Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

68

  • Prijedlog zakona o kontaminantima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 171
10.07.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege.
Krećemo sa današnjim radom i kao što znate prva točka je:
- Prijedlog Zakona o kontaminantima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 171

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku.
Prije negoli što dam predsjednici predlagatelja da kaže dodatno obrazloženje, vidim zahtjev za stankom.
Poštovani zastupnik Armin Hodžić, izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Zahvaljujem se potpredsjedniče HS.
Tražim stanku u ime Kluba nacionalnih manjina, međutim ispričavam se zbog toga jer nisam našao drugu poslovničku mogućnost da se obratim. Naime, obzirom da sutra neću prisustvovati sjednici HS jer idem u Memorijalni centar u Potočarima, htio sam iskoristiti ovu prigodu da zamolim HS da sutrašnja sjednica HS započne sa minutom šutnje za žrtve genocida u Srebrenici čija je 30. godišnjica i obljetnica upravo sutra. Pismenim putem smo uputili i zahtjev predsjedniku HS, a obzirom da je evo gotovo cijelo jedno 10-ljeće HS pokrovitelj službene komemoracije za žrtve genocida u Srebrenici, vjerujem da će i tom zahtjevu biti udovoljeno i unaprijed se zahvaljujem. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa, ovaj to je naravno kao što je rekao kolega Hodžić jedna tužna tradicija da mi obilježavamo ovdje u HS taj genocid u Srebrenici. Ovaj puta će to biti danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici djelomično, a bit će naravno sutra glavno ovaj, a bit će i u Potočarima kao i svake godine. No u svakom slučaju na našu točku ćemo se vratiti, pa će predstavnica predlagatelja dati dodatno obrazloženje.
Poštovana državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, izvolite.
Oprostite što vas prekidam, ja sam zabunom rekao Nacionalna i sveučilišna, a to je u Lisinskom, ovaj pa se ispričavam.

Bubaš, Marija
Poštovani predsjedavajući, poštovane dame i gospodo zastupnici.
Pred nama je prvo čitanje Nacrta prijedloga Zakona o kontaminantima i važno je reći o tom zakonu da se njime usklađuju odredbe važećeg Zakona o kontaminantima s propisima EU u području kontaminanata u hrani i propisima kojima su uređene službene kontrole. Utvrđuju se nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela, obveze subjekata u poslovanju hranom, obveze službenih laboratorija, službene kontrole i upravne mjere, te prekršajne odredbe.
Uredba komisije iz 2006. kojom su bile definirane najveće dopuštene količine određenih kontaminanata zamijenjena je novom uredbom koja je donesena u travnju 2023. o najvišim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani, što je zapravo dovelo i do izmjena zakona, a ovim zakonom dodatno je dodana i nadležnost ribarske inspekcije obzirom da je Zako… obzirom da je Zakonom o službenim kontrolama hrane u dijelu koji se odnosi na higijenu i sigurnost hrane na registriranim ribarskim plovilima na iskrcajnim mjestima upravo to nadležnost ribarske inspekcije. Propisane su nove odredbe u odnosu na važeći Zakon o kontaminantima u kojima se definiraju uloge nadležnih tijela za izradu Godišnjeg plana kontrola, prisutnost tih kontaminanata u hrani, kao i izvještavanje o rezultatima. Točnije rečeno, od 2023. države članice EU dužne su izrađivati planove kod službenih kontrola, te iste planove dostavljati Europskoj komisiji, a rezultate provedenih analiza dostavljati Europskoj agenciji za sigurnost hrane.
Revidiraju se odredbe kojima se propisuje postupak i obveze u odnosu na uzrokovanja, analizu, ispitivanja i dijagnosticiranje i drugo stručno mišljenje u odnosu na uzorke koji se uzimaju tijekom službenih kontrola za provjeru sukladnosti s najvećim dopuštenim razinama kontaminanata u hrani, a sve u odnosu sa usklađivanjem s propisima, propisanim postupcima sukladno Zakonu o službenim kontrolama.
Evo ukratko ovo je zapravo sada o postojećem nacrtu prijedloga koji je danas ovdje u prvom čitanju i predlažem usvajanje prijedloga Zakona o kontaminantima. Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Evo i na vaše kratko izlaganje ima više replika, prva je poštovanog zastupnika Hodžića.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Zahvaljujem se.
Evo poštovana državna tajnice, obzirom da ste i sami u svom izlaganju naveli što se sve uređuje, pa da ne ponavljam, mislim da se nameće jedno pitanje, a to je, koliko smo dosada bili sigurni da je primjena kontaminanata bila vođena brigom za zdravlje, a ne za većim urodom i većom zaradom? Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Pa nisam sigurna da sam razumjela možda pitanje, ali u principu mi ovim propisima i prenošenjem uredbe zapravo propisuje se praćenje količine kontaminanata u hrani. Uredba sama definira razine, dopu… dopustive razine pojedinih kontaminanata koji se mogu u hrani naći rekla bi ne namjerno, dakle ne, ne namjernim u procesu obrade hrane itd. i naravno upravo iz tog razloga postoji i predviđa se da svaka država članica izrađuje planove, dostavlja ih Europskoj komisiji kako bi se na jednom objedinjenom mjestu usklađivala i pratila provedba službenih kontrola, a onda se nakon provedenih analiza rezultati dostavljaju Europskoj agenciji za sigurnost hrane što mislim da zapravo predstavlja jedan cjeloviti ciklus uvođenja, praćenja, kontroliranja i u konačnici postoji i taj sustav ranog uzbunjivanja koji je također komplementaran ovome što vi zapravo i ovoj zabrinutosti koju vi izražavate.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice, Zakon o kontaminantima regulira provedbu i kontrolu dok je manje usmjeren na prevenciju i edukaciju subjekata u lancu hrane. To vidim kao manjkavost prema izvorima kontaminacije i načinu smanjenja rizika. Također, službene kontrole zahtijevaju značajne resurse i stručnost laboratorijske kapacitete što je dakako izazov za manje razvijene dijelove sustava kontrole hrane pa molim vaše neko malo šire obrazloženje o tome kako ćete ovim izazovima odgovoriti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Pa najprije ovim zakonom zapravo mi definiramo provedbu službenih kontrola i definiramo, uvodimo ustvari novom uredbom koja je odredila nove razine, dopustive razine kontaminanata uvodimo u praksu tu uredbu, dakle provedbu te uredbe.
Što se tiče same edukacije rijetko kojim zakonom vi imate definirano kako se provodi edukacija. Ona se na nekim drugim mjestima provodi i to je u biti u nadležnosti, dijeljenoj nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva odnosno javnozdravstvenih institucija koje su djelokrugu rada zdravstvene administracije ali ne samo zdravstvene administracije.
Naravno da postoji visoka svijest o utjecaju hrane i ispravnosti hrane na ljudsko zdravlje pa samim time o tome uči već i u školama koje obrazuju zdravstveni kadar ali se radi i na tečajevima kojima se educiraju svi oni koji zapravo dolaze odnosno edukacijskim tečajevima, obrazovnih programima svih onih koji dolaze u kontakt sa hranom kroz proizvodnju, uzgoj itd..

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Herman.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice ovaj novi zakon ne predstavlja samo novi regulatorni okvir već je izraz uistinu jedne društvene odgovornosti i posvećenosti zdravlju svih građana. Mi ovdje pokazujemo da nam je kvaliteta naših građana ipak na prvome mjestu.
Moje pitanje je postoji li kakav sustav za brzu razmjenu informacija i sa građanima i sa tržištem u slučaju otkrivanja kontamir… kontaminirane hrane kako bi se spriječile moguće štetne posljedice po zdravlje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Dakle, postoji na razini EU tzv. sustav za brzo alarmiranje koji, koji prikuplja podatke i dijeli ih sa državama članicama a onda kasnije se to pretače u sve druge institucije koje kontroliraju hranu, u Državni inspektorat itd., dakle to je Rapid Alert Syistem for Food and Feed znači koji se odnosi i na hranu za ljudsku potrošnju ali i na hranu kojom se hrane životinje.
Tako da evo hvala vam na vašem pitanju, ali mislim da je zapravo i to jedan komplementarni dio cjelokupnog sist… sustava koji se uvodi kroz plan kontrola, provedbu kontrola, dijeljenje rezultata analiza. Imate sada u travnju ove godine je tako poljski laboratorij otkrio primjenu nekih kontaminanata u hrani o kojima …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… se zapravo još raspravlja ali kroz sustav je onda alarmirane su sve zemlje članice.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice kako ćete osigurati da provođenje zakona ne rezultira dodatnim administrativnim i financijskim opterećenjem za naše domaće proizvođače koji se već ionako suočavaju sa izazovima usklađenja sa direktivama EU?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Zapravo mislim da možda se, možda se ne iščitava iz ovog zakona da se ne radi o dodatnom administrativnom opterećenju. Ovdje se kroz službene kontrole inspekcije izuzimaju uzorke koje se, koji se onda provode i to zapravo taj trošak snosi inspektorat. Tako da u principu ne bi trebalo i ne očekuje se administrativno opterećenje za malog proizvođača, domaćeg proizvođača.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana, Prijedlog Zakona o kontaminantima gotovo u potpunosti ide u automatsko preuzimanje europskih pravila čime izostavlja odnosno briše tzv. racionalne dodatke. To će u praksi značiti da promjene koje će raditi EU odnosno Bruxelles će automatski vrijediti i u Hrvatskoj.
Da li je to posljedica odnosno hoće li ta nova situacija imati za posljedicu oslobađanje nekih kapaciteta u Hrvatskoj ljudskih potencijala i resursa koji će se moći upotrijebiti za nešto drugo ili je ovo naprosto rezultat toga što u Hrvatskoj više nije bilo potencijala ili kapaciteta da sama prati ovo područje?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Mislim da ovo pitanje u principu je samo sebi odgovor zapravo jer kada kažem da sve države članice moraju izrađivati planove kontrole i da te planove prikuplja Europska komisija iz toga je razvidno da zapravo dijelimo kapacitete sa ostalim državama članicama što nužno ne znači da ćemo mi imati nezaposlene ljude koji će ostati besposleni ako se npr. neka analiza napravi u Poljskoj. Dapače mislim da trebamo svoje vlastite kapacitete dizati s obzirom na sigurnost jer nam to sigurnosno znači nešto na nacionalnoj razini i trebamo razmišljati o tome kako te naše laboratorije osnaživati, a opet s druge strane koristiti podatke koje dobivamo iz drugih laboratorija kroz FSU, tako da…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…hvala vam na vašem pitanju, ali mislim da je to riješeno. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kolarić.

Kolarić, Branko (SDP)
Poštovana državna tajnice, imam jedno konkretnije pitanje, u čl. 9. zakona kaže da se protiv rješenja Državne inspekcije može uložit prigovor i da se to rješava dok protiv rješenja o ribarskim inspektorima nije moguć prigovor nego se mora upravni spor podić. To pitam za one male proizvođače hrane kojima je upravni spor podić nešto teško. Zašto se kod ribarske inspekcije ne može žalba toj inspekciji poslat odnosno prigovor?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Pa ja pretpostavljam da je to neke, neka procedura koja je svojstvena Ministarstvu poljoprivrede koje je nadležno ovaj za taj dio i surađuje sa inspektoratom i ribarska inspekcija je u principu dio Državnog inspektorata odnosno oprostite, surađuje s Državnim inspektoratom, ali je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, pa ja vjerujem da je, ja vjerujem da je to jedna uobičajena procedura u tom sustavu rada. Ne znam zašto, mislim ja smatram da je zapravo sasvim dovoljno da imaš alat i da ga možeš koristiti. Ovaj zakon omogućava i drugo mišljenje, pa ne mislim da je bilo što ovdje ograničavajuće, a što se tiče upravnih postupaka oni opet daju jednu slobodu i mogućnost da se ostvari svoje pravo i kroz taj žalbeni postupak, ali ako se poštivaju zakoni onda nekako mi se čini da možda će tih žalbenih postupaka i ne bit toliko puno odnosno da će ih biti zanemarivo malo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i u ime Kluba zastupnika SDP-a prvi će govorit poštovani zastupnik Branko Kolarić, izvolite.

Kolarić, Branko (SDP)
Poštovani akademičare Reiner, poštovane kolegice i kolege, državna tajnice.
Evo danas imamo zakon koji se zove Zakon o kontaminantima. Ja bih prvo krenuo oko estetike zakona jer mislim da je važno da ako donosimo pravne akte da brinemo i o tome. Mislim da bi bilo ispravni naziv odnosno bolji naziv ovog zakona Zakon o suzbijanju onečišćenja hrane. Kontaminanti nije hrvatska riječ, imamo kontamini… kontaminacija znači zagađenje, onečišćenje, dakle što precizniji naslov zakona će uputit ljude koji ga čitaju da se lakše snađu. Isto tako mislim da je važno dodati u naslov da se radi o hrani jer kontaminirana, onečišćena može biti voda, poljoprivredno tlo i danas sutra kada donosimo Zakon o kontaminantima ili onečišćivačima u vodi, imat ćemo Zakon o onečišćenju voda i Zakon o kontaminantima i onda ovaj Zakon o kontaminantima i sama uredba govori da se odnosi o kontaminantima u hrani, pa molim da razmislite da se zakon do drugog čitanja da se jasno bude da se odnosi na onečišćenju hrane.
Druga stvar koju je i obrtnička komora u javnoj raspravi spomenula jest zaštita malih proizvođača hrane. Iako zvuči jako logično da kada postoji nesukladnost, dakle vaš uzorak hrane bude onečišćen odnosno kontaminiran, da sami snosite trošak laboratorijske analize. No želio bih ovim putem vas upozorit da neki mali proizvođač hrane može napravit sve po ps-u, dakle sve i da opet ima kontaminaciju i da mora platit i do 3 tisuće eura analizu koja može nekog natjerat da se prestane pro… bavit proizvodnjom. Dakle mislim da bi državna inspekcija odnosno ribarska inspekcija trebala uz onečišćenje dokazat da je propustom proizvođača došlo do tog onečišćenja.
Kako može doć do onečišćenja, a da je proizvođač napravio sve kako treba?
Sami ste spomenuli Poljsku, dakle mineralna gnojiva uvozimo pretežno iz Sjeverne Afrike, ona se analiziraju na kontaminante u laboratoriju u Poljskoj, dobe ulaz na europsku, europsko tržište, mi smo donijeli zakon kojim to priznajemo, a mineralna gnojiva nije nešto što je kontroliranog sastava kao što je lijek, pa pogotovo ako nemamo dobrog nadzora Državnog inspektorata onda proizvođači mogu poslat malo ono što se pod navodnicima kaže sarme ili dobijete mineralno gnojivo koje službeno kupite, koje ima dozvolu za prodaju u RH, koje ima višak kadmija i dođe vam inspektor i uzme uzorak i nađe se da vaša hrana ima kadmija, teškog metala koji ne smije biti i vi morate platit par tisuća eura, dvije tisuća kazne, a napravili ste sve kako ste trebali, poštivali ste zakone. Dakle to za velike lance i proizvođače hrane nije opterećenje iako je nepotrebno, a za male proizvođače time ćemo možda ugasit proizvodnju nekih malih proizvođača koji rade sve po ps-u. Naravno, oni koji u svojem proizvodnom procesu naprave neki propust da trebaju i platit analizu i da trebaju i zatvorit proizvodnju dok ne isprave nesukladnosti.
Ono što je još u ovom zakonu važno jest njegova provedba i na Odboru za zdravstvo smo razgovarali, zakon može bit najbolji na svijetu, ako nemate nekog ko će kontrolirat, ako nemate inspektora koji će izlazit na teren, uzimati uzorke.
Financijska sredstva ovim zakonom kaže da se nema nekog dodatnog izdvajanja. Meni se čini to premalo da bi se ovaj zakon mogao provest, da bi se moglo uzet dovoljno uzoraka i trebalo bi zaposlit još ljudi u Državnom inspektoratu. Jer, ja ću vam reć, u laboratorij neko donese svoj uzorak vina, hrane, donese najbolji uzorak i vi ga kontrolirate, recimo najčešće se med i maslinovo ulje patvore, dakle u med se dodaje šećer, a u maslinovo ulje se dodaju nekih drugih sastojaka i proizvođač donese u laboratorij vrhunsko maslinovo ulje i dobije prolaznu ocjenu dakle visoku kvalitetu, a na policama trgovina se nađe nešto drugo.
E tu bi trebali inspektori doći, uzeti uzorak i poslat na kontrolu u laboratorij. Kada bi se to počelo raditi onda nikom ne bi palo na pamet da vara s onim što se prodaje građanima. To je zaštita potrošača.
I još jedna stvar koju ću reći, zaista se slažem s vama da je ovo pitanje sigurnosti pa i nacionalne sigurnosti i ja bih zaista molio da razmislite da se posao kontrole sigurnosti hrane dodijeli laboratorijima koji su u institucijama osnivača države ili jedinica lokalne samouprave jer na taj način očuvat ćemo te laboratorije i na taj način dajemo, imamo jednu standard i vjerodostojnost onog što se radi. Kada je to na tržištu pa tražite najjeftiniju ponudu i najjeftinija ponuda prolazi ali vjerujem da ste i sami svjesni državna tajnice da najjeftinija ponuda nekad nosi i lošiju uslugu i kvalitetu koja nije zadovoljavajuća za pitanje sigurnosti naših građana.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Mislav Herman.
Izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Uvažena državna tajnice sa suradnicom, drage kolegice i kolege zastupnici, danas kao što znamo raspravljamo o Prijedlogu Zakona o kontaminantima u prvome čitanju ne zaboravimo i odmah na početku moramo istaknuti kako iako prijedlog zakona na prvi pogled izgleda kao neko puko usklađivanje, tehničko usklađivanje sa pravnom stečevinom EU u području kontaminanata u hrani i propisima koji su, kojima su uređene službene kontrole hrane i kojima se osigurava provedbu Uredbe komisije 2023/915 od 25. travnja 2023. godine o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani on je ne zaboravimo itekako važan za zdravlje svih naših građana.
Ovaj zakonski prijedlog ujedno poziva na odgovornost prema našem okolišu i prema zdravlju budućih generacija odnosno generacija koje dolaze.
U odnosu na važeći Zakon o kontaminantima ovim zakonskim prijedlogom propisane su nove odredbe, zatim preciznije se definiraju uloge nadležnih tijela u pogledu izrade godišnjeg plana kontrole prisutnosti kontaminanata u hrani kao i izvještavanje o rezultatima, revidiraju se odredbe kojima se propisuje postupak i obveze u odnosu na uzorkovanje, analizu i ispitivanje, utvrđuju se nadležna tijela i njihove zadaće, utvrđuju se obveze subjekta u poslovanju s hranom i obveze službenih laboratorija i službene kontrole te na kraju propisuju upravne mjere i prekršajne odredbe. Ovakvo preci… precizno definiranje uz konkretne smjernice i standarde povećat će i transparentnost i odgovornost svih subjekata a u konačnici i štititi zdravlje svih građana.
Zakon uvodi i strože nadzore za one koji ne poštuju propisane norme. Novi zakonski okvir implementira se kroz kombinaciju EU direktiva i nacionalnoga zakonodavstva, on će prenošenjem uredbe EU o gornjim dozvoljenim količinama kontaminanata omogućiti veću transparentnost i efikasniju suradnju između nadležnih institucija, znanstvene zajednice i građana. Otvorenost u pogledu rezultata ispitivanja i mjera koje se poduzimaju svakako će ojačati povjerenje u kontrole i potaknuti veću javnu odgovornost.
Stavljanjem van snage stare uredbe od 2006. i uvođenjem ove nove uredbe EU od 2023. godine postiže se potpuna pravna usklađenost i olakšava međunarodna trgovina i nadzor. Zakon izravno uvodi EU pravila u hrvatski pravni sustav jasno, transparentno i u skladu s dosad provedenim praksama i propisima. Hrvatska je sada u završnoj fazi transpozicije čime treba omogućiti nesmetanu primjenu novih EU granica u svakodnevnoj inspekcijskoj praksi i kontroli hrane.
Ovakav zakonski okvir precizno propisuje metode, obveze uzorkovanja i analize te kaznene odredbe za nepridržavanje što jasno znači definiranje nadležnih laboratorija i inspekcijskih tijela prema europskim odnosno EU standardima.
Naravno da novi zakon donosi nove izazove ali u konačnici on će donijeti i brojne koristi, bolje prilike za male proizvođače hrane. Iako možda na prvi pogled početni troškovi mogu biti visoki usklađivanje sa EU standardima donosi dugoročne koristi u smislu sigurnosti proizvoda i pristupa većem broju stranih tržišta. Ključno je pravovremeno planirati prilagodbe i potražiti financijsku pomoć jer se mogu osloniti i na subvencije i na poticaje za poboljšanje proizvodnih standarda.
Konačno važno je istaknuti da ovaj zakon ne zahtijeva dodatna sredstva jer su sredstva već osigurana kroz postojeće proračunske stavke. To znači da će njegova provedba biti dugoročno održiva i neće stvarati dodatni financijski pritisak na proračun RH. U konačnici novi zakon ne predstavlja samo regulatorni okvir već i izraz društvene odgovornosti i posvećenosti boljoj i zdravijoj budućnosti za sve.
Stoga pozivam sve da naravno podržimo ovaj zakon prvo u prvom, a onda kasnije i u drugome čitanju. Podrškom njegovom prijedlogu šaljemo jasnu poruku da nam je kvaliteta je naših građana na prvome mjestu, a novi zakon predstavlja temelj za dugoročno osiguravanje sigurnosti hrane na našim tržištima. O njegovoj provedbi ne samo da štitimo zdravlje potrošača već jačamo povjerenje u tržište hrane kako domaće tako inozemno što je ključ za održiv i dugoročan gospodarski razvoj. Ovaj zakon osigurava da svakim danom imamo sigurniju i kvalitetniju hranu, a time sigurnije i kvalitetnije društvo i naravno zbog svega navedenoga Kluba HDZ-a podržava donošenje ovoga zakonskoga prijedloga, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i govorit će prvi poštovani zastupnik Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Javio sam se za pojedinačnu raspravu djelomično isprovociran raspravom u ime kluba kolege Mislava Hermana, pa sam se javio u pojedinačnu raspravu gdje on može replicirati.
Dakle on je raspravu otvorio sa rečenicom da ovaj prijedlog zakona nije puko preuzimanje europskih pravila pokušavajući vjerojatno predstaviti ovaj prijedlog zakona kao nekakav veliki uspjeh njegove Vlade u nekom maniru „svaki cigo svoga konja hvali“, međutim kolega Herman ovaj zakon zaista je u suštini puko preuzimanje EU pravila, koliko god mi to pokušavali zapakirati. Ali ću vam reći još nešto, to puko preuzimanje EU pravila je dobro, pa zato smo i ušli u EU da dijelimo neki širi okvir i da neke stvari pojednostavimo i dobro je da je sve više zakona tzv. puko preuzimanje bez nacionalnih dodataka, pogotovo u područjima koja se jako brzo mijenjaju kao što su kemikalije, digitalne tehnologije, hrana, umjetna inteligencija i to je dobro, pa zato i jesmo ušli u EU i zato i jesmo tu da širi, da dijelimo taj širi prostor i sigurnosti i komfora i kvalitete i svega što sa time ide. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Herman.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Pa kolega Račan, nisam reko puko preuzimanje nego evo baš sam provjerio, tehničko usklađivanje, ali zapravo sve što ste rekli ja se s vama slažem i drago mi je da se u tome slažemo. Europska pravna stečevina je ovdje kako bi život u RH bio bolji, svi smo bili za ulazak u EU, svi smo znali da ulazak u EU donosi neke nove pravne regulative i drago mi je da razmišljate upravo na jednaki način kao što razmišljam i ja, a i vjerojatno svi članovi Kluba HDZ-a.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Kolega Herman, u redu, slažemo se ovdje u tehničkom smislu, ali u sadržajno-tehničkom smislu oko onoga što ste rekli molim vas provjerite u zapisniku što ste rekli i iznenadit ćete se. Ja mogu vjerovat da imate napisano ovo što ste sada rekli, ali ste izgovorili puko, da to nije puko preuzimanje, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na završna izlaganja, pa će prvi govoriti u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovani zastupnik Željko Glavić, izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovana državna tajnice.
Evo nakon ovog iznošenja stajališta u ime Kluba zastupnika HDZ-a, nakon provedene rasprave na Odboru za zdravstvo i naravno obrazloženja Vlade RH i Ministarstva zdravstva, ostaje nam samo zapravo završno prokomentirati da ovaj Zakon o kontaminantima naravno odnosi se na kontaminante u hrani, je zakonsko usklađivanjem sa zakonodavstvom EU, da je u ovom prijedlogu zakona doista sažeto, ali vrlo precizno regulirano zakonodavstvo u tom području. Ovo područje je izuzetno važno i ovaj zakon ne regulira samo kontaminante u hrani koju upotrebljavamo nego se isto tako regulira i kontaminante u hrani za životinje i biljke. Naravno jedno i drugo je povezano s ovim prvim sa kontaminantima u hrani koju ljudi jedu. To je posebno važno i zbog činjenice da neki od kontaminanata imaju i svojstvo tzv. kumulacije u pojedinim organima našeg tijela i na taj način djeluju nepovoljno, negativno i opasno po ljudsko zdravlje kroz duži period. Ovim zakonom, pogotovo reguliranjem kontrola kontaminanata u ljudskoj hrani, hrani za životinje i biljke doista se i ta mogućnost smanjuje na najmanju moguću mjeru.
Smatramo da je zakon dobro obuhvatio materiju koju regulira, naravno to je usklađivanje sa zakonodavstvom EU, ali na jedan doista zakonski čist i uredan način i Klub HDZ-a će podržati donošenje ovoga zakona, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a završno će govoriti poštovani zastupnik Branko Kolarić, izvolite.

Kolarić, Branko (SDP)
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege.
Dakle radi se o unošenju uredbe iz 2023. u naš zakon. Uredba Europske komisije je obvezujuća, mi ovo provodimo od 2023., dakle neće se ovim zakonom nećemo promijenit obveze jer su uredbe obvezujuće, a ovim samo naš zakon činimo da ne opsolentan zakon koji je donesen ranije. Dakle, ovo nemamo izbora radit ili ne radit, obvezujuće je.
Ja bih četiri stvari još koje sam rekao još jednom napomenuo. Molim vas da se zakon zove o kontaminantima u hrani. Kako zaštiti male proizvođače koji rade sve po ps-u a morat će platiti 3 tisuće eura analize ako im bude uzorak nesukladan. Pomoći njima da naprave plan uzorkovanja, neke stručne službe im dati da im pomognu u tome. I razmislite još gdje će se analizirati ovi uzorci, u kojim laboratorijama što je najbolje za sigurnost naših građana.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a završno će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice sa suradnicima, kolege i kolege, pred nama je u prvom čitanju jedan prijedlog zakona koji je vidim nije, nije baš nekakvu raspravu izazvao što je bilo za očekivati. To je zakon koji već imamo i kojega usklađujemo sa propisima EU kojim je uređeno područje kontaminanata u hrana i propisa kojim se uređuju službene kontrole hrane.
Ovim zakonom se između ostalog uređuju i tijela i zadaće nadležnih tijela, obaveze subjekta u poslovanju hranom, obaveze službenih laboratorija i službene kontrole, upravne mjere i prekršajne odredbe.
Prethodni zakon je usvojen 2013., ovo donosimo da bi se uskladili sa uredbom EU i ključno pitanje je između ostalog što smo čekali. Što smo čekali u pretekle, dakle uredba je od 9. lipnja 2022. godine i što smo čekali dosada, dakle to smo već mogli napraviti ovo je samo jedno pospremanje i uvođenje.
Ono što želim naglasiti su tri stvari. Prva stvar je da je u javnoj raspravi se javila Hrvatska gospodar… Hrvatska obrtnička komora i nekako mi se čini da bi bilo pristojno, da bi bilo dobro da Vlada posluša što imaju reći jer oni nisu tražili nikakva izuzeća nego su tražili više institucionalne podrške za provedbu zakona. I svakako ih mali obrtnici trebaju dobiti i zato nije poanta u tome da ako ne ispune odredbe zakona plaćaju kazne nego smisao koji treba biti da hrana na hrvatskom tržištu bude sigurna.
Jednako tako želim naglasiti, bilo je jedno zgodno, bila je jedna zgodna konferencija gdje se govorilo o novim tehnologijama i inovacijama i na toj konferenciji između ostalog je zaključeno da hrvatska prehrambena industrija ima veliki potencijal. Od ulaska u EU fizički volumen proizvodnje hrane i pića povećao se za više od 20%, da smo stvorili prehrambene brendove koji ravnopravno mogu konkurirati i na zahtjevnijim tržištima EU. Međutim, ono gdje nam je problem to je niska produktivnost, podinvestiranost i mali kapaciteti i to traži dodatna ulaganja.
Dakle, mi ćemo ovim zakonom zadovoljiti formu koja je već bila i imat ćemo sve zajedno ali ajdemo se okrenuti stvarnom stanju koje imamo. Ako imamo potencijal a ima hrvatska prehrambena industrija onda je to nešto što bi trebalo, na šta bi trebalo utjecati i na što bi trebalo jednako tako ukazati. I još treća stvar na koju želim skrenuti pozornost, a to je način inspekcije. Dakle, prema odredbama zakona nadležno je Ministarstvo zdravstva, a inspekcijski nadzor drž… radi Državni inspektorat.
Svaki put kad se spominje Državni inspektorat ono što želim naglasiti a to je i što cijelo vrijeme imamo priliku vidjeti to je nedostatak državnih inspektora. Taj manjak inspektora se osjeti, kapaciteti su izuzetno smanjeni, inspektori su preopterećeni, na njih… na natječaje koji se objavljuju javljaju se relativno mali broj ljudi jer da bi im se uopće javio mora zadovoljiti i kriterije stručnosti, a i kriterije određenih znanja iz upravnog područja i taj problem funkcioniranja Državnog inspektorata treba naglasiti.
Ovdje, dakle riječ je ovdje o jednom vrlo jednostavnom zakonu u kojem su jednostavno definirane stvari, ali ovo koristim priliku da još jedanput naglasim problem Državnog inspektorata. Državni inspektor to za sad onako kad, kad dobiju upite i kad ih se upita kakvo je stanje onda onako jednim suhoparnim rječnikom odgovaraju kakvo je stanje, ali stanje u Državnom inspektoratu je alarmantno, inspektora nemamo.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa, time zaključujem raspravu o ovoj točci o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

68

  • Prijedlog zakona o kontaminantima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 171
15.07.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o kontaminantima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 171, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prihvaća se prijedlog navedenog zakona; i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona. Molim glasujmo.
130 glasova za, dakle jednoglasno je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF