, nego će to biti stvarna posljedica, da ne govorimo o toj neizravnoj diskriminaciji.
Malo samo još par primjedbi čisto da promijenite. Naš hrvatski jezik je divan, on je rodno osjetljiv, mi imamo izraze u muškom i u ženskom rodu i imate lijepo napisano ko što doista treba pisat u svakom zakonu da se svi izrazi odnose podjednako na oba spola, međutim imate neke odredbe koje se odnose samo na žele ili samo na muškarce, ako se odredbe odnose samo na žene pišete ih u ženskom rodu. Imate primjerice žene vojni obveznici. Zaboga žena vojni obveznik je vojna obveznica, dakle ne možemo žene definirati kroz muški rod i to, to su manje promjene, to nije lingvistička, to nije, to nije problem promijeniti.
Oko civilnog služenja, obih varijanti da tako kažem civilno služenje slažem se sa svima onima koji su dosada govorili da je to malo, da je to duboko problematično zapravo i da će imati i izvedbene i svakakve druge probleme pa ne bih ponavljala takvu vrstu, takvu vrstu argumentacije.
I zaključno, ovi zakoni za drugo čitanje moraju doživjeti značajni redizajn u jednom dijelu sadržaja, a posebno u opremi i u obrazloženjima i tek onda ćemo možda moći da ih tako kažem pripustiti da idu, da idu svoj život kao pravi zakoni.
I posljednje vezano uz strategiju, mi zapravo gotovo pa dramatično mijenjamo strategiju. Netko je govorio prije kak smo krenuli od male profesionalne vojske na sad opet široku vojn… na široku da tako kažem vojnu obvezu. Meni ne čini da je zapravo napravljena ok ili dobra, ispravna evaluacija prethodne strategije i zapravo kod izrade ove strategije da nismo uzeli u obzir zapravo sve moguće scenarije i sve moguće opcije koje su nam se nudile.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Marija svjestan sam da sam na rubu kršenja Poslovnika, ali nakon toga što smo posvetili toliko vremena, ja ne znam da li iti jedan parlament je potrošio toliko vremena na razgovor o jednom pjevaču sad smo napokon došli do teme koje su malo relevantnije barem po meni, barem po meni.
Vi ste rekli nešto ali nekako ste prešli prebrzo preko toga i ja se osjećam obaveznim da vas pitam. Vi ste rekli u Njemačkoj su ustanovili s pravom i ja se slažem da je to pravo, da ravnopravnost ne znači jednakost jer muškarci i žene nisu jednaki, oni su ravnopravni, da su jednaki mislim ne bi bilo ni nastavka vrste.
Ono što vas ja želim pitati da ste nakon toga rekli i oni su jako dobro to obrazlagali i skočili ste dalje, niste nam uopće rekli kako su to obrazlagali jer ja ne mogu otvoriti neku stranicu interneta, a da ne vidim pilotkinje, vojnikinje, ovaj puno je žena u uniformi, puno je žena u uniformi. Onda vi ste rekli da jednako… da žene nisu, rekli ste, oprostite Marija, rekli ste da žene nisu, da je ispravno da žene nemaju tu obvezu, a da je, da to da imaju muškarci to kako ko misli jel da da budemo sažeti.
Zašto je ispravno da žene nemaju tu obavezu? Ja ne kažem svoje mišljenje znate, samo pitam.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Ne, ne prozivam, ali pitam, kažem, znam da je, to nije baš poslovnički.

Lugarić, Marija (SDP)
Dakle, nije ovo prvi put da mi imamo ovakve rasprave na vaše inzistiranje, mimo bilo kakvog Poslovnika.
…/Upadica Radin: Pa znam, ali pokušajte odgovoriti, ako ne, ne morate./….
Dakle ja, dakle ja ne bih ulazila u te ne poslovničke rasprave, upućujem vas i sve kolege…
…/Upadica Radin: Dobro, okej, idemo dalje onda./…
…da malo proguglajmo Alexandar Dori i Bundesrepublik Deutschland…
…/Upadica Radin: Idemo dalje, ako, ako…/…
…a to sve lijepo piše.

Radin, Furio (Nezavisni)
…ako nećete ulazit u raspravu idemo dalje.
Gđa. Jelena Miloš, povreda Poslovnika.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Da, 238., ja bih vas zamolila tri stvari. Prva stvar je da sami sebi date opomenu jer ste sudjelovali u raspravi, a niste se za nju prijavili, dakle to je bila replika. Druga stvar je da ako želite se prijavite za raspravu, pa u njoj sudjelujete i treća stvar je da molim vas da vodite računa o tome tko se javlja i o redu javljanja. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Miloš, neću vam dat opomenu, ali neću vam dati opomenu ni sebi, ni sebi, a ni vama jer imam, neke sposobnosti ipak imam, neke nemam, al …/Govornik se ne razumije./… nemam, ne mogu bit ovdje i bit tamo i razgovarati istovremeno jel da, tako da iskoristio sam tu priliku jel ne mogu bit na dva mjesta u isto vrijeme jer nemam boža… nemam božanske ovaj, ovaj karakteristike.
Idemo dalje, gđa. Marijana…
…/Upadica se ne razumije./…
Izvolite gđo. Miloš.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Ako se ne varam postoje drugi potpredsjednici sabora, ako se želite javit za raspravu pozovite nekog drugog da vodi sjednicu i javite se za raspravu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ne, pozovite ga vi jer, jer potpredsjednika sabora iz, iz ovoga koalicije su svi zauzeti, oni koji nisu zauzeti svi iz opozicije, pa ih vi pozovite onda, ne ja.
Gđa. Miloš ima nekih stvari koje su i suvišne. Ja sam htio doprinijet raspravi, a ja mislim da je, da je gđa. Marija Lugarić prihva… ovaj shvatila što sam htio reć jer se po… jer se poznajemo puno godina i zna kako ja mislim o tome, ali dobro.
Gđa. Miloš idući put ću bit na dva mjesta u isto vreme, potrudit ću se…/Govornik se ne razumije./….
A gđa. Marijana Puljak replika.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Da sad ne ulazimo u vaše božanske ili ne božanske sposobnosti činjenica je da ste sudjelovali u raspravi, a na niti jedan poslovnički dozvoljen način, ali nema veza, ajde ne nećemo se sad…
…/Upadica Radin: Ali to sam i reko na početku da sam…/nerazumljivo./…/…
…nećemo sad…
…/Upadica Radin: Reko sam na početku./…
…ne, sve u redu…
…/Upadica Radin: Oprostite./…
A evo ja ću, ja ću ovaj nastavit…
…/Upadica Radin: Ako je sve u redu onda je u redu./…
…nastaviti sa svojom replikom, u biti složit ću se sa svime što je kolegica ovaj ovdje iznijela, ali upozorit ću na jedan detalj. Ako ste primijetili prije neki dan u medijima vapaj HGSS-a, dakle Gorske službe spašavanja, ovo se referiram na to što kaže ministar i u ovom zakonu se poziva na to da se želi osposobiti mlade naše ljude da sudjeluju i u spašavanjima i u elementarnim nepogodama itd., vi danas, mi danas imamo situaciju da ustanova koja služi za gorsko spašavanje nema na raspolaganju helikoptersku podršku, dakle nema, čovjek je ono doslovno vapio za tim, zvali su helikopter, nije im dozvoljeno da ga koriste, dakle danas već imamo situaciju…
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
…da nemamo opreme koja može spasiti unesrećene iz van urbanih područja…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…evo, samo to.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Meni se čini kolegice Puljak da zapravo upozoravate ispravno na jednu stvar, a to je da svaka vrsta strategije i plana iz područja sigurnosti, bila ona nacionalna obrana ili bilo kakva mora biti integrirana zapravo. Ako gledamo sve te strategije svaku sama za sebe i nepovezano i puno bogatija društva nemaju tolku vrstu resursa da bi mogla tako funkcionirati i ja bih tu apelirala doista na tu neku vrstu ne integriranih strategija nego integriranog djelovanja zapravo, to je jedna stvar. I druga stvar, svatko treba se bavit onim poslom kojeg zna i koji može biti zapravo najbolji. Ja vjerujem duboko da svatko od nas može biti koristan za nešto. Prema tome, mislim da pametna država vodi i kadrovsku politiku, pa i u području obrane na način da prepozna gdje je mjesto za svakog od nas pojedinačno, o tome je stvar. Svaka vrsta svi tu ili svi tamo nikada nije urodila plodom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Idemo dalje sa raspravom.
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
U klupskoj raspravi smo objasnili zašto nam prisilni vojni rok ne treba, a sada ću probati objasniti zašto je ovakav konkretan model uvođenja vojnog roka loš.
Dakle 8-tjedni vojni rok ne povećava sigurnost. Edukatori koji će provoditi obvezni vojni rok će dolaziti iz sustava profesionalne vojske i dok se oni bave mladićima koji tamo ne žele biti, oni neće sudjelovati u vježbama, neće sudjelovati u učenju kako funkcionira novonabavljena oprema i neće sudjelovati u izgradnji kapaciteta profesionalne vojske. Radi se o 80 edukatora po naraštaju, a predviđa se 5 naraštaja godišnje, dakle sada ćemo uz visoko motivirane pojedince koji su u dobrovoljnom sustavu imati … /ne razumije se/ … jednu obuku osoba koje su prisilno tamo.
Takva obuka sigurno neće povećati obrambene kapacitete Hrvatske, a radi toga što to uvodimo kao što su neki dobro primijetili iz za sada neargumentiranih razloga radi toga ćemo ionako rubne kapacitete profesionalne vojske smanjivati. Prednost pri zapošljavanju o kojoj su isto mnogi pričali je ipak očita diskriminacija. Ministar je rekao da je to diskriminacija u više svojih nastupa. Međutim, on tvrdi da se radi o diskriminaciji koja je zakonom dopuštena. Mi smatramo da nije, da je ova razina nejednakosti diskriminacije koja producira jednostavno nije opravdana time što se tiče natrag povratno dobiva i samim time smatramo da ona nije u skladu s Ustavom. I mi ćemo stvarno ako donesete ovakav zakon sigurno uputiti zahtjev za ocjenom ustavnosti.
Prvo, stavljate mnoge kategorije koje uopće nisu imale obvezu ići na vojni rok u lošiji položaj. Tako diskriminirate u smislu zapošljavanja ne samo po osnovi spola što su mnogi ovdje primijetili jer žene nemaju tu obvezu, nego diskriminirate i prema osobama koje imaju neki invaliditet ili bolest jer oni nemaju obvezu ići na vojni rok. Zamislite da je pravilo da prednost pri zapošljavaju ima osoba koja je išla na vojni rok, a osoba koja je bila bolesna nema tu prednost tj. ova koja je išla na vojni rok ima tu prednost. Zamislite da je to bilo na snazi kada se recimo današnji premijer zapošljavao u Ministarstvu vanjskih poslova i da zbog toga nije dobio posao u Ministarstvu vanjskih poslova. Sasvim je moguće da iz tih razloga zato jer je on imao bolest tada ako se sjećate i da tada nije dobio posao zamislite u kojoj bi mi državi danas ukoliko bi lošijoj državi danas živjeli da taj premijer nije tada dobio posao i da mu se karijera radi toga usporila.
Također bih rekao da kada govorite o ovim silnim lovcima kao da ima pola milijuna lovaca u Hrvatskoj, svaki put kada to spomenete kao neki argument vezano za priziv savjesti meni se čini kao da pričate o bivšem ministru Dabri, koji kao što znamo je imao priziv savjesti, a onda su izašle snimke kako puca iz svog automobila.
Što se tiče diskriminacije, diskriminirati sve muškarce koji su stariji od ove generacije a nisu imali obvezu, a možda i najvažnije i to stvarno moram napomenuti diskriminirate i ove mladiće koji sada imaju obvezu, jer samo njima u cijeloj generaciji pogoršavate uvjete života. Oni su možda u ovom kontekstu i najviše diskriminirati. I to kada govorite zašto se ne zalažete da i žene idu na vojni rok to imate jedan dobar argument. Ali nije problem u tome što se ne zalažemo da žene idu na vojni rok, nego moramo i pogledati poziciju tih mladića koji stvarno sada stavljate u lošiji položaj u odnosu na ostale stanovnike. Pogoršavamo im uvjete života za gotovo nikakvu korist i pritom još govorite da oni to žele.
Sasvim sigurno, sasvim sigurno ako netko iz moralnih i vjerskih razloga ne želi koristiti oružje naš sustav to prepoznaje kao opravdan razlog za ispriku iz vojne obveze i ne smije ih se kažnjavati odnosno diskriminirati po toj osnovi. Ako je civilna služba postavljena kao kazna, a je postavljena je kao kazna jer je neplaćena, jer traje duže, jer imate manje šanse da se kasnije zaposlite u državnoj i javnoj upravi onda u potpunosti umanjujete vrijednost ustavne kategorije priziva savjesti.
Budite sigurni i da ćemo uputiti u proceduru zakon po kojem osobe koje nemaju prigovor savjesti u zdravstvu da oni imaju prednost pri zapošljavanju, napredovanju i dodjeli specijalizacije. Jasno je da je postavljena kao kazna i to zato jer osposobljavanje za civilnu zaštitu nije kompleksnije. To je ono što je kolega Paus govorio, nije kompleksnije od temeljnog vojnog osposobljavanja, a ipak osposobljavanje za civilnu zaštitu traje mjesec dana duže. Zašto traje mjesec dana duže ako nije kazna? Kada su pitale ministra čini se da se zbunio u tom trenutku kada je odgovarao, jer je odgovarao da osposobljavanje za civilnu zaštitu se radi od doma. Ne, rekli ste da će to biti također u prostorima MUP-a van mjesta stanovanja. Dakle, jednako, jednak je uteg na mladima da moraju biti negdje drugdje. Zašto onda osposobljavanje za civilnu zaštitu traje mjesec dana dulje? Zato jer želite to postaviti kao kaznu i to je sasvim očito.
A model potpuno neplaćenog rada u jedinicama lokalne i regionalne samouprave to uopće niste provjerili imaju li jedinice lokalne i regionalne samouprave kapaciteta ili potrebe za provedbu tog programa. Podsjetit ću da ste istu takvu mjeru i istu takvu grešku napravili kada ste uvodili model neplaćenog rada za primatelje zajamčene minimalne naknade. Tada ste isto bez konzultacija sa jedinicama lokalne i regionalne samouprave uveli mjeru koja se sada ne provodi sustavno, nego je neki provode a neki ne i onda ovi još koji provode, provode je tako da češće zovu Rome na tu obvezu neplaćenog rada i pravobraniteljica ima niz prigovora o tome kako se to provodi. Znači ni ovaj put niste provjerili sa onima koji bi to trebali provoditi imaju li oni želju i potrebu da se to provodi.
Što mislite kako će to završiti? Pa vjerojatno jednaki fijasko kao i provedba obveznog prisilnog rada za ove siromašne koje ste ranije uveli.
Pozivam vas još jednom, nemojte pogoršavati kvalitetu života mladih. Ulažite više u kvalitetu rada i u kvalitetu materijalnih uvjeta ljudi koji su u dobrovoljnoj i u profesionalnoj vojsci, danas smo od ministra čuli i to ću još jedanput ponoviti da gotovo desetljeće se nisu poboljšavali materijali uvjeti i da su tek poboljšali prošle godine. Možda kada bi više uložili sredstava u radne uvjete tih ljudi, možda ne bi trebali navrat nanos uvoditi prisilni vojni rok kako bi kompenzirali nedostatak ljudi u profesionalnoj vojsci.
Tako da u kontekstu kada nemate dovoljno sredstva čak ni za sve transfere koje ste obećali, a obećavate značajno povećanje za obranu molim vas da još jednom razmislite o neuvođenju obveznog vojnog roka jer ne postoji nikakav imperativ da uvedemo taj prisilni vojni rok i još uvijek možete povući svoj prijedlog.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Sanader, replika.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Pozdravljam državnog tajnika i suradnike.
Poštovani kolega vi ste rekli da osmotjedna obuka ne povećava sigurnost zemlje po vama. Ista mi je teza nevjerojatna nije mi jasno znači ako se neko obući ide 8 tjedana na obuku, savlada osnovne vještine on pomaže da mi smo slabije sigurni. Nije mi jasno kako, a posebno u situaciji u kojoj jesmo geopolitičkoj, našem susjedstvu da vi mislite da nikakve opasnosti nema i ako do te opasnosti dođe i ratnog stanja da mi ne trebamo ništa znat ili da ne bi trebali uopće sudjelovat nego predat se odmah i prepustit neprijatelju da zauzme našu zemlju.
Jednostavno nevjerojatno je da vi možete ovdje iznijeti tezu da s tim što netko ide na osmotjednu obuku ne povećava sigurnost zemlje, ne povećava svoju vlastitu sigurnost i sigurnost zemlje. Volio bi da to objasnite malo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Živković, Marin (Možemo!)
Evo nema problema kolega Sanader, objasnio u govoru ali objasnit ću i ponovo. Dakle, tko će provoditi edukaciju na obveznom vojnom roku, jeste čuli taj dio argumenta? To će upravo raditi ljudi koji sada u sustavu profesionalne vojske rade nešto drugo. Znači mi kapacitete profesionalne vojske preusmjeravamo na osmotjednu obuku mladića koji ne žele biti tamo. Vi mislite da će ta obuka mladića koji ne žele biti tamo povećati obrambene kapacitete Hrvatske u kontekstu modernog ratovanja? Ja mislim, ali ne samo ja, mnogi vojni analitičari se s time slažu, to iznose u javnom prostoru da ovaj model ne povećava obrambene kapacitete RH, a neki tvrde da ih čak i smanjuje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Sanader, povreda Poslovnika.

Sanader, Ante (HDZ)
238., netočne izjave. 67% mladića se izjasnilo da žele ovakvu obuku, a kad slušamo kolegu ispada da svi ljudi prisilno idu na tu obuku, a oni koji ne žele ići će u civilno služenje. Znači govorite totalno neistine.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika pa vam moram dati opomenu.
Ništa nije, ne smijem govorit odavde, imao bi nešto reći ali neću reći, ne mogu.
Gospođa Puljak replika.

Puljak, Marijana (Centar)
Ma evo ja ću ponovo upozoriti da se danas u '25. godini 21. stoljeća ratovi vode drugačije. Evo vam primjer iz rata u Ukrajini, dakle dronovi, cyber rat su zapravo promijenili sva dosadašnja pravila. Dakle, imate po evo izvorima koji kažu da su dronovi uzrokovali čak do 70 do 80% gubitaka u ratu u Ukrajini. Imate operaciju Spiderweb 117 dronova uništilo više od 20 ruskih strateških …/Govornica se ne razumije./… duboko na teritoriju, dakle nisu puške, ratuje se na skroz drugačiji način.
Dakle, za takav rat trebamo operatere tih dronova, trebamo cyber stručnjake, analitičare tzv. Osinta je li inženjere za elektroničko ratovanje i oni se ne mogu osposobiti u dva mjeseca ovakve obuke. Dakle, evo još jednom postavljam pitanje je li pametnije uložiti u obuku takvih stručnjaka …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, vrijeme./…
… nego u obavezni vojni rok?
Evo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme.
Odgovor.

Živković, Marin (Možemo!)
Pa evo za početak bi se referirao na ovo što je kolega Sanader rekao da su u anketi rekli ljudi da to žele. Ako ljudi to žele onda stvarno nema potrebe za prisilom, znači to smo već rekli više puta. Ako ljudi to stvarno žele nema potrebe za prisilom i da kolegice stvarno se danas drugačije ratuje. Mene je presjeklo neki dan kada sam čuo na odboru ministra kako kaže da ćemo upravo te mladiće prve slati, što ne radi ni jedna zemlja, što ne radi ni Rusija, što ne radi ni Ukrajina. U rat se ne šalju mladići od 18, 19 godina, to se ne radi i onda u takvim situacijama kada čujemo takve najave i prijetnje, mene je to stvarno presjeklo.
Tako da da, mi nećemo povećati obrambene kapacitete, a moramo stvarno razmišljati o tome kako pametno ulagati da taj potrošeni novac koji nismo potrošili na socijalu bude kvalitetno potrošen.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ante Deur.
…/Upadica se ne razumije./…
Molim? Neće, povukli ste dobro, a bila je treća, ova će vam bit treća, nećete onda, ne želite treću, dobro.
Gospodin Stipan Šašlin, replika.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani kolega Živkoviću pa vi vjerojatno ne znate s obzirom da ste relativno mlad čovjek i ne znam vjerojatno niste bili u tim danima rata domovinskoga prisutni i zbog tog razloga prozivate lovce odnosno govorite o lovcima koji se pozivaju na priziv savjesti. Ja to govorim sad u ime 70 tisuća hrvatskih lovaca što je sada i onih što su prije bili i živjeli ti ljudi se nikada nisu prizivali na savjest. To su bili prvi ljudi koji su se stavili na raspolaganje obrane 91. godine. Tada jedino naoružanje koje smo imali odnosno 90% naoružanja koje je Hrvatska tada imala bilo je upravo lovačko naoružanje i lovci i u njihovim rukama. Jer na žalost teritorijalna obrana je bila potpuno razoružana. Skladišta TO-a su bila pod njihovom kontrolom.
Prvo ono što smo počeli, počeli smo sa lovačkim naoružanjem, toliko samo vama za informaciju. A ovo što vi nazivate da će se mladi ljudi na neki način …
… /Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme. Oprostite, vrijeme, vrijeme./ …
… Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor na repliku.

Živković, Marin (Možemo!)
Kolega ne znam koliko ste pratili raspravu. Upravo su ljudi iz vaše vladajuće većine kao primjer onih koji neopravdano koriste priziv savjesti oni su cijelo vrijeme koristili primjer lovaca.
Ja sam rekao, ja sam argumentirao upravo s druge strane da nisu lovci problem za prigovor savjesti i da prestane se to tako argumentirati. To što niste ili bili prisutni ili slušali to je drugi par rukava.
Dakle, radi se o tome da kada opće raspravljamo o prizivu savjesti da je osoba koja je lovac i sudjeluje u lovu na životinje i osoba koja ima pušku u ruke zato da puca na ljude to uopće nisu usporedne kategorije. I onda kada iz vaše vladajuće većine koriste taj argument, ja sam na to upozorio. Razumijete?

Radin, Furio (Nezavisni)
Ok. Gospođa Petir replika.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam potpredsjedniče.
Samo bih podsjetila da je pravo na priziv savjesti temeljno ljudsko pravo i ja sam ga spremna braniti uvijek i svugdje bez dvostrukih kriterija. Našim Ustavom je također jasno rečeno da se pravo na priziv savjesti ne može ograničiti, ali smo svjedoci da se to svakodnevno događa, da se to događa primjerice kada je riječ o medicinskoj struci, o liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima i da se događa u bolnicama, zagrebačkim bolnicama kojima upravlja stranka Možemo. Pa bih voljela kolega Živkoviću s obzirom da pripadate toj stranci da mi objasnite zašto ovdje podržavate pravo na priziv savjesti kada je riječ o služenju vojnog roka što ja isto podržavam, jer kao što sam rekla uvijek ću ga braniti. Ali zašto to isto pravo priziva savjesti ne omogućavate liječnicima, medicinskim sestrama i drugom zdravstvenom osoblju?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Živković, Marin (Možemo!)
Sjetit ćete se kolegice da je država oduzela upravljanje bolnica županijama i da Grad Zagreb ne upravlja više ni jednom bolnicom.
Naravno da je zdravstvena zaštita žena jedna od najvažnijih vrednota i moramo napraviti sve kao država da žene imaju pravo na zdravstvenu zaštitu.
Kada se rade postupci koji dovode do toga, a to vidimo evo i danas u novinama da žene ne mogu ostvariti pravo na osobnu zdravstvenu zaštitu, onda smo kao država u nekom smislu i zakazali.
Prava, ni jedno pravo nije apsolutno, nego je kontekstualno i ovisi o tome koliko se ono može primijeniti ili ne može primijeniti. Pa danas mi ne pričamo o prigovoru savjesti u vojsci u apsolutnom kontekstu, nego u kontekstu toga što je kontra produkt toga. Tako da mi smatramo da priziv savjesti u zdravstvu ima puno negativnijih efekata nego što on ima naravno u obrani.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Povreda Poslovnika.
Pardon. Gospođa Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Poštovani potpredsjedniče povrijeđen je članak 238., jer kolega Živković ovdje radi izmjenu teza i iznosi neistine. Dobro se zna, a to je sada i potvrdio da pod njihovim upravljanjem se dokidalo pravo na priziv savjesti.
Isto tako treba reći da je pravo na život temeljno ljudsko pravo i da mi možemo ovdje nazivati stvari drugačijim imenima, ali pobačaj sigurno nije pitanje zdravstvene zaštite žena.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ne ulazimo u tu raspravu, ali moram vam dati opomenu jer je bila replika.
To je takav formalni razlog koji ne znam da će se odnositi na gospođu Kekin, samo da vidim.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Dakle, 238.
Mislim ništa kolega Živković tu ne okreće tezu, nego vi prosto izmišljate.
Dakle, kada je Sveti Duh bio pod gradskim upravljanjem tamo su zaposleni ginekolozi koji se nisu prizivali na savjest, pa je to nakon gotovo desetljeća konačno postala bolnica koja je ispunjavala svoju javnu funkciju u koju spada osnovna zdravstvena skrb za žene što prekid trudnoće kao i ostala reproduktivna skrb jest.

Radin, Furio (Nezavisni)
Što hoćete reći da Sveti Duh nije pod upravljanjem grada?
Izvolite, izvolite povreda Poslovnika … /ne razumije se/ …

Kekin, Ivana (Možemo!)
Vi ste to izglasali kolega Radin.

Radin, Furio (Nezavisni)
… /Upadica Radin: … /ne razumije se/ … opomena, a ovdje je bila replika/ …

Kekin, Ivana (Možemo!)
To ste vi izglasali.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ne, ne, ali bila je replika.
Pa ja govorim, ja gledam samo formalne stvari i ovo da uđem mi je, ne mogu ući to što kažete vi ili bilo koji drugi, ili ja da sam umjesto vas.
Izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Povreda Poslovnika 238.
Upravo je kolegica Kekin izvrnula teze, ali onda je sama sebe demantirala i potvrdila da su oni po partijskom ključu i po ideološkoj osnovi zapošljavali liječnike, jer oni koji su imali savjesti i pozivali se na priziv savjesti nisu mogli raditi više u bolnici Sveti Duh, dok je Možemo s tom bolnicom upravljao.
Dakle, vi kao tzv. ljudsko-pravaši ukidate pravo na priziv savjesti, a danas ovdje solite od jutra svima pamet što su ljudska prava. Pa dajte se saberite i budite konzistentni. Nemojte imati dvostruka mjerila. Ako ste za priziv savjesti i slobodu savjesti kao temeljno ljudsko pravo morate vrijediti u svim područjima.
… /Upadica Radin: Vrijeme./ …
I kada je riječ o vojnom roku i kada je riječ o medicinskim djelatnicima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme.
Opomena, jer je bila replika.
Gospođa Raukar Gamulin povreda Poslovnika.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
238. Uvažena kolegice nitko na Svetom Duhu nije dobio otkaz. Ni jedan ginekolog na Svetom Duhu nije bio prisiljen raditi nešto protiv svoje savjesti. Bolnica je da se drži zakona RH zaposlila ginekologe koji nemaju priziv savjesti kako bi izvršavali zakone RH. .../Govornik nije uključen./...

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro. Po i, iz istih razloga opomena, gđa, no gospođa, sad je g. Borić, ne gđa Borić, nego g. Borić. Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče. Kolega Živković, slušam vašu raspravu, ali i cijelog kluba vašeg tokom dana i očito je da vaša namjera ide u tome da Hrvatska ustvari ne treba raditi ništa. Uhvatili ste se dvije teme, diskriminacija i ovaj, priziv savjesti i to je jedino važno kad govorim o sutra hrvatski. Zašto? Očito je to vaš svijet i u tome se krećete i to vas jedino interesira, zaboravljajući da smo mi to sve već na neki način u drugačijem obliku imali. Ukinuto 2008. imali smo i tada.
Neki zastupnici ovdje koji se danas tuku jako da su ovo ili ono su služili civilne vojne rokove koji su bili duži od onih koji su bili ajmo reći pravi vojni rok i prošli su taj prostor, svijet, ajmo reć.
I vi cijelo vrijeme tvrdite da sve radimo krivo, ali niste ponudili drugo rješenje, je l' trebamo mi to imati, ne trebamo imat taj vojni rok, zašto ga ne trebamo imati? Jesmo baš toliko sigurni kako vi to govorite ili je najvažnije, ono prave koje nikada nismo neki mi imali, jednostavno si došao…
.../Upadica: Hvala./... na obvezu.
.../Upadica: Hvala. Hvala./... Obvezu.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Borić, hvala.
Pa odgovor na repliku.

Živković, Marin (Možemo!)
Kolega Borić evo, i vas moram opomenuti za neslušanje. Naravno da jesmo predložili alternativu. Alternativu prisilnom vojnom roku za mladiće koji to ne žele je to da sustav dobrovoljnog vojnog roka pojačate. Da pojačate materijalna prava, da pojačate uvjete rada, da pojačate opremu koju oni koriste i da umjesto da tek prošle godine nakon 10 godina nepovećanja plaća, umjesto da sustavno ste povećavali plaće i da sada i dalje ulažete u to. Ne, vi ste zaključili da nakon što 10 godina niste ulagala i sad ste malo uložili da se evo, da evo, nitko nije zainteresiran.
Probajte ponuditi dobre uvjete rada i onda će taj sustav dobrovoljnog vojnog roka biti zadovoljavajući.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo. Ne, još uvijek, .../Govornik se ne razumije./... gđa Sanda Livia Maduna, povreda Poslovnika.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče, povrijeđen je 238.
Kolega Živković je već nekoliko puta u današnjoj raspravi istaknuo da puno mladića ne želi služiti taj vojni rok. Spomenuo je raznorazne ankete, analize, istraživanja, pa ja pitam vas kolega, jesu li te ankete vaše relevantne? Kakve su to ankete, jesu li to možda one ankete koje su predviđale HDZ-u potom na lokalnim izborima pa se to nije dogodilo? Molim vas da nas malo izvijestite i objasnite o tim vašim anketama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika je bila opomena jer je bila replika.
G. Borić, povreda Poslovnika.

Borić, Josip (HDZ)
Čl. 238, e sad se već i omalovažava od kolege Živkovića jer cijelo jutro ili cijeli dan oni pokušavaju plasirati neke lažu. Kaže da je pravo na izbor ustvari prisila, da je to prisila.
Znači možeš birat što hoćeš, ako ti uvažimo tvoj razlog, ideš tamo gdje ideš ili ti nećemo uvažit pa ćeš služit vojni rok od 2 mjeseca, ali to je za njih prisila. A onda imamo drugu priču, nitko neće, pored ankete koju smo prezentirali, nitko neće. Pa mislim da tim mlađima treba stati na kraj, mislim kolega Živkoviću, vi neistinama pokušavate ovaj jedan …
.../Upadica: Hvala./... cilj koji je određen .../Govornik se ne razumije./... usmjerit …
.../Upadica: Hvala./... u sasvim drugom smjeru.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Također, opomena jer je bila replika.
Sada gđa Rada .../nerazumljivo/... .../Upadica se ne čuje./...
G. Živković, povreda Poslovnika.

Živković, Marin (Možemo!)
238, evo kolege, zamolio bih vas, kada se već pozivate na tu anketu, da priložite tu anketu, znači metodologiju, da vidimo koja su bila pitanja, da vidimo rezultate, da vidimo tko je to provodio, u kojem opsegu, koliko je trajalo, konkretna pitanja koja su bila pitana pa ćemo moći analizirati rezultate te ankete. Mi to ništa nismo dobili, ništa od toga nismo dobili pa vas molimo, evo do drugog čitanja, priložiti to, a priložiti analize o uvođenju vojnog roka koji je ministar proglasio …
.../Upadica: Hvala, hvala, hvala./... vojnom tajnom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Također, također, opomena, bila, bila replika.
I gđa Sanda Livia Maduna.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem, 238.
Kolega, vi pitate mene o nekakvim anketama i istraživanjima. Jeste li, jeste li čuli da sam ja spomenula istraživanja ili ste vi ondje za govornicom spomenuli ta istraživanja koja govore da mladi ne žele vojni rok služiti. Pa vi ste to spomenuli, zato sam ja vama rekla da vi objasnite. A ako imate neko pitanje, možda za ministra ili njegove suradnike, pa uputite njima pitanja, a ne meni jer nisam ja ta koja spominje ankete, a vas evo molim objašnjenje koje još uvijek niste dali o tim vašim velevažnim anketama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Također, opomena. G. Ivan Budalić.

Budalić, Ivan (HDZ)
Čl. 238.
Evo kolega Živkoviću, slušajući vas na odboru i danas u raspravi, ne bi se javljao, ali slušajući ovo što ste rekli kolegici Maduni da dostavimo analizu. Znate vi koja analiza da neobučenu mladost i u ratnoj ugrozi? To je ovo što je kolega Šašlin rekao, lovačko naoružanje, 20 godina, 19, 21. Goloruci, bez ikakve edukacije. To vam je, to je analiza …
.../Upadica: Vrijeme, hvala./... iz prve ruke.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Također, opomena jer je bila replika i sada gđa Rada Borić ima svoju raspravu.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani predsjedavajući, na početku valja istaknuti da se prijedlog Zakona o obrani gotovo isključivo fokusira na klasične vojne sposobnosti, bez ozbiljnog uključivanja razvoja modernih sposobnosti za obranu, jačanja uloga civilne zaštite ili suvremenog razumijevanja ljudske sigurnosti. Sigurnosne prijetnje, hibridne, kibernetički napadi, klimatske katastrofe tek se marginalno spominju kroz civilnu službu, a i danas je ministar tek ovlaš to spomenuo.
Ovdje kolega Borić koji sada ga nema govori nam da se eto bavimo samo dvjema temama. Pa upravo je u fokusu ovoga zakona povratak vojne obveze, a ne novo i suvremeno razumijevanje obrane i ljudske sigurnosti. Ponovo dakle govorimo o uvođenju vojnoga roka ovaj puta naravno temeljnog vojnog roka budući da tako kratko traje ali bez jasne procjene i javne podrške, pa ovdje i kolegici to i bez široke javne rasprave i konsenzusa kakav je uobičajen u suvremenim demokracijama. Doista nema jamstva da će ponovo uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja stvarno povećati spremnost obrane ili čak interes za vojni poziv.
Ministar je izjavio citiram, potencijalno imamo svake godine 18 tisuća mladića koji bi se voljeli priključiti, ali ako se ministar poziva na tako veliku podršku mladih, a mi doista ne znamo kolegice Maduna na osnovu čega ima tih 18 tisuća mladih to sugerira da nam onda obavezni vojni rok ne bi ni trebao biti potreban.
U zakonu se čak spominje motivacija, promidžba citiram osjećaj pripadnosti, ali to su samo pretpostavke bez konkretnih mjera koje bi to osigurale. Zabrinjava i da će se provedba urediti pravilnikom koji će donijeti ministar unutarnjih poslova i Vladinim dakako uredbama. Drugim riječima o tome neće odlučivati sabor niti će biti javne rasprave.
No, i ja ću se zadržati kao i mnogi ovdje danas na povredama jednakopravnosti tj. na neizravnoj diskriminaciji koju ovaj prijedlog sadrži o čemu je već bilo govora, ali znamo da bi upravo ta diskriminacija indirektno ovaj puta mogla imati neželjene povrede prava i muškaraca i žena. Pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter ocijenila je također da je paket obrambenih zakona kojim se uvodi i temeljna vojna obuka i civilno služenje vojnog roka nedovoljno preciziran posebice upravo odredbe oko priziva savjesti i prednosti kod zapošljavanja onih koji se odluče za obuku. Naime, nejasna su i nejednaka pravila za civilno služenje vojnoga roka.
Civilna služba kao zamjena za vojnu zbog prigovora savjesti istina razrađena je, ima različito trajanje može biti u trajanju od 3 ili od 4 mjeseca i pritom s različitim naknadama što podcrtava nejednakost među obveznicima kao što i otvara mogućnost zlouporabe kod izuzeća ili kod odgoda. Nekoliko je spornih mjesta. To već kod i to već imamo samog podnošenja zahtjeva za civilno služenje. Podnosit će se zahtjev koji će morati sadržati citiram uvjerljivo obrazloženje priziva savjest, a da nitko ne zna što to točno znači uvjerljivo obrazloženje i tko će o toj uvjerljivosti odlučivati.
Također, za civilno služenje ranije je bilo nadležno Ministarstvo socijalne skrbi, sada će to biti MUP, tražit će se mišljenje Ministarstva obrane, vidjeli smo da će u civilnoj zaštiti o tome odlučivati. Zašto i u kome smislu ostaje nejasno. K tome veliki je broj iznimki, mogućnosti odgode, oslobađanje od obveze zbog obrazovanja, zbog vježbeničkog staža, zbog smrti u obitelji, sportaši itd., sve to otvara prostor ne samo za pravnu neujednačenost već za zloupotrebu i dakako naš poznati klijentelizam. Vaš poznati klijentelizam.
S druge strane u mnogim segmentima odbijanje zahtjeva, odgode, oslobađanje od služenja ograničeno je pravo, danas nisam ili nisam baš bila u dvorani cijelo vrijeme, nema prava na žalbu. Nije dopuštena žalba već isključivo tužba Visokom upravnom sudu. To može biti prepreka dostupnosti pravne zaštite za pojedinca ako očekujete da će se netko baviti još i tužbama Visokom upravnom sudu.
Najspornije pitanje upravo te prednosti kod zapošljavanja u državnim i javnim službama. Kako osigurati da motivacija za temeljnu vojnu obuku ne bude ona diskriminacija za sve ostale? Žene nisu i ovdje smo čuli i čuli smo i zašto obvezne služiti vojni rok pa ni temeljnu obuku, ali naravno da mogu i dakako mogu se dragovoljno prijaviti. No kako nisu zakonski obvezne služiti vojni rok ovdje govorimo o neizravnoj diskriminaciji jednako kao i muškaraca koji neće imati prednost pri zapošljavanju u državnim i javnim službama ukoliko nisu završili temeljnu obuku.
Temeljna vojna obuka traje 2 mjeseca, 2 mjeseca. Prednost pri zapošljavanju ne može biti u istome rangu s osobama s invaliditetom, braniteljima, djecom braniteljima, osobama nacionalnih manjina koje rekli bismo imaju trajne prednosti za razliku od 2 mjeseca koje se stječu služenjem temeljnog vojnog roka. Sama činjenica da je netko odslužio vojni rok odnosno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje, a ne civilnu službu nije razmjerna i opravdana s obzirom na korist, a korist je upravo ta prednost prilikom zapošljavanja i koja nam se ovaj puta predlaže osobito u kontekstu uloženoga vremena, rekli smo 2 mjeseca, kao i izostanka drugih otegotnih okolnosti koje bi takvu prednost opravdavale.
Na upozorenje pučke pravobraniteljice zabrinjava odgovor Vlade, a to smo danas čuli ponovo i od ministra, dakle to je stav i ministra i Vlade da se ne smatra diskriminacijom citiram, stavljanje u nepovoljni položaj u slučajevima kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja javne sigurnosti. Dakle ako zakon i uvodi diskriminaciju, to nije diskriminacija jer ju je uveo zakon. To je vrlo opasno. Moramo znati da je Zakona o obrani Zakon o suzbijanju diskriminacije, da je iznad toga i europsko pravo i međunarodni ugovori, a ponajprije, iznad svega, hrvatski Ustav.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Borić. Dobar dan svim kolegicama i kolegama. Sljedeći na redu je kolega Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče. Pa evo pred nama su splet zakona, kao i Strategija obrane RH i naravno da čujemo svakakvih priča o svim tim detaljima koji zapravo su i građanska obaveza braniti domovinu i dom.
Kako bi ti ljudi koji nisu obučeni sutra mogli biti mobilizirani za ne daj Bože potrebe? Ne bi mogli biti mobiliziran nitko onaj koji nije završio bar temeljnu obuku. Ja ne znam o čemu vi danas pričate. Ne može bit stavljen u funkciju države onaj tko nije završio temeljnu obuku ni ne smije. Može biti dragovoljno, ali on ne zna držat ni pušku u ruci. Kako bi mi branili Hrvatsku da nismo služili bivšu Jugoslavensku narodnu armiju gdje je temeljna obuka trajala 3 mjeseca, a mjesec dana je samo bio marševski korak.
I tako da se sjetim svega toga, pa danas u modernoj nauci, u modernom stanju Hrvatske vojske, jasno je da instruktori koji će bit imaju plan i program koje je Ministarstvo obrane napravilo, koje je hrvatsko učilište odobrilo, koje će biti njima prezentirano i obučeni za ono osnovno temeljnu obuku da mogu biti vojnici u RH.
Kako je to diskriminiranje, kakvo je to poniženje? O čemu danas svašta se danas može čuti, a sad ću vam nabrojiti tko je to sve stavio primjedbe u ovih 92 primjedbe koje su ovdje na ovaj zakon.
Pravobraniteljica za djecu. Šta ima veze ona sa Zakonom o obrani? Pa samo punoljetni građani mogu biti ti koji će služiti temeljnu .../Govornik se ne razumije./... Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, ajd, radi se o ženama koje nisu obuhvaćene, ali je omogućeno da dragovoljno služe. Pučka pravobraniteljica, 10 puta se je javila sa svojim primjedbama u ovom javnom savjetovanju, zamislite, 10 puta.
Ne samo o tome kako su nego diskriminirani ili da eventualno se radi o diskriminaciji, Centar za ekonomsko obrazovanje, Zelena akcija, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije, Zagrebačko psihološko društvo, europsko civilna inicijativa. Zamislite i oni svi skupa su 65 primjedaba stavili.
Tko su ti? Kada uđemo u registar udruga, nađemo i poneke od vas u njima. .../Upadica se ne čuje./... Nađemo baš one koji su danas najglasniji u Saboru. Zamislite si, i kad sam predlagao nekada da se Zakon o udrugama promijeni, što je nužno i potrebno da ne mogu 3 člana biti udruga, da mora imati bar onoliko koliko postoje sad tijela, nadzorni odbor, sud časti, predsjedništvo i predsjednika, a to je 10 ljudi, mislim bez toga nema udruge. A ne kumica i kum, napravili su udrugu i njihov susjed. I oni muzu novce i tako smo se udružili u jedan krug, kuće ljudskih prava i opet muzemo novce.
I danas raspravljamo o Zakonu o obrani. Časno je služiti domovini i svakome bi to trebala biti čast, prije svega. Sve drugo, naklapanje o tomu kako je diskriminacija u pitanju, kako je ovo ili ono, znači da ste pročitali što je to misija ovoga vraćanja vojnog roka koji je bio zamrznut. Zamrznut je bio iz nekih razloga baš tog civilnog društva koje je atakiralo na to da se ne služi više vojni rok, profesionalna vojska pa šta će bit.
Tko će popunit redove da nije bilo pričuve, tko bi držao linije dok su profesionalne postrojbe oslobađale teritorij RH ili BiH? Da nije bilo pričuvnih postrojbi koje su zaposjele rovove i tranšeje. Da nije bilo pričuvnih postrojbi sa tenkovima i topovima, dok su gardijske postrojbe napadale. Vi o tome vjerojatno ne znate ništa i boli vas đon. Važno je da bude netko doma, da ima prigovor savjesti. Opravdavamo, neka ima. Ja nemam ništa protiv. Ja ih znam bar desetak koji su poslije prigovora savjesti da ne služe Hrvatskoj vojsci bili primjeni u policiju.
U hrvatsku policiju! A u zaštitarske tvrtke, u zaštitarskim tvrtkama, ima ih tisuće, možda i ovima koji su .../nerazumljivo/... koje su čuvale Hipodrom, mislim da ih tamo najviše ima na spisku. Zašto danas toliko vremena smo izgubili na nečemu što je zapravo sa vašim i našim pod navodnicima, predsjednikom usaglašen zakon i ovaj set zakona koji je došao u HS.
Kad se napokon našla suglasje, vi govorite o hrpi dokumenata koje je ministar iskrcao u HS, pa oprostite gospodo, pa sam Arsen Bauk ispred kluba SDP-a jasno je definirao da su ovi zakoni usuglašeni na najvišem nivou i da su zajednički predmet toga da se donese u Saboru i da se počne, ide u drugo čitanje i počne funkcionirati.
Pitam vas iskreno vas pitam, tko bi popunio redove za ne daj Bože? Okruženje u RH je takvo kakvo je. Imamo svega i svačega. Moramo biti uvijek budni i na oprezu, pripremat se kao da će bit sutra rat, makar ga neće biti nikada. Bez obzira što smo članica NATO saveza, što imamo obilježja da imamo zaštitu i da se može primijeniti čl. 5 Euroatlantskog saveza mislim da ipak treba razmišljati da smo mi kao članica dužni biti i najbolje opremljeni, kao što to činimo u svojim vojnim sposobnostima kada smo u misijama NATO-a u prednjem dijelu njihovog djelovanja. A što je misija? Pa piše vam da je ovako, temeljno vojno osposobljavanje je obuka mlade generacije vojnika vojnih obaveznika novaka radi stjecanja potrebnih sposobnosti, znanja i vještina koje su jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu.
Znači kada obave ovo, mogu bit primljeni i u djelatnu vojnu službu, ali mogu bit raspoređeni u pričuvu koja će, za ne daj Bože potrebe, biti dignuta, obavljati vježbe, daljnje specijalističko obučavanje i sve ono što je potrebno kako bi bili funkcionalni sa najmodernijim naoružanjem biti operateri na dronovima, pa naravno da će ih trebati najviše, ali baš ti mladići koji završe računalne škole, koji završe fakultete i budu odslužili ta dva mjeseca, bit će spremni i dalje biti na najsofisticiranijim uređajima i upravljati njima za ne daj Bože potrebe ili na vježbama, naučiti ciljati ili isprobati najsofisticiranije sustave.
Mislim da u ovom Zakonu o obrani još je trebalo samo nešto promijeniti, ali nije taj članak obuhvaćen u ovom dijelu rasprave, pa bi ja molio da sagledate i to do drugoga čitanja, gospodo državni tajnici i .../nerazumljivo/... visina i struktura sredstava za financiranje obrane, sigurno se mijenja i cijene na tržištu se mijenjaju, a brzina nabavke pojedinih sustava raketa i ostaloga je neminovna stalno i promijenit samo treba da od 5 milijuna do 15 milijuna se treba obavijestiti Odbor za obranu, a za ostalo treba tražiti suglasnost odbora kako bi se obavila javna nabava. Mislim da to su detalji koji bi učinili bržom i efikasnom opskrbu Hrvatske vojske i Oružanih snaga u daljnjem slijedu njihovog djelovanja.
Pozivam vas sve da danas u ovoj pojedinačnoj raspravi o prijedlogu ovoga nacrta zakona izmjenama i dopunama Zakona o obrani budemo konzistentni u svojim nastojanjima i nastupima, da razmišljamo duboko glavom, da ne govorimo napamet, nego da koristimo iskustva onih koji su prošli Domovinski rat, koji su prolijevali krv onih koji danas još služe domovini, onih koji imaju debelo iskustvo, kao što je to načelnik glavnog stožera, g. .../Govornik se ne razumije./... i još nekolicina generala koji su izrasli iz domovinske vojske i koji najbolje znaju i pomogli su vjeruje, u pisanju ovih zakona, ove strategije i ovoga svega.
Stoga ovih koji to ne znaju, koji to ne umiju, koji to nisu osjetili, koji ne osjećaju što je domovina i koji ne osjećaju interes da je treba braniti i u miru i u ratu, u miru stvarati pretpostavke da bi u ratu mogli je braniti. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Đakić. Za povredu Poslovnika se javila kolegica Marijana Puljak. Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Povrijeđen je čl. 238.
Evo, nemam drugi institut nego sad povredu Poslovnika da se obratim kolegi Đakiću, dakle ne mogu vjerovati što ste rekli na početku svoje rasprave, što imaju pravobraniteljice se javljati u javnoj raspravi.
Pa ne, je l' vi to predlažete da ukinemo uopće sustav pravobraniteljstva, dakle pravobraniteljice su neovisne, samostalne, zakonito postavljene, njihova je uloga ustavna i zakonom propisana i moraju …
.../Upadica: Vrijeme./... sudjelovati u raspravi zakonskih prijedloga.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. S obzirom da je riječ bila o replici, dobivate prvu opomenu. Kolega Đakić, također, povreda Poslovnika.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. U pitanju je 238, naime, krivo tumačenje, ja sam rekao što pravobraniteljica za djecu ima o Zakonu o obrani s obzirom da su tu ljudi koji su 18 i više godina, više nisu djeca. Vi ste protumačili da i sve ove druge koje sam nabrojio su u istoj kategoriji, tako da insinuirate kao i uvijek. Naime, izvrćete teze kao i vaši kolege, kao i vaš bivši gradonačelnik Splita.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Također ste iskoristili povredu Poslovnika za raspravu stoga vam izričem prvu opomenu.
.../Upadica: Hvala./... Molim. Prelazimo na replike. Prvi na redu je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. poštovani kolega Đakić, pa evo, kao što vidite, u sabornici, nažalost nema nas puno, ali opet na ovoj desnoj strani ima 7, 8 ako sam uspio dobro izbrojati, 7, 8 i više branitelja. Ljudi koji su prošli Domovinski rat, koji su bili u Hrvatskoj vojsci, koji znaju što je to sustav Hrvatske vojske, koji znaju danas o čemu pričaju. S druge strane imamo nekolicinu zastupnica koje, koliko ja imam barem saznanja, nitko od njih niti je bio u Hrvatskoj vojsci niti je prošao Domovinski rat niti uopće poznaje ovu problematiku u kojoj tako žučno raspravlja.
Recite mi, kako se osjeća, da li vi možete sažeti u nekoliko rečenica kako se osjeća hrvatski branitelj, hrvatski vojnik kad mu ovakvi kroje, odnosno sole, da ne kažem pamet? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Šašlin.
Odgovor na repliku.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolega Šašlin, pa mi smo svjedoci već dugo vremena i godina kako se podriva sustav. Od ukidanja nejednake ishrane koja je napokon riješena dolaskom novog ministra, kao i naknade za pojedine profesionalne djelatnike i struke, kao kad su ukinuli jednima juhu, drugima kolač, trećima salatu, to je bilo definirano od časnika, vojnika, do dočasnika. Svakomu su nešto uzeli kako bi ušparali na Hrvatskoj vojsci. Zamislite si kakav je to onda bio odnos onih koji su upravljali državom u to vrijeme. Strahota.
Takve podjele, takve omalovažavanja hrvatskih vojnika, dočasnika i časnika nikad nisu doživljene, osim u tom nesretnom vremenu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika, kolega Ante Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče, kolega Đakiću, evo stvarno ste jako kvalitetno, lijepo iznesli ove udruge koje slušamo već godinama, gdje uzimaju novce od građana grada Zagreba i još na način, a i Hrvatske, koji funkcioniranju, ali evo ja ću predložiti, tu je potpredsjednik Sabora i kolege iz Možemo!, da vi njima jednu tribinu održite da se uključite malo, da im pojasnite jer vidim da, koliko god da im se priča, cijeli dan .../Govornik se ne razumije./... koji imaju svoju inicijativu i svoj sustav vrijednosti koji nije nikako u sustavu vrijednostima hrvatske države i Hrvatske vojske.
Evo, da li ste raspoloženi, g. Đakiću za jednu javnu tribinu za kolegice?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo, pa kolega Deur, naravno da možemo raspravljati o tome. Pročitao sam kakve su primjedbe, od kud dolaze, najviše ih je ponovio kolega Živković, onda redom drugi iz njihovih obrazloženja oni su iscrpili svoje današnje rasprave i tako raspravljaju, znači uz sprezi s njima komentiraju nešto što ne znaju, što uopće ne može biti apsolutno točno.
Ja bih mogao o njihovim udrugama napisati ekspertizu koliko novaca iz Hrvatske, koliko iz grada Zagreba, koliko od Šoroša, koliko od američkoga fonda je došlo u Hrvatsku i koliko je raspoređeno u njihove inicijative, tj. njihove programe i planove. To su zapravo, da se za zgražanje kad 3 člana udruge dobivaju 20, 30 milijuna godišnje, onda je to stvarno za zapitat se…
.../Upadica: Vrijeme./... Ne znam što DORH radi…
.../Upadica: Vrijeme./... i kakvo su opravdana ta sredstva?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Treća replika, kolegica Sanda Livia Maduna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani kolega Đakić. Evo, obzirom da smo današnjoj raspravi zaista puno toga od strane oporbe čuli o obveznom vojnom roku, ja ću vam postaviti jedno vrlo jednostavno i kratko pitanje. Evo, vi ste sudjelovali u Domovinskom ratu pa mi molim vas, objasnite, kako bi izgledao Domovinski rat da vaši suborci nisu služili obvezni vojni rok? Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolegice Maduna, opisati nešto kada ne znaš što je lafet na topu niti lafet na bacaču niti kako se nazivaju elementi ni do koliko vojni snajper može doseći, a do .../Govornik se ne razumije./... u ruke, to je strašno. Neki su tako vezali top za šljivu i pucali na početku, dok nisu došli stručnjaci koji su objasnili, bilo je i toga i to je za smijeh i ja sam se smijao puno puta.
Iako ja puno puta nisam znao nekim oruđem rukovati, ali nisam se ni petljao u to. Bio sam pješak, pješačko naoružanje i to mi je bilo dovoljno. Naravno da bez topništva danas, a danas bez dronova i raketnih sustava dalekometnih i sofisticiranih nema rata, ali to teško je objasnit da ti mladići bar osnovnu obuku moraju završiti u ta dva mjeseca i to je osnov svega, da bi kasnije mogli bit pozvani na vježbu, možda i prilagođene uvjeti na vježbi .../Govornik se ne razumije./...
.../Upadica: Vrijeme./... rukuju sustavima i da budu u funkciji hrvatske države i njezine obrane.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika, kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a, poštovani kolega Đakić. Evo ovdje smo dosta čuli škrguta zuba i plača od strane ovih kolega iz Možemo!, oni bi najradije da nema vojne obveze. Međutim, moramo se vratiti na postavke i objasniti da se ovdje ne radi ni o kakvoj prisili. Vojna obveza je ustavna dužnost, a priziv savjesti, je isto tako sukladno Ustavu, samo iznimka za one koji nisu pripadni sudjelovati u izvršenju te ustavne obveze i RH daje im tu mogućnost da se ostvare u civilnoj zaštiti pod uvjetima koji su im dani.
Oni se stalno pozivaju u drugim nekim raspravama na skandinavske zemlje, itd., evo ja bi samo .../nerazumljivo/... da mi komentirate u Švedskoj obveza traje 15 mjeseci i kaže, bez obzira na njihove osobne želje, znači Švedska ih ne pita za njihov priziv savjesti, njihove želje, ako ih pozovu, moraju odraditi tih 15 mjeseci, inače idu u zatvor.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolegice Blažanović, postoje i druge države u kojima je 4 godine vojna obaveza i za muške i za žene. Recimo, Izrael. Država sa 9 milijuna i 900 tisuća stanovnika ima obaveznu vojni rok za sve. I za one koji su u RH, njihove matere koje su iz Izraela, kažu prvo služili ste Hrvatskoj, sada služiti Izraelu. Tako se odnose prema svojoj domovini.
Jednako tako, želim naglasiti da u Americi, svi časnici, isluženi generali i časnici raspoređuju se u najkvalitetnije firme u budu najbolji menadžeri. Tako se brani država i tako se voli država.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika, kolega Ivica Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. potpredsjedniče. Pa kolega Đakiću, evo više puta ste ovdje izgovorili vojna pričuva. Ja ću bit tu konkretan, evo i danas je ministar u svome uvodu, kada je predstavljao ovaj Zakon, govorio o vojnoj pričuvu kao bitnoj komponenti, također, govorio o Poljskoj kao jednom primjeru jake u neprijateljskom okruženju državi koja odrasta, koliko smatrate da je ovo temeljno vojno osposobljavanju bit temelj da i Hrvatska ima jednu dobru, kvalitetnu vojnu pričuvu u kontekstu i svih onih nesigurnosti o kojima smo pričali i da bi ta hrvatska pričuva mogla odgovoriti bilo kojim izazovima u budućim vremenima?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Đakić, Josip (HDZ)
Pa u svakom slučaju, ja sam pokušao objasniti, čuli ste i sami što to znači pričuva. U Domovinskom ratu imali smo dragovoljce na samom počecima, onda smo imali pričuvne brigade i bojne, a onda smo formirali uz to i gardijske brigade koje su bile jedan špic našega otpora koje su izvršavale napadna djelovanja, a pričuvne su branile .../nerazumljivo/... dostignute položaje.
Tako da danas kada bi se dogodilo, ne daj Bože bilo što, pričuva se podiže onda kada gardijske brigade krenu spriječiti napad na teritorij RH i raspoređuju se onda kada se dostigne određeni položaj da tamo da ga ostanu braniti. Mislim da bez toga nema nikakve sigurnosti naših predugačkih granica, naših ogromnih granica i nemirnog susjedstva.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Kolega Đakić, europska zemlja koja u proteklih 200 godina nije ratovala a u Europi je, govore za nju da nema vojsku, ali isto tako govore da je čitava hrv… Švicarska vojska. '91. Hrvatska je bila razoružana nije imala vojsku, ali je čitava Hrvatska srcem bila vojska i zato smo pobijedili u Domovinskom ratu.
Ja a i vi, većina vas ovdje koji smo služili vojni rok i 15 mjeseci u JNA, neki smo imali obuku i 6 mjeseci nismo uopće razmišljali o prizivu savjesti i mislim da je priziv savjesti samo izgovor onima koji ne žele služiti ovoj domovini, ovoj zemlji, niti se boriti za nju. I zato ovo pozdravljam što je u prijedlogu da nakon što se pozove na priziv savjesti ne može biti niti lovac, dobiti oružje, niti biti član streljačkoga kluba, niti biti u policiji niti bilo gdje gdje je oružje u pitanju, a one koji…
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Đakić, Josip (HDZ)
Pa jasno mislim da je definirano što je priziv savjesti i kako se može ostvariti. Zbog upotrebe ili nošenja oružja, može biti zbog vjerskih ili drugih kulturnih osnova ali jednako tako taj čovjek mora znati da u daljnjem slijedu će imat problema u drugim državnim institucijama u kojima se nužno upotrebljava oružje, a to je policija, to su zaštitarske tvrtke, to su tvrtke u kojim se zapošljava gdje su na sigurnosnim stvarima u sigurnosnom sustavu pogotovo ljudi koji imaju, agenti koji imaju zadaće naravno da moraju imati oružje.
Tako da niz je poslova koje neće moći obavljati, a što ste rekli priziv savjesti je izgovor zbog toga što su tako u glavama si složili da ne bi trebali branit domovinu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine Đakiću, ovdje argumentirate i vi i svi vaši kolege na način kao da Hrvatska nema profesionalnu vojsku i u trenutku zaista da se nešto dogodi mi evo kao da nemamo vojsku nego ćemo na prvu liniju fronte slati djecu od 18 godina koja su prošla 2 mjeseca obuke. To govorite. To je vaša argumentacija.
Trebamo ljude za pričuvu, da i tu pričuvu ono što mi tvrdimo smo mogli ostvariti i dobrovoljnim rokom da ste ga učinili dovoljno atraktivnim. A ja ću vas sad pitati gospodine Đakiću, vi ste bili u sazivu sabor jel tako koji je izglasao ukidanje vojnog roka, kako ste glasali 2007. oko …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… ukidanja vojnog roka, dajte nam recite kako ste glasali.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Glasao sam onako kako je bilo predloženo da se ukine vojni rok s obzirom da su …
…/Upadica se ne razumije./…
… s obzirom da su argumentacije koje su tada bile o prigovoru savjesti i o formiranju profesionalne vojske da će biti dovoljno, da će biti dovoljno to za obranu hrvatske domovine …
…/Upadica Ivan Penava: Kolegice Benčić, molim vas./…
… ali vam nisam ulazio u riječ.

Penava, Ivan (DP)
Samo malo, možete vrijeme zaustavit.
Kolegice Benčić molim vas za malo parlamentarnosti, ako ste htjeli već …
…/Upadica Josip Đakić: Zašto ste tako bezobrazni?/…
… kolega Đakić dozvolite, ako ste već replicirali temeljem Poslovnika valjda ste spremni i saslušati odgovor na repliku. Ukoliko niste to bi govorilo puno samo po sebi.
Isprika kolegi Đakiću i ako treba nadoknadit ćemo i vrijeme, izvolite ili ispočetka ili nastavite.

Đakić, Josip (HDZ)
Ja sam 22 godine, evo 22 godina u Hrvatskom saboru i da glasao sam za ukid… za zamrzavanje vojnog roka, no međutim u današnje vrijeme kada se događa ovakvo globalno zapravo naoružavanje ratovi koji su neizvjesni do kud će doći, nužnost i potreba, nužnost i potreba nalažu da se ovo odmrzne i da se počinje sa temeljnom vojnom naobrazbom kako bi se ostvarile pretpostavke za pričuvni sastav koji je nužan i potreban.
Možda je lapsus linguae ministra bio kada je rekao da će ići na prvu liniju, da ali poslije gardijskih postrojbi, mora netko zaposjest liniju. Oprostite vi to ne kužite.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Nikolina Baradić, izvolite.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Đakić ovdje smo i danas čuli kolegice i kolege iz Možemo! kako im je između ostalog i sporno i postotak BDP-a koji se izdvaja za obranu jer oni bi kako navode taj novac pametnije potrošili.
Znate na koga bi oni usmjerili taj novac? Na sve one udruge i inicijative koje ste vi i spomenuli i koji su bili glavni u komentarima i primjedbama na ovaj zakon i dobro ste primijetili sve što piše u tim komentarima kojekakvih zelenih akcija i slično to ovdje danas slušamo s njihove strane.
Ja sam u jedno sigurna, a to je ako ne daj Bože dođe do nečega oni sigurno neće biti ti koji će uzeti pušku u ruke.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Đakić, Josip (HDZ)
Kolegice Nikolina dobro ste ustanovili da bez znoja nema pravoga vojnika tj. ima poslovica koja piše u učilištu „znoj štedi krv“. Novac koji će se upotrijebiti u obranu on će biti toliko gospodarski …/Govornik se ne razumije./… preko i tvrtki koje proizvode naoružanje i opremu i gospodarski efekti će biti višestruki samo oni to ne žele priznati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Marijana Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Đakiću dotaknuli i izdvajanja koja je i NATO na svom samitu proteklih dana odredio kao cilj za izdvajanje koje je potrebno napraviti kroz slijedećih 10 godina za obranu. Dakle, 5% od toga 1,5% treba ići za jačanje sigurnosnih kapaciteta pa je ministar u jednoj od svojih replika spomenuo da će se to odnositi na izgradnju strateške infrastrukture.
Ono što bih ja voljela da ustvari u ovoj raspravi malo proširimo tu temu jer mislim da je izuzetno važna, strateška infrastruktura nije smo željeznica kao što slušamo ovdje po cijele dane, strateška infrastruktura se treba odnositi i na energetske kapacitete i na opskrbu pitkom vodom i očuvanje dakle sve one infrastrukture koja nam tu vodu može dovesti do krajnjih korisnika, ali i na prehrambenu sigurnost, pa bih voljela da se dotaknete u svojoj replici upravo infrastrukture koja treba osigurati tu prehrambenu sigurnost, da li se slažete da i nju treba financirat u okviru ovih 1,5%?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Đakić, Josip (HDZ)
Dapače kolegice, infrastruktura je nužnost i potreba, a bez hrane nema ni opstanka vojske, nema obrane bez dobro nahranjenog vojnika i časnika i dočasnika. Da nismo imali naše tvornice u Domovinskom ratu, da nas nisu opskrbljivale pravovremeno, da nismo imali INA-u i njezino gorivo teško da bi mogli voditi i dobiti rat. To su strateški ciljevi koje moramo ostvariti i prehrana i izgradnja infrastrukture, sve su to oni momenti koji će Hrvatskoj višestruko donijeti i dobit, ali i razvoj i poljoprivrede i tehnologija i industrije i visoko sofisticiranih proizvoda za vojnu industriju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ivan Budalić, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Đakiću, evo slušajući ovu lijevu stranu kako komentira ovaj prijedlog zakona tj. da imenujući djecu da ili mlade da ih ne žele osposobiti za temeljno voljno osposobljavanje. Kad kažem djeca onda mislim na svoju djecu jel tako, vi isto imate sinove koliko sam upoznat, dal mi želimo vlastitu djecu poslati u rat ili ih želimo osloboditi vođeni vlastitim iskustvom…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
… da gospodo draga i vas smo branili, ima sam 19.g. i vas, nisam branio svoju kuću, svoju ulicu, svoj grad nego sam branio svoju domovinu, a domovina su ljudi, zemlja su ljudi, to je narod.
Znači da li ovo temeljno vojno osposobljavanje zastarjelo ili je nužno da bi obučili mlade da budu spremni za bilo kakvu ugrozu? Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Prije odgovora na repliku ja bi zamolio kolege da se suzdrže od ovakvih podsmjeha, poglavito na spomen djece, ovo je bilo ružno slušati, ajmo to pripisat dekoncentraciji i umoru, nadam se da nije iskrena namjera jel ovo, ovo stvarno je ispod svake razine bilo podsmjehivati se na spomen nečije djece, tako da vas molim da zadržimo dostojanstvo i, i osobno i ono institucije.
Izvolite kolega Đakić.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Budalić, dobro ste vi ustanovili da je nužnost i potreba temeljnog vojnog osposobljavanja po novim modelima edukacije naših mladića ono što će doprinjeti dodatnoj sigurnosti hrvatske domovine. Sinovi, neki su služili, neki nisu dočekali, pa ne znam dal će moć odslužiti, ali su voljni sigurno pristupiti HV-u na ova dva mjeseca, kako bi se temeljno upoznali sa vojničkim disciplinama i strategijama, kao i vaši, kao i svi drugi koji su željni domovinu braniti i koji su spremni za nju i život dati. Vjerujem da u današnjem prijedlogu zakona nema ništa spornoga jer razvoju ročnika sa uspješno izvršavanje vojničkih dužnosti i zaštiti nacionalnih interesa bi trebali prionuti svi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika Marin Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani kolega Đakić, evo kolega Deur je rekao da bi trebali vi održati jedno predavanje, međutim evo mi smo vas i zvali na tribinu koju smo organizirali u saboru na temu uvođenja obveznog vojnog roka na koju su došli vojni stručnjaci i pravobraniteljica i predstavnici civilnog društva i na to se nitko iz vašeg kluba, pa nitko iz ministarstva nije odazvao. Znači htjeli smo i nudili smo da se organizira široka javna rasprava po tom pitanju, vi se niste odazvali.
Druga stvar, pito sam ministra je li ijedan od 4 Savjeta mladih koje je osnovao, je li se konzultirao sa jednim od ta 4 savjeta. U jednom savjetu sjede gotovo isključivo mladi HDZ-ovci, nisu ih ni pitali. Reko je ministar neka idu na e-savjetovanje i onda vidimo vi prozivate ljude koji su se uključili na e-savjetovanje. E to je ta država koja u potpunosti ignorira ono što mladi misle…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i koja su njihova stajališta.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala.
Pa nisam se odazvao, mislim da nemam potrebe, mislio sam da vi koji ste podržavali predsjednika Milanovića s kojim se ja apsolutno ne slažem, ali u ovom pogledu donošenja ovih zakona sam se složio i uvažio sam i mišljenje i usuglašavanje ovih zakona kako bi što prije donijeli ih i kako bi što prije počeli sa ovom temeljnom vojnom naobrazbom, u tom dijelu se slažem. Gubiti vrijeme na vaše objedne insinuacije koje stalno plasirate, a vjerojatno i na tom okruglom stolu, teško je sa vama naći nešto zajedničkoga kada vi uporno okrećete svaku temu i želite iz ničega napraviti nešto. Posavjetujte se sa predsjednikom države koji je odobrio ovaj zakon, molim vas, vi ste za njega glasali, ja nisam, al se slažem u pogledu da se složio sa ovakvim prijedlozima zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu kolega Ante Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Državni tajniče, kolegice i kolege.
Evo već je rasprava, dugo pričamo, raspravljamo o nečemu što već skoro godinu dana je u eteru javnosti, to je temeljno vojno osposobljavanje mladih ljudi gdje smo već imali dragovoljno osposobljavanje gdje je sad samo uveden jedan novi sustav sigurnosti i bolje dinamike. Manje-više i SDP-e i svi zajedno imamo neke različite poglede, ali mislim da svi smo svjesni da je to jako bitno, potrebno ili da je to u ovom prvom čitanju dosta kvalitetno napravljeno, osim jedne ekipe. Ma vidi ti tko je baš.
Ja sam uistinu pomislio danas dok smo slušali ministra potpredsjednika Vlade da će malo to, da će ih osvijestiti, da će se čak prihvatiti što će ono što je Predsjednik države ako neće ministar obrane da će stručnu ekipu koja je bila … /ne razumije se/ … prihvatiti ono što im Predsjednik države sugerira i što je on prihvatio i kao vrhovni zapovjednik. Ali evo samo nekoliko stvari koje sam onako slušajući kolegu Živkovića i taj trio koji je bio na govornici pogoršanje mladih ljudi u društvu.
Pa evo vi gospodo niste bez vlasti. Imate Grad Zagreb, evo imate sada drugi mandat. Ali što imamo od toga? Imamo baš ovo što je gospodin Đakić jasno vas razotkrio, imate tu 20-tak udruga koje već 20 godina crpite novce ogromne, a sada i od poreznih obveznika i države i Grada Zagreba, ogromni novci gdje oni u vaše ime i na vaše sugestije postavljaju razna pitanja i na takav način se ponašaju. Ne želite uopće pokazati kvalitetnu raspravu. Podsmjehivate se, vrijeđate, dajete si za pravo. Nećete se valjda i lancima vezati tu u sabornici? Vrlo ružno ponašate se da ne budem grub kao vi, jer ovaj visoki dom vjerujem da to ne zaslužuje.
Imate pravo što god poželite u vašem epicentru razmišljanja da možete raditi što vas je volja u bilo kojem elementu životne funkcije, imate pravo prozivati liječnike koji imaju prigovor savjesti, ismijavati ih. Ali sada se na to ovi pozivaju. Ona Savjet mladih, koji je to Savjet mladih? Ekipa Možemo, oni koji su u vašem okruženju na njih se pozivate kolega Živkoviću. Nema perspektive za mlade ljude, pa nema. Znam ih desetine koje ste otjerali kada ste došli na vlast koji nisu ni poznavali Bandića, a ne da su bili u njegovoj nekoj blizini ali ste ih vi kao višak tehnološki samo izbacili.
Životna pauza, mislim, antidemografija. Pa vidjeli smo što vi to radite demografskom sustavu vrijednosti u Gradu Zagrebu. Koje su to vaše kvalitetne mjere osim što ste ukinuli i ono što je bilo i uveli u problem majke koje su čak imale kredite? Neću ja reći jel' to najbolje što je bilo, ali preko noći to ukinuti. Pa više ste na odvjetnike platili, nego da ste do kraja tim majkama plaćali to. Ali se ismijavate i pokušavate to replicirati, nametnuti nam ovdje pod krinkom nekom da je to neki temelj o kojem se moramo svi zajedno promišljati kao prigovor savjesti, privilegija bogatih. Da, možda u vašoj blizini da, to mogu vjerovati.
Onda imate 8 tjedana obuke. Što će se naučiti? Jako puno. Sigurno da je to jedan početak koji je jasno danas ministar komunicirao … /ne razumije se/ … da u nekoj budućnosti vidjet ćemo na koji način će ta obuka da li će ona ostati u tom spektru ili će se uz iskustvo i sve što će se događati i na koji način će ta obuka ići u idućim naraštajima koji će dolaziti. Ali to je početak i pričuve. Taj 8-tjedni tjedan to je kompletne jedne generacije koje idu u pričuvu i to je ta nova pričuva koja je sigurno jako bitna i potrebna Hrvatskoj vojsci i Hrvatskoj državi. To je ono što ne želite prihvatiti da je netko diskriminiran. Pa po čemu je to netko ako ide u civilno služenje, dao je prigovor savjesti, ima sve uvjete poštovanja gdje će biti po svojoj struci i obrazovanju i svim onim ostalim elementima koje će imati u lokalnoj zajednici, a vjerujem i u Gradu Zagrebu da ćete kvalitetno ako bude trebalo to napraviti tim mladim ljudima.
Po čemu je to sve danas i na koji način pokušavate cijeli ovaj sustav koji je napravljen jedno uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja svesti na to da je netko diskriminiran? Taj netko u nižem rangu, da netko dobiva preko toga priziva savjesti što je dozvoljeno svakome. Ali onaj tko ide na tu vojnu obuku ima određene sustave o kojima će biti u nekoj formi kao što je rekao ministar tog zapošljavanja netko u toj ako bude na takav način uopće došlo do te situacije.
Jednostavno danas od vas osim uvreda, podsmjeha i sitnih politikanskih vaših poena ništa nismo čuli. Nerealni ste, ne želite biti iskreni, konstruktivni, ne želite kvalitetno sudjelovati u raspravi. Kako to da liječnici na Svetom Duhu nemaju pravo na priziv savjesti dok ste vi .../Upadica se ne čuje./... kako ste to, tu ste vrijeđali, tu ste vrijeđali kolegica Benčić, mahali ste rukama, ja sam mislio tad da ćete ponovo zabijati ove zastave kao kad ste rekli Zagreb je naš i Sabor je naš, ali nije išlo.
Vi sve imate pravo, morate pravo kupiti zemljište za par tisuća kuna i prevesti ga da je to normalno. Sto kod napravite, bilo koju situaciju što iziđe iz ekipe iz vaše stranke, to je sve pozitivno. To je primjer. Vrijeđate, omalovažavate ljude, dok drugi ljudi, dok drugi kolege imaju izlaganje, vi se galamite, smijete se, ono, to je nevjerojatno, tko ste to, koje su to vaše reference na takvo ponašanje? Tko vam je dao tu ulogu?
Vi, gđo Benčić kao koordinatorica vaše sekte, da li je to, mislim možete bit sekta, ali ne možete baš sektarit tu u Saboru, to je dozvoljeno da budete sekta, dozvoljeno je da vam određene domoljubne pjesme .../nerazumljivo/... i to je dozvoljeno, sve imate pravo, to je vaše pravo, zato što izabrani tu da kažete svoj stav, ali ne možete ni naš vrijeđati.
Ne možete ove ljude koji ne misle kao vi dovodit u pitanje i vrijeđati to, izmišljati, i raditi jer imate odgovornost, imate priliku sve to što tu pričate u Saboru imate priliku u gradu Zagrebu da riješite, zagrebačku plinaru, zagrebačke ceste, sve su to stvari di imate priliku kvalitetno postavit i istrage i stvari i Hipodrom, sve stvari imate priliku da uistinu radite, da ne morate uopće u Saboru doći, svaki dan da napravite jedno istražno povjerenstvo.
Evo, bit ću vam na usluzi, nema, idemo zajedno raditi. Ali ne, vaše je pozitivno. I sad ste se našli oko temeljne vojne obuke ovdje cijeli dan raspravljamo nešto što, što ono, apsurdno.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme. Hvala.
Za repliku se javio kolega Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolega Deur, dobro ste spomenuli 20-ak udruga, ne znam da li su bili korisnici ugašenog USAID-a ili nisu. Trump je ugasio državnu agenciju koja je bila za razvoj otpornosti demokratskih društava, a bavila se sasvim nečim drugim i u tom grmu puno puta leži zec.
Ali, trebat će zec doći na vidjelo, doći će on na pašu pa ćemo razjasniti sve te detalje oko financiranja i tko je koga financirao. Naime, jasno je da destrukcija koja se događa sa ovih oporbenih strana nije destrukcija samo prema vladajućima, prema ministru, prema državnom tajniku i njegovim suradnicima, prema ovim zakonima, strategijama i detaljno i planu obrane. Mislim da je destrukcija i prema samom predsjedniku države koji se usaglasio sa ovim zatvorima i danas kao …
.../Upadica: Vrijeme./... što prije smo znali donositi zakone o obranu …
.../Upadica: Hvala./... .../Govornik se ne čuje./...

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče, da, kolega Đakić, jaku bitnu ste temu otvorili u sabornicu, to su te udruge, gdje u tim udrugama i pojedine kolege iz Možemo! se nalazi njihova imena i mislimo da bi to bilo jako bitno da se ta istraga malo življe da na važnosti, da vidimo sve ove godine što i koliko novaca i na koji način su financirane te platforme, Naš Zagreb, moj, tvoj, njihov, ne znam kako su oni to sve nazivali, nekoliko tih stranaka gdje su ubirali ogromne novce i pogledajte, to je ekipa koja nažalost vlada sa gradom Zagrebom. Evo to je, slušamo njihov stav i postavku života na koji način se ponašaju. Ovo evo, to je uistinu jasno, ali što je tu je.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika, kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Kolega Deur, a zašto se čudite zbog čega na ovaj način raspravljaju? Pogledajte samo snimku Trnjanskih kresova, pogledajte znakovlje, slušajte pjesme, deranje i prisjetite se '91., znakovlja koje je na glavi nosio Šljivančanin i oni koji su klali po Vukovaru, oni koji su granatirali Dubrovnik.
Čemu se čudite? Zbog toga oni raspravljaju na ovaj način o ovome zakonu. Vojni rok i služenje vojske Hrvatske je odnos prema domovini i čin domoljublja onih koji su je spremni braniti u dobru i zlu.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, hvala.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala g. Klariću. Sad ste me podsjetili uistinu, taj dan sam bio izuzetno žalostan, cijeli dan sam bio u jednoj ljudskoj depresiji kada sam vidio Tomislava Tomaševića pod zastavom pod kojom su u Vukovar ulazili horde zla, gdje su ubijale moje suborce, prijatelje, žene i djecu. Pod takvom zastavom Tomislav Tomašević i platforma Možemo! šeta u 2025. g. u gradu Zagrebu gdje hrvatske majke još uvijek traže svoju djecu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika, kolega Ivan Budalić, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem kolega Deuru Ante, reci mi kao sudioniku Domovinskog rata, koliko ste imali godina kad ste pristupili u postrojbu, kakvu ste imali vojnu naobrazbu ili obuku, koliko je ona trajala i da li je bila dovoljna u početku kad ste krenuli u Domovinski rat? Obzirom da nam se danas pokušava servirati to da vojna .../nerazumljivo/... osposobljavanje nije potrebno, šta bi mi trebali biti u slučaju nekakve ugroze ili naša budućnost Hrvatske, triba li biti isporučene na pladnju bez obzira s koje strane kakvo zlo vrebalo.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Pa imao sam kad sam došao iz JNA 20 godina, imao sam tu obuku koju sam prošao tada u toj bivšoj vojsci i manje-više svi moji većinom prijatelji su bili tu negdje to godište, najvećim dijelom i to je ta mladost koja je dala svoje živote, svoju mladost najljepši dio života za svoju domovinu i sigurno kad vidimo na tim kresovima gradonačelnika najvećeg i glavnog grada Hrvatske pod petokrakom i njegove kolege iz Možemo! sigurno da je to najveća bol za majke koje traže svoju djecu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Kolega u pravu ste da ova rasprava dugo traje i iznijeli smo niz argumenata za vrijeme ove rasprave, međutim vi ste se odlučili ne braniti ni jedan od tih napada. Ako će naša obrana biti poput obrane vaših argumenata jadna nam majka.
Znači umjesto, umjesto da se u ovom saboru raspravljamo o argumentima, ne vi posežete za lažima, za neistinama, napadate ad hominem isključivo našu stranku ko da imate neku opsesiju nad nama, prozivate nas sektom što stvarno nije parlamentarno u situaciji gdje su siromašni sve siromašniji, vi se fok… hiperfokusirate na nas kao da smo mi to uzrokovali, pa vi ste skoro 10 godina na vlasti a ljudi nemaju za kruh.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Živkoviću.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Sanda Livia Maduna, ukoliko bude opomena biti će treća.
Izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
238., kolega Živkoviću vas može biti sram, vas može biti sram nešto govorite o obrani gospodina Ante Deura, za vas je gospodin branitelj koji je bio na prvoj crti u Vukovaru i zahvaljujući Deuru i njegovim suborcima vi danas imate slobodnu Hrvatsku.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Sandi, ovo će bit kako sam i rekao treća opomena s njom gubite pravo za riječ po ovoj temi.
Mislim da re… odgovor na repliku dugujemo kolegi Deuru, izvolite.
Ispričavam se kolega Bugarin, za povredu Poslovnika koja mu je …
…/Upadica Ivan Bugarin: Prva./…
… prva će biti i ako opet budete mimo Poslovnika, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
238., evo kolega Živković možete li mi objasnit koja bi bila vaša obrana da vi imate sada npr. 19 ili 20 godina da se ne odazovete pozivu da odradite ovaj obvezni vojni rok, pa evo kad mi nemamo obranu za ovo sve skupa možete li mi pojasnit u biti u čemu je problem tu? Zašto vi ne bi poštivali tada zakon koji će ovaj Hrvatski sabor ovaj izglasati?

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Bugarinu.
Odgovor na repliku, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolega Živkoviću kao i obično ovaj slušajući vas ništa novo, pa ministar obrane vam je pokušao kvalitetno pojasnit, imate zakon vi ste svi zajedno došli sa ciljem da se ismijavate, vrijeđate i dok druge kolege imaju raspravu da ih ismijavate na vaš način koji već godinama radite.
To je vaš sustav argumenata, vrijednosti, vi vladate u Gradu Zagrebu imate puno toga jasno i priliku rekao sam da gradonačelniku jasno sve te savjete uručite, svi ćemo biti sretniji iako ovo šta vi imate vidimo dosad da je tuga.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kolega Bugarin sukladno najavi prvu opomenu ste dobili.
Prelazimo na povredu Poslovnika, kolegica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
238., uvaženi kolega od cijele vaše rasprave najveći dio ste posvetili nama što bih prokomentirala da smo vam očito jako važni. Ja to razumijem jer smo dobili drugi mandat u Gradu Zagrebu bez obzira na sve vaše objede i laži.
I samo ću još jednu stvar ponovit svima. Nemate monopol na domoljublje niti imate monopol na branitelje. I moj muž je bio …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… branitelj.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Raukar Gamulin, ovo će vam biti druga opomena s obzirom na zlouporabu Poslovnika instituta povrede Poslovnika za koju se i na koju se jednako tako poziva i kolegica Nikolina Baradić.
Izvolite.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Članak 238., referirat ću se na povredu Poslovnika kolegice Raukar Gamulan, Raukar Gamulin sa stihovima koje smo pjevali nedavno na koncertu Markov… Marka Perkovića Thompsona a koji kažu ne boj se rogova ni lažnih Bogova šta nam mogu lanjski snjegovi. Bitni ste kao i lanjski snijeg kolegice.

Penava, Ivan (DP)
Jednako tako zbog zlouporabe Poslovnika temeljem Članka 239. izričem vam opomenu prvu doduše.
Za repliku odnosno slijedeći na redu za repliku je kolega Josip Jurčević.
Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani gospodine Deur zajednici u kojoj se živi može se pridonositi na cijeli niz načina pa i to slušamo i u Hrvatskom saboru, ali i u tome postoji vrlo jasna hijerarhija. Sigurno da najveći prinos i najveće opće dobro kad ste spremni dati vlastiti život odnosno kad ste za dom spremni kao što smo bili mi, a dosta nas je i u saboru, '91. i sada to iskazujemo, a posebno je važno da iskazuje i ministar.
Međutim, puno grešaka je ne samo kad se radi ovaj o Možemo! i ovima kojima je jasno dakle od simbolike i sl. Međutim i u državnom sustavu poput pučke pravobraniteljice imamo zapravo opstrukciju i zapravo nakaradnu diskriminaciju. Jer ako je netko diskriminiran, mi koji smo spremni dakle dati život to smo bili i prije i sada dakle, a od ovih smo diskriminirani koji žele uživati sve privilegije toga što su naši prijatelji krvarili dakle, platili 20-tak tisuća života, 402 djece da to sve skupa ne nabrajam. Pa što mislite o toj zapravo perverziji diskriminacije gdje oni zapravo braneći svoje sektaške interese govore o diskriminaciji …
… /Upadica Penava: Vrijeme. Hvala./ …
… A mi bi trebali i dalje krvariti … /ne razumije se/ …

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Pa sigurno da prije svega sam uključio platformu Možemo gledajući ih kako dok kolege iznose svoja stajališta ismijavaju, puštaju telefonske neke urlike i podsmjehe. To je nešto što nitko drugi ne radi, evo vidite da ovo nitko ne radi osim te ekipe i oni sami pokazuju poštovanje i prema ovom visokom domu i prema svojim kolegama.
Inače se, nemam razloga da se s vama bavim osim kao protivnik politički nasuprot vaše stranke i što je jasno i hvala Bogu da je tako.
Što se tiče kolega Jurčeviću, sigurno da živimo u vremenu kada se borimo protiv mnogih koji uistinu ne razumiju što je i sam predsjednik Tuđman u svoje vrijeme rekao koliko ih ima tih koji ne žele … /ne razumije se/ …

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme.
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Danijela Blažanović.
Izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Kolega Deur dosta ste danas govorili o prizivu savjesti i to je ugrađeno u naš Ustav. Kao što sam rekla, kao što je i ova vojna obveza dužnost je svakog sposobnog građanina.
Međutim, tu su kolege spominjale što bi taj bio priziv savjesti, koji su razlozi za pozivanje na njega. Ja ću vam dati jedan plastičan primjer što se tiče savjesti u Gradu Zagrebu. U Gradu Zagrebu ako radite u njihovoj određenoj ustanovi imate savjest i ukazujete na kriminal u toj ustanovi i prijavite ljude koji rade taj kriminal onda ostanete bez posla. Ali ako završite u pritvoru, istražnom zatvoru, sudjelujete u tom kriminalu onda postanete specijalni savjetnik. Tako da ako želite napredovati u ustanovama Grada Zagreba ne treba vam savjest. Jednostavno je dovoljno da sudjelujete u kriminalu i da potpisujete ugovore za fiktivne zaštitare na Hipodromu i bit ćete uspješni i bit će vam dobro.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolegice jako dobro ste to sve detektirali. Bilo bi zanimljivo vidjeti kada su u jednom trenutku čak i uhljebljivanje spomenuli u svom današnjem izlaganju. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko je u ovih zadnjih 5 godina Platforma Možemo uhljebilo svojih vojnika svoje vojske za glasanje. To bi bilo jako bitno i jako zanimljivo kao što je gospodin Đakić ove udruge jasno iznesao, tako isto koliko je zaposleno i uhljebljeno njihovih djelatnika.
… /Upadica iz klupe./ …
Potpredsjedniče ovo nema ni na vašaru kako se ponašaju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Hajmo probati dalje, pa ćemo vidjeti kuda će nas to dovesti.
Sljedeća pojedinačna rasprava kolega Stipan Šašlin.
Izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Pa evo ja ću ukratko pokušati kronološki proći ovako malo kroz ove procese kojima svjedočimo u proteklom vremenu ovdje na ovim prostorima, pa čak i malo povijesno kako bismo shvatili cilj i potrebu donošenja ovih izmjena zakona, jer očito vidim da to neki ili ne shvaćaju ili ne žele shvatiti.
Naime, na ovim prostorima svjedočili smo uvijek kroz povijest ratovima, brojnim ratovima, uvijek je vojna sila bila ta koja je na neki način određivala geopolitiku na ovim prostorima, čak od vremena Turaka pa preko 1. svjetskog rata, 2. svjetskog rata sve do Domovinskog rata.
U Domovinskom ratu upravo zahvaljujući vojnoj snazi Hrvatske vojske uspjeli smo obraniti Republiku Hrvatsku 91., uspjeli smo je osloboditi 95. i stvorili smo svoju državu. Kroz dugi, dugi niz godina u povijesti dobili smo svoju državu. I već nakon nekih 10-tak godina počinju negativni procesi odnosno prvo se počinje politički, pa onda na sve druge načine djelovati, dolazi do razvodnjavanja, dolazi do osipanja Hrvatske vojske, dolazi do omalovažavanja vrijednosti Domovinskog rata, svega toga. Jednostavno počinju se javljati nekakvi drugi prioriteti, a Hrvatska vojska nam više nije potrebna jer jednostavno smatramo da više neće biti rata nikada na ovim prostorima.
Na žalost to se nije desilo samo u Republici Hrvatskoj. Takvi procesi su bili u cijeloj Europi. Cijela Europa se pomalo uljuljkala u ljepotama i blagodatima mira i mislila je da više neće jednostavno biti potrebe za Hrvatskom vojskom odnosno za vojskom i vojnom silom. Na žalost tu su počinjene u tom periodu ogromne pogreške koje se evo i dan danas još uvijek ne mogu, teško se mogu ispraviti jer je demobilizirano, jer je na neki način i Hrvatske vojske maknuto masa kvalitetnih časnika, dočasnika i vojnika koji su imali ogromno iskustvo, ratno iskustvo koje zaista je teško danas nadoknaditi.
Svjesni smo mi da nema istih ratova, da se isti ratovi u svijetu, u povijesti nikada nisu vodili. Svaki rat je drugačiji. Mi smo toga apsolutno svjesni te činjenice i upravo se na to i pripremamo. Sve je to tako bilo do početka ruske agresije na Ukrajinu. E onda se situacija geopolitička, sve se tu … /ne razumije se/ … mijenja. Onda i Europa, ali i mi kao sastavni dio Europske unije učimo neke lekcije i shvaćamo neke stvari. Pa tako Europa shvaća kao prvo da se u Ukrajini brani Europa. Europa se brani u Ukrajini danas i sve članice EU se brane u Ukrajini.
Drugo što smo shvatili jako bitno to je da nas nitko neće braniti ukoliko mi prvi sami sebe ne budemo bili sposobni i voljni braniti. Ukoliko se mi prvi ono što bi rekli žargonski sami ne pofajtamo neće nama nitko, nitko pomoći.
Isto tako, shvatili smo da postojeći kapaciteti, vojni kapaciteti, resursi jednostavno nisu dovoljni za bilo kakvu ozbiljniju ugrozu, bilo kakvu ozbiljniju ratnu situaciju ni na razini EU a isto tako i u RH.
I u konačnici shvatili smo da bez obzira što smo članica NATO-a, da jednostavno uz sve one dobrobiti odnosno one benefite koje to članstvo nosi mi imamo određene i obveze. Mi imao određene i obveze prema tom NATO-u. Ne možemo mi kazat da nas doći će netko branit a mi ćemo to gledati sa strane. Znači mi moramo doprinijeti tom sustavu.
I upravo iz tih razloga što je Vlada RH to na vrijeme i kvalitetno i dobro shvatila počinje se odmah sa nabavkom određenih resursa, određenih sredstava pa se tako nabavljaju samohodne haubice, pa se tako nabavljaju helikopteri, nabavljaju se višecjevni odnosno sustavi raketni, nabavljaju se u konačnici Rafali avioni i niz drugih PZO sustava neophodnih itd.. Na taj način se postiže onaj vrlo važan cilj, a to je znači 2% izdvajanja BDP-a za potrebe obrane. I mi smo taj cilj koji je bio zadani ispunili i to je dobro.
Međutim, shvatili smo i to da sve to, sve to naoružanje, sva ta tehnika itd., bez ljudskih resursa, bez ljudskih potencijala jednostavno nema, nema onaj efekat koji nam treba, nema onaj učinak koji nam treba. To smo iskustvo imali i u Domovinskom ratu jer smo znali da je dobro motiviran hrvatski vojnik ključ uspjeha na ratištu tako je to i u buduće vjerujte mi bit će. I upravo iz tog razloga, upravo zato se donosi odnosno ove izmjene Zakona o obrani odnosno uvođenje, uvođenje temeljne vojne izobrazbe.
Netko će reći da je 2 mjeseca malo i ja se slažem možda je malo, međutim ako se proces obuke kvalitetno planira, ako se osiguraju kvalitetni i dostatni logistički resursi, ako se osiguraju kvalitetni instruktori koji će provodit obuku vjerujte mi da se može jako puno postići sa tim mladim ljudima koji će biti motivirani, koji će željeti to naučiti. A uloga države i zadaća države i obveza države prije svega je mislim da im je i omogućiti odnosno osigurati neka temeljna osnovna znanja što se tiče vojne izobrazbe odnosno samozaštite. Na taj način mi osiguravamo i te mlade ljude, njihove živote i njihove obitelji a onda u konačnici i cijelu, cijelu zajednicu odnosno cijelu, cijelu državu.
Naravno da nakon tih 2 mjeseca slijedi za one koji se odluče na služenje vojnog roka odnosno na temeljnu vojnu izobrazbu slijedi pričuva odnosno povremeno povlačenje u pričuvu i na taj način daljnje usavršavanje u vještinama, u sposobnostima svakog pojedinca i to će trajati godinama. Dajmo, daj Bože da nam doista nikada ne treba da ta znanja stečena moramo primjenjivati u praksi ali jednostavno vidimo kako se geopolitička situacija u okružju mijenja, kako je i šire sve to skupa nestabilno i stvarno bi bilo neću reći naivno nego glupo da mi jednostavno sada ne reagiramo. Vjerujte ovo što mi sada predlažemo nije to iz osobnog hira nekoga sada zato što mu se želi imati što je ministar danas rekao zato što on želi imati veliku vojsku ili tako dalje. Vjerujte ima se, imamo određena iskustva, imamo naučene lekcije iz Domovinskog rata, znamo prepoznati situaciju, znamo prepoznati potrebu za time i doista ako netko ne shvaća danas da je u ovakvoj situaciji potrebno obučiti mlade ljude onim temeljnim osnovnim vojnim vještinama ja zaista ne znam, ne znam gdje taj čovjek živi, da li prati situaciju, da li je svjestan svega toga.
Evo ga, mislim da trebamo svi skupa pustit malo tenzije dolje i priznati i reći ljudi, pa nekada ako netko i pogriješi u svojim nekakvim stavovima itd., treba malo to spustiti dolje i priznati i prihvatiti mišljenje većine jer vjerujte da ipak više ljudi više zna.
Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Šašlin, ovo je bilo osvježenje nakon jednog niza prepucavanja, konačno povratak na temu i meritum rasprave.
Za repliku se javio kolega Josip Đakić, nadam se u tom tonu.
Izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Pa imali ste i vi svojih tonova pa dopustite i nama da imamo svojih tonova.
Naime, kolega Šašlin tijekom operacije Oluja Hrvatska je imala od 150 do 200 tisuća vojnika, imala je 50 tisuća stalnog sastava i ostalo su bili mobilizirani. 70 tisuća je bilo pripremljeno pričuve i gardijskih postrojbi u istočnoj Slavoniji zbog eventualnoga protuudara.
Danas ih 15 tisuća vojnika je profesionalna vojska i uz policiju koja ima još nekakvih 18 ili 20 tisuća pripadnika pod oružjem to je jedino što imamo i 72 tisuće lovaca. To je ono što je naoružano u RH. Tako da ozbiljna tema je sa neozbiljnim ljudima je teško donesti nešto novoga.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, bili ste pravo u temi.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine Đakiću, slažem se s vama da u slučaju nekakve ratne ugroze itd. potrebe za ljudstvom su daleko veće. Iskreno rečeno kad sam pratio odnosno pratim dosta ovu situaciju u Ukrajini, kad sam vidio da je ovaj, ne znam kak da ga nazovem Putin, krenuo sa nekih 200-tinjak tisuća na Ukrajinu ja sam rekao nije normalan, pa to, to može samo idiot napraviti, to nije dostatno pa mi smo imali preko 100 tisuća '95. godine angažirano ljudi na crti, a vi ćete tako. Znači mi u slučaju nekakve ozbiljnije situacije i ugroze upravo zato i ovo radimo da imamo tu pričuvu koja će moći biti što kaže na nekakvoj crti obrane. Ne računamo na njih kao nekakve napadačke snage. Nam… mi, Hrvatska nikada nije bila agresor i nikada neće ni biti i zato treba poslati poruku i okruženju ovaj da mi nikada nikoga nismo dirali i nećemo ali jednostavno da spremni moramo biti na sve i to je ona politika odvraćanja.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Kolega Šašlin dotaknuli ste se biti. Dakle, ovih 2 mjeseca je nekakva temeljna obuka i ono što se planira kao privilegij da to tako nazovemo za te ljude koji se odluče za to, mislim da to treba nadograditi još nečim možda i poreznim olakšicama na njihovim osobnim dohocima. Naročito iz razloga jer ti ljudi nisu više samo ta 2 mjeseca tu, oni će do 55 svoje godine biti na raspolaganju hrvatskoj vojsci i hrvatskoj domovini u svakom trenutku možda pozvani i na nekakvu vojnu vježbu, a mi koji smo služili čak u dvije vojske jer imamo toliko godina pa imamo ta iskustava znamo koliko je to bitno onda kad da to tako kažemo zagusti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani kolega Klarić apsolutno se slažem s vama da jednostavno Hrvatskoj trebaju motivirani ljudi, motivirani pričuvni sastav i da trebamo učiniti sve što je moguće u našoj moći da na neki način tim ljudima, da te ljude motiviramo da budu pripadnici tog, te pričuve jer imamo slučajeve odnosno primjere i u ostalim zemljama EU gdje su pričuvni časnici, dočasnici vrlo ponosni na to što oni to jesu. Imam slučaj prijatelja jednoga iz Njemačke on je pričuvni bojnik u njemačkoj vojsci, svaki puta pozdravlja, salutira časniku pobjedničke hrvatske vojske. Zaista je ponosan na to što je pripadnik …/Govornik se ne razumije./… i to moramo postići i kod naših mladih ljudi da on kaže da mu je čast biti dočasnik ili časnik ili u pričuvi hrvatske vojske.
To možemo postići …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… ovo je sada samo jedan set mjera može se toga, vrijeme će se pokazat …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Marijana Petir.
Izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Državni tajniče sa suradnicima, zastupnice i zastupnici, prije svega kad pogledamo geopolitičke odnose, ratna zbivanja i sigurnosne izazove koji se javljaju i u samoj Europi, na Bliskom Istoku, Africi, Aziji ali i kad pogledamo što se događa u našem bližem susjedstvu potpuno je jasno da moramo jačati svoju obrambenu sigurnost i kroz ovaj set zakona i strategiju ustvari pokušavamo to i učiniti na najbolji mogući način i očekujem da tu postignemo konsenzus.
Dobra su različita razmišljanja, to je uobičajeno u svakom demokratskom sustavu i voljela bih da se ova rasprava vodi više na nekih ideoloških teza i da se pokušamo usmjeriti na meritum. Mislim da u svim okolnostima, sigurnosnim okolnostima nije potrebno nikom razumnom objašnjavati da je važno uvesti obvezni vojni rok, da je važno imati temeljnu obuku i da to može samo pomoći da to neće odmoći.
Naravno pri tome uvijek trebamo braniti i pravo na priziv savjesti jer pitanje priziva savjesti je pitanje temeljnog ljudskog prava i slobodnog odlučivanja i nisam za to da se to pravo na bilo koji način ograničava. Dakle, u tom smislu i ovdje se nudi alternativa, a to je civilno služenje vojnog roka a ono što bih ja voljela da to ne bude samo civilna zaštita nego bi evo htjela adresirati jedan prijedlog da se svakako tu uzmu u obzir i naši vatrogasci i dobrovoljna vatrogasna društva koja su također stožer zaštite i spašavanja, koja po ljeti imaju niz priprema sa djecom i mladeži za natjecanja i gdje im vrlo često nedostaju oni kadrovi poput voditelja i trenera koji mogu u tom dijelu pomoći, pa vjerujem da o tome ministarstvo može razmisliti kao i o jednoj alternativi.
Dakle, kao što sam i rekla branit ću pravo priziva savjesti svugdje i zato mi se ne sviđa kad ovdje slušam rasprave da je priziv savjesti kad govorimo o služenju vojnog roka nešto ultimativno, ali kad govorimo o pravu priziva savjesti liječnika, medicinskih sestara onda se ono dokida i oni koji ga dokidali su ponosni s time. To nije dobro za demokraciju, to nije zdravo i to nas nikuda ne vodi.
Ono na što bih ja htjela skrenuti pažnju u svojoj raspravi, a to sam već govorila i kroz prethodne replike jest da naša obrambena sigurnost mora ići ruku pod ruku sa nacionalnom sigurnošću i sa prehrambenom sigurnošću. I u trenutku kada imamo najavu izdvajanja 5% BDP-a za obranu, a od toga 1,5% za, za ulaganje u sigurnosnu infrastrukturu onda bih voljela da razmišljamo malo šire i da i ono što čini prehrambenu sigurnost i energetsku otpornost također vidimo u ovih 1,5% zato što je to važno. Važno jer ću podsjetiti na neka ne tako davna vremena kad smo imali nažalost pojavu bolesti Covid-19 kad su bili prekinuti lanci opskrbe hranom, kad su bile zatvorene granice i kad smo morali razmišljati hoćemo li imati dovoljno poljoprivrednih proizvoda za opskrbu vlastitog stanovništva kvalitetnom i domaćom hranom. Dakle, važno je postići samodostatnost u proizvodnji hrane. To ne može postići samo jedan resor, to je zadatak na kojem moramo raditi svi zajedno.
Uz to mora ići prateća infrastruktura. Prateća infrastruktura u smislu skladišta, distributivnih centara, u smislu prerade jer moramo prestati biti zemlja koja izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode već moramo stvoriti infrastrukturu koja će nam omogućiti da naši poljoprivrednici na onoj sirovini koju proizvode stvaraju dodanu vrijednost.
Tu su i strateške robne zalihe jer ono što je važno za prehranu stanovništva mora imati svoje mjesto. Da bi to mjesto bilo osigurano potrebno je imati adekvatnu infrastrukturu. Za slučaj bilo kakvih novih prekida opskrbe ili zbog bolesti ili zbog rata ili neke druge krizne situacije mi moramo robne zalihe uključiti također u ovaj segment obrambene sigurnosti.
A ono što mislim da je izuzetno važno da zajednički sinergijski radimo na planovima za upravljanje krizama u prehrambenim sustavima i da ove mjere koje sam spomenula pokušamo integrirati i u našu obrambenu strategiju ili kroz sam akt ili kroz njene provedbene elemente. Ja pozdravljam najave koje je ministar u više navrata dao kad sam problematizirala ovu temu i od toga da je podržao moj stav da doista moramo učiniti još dodatne napore kako bi povećali opskrbu naših vojarni sa domaćim kvalitetnim lokalnim proizvodima zato što je to važno i za prehranu naših vojnika ali i zato što je to važno i kao tržište za naše poljoprivredne proizvođače jer ako njima omogućimo tržište onda će oni i više proizvoditi pa će na taj način biti konkurentniji a to će onda posredno utjecati na neka boljke koje imamo od uvoza do nepoštenih trgovačkih praksi. I to je ono što je sjajno i to smo i kroz zelenu javnu nabavu inzistirali i osigurali. Zahvaljujem Vladi koja je podržala taj naš prijedlog da prednost trebaju imati kratki lanci opskrbe hranom kod javnih naručitelja, kod raspisivanja javne nabave još jednom pozivam i sve državne institucije i lokalne i županijske vlasti da koriste taj instrument zelene javne nabave i omoguće plasman naših poljoprivrednih proizvoda na tržište jer svojim primjerom prije svega moramo pokazati da cijenimo ono što je naše, što je domaće i da to podržavamo.
Zato kad govorim o strategiji obrane naglašavam taj element prehrambene sigurnosti kao važan ne zato što mislim da, da se ne razumije nego zato što mi se čini da od svih pritisaka koji dolaze i potrebe da se kadrovski i sa opremom kapacitiramo nekako možda nam ovo prolazi ispod radara, a u ključnim trenucima bit će važno. Pa i evo nije toliko dugo prošlo kad smo svjedočili pojavi afričke svinjske kuge kad nam je vojska morala pomagati u suzbijanju te bolesti. Nažalost bolest se opet pojavila na nekim područjima.
Dakle, postoje različiti aspekti obrambene sigurnosti i u tom smislu samo ova moja rasprava služi kao poticaj za daljnja razmišljanja i ovdje sad govorim naravno pojedinačno ali i kao predsjednica Odbora za poljoprivredu naravno da stojim na raspolaganju Ministarstvu obrane kod utvrđivanja određenih mjera kao i cijeli odbor i kod integriranja tih mjera i njihove kompatibilnosti sa ostalim strategijama jer ću podsjetiti da Člankom 7. Zakona o poljoprivredi, poljoprivreda utvrđena kao strateška gospodarska grana, da to potvrđuje Strategija poljoprivrede i da se poziva da se upravo poljoprivreda kao takva strateška grana uključi druge, u druge naše nacionalne razvojne strategije.
Zato mislim da evo kad govorimo o nacionalnoj sigurnosti nje ne može biti niti bez obrambene, niti bez prehrambene sigurnosti i vjerujem da u tom smislu s ovim prijedlozima i kucam na otvorena vrata kod vas u Ministarstvu obrane jer obzirom na resurse kojima raspolažete, upravljate sigurno to možete vrlo dobro razumjeti.
Pohvalila bih ustvari cijeli paket koji ste, koji ste predložili u okviru i izmjene zakona i strateški kako ste stvari postavili. Čini mi se da je većina klubova bez obzira na neka možda manja neslaganja ili drugačije viđenje stvari isto bila na tom tragu. Puno je tu truda uloženo i ja se nadam da ćemo nakon usvajanja ovakvih zakonskih prijedloga i strategije imati dobre temelje i dobra rješenja da i dalje jačamo našu obrambenu sigurnost.
Zaključno bih željela reći da sam ponosna što pripadam narodu koji nikad nije osvajao niti napadao tuđe već je uvijek branio svoje, da bi i dalje mogli braniti svoje moramo se za to pripremiti jer ne znamo što vremena nose.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Petir.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Rada Borić.
Izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Gospođa Petir, 238., obmanjuje javnost, naime uporno danas ponavlja da se ukida priziv savjesti u zdravstvu. To apsolutno nije točno. Molim da navede gdje je to ukinuto za razliko od toga da je zakonom ženama zagarantiran pristup zdravstvenoj zaštiti prekida trudnoće i moramo se izboriti jer postoje bolnice u kojima iako je to zakonska obaveza nema liječnika koji bi izvršili ono što im je zakonom …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… koji nalaže i zakon.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Temeljem Poslovnika izričem vam prvu opomenu jer je bilo riječ o replici i prelazimo na regularne replike.
Kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Hvala.
Kolegice Petir što se tiče priziva savjesti imamo jednu bitnu razliku između građan… građana i liječnika. Dakle, ovo je građanima nametnula država obavezu i dala im pravo na priziv savjesti, a što se tiče liječnika njima država nije ništa nametnula. Oni su odabrali studirati medicinu i ok, a nakon toga su odabrali specijalizirati baš ono gdje jedino mogu izraziti priziv savjesti.
Prema tome vrlo je jednostavno, ako lovci ne mogu imati priziv savjesti onda oni liječnici koji imaju priziv savjesti neka specijaliziraju nešto drugo a ne ginekologiju i svi zadovoljni.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Pozivanje na ukidanja, ukidanje priziva savjesti je odlika totalitarnih režima. Ja se nadam da smo to davno prevladali i izašli iz tih režima i da svakom čovjeku moramo omogućiti pravo na priziv savjesti jer je to pitanje temeljnog ljudskog prava i to se ne može vezati uz neku struku ili nekoj struci oduzimati, a ako smo već kod prava onda je temeljno ljudsko pravo pravo na život i to je pravo koje bi svi trebali štititi a ne skrivati iza neke zdravstvene zaštite ili nekih drugih termina za koje znamo što u stvari znače u rječniku ljevice.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Uvažena kolegice uporno ponavljate neistinu da je nekome liječniku s prizivom savjesti uručen otkaz, da je onemogućen u svom prizivu savjesti, to vrlo dobro znate da nije istina. Ali kada se već zalažete za priziv savjesti evo moje pitanje, da li ćete se založiti da priziv savjesti u ovim predloženim zakonina, zakonima ne bude kažnjen? Dakle, da ne bude produženo vojna tj. civilno služenje, da će svi imati jednako pravo na zapošljavanje a ne samo jedni, a ovi sa prizivom savjesti ne. Evo ja vas pitam da li ćete na taj način se založiti za priziv savjesti? Inače kao jedna mala informacija taj užasni Grad Zagreb već provodi kratke lance nabave i nabavlja hranu, zdravu hranu kod naših OPG-ova za naše javne ustanove.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Nije pitanje Grada Zagreba, nego onih koji upravljaju Gradom Zagrebom. Trenutno vaša politička opcija upravlja Gradom Zagrebom i vaša kolegica Kekin je u prijašnjoj raspravi potvrdila ono što sam ja govorila, a to je da je pod utjecajem vaše stranke u nekim bolnicama ukidano pravo na priziv savjesti, da ste prijetili liječnicima, da niste zapošljavali liječnike koji su se i medicinsko osoblje pozivali na priziv savjesti i da uopće mi nije jasno kako se možete predstavljati zaštitnicima ljudskih prava kad takve stvari ne samo da radite nego ih ovdje još javno priznajete i s njima se ponosite. To je doista potpuno neprimjereno i voljela bih da se zapitate da li vi ustvari znate što je priziv savjesti?
Ovdje cijeli dan govorite i na neki način narušavate red u samoj sabornici kad je riječ o Zakonu o obrani, a s druge strane u drugim područjima …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… želite ukinuti pravo na priziv savjesti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Ivana Kekin koju upozoravam ukoliko bude opomena biti će treća.
Izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Dakle, gospođo Petir vama nema pomoći ali čisto za javnost. U Gradu Zagrebu u bolnici jednoj jedinoj koja ima ginekologiju kojom je neko vrijeme upravljao Grad Zagreb prije nego li što je HDZ to uzeo Gradu Zagrebu desetljećima se nije mogao obaviti prekid trudnoće, po našem upravljanju gradom mi smo to osigurali ne zabranivši pritom priziv savjesti, dapače svi kolege koji žele i tada su i sada naravno mogu imati priziv savjesti, ali smo osigurali …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… poštivanje Zakona o zdravstvenoj zaštiti …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… koji omogućuje ženama prekid trudnoće.
…/Upadica Ivan Penava: Hvala kolegice Kekin./…
Hvala, oprostite.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako sam i rekao riječ je bila o replici, izričem vam treću opomenu temeljem Članka 239. Poslovnika.
I idemo na slijedeću repliku kolega Ante Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolegice Petir jako lijepo ste to i kvalitetno kolegama iz Možemo! objasnili taj priziv savjesti koliko je kod njih to, sjećam se kad je bilo u prošlom mandatu kolegica Kekin je tada su bila stvarno puna usta napad na liječnice i liječnike koji se da citiram, pozivaju na priziv savjesti. To su istinite pogledajte jako dobro i vidjet ćete da je to istina. Nitko vam ništa ne priča što nije istina. I jako lijepo ste to rekli danas cijeli dan maltretiraju sa prizivom savjesti u nerealnosti jer je to jako lijepo zakonski napravljeno. Nitko nije tu ni ugrožen i svatko ima pravo tko ne želi ići na temeljnu vojnu obuku se pozvati na priziv savjesti bez obzira da li je to vjerske moralne, bilo koje konotacije. Vi ste to sveli na raspravu od 10 sati da dovedete tu situaciju kao što ste tada sveli raspravu …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… za liječnike, ista stvar.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
…/Upadica se ne razumije./…
A predano, kolegice Petir izvolite odgovor na repliku.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Evo hvala vam kolega Deur pa mislim da ste vi uspjeli detektirat da kad nedostaje argumenata onda je najbolje raspravu svesti na ideološku raspravu i cijela ova rasprava danas od strane pojedinih zastupnika posebno iz Kluba Možemo! govori o tome da oni ustvari nemaju prigovore na ovaj zakon jer nisu dali niti jedan argument kojim bi osporili ili argument kojim bi nadogradili postojeća zakonska rješenja koja se predlažu već je cijela rasprava svedena na ideologiju i mislim da to nije dobro i da to ničem ne doprinosi. Time samo poručuju da imaju nažalost problem sa, sa nekim nacionalnim temama na kojima se treba pokazati koliko si spreman dati za svoju domovinu i onda kad su teški trenuci i kad su manje teški trenuci. Oni očigledno nisu spremni niti u jednima niti u drugima se izložiti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem g. predsjedavajući.
Gospodo iz Ministarstva kulture, kolegice i kolege.
Evo ja sam spremna dat za svoju domovinu to što slušam ovo danas od vas, gomilu laži, gomilu manipulacija, gomilu uvreda naše vrlo argumentirane rasprave na koje niste imali odgovore. Ne kanim odgovarat pojedinačnim zastupnicima i zastupnicama, no ipak ću se osvrnuti na jednu, vama je to prošlo ispod radara, na jednu da tako kažem isto tako klevetu, ali vrlo zanimljivu, kako hrvatski film zbog stranke Možemo! ugrožava obranu RH. Dakle otkako sam u saboru to je poznato ja se borim za restauraciju hrvatskog klasičnog filma koji nepovratno propada i dalje propada, to je isto pitanje domoljublja, ja sam duboko u to uvjerena. Upozoravala sam i upozoravam da sve zemlje u regiji su tu restauraciju filma završile, Hrvatska nije ni na početku. Kontinuirano tražimo svake godine iz proračuna novac za restauraciju hrvatskog klasičnog filma, ove godine smo tražili 2 milijuna eura od ministarstva da se uzme od Ministarstva obrane koje je imalo milijardu 504 milijuna 407 tisuća 565 eura. Eto mislili smo da ako netko ima milijardu i 500 milijuna eura, 2 milijuna mi se ne čini puno za restauraciju hrvatskog filma i potpuno je jasno da hrvatski film neće ugroziti obrambene mogućnosti ili ugroze RH. Naime, 2 milijuna eura je samo 0,13% proračuna Ministarstva obrana, tako da i dalje mislim da je vrijedno dati 0,13% proračuna Ministarstva obrane za, za restauraciju hrvatskog kultur… hrvatskog klasičnog filma.
Sjetimo se mi i anegdote koja se pripisuje Churchillu u bitki za Britaniju za vrijeme Drugog svjetskog rata kad su njegovi najbliži suradnici mu došli s prijedlogom da se smanji proračun kulture kako bi se povećao proračun obrane. Na to je kažu Winston Churchill rekao, a za što ćemo se onda boriti?
Ja sam sasvim sigurna da identitet države određuju kultura i umjetnost, baština i suvremeno stvaralaštvo i zato pozivam sve vas ovdje u saboru da se založite za spas hrvatskog filma i hrvatskog filmskog arhiva, arhiva HRT-a i sve arhive povijesne koji propadaju bez dovoljno financiranja, kao i za dostatno financiranje suvremenog umjetničkog stvaralaštva, jer doista što ćemo u budućnosti braniti ako nam nestane nacionalni kulturni identitet, no vratimo se mi sad ovoj uskoj temi.
Mogli bismo sa sigurnošću ustvrditi da Hrvatskoj više prijete klimatske promjene od oružanih sukoba. Poznata je činjenica da je upravo Hrvatska među zemljama koje jesu i bit će najviše pogođene posljedicama klimatskih promjena, poplave, uragani, ogromna nevremena, tuče strašne, preljevanje mora, snažni vjetrovi, prirodne su pojave koje do prije 10.g. su bile izuzetno rijetke, a danas su nažalost postale očekivane.
I kad govorimo o obrani Hrvatske smatram da bi to trebao biti prioritet današnje obrane Hrvatske. Tu je prije svega naravno zelena tranzicija koja bi nam osigurala održive izvore energije, održivu poljoprivredu i naravno zaštitu i održivo i odgovorno upravljanje vodnim resursima. Uz to je sasvim sigurno potrebna i socijalna komponenta koja će pratiti zelenu tranziciju kako bi bila pravedna i održiva.
Povećanje vojnog budžeta opravdano izaziva strah da će se smanjiti sredstva i za zelenu tranziciju i za socijalne programe koji ju moraju pratiti i koji bi trebali biti najvažniji dio realizacije obrane i sigurnosti RH.
U saniranju sve češćih posljedica klimatskih promjena, kao i prirodnih katastrofa kao što su bili potresi, koje smo nažalost imali prilike iskusiti, presudu ulogu ima i civilna zaštita. Od ulaska u sabor 2020.g. mi kontinuirano upozoravamo na važnost sustava civilne zaštite, no nažalost dosada se nije poduzelo potrebne korake da se taj sustav učini učinkovitim i djelotvornim. I u ovim dokumentima o kojima danas raspravljamo civilna zaštita se spominje načelno bez konkretnih planova i bez dakle planova poboljšanja aktivnog djelovanja civilne zaštite.
Problemi civilne zaštite su kontinuirano isti, a to je godinama nedovoljna opremljenost, zastarjela oprema, o tome smo imali prilike slušati prošli tjedan kada smo saznali da helikopteri za hitnu medicinu nemaju vitla i HSS ih ne može koristiti u svojim spasilačkim misijama, u planinama, na nepristupačnim terenima, pa čak i na moru, a upitani zašto je tome tako, vladajući su odgovorili da treba pitati Vilija zvanog Mali. Problemi su civilne zaštite i nedovoljno informirani i osposobljeni građani, nedostatak međuresorske koordinacije, dakle suradnje između ministarstava i lokalne samouprave i Uprave civilne zaštite, primjer nažalost je izostanak promptne reakcije nakon razorno potresa na Baniji i vezano uz to je i sporost u raspodjeli sredstava i loša logistička podrška, posebno u hitnim situacijama, ponovit ću ponovno primjere nakon potresa.
Tu je svakako i nedostatak informiranosti i edukacije građana kako u školama tako i na radnim mjestima. Svi znamo što bi trebalo učiniti i kako poboljšati da civilna zaštita postane djelotvorna i sposobna reagirati u situacijama prirodnih katastrofa. To je modernizacija oprema i infrastrukture što podrazumijeva nabavu suvremenih vozila, komunikacijskih sustava, dronova, opreme za spašavanje i slično. Da u posljednje dvije godine nabavlja se nova oprema ali nedostaju ljudi koji bi bili educirani da se njome i koriste.
Potrebne su nam zatim redovite vježbe i edukacija na svim razinama uključujući i škole i radna mjesta i lokalne zajednice. Svakako su neophodna ulaganja u lokalne jedinice civilne zaštite tako da se osiguraju financijska sredstava i jasni planovi djelovanja.
Neophodno je uvođenje učinkovitih aplikacija, platformi za dojavljivanje, obavješćivanje i koordinaciju i naravno neophodno je osnivanje kriznih centara s jedinstvenim zapovjednim lancem u slučaju velikih nesreća.
Zbog svega navedenog smatramo potpuno neučinkovitim i neprihvatljivim da se civilno služenje vojnog roka kažnjava i diskriminira jer je upravo to mogućnost da se ojača sustav koji je neophodan u obrani RH i koji je potrebno hitno uspostaviti u funkcionalno stanje da bude u mogućnosti odgovoriti na sve izazove posljedica klimatskih promjena.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Raukar Gamulin.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Stipan Šašlin.
Izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Članak 238., obmanjivanje hrvatske javnosti. Naime, kolegica Gamulin govori o tome da se trebamo braniti odnosno biti pripremni za elementarne nepogode. Apsolutno se slažem s vama s time, međutim po vama ne trebamo se niti se možemo braniti od bilo kakve ratne eventualno ugroze. E vidite o tome i s time se ne slaže velika većina Hrvata. To ste mogli vidjeti i na koncertu gdje je vjera, ljubav i domovina apsolutan prioritet mladih ljudi u Hrvatskoj.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kolega Šašlin izričem vam, izričem vam drugu opomenu zbog repliciranja, a za povredu Poslovnika se javila i kolegica Rada Borić.
Izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Naravno zaslužit ću opomenu. 238., kolega kolegica Raukar u nijednom trenutku nije rekla da nam treba obrana protiv ugroza drugačije vrste, ali se najmanje u ovom saboru govorilo upravo o svim drugim ugrozama kojima svakodnevno svjedočimo. Dakle, dosta obmanjujete javnost o tome što je ona govorila i što je htjela reći.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako ste i predvidjeli izričem vam drugu opomenu temeljem Članka 239..
Za repliku se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo vjerovali ili ne u potpunosti se slažem sa kolegicom Raukar da je kulturni identitet ključni za identitet bilo koje zajednice, a pogotovo hrvatske koja je inače u povijesti bila rastrgana politički i upravljački itd., tako da je tu kulturni identitet u iznimnom značenju.
A kad se radi već o filmu jel, očekivao bi da ona to neće tražiti u obrambenim resursima nego dakle da je mogla tražiti među sebi politički drugačije bliskim osobama jel. To znači kod zloglasne ministarke Obuljen jel koja je ono jugokomunistički gojenac također, kod gospodina Ljuštine jel itd., HAVC-a pa osim toga mogla je i nekoliko milijuna, dakle 3-4 milijuna koja su njezina stranka u Gradu Zagrebu je donirala koje kakvim udrugama moglo je se to usmjeriti za spašavanje toga hrvatskoga zaista kapitalnog filmskog blaga bez koje je nemoguće razumijevati suvremenu hrvatsku povijest.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Dragi kolega ja sam tražila sve od gospođe Obuljen nije naišlo na razumijevanje, tražila sam od ministra financija dobila sam podršku, međutim ministrica Obuljen je odbila. HAVC dobiva novce iz proračuna, ja sam upravo za njih tražila novac da bi se poboljšala situacija dramatična u proizvodnji hrvatskoga filma.
A ja bi vas lijepo molila da malo pogledate sve izvještaje Ureda za kulturu Grada Zagreba pa da prestanete napamet govoriti sve je izuzetno transparentno navedeno kome i koliko je išlo i zašto. Naglašavam, mnogo takvih tih udruga je financiralo i Ministarstvo kulture i ta objeda da mi preko udruge izvlačimo novce je s jedne strane doista smiješna, ali ona je naravno i opasna jer u jednom momentu kada ne daj Bože dođe do …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… izrazito desne, desne nekakve vlade može poslužiti i kao …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… popis za odstrel.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Ja imam dva praktična pitanja. Danas je u replikama ministar rekao da ne zna odgovor na to, jedan je vezan za odredbu o prednosti zapošljavanja. Bilo je pitanje šta ako u istom rangu budu ovaj ročnik znači osoba koja je odslužila vojsku, osoba sa invaliditetom, a ja evo vas pitam šta ako i žena ima jednake rezultate, jednake ovaj bodove na pri zapošljavanju će ona biti diskriminirana zato šta ona nema obavezu otići u vojsku?
A drugo pitanje je bilo više replika na temi civilne, civilnog služenja. Ministar je samo rekao pa mi se s tim nećemo baviti s time će se baviti MUP. Pa kako vi mislite da će to funkcionirati u praksi, koji će zakon to definirat? Ono što ja vidim to će ponovo past u ruke jedinice lokalne samouprave i naše službe.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Pa evo ja bi citirala našu Sandru Benčić koje je rekla da se ta trilema rješava, proći će onaj tko ima člansku iskaznicu HDZ-a, a za ovaj upravo sam o tome govorila jer je upravo civilno služenje vojnog roka prilika da se ojačaju kapaciteti civilne zaštite, da se obuči ljude, da se informira građane, da se digne svijest o potrebi civilne zaštite, ali na ovakav diskriminatorski način gdje će se kažnjavati one koji će se odlučit za civilno služenje, dakle potpuno se baca ta, ta cijela situacija na MUP tj. na Ministarstvo unutarnjih poslova bez ikakvih planova i bez ikakve, ikakve dobre volje da se to zaista upotrijebi za jačanje civilne zaštite, jasno govori o tome koliko je …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…ovoj vlasti do, do civilne zaštite.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, znam da ste stručnjak na području kulture i dao sam vam podršku za filmsku industriju i nove filmove i to, to ste dokazali u svom privatnom životu da ste stručnjak, ali mi nije jasno kako tako sa sigurnošću vi tvrdite da nema nikakvih ratnih opasnosti i da nema potrebe ulaganja u obranu kad znamo ukupno stanje i u svijetu, a i u našem bližem i širem okružju i zemljama kojima graničimo, temeljem čega vi tako kategorično tvrdite i iznosite takva razmišljanja kad znam da niste stručnjak u tom području i da kao ni ja nemate pojma o tom …/Govornik se ne razumije./… da nam date izvor ko vas tako informira i ko je taj stručnjak koji vam tvrdi da nema nikakvih ratnih opasnosti i da mi kao država nemamo nikakvih problema, da možemo ulagat u cvijeće i ljubičice.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Kolega Sanader, pa dajte molim vas poslušajte što sam ja rekla. Ja nisam rekla da apsolutno nema nikakve ratne opasnosti, ja nisam uopće se u tom smislu određivala, ja sam vrlo jasno rekla da je jedna od prioritetnih problema obrane RH, o kojoj se danas gotovo uopće u ovoj raspravi nije govorilo je obrana od posljedica klimatskih promjena. Ja sam o tome govorila i to je bila moja tema i ako biste bili ljubazni ja bi vam bila jako zahvalna da poslušate moj govor, pa ćete vidjeti da sve to za što vi mene sada na neki način prozivate naprosto ne stoji. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za raspravu je kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, moje kolege iz kluba i kolegice danas su dosta govorile o pitanju vojnog roka i tu je stav našeg kluba poprilično jasan i 100% ga potpisujem. Ja ću se zato danas više referirati na Prijedlog strategije obrane, pogotovo onaj dio koji se tiče analize trenutnih geopolitičkih okolnosti jer mislim da je taj dio rasprave potreban ovdje u saboru, a mislim da je u velikoj mjeri baš zapravo banaliziran, o čemu ću kasnije nešto više reći.
Prvo, osvrnula bih se na tezu koju političari, pa ovdje isto tu u sabornici iznose i koja se u javnom prostoru smatra kao neupitna istina, a to je da Europa ne ulaže u obranu, da se Europa previše opustila kad je riječ o ulaganju u obranu, da je Europa bila neodgovorna po pitanju ulaganja u obranu itd., itd.. Dakle ta teza da EU ne ulaže u obranu, da ulaže u obranu manje od drugih ili da je zaboravila ulagati u obranu nije baš sasvim točna i zapravo je se koristi kao prigodnu frazu bez daljnjeg ulaženja u detalje.
Prvo, istina jest da su u jednom periodu i EU i cijeli svijet ulagali manje u obranu, međutim da li itko postavlja ovdje pitanje zašto je tome bilo tako? Pa za to postoje dobri razlozi, a razlozi su ti da se svijet nakon hladnog ratnog perioda uistinu pokušavao razoružati i to je bio dio međunarodnih napora, međunarodnih dogovora i međunarodnih ugovora temeljenu na drugačijem konceptu sigurnosti od onog kojeg imamo danas, a to je konceptu sigurnosti utemeljenom na kontroli oružja i razoružanju, a ne današnjeg kojeg imamo tzv. konceptu odvraćanju koji vodi do sve više i više naoružanja, dakle to je temeljni razlog zašto je tome tako bilo. Međutim taj period nažalost je završio, krenula je nova era globalnih sukoba, krenula je nova utrka za naoružanjem i posljednje desetljeće i Europa i svijet ulažu zapravo ne manje nego sve više i više sredstava za naoružanje. Tako je globalna potrošnja za naoružanje između 2015. i 2024. porasla za čak 37% i to u svim regijama, a najveći porast bio je upravo u Europi.
Kad već političari neumorno ponavljaju tezu o neodgovornoj Europi koja je zaboravila na obranu, dozvolite mi da kažem još nekoliko protuargumenata. Prvo, EU treća je sila po svijetu po izdvajanju u obranu, iza SAD-a i Kine. Vojna potrošnja u Europi prošle godine porasla je u svim europskim zemljama uz izuzetak Malte. Isto tako ako već govorimo o neodgovornoj Europi ajmo vidjeti kolko recimo SAD ulaže u obranu u odnosu na svoj BDP. Pa evo recimo prošle godine SAD je uložio 2,7% BDP-a, što je otprilike u okviru kao i ostale europske države naravno kada govorimo u usporedbi s BDP-om.
Nadalje, članice EU već sada troše više novca na obranu od Rusije, međutim i tu dolazimo do problema. Više novca za obranu ne znači nužno i veće i bolje obrambene kapacitete i to je nešto što ovdje vladajuća većina prigodno ne spominje makar oni koji znaju o čemu se radi znaju da je tome tako. Naime, kako upozorava Draghi u svom izvješću, europska obrana je fragmentirana i nedovoljno koordinirana, zbog čega je i sama proizvodnja skuplja, a skuplja je naravno jer najveći dio dolazi iz uvoza, čak 2/3 uvoza dolazi upravo iz SAD-a. Iz ovih razloga i sam Draghi govori o tome da veća potražnja za vojnom opremom neće nužno dovesti do jače obrambene industrijske baze već naprotiv kako Draghi kaže može pogoršati postojeće probleme u europskoj obrani.
Jasno je naravno da EU mora ulagati u svoju obranu zbog brutalne agresije Rusije na Ukrajinu i to ne sporim, međutim očito je da postoje i druge okolnosti zbog kojih EU baš sada mora i želi više ulagati u obranu, a kojima, a o kojima europski hrvatski političari baš i ne vole pričati jer se naime ne uklapaju u njihov simplificirani narativ o neodgovornoj Europi koja se najednom probudila iz svog dubokog neznanja iz svoje duboke ignorancije o tome da je potrebno imati obranu. A taj faktor je naravno SAD i Donald Trump i tu stvari postaju malo složenije.
Naime, jasno je da SAD više nije pouzdan partner EU, a time niti pouzdan partner unutar NATO-a i to se prije svega vidi i vidi se u medijima po njihovoj nestalnoj i promjenjivoj podršci Ukrajini. Jasno je da Donald Trump danas prije svega rješava probleme svoje domaće ekonomije i rastućeg američkog duga tako da EU nameće carine i pokušava pritom prodati što veću količinu oružja i to što je brže moguće odnosno nije pretjerano reći da danas američki predsjednik ucjenjuje i raketari svoje saveznike, a da im istovremeno ne nudi nikakvu jasnu podršku. Kakvi su to saveznici? Evo recimo to je jedna tema kada govorimo o strategiji obrane koja bi se možda mogla otvoriti danas u Hrvatskom saboru.
Htjela bih se osvrnuti i na još jednu tezu koje se ovdje nekritički iznosi, a to je da će veće ulaganje u obranu našu zemlju i naše građane učiniti sigurnijima. Nažalost neće. Pritom ne kažem naravno da ulaganje u obranu nije potrebno, no treba biti jasno da nas neće učiniti sigurnijima. Dakle, ponovit ću potrošnja za naoružanje posljednjih desetljeća porasla je za 37%, a istovremeno posljednjih desetljeća gledamo sve više i više globalnih sukoba. Zašto nas neće učiniti sigurnijima? Pa iz vrlo jednostavnog razloga, zato što se naoružavanjem jedne zemlje istovremeno naoružavaju i sve druge zemlje u toj reakciji. To je naime ono što se naziva utrka u naoružanju i to je nešto što je isto tako već viđeno tijekom povijesti.
Danas gotovo nitko ne govori o toj utrci u naoružanju koja se događa u svijetu pa tako ni o utrci u nuklearnom naoružanju koje danas doslovno cijeli svijet, dakle cijeli svijet dovodi u egzistencijalnu opasnost. Nitko ne govori o tome da su propali dugogodišnji međunarodni napori da se zemlje nuklearno razoružavaju. Danas se naprotiv tome ubrzava proizvodnja nuklearnog oružja i gotovo sve od 9 zemalja s nuklearnim naoružanjem nastavljaju modernizirati svoje nuklearne arsenale. Evo, mene zanima kada će se recimo i o tome početi pričati.
I za kraj osvrnut ću se na još jedno poglavlje iz strategije obrane koje danas gotovo nitko nije niti spomenuo iako je formalno dio strategije za obranu, a radi se naime o ulazu UN-a u promicanje mira i poštovanju međunarodnih konvencija. Danas o tome gotovo ništa nismo čuli, a to nam dovoljno govori koliko se u saboru danas baš i ne razmišlja o tome kako osigurati dugoročno održiv mir i povratak pravilima, a ja ću podsjetiti da na kraju krajeva UN i konvencije UN-a uključuju ovlasti za nametanje mira, kažnjavanja agresora, konvencije o ograničavanju razvijanja i upotrebe oružja kao i humanitarnu dimenziju za vrijeme sukoba što mislim da ćete se složit su vrlo bitne stvari kada govorimo o obrani.
Ja mislim da danas moramo govoriti o tome kako ćemo povećavati suradnju s onim zemljama koje su spremne vratiti svijet pravilima i multilateralizmu jer to u ovom trenutku niti jedna svjetska sila nije spremna napraviti, niti SAD, niti Rusija, niti Kina koje u međusobnom globalnom natjecanju sve traže način da zaobiđu zajednička pravila kad im to odgovara.
I zato vas ja pitam ako EU kao idući značajni politički akter neće krenut u izgradnju takvih savezništava koji će pozivati na mir i povratak pravilima, tko će to onda napraviti? Tko će to onda napraviti i gdje će ovoj nesigurnosti i naoružavanju biti kraj?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Miloš.
Prelazimo na završne, završne rasprave.
Prvi na redu je kolega Josip Đakić u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, pa evo danas kad provodimo ovu raspravu kraju, raspravu o izmjenama Zakona o obrani i strategiji obrane kao ključnih temelja svake suvremene o odgovorne države svjesni smo da se sigurnosni izazovi našeg vremena mijenjaju brže nego ikada prije.
Suvremeno sigurnosno okruženje obilježeno je brzim promjenama, globalizacijom, pojavom novih prijetnji poput kibernetičkih napada, hibridnoga ratovanja, organiziranog kriminala, terorizma, migracijskih pritisaka, klimatskih promjena te ugroza kritične infrastrukture. U takvim okolnostima naša je Vlada prepoznala potrebu za izmjenama zakona, zakonskog okvira kao i strateških dokumenata kako bi osigurala sveobuhvatnu i učinkovitu zaštitu svojih građana, teritorija i nacionalnih interesa.
Upravo zato su ove izmjene nužne i ne predlažu se zbog sitnih političkih bodova već zato što su stvarnost. To od nas traži naši pravni okvir mora omogućiti sustav obrane koji je učinkovit, spreman na suradnju i prilagodljiv svim novim situacijama. Kao što smo dosada čuli ovim izmjenama zakona predviđa se ponovno uvođenje temeljnog vojnog roka, vojnog osposobljavanja kao jednog od ključnih elemenata vojne obaveze za sve sposobne muška… muške državljane RH sa navršenih 18 godina uz mogućnost dragovoljnog sudjelovanja žena.
Time se ne jača samo vojna komponenta obrane već i društvena odgovornost i solidarnost među građanima. Pritom se poštuju temeljna ljudska prava omogućavajući civilnu službu oni koji iz moralnih ili vjerskih razloga ne žele sudjelovati u vojnoj obuci i na taj način poštujemo individualne slobode i različitosti u skladu sa Ustavom i temeljnim vrijednostima našega društva.
Treba ovdje naglasiti da se vojna osposobljenost ne odnosi isključivo na borbenu spremnost već i na razvijanje odgovornosti, discipline, zajedništva i osjećaja dužnosti prema svojoj domovini.
Uvođenjem temeljnog vojnog osposobljavanja proširit će se broj osoba, upoznati ih sa životom i radom u vojnoj organizaciji, a stvaranjem postavljenih ciljeva ostvarit će se i promidžba vojnog poziva kao poželjnoga odabira za službu u oružanima snagama. Zakon također jasno uređuje prava i obaveze ročnika, postupke upućivanja, mogućnosti odgode ili oslobođenja temeljni, temeljnih na obrazovanju, zaposlenju, obiteljskim okolnostima ili zdravstvenom stanju. Vodi se računa o svakom pojedincu, ali istodobno gradi se sustav koji je snažan, pravedan i otporan.
I na kraju ovaj zakon i strategija nije povratak prošlosti, nego ulaganje u sigurnu budućnost. Kroz sustavno osposobljavanje mladih ljudi stvaramo čvrste temelje za snažnu pričuvu i odgovornu generaciju koja razumije vrijednosti slobode i mira, time jačamo i privlačnost vojnog poziva približavajući vojsku mladima kao priliku za osobna i profesionalni, za osoban i profesionalni razvoj. Naša je dužnost osigurati da Hrvatska bude sposobna i odgovoriti na izazove današnjice, ali i onih koji tek dolaze. Ovim zakonom stvaramo okvir za takvu sigurnost, ne donosimo ga olako već u duhu odgovornosti prema budućnos… budućim naraštajima i vjerujemo u potencijal naše mladosti i njihovu spremnost da doprinesu zajednici, ne kroz prisilu već kroz poziv, primjer i služenje. Pozivam vas da podržite ovaj zakon kao čin odgovornosti, domoljublja i dugoročnog ulaganja u sigurnost i stabilnost RH jer domovina se voli srcem, čuva se znanjem i brani se hrabrošću, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Đakić.
Slijedeći na redu je kolega Josip Jurčević u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo najprije ću par sekundi utrošiti na komentar kolegice Miloš, dakle koja je potpuno neupućena jel i govorila je potpuno pogrešno, neko joj je dao neki tekst, promidžbeni očito ovaj za EU. Naime opće poznato je jel da proteklih 100-tinjak godina dakle u Europi zbog nesloge i niza drugih razloga dakle je izvršeno samoubojstvo, to znači da su dva svjetska rata sa najtežim posljedicama upravo se dogodila u Europi, a sada EU dakle zbog te svoje unutarnje duhovne krize, kulture smrti itd., gdje je najveći ratni huškač, a u oba rata jel SAD su zbog svojih interesa jel spasile Europu, a isto tako u hladnom ratu su bili dakle glavni čuvar ovaj Zapadne Europe dakle Europske zajednice Europske, EU i dosada su dakle bili i glavni nositelj NATO-a odnosno te sjevernoatlantske sigurnosti i sada je Trump jel zbog prebacivanja svojih temeljnih nacionalnih interesa na Pacifik itd. dakle odlučio da Europa sama sebe financira, tek toliko o tome.
E sad, ovaj kad se radi o ova 4 dokumenta, dakle ona imaju iznimnu, iznimnu važnost i mislim da je velika greška što se oni donose ovako ovaj skupno jer se radi o dva zakona, dakle Strategiji obrane i dakle Planu dugoročnog, znači 12.g. do '36.-te, razvoja oružanih snaga i tu je niz slabosti, a te slabosti proizlaze dakle iz te brzine, zapravo očito da je tek dolaskom ministra Anušića i hvala Bogu da je došao jel, naglašavam koji je i '91. i sada „Za dom spreman“ i nema taj kompleks ovog hibridnog rata gdje pokušavaju slomiti tu kralježnicu vrijednosnu, vrijednosnu Hrvatske. Međutim dokumenti imaju cijeli niz slabosti i evo potpuno se slažem sa gđom. Petir, bila je ovdje jel dakle u strategiji se govori barem onako načelno o integriranoj obrani dakle i nezamislivo je dakle stavljati težište na oružane snage i oružje, a da nemate prehrambenu suverenost odnosno ovaj robne rezerve itd.. Mi to nemamo jel tako da bi zapravo na tim dokumentima trebalo radit. Ja se nadam da će do drugog čitanja se to dogoditi jer ima puno obrazovanih ljudi u Hrvatskoj, ali su eliminirani iz sustava, što se može vidjeti i u ovoj javnoj raspravi koja je bila gdje je cijeli niz korisnih prijedloga jel, recimo u planu razvoja su 10 iznimno kvalitetnih ljudi, nijedna pravna osoba se nije javila, međutim gotovo ništa nije prihvaćeno. Isto je tako u strategiji, pa bih težište stavio upravo u ovom integriranom smislu. Evo Generalski zbor je dao vrlo kvalitetne načelne prigovore upravo u ovom smislu o kojem, o kojem i ja govorim, pa se nadam da će do drugoga čitanja dakle to biti ispravljeno, a glavna slabost je jel zapravo što je taj cijeli posao odradilo kako piše u tim dokumentima dakle Ministarstvo obrane koje je za to ono po difoltu nema niti kompetencije, pogotovo u ovim, o ovoj integriranoj obrani dakle. Drugo, isto tako imamo zastarjelu Strategiju nacionalne, nacionalne sigurnosti gdje se zapravo uzdamo jel u oružje ili zapravo u ta represivna sredstva, a sve ovo drugo jel to znači stabilno društvo, a to znači kultura, obrazovanje i sve ove sofisticirane stvari koje su nam poklopljene i zapravo nikada nisu služile Hrvatskoj i tu je ta hibridna opasnost, pa sam evo i u svojoj replici ministru jel je išao u tome smislu da bi puno, puno više zapravo u tu hibridnu stvar trebalo ulagati. I kao što vidimo ovdje iz neznanja pretpostavljam jel znam dobro stanje u obrazovnom i znanstvenom sustavu rekao bih i puno puta sam govorio i da je predsjednik Milanović i drugi jel zaljubljenici u jugokomunizam jednostavno su žrtve dakle toga nakaradnog zločinačkog sustava koji je ubio cijelu tradiciju '45. i počeo graditi povijest ispočetka jel …/Govornik se ne razumije./…i svim vrstama prijevara jel i nastojao je još taj sustav i uspio preselit u samostalnu hrvatsku državu i u druge države nastale u Jugoslaviji, tako da, nastale nakon raspada Jugoslavije. Dakle, tu su nekakve te hibridne slabosti i ovi otpori jel da se ne razumije šta je važno, šta je nevažno jel, pa da se žestoki otpori ovako malo hibridno ovaj da se stavlja težište ionako i ovako skučenom vremenu da pričamo o jednoj temi kao što je civilno služenje vojnog roka što je samo po sebi, po sebi jasno, a sve ove druge teme jel, pa čak i ova koju je krivo, o kojoj je krivo govorila gđa. Miloš jel ovaj dakle o njima se nije gotovo ništa moglo reći. Prema tome, očekujem da će drugo čitanje biti puno, puno kvalitetnije i da će se bez zadrške, a očekujem to od ministra jel dakle pokazao je taj svoj duhovni dragovoljački integritet da ga je očuvao, da će do drugoga čitanja jel nastojati koristiti ta hrvatska znanja. Evo ja se bez lažne skromnosti ovaj i prije sam se stavljao na raspolaganje, al to očito je krivo shvaćeno, dakle potrebna je dakle Hrvatskoj i integrirana Strategija o obrani i iz nje treba proizaći i plan razvoja oružanih snaga jel, oružane snage da imaju ne znam kakvo oružje ako 3 dana ne dobiju hranu jel pucat će jedni …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… jedni na druge.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu je kolegica Sandra Benčić u ime Kluba zastupnika Možemo!, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Hvala lijepo.
Počet ću ovu završnu riječ nastavljajući se zapravo na teze kolegice Miloš koja ih je zapravo sjajno iznijela i objasnila i pri tome ću citirati američkog državnog tajnika, dakle glavnu osobu Donalda Trumpa zaduženu za vanjsku politiku Marca Rubia koji je rekao slijedeće. Trump defense deall with NATO is big beautiful win for Amerika. Vjerojatno ne trebam prevodit, ali evo reći ću i na hrvatskom što je dodatno rekao. Rekao je Trumpov dil jer kod njih je sve deall sa NATO-om je velika pobjeda za američke porezne obveznike, a gubitak za naše europske. Dodatno je rekao da je SAD jedina zemlja na svijetu čije su tvrtke u potpunosti sposobne adekvatno zadovoljiti obrambene potrebe Europe te tražio od zemalja članica EU da ugovore za naoružavanje koji će se financirati s tih naših 5% BDP-a dobiju upravo Amerikanci.
Nakon što je u velikom dijelu EU, a uključujući nažalost i naš državni vrh ta tvrdnja da bi trebali izdvajati 5% BDP za obranu i davat je američkom vojno industrijskom kompleksu nakon pristanka na to Trump za uzvrat EU stavi carine od 30%, dakle i nama i Hrvatskoj. Mi njemu 5% svog BDP-a on nama 30% carina, pa dajte mi recite jel se barem neki od vas osjećaju glupo i poniženo jer ja koja nisam sudjelovala u toj odluci se tako osjećam, pa trebali bi se i vi.
Ono što smo danas vidjeli u raspravi i ja naviše zamjeram je upravo to, taj sluganski odnos, taj nekritički odnos prema nečemu što dolazi iz SAD-a i Trumpove politike koja savezništvo svodi na transakciju koja doslovno reketari da bi savezništvo unutar NATO-a opstalo. Apsolutno neprihvatljivo.
I recite mi kako ćete objasniti svojoj djeci, svoj djeci u Hrvatskoj, njihovim roditeljima da da bi došli do 5% BDP-a moramo rezat, a jedino što ćete moći rezat što je po obimu takvo je tamo gdje su izdavanja velika, a znate gdje je to? Socijalni izdaci, zdravstvo, osnovna skrb za naše građane, plaće naših zaposlenika, na to čete pristat da to režete da bi dali 5% BDP-a. Što je koliko 13-14% proračuna? Pa jel vi razumijete koji su to novci, ako ne razumijete reći ću vam. To je 4,6 milijarde eura. 4,6 milijarde da bi došli do njih sa milijarde i pola znači da nećemo sagradit primjerice godišnje koliko bi mogli za te novce 30 tisuća stanova za mlade obitelji, to znači da nećemo povećati penzije, svima bi mogli povećati za 200 eura, to znači da nećemo poboljšat kvalitetu našeg zdravstva tako da svi imaju adekvatno zdravstvo. Dakle na to čete pristat?
Ja smatram da to ne da nije domoljubno, to je sluganski i to je ponižavajuće i još ćete, i još ćete trpit da vam taj isti lik nameće carine od 30%.
Ono što mi vidimo kao sigurnost i tu ću se složiti sa gospođom Petir, da prehrambena neovisnost, energetska neovisnost. Sa 4,5 milijarde godišnje možemo u roku od par godina biti energetski neovisni, možemo biti prehrambeno neovisni, ali ne vi pristajete na klimanje glavom kao što ste pristali klimat glavom vašem šefu 2007. ukinut vojni rok, a sada …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… klimat na ukid… na uvođenje ponovno vojnog roka. To klimanje je …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… ono što prezirem kod politike koju vi nosite.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu je kolega Arsen Bauk u ime Kluba zastupnika SDP-a.
Izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Kažu da je Kissinger rekao da kad planiramo, planiramo za najgori a ne za najbolji scenarij.
Poštovane kolegice i kolege zbog dinamike rasprave na plenarnoj sjednici i činjenici da smo uvođenju temeljne vojne, temeljnog vojnog osposobljavanja posvetili najveći dio današnje rasprave strateški dokumenti ostali su malo u drugom planu. Profesoru Jurčeviću loša vijest za vas je da nema drugog čitanja o strategiji i o planu, o planu, dugoročnom planu razvoja. Zbog toga je možda i paradoks da mi više o strategijama i planu nećemo imat prilike raspravljat, a da nas o zakonima čeka drugo čitanje, pa ćemo onda ovu raspravu još jednom ponovit u 9. ili u 10., u 10. mjesecu nadam se sa popravljenim prijedlozima.
Čak i kad ne bi uvela temeljno vojno osposobljavanje ili da se kolokvijalno izrazim vojni rok Hrvatska ne bi bila jedina zemlja Europi koja nema vojni rok kao što i kada bi ga, ako ga uvede, neće biti jedina zemlja u Europi koja će ga imati. Prema tome, pozivanje na ove ili one države primjere neće nas nigdje dovesti, ali sasvim sigurno znamo da će se nešto dogodit. Ako ništa ne napravimo po pitanju sadašnje regulacije vojnog roka, Hrvatska će vjerojatno biti jedina zemlja u Europi koja će imat vojsku bez vojnika. To je izvjesno da će se dogodit zbog malog broja mladih, prvenstveno muškaraca koji se javljaju za dragovoljno služenje vojnog roka.
To može, naravno biti politička odluka, ali poprilično sam siguran da nitko takav scenario ne razmatra. Stoga u jednoj dilemi, da, potpredsjedniče, malo ste me ovoga, i retorički nadahnuli u jednoj od vaših izjava, dakle u dilemi koju imamo između toga da ne napravimo ništa i da pokušamo nešto napraviti kao država, SDP je analizirajući situaciju u ovom trenutku odlučio se za to da podržimo uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja uza sve primjedbe koje imamo na neka rješenja u zakonu, ali držimo da problemi koji mogu dovesti, koji, do kojih može doći, ako se ovakav zakon usvoji, da oni su ipak manji od problema do kojih može doći ako se napravi ništa.
Međutim, obzirom da će, da će Vlada, naravno, ocijeniti što treba i kako treba popraviti u Zakonu o obrani i posebno kod onoga što se tiče tretmana osoba koje budu se odlučile, odnosno koje budu izjavili prigovor savjesti, još jednom dakle pozivamo Vladu, ne Ministarstvo obrane nego druge resore u Vladi da se također prime posla i da oni naprave svoj dio posla koji se tiče reguliranja civilne službe. Doslovno da napišu zakon o civilnoj službi ili da ga, da postojeći zakon koji to regulira usklade sa novonastalom situacijom.
Prema tome, kao što se Ministarstvo obrane treba bavit vojnicima, tako se ova civilna ministarstva trebaju bavit civilima. Nije dobro da se Ministarstvo obrane još bavi i civilima, to čak ima i jednu vrstu ove, totalitarnog prizvuka, ja znam, g. državni tajniče da vam je ovaj, da su ovaj puta malo ostavili na vjetrometini drugi resori, ali naravno, u ovome slučaju dakle oni su ti koji bi trebali ove, ove nedostatke koji jesu u zakonu ukloniti.
U tom smislu očekuje nas zanimljiva jesen i nadam se da ćete, ili da će netko iz Vlade doći sa konkretnijim odgovorima, konkretnijim odgovorima na pitanja koja će se pojaviti, dakle što ako nam se javi 6 tisuća muškaraca na, na temeljno vojno osposobljavanje i što ćemo onda napraviti, što ćemo sa onim ostatkom od 4 tisuće do toga koliko generacija ima i kako će sva ova rješenja u konačnici izgledati kada se građanin dođe interesirati za svoje obaveze i za svoja prava.
Sutra ćemo podržati strateške dokumente i zaključak kojim se zakoni šalju u drugo čitanje. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Bauk.
Sljedeća na redu je kolegica Marijana Puljak u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, evo završno još jednom naglašavam da živimo u vremenu u kojem se ratovi više ne vode puškama već dronovima, umjetnom inteligencijom, kibernetičkim napadima i informacijskim manipulacijama. Evo, prije neki dan mogli ste nać vijest da dron vrijedan 400 dolara može vrlo brdo i efikasno i lako uništiti tenk vrijedan 2 milijuna dolara.
Dakle ratovi se vode iz sjene, kroz dezinformacije, energetske ucjene, ekonomske pritiske i političku destabilizaciju. I zato ako stvarno želimo jačati obrambene sposobnosti Hrvatske, onda nam treba moderna i profesionalna vojska, opremljena, obučena i motivirana, kako su neki od vas rekli.
Dakle trebaju nam helikopteri koji će spašavati unesrećene i u miru, sustavi koji će pratiti kibernetičke prijetnje, strateška ulaganja u tehnologiju, a ne povratak u prošlost kroz simbolične mjere koje možda lijepo zvuče, ali ne donose stvarnu sigurnost u 25. g. 21. stoljeća.
Dakle tijekom ove rasprave puno se isto tako govorilo i o domoljublju. Dakle između redaka se mjerilo, je li, tko voli domovinu, tko ne, tko je domoljub, tko je protiv države, kao da HDZ ima zaista monopol na patriotizam, kao da tko podržava, je li, ovaj Zakon ili vojnu obuku, nije Hrvat, nije domoljub, nije za branitelje. Međutim, voljeti svoju domovinu ne znači šutjeti, domovinu voliš kad govoriš istinu, kad upozoravaš na nepravde, kad braniš one koji su obespravljeni, kad kažeš da nešto ne valja, kad se ne miriš s time da mladi svakodnevno odlaze. Voljeti Hrvatsku znači boriti se da ona bude zemlja u koju se ljudi žele vratiti, a ne iz koje bježe. A što smo vidjeli u ovih 30 godina?
Je li ta Hrvatska kojom ste evo, vi većinom upravljali, ona zbog koja bi se netko borio ili zbog kojeg bi, ili ona zbog koje bi netko iz nje pobjegao? Podsjetimo se, ovo je država u kojoj su ukradene milijarde kroz privatizaciju, u kojoj se godinama pogodovalo vašima, u kojoj su ministri uhvaćeni u korupciji, plagiranju, kupovini diploma, gdje državne tvrtke služe kao bankomati za stranačke kadrove, gdje se natječaji pišu za unaprijed poznate dobitnike, a odgovornost se nikad ne utvrđuje, gdje se zdravstvo raspada, a obrazovanje guši pod birokracijom i u takvoj Hrvatskoj, Hrvatskom pod vašom vlašću danas imamo milijun stanovnika manje nego '91. g.
To vam je 66 puta više nego je ljudi poginulo u Domovinskom ratu. To nije statistika. To su srušeni snovi, rastavljene obitelji, prazna sela, zatvorene škole i vi sada tim mladima koji su ostali koji možda još imaju vjeru u ovu zemlju nudite 2 mjeseca vojne obuke bez ikakvih garancija, niti povratak na posao, ni smislenog plana kako će to pridonijeti stvarnoj obrani države kažemo u 25. godini 21. stoljeća.
Dakle, što je pravi domoljubni čin danas? Je li to povik koji se evo čuo sa ove govornice „Za Dom spremni“ ili borba za dom u kojem će mladi moći planirati budućnost? Je li domoljublje nositi uniformu na 2 mjeseca ili se boriti za pravedniju, moderniju, sigurniju Hrvatsku cijeli život? Za mene je odgovor jasan, a vjerujem i za većinu građana.
I sada u toj Hrvatskoj vi mladima preostalima koji još nisu otišli nudite obveznu 2-mjesečnu vojnu obuku i kažete – ako su motivirani, mogu puno naučiti – to je rekao mislim kolega Đakić. A upravo je to problem. Ako su motivirani onda će se dobrovoljno prijaviti na tu vojnu obuku. Nema potrebe za prisilom. Dakle, motivacija se ne gradi naredbom, već povjerenjem.
Međutim, evo kako znamo, Zakon će evo sigurno proći. Čeka nas vojna obuka 1.1.2026. Ali evo neka bude barem bolji, pa evo i predlažemo neke stvari da se unaprijedi. Dakle, prvo predlažemo da ta obuka ostane bude dobrovoljna. Neka oni koji se prijave se nagrade na neki način, samo da to ne bude diskriminatoran kako je ovdje predloženo.
Drugo, jasno i zakonski sigurno zajamčiti povratak na radna mjesta svim polaznicima bez iznimke. Dakle povezati ovaj Zakon sa Zakonom o radu.
Treće, definirati konkretne ciljeve i sadržaj obuke da se ne pretvori u simulaciju vojske, već u program koji razvija korisne vještine za 21. stoljeće. Dakle, uključiti module iz kibernetičke sigurno upravljanja dronovima, krizne komunikacije i civilne zaštite jer to je ratovanje danas.
I na posljetku, omogućiti neovisnu evaluaciju uključivanje civilnog sektora u dio programa.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu je kolega Ivica Kukavica u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.
Izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, pa evo, na kraju dugog dana da i ja kažem završno nekoliko rečenica.
Puno teza i puno tema je pričalo se o ovim zakonskim izmjenama kojima je za cilj uvođenje temeljne vojne obuke. Ne mogu da ne povučem paralelu, jer čuo sam poprilično nekih i pacifističkih izjava. Nema opasnosti.
Moram se vratiti u tu 89. godinu na odsluženje vojnog roka što sam i rekao jutros kroz repliku ministru. Pa najveća opasnost koja je tada bila meni u tom trenutku, jer možemo reći ako je opasnost to je koncert Prljavog kazališta 89. godine. Ni u ludilu mi nije padalo na pamet da dolazi vrijeme rata, da dolazi vrijeme sukoba, da dolazi vrijeme kada ljudi stvarno ginu.
Taj vojni rok koji sam prošao u toj vojsci mi je puno pomogao u pitanju sazrijevanja, obuke, znanja i vještina.
Nakon tog krvavog rata krenula je jedna dezintegracija Hrvatske vojske, to je jedina istina i činjenica. Popriličan broj elemenata koji su već tada bili napredni, ovdje sam nekoliko puta spomenuo, to mi je drago, bespilotne letjelice da mi kao Oružane snage koristili smo bespilotne letjelice u Domovinskome ratu te 95. godine koje su bile namijenjene za snimanje neprijateljskih položaja. Znači, mi smo imali već tada tehnologiju bespilotnih letjelica.
Jasno je da je kroz buduća vremena naša Hrvatska vojska, pobjednička vojska, pobjednički duh, pobjednički mentalitet, mentalitet domoljublja na način sustavno uništavan to je istina i to je činjenica. Iz generacije u generaciju kroz ročnu vojsku dolazilo je do sve većeg otpora služenju u časnoj Hrvatskoj vojsci i puno tema je bilo koje su tada se dogodile. I razumijem i ovo što je govorio kolega Đakić i znam koji je pritisak bio tada. Svjedok sam u tim nastavnim središtima. Neki su mi se zapovjednici žalili kako ga vojnik da je angažirao odvjetnika. Zašto? Zato što ga uči redu, disciplini i rukovanje oružjem.
Ali vratimo se na temu. Jasno je da je sada 25. godina. Jasno je da na području našeg kontinenta bukti jedan krvavi rat. Ono što je na žalost dobro nama u ovom trenutku, da iz to rata vidimo nove metode, nove tehnologije, nove načine kako da sačuvamo u eventualnim sukobima hrvatskog vojnika, jer najvažniji je hrvatski vojnik. I ne bih se složio sa nekim konstatacijama da u našem okruženju je mir. Nije. Postoje države u okruženju koje otvoreno pretendiraju neke političke stranke još uvijek prema teritoriju Republike Hrvatske.
Dakle, vrlo je bitno državni tajniče da ovaj posao odradite dobro. Jasno je da je fokus cijele hrvatske javnosti sada će biti na ministarstvo, na ministra, na sve vas na koji ćete način ovo provesti. To nisu veliki izdaci. Kako je rekao ministar 20 milijuna eura to nije puno. Ali benefiti države da te mlade ljude nauči što znači ljubav prema domovini, odgovornost prema toj domovini koja je moja generacija uspjela stvoriti je bitna i ključna. Tako da ti mladi ljudi ovu domovinu na jedan čin doživljavaju na onaj način kako smo i mi doživljavali i da izgrađuju boljom i pravednijom nego što je sada.
I zato smatram da ovo temeljno vojno osposobljavanje koje ćemo uvesti je dobro i zbog vojne pričuve, i zbog Oružanih snaga, a u biti zbog nas samih. Jer mi kao država mi imamo politiku odvraćanja. Ali što smo mi jači, što su naši sustavi jači to je i naša snaga odvraćanja jača. Zato mogu reći da će Klub Domovinskog pokreta podržati ove zakonske ispravke.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Kukavica.
Završno u ime predlagatelja državni tajnik gospodin Branko Hrg, izvolite.

Hrg, Branko (HDS)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici mi u Ministarstvu obrane nakon onoliko truda i vremena koje smo svi skupa uložili u pripreme ovih dokumenata bili bi razočarani da ova rasprava danas nije ovoliko trajala. Bilo bi nam draže da u raspravama nije bilo izraza podjele ovo ono. Znači to su neke stvari koje jednostavno nisu intencija ni jednog od ovog dokumenata ni strategije, ni DPR-a, niti Zakona o obrani, niti Zakona o službi u oružanim snagama. Štoviše obrnuto.
Mi ovdje govorimo o jednom hrvatskom zajedništvu jer kad mladi čovjek, djevojka, muškarac svejedno obuće odoru hrvatskog vojnika onda više nema nikakvih podjela, oni se ne dijele po ničemu ni po političkim opredjeljenjima, niti po bilo kojem obliku podjela. Oni su jedan uz drugog zajedno i zajedno djeluju. To bi bilo dobro da od tih mladi ljudi na neki način i mi svi skupa nešto naučimo.
Bilo je ovdje izrečeno razno raznih komentara, konstatacija, ne idem sad po njima jer bi to daleko otišlo, ali ono što je bitno i što želim na kraju ove današnje rasprave naglasiti. Mi već godinu dana intenzivno komuniciramo s javnošću preko medija na sve moguće načine o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja. Niz puta smo vrlo jasno govorili o čemu se radi i zbunjuje danas kad još uvijek se pojavljuju neke nejasnoće u ovom dijelu kod pojedinih zastupnica i zastupnika jer je to toliko puta izgovoreno javno i toliko puta objavljivano po medijima da u principu mislili smo da je to već opće poznata stvar, ali vrijedi ponoviti.
Kad smo se odlučili da idemo u ovaj projekt i kao što je uvaženi zastupnik Bauk maloprije rekao, sve ono što je on rekao ja ovdje mogu samo potpisati u krajnjem slučaju jer je to vrlo točno i precizno jasno izrečeno i hvala na takvoj konstruktivnoj i afirmativnoj raspravi, jest da smo dali zadatak glavnom stožeru da odrede koji bi to bili vremenski periodi za provođenje temeljne vojne obuke. Da odrede koje su to najadekvatnije lokacije koje se mogu najbrže privesti svrsi. Dakle, vojska je profesionalno nakon pregleda još dva, tri detaljna pregleda niza lokacija po Hrvatskoj odlučila da su to Požega, Knin i Slunj u ovom trenutku. Ti su lokaliteti pripremljeni. Vojska je procijenila da nam je ovoga trenutka najbezbolnije, najbrže i najefikasnije ići na 8 tjedana jer toliko i sada traje dragovoljno vojno osposobljavanje. I ti instruktori, najveći broj instruktora koji će raditi na temeljnom vojnom osposobljavanju i sada su uključeni u izobrazbu naših vojnika, a onda su još dodatno educirani i dodatno još uzeti u sustav.
Bilo je danas govora ovdje da ćemo ne znam narušiti sustav profesionalne vojske ako će profesionalni vojnici educirani instruktori obučavati nove vojnike. Nek mi oprosti svatko ali meni to baš nije jasna konstatacija. Evo meni stvarno nije jasna, ja ju ne razumijem jer nama je cilj uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja upravo ono što ste mnogi od vas danas govorili ovdje. Motivirati određeni broj mladih ljudi da uđu u profesionalni sastav hrvatske vojske, a ostatak da uđu u pričuvni sastav. Taj pričuvni sastav je realno gledajući u onom drugom dijelu borbeni sastav, on je naslonjen jedan na drugi.
Bilo je ovdje govora mi profesionalnu vojsku, imamo, ali vi koji ste bili na linijama bojišnice i sami ste govorili o tome da bez pričuvnog sastava realno tanki smo, slabi smo u tome.
I ono što je kolega Arsen Bauk rekao, da Ministarstvo obrane se bavi prvenstveno vojskom. Mi se bavimo vojskom. Naš cilj u Zakonu o obrani, o Zakonu i u službi oružanih snaga odnosno izmjenama tih zakona jest kako privući ljude u hrvatsku vojsku. I smatramo da su ovo premali benefiti koje mi predlažemo za te ljude koji će sutra biti na raspolaganju hrvatskoj državi u njezinom očuvanju i čuvanju sigurnost, a bez sigurnosti onda nemamo ništa od ovoga što se ovdje govori.
3,5% i 1,5% o tome je puno govora. Do 2030. godine bi trebali doći do 3%, do 2035. do 3,5%, a 1,5% su sredstva koja se praktički ulažu u infrastrukturu, evo bilo je danas ovdje odličnih primjera i kolegica Petir je govorila o hladnjačama ili skladišnim prostorima za robne rezerve i takve stvari. Znači to moramo vidjeti sa Ministarstvom gospodarstva to oni moraju. Znači mi nismo nositelji većine tih projekata, ali će se ulagati iz tih 1,5% i u neku našu infrastrukturu vojnu, prostornu koja će moći služiti i za neke NATO potrebe. Tako da takva ulaganja treba gledat na jedan drugi način, ne govoriti sada o tim ulaganjima da su to velika ulaganja, velika izdvajanja, treba govoriti o tome da su dosada bila premala izdvajanja, da nas je to premalo izdvajanje i možemo čak reć i bagateliziranje malo vrlo važne stvari u sigurnosti države i opstojnosti države dovelo do toga da sada imamo situaciju kakvu imamo, da moramo pojačano djelovat i to su razlozi zbog kojih vas evo molimo za potporu ovih naših prijedloga i za izglasavanje Strategije obrane i Dugoročnog plana razvoja, izmjena Zakona o obrani i izmjena Zakona o službi u oružanim snagama. Vrlo je to velik posao, vrlo je to veliki korak i sigurno da ćemo morati svi skupa jako, jako zapeti da možemo to kasnije provodit.
Između ova dva čitanja, prvog i drugog čitanja mi ćemo naravno pažljivo izanalizirati sve prijedloge koji su danas ovdje iznijeti i što god bude moguće za popraviti, u interesu svih nas je da to popravimo i da to bude u konačnici dobar dokument. Hvala vam lijepa još jedanput na raspravi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnom tajniku s čijom raspravom smo završili zapravo raspravu po ovim točkama. Stoga zaključujem raspravu i najavljujem glasanje kada se za to steknu uvjeti.

76

  • Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. - 2036.
15.07.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. - 2036., predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje: Prijedlog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. - 2036. Molim glasujmo.
132 glasa, 115 za, 17 suzdržanih i donesen je Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. - 2036.
PDF