Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

72

  • Prijedlog zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine, Predlagatelj: Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
11.07.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Prva točka dnevnog reda je:
- Prijedlog Zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine

Predlagatelj je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na temelju Članaka 44. stavka 7., 79. i 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Vlada je dostavila mišljenje.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje, s nama je gospodin Veljko Kajtazi? Da, želite dati obrazloženje naravno.
Izvolite.
Kao član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i predlagatelj.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Hvala.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi predstavnici iz ministarstva, poštovani kolegice i kolege, danas stojim pred vama sa osjećajem iznimne časti ali i duboke odgovornosti.
Obraćam vas se u ime Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao i u ime podnositelja inicijative Saveza Roma u RH „Kali Sara“ i u svoje osobno ime, kako bih predstavio prijedlog zaključka o potpori Međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine.
Ovo nije samo jedan dokument koji traži vašu potporu, ovo je poziv da zajedno ispišemo jedno od najljepših stranica u povijesti odnosa prema nacionalnim manjinama u RH. Poziv da Hrvatska, naša domovina još jednom pokaže svoje veliko srce i postane predvodnici u zaštiti i promicanju jednog jedinstvenog kulturnog blaga, ne samo romskog naroda već i cijelog čovječanstva.
Inicijativa koju danas predstavljamo poteklo je upravo iz ovog visokog doma. Ona je plod povijesne Međunarodne konferencije o romskom običajnom pravu održane pod pokroviteljstvom HS točno 24. ožujka ove godine. Taj dan okupili smo ugledne predstavnike akademske zajednice, državnih institucija i romske zajednice iz cijele Europe. Bio je to trenutak kada je jedna dugo prešućivana i često pogrešno shvaćena tema dobila dostojanstvo i priznanje na najvišoj institucionalnoj razini. Upravo je taj događaj potaknuo Međunarodnu uniju Roma da predloži da 24. ožujak postane dan kada će se, kada će se cijeli svijet podsjetiti na postojanje i važnost romskog običajnog prava. Činjenica je da je ova globalna inicijativa rođena ovdje u Zagrebu, u HS, čini nas ponosnim, ali nam kako sam i na sjednici odbora rekao, nameće i odgovornost da je prvi prigrlimo i osnažimo.
Da bismo razumjeli puni značaj ove inicijative moramo je staviti u širi kontekst, Romi su transnacionalni narod bez vlastite matične države, što nas čini jedinstvenima, ali i iznimno ranjivima. Dok druge manjine imaju matične države koje štite njihova prava, mi Romi ovisimo o pravednosti zemalja u kojim živimo. Naša povijest je nažalost povijest progona, nerazumijevanja i duboke stigmatizacije, stoljećima smo bili na marginama i suočeni sa predrasudama koje se čini se prenose sa koljena na koljeno. Posljedice su razorne, diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, Romi se suočavaju sa strukturnom diskriminacijom i socijalnom isključenošću u gotovo svim područjima života, od obrazovanja i zapošljavanja do stanovanja i zdravstvene zaštite. Iako u Hrvatskoj živimo više od 7 stoljeća i neodvojivi smo dio njezine povijesti, naš je položaj i dalje neusporedivo teži od položaja većine građana i upravo zato borba za očuvanje naše kulture nije puki folklor, niti romantično sjećanje na prošlost, to je najsnažniji odgovor na neznanje i mržnju. Svaki stih na romskom jeziku, svaki sačuvani običaj, svaki korak u zaštiti naše baštine, pa tako i našeg običajnog prava, izravan je udarac predrasudama. Kada većinska zajednica vidi bogatstvo naše kulture, kada shvati kompleksnost naše povijesti i dubine naše tradicije tada stereotipi gube snagu, tada prestajemo bit problem i postajemo ono što jesmo, susjedi, sugrađani, ravnopravni dionici hrvatskog društva. Afirmacija u kulturi je stoga najučinkovitiji put prema istinskoj integraciji, ne asimilaciji u kojoj gubimo sebe, već integraciji u kojoj ponosno čuvamo svoj identitet i doprinosimo zajedničkoj hrvatskoj i europskoj rizici. U toj borbi Hrvatska izdiže se kao primjer i svjetionik nade iako se i ovdje suočavamo sa izazovima u posljednja dva desetljeća napravljeni su povijesni iskoraci, od donošenja Nacionalnog programa za Rome 2003.g. preko nacionalne strategije do danas važećim Nacionalnog plana za uključivanje Roma, Hrvatska je pokazala sustavnu predanost i poboljšanje našeg položaja.
Najsvjetliji primjer hrvatskog vodstva je priča o Svjetskom danu romskog jezika. Ta priča dame i gospodo započela je upravo ovdje na Inicijativi Saveza Roma „Kali Sara“ i moju malenkost. HS je 2012.g. postao prvi parlament na svijetu koji je jednoglasno podržao ideju da se 5. studenoga proglasi danom našeg jezika. Naš glas potekao je iz Hrvatske, odjeknuo je svijetom, a 2015.g. UNESCO također na našu inicijativi službeno proglasio 5. studenog Svjetskim danom romskog jezika. To je neizbrisivi trag koji je Hrvatska ostavila u svjetskoj kulturnoj baštini.
Inicijativu koju danas predstavljamo logičan je nastavak tog puta nakon što smo predvođeni Hrvatskom zaštitili dušu našeg naroda, naš jezik, vrijeme je da zaštitimo i stup našeg identiteta, naše običajno pravo.
Mnogi od vas se možda pitaju što je zapravo romsko običajno pravo, jel to skup zastarjelih pravila koje nemaju mjesto u modernom društvu, radi li se o pokušaju stvaranja paralelnog pravnog sustava?
Dopustite mi da odmah otklonim sve eventualne dvojbe. Romsko običajno pravo nije prijetnja pravnom poretku RH, ono je prije svega neprocjenjivo kulturno naslijeđe. Ponovit ću još jednom, romsko običajno pravo nije prijetnja pravnom poretku RH, on je prije svega neprocjenjivo kulturno naslijeđe, kako je istaknuo i sudac ustavnog suda Mato Arlović u svom izlaganju na našoj konferenciji. Običajno pravo je skup pravnih pravila čije utemeljenje nije u državnom propisu već u običajima koje je zajednica prihvatila kao izraz vlastitog preimenovanja pravde. On je duh naroda pretočen u nepisane norme koje su stoljećima osiguravali opstanak tog naroda. Za Rome, narod koji kroz svoju dugu i tešku povijest nikad nije imao vlastitu teritorijalnu državu ili formalnu pravnu infrastrukturu, običajno pravo bio je i ostalo jedino izvorno pravo, ono je bilo ključni mehanizam za očuvanje kulturnog identiteta, osiguravanje unutar društvene stabilnosti i reguliranje životnih pitanja na način koji održava specifične romske vrijednosti, čast, poštovanje pojedinaca i obitelj, miroljubivo rješenje sukoba i odgovornost prema zajednici.
U središtu toga sustava nalazi se Romano kris, tradicionalna institucija romski, Romski sud. On je sastavljen od najstarijih i najuglednijih članova zajednice. Romano kris nije sud u formalnom smislu, već mehanizam mirenja i traženje pravde koja će zadovoljiti sigurno obje strane i ponovno uspostaviti mir u zajednici. To je sustav koji se, kako ističe prof. Dževad Drino, temelji na načelima pravednosti i čestitosti. Stoga kad govorimo o romskom običajnom pravu govorimo o jednom od najstarijih živućih pravnih sustava na svijetu koji se prenosi isključivo usmenom predajom sa generacije na generaciju. Govorimo o živoj baštini koja svjedoči o otpornosti i mudrosti jednog naroda.
Želim vrlo jasno i nedvosmisleno naglasiti ono što je i na sjednici odbora potvrđeno, ovom inicijativom ne traži se uspostava paralelnog pravno poretka, ovdje se radi isključivo o zaštiti kulturne baštine.
U raspravi na odboru jasno je istaknuto da se ne mogu štititi one prakse koje bi bile diskriminirajuće ili u suprotnosti sa ustavom, zakonima RH i međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima. Svjesni smo da neke tradicionalne prakse, osobito u nasljednom pravu, mogu dovesti do neravnog položaja žena. Upravo zato je proces zaštite i valorizacija ovog prava prilika da se u dijalogu sa samom romskom zajednicom kritički preispitaju i odbace svi elementi koji nisu u skladu sa načelima ravnopravnosti.
Doktor Olujić je to precizno formulirao, kao potrebu da se romsko običajno pravo očisti od svega što je suprotno važećim državno pravo.
Naš cilj je zaštititi romsko običajno pravo kao nematerijalnu kulturnu baštinu u skladu sa kriterijima UNESCO-a. UNESCO prepoznaje važnost običaja, prikaza, izraza, znanja i vještine koje zajednice, skupine i pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine.
Romsko običajno pravo savršeno se uklapa u tu definiciju, uostalom UNESCO je nedavno kao dio svjetske nematerijalne baštine priznao Xeer Ciise, običajno pravo Somalijskih zajednica, zašto onda ne bismo zaštitili i naše europsko blago.
Dame i gospodo, ova inicijativa je velika prilika za Hrvatsku, prilika da pokaže svoju predanost zaštiti prava manjina i svoj status moderne, uključive i tolerantne europske države. Činjenica je da je međunarodna inicijativa potekla iz našeg sabora, daje nam jedinstvenu poziciju da budemo lideri u ovom procesu.
Prihvaćanjem ovog zaključka, HS šalje snažnu poruku, kao prvo šaljemo poruku o romskoj zajednici u Hrvatskoj, poruku poštovanje, priznanja i podrške. Drugo, šaljemo poruku drugim nacionalnim parlamentima i međunarodnim organizacijama pozivajući ih da slede naš primjer. Treće, šaljemo poruku hrvatskoj javnosti, ovo nije samo simboličko pitanje već konkretna platforma za borbu protiv predrasuda i poticanje međukulturalnog dijaloga.
Kako je zaključio prof. Drino, vrijeme je da se povijest Roma shvati kao sastavni dio europske kulture, a njihovo običajno pravo kao dio europske pravne povijesti koje vrijedi istražiti. Stoga predlažem da HS donese zaključak kojima kao prvo, podupire inicijativu da se 24. ožujak obilježava kao Svjetski dan romskog običajnog prava i podupire zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine. Drugo, pozivam Vladu RH, sva nadležna tijela i cjelokupno društvo da osnažuje napore u afirmaciji i zaštiti romskog običajnog prava, te očuvanje kulturnog identiteta Roma. Treće, pozivamo i druge nacionalne parlamente i međunarodne institucije da se pridruže ovoj inicijativi.
Poštovane zastupnice i zastupnici, pozivam vas da jednoglasno podržite ovaj prijedlog, učinimo zajedno ovaj povijesni korak, pokažimo ponovno da je Hrvatska zemlja koja ne samo da poštuje svoje manjine već se ponosi njihovom baštinom kao vlastitim bogatstvom. Neka ovaj zaključak bude još jedan svjetionik nade za romski narod i dokaz zrelosti hrvatske demokracije. Stoga …/Govornik se ne razumije./…o ovoj temi obratit ću vam se još i u završnoj raspravi u ime odbora, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replike, gđa. Danica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Uvaženi zastupniče, evo smatram hvale vrijednom vašu inicijativu kojom se između ostalog ide i prema katalogiziranju romskog običajnog prava. Svakako ova inventura može nam pomoći da kao društvo i država bolje sagledamo postoje li unutar romskog običajnog prava određena pravila koja nisu u skladu sa suvremenim pravnim standardima i ukoliko takva pravila postoje vjerujte da ćemo se potrudit zajedničkim snagama da provedemo potrebne korekcije prije svega radi zaštite najranjivijih skupina unutar romske zajednice, a to su maloljetne osobe i žene. I vjerujem da imate u planu upravo takav pristup kodifikaciji romskog običajnog prava.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Poštovana koleginice zahvaljujem se.
Naravno da postoje određena prava, ali sva ta prava koje je romska zajednica imala i koja je pokušavala kao što sam govorio sve ovo vrijeme sa Romanom, Romano Kris da na neki način pripomogne u samom rješavanju pitanje kao pitanje djece tako po svim i ostalim pitanjima. I Romano Kris iz svih ovih dosadašnjih godina bilo je neko pravilo koji se to na neki način usmeno rješavalo. Mi želimo na neki način da to bude i pisani trag ko i svo vreme svih ovih dosadašnjih godina Romi su pokušavali prenositi i svoje običaje i svoje tradicije i sve ono ostalo usmenim dijelom. Znači sa koljena na koljeno.
Mislim da je krajnje vrijeme da mi počnemo rješavati samo na ovakav način kao što sad pokušavamo rješavati a to sustavno i na ovakav način. To se pokazalo …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
… između …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Završite rečenicu, završite./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
…/Govornik nije uključen./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro.
Gospodin Mišić.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući.
Podržavam inicijativu ovu koju ste iznijeli, međutim široj javnosti možda je, možda nije poznato jel nam možete reći koliko je Roma hrvatskih branitelja, koliko je dalo živote za našu domovinu?
Hvala vam lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, odgovor.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Uvaženi kolega Mišiću koristim priliku da vam se zahvalim na podršti, na podrški koju ste i na samom početku rekli i koristim priliku da se zahvalim vašem, mom kolegu koji je upravo bio na međunarodnoj konferenciji i video na koji način. Naravno brojku nećemo nikad znati koliko su bili uključeni u Domovinskom ratu, ali sigurno vam je poznato da je romska zajednica unatrag 8 godina izdala prekrasnu knjigu Romi u Domovinskom ratu. Sigurno niste imali priliku pročitati evo i ja vas molim javite mi se poslije toga ili recite mi gdje ću vam je donijeti, donijeti ću vam i naravno da ćete imati priliko pročitati, to je jedno.
I drugo moram vam reći prije 7-8 godina na mojoj inicijativi također je prekrasno snimljen dokumentarni film I mi smo branili Hrvatsku Romi u Domovinskom ratu.

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Sigurno znate da puno …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
… Roma su bili ne dobri nego odlični branitelji u Domovinskom ratu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Baksa.

Baksa, Ivica (NPS)
Zahvaljujem.
Evo u uvoznom, u uvodnom izlaganju kolege Kajtazija on je to sve tako lijepo, milo i drago rekao da sam u jednom trenutku ja pomislio postati Rom i s druge strane podržavam ovu inicijativu i molim vas kolega Kajtazi recite hrvatskoj javnosti koliko Roma je nepismeno ili nije završilo osnovnu školu?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Uvaženi kolega zahvaljujem se. Meni je jako drago kad ste rekli ovaj da vam se sviđa ovo moje izlaganje i da ste u jednom trenutku pomislili da ste Rom. Ja mislim da je ovaj upravo županiji prije se počeli njih ne Romi deklarirati kao Romi što mi je izuzetno drago i tako na neki način povećalo se broj pripadnika romske zajednice, ali kao što sam rekao u samom prijedlogu da, da ova inicijativa ne isključuje borbu za obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje.
Upravo suprotno kultura identiteta temelji se na integracije ali Romi nemaju pravo na vlastiti jezik, običaj i povijest. Oni su samo problem. Ako im damo pravo na svoj tada jačamo njihovo samopouzdanje i lakše ćemo ih uključit u društvo. Uostalom borba za kulturu prava nikad nije bila prepreka borba i za socijalu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Poštovani kolega Kajtazi, evo danas kada raspravljamo o romskom običajnom pravu koji je specifičan pravni sistem koji regulira odnose unutar romske zajednice i temelji se na tradicionalnim normama, običajima i nepisanim pravilima gdje se prije svega unutar romske zajednice poštuje čast pojedinca i obitelji, mirotvorstvo, odgovornost prema zajednici i danas kada ovdje u Hrvatskom saboru raspravljamo o donošenju zaključka mislim da je jako bitno i spomenuti da ovo nije jedino što se radi po tom pitanju nego dapače ako se ne varam da je 24. ožujka upravo ovdje i održana međunarodna konferencija gdje je bilo pripadnika Roma pravnih struka iz 13 europskih zemalja i gdje u konačnici donijeta i Zagrebačka rezolucija po tom pitanju s obzirom da iako je ovo specifičan pravni sistem praktički je jednak u svim europskim zemljama pa možda ako možete koju rečenicu i o tome reći.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se kolega, upravo ste rekli puno toga što ću ja upravo u ime Kluba nacionalnih manjina na još bolji način pojasniti. Naravno cijela hrvatska akademska zajednica bila je prisutna 24. ožujka, ne samo to nego bio je i potpredsjednik Vlade gospodin Božinović, tu su bili ovaj rektor sveučilišta, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dekan Filozofskog fakulteta, bili su, bio je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i bivši ministar pravosuđa kolega Ivan Malenica, također i predsjednik Odbora za Ustav i Poslovnik. Znači bio je isto kao što ste napomenuli skoro cijela Europa prisutni i tako da zahvaljujući njima koji su dali veliku potporu, a između ostaloga zaboravio sam napomenuti da je bio i predsjednik Svjetske romske organizacije. To samo po sebi pokazuje koliko je bitna bila u biti ta konferencija na koju smo mi …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
… na sve moguće načine dali i svoj određeni doprinos u tome.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani g. Kajtazi, čestitka na izvrsno izbalansiranom i veoma stručnom govoru koji ste održali, u kojem zapravo iz običajnog prava koje je dominantno u romskoj zajednici i to je njihova specifičnost, može se iščitati i zaključivati o njihovoj povijesti i o njihovom današnjem statusu. E pa me zanima obzirom da je običajno pravo naravno tradicijsko pravo i na neki način da se proglašava konzervativnim, kako promatrate uopće u zapadnom svijetu, obzirom na status Roma i njihov sadašnji položaj, nasrtaje na tradicijsku baštinu, a ona je dominantna kako u običajnom pravu, ali i u drugim vidovima života romske zajednice, pa kako vidite dakle taj proces tzv. nekakve modernizacije gdje se poništava i u negativni kontekst stavlja sve što je tradicijsko i na kakve prepreke mislite da ćete naići u ostvarivanju ovog vašega zaključka i naravno puni, puna potpora vašem zaključku.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
…/Govornik nije uključen./…
…/Upadica se ne razumije./…
…/Upadica Radin: Mikrofon, mikrofon Veljko./…
Uvaženi kolega, zahvaljujem se, drago mi je da ću 15. ovog imati vašu podršku i moram vam reći da je Hrvatska već predvodnica u priznavanju romskog jezika i kulture i naravno i samo da bi …/Govornik se ne razumije./… Međunarodnog dana sjećanja na stradale Rome i za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Ovo je samo još jedna inicijativa na koju ćemo mi poslati naravno celom svijetu i celoj Europi da je Hrvatska predvodnica, da je Hrvatska centar svijeta i Europe u rješavanju pitanja romske zajednice.
Ja sam jako ponosan kad na svim međunarodnim konferencijama kad sam prisutan i kad spominju Hrvatsku koja je inicijator svih događanja, Hrvatska koja je pokrenula onaj kotač koji je na zastavi dosad stojao, sad više ne stoji, on se počeo okretati i rješavati pitanje romske zajednice.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Ja sam ponosan na to.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Kolega Kajtazi, ovo što ste predložili odnosno što predlaže, predlaže romska zajednica, a isto tako i Odbor za nacionalne manjine i ljudska prava, apsolutno podržavamo i smatramo da je to sasvim ispravan i dobar korak.
„Kali Sara“ ili u prijevodu Sveta Sara, Romska božica plodnosti, sudbine, zaštite i moći, udruga je, dakle najveća udruga romske zajednice u Hrvatskoj koja je u studenom prošle godine vas izbacila iz članstva. Nije mi jasno, samo evo da mi odgovorite na jedno jednostavno pitanje, u ime koga vi ovo danas nama predlažete osim Odbora za ljudska prava i manjine i kakav imate vi kontakt uopće onda sa „Kali Sarom“ ako ste iz te udruge Roma izbačeni prošle godine kako sam rekao u studenom?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
…/Upadica se ne razumije./…
Mikrofon, isključite mikrofon molim vas.
…/Upadica: Evo ga./…
Izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
E hvala.
Uvaženi kolega, moram vam reći da mi je jako drago prvo da ćete me podržati 15.7. i to je moja najveća želja imajući u vidu da, dva značajna datuma koja sam inicirao upravo sa Savezom Roma u RH, ovo će biti treći, da je bilo jednoglasno i isto tako bi volio da 15.7. bude jednoglasno.
Što se tiče „Kali Sare“, „Kali Sara“ znači u prijevodu „Crna Sara“…/Govornik se ne razumije./…. Naravno, ovo što ste vi rekli to je samo „Kali Sara“ koja jer i Indija ima „Kali Saru“ i Francuska ima „Kali Saru“ i Španjolska ima „Kali Saru", a i mi imamo „Kali Saru“, ali značenje „Kali Sare“ kod nas je nešto drugo, a ne ovo što ste vi pročitali.
Što se tiče mog u „Kali Sari“, očito da niste pratili i niste dovoljno informirani. Ja bi vas zamolio kad budete imali prilike možemo popiti kavu, vidjeli ste da predsjednica Saveza Roma „Kali Sara“…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala, vrijeme./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
…svo vreme dolazi u saboru, svo vreme pokušavamo pomoći zajedno romskoj zajednici. Oni su poništili sve one odluke koje su oni doneli…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Gospodin Kajtazi, vrijeme./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
…protiv mene, vidjeli ste da sam ja tu i da svo vreme razgovaramo, svo vreme…/Govornik se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Vrijeme./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nažalost je prošlo 30 sekundi, pa imat ćete prilike, poslije ćete moć govoriti.
Znači odbor je predlagatelj, pa nećemo pitati ovoga mišljenje izvjestitelja nego ćemo otvarat odmah raspravu i prva je gđa. Sanja Bježančević, Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, danas raspravljamo o Prijedlogu zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine.
Naime, inicijativa o proglašenju 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava dolazi upravo iz Hrvatske, nakon Međunarodno znanstvene stručne konferencije održane upravo na taj datum prošle godine u Zagrebu, čiji je cilj bio istražiti i predstaviti ključne aspekte romskog običajnog prava, te pozvati sve relevantne aktere na unaprjeđenje pravnog položaja Roma.
Konferencija je okončana donošenjem Zagrebačke rezolucije, dokumenta usmjerenog na sveobuhvatno poboljšanje pravnog položaja pripadnika romske zajednice.
Romsko običajno pravo predstavlja tradicionalan sustav normi i pravila ponašanja koji vrijede unutar romskih zajednica iako nije kodificirano, ni priznato kao službeno pravo u državnim zakonodavstvima, ono ima snažnu ulogu u životima mnogih Roma, osobito u zatvorenim i tradicionalnim zajednicama, ono zapravo predstavlja temelj kolektivnog identiteta Roma i mehanizam očuvanja njihovog kulturnog identiteta.
Romsko običajno pravo ima dugu tradiciju u mnogim romskim zajednicama, predstavlja važan oblik samoregulacije i očuvanja identiteta, međutim u suvremenom demokratskom društvu kakvo je nadam se i naše, temeljno načelo mora ostati poštivanje Ustava, poštivanje zakona Republike Hrvatske ali i međunarodno-pravnih dokumenata koji uređuju zaštitu ljudskih prava i sloboda. Njegovanje običaja i pravne tradicije romske zajednice je naravno apsolutno potrebno, ali isključivo uz uvjet da se time ne krše temeljna ljudska prava i slobode posebno prava djece, prava žena i drugih ranjivih skupina unutar zajednice.
Ovo posebno naglašavam jer ne možemo i ne smijemo zatvarati oči pred i danas prisutnim pojavama u romskoj zajednici poput dječjih ili maloljetnih brakova, poput društvene isključenosti, rodne neravnopravnosti ili ako hoćete diskriminacije žena, isključivanja pojedinaca iz zajednice čak naravno i ako dolaze iz okvira tradicije.
Zakon je jasan, prava i slobode svih građana, ponavljam svih građana moraju biti zaštićeni bez iznimke. To je naravno posebno važno i u kontekstu prijave za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine koje se argumentirano prethodnim aktivnostima UNESCO-a uklapa u UNESCO kriterije za nematerijalnu kulturnu baštinu, koji prepoznaju važnost običaja, prikaza, izraza, znanja i vještina koje zajednice i pojedinci percipiraju kao svoju baštinu.
Jednako važna ovom pitanju je i jačanje suradnje između romskih predstavnika, institucija i civilnog društva kao i ulaganje u obrazovanje i informiranje romske zajednice o pravima, zakonima i mogućnostima koje za njih pruža Republika Hrvatska. To naravno se odnosi na isključivo njihovu socijalnu uključenost i pravnu sigurnost. Država mora biti jamac prava svakog pojedinca, ali i partner u očuvanju kulturne raznolikosti.
Sve dok je naravno ponavljam ta raznolikost usklađena sa vrijednostima našeg društva, slobodom, ravnopravnošću i dostojanstvom. Ja ću ovu priliku iskoristiti da podsjetim na to da je romska nacionalna manjina u smislu obitavanja na teritoriju Republike Hrvatske jedna od najstarijih manjina u Republici Hrvatskoj. Ima Ustavom zajamčena prava, ali u praksi se članovi romske zajednice često suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije, odnosno njihov položaj u Hrvatskoj je obilježen diskriminacijom uključujući i strukturnu, intersekcijsku diskriminaciju temeljem prije svega njihovog etniciteta, odnosno nacionalne pripadnosti, njihovog imovnog stanja, ali i svih drugih osnova diskriminacije koje proizlaze iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Pri tome su često izloženi javnom govoru kojim se šire predrasude i netrpeljivosti i stereotipi utemeljeni na karakteristikama onih pojedinaca koji protupravno postupaju, a kada su u pitanju dakle ti stereotipi, odnosno te negativne društvene pojave one su itekako izražene prije svega na društvenim mrežama.
Sva relevantna istraživanja kontinuirano pokazuju kako su negativni stavovi i predrasude o Romima duboko ukorijenjeni i na žalost trajni. Romi imaju otežan pristup obrazovanju pogotovo u ranom djetinjstvu. Djeca romske nacionalnosti se nerijetko smještaju ili ako hoćete segregiraju u zasebne razrede. U netom završenoj školskoj godini u Hrvatskoj je bilo 85 takvih razreda što je povećanje u odnosu na godinu ranije. Da takvu praksu žurno treba prekinuti upozorili su i UN-ovi Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije i Odbor za ljudska prava, a zbog segregacije romske djece na koju kontinuirano upozorava godinama i uz činjenicu da Europski sud za ljudska prava još 2010. godine utvrdio da je Hrvatska povrijedila odredbe Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te da je problem sada i većih razmjera. Vladi Republike Hrvatske se obratila i pučka pravobraniteljica, pozvala na poduzimanje sveobuhvatnih mjera koje će u najkraćem roku u potpunosti ukinuti segregirane razrede ali i na izradu analize i akcijskog plana desegregacije.
Međutim, predsjednik Vlade koji se prije samo nekoliko dana odrekao i europskih vrijednosti to nije našao važnim pitanjem. U segregirane razrede rani prekid školovanja unutar romske populacije je također česta pojava. Glavni uzroci su siromaštvo, diskriminacija ali na žalost i društveni pritisak. Mnogi Romi žive u uvjetima teškog siromaštva, teško izlaze iz začaranog kruga višegeneracijskog siromaštva, često žive u neformalnim naseljima bez osnovne infrastrukture vode, struje, kanalizacije.
Imaju slabiji pristup zdravstvenim uslugama zbog svog siromaštva, lošijih uvjeta života i diskriminacije od strane medicinskog osoblja, a niska razina informiranosti i nepovjerenja dodatno otežava tu situaciju. Unatoč velikoj potrebi za radnicima na tržištu rada je i dalje visok broj registriranih nezaposlenih Roma najviše u dobi od 30 do 49 godina. U 2024. godini 90,6% nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine bilo je bez škole, nezavršene osnovne škole ili samo sa završenom osnovnom školom što pokazuje važnost poticanja i podržavanja obrazovanja romske djece.
I da se vratim na prijedlog koji danas raspravljamo. Klub SDP-a će naravno podržati prijedlog. Smatramo da je potrebno osigurati prostor za očuvanje romskog identiteta, tradicije i običaja, ali uz nultu toleranciju na praksu koja krši zakon i ljudska prava. Institucije Republike Hrvatske trebaju podupirati dijalog, obrazovanje i integraciju Roma, te aktivno raditi na uspostavljanju ravnoteže između kulturne autonomije i pravne jednakosti svih građana. Dakle, kulturna autonomija apsolutno da, ali rješavanje svih ranije spomenutih problema koja zapravo predstavljaju pravu prepreku uključivanju Roma u hrvatsko društvo.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sada je na redu klub nacionalnih manjina i gospodin Veljko Kajtazi, izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana predstavnice ministarstva, poštovane kolegice i kolege.
U ovoj raspravi namjeravam prikazati kronologiju događaja koji su prethodili održavanju Međunarodne znanstvene stručne konferencije romsko običajno pravo, romske pravne tradicije i kulture kao i tijek i rezultate ove konferencije koja predstavlja temeljem inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava.
Kada razmišljamo o simboličkim obilježjima identiteta svakog naroda nužno nam se nameće himna, zastava, ali i standardizirani jezi, sa svojim rječnicima i gramatikama, te histrogradske sinteze sve ovo je primjenjivo i na romski narod.
Jedno od tih realnih obilježja predstavlja i pravni poredak, a kod naroda poput romskog koji su još uvijek u …/Govornik se ne razumije./ … državnom stanju to je i običajno pravo. Običajno pravo predstavlja jedno od najkompleksnijih pojmova u pravnoj teoriji jer ostajemo na pola puta između koncepta običaja kao običajne i usamljene prakse reguliranjem pojedinih društvenih odnosa u različitim zajednicama i koncepta pravnog poretka koji se prije svega vezan uz organizirani državni aparat prisile.
Romsko običajno pravo u materijalnom smislu pored toga predstavlja još uvijek jedan skup nekodificiranih pravila pored više zajedničkih pravila koji se primarno odnose na reguliranju određenih obiteljskih pravnih, imovinskih i pravnih odnosa postoje i brojne varijante koji su vezani za različite ambijente u kojima su raspršene romske zajednice i tijekom povijesti sazrijevale i izrastale. Ovaj aspekt romskog običajnoj prava još uvijek dobrim dijelom predstavlja predmet istraživanja pravnih etnologa i pravnih sociologa.
S druge strane posebna prava Roma su često predmet reguliranja kako od strane nacionalnog zakonodavstva tako i od strane međunarodne zajednice. To već predstavlja materiju s kojima se dobro upoznati stručnjaci iz pojedinih grana pozitivnog prava osobito iz područja međunarodnog javnog prava. Nakon dugotrajne i višemjesečne konzultacije sa mojim suradnicima iz Saveza Roma u RH Kali Sara odlučili smo da upravo u Hrvatskom saboru kao predstavničkom i zakonodavnom tijelu RH organiziramo konferenciju čiji je cilj bio da postavimo kamen temeljac za početak serioznog bavljenja tematikom romskog običajnog prava. Time smo željeli osigurati i perspektivu jednoj novoj i …/Govornik se ne razumije./… pravnoj disciplini romskom običajnom pravu a ujedno dati i poticaj mladim znanstvenicima koji bi se u budućnosti bavili obradom ove materije putem terenskih istraživanja i monografskih obrada pojedinih pravnih instituta.
Namjeravali smo ovoj budućoj pravnoj disciplini dodijeliti i svojevrsno akademsko pravo građanstva pošto bi romsko običajno pravo postao jedan novi kolegij uvršten u programe pravnih fakulteta. U zamolbi za pokroviteljstvom nad konferencijom koji smo uputili predsjedniku Hrvatskog sabora gospodinu Gordanu Jandrokoviću smo iznijeli i svoju namjeru da po uspješnom i …/Govornik se ne razumije./… okončanju ovog skupa Hrvatskom saboru uputimo inicijativu za priznavanje Svjetskog dana romskog običajnog prava kao spomen dan vezanog za datum održavanja spomenute konferencije. Danas ispunjavamo i taj …/Govornik se ne razumije./… cilj.
Zahvaljujem se ovom prilikom predsjedniku Hrvatskog sabora gospodinu Gordanu Jandrokoviću koji se spremno odazvao našoj zamolbi za pokroviteljstvom i time je još jednom svojom odlukom uvrstio Hrvatski sabor na globalnu mapu kao jednu od najvažnijih institucija u smislu promicanje i afirmacije prava i identiteta romskog naroda.
Konferenciju smo zamislili u formatu okruglog stola sa izlaganjima uglednih pravnih stručnjaka prvenstveno profesora pravnih fakulteta iz naše zemlje i inozemstva. Svu tehničku i logističku potporu za održavanje konferencije nam je odobrio tajnik Hrvatskog sabora gospodin Davor Orlović na čemu se također posebno zahvaljujem.
Posebna zahvala ide i svim službama Hrvatskog sabora koje su svojim profesionalizmom i agilnošću osigurale uspješno odvijanje i dokumentiranje same konferencije. Konačno su kao suorganizatoru konferencije pored Hrvatskog sabora nastupili Savez Roma u RH Kali Sara, Ured saborskog zastupnika Veljka Kajtazija te Savjeta za nacionalne manjine. Meni je kao zastupniku 12 nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru pripala osobita čast da obnašam funkciju predsjednika organizacijskog odbora konferencije, a za zamjenicu predsjednika organizacijskog odbora konferencije izabrana je gospođa Suzana Krčmar. Ponavljam još jedanput za zamjenicu odbora konferencije izabrana je gospođa Suzana Krčmar predsjednica Saveza Roma u RH Kali Sara. U organizacijskom odboru bili su zastupljeni predstavnici romskih zajednica iz velikog broja europskih država.
Držim da je primjereno kako bi se i na taj način ukazalo na široku međunarodnu potporu ovom projektu da navedem imena članova organizacijskog odbora konferencije prema abecednom redoslijedu naziva država koji su oni predstavljali u organizacijskom odboru konferencije. Austrija Srđan Šajn, BiH Mehmed Mujić, Belgija Agim Hajvazi, Imer Kajtazi, Francuska Burhan Osmani, Hrvatska Veljko Kajtazi, Suzana Krčmar, Italija Graciano Halilović, Mađarska Mate Petrović, Kosovo Erhan Geluši, Latvija Norman Rudović, Njemačka Đavid Beriša, Ramiza Beriša, Sjeverozapadna Makedonija Zoran Dimov, Nežded Mustafa, Slovenija Jožek Horvat Muc, Srbija Alma Kajtazi i Španjolska Seo Čizmić.
Upravo ovim legalnim i legitimnim predstavnicima Roma iz brojnih europskih država pripada najveća zasluga da smo čitav ovaj zahtjevni međunarodni projekt organizirali u rekordnom vremenu i da su rezultati rada konferencije naišli na širok odjek među Romima diljem svijeta.
Želio bih napomenuti da sam tijekom pripremne faze konferencije koja je uslijedila nakon inicijalnog poziva od …/Govornik se ne razumije./… pravnim stručnjacima, pravosudnim dužnostima te predstavnicima institucije koji se bave zaštitom i afirmacijom ljudskih prava održao i čitav niz vrlo uspješnih i konstruktivnih sastanaka sa čelnicima akademske zajednice u RH. Oni su mi, oni su mi tom prigodom pružili osobitu pomoć u formulacije zaključka konferencije i spremno su se odazvali mojem pozivu da svojom nazočnošću i pozdravnim govorima uveličaju čitav skup.
I tako je konačno dana 24. ožujka 2025. u Hrvatskom saboru održana završna sjednica međunarodne, znanstvene i stručne konferencije Romsko običajno pravo romske pravne tradicije i kulture. Zbog povijesne važnosti samog događaja sumarno ću izložiti kompletan tijek ove sjednice koja predstavlja središnji moment čitave konferencije.
Najprije prisutni uvodnim riječima pozdravili su inicijatori i organizatori konferencije saborski zastupnik Veljko Kajtazi i predsjednica Saveza Roma u RH „Kali Sara“ Suzana Krčmar.
Kao izaslanik predsjednika Vlade RH prigodnim riječima skupa se obratio Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, a kao i izaslanik predsjednika HS Ivan Malenica, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Učešće u pozdravnim govorima sa riječima podrške ove konferencije, uzeli su i zamjenik predsjednika ustavnog suda Mato Arlović, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac, zamjenik ministra za odnose među zajednicama Vlade Sjeverne Makedonije Neždet Mustafa, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Koprić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Domagoj Tončinić, predsjednik Svjetske romske organizacije Normund Rudevičs.
Radni, zdravstveni i stručni dio konferencije odvijao se kroz dva panela. U prvom panelu pod zajedničkim nazivnikom „Romsko običajno pravo“ svojim su izlaganjem doprinos dali Mato Arlović, zamjenik predsjednika Ustavnog suda, Dževad Drino sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, Alma Kajtazi, dipl. pravnica i predsjednica Organizacije „Romani Asvin“ iz Srbije, Ljatif Demir sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Franci Žohar sa Instituta za upravu iz Ljubljane.
Drugi panel „Romi u susretu sa pravnim institucijama“, otvorio je izlaganje Filip Škiljan sa Instituta za migracije i narodnosti na temu iz „Povijest odnosa vlasti prema Romima na hrvatskom područjima do kraja Drugog svjetskog rata“ koji je pripremio u suradnji sa Danijelom Vojakom sa Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“. Svojim znanstvenim izlaganjem panel je nastavio i izvanredan prof. Ivan Kosnica sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O položaju Roma u pravu i praksi u RH govorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović. Posljednje izlaganje na sjednici u sklopu Međunarodne konferencije nosilo je naziv „Trgovanje ljudima - pogled iz kuta romske populacije, te rizici i sustavu podrške“ održali su ga izvan. prof. Marina Milić i doktorica na Poslijediplomskom studiju socijalne politike i socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ivana Bertol.
Iza svakog panela održala se i vrlo konstruktivna rasprava, a na konferencijama je završilo usvajanjem Zagrebačke rezolucije. U ovom dokumentu su sabrani svi ključni elementi koji bi trebali produbiti naše spoznaje o romskom običajnom pravu, ali i generalno unaprijediti pravni položaj Roma. Upravo zbog te činjenice pročitat ću vam završno i sam tekst Zagrebačke rezolucije.
Mi legalni i legitimni predstavnici Roma i romskih udruga iz Hrvatske, Austrije, BiH, Belgije, Francuske, Italije, Kosova, Latvije, Mađarske, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Španjolske, članovi Organizacijskog odbora međunarodne znanstvene i stručne konferencije „Romsko običajno pravo: romske pravne tradicije i kulture“, pozivamo ministarstva nadležna za znanost da financijski podupiru znanstvene institute i istraživačke centre koji će dio svojih aktivnosti posvetiti terenskim istraživanjima i sakupljanje usmene građe koja se odnosi na prikupljanje pravila romskog običajnog prava.
Ministarstva nadležna za upravu da organiziraju što veći broj specijaliziranih programa za državne službenike na koji bi ih se podučavalo o statusnim pravima Roma. Ministarstva nadležna za pravosuđe da osiguraju što veći broj sudskih tumača za romski jezik. Ministarstva nadležna za obrazovanje da osiguraju prikladan broj stipendija za Rome studente pravnih fakulteta kako bi se i na taj način potaklo pravničko obrazovanje među Romima. Državne institucije da putem različitih programa, radionica i brošura Rome upoznaju sa njihovim pravima i mehanizmima zaštite njihova prava. Pravne fakultete naših zemlja da u svoje programe uvrste novi Izborni kolegij koji bi izučavao materiju romskog običajno prava. Pravne fakultete naših zemalja da putem pozitivnih kvota uključuje u pravničku edukaciju prikladan broj pripadnika romske zajednice kako bi se oni ko izučeni pravni stručnjaci potom mogli ravnopravno uključiti u rad pravosudnih institucija. Pravne fakultete naših zemalja da u sadržaje postojećih nastavnih predmeta, osobito javnopravnih disciplina, uvrste što više tema koja bi obrađivali specifična prava koja se odnose na Rome. Znanstvene institucije na osmišljavanje projekata vezanih za istraživanje prava Roma kako bi se na taj način mlade znanstvenike potaklo i usmjerilo prema tom području. Izdavače i nakladnike na objavljivanje i prikupljanje građe vezano uz tematiku „Romskog običajnog prava“, ali i znanstvenih monografija koje bi se bavile obradom pojedinih instituta „Romskog običajnog prava“.
Napominjem da je ovaj značajan dokument odmah preveden na romski i na engleski jezik i da je tako Zagrebačka rezolucija kao trojezični dokument hrvatsko-romsko-engleski odaslana diljem Europe i čitavog svijeta. Već iz samog službenog naziva dokumenta Zagrebačke rezolucije je vidljivo kolko je članovima Organizacijskog odbora konferencije stalo da i na taj način ukažu zahvalnost RH kao državi koja na poseban način doprinosi poboljšanju cjelokupnog položaja Roma u globalnim okvirima. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ljubomir Kolarek, Klub zastupnika HDZ-a, izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedavajući.
Pred nama je u ovo vrijeme kako se često govori o sve većem broju stranaca u našem okruženju, jedan prijedlog zaključaka koji se odnosi na našu romsku zajednicu.
Svjetski dan romskog običajnog prava je inicijativa koja za cilj ima da se 24. ožujka proglasi danom posvećenim priznavanju, očuvanju i vrednovanju romskog običajnog prava kao djela nematerijalne kulturne baštine romskog naroda.
Romsko običajno pravo skup je tradicionalnih nepisanih pravila i normi koje romske zajednice koriste za uređivanje društvenih odnosa, rješavanju sukoba, posebno, posebno u područjima gdje institucionalni pravni sustavi nisu uvijek bili pristupačni ili prilagođeni romskom načinu životnja.
Ključnu ulogu u romskom običajnom pravu imaju stariji i ugledni članovi zajednice koji se okupljaju u tradicionalnim instituciju Kris koji djeluje kao vrhovni autoritet u rješavanju sporova i održavanju društvenog reda. Ovaj sustav temelji se na načelima poštovanja i časti pojedinaca i obitelji, miroljubivom rješavanju sukoba, odgovornosti prema zajednici te pravdi kroz tradicionalne institucije.
Inicijaciva za proglašenje 24. ožujka svjetskim danom romskog običajnog prava potekla je iz Hrvatske na inicijativu kolege Veljka Kajtazija i Saveza Roma u RH Kali Sara povodom povijesne konferencije održane u HS-u. Međunarodna unija Roma istaknula je da je ova konferencija jedna prekretnica u međunarodnom priznavanju romskog običajnog prava sa posebnim naglaskom na visoku razinu sudjelovanja akademske zajednice, državnih tijela i Roma iz cijele Europe.
Za romsku zajednicu običajno pravo predstavlja temelj kolektivnog identiteta i društvene kohezije. U nedostatku teritorijalne države ili formalnopravne infrastrukture, romsko običajno pravo stoljećima je služilo kao ključni mehanizam za očuvanje kulturnog identiteta, u osiguravanje unutarnje društvene stabilnosti i reguliranje ključnih životnih pitanja na način koji odražava specifične vrijednosti i tradicije. Integracija Roma u društvu jedan je od najvažnijih i najzahtjevnijih izazova, kako u Hrvatskoj, tako u cijeloj Europi. Uspješna integracija podrazumijeva jednake mogućnosti, socijalnu uključenost i smanjenje diskriminacije, a to traži i više od deklarativne politike.
Spomenut ću kao primjere dobre prakse nekoliko projekata. Tu je projekt Romact, program koji je pokrenula EU i Vijeće EU 2013. g. sa ciljem poticanja odgovornosti lokalne vlasti prema marginaliziranim romskim zajednicama, kroz projekt Zaželi, program zapošljavanja žena u mnogim se županijama, u mnogim su županijama i žene bile i predstavnici romske zajednice bili uključeni u taj projekat, a posebno je važan projekat mentorski program za pomoć pri učenju. Ali, to je mali dio koji je potreban da bi predstavnike romske zajednice uključili u društvo i u konačnu dobili zadovoljnog i obrazovanog radnika.
Obavezni vrtići, dodatna nastava, stipendija za srednje škole, pristup vodi, kanalizaciji, legalizacija objekata, strukturna prekvalifikacija kod zapošljavanja, kvote za zapošljavanje, poticaji za poslodavca, zatim terenski zdravstveni timovi, edukacija o higijeni, prevencija bolesti, podrška romskim udrugama, kulturni događaji, medijska vidljivost te na kraju aktivna primjena Zakona o suzbijanju diskriminacije, sve su to stvari koje treba, koje bi trebalo itekako paziti, obratiti pozornost, a u svemu tome navedenom velika je odgovornost i romske zajednice kako bi se uključile u sve ono što sam naveo.
Nadam se da će i prihvaćanje ovog zaključka biti jedan korak ka uspješnoj integraciji romske populacije u našu zajednicu. U okviru očuvanja intenteta i kulturne raznolikosti podržava se međunarodna inicijativa da se 24. ožujka proglasi svjetskim damom romskog običajnog prava uz istovremenu .../Govornik se ne razumije./... romskog običajnog prava kao vrijedne nematerijalne kulturne baštine.
Klub HDZ-a podržat će ovaj prijedlog.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Prelazimo na pojedinačne rasprave, g. Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem. Poštovani kolegice i kolege, nisam se prijavio za pojedinačnu raspravu zbog romskih, nego zbog hrvatskih običaja. Naime, prošli tjedan smo prisustvovali jednom činu normalizacije i u jednom dijelu glorifikacije simbola pod kojim su Romi istrijebljeni u ovoj zemlji, a 2 dan nakon toga, koda se ništa nije dogodilo, raspravljamo o romskim običajima, pri čemu predstavnik romske manjine priča pola sata, o tome ništa nije rekao. Ja se ne bi dobro osjećao da ovo nisam spomenuo u HS-u i ustvari samo pokazujemo koliko su dvostruke konotacije jedna obična glupost kojom se želi opravdati nešto što se opravdati ne može.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika, od koga? G. Kukavica. G. Kukavica, pardon.

Kukavica, Ivica (DP)
Čl. 238.
Naime, kolega Bauk namjerno o, izvrće činjenice i nekako ili slučajno namjerno zapostavlja Domovinski rat i vraća nas stalno 80 godina unazad. Naime, jasno je da je rat i poraće, Drugi svjetski rat, Prvi svjetski rat, Križarski ratovi, svi su to bili ratovi koji su iziskivali žrtve, ali mi imamo Domovinski rat kao čin pomirenja svih naroda i svih manjina koje su aktivno sudjelovali u obrani svoje domovine Hrvatske.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ide replika pa ide opomena.
Gospodin Miletić, izvolite povreda Poslovnika.

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238. Gospodin Kajtazi nije samo ovdje branitelj Roma nego je bio i hrvatski branitelj i zato on nije vidio ništa sporno u veličanstvenom skupu gdje je preko 500000 Hrvata slavilo ljubav prema svojoj Domovini i bogu za razliku od ljevice koja kad god dođe domoljubna tema bježi iz Hrvatskog sabora kao što je bježala '90.-te i kao što je bila dio pripadnika Minkenske bojne. I oni u stvari nemaju veze sa pravom ljevicom koja je dobra i dobro je da u društvu imamo ljevicu. Oni su mentalni komunisti koji stalno plaću i nariču za svojom propalom Jugom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gospodin Miletić, hvala.
Opomena.
Ne shvaćam zašto ne dajete replike? To je bila pojedinačna rasprava, pa moram dati opomenu. Meni je žao dati opomene.
Gospodin Ivica Baksa, Klub zastupnika CENTRA i nezavisne platforme Sjevera, završno.
Izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Zahvaljujem.
Pa evo raspravljamo danas o proglašenju Dana romskog običajnog prava i želim odmah reći da inicijativu podržavamo.
Romsko običajno pravo je dio kulturne baštine romske zajednice, ali i šire hrvatske zajednice kojoj pripadaju. Simbolika takvog priznanja ima svoju vrijednost, ali moramo biti iskreni. Još jedan datum u kalendaru neće promijeniti stvarnost u kojoj većina pripadnika romske zajednice u Hrvatskoj danas živi. Prije nego uputim lagano kritiku prema državi smatram da je pošteno reći i nekoliko riječi o odgovornosti saborskog zastupnika koji već godinama predstavlja romsku nacionalnu manjinu.
Tijekom svih tih mandata imali smo mnogo inicijativa, mnogo svečanih govora, mnogo fotografiranja i konferencija, ali vrlo malo konkretnih i održivih rezultata na terenu. Nakon desetljeća saborskog djelovanja i dalje govorimo o romskoj djeci koja odrastaju bez struje i pitke vode, o tisućama mladih Roma koji napuštaju školu prije završene osnovne, o nezaposlenosti koja se mjeri u desecima postotaka onda je legitimno pitati gdje su bili ti zastupnički prioriteti sve ove godine.
Jer nije dovoljno samo isticati kulturne vrijednosti i boriti se za još jedan dan u kalendaru. Zastupnička funkcija podrazumijeva političku borbu, pritisak zakonodavne inicijative, sustavne promjene, a kad toga nema, nema ni pomaka. I naravno tu odgovornost snosi država. Sustavna višegodišnja gotovo indiferentna politika prema romskoj zajednici proizvela je situaciju u kojoj Romi u Hrvatskoj žive kao građani drugog reda.
Možemo mi imati dan romske glazbe, dan romskog jezika, dan romskog običajnog prava ali sve to zajedno ne vrijedi ako romska djeca nemaju jednake šanse kao ostala djeca, ako žive u naseljima bez asfaltirane ceste, bez kanalizacije, bez školskih autobusa. U Međimurju gdje živi najveći broj pripadnika romske zajednice svakodnevno se susrećemo sa posljedicama takve politike ili bolje rečeno njezinog izostanka. Imamo Rome koji žele raditi, koji šalju djecu u školu, koji žele bolje uvjete života, ali sustav sputava ili ignorira. A onda imamo i lokalne zajednice koje su često prepuštene same sebi u pokušaju da balansiraju između potreba svih svojih građana i nedostataka držane podrške. Zato kolegice i kolege, dok podržavamo ovaj zaključak hajdemo biti iskreni prema sebi i prema romskoj zajednici. Ne treba im još jedan spomendan, treba im pravo na jednake prilike, treba im sustavna politika obrazovanja, stanovanja i zapošljavanja. Treba im pristup zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama koji nije ograničen poštanskim brojem. I na kraju treba im vjerodostojna politička zastupljenost.
Predstavnici manjina moraju biti stvarni glas svoje zajednice, a ne samo dekor u političkom sustavu. Ako želimo društvo jednakih onda se jednakost ne smije slaviti jedanput godišnje, nego živjeti svaki dan.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ivan Malenica, Klub zastupnika HDZ-a završno.
Ko? Ko? Gospodin Kajtazi. Oprostite gospodin Malenica.
Gospodin Kajtazi, povreda Poslovnika.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Hvala.
Odmah na početku zahvaljujem se kolegi na podrški ovako jednoj inicijativi, a htio sam samo još dodati zahvaljujući ovakvim inicijativama kao što je Svjetski dan romskog jezika i Samodaripena romska zajednica ima magistarske studije romistike na Filozofskom fakultetu. Uređeni su i preimenovane su jako puno parkova u 5. studeni, a zahvaljujući upravo Samodaripenu, Međunarodnom danu sjećanja nastradalih Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata upravo izgrađen romski memorijalni centar …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
… i pokazali smo, a inače u vašoj županiji kad bi donijeli akcijske planove onda bi i rješavali …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
… pitanje obrazovanja, stanovanja i svega onog ostalog.

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala./…

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Ali u vašoj županiji ni jedna jedinica lokalne samouprave nema svoje akcijske planove.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Kajtazi, gospodin Kajtazi znate da vam moram dati opomene jer je bila replika pa onda nemojmo još produžiti!
Gospodin Baksa također povreda Poslovnika.

Baksa, Ivica (NPS)
Članak 238. ja ne znam kolega Kajtazi zbog čega vi uvijek ste kritični prema Međimurskoj županiji? Pa nigdje više nema stanovnika romske zajednice, nigdje se više ne ulaže u romsku zajednicu, a vi tu govorite uvijek dok je pitanje Međimurja sve nešto kontra. Dajte se zapitajte, više se zalažite, manje riječi, više djela.

Radin, Furio (Nezavisni)
Također opomena jer je bila replika na repliku.
Povreda Poslovnika, može ići povreda Poslovnika dva puta na istu stvar? Da, dobro. Izvolite gospodin Kajtazi.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se.
Ja uopće nisam kritičan prema vašoj županiji, nego vaša županija bi trebala reći istinu, a istina je da 80% sredstava mi ulažemo u vašoj županiji za razliku od ostalih županija koje pokušavaju na sve moguće načine poboljšati položaj romske zajednice. Ostale županije znaju što radimo i na neki način cijene, a vaše županije koje mi ulažimo 80% govore upravo ovo što vi govorite kao i vaš župan.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Također, opomena jer je bila replika. I g. Baksa povreda Poslovnika, opet.

Baksa, Ivica (NPS)
Čl. 238.
Evo, kolega Kajtazi, ja vas pozivam u Međimursku županiju da sjednemo zajedno sa županom, evo, imate u prvi put u hrvatskoj povijesti zamjenika župana. Dođite, poslali su vam pozivnicu, odgovorili ste, znate sami kako. Odgovorili ste k'o da, k'o da je ne znam tko.
Ja vas pozivam, dođite, sjednimo i dajte pokažite gdje ste uložili tih 80% sredstava u Međimursku županiju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Razgovor je uvijek poželjan, ali moram vam dat opomenu jer je bila replika.
I g. Kajtazi, to je treća, znate?
.../Upadica: Da./... .../nerazumljivo/... bilo bi mi jako žao da vam moram oduzeti riječ baš danas.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Ne bude.
238, 238, mene ne treba nitko zvati, ja u ovih 5 mandata sigurno sam bio više od 400 puta u Međimurskoj županiji i za razliku od kolege koji još nijedanput bio u romskom naselju, a dobro zna da imamo 12 romskih naselja u njegovoj županiji, ja vjerujem da on ni ne zna kako izgleda romsko naselje, ali ja sam uvijek na dobrobit romske zajednice i svih ovih mojih 5 mandata ova Vlada je učinila puno, puno toga zahvaljujući …
.../Upadica: Hvala./... Međimurske županije naravno da ću doć i doći ću …
.../Upadica: Hvala lijepa./... kao što sam dolazio dosad.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Treća opomena, ova uključuje i nemogućnost sudjelovanja rasprave o ovoj točci.
G. Baksa, također, treća.
.../Upadica: Čl. 238./... Moram vam reć, također, treća. Ne moram vam reć, kažem vam jer mi je želja vam reć, treća je.

Baksa, Ivica (NPS)
Čl. 238, znači mene bi bilo sram da idem to ponavljat. Znači kolega Kajtazi je sam u Saboru rekao da ima 70 romskih naselja u Međimurju pa je onda to tu opovrgnuo. Kolega Kajtazi. Ja živim sa Romima. Moji susjedi su Romi. Vi ste rekli da ste bili 400 puta u Međimurskoj županiji. Pa najmanje, i to najmanje? Pa žalosno je onda. Dođite, vidite kako ti Romi žive, kako djeca žive.
Žalosno što vi pričate.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro. Ista situacija kao kod g. Kajtazija, treća opomena i oduzimanje riječi za ovu točku.
G. Ivan Malenica, završno, HDZ.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče HS-a, uvažene zastupnice i zastupnici. Evo danas smo imali ovdje čast razgovarati o inicijativi koju je u ovaj Sabor uputio naš kolega, zastupnik romske nacionalne manjine, g. Veljko Kajtazi, a koja se zapravo odnosi na proglašenje međunarodnog dana romskog običajnog prava te na podržavanje jedne hvalevrijedne inicijative, a to je zapravo upis toga prava, običajnog romskog prava u UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.
Mi u HDZ-u podržavamo ovu inicijativu jer smatramo da je riječ o važnom koraku koji ide prema priznavanju, očuvanju i vrednovanju iznimno bogate i stoljećima žive pravne i kulturne tradicije romske zajednice. Što je romsko običajno pravo? Imali smo priliku čuti ovdje u HS-u na jednom okruglom stolu od više pravnih autoriteta, što je romsko običajno pravo, kako ono i danas egzistira i koja je njegova uloga i značaj.
Dakle romsko običajno pravo, kako ga često nazivamo Romani kris nije tek jedan folklorni ostatak prošlih vremena, to je jedan autentični pravni sustav koji se razvijao unutar romskih zajednica i ono što je bitno i važno, neovisno o državnim pravnim strukturama i državnim pravnim normama, a temelji se na izrazito bitnim i važnim postulatima, to su poštivanje časti, zajedničkih pravila i pomirbe.
U središtu romskog običajnog prava nije represija i nije kazna nego obnova odnosa, dostojanstva i društvene ravnoteže. Presude se ne donose po zakonima koji su negdje zapisani već po pravilima koja su duboko ukorijenjeni u kolektivnu svijest te zajednice. To su pravila koja se prenose usmenim putem, koja se uče životom i praksom, a ne čitanjem zakonskih članaka i zaista, iz romskog običajnog prava možemo i mi koji primjenjujemo i koji sudjelujemo u kreiranju pravnih normi, naučiti puno toga.
Zato se ovo pravo, romsko običajno pravo s pravom može smatrati nematerijalnim kulturnim dobrom. Njegova vrijednost nije samo u sadržaju nego i u načinu na koji se živi i prenosi i to kroz jezik, običaje, obiteljske i društvene odnose.
Zašto nam je potrebno međunarodni dan? Međunarodni dan romskog običajnog prava je svakako prilika da svi zajedno prepoznamo i potvrdimo ono što romska zajednica već dugo zna i njeguje, a to je da ima svoj pravni sustav, da imaju svoju pravnu filozofiju i svoje pravne mehanizme. Taj dan bi bio više od samog simbola i od same simbolike. Bio bi zapravo poziv na dijalog, na obrazovanje i na razumijevanje. To bi svakako bio poticaj mladim Romima i Romkinjama da uče o svojim korijenima, da se ponose svojom baštinom i da znaju njihova, da njihova kultura nije nešto što se skriva, nego nešto što se s ponosom pokazuje i njeguje i svakako da podržavamo zastupnika Kajtazija i njegovu hvalevrijednu inicijativu, da se u romskom običajnom pravu razgovara, da se podržava sve ono što je vezano za romsko običajno pravo i da mu se zna značaj i uloga koju ono zaslužuje. Također, uvrštavanje romskog običajnog prava na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine bilo bi također, međunarodno priznanje jednom od najdugotrajnijih sustava običajnog prava u Europi. To ne bi značilo da ga treba formalno uvesti u nacionalne pravne sustave već da ga se prizna kao kulturnu vrijednost, kao pravni izraz identiteta, povijesti i dostojanstva jednog naroda. To bi također, bio i važan signal romskim zajednicama da njihove vrijednosti nisu marginalne, da njihova pravila imaju značenje i da su njihove pravne tradicije dostojne priznanja na najvišoj razini.
Mi u Hrvatskoj imamo povijest suživota i kulturne raznolikosti. Mnoge naše nematerijalne vrijednosti od klapskog pjevanja do mediteranske prehrane već su se našli na UNESCO-vim listama. Smatram da je romsko običajno pravo zaslužuje isto priznanje osobito zato što ga njeguje manjinska zajednica koja je kroz povijest pretrpila brojna iskušenja.
Ova inicijativa je prilika da pokažemo istinsku političku volju ne samo deklarativno već kroz konkretne poteze i prilika je da Romima damo do znanja vaša je baština dio i naše zajedničke hrvatske i europske baštine. I zato danas iznosimo evo punu podršku inicijativi zastupnika Kajtazija, podržavamo proglašenje Međunarodnog dana romskog običajnog prava i vjerujem da Hrvatska treba biti među prvima koja će podržati upis tog prava u UNESCOV popis nematerijalne kulturne baštine.
…/Upadica Radin: Hvala./…
To nije samo priznanje Romima, to je priznanje vrijednosti kulturne raznolikosti, pravne tradicije i društvene pravde.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gospodin Malenica, hvala.
I sada je kao zadnji gospodin Marin Miletić Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića također završno, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovanje cijenjeni gospodine Radin, potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege poštovani isto tako naravno iz oporbe. Pa ja moram reći na početku da sam zgrožen, zgrožen sam zato jer pogubljena i fejkerska elitistička ljevica, a u stvari to su mentalni komunisti, oni nemaju veze sa ljevicom jer ljevica je dobra. Važno je za demokraciju da vi imate hrvatsku ljevicu. Ali kad vi imate ljevicu koja je opterećena Jugoslavijom i koja je cijelo vrijeme uronjena u komunizam onda to nije dobro za hrvatsko društvo.
I ovdje sam se pripremio da govorim o Romima koji su moji prijatelji u Rijeci Orhan Sali, frizer, glazbenik. Dakle, mi Riječani smo, to su moji prijatelji, dakle. I onda slušam ljevicu koja napadne saborskog zastupnika Kajtazija radi pazite koncerta Thompsona na hipodromu. Pa tko je tu lud? Dakle tko, mi raspravljamo o Romima, a Arsen Bauk napada Kajtazija, saborskog zastupnika romske jel' tako priče radi koncerta Thompsona.
I znate šta ću vam reći, tu sam komentirao evo sa kolegicom vladajućom. Ma ne smeta njima ni pozdrav „za dom spremni“ ne smeta njima to. Znate šta njima smeta? Pa križ čovječe koji se gore na nebo, dobro si rekla Nikolina, križ koji se gore zasjao sa tisuću dronova iznad zagrebačkog neba. Oni bi sebe radije zapalili nego gledali križ, oni bi sebe radije uništili nego Gospu kad su vidjeli i krunicu oko Gospe. Dobro da nije bilo samozapaljenje, figurativno govoreći naravno.
Svima želim zdravlja kao svojoj djeci da budem potpuno jasan ako me budete vadili iz konteksta kao svojim kćerima to želim da se bilo kome dogodi. Ali ekipa kad je vidjela križ iznad Zagreba, kad je vidjela Gospu iznad Zagreba, krunicu iznad Zagreba oni su dobili napade. To vam je, da to su vam duhovni napadi, to vam je od duhovnosti, imate teologiju, filozofiju, mislim to vam je i egzorcizam i svašta sad tu ima ali nećemo ulaziti u ideologiju. I mi ovdje trebamo raspravljati o Romima, a dakle kolege iz SDP-a pazite šta rade? Oni kolegu Kajtazija prvo pohvale onda napadaju jer romsko običajno pravo treba to sve, znate to treba bit kako su oni zamislili. Tradicijski ovo ne, jer mi znamo naprednjaci šta je za vas najbolje, a to što vi stotinama, stotinama, stotinama godina imate u svom društvu baš zato je i nastalo običajno pravo mi ćemo vama kaže ljevica je li fejkerska objasniti kako bi vi trebali se ponašati. Pa ne ide to tako
I zato mi kao klub Mosta podržavamo Svjetski dan romskog običajnog prava, podržavamo da Romi imaju kao etnička je li tako zajednica ovdje svog predstavnika u Hrvatskom saboru i meni je drago kolega Kajtazi slušajte sad, kolega Kajtazi važno je ovo što ću reći. Meni je drago da vi niste koristili svoju poziciju, napadali hrvatsku državu, dezintegrirali hrvatsku državu, spadali među neke etno biznismene i to je dobro.
A s druge strane imamo dakle vas koji ste '91. oblačili hrvatski kimono jer je tako bila odluka i sa hrvatskim grbom kao tada vrsni karatista predstavljali hrvatsku državu a znamo koliko su sportaši važni u promociji hrvatske države i svega onog što mi predstavljamo. I mi smo ponosni na to i onda dođe ovdje ekipa ljevice i napada vas, pazite dakle oni vežu Rome i napadaju vas sa, povezujući vas sa koncertom Marka Perkovića Thompsona, velečanstvenim i velebnim na hipodromu.
Sad su vam sve njihove reakcije znate zašto su takve? Oni su svjesni da su uništili, Zoran Milanović šut, maca popapala jezik. Danima šuti, Sinj ga čeka. Znate šta će bit u Sinju? Sve će gorit, sve će gorit, dakle jedva čekamo Sinj. Ljevica pogubljena, pazite pa oni su imali među tih 500000 ljudi barem 70 000 svojih glasača, sigurno, možda i više. I oni sad više nikad neće ni te glasače imati, oni su gotovi, to je gotova priča.
I zato evo stojimo gospodine Kajtazi iza Svjetskog dana romskog običajnog prava, imate snažnu podršku kluba Mosta.

Radin, Furio (Nezavisni)
Šta razgovarate sa …/Govornik se ne razumije./…
Gospodin Mate Vukušić, povreda Poslovnika.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Pa evo članak 238. da se poslužim rječnikom kolege Miletića zastupnika Mosta i ostalih, ovoga da ne mogu vjerovat u ovo što ste sad vi tu izrekli. Dakle, potvrđuje se što sam jednom prilikom negdje rekao mehaničar, automehaničar, limar, električar, doktor znanosti, magistar, akademik, vitez ali nećete pričat gluposti, bilo što od toga.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nažalost moramo završiti sa opomenom. Šta još jedna povreda Poslovnika?
G. Miletić? Ne vidim, evo. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238. Živimo u demokraciji, Bogu hvala dragome, u slobodi koju su nam '91. hrvatski branitelji omogućili, a u toj demokraciji i slobodi svatko ima pravo na svoje mišljenje, pa i one političke opcije koje kritiziraju pola milijuna Hrvata koji su se okupili u ljubavi prema Bogu i svojoj domovini i koji ovdje kritiziraju zastupnika Kajtazija i povezuju s potpunim glupostima.

Radin, Furio (Nezavisni)
E dobro, opet opomen. Opomena g. Miletiću iz razloga formalnih. G. Vukušić, povreda Poslovnika.

Vukušić, Mate (SDP)
Moramo još jednom da iskoristim ovu treću. Dakle 238.
Kolega Miletiću vi točno znate da znate pričate neistinu, točno znate da sa ovog spektra nitko nije prigovorio nikome od tih 5 stotina tisuća ljudi koji su bili ili 504 tisuće, da budem točniji, koji su bili na tom koncertu. Znate o čemu je bilo prijepora, znate isto tako, što ste pričali u utorak ovdje u sabornici, kao i ova sva ekipa iz HDZ-a i vaših ostalih, ali isto tako, znate dobro da ste svesrdno ili zdušno svi došli jučer na komemoraciju i komemorativni skup genocidu za Srebrenicu.
Toliko o licemjerstvu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Također, iz formalnih razloga opomenea.
G. Miletić, treća.

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238, moju ljubav prema svakom narodu, a tako i prema Srebrenici, ja sam zorno osvjedočio i svjedočim je, npr. 14 godina sam organizirao besplatna ljetovanja za te klince iz Srebrenice u Rijeci, dok se drugi koriste to prigodno za politikantstvo i naslikavanje, a ja to pokazujem konkretno svojim životom i to znaju moji prijatelji muslimani, pitajte Hajrudina Mujkanovića, riječkog imama, 20 godina je bio imam, šta misli o Marinu Miletiću, ali ovo tu su ispodpojasni udarci i njih ustvari ne treba uopće komentirati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Također, opomena, ali ovaj put s oduzimanjem riječi za ovu raspravu koja je, koja je gotova sad u tom trenutku pa …
Dobro. Crni je ekran dolje. Zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti. Gledao sam g. Kukavicu koju vrti, vrti sa palicom pa sam mislio da, ali dobro.
Znači glasat ćemo kada se steknu uvjeti.

Prelazimo na posljednju točku dnevnog reda prije iznošenja stajališta, to je Izbor, imenovanje, to su:

- Izbor, imenovanje i razrješenje

Predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove na temelju čl. 105, 161, 273 Poslovnika HS-a i dopustit ću g. Ćosiću da on kaže koji su, .../Upadica se ne čuje./... Da, znam. Se može? .../Upadica se ne čuje./...
Izvolite, da, imate pravo, g. Kajtazi, to je druga točka. Izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se. Prije svega bi izrazio zahvalnost svima koji su sudjelovali u današnjoj raspravi svojim konstruktivnim prijedlozima pridonijeti kvalitete same rasprave kad se radi o romskom običajnom pravu.
Ujedno izražavam nadu da će prijedlog zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine bit jednoglasno usvojeno u HS-u poput svih ranijih odluka, koji su se odnosili na priznavanje važnih posnih datuma za romsku zajednicu u cjelini.
HS je tako već priznao dva ključna datuma za romsku zajednicu, 2. kolovoz, Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve i 5. studeni, Svetski dan romskog jezika. Nadam se da će im se uskoro pridružiti i 24. ožujak kao datum posvećen romskom običajnom pravu i kao spomen na međunarodnom znanstveno stručno konferenciji romskom običajnom pravu, romske pravne tradicije i kulture čiji je jedan od suorganizatora bio upravo HS.
Kao što je ranije proglašen i priznat Svjetski dan romskog jezika i od strane HS-a, Opća skupština UNESCO-a i tako očekujem da će ujedinjeni narod, UN u dogledno vrijeme i priznati i preglasati, proglasiti i svjetski dan romskog običajnog prava.
Pošto imamo samo malo, dozvolite mi samo još jer imamo od strane Saveza Roma u RH Kali Sare koji su posebnu zahvalu upućuju Kristini Zadro .../Govornik se ne razumije./... tajnice .../Govornik se ne razumije./... sjednice koja je danas svojim odabirom odjeće iskazala izuzetnu pažnju i poštovanje prema romskoj zajednici odjevena u boje romske zastave, plavi sako, zelenu majicu i crveni ruž. Poslala je snažnu poruku podrške i uvažavanja, hvala joj na toj lijepoj i simboličnoj gesti u ime Saveza Roma u RH Kali Sara. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Radi stenograma ću reći da je to bilo traženje stanke, je l' da, ali da ne inzistiramo na stanku, je l' da? Ne inzistiramo na pravu stanku? .../Upadica se ne čuje./... Dobro.

72

  • Prijedlog zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine, Predlagatelj: Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
15.07.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine, predlagatelj je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, rasprava je zaključena.
Javlja se za stanku kolega Kajtazi. Izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se poštovani predsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege.
U ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina tražim stanku od 10 minuta kako bih prije glasovanja o prijedlogu zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožuška Svjetskom danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine uputio poziv svim saborskim zastupnicama i zastupnicima da jednoglasno podrže ovaj Zaključak. HS je tako svojom jednoglasnom odlukom već priznao dva ključna datuma za romsku zajednicu, 2. kolovoz kao Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve .../Govornik se ne razumije./... u Drugom svjetskom ratu i 5. studeni kao Svjetski dan romskog jezika.
Ovo treći posljednji datum za romsku zajednicu u cjelini, 24. ožujak spominje kao međunarodnu znanstvenu i stručnu konferenciju romskog običajnog prava romske pravne tradicije i kulture, čiji je jedan od suorganizator upravo bio HS. Zahvaljujući priznanju ovih povijesnih datuma od strane HS-a, čitava romska zajednica u RH je imala i dosta opipljivih koristi.
Navest ću samo neke, uvođenje studija romistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osnivanje središnje knjižnice Roma, izgradnja čitavog niza romskih edukacionih centara, uređenje velikog broja parkova, perivoja i javnih površina i kao kruna svega, izgradnje Uštice, jedinog memorijalnog centra za romske žrtve iz Drugog svjetskog rata, jedinstvenog po svojoj funkciji, misiji u čitavom svijetu. Jednoglasnom potporom Hrvatskog sabora, ustanovljenju 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava još jednom ćemo svim zajedno opravdati veliki ugled kojeg je Republika Hrvatska izgradila među Romima diljem svijeta, a Hrvatski sabor će pružiti još jedan značajni doprinos u izgradnji demokratskog uključivog i tolerantnog društva u kojem Romi mogu na najbolji način ostvariti puno pravo na svoj nacionalni i kulturni identitet.
Zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Kajtazi možemo nastaviti.
Hvala.
Dajem sada na glasovanje Prijedlog zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine.
Molim glasujmo.
Jednoglasno 110 glasova za donesen je zaključak kako je predložio Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
PDF