Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

61; 62

  • Konačni prijedlog zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 144
  • Konačni prijedlog zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju, drugo čitanje, P.Z. br. 145
08.07.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:17 SATI.
Poštovane zastupnice i zastupnici, krećemo sa točkama dnevnog reda koje su predviđene za danas. Ranije smo donijeli odluku da ćemo provesti objedinjenu raspravu o sljedeće dvije točke. To je:

- Konačni prijedlog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 144

- Konačni prijedlog Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju, drugo čitanje, P.Z. br. 145

Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85 Ustava i čl. 172. i 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun i Odbor za ravnopravnost spolova. Pozivam sada poštovanog državnog tajnika Davora Zoričića da u ime predlagatelja predstavi prijedlog dva navedena zakona, izvolite.

Zoričić, Davor
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici. Danas se pred vama nalaze konačni prijedlozi Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH i Zakona o restrukturiranje i prodaju.
Cilj navedenih konačnih prijedloga zakona je uspostaviti učinkovit, transparentan i odgovoran sustav upravljanja pravnim osobama u vlasništvu RH usklađen s potrebama RH i najboljim međunarodnim standardima odnosno standardima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Konačnim prijedlogom Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH uspostavlja se novi regulatorni okvir izvršavanja članskih prava RH u tim pravnim osobama te uvode novi zahtjevi u pogledu korporacijskog upravljanja.
Također, budući da će stupanjem na snagu Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH i istovremenim donošenjem novog Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju, u potpunosti prestati važiti dosadašnji Zakon o upravljanju državnom imovinom, potrebno je osigurati kontinuitet u obavljanju poslova, djelatnosti javnih ovlasti CERP-a.
Slijedom navedenog, predlaže se istovremeno donošenje posebnog zakona o CERP-u. Naime, dana 30. prosinca 2023. g. na snagu je stupio Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, čime su prestale važiti odredbe Zakona o upravljanju državnom imovinom koje se odnose na nekretnine i pokretnine u vlasništvu RH, dok će se ovim konačnim prijedlozima zakona urediti područje upravljanja pravnim osobama u vlasništvu RH.
Prostor za unaprjeđenje postojećeg zakonskog okvira prvenstveno proizlazi iz potrebe za boljom koordinacijom disperziranih vlasničkih ovlasti, kao i iz potrebe za usklađivanjem različitih praksi kroz koje država ostvaruje svoju vlasničku ulogu. Konačni prijedlog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH primjenjuje se na pravne osobe od posebnog interesa i ostala trgovačka društva u portfelju CERP-a. Pritom je trenutno 36 pravnih osoba od posebnog interesa te 12 trgovačkih društava u većinskom vlasništvu RH u portfelju CERP-a.
Također, na odgovarajući način zakon se primjenjuje i na ovisna društva tih pravnih osoba. Ukupna imovina svih pravnih osoba od posebnog interesa, društvo u nadležnosti CERP-a te društvo u nadležnosti županija, gradova i općina u 2024. g. iznosila je 55,9 milijardi eura. Od toga, imovina pravnih osoba od posebnog interesa čini 79%, imovina društava u nadležnosti CERP-a oko 2%, dok se preostalih 19% odnosi na imovinu društava u nadležnosti županija, gradova i općina. Pravne osobe s najvećom imovinom su Hrvatske ceste, HPB te HEP. Imovina pravnih osoba koje su obuhvaćene zakonom predstavlja više od 53% BDP-a.
Također, prihodi svih pravnih osoba u 2024. g. iznosili su 14,1 milijardu eura, od čega se 81% odnosi na prihode pravnih osoba od posebnog interesa, 2% na prihode društva u nadležnosti CERP-a, a 17% prihoda na društvo u nadležnosti županija, gradova i općina.
Najveći pojedinačni prihodi ostvareni su u energetskom sektoru, odnosno u društvima INA i HEP. Budući da pravne osobe od posebnog interesa ostvaruju najveći udio u prihodima, odnosno raspolažu najvećim dijelom ukupne imovine te da Vlada svojim odlukama utvrđuje popis pravnih osoba od posebnog interesa, ali i portfelj CERP-a, zakonom je stavljen naglasak upravo na te pravne osobe.
Konačni prijedlog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH dorađen je u odnosu na prijedlog zakona koji HS prihvatio u prvom čitanju. Ključnu izmjenu predstavlja to što je sada Vlada RH određena kao vlasničko tijelo za pravne osobe od posebnog interesa, dok je za ostale pravne osobe to ostao CERP. Pri tome Ministarstvo financija će imati koordinacijsku ulogu u ostvarivanju i dosljednoj primjeni vlasničke politike.
Dakle navedene izmjene osiguravaju veću centralizaciju izvršavanja vlasnički prava u odnosu na situacija kada su vlasnička tijela bila brojna resorna ministarstva. Smjernice OECD-a za korporacijsko upravljanje ističu prednosti centraliziranijeg modela upravljanja jer se njima postiže veća ujednačenost praksi postupanja.
Također, u odnosu na prijedlog zakona iz prvog čitanja, izmijenjen je i zahtjev da sve pravne osobe moraju imati nadzorni odbor, dok konačni prijedlog zakonskog rješenja obvezuje na uspostavu nadzornog odbora samo za pravne osobe koje su trgovačka društva.
Za pravne osobe koje nisu trgovačka društva, ova pitanja će se urediti posebnim zakonima. Pri tome, nije se mijenjala odredba da se za pravne odredbe koje nisu, pravne osobe koje nisu trgovačka društva propisuje obveza preoblikovanja u pravni oblik društva kapitala, ako se pretežito bave tržišnim djelatnostima. Dodatno, raspolaganje dionicama i poslovnim udjelima se prema konačnom prijedlogu zakona može provesti i njihovim ulaganjem u investicijski fond kojim upravlja društvo ovlašteno za upravljanje investicijskim fondovima u skladu s posebnim propisima.
Što se tiče konačnog prijedloga Zakona o CERP-u također, su napravljene određene izmjene. Tijela Centra ostaju kao i trenutno, Upravno vijeće i ravnatelj, novost je što bi sastav Upravnog vijeća činilo manje članova, dakle 5, dok ih je trenutno 9. Za financijsko planiranje, izvještavanje i sastavljanje financijskih izvještaja CERP-a, primjenjuje se zakon kojim je uređen sustav proračuna i podzakonski propisi doneseni na temelju tog zakona te na odgovarajući način Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH.
Općenito, u pogledu novosti vezanih uz reformu ovim zakonskim paketom želi se sveobuhvatno osnažiti ulogu države kao aktivnog i odgovornog vlasnika uz jasno definirane razloge vlasništva nad pojedinim pravnim osobama i ciljeve koje država tim vlasništvom želi ostvariti. U skladu sa tim predviđeno je donošenje vlasničke politike, ključnog strateškog dokumenta koji definira ciljeve državnog vlasništva, razloge za zadržavanje pojedinih pravnih osoba u vlasništvu, te pravila i standarde korporacijskog upravljanja.
Konačnim prijedlogom zakona je predviđeno da država zadržava vlasništvo u onim pravnim osobama u kojima za to postoji opravdan razlog utvrđen i obrazložen u vlasničkoj politici, dok će u slučajevima gdje takvog razloga nema pokrenuti postupak izlaska države iz vlasničke strukture. Popis pravnih osoba koje će imati status od posebno interesa utvrdit će se vladinom odlukom, a sve ostale pravne osobe koje ne ispunjavaju takve kriterije bit će usmjerene na izlazak države iz vlasništva uvažavajući tržišne uvjete.
Zakonom je predviđeno da se taj popis redovito preispituje najmanje jednom u četiri godine kako bi se osiguralo da status posebno interesa uistinu odražava aktualne potrebe društva i strateške prioritete države. Nadalje, uspostavlja se sustav financijskih i nefinancijskih ciljeva uključujući i ciljeve povezane sa čimbenicima održivosti koje pravne osobe trebaju ispunjavati, te praćenje njihovog ostvarenja. Godišnji i srednjoročni planovi pravnih osoba uključivat će ove ciljeve i bit će javno dostupni.
Konačni prijedlog zakona također predviđa razdvajanje tržišnih djelatnosti od djelatnosti pružanja javnih usluga s ciljem sprječavanja unakrsnog financiranja. Propisuje se i obveza preoblikovanja pravnih osoba koje nemaju oblik trgovačkog društva, a pretežito se bave tržišnim djelatnostima, pravni oblik društva kapitala sa rokom za provedbu preoblikovanja od jedne godine od stupanja zakona na snagu.
Nadalje, imenovanje uprava bit će u nadležnosti nadzornih odbora uz provedbu konzultacija sa Vladom, a upravljanje i nadzor trgovačkih društava postaju profesionalniji i transparentniji na način da se članovi nadzornih odbora i uprava biraju putem javnih natječaja, te da se uvodi minimalno 33% neovisnih članova nadzornih odbora, a potiče se i raznolikost u sastavu organa društva prema spolu, dobi, obrazovanju i iskustvu.
Konačnim prijedlogom zakona se također postavljaju temelji za utvrđivanje politike primitaka, uprava i nadzornih odbora uzimajući u obzir složenost poslovanja i tržišne uvjete u kojima posluju ili specifične javne usluge koje pružaju. Sve pravne osobe bit će obvezne javno objaviti podatke o isplaćenim primicima najmanje jednom godišnje.
Poseban naglasak stavljen je na transparentnost poslovanja, javnu objavu budući da odgovorno upravljanje javnim vlasništvom zahtijeva jasne i dostupne informacije. U tom smislu predviđa se unifikacija i unapređenje sustava izvještavanja kako pravnih osoba u državnom vlasništvu tako i same države kao vlasnika. Država će putem godišnjeg objedinjenog izvješća upotpunjenog sa informacijama o ostvarenju postavljenih ciljeva javnosti pružiti ključne informacije o poslovanju pravnih osoba.
Dodatna novost je da će to izvješće razmatrati i Hrvatski sabor čime se uvodi i nadzor najvišeg predstavničkog tijela Republike Hrvatske. Važno je istaknuti također da će Ministarstvo financija sustavno pratiti i analizirati kvalitetu korporacijskog upravljanja u pravnim osobama u državnom vlasništvu i to putem posebno razvijenog kompozitnog indeksa koji objedinjuje ključne pokazatelje učinkovitosti upravljanja, transparentnosti i usklađenosti sa dobrim praksama, a sve u cilju podizanja standarda korporacijskog upravljanja.
Predloženi zakonski okvir predstavlja ključnu reformsku mjeru unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, međutim isto tako njime Hrvatska izravno odgovara i na preporuke OECD-a čiji smo pravni instrument, smjernice za korporacijsko upravljanje državnim poduzećima prepoznali kao standard dobrog upravljanja uzimajući u obzir da je punopravno članstvo u OECD-u također jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske. Važno je napomenuti da je donošenje ovih zakona nužno i za proces pristupanja OECD-u.
Konačnim prijedlozima zakona predviđeno je da oba zakona stupe na snagu 1. listopada ove godine. Zaključno. Donošenje ovih konačnih prijedloga zakona predstavlja sveobuhvatnu reformu s ciljem učinkovitijeg, profesionalnijeg i transparentnijeg upravljanja pravnim osobama što bi u konačnici trebalo rezultirati boljim uslugama za građane i većom koristi i za državu kao vlasnika.
Zahvaljujem svim uvaženim zastupnicama i zastupnicima na pozornosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku.
Prijeći ćemo sada na replike.
Koliko ima replika?
…/Upadica: 24./…
24 replike. Krećemo sa kolegom Babićem, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče.
Vlada je nedavno proglasila bivši vojni kompleks Šepurine kod Nina nekretninom od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Riječ je o prostoru iznimnog potencijala za turizam, sport i infrastrukturni razvoj a koji godinama stoji zapušten. Ovaj zakon napokon daje alate da se takva državna imovina stavi u funkciju kroz strateške ciljeve, učinkovitim upravljanjem i suradnju sa lokalnom zajednicom. Znam da nije skroz tema ovoga zakona o upravljanju državnih poduzeća, ali možete li pojasniti kako će se kroz vlasničku politiku omogućiti aktivacija tog prostora, a u korist razvoja Zadarske županije?
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala puno na pitanju.
Kao što ste sami rekli budući da je riječ o nekretnini, onda zapravo u suštini vaše pitanje nije predmet koje se uređuje ovim zakonom, međutim Zakon o pokretninama i nekretninama koji je stupio na snagu vjerojatno detaljnije uređuje ovo pitanje. Ako govorimo o vlasničkoj politici onda će se odlukom Vlade urediti koja će poduzeća doći na listu pravnih osoba od posebnog interesa, koja će ostati kao ostala trgovačka društva u portfelju CERP-a ako bi se ovakva jedna strateška nekretnina povjerila na upravljanje određenom strateškom poduzeću koje je na listi pravnih osoba od posebnog interesa. To bi moglo dodatno osnažiti kvalitetnije upravljanje nekretninom od interesa vezano uz koje ste postavili pitanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa, izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovanje državni tajniče.
Zakon propisuje da najmanje trećina članova Nadzornog odbora mora biti neovisna, a da sve članove bira Vlada i to na temelju prijedloga povjerenstva koje sam osniva, a onda se ti isti članovi mogu birati iz nova bez ograničenja broja mandata.
Je li to model neovisnog nadzora ili cementiranje političke kontrole? Ako se stvarno zalažete za profesionalizaciju upravljanja zašto većinu članova ne čine neovisni stručnjaci izvan dosega dnevne politike, te zašto ne ograničite broj uzastopnih mandata kao što to imaju mnoge razvijene zemlje da se izbjegne umreženost i pogodovanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle, radi se o tome da trećina, minimum trećina članova treba biti neovisna. Procjena je povjerenstva koje će predlagati imenovanje članova nadzornih odbora na glavnoj skupštini. Koji su to kandidati koji imaju najbolje kompetencije, jer osim neovisnosti vidjeli ste da su i drugi kriteriji uzeti u obzir, dakle želi se osigurati i određena diverzifikacija što se tiče dobi, spola, obrazovanja, profesionalnog iskustva i bitno je da u svakom trenu oni najsposobniji ljudi budu članovi nadzornih odbora poduzeća u državnom vlasništvu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicama i suradnicima.
Pozdravljam donošenje ova dva zakona prije svega u smjeru i učinkovitosti, ali i transparentnosti i u tom duhu bi i moje pitanje bilo kako planirate osigurati da se sustav transparentnog i javnoga izvještavanja uključujući i objedinjeno godišnje izvješće o poslovanju ne bude samo formalnost već alat za javnu odgovornost i evaluaciju učinaka.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala puno na pitanju.
Dakle, kao što sam u uvodnom obraćanju rekao sva poduzeća objavljivat će svoja izvješća ali ovo što ste dobro primijetili vezano za agregirano izvješće Ministarstva financija ga već sad izrađuje. Dodatno smo zakonom kao što sam uvodno rekao osigurali da se to izvješće upućuje u Sabor na usvajanje. Ali najvažnija promjena je zapravo da u agregiranom izvješću kako već poznajemo i sada ne dajemo samo pregled povijesnih pokazatelja nego da se u tom izvješću iskazuje što je bilo planirano, a povezano sa ciljevima i pokazateljima uspješnosti za pojedino poduzeće ili sektor, a što je ostvareno. I to je zapravo ključni alat da se pokrene bolje upravljanje poduzećem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Knežević, izvolite.

Knežević, Viktorija (Centar)
Poštovani državni tajniče molim vas možete li pojasniti zašto u Zakonu o centru za restrukturiranje ne sadrži nikakve obvezujuće kriterije na temelju kojih se odlučuje hoće li se neka državna imovina prodati ili restrukturirati.
Ako ti kriteriji postoje odnosno postojat će u vlasničkoj politici zašto nisu preneseni u sami zakon obzirom da vlasnička politika nije pravna norma i ne obvezuje snagom pravne norme Centar?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju.
Dakle, vlasnička politika je dokument koji će donijeti Vlada. Budući da Vlada upravlja i pokretninama, nekretninama Vlada će donositi odluke i vezano za poslovne udjele, dionice u poduzećima. Odluka je ključna vezana uz politiku Vlade da definira u vlasničkoj politici, a ne u zakonu vezanom za Centar za restrukturiranje i prodaju. Koja su to poduzeća od strateškog interesa, zbog čega se onda žele zadržati. Na kraju kakvi se onda ciljevi njima namjeravaju zadavati, a koja su to poduzeća koja će ostati kao ostala trgovačka društva u portfelju Centra za restrukturiranje i prodaju.
Naravno da Centar za restrukturiranje i prodaju ima mandat da restrukturira poduzeća i neka koja se restrukturiraju. Jednom kad restrukturiranje prođe mogu naravno doći i na popis pravnih osoba od posebnog interesa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani državni tajniče ova dva zakonska prijedloga svakako su i reformska mjera kada govorimo o upravljanju državnim tvrtkama. Uvijek težimo i većoj transparentnosti, učinkovitosti kao što ste i sami naveli, ali isto tako i odgovornosti uprava pogotovo kada je riječ o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Ovim zakonskim prijedlozima unapređujemo zakonodavni okvir za transparentnije, učinkovitije, odgovornije upravljanje. Smatrate li da će ove izmjene zakona dovesti do profesionalnijeg upravljanja tvrtkama u vlasništvu Republike Hrvatske, te jesu li i ovim zakonskim prijedlozima jasno definirani kriteriji kako bi se to i postiglo?

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane zastupnice. Pardon, odgovor državnog tajnika.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju.
Svakako očekujemo da će se ovim zakonskim okvirom povećati kvaliteta upravljanja poduzećima prije svega kroz bolje kompetencije i veću odgovornost samog nadzornog odbora, članova nadzornog odbora u tom procesu. Kao što smo više puta istaknuli riječ je vezano uz promjene koje novi zakonski okvir donosi o javnim natječajima ne samo za izbor članova uprave, nego i za izbor članova nadzornog odbora i uz kriterije koje sam i malo prije spomenuo, a vezane uz određen broj nezavisnih članova, uz osiguravanje diverzifikacije članova nadzornih odbora kako bismo osigurali da su članovi nadzornih odbora kompetentni i da su usmjereni isključivo na strategiju i donošenje na najbolji mogući način planova srednjeročnih i godišnjih vezano za ono što uprava treba izvršiti u svakodnevnom radu i vođenju poduzeća.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Nas su mediji izvijestili sljedeće: „Nakon niza sastanaka Koalicije početkom tjedna dogovoreno je da upravljanje Hrvatskim šumama ide Domovinskom pokretu. Taj uvjet je dio koalicijskog sporazuma od ljeta koji se nije mogao odmah ispuniti. Domovinskom pokretu pripast će mjesto ravnatelja Hrvatskih šuma čime je glavni kamen spoticanja u vladajućoj koaliciji riječ. Velik broj koalicijskih sastanaka održan je oko uvjeta koje Domovinski pokret postavio premijeru Plenkoviću nakon što je DP-ov Josip Dabro morao odstupiti sa ministarske pozicije zbog snimke kako puca pištoljem iz automobila. Domovinski pokret izašao je pred premijera sa zahtjevom da žele preuzeti vođenje Hrvatskih šuma koje su inače pod resorom Ministarstva poljoprivrede. Iscrpljujući pregovori epilog su dobili početkom ovoga tjedna. Novog ravnatelja Hrvatskih šuma predložit će Domovinski pokret. Tko će to još biti to se ne zna rekao je naš sugovornik iz vladajuće koalicije.“
Ja vas pitam kako se ovaj koalicijski dogovor HDZ-a i DP-a uklapa u ovaj zakon koji jamči profesionalizaciju i koji zapravo treba spriječiti ovakvu vrstu stranačkog porobljavanja ne samo državnih institucija nego i javnih kompanija?

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog državnog tajnika.

Zoričić, Davor
Dakle, zakonski prijedlog kao što sam sada više puta istaknuo stavlja naglasak na kompetencije i u skladu s kompetencijama i drugim uvjetima koje sam upravo iznio više puta, bit će birani članovi nadzornih odbora i uprava.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Katičić.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče Sabora. Državni tajniče sa suradnicama i suradnicima.
Evo pred nama i kao što ste i vi uvodno kazali, jedan, dva zakonska prijedloga, ali ste rekli i nešto drugo što će biti, a to će biti jedan dokument koji ste govorili o vlasničkom upravljanju. Međutim, s obzirom da donosimo dva nova zakona, koji su po meni od jedne vrlo .../nerazumljivo/... vrlo velike važnosti za hrvatskog gospodarstvo i za cijelu državu, naravno da će slijediti i nekakvi trendovi dobrog korporativnog upravljanja koji su krenuli već i u nekom prethodnom periodu.
Mene zanima, ako nam možete pojasnit kako bi dobili cjelokupnu sliku, koji će se još dokumenti, podzakonski akti, pravilnici ili provedbene aktivnosti provodi kako bi se oba zakona mogla implementirati i puniti, i dati onu prvu svrhu, a to je što bolji učinci pravnih osoba. Hvala vam na .../Govornik se ne čuje./...

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju. Dakle zakonski prijedlog podrazumijeva čitav niz podzakonskih akata, dosta se tih podzakonskih akata odnosi na određene pravilnike, pogotovo vezano uz izvještavanje, ali ključni podzakonski akti koje treba donijeti je odluka o vlasničkoj politici, strateški dokument kojim će se odrediti koja to poduzeća, pravne osobe država namjerava zadržati u portfelju u obliku odnosno na popisu pravnih osoba od posebnog interesa.
Isto tako, od ključnih dokumenata kojima ima snagu uredbe Vlade, radi se o uredbi o imenovanju članova nadzornih odbora i uprava, a tamo će se detaljno propisati koji kriteriji trebaju biti ispunjeni da bi netko mogao postati član nadzornog odbora ili uredbe. Isto tako, donijet će se uredba o, vezano uz politiku primitaka, gdje će se odrediti politika primitaka za državna poduzeća, a isto tako će se donijeti uredba o postavljanju financijskih i nefinancijskih ciljeva, što je ključno za interakciju s državnim poduzećima .../Govornik se ne razumije./...

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Borić.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani državni tajniče, danas na Odboru za ravnopravnost spolova, evo i kolegica Lugarić i ja pitale smo točno koje prepreka da se EU direktiva o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima trgovačkih poduzeća ne uvede i u ovaj zakon i bez obzira na vaš odgovor, da dakako, to postoji u Zakonu o trgovačkim društvima, zanimljivo je da država zahtijeva i da smo mi u Saboru prihvatili i implementaciju te direktive, ali samo za poduzeća izlistana na burzi, ali ne i za državna ili u djelomičnom ili cjelovitom državnom vlasništvu.
Što je sporno da država dakle, kao da drži oko ravnopravnosti spolova figu u žepu ili kao što je kolegica sad rekla, prvo se ipak politički dogovara i kako možemo to riješiti i što sprječava da u članak, točno smo vam i predložile se i ne doda da se to odnosi i na poduzeća u vlasništvu RH.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju. Mislim da je jako važno da jasno kažemo, dakle apsolutno ne postoji nikakva zapreka da se ovo o čemu govorite, primjeni na državna poduzeća. Naime, već u ZTD-u predviđeno je da sva velika listana poduzeća moraju ispuniti te uvjete o kojima govorite, vlasništvo uopće nije bitno u tom pogledu, tako da će se primijeniti ta direktiva o kojoj ste rekli, vezano uz ravnopravnost spolova u jednakoj mjeri na privatna poduzeća, državna poduzeća, bez obzira na udio državnog vlasništva, ali dakle na ona koja su listana, jer o tome direktiva govori.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bilek.

Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicima.
Pa evo, stvarno pozdravljamo donošenje ova dva zakona, mislim da će donijeti mnogo toga dobro što je do sada bilo možda i propušteno, ali važno je istaknuti da ovaj proces može upasti u zamku prilikom operlacionalizacije i provedbe. Država treba naći mjeru da u funkciji državnog vlasništva ne padne u zamku pasivnog vlasništva, ali pretjerane državne intervencije. Upravljanje treba u potpunosti profesionalizirati i ne zaustaviti se na tome, nego osigurati odgovarajuće mehanizme nadzora pa mene zanima možda, na koji način planirate, što se tiče nadzora i svega ostaloga, drago mi je da ćemo, evo, da se je stavljeno da i izvješća idu prema HS-u, vjerujem da će to i prema upravama i svima biti jedan poseban input da kvalitetnije rade i da se što više aktiviraju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju.
Dakle na državna poduzeća primjenjuju se svi oni zakoni koja se inače primjenjuju na poduzeća, imamo tu i tamo određeno specifičnu pravnu osobu poput CERP-a gdje se primjenjuju zakoni vezano uz državni proračun. Međutim, nadzorni odbor nadzire rad uprave, svi oni koji su obveznici revizije, bilo da je riječ o privatnim poduzećima, državnim bit će obveznici revizije. Dodatno smo osigurali da će djelovati za velika poduzeća i pododbori nadzornih odbora, dakle revizijski odbor, odbor za rizike, odbor za primitke i imenovanja, uspostavit će se sustav interne kontrole interne revizije, interni revizor će odgovarati organizacijskoj upravi, ali funkcionalno direktno nadzornom odboru, dakle čitav niz ne novih mehanizama koji bi trebali osigurati standarde kvalitetnog korporacijskog upravljanja, a na državi je da određuje strategiju na način da zadaje ciljeve i pokazatelje uspješnosti i određuje koja poduzeća i zbog čega želi zadržati u portfelju države.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani državni tajniče. Država je vlasnik 12 poduzeća sa više od 50% odnosno gotovo u 100 postotnom vlasništvu koja nisu od posebnog državnog interesa pa njime upravlja CERP. Zanima me, s obzirom da ste i prije spominjali izvješća, od tih 12 poduzeća kojima je vlasnik država, većinski vlasnik država, koliko njih je završilo sa pozitivnim poslovnim rezultatom 2024. g. ?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Nažalost nemam pri ruci konkretne podatke da bih vam sasvim točno odgovorio, možemo vam poslati naknadno informaciju koja je sasvim točna po tom pitanju. Ovako na prvu, 10-ak poduzeća od tih 12 bismo očekivali da su završili pozitivnim rezultatom. Svakako, ta podjela između 36 pravnih osoba na listi od pravnih osoba od posebnog interesa i ovih 12 poduzeća u portfelju CERP-a nije konačna od tud smo krenuli u analizu i kad smo promišljali o ovim zakonima, a vlasničku politiku tek treba donijeti, onda tek treba vidjeti koje će poduzeće završiti točno u kojem portfelju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, uvaženi državni tajniče. Evo naravno da pozdravljam donošenje ova dva zakona i svakako je potrebno istaknuti prednosti zakonskog prijedloga koji potvrđuje i njihovu svrhu i jačanje povjerenja u reformske ciljeve Vlade. Evo ono što me interesira, molim vas, možete li mi odgovoriti, a već ste i rekli, kako će ovaj zakon pridonijeti većoj transparentnosti poslovanja državnih poduzeća?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala vam puno na pitanju. Dakle zakon će doprinijeti većoj transparentnosti kroz čitav niz pravila vezanih uz izvještavanje. Već smo rekli da će sama poduzeća biti obvezna izvještavati o svom poslovanju, ali da će Ministarstvo financija nastaviti izrađivati agregatni izvještaj koji se tiče državnih poduzeća i njihovog poslovanja i da ćemo tu uključiti, ne samo povijesni prikaz njihovog poslovanja nego i realizaciju njihovih planova, što je definitivno najveća promjena, a onda smo rekli i da postoji i obveza izrade izvještaja o tome kako, koliko je primitaka isplaćeno točno za svako državno poduzeće, tako da je puno novina ugrađeno u zakonski prijedlog.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Miloš.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani državni tajniče, koristim priliku da vas pitam za jedno pojašnjenje u vezi samog zakona.
Naime, u ovom prijedlogu zakona piše da nadzorni odbor mora imati 33% neovisnih članova u ukupnom broju od dakle 3 člana nadzornog odbora ili 5 članova za velike pravne osobe u vlasništvu RH pa me zanima da li u tu kvotu od 33% spadaju i predstavnici radnika u nadzornom odboru, odnosno kako se oni tretiraju u ovom ukupnom broju do 5 odnosno 3 člana nadzornog odbora?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Kad se govori o neovisnim članovima nadzornog odbora, oni moraju biti neovisni i o vlasniku i o poduzeću, ako postoji predstavnik radnika, on radi za poduzeće, dakle ne može se smatrati neovisnim članom.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Selak Raspudić.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Također ću vas zamoliti za jedno pojašnjenje. U čl. 13 propisuje se obavezno preoblikovanje pravnih osoba u vlasništvu RH koje su osnovane posebnim zakonom, a obavljaju pretežno tržišnu djelatnost u društvu kapitala. Koje su to pravne osobe? Postoje li neki primjer?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Dakle radi se o tome da će trebati za te pravne osobe, trenutno imamo 5 pravnih osoba koje su osnovane posebnim zakonima, CERP, HBOR, Jadrolinija, HRT i FINA, Financijska agencije. Dakle za sve te pravne osobe treba vidjeti hoće li u perspektivi ta poduzeća obavljati dominantno tržišnu djelatnost, odnosno ostvarivati 50 ili više posto prihoda od tržišnih djelatnosti, a ako će to biti dio njihovih planova srednjoročnih ili godišnjih, je li, ali definitivno srednjoročnih onda će u razdoblju od godine dana isto trebati preoblikovati u društvo kapitala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani državni tajniče. Kao što su već neki od mojih kolega rekli, cijenim da ovaj zakon odnosno ovi zakoni bi trebali biti iskorak, ali kao što smo se naučili da baš svaki put taj, ta dobre namjere ne završe baš najbolje moguće, tako da i sa velikom pažnjom ćemo i promatrati što će se dalje dogoditi.
Ali moje pitanje će biti vrlo jednostavno, dakle tema staklenih stropova mi je apsolutno poznata i poznata nam je svima i da vrlo mali broj žena sudjeluje u svemu tome. Zanima me sad u ovom trenutku, na čelu upravnih vijeća pojedinih državnih tvrtki, a vi ste ih imali, imali ste mogućnost i u pripremi ovog zakonskog prijedloga vidjeti kojim je riječ, koliko ima žena, da li ih ima i koliko ima žena? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala vam puno na pitanju. Dakle nije riječ o upravnim vijećima nego o nadzornim odborima i upravama dominantno, ali u redu, jasno sve, dakle kad gledamo ukupno sve pravne osobe u, koje čine i listu pravnih osoba od posebnog interesa i ona trgovačka društva koja su u portfelju CERP-a, ukupno 66% čine otprilike muškarci u nadzornim odborima, a 33% žene. U upravama je situacija takva da je 80 i nešto posto, 83 gotovo čine muškarci, a 17,2% žena.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče, poštovani državni tajniče.
Mene zanima kada očekujemo sljedeći monitoring OECD-a vezano za javna poduzeća budući da znamo da njihovim stranicama OECD-a, zadnji monitoring je nekako su obuhvatili čini mi se, 2021. g., je li, da li sad slijedi nešto, ne znam, 2025. i koliko često će se, kada se donosi ovaj zakon, objavljivati ta izvješća OECD-a na njihovim stranicama koliko smo uspješni u upravljanju javnim poduzećima? Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Dakle ne znam za objavljivanje izvještaja OECD-a i koliko često bi to moglo biti, ali mogu reći da smo 2023. g. imali tim OECD-a iz njihovog tajništva koji je došao ovdje u misiju kako bi ustanovio koliko smo daleko dogurali vezano uz ovu reformu. Imamo dogovor idući tjedan da ponovno dođu u posjeti da raspravimo ne pitanje za zakon, to smo već s njima sve detaljno raspravili, nego da raspravimo pitanja vezano uz izradu podzakonskih akata. Očekujemo da ćemo početkom jeseni poslati njima nacrte podzakonskih akata, pripremamo se za pristupni pregled pred radnom skupinom koja se bavi korporacijskim upravljanjem u državnim poduzećima kako bismo tamo obranili naš zakonodavni okvir, ne samo zakone, nego cijeli okvir koji bi trebao stupit na snagu do kraja godine.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Sokolić.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani državni tajniče, pitat ću vas nešto o izigranom povjerenju. Sad ste izjavili da je svega 17% žena u upravama javnih poduzeća. U studenom je ministar Habijan javno rekao da će ovaj zakon riješiti pitanje rodne ravnoteže u upravama državnih poduzeća. Danas toga nema, nema obvezujuće odredbe uvođenja rodne ravnoteže u upravama državnog poduzeća.
Je li ministra, ministrova izjava tada bila laž ili je u međuvremenu došlo do zaborava?
U oba slučaja riječ je o izigranom povjerenju i oporba i građana.
Ako već kao ministar ni vlastite izjave ne poštuje, kako očekujete da će državna poduzeća poštovati neobvezujuću uputu o rodnom, rodnoj ravnoteži u upravnim tijelima.
Zašto nije ispunjeno obećanje ministra da će se pitanje rodne ravnoteže riješiti ovim zakonom?
Jeste li spremni priznati da nas je ministar tada jednostavno obmanuo?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju.
Mislim da nisam dovoljno dobro pojasnio kad smo na prethodnom pitanju o tome raspravljali. Dakle mislim da ministar nikoga nije obmanuo, direktiva je primijenjena u Zakonu o trgovačkim društvima, primjenjuje se i na državna poduzeća odnosno pravne osobe u državnom vlasništvu, a koja su listana na burzi. Dodatno što možete primijetiti vezano uz podatke koje sam spomenuo, a ima puno prostora da se popravi ravnopravnost između muškaraca i žena u smislu njihovog sudjelovanja u nadzornim odborima i upravama i očekujemo da će se to dogoditi itekako i to upravo zato što smo i propisali diversifikaciju članova nadzornog odbora i po profesionalnom iskustvu, obrazovanju, spolu itd., a dodatno će se kriteriji s tim u vezi propisati u Vladinoj Uredbi o imenovanju članova nadzornih odbora i uprava i svakako mislimo da ćemo taj disbalans popraviti koji je prisutan upravo kod pravnih osoba od posebnog interesa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kliman.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Kolega državni tajniče, evo znamo da je ovaj zakon i ova reforma uvjetovana našim pristupom OECD-u i veseli me to što OECD i na ovim zakonima koji su dio reforme radi monitoring, znači da će oni biti sigurno primijenjeni u gospodarski sustav odnosno u zakonodavstvo republike, RH.
Zanima me s obzirom da je i Ministarstvo financija dio pregovaračkog tima, koliko daleko smo sa, sa pregovorima sa OECD-om i kada očekujete da bismo mogli cijeli paket dakle zakona primijeniti odnosno donijeti, donijeti u HS i kako bimo zaključili te, te naše pregovore i konačno i u ovu zadnju međunarodnu organizaciju ušli, dakle to nam je i strateški cilj RH?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala na pitanju, dakle mi očekujemo da ćemo zakonodavni okvir donijeti upravo ovom raspravom u saboru i onda izglasavanjem ovih zakona.
Što se tiče podzakonskih akata, početkom jeseni nadamo se da ćemo imati finalne verzije i da ćemo krajem 10. mjeseca obraniti naš cjelokupni novi okvir upravljanja državnim poduzećima koji se oslanja na zakone, ali i…/Govornik se ne razumije./… podzakonskim aktima, dakle krajem listopada pred radnom skupinom OECD-a koja se odnosi na korporacijske standarde za državna poduzeća. Nadamo se da ćemo to moći predstaviti, obraniti i da ćemo pristupiti organizaciji 2026.g..

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, kao što ste već rekli i kao što možemo vidjeti u Prijedlogu Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH stoji da uvjete za kandidate za članove nadzornog odbora odnosno upravnog odbora osim što uređuje zakon i Vlada će posebnom uredbom pobliže uređivati.
Moje pitanje, na koji način se planira postići raznolikost u sastavu nadzornog odnosno upravno odbora kao što stoji prema obrazovanju, profesionalnom iskustvu, spolu, a ono što mi je jako zanimljivo i prema dobi.
Znači li to ako u prvom postupku ne dobijemo traženo da će se ići u ponovni izbor i da će onda stajati tražimo npr. žensku osobu pravne struke, a da ne kažem profesionalnog iskustva i dobi?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju.
Mislim da je pitanje upravo jako dobro i vezano uz ravnopravnost spolova koje se često ovdje postavlja. Jako je važno da ohrabrimo najbolje pojedince i muškarce i žene i sve druge da se prijave na javne natječaje, dakle natječaji su javni, svi imaju šansu sudjelovati, a mi želimo osigurati upravo da nam se jave najbolji kandidati kako bismo olakšali povjerenstvu njihov rad. U slučaju da se ne prikupe kandidati u dovoljnoj mjeri disperzirani odnosno diversificirani što se tiče ovih svih kriterija koje ste naveli, moguće da će se natječaj poništiti i da će se raspisati novi natječaj. Ne mogu sad govoriti o detaljima s obzirom da se uredba još izrađuje nemamo finalnu verziju, ali sigurno će se uzeti u obzir da se određeni minimum mora ispuniti kako bismo osigurali standarde koje smo zakonom postavili.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem.
Poštovani, u obrazloženju Zakona o CERP-u navodite da se i centar mora uskladiti sa smjernicama OECD-a o korporativnom upravljanju, međutim u Upravnom vijeću CERP-a su samo ministri i predstavnik Ureda Vlade, dakle nema niti jednog neovisnog člana, dakle evo zašto nije među njima predviđen jedan neovisni član Upravnog vijeća?
A drugo, kad govorimo o političkom kadroviranju, da se nastavim na pitanje kolegice i vaš odgovor, ako tvrdite da će Ravnatelj Hrvatskih šuma bi izabran je li na javnom natječaju, znači li to da ste odustali od koalicijskog dogovora sa DP-om ili ćete javni natječaj provesti samo formalno, a već se unaprijed zna tko će bit ravnatelj? Evo, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala puno.
Vezano uz CERP dakle riječ je o Upravnom vijeću, nije, znači to je ujedno na neki način i uprava i nadzorni odbor, a i riječ je o pravnoj osobi koja je osnovana posebnim zakonom, a između prvog i drugog čitanja promijenili smo odredbu odnosno dopustili da one pravne osobe koje su posebnim zakonima osnovane ne moraju nužno imati nadzorni odbor i ne moraju ispunjavati sve uvjete koje ste spominjali. Pri tom je jako važno da sve one pravne osobe koje obavljaju tržišne djelatnosti imaju obvezu, i dalje je ostala odredba, dakle imaju obvezu da se u godini dana preoblikuju u društvo kapitala i onda će morat ispunjavati apsolutno sve standarde.
Što se tiče CERP-a, organi ostaju kako su bili i dosada, međutim druge odredbe zakona, a vezano za ciljeve, pokazatelje uspješnosti, izvještavanje, srednjoročne planove itd., ostaju po starom.
Što se tiče vašeg …

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Hvala./…

Zoričić, Davor
… drugog pitanja, primjenjujemo standarde koje smo u zakonu zapisali.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče, u prijedlogu ovog zakona spominju se vlasnička politika, ciljevi, izvještaji i mogu reći da je to uistinu dobro tehnički razrađeno, no moje pitanje za vas je, možete li nam u nekoliko rečenica reći, postoji li i što je zapravo dugoročna strategija i postoji li uopće vizija Vlade vezana uz državne tvrtke odnosno jesu li one motor budućeg razvoja ili su problem kojeg se kroz neko vrijeme treba elegantno riješiti? Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala puno.
Već broj poduzeća na popisu pravnih osoba od posebnog interesa pokazuje da ima puno više poduzeća na koje Vlada već sada računa kao pokretače budućeg razvoja. Pravne osobe od posebnog interesa pružaju i javne usluge i upravljaju kritičnom infrastrukturom gdje su često i prirodni monopol, upravljaju i gospodare javnim i općim dobrima, a isto tako se bave i dijelovima gospodarstva koja osiguravaju stabilnost i prosperitet gospodarstva RH. U tom smislu će se pristupiti izradi i vlasničke politike i još će se dodatno naglasiti i raspisati sve ovo što sam sad spomenuo, a što je već sada u zakonu. Također dio portfelja koji se nalazi u CERP-u će se analizirati, revidirati i vidjet će se koja se poduzeća mogu pridodati na ovaj prvi popis kako bismo osigurali razvoj upravo našeg gospodarstva ne samo kroz proračun nego i kroz državna poduzeća.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Radojčić.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče, CERP ove godine u planu ima prodaju tri poduzeća koja su u većinskom vlasništvu države, Luku Vukovar i riječko i pulsko brodogradilište, dakle te tvrtke nisu od posebnog državnog interesa, nisi strateške tvrtke i nisu kako ste maloprije rekli pokretači budućeg razvoja. Za razliku od toga, Pleter-usluge je tvrtka od posebnog državnog interesa, a bavi se pretežito ugostiteljskom djelatnošću, pranjem i čišćenjem i hortikulturom. Možete nam objasnit i pri tom su još nelojalna konkurencija privatnicima koji se bave na tržištu istim djelatnostima, pa vas molim da objasnite kako brodogradnja koja ima veliki multiplikativni faktor nije strateška industrija, nije od posebnog interesa, a Pleter-usluge je? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala, hvala puno na pitanju, dakle Pleter-usluge jesu u portfelju CERP-a, dakle one su u istom ovom portfelju koji spominjete u kontekstu brodogradnje, tako da uopće ne vidim problem što se tiče vašega pitanja, pogotovo ovo u kontekstu toga da Pleter-usluge konkuriraju možda i drugim, drugima na tržištu. Ali odluku o tome što će ostati u portfelju koji je namijenjen prodaji i izlasku države iz vlasništva, a što će se staviti na listu pravnih osoba od posebnog interesa ćemo donijeti prilikom izrade vlasničke politike.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Zahvaljujem se na pisanom odgovoru na pitanje iz prvog čitanja, sad imam jedno drugačije pitanje.
Koji će se mjerljivi i konkretni kriteriji koristiti pri utvrđivanju popisa pravnih osoba od posebnog interesa?
Naime, svi kriteriji koji su navedeni su u suštini opisni, nema ništa mjerljivo, što cijelu stvar čini odnosno daje Vladi RH ogromnu diskrecijsku, možda sama odlučuje bez kriterija i da li je to hrvatska praksa il je to europska praksa? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju, dakle što se tiče mjerljivosti i preciznosti, naglasak je na ciljevima i pokazateljima uspješnosti koje će se zadavati državnim poduzećima.
A što se tiče odluke o tome koja će se poduzeća zadržati u državnom vlasništvu, to će sasvim sigurno uvijek sadržavati veću dozu opisa i ona će zato biti uključena u vlasničku politiku, a osnovni temelj odnosno ono što će činiti podlogu za izradu vlasničke politike već je opisano u zakonu kao što sam i prije rekao vezano uz državna poduzeća kao pokretače razvoja našeg gospodarstva.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sanader.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, kad se čitao ovaj zakon vidio sam da niste predvidjeli, možda ne postoji mogućnost, zanima me kakva je odgovornost članova uprave i članova nadzornih odbora, imaju li oni ikakvu odgovornost, imamo vrlo loša iskustva u 30-godišnjem našem iskustvu, pa da su firme propadale, da su doveli firme u gubitke, da su uništili firme i nikakvu odgovornost nemaju, pa ako već tražimo i propisujemo uvjete, postoji li mogućnost da neko ko dolazi na čelnu funkciju jedne javne državne pravne osobe, ima i financijsku odgovornost? Dižemo kredit za kuću, ne znam nekakav, pa stavljaš hipoteku na svoju kuću, a ovako ljudi dolaze bez ikakve odgovornosti, poslije šta će on na sudu, njega neko goniti ili neće goniti, jeste razmišljali o mogućnosti da se i to napravi, da se to stavi kao uvjet?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Zoričić, Davor
Hvala puno na pitanju.
Ja mislim da je to jako važno pitanje i mislim da još jednom treba razumjeti da su poduzeća u vlasništvu države poduzeća koja imaju državu kao vlasnika, ali se na njih u prvom redu primjenjuju, pogotovo kad je riječ o društvima kapitala, sve one odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se inače primjenjuju na poduzeća, što znači da svi članovi nadzornih odbora solidarno svojom odgovor… svojom imovinom odgovaraju za posao i funkciju koju obavljaju u tim državnim poduzećima.
Ono što smo mi dodatno ovdje u zakonu propisali je da se člana uprave može razriješiti zbog osobito važnog razloga, a to inače već piše u Zakonu o trgovačkim društvima, ali ako ne ispuni određeni cilj ili pokazatelj uspješnosti.
Dakle vezano upravo za ono što Vlada postavlja ili zadaje kroz ciljeve i pokazatelje uspješnosti, praćenje realizacije tih ciljeva i pokazatelja, dodatno postoji odgovornost u smislu da se može razriješiti člana uprave ako to nije ostvareno.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Krunoslav Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče sabora.
Još jednom pozdrav državnom tajniku i suradnicima i suradnicima na izradi ovog zakonskog prijedloga.
Moglo bi se kazati da je danas jedan vrlo bitan trenutak u načinu upravljanju javnim poduzećima ili ne samo javnim poduzećima koji se tako kolekvija… kolokvijalno zovu, nego i onom što je iz portfelja CERP-a. Ovo je trenutak kaj se radi jedan značajan iskorak u načinu upravljanja odnosno državnom imovinom, to je jedan apsolutno moderan, odgovoran i učinkovit način koji se prenio, a kao što je već iz replika i uvodnog izlaganja razvidno, između ostalog radi se na poboljšnicama iz jednog strateškog dokumenta, a to je NPOO do 2026.g. koji je naravno, u čijem se obuhvatu je između ostalog i prihvaćanje preporuka OECD-a, jedne od preostalih međunarodnih institucija u kojima Hrvatska nije u članstvu, a koja donosi dugo očekivane promjene na upravljanju našom zajedničkom imovinom.
Prateći i raspravu i replike vidimo da je također, što je bitno naravno naglasiti, ovaj zakonski prijedlog koji je sastavni dio jednog šireg paketa, ne samo ova dva zakonska prijedloga nego iz ovog, a to ću isto u kasnijoj raspravi se dotaknuti, za sobom povlači određene kozekvence u donošenju novog Zakona o upravljanju državnom imovinom koja se prvenstveno odnosi na nekretnine, prebacivanje pokretnina i nekretnina u jedne druge portfelje, a svjesni smo što se danas nije čulo već se pomalo zaboravilo, a bio je dugo godina jedan veliki prijepor u tom dijelu, da se imovina koje ima dosta, a nominalne na RH, preda na upravljanje JLS. Mislim koliko imam informacije i jedva čekam da se otvori nekakva rasprava o tome da vidimo kolika je ta utjecaj i koliki je efekt dao taj zakon. A sada je došlo na red, zašto ovo govorim, jer sada je došlo na red da se nešto sličan iskorak napravi i sa upravljanjem sa poduzećima u kojima je republika ima većinsku, ima, obavlja članska prava, ali ne samo ovo jer se malo onako u prolazu ne spominje i ona druga portfelj koja su u portfelju CERP-a.
Ovim …/Govornik se ne razumije./…naravno ovim zakonom stavljaju se nekakvi novi temelji i iako ih je i uvodno državni tajnik spomenuo, spomenuo je to i na nadležnim odborima, radi se o nekim stvarima koje treba i koje se uvode i za razliku od prvog čitanja i mislim da ih treba ponovo jasno ponoviti kako bi se što može bolje …/Govornik se ne razumije./…u javnosti.
Prvo, uvodi se jasna podjela nadležnosti, tako da će članska prava RH u pravnim osobama od posebnog interesa izvršavati Vlada RH, u preostalima to će biti CERP.
E sad malo o ovoj temi koja je izuzetno bitna. U javnosti i u nekakvim drugim sferama, malo sam se bavio ovom tematikom, pa mislim da mogu zauzeti i određena pojašnjenja. Kada gledate pristup između ostaloga temelj je da se ide pristup u OECD-u. Zemlje koje su duže već u tom postupku one imaju određena drukčija malo pravila i naravno što društveni razvoj ide dalje onda svima onima koji naknadno dolaze je malo na neki način teže jer se postavljaju neki uvjeti koji su ajmo reć neke starije članice između ostalog možete vuć paralelu i članice EU u odnosu na Hrvatsku prošli i onda se više ne pita što je bilo nekad tada nego se sad za, za, za nove članove postavljaju nekakve druga pravila. Meni se čini da je zdravo ra… zdravo razumski, pravno i analoški ispravna odredbe ovog zakona u kojem se poštuje članska prava koja oglašava RH da ih ostvaruje Vlada RH zato jer u sklopu našeg društveno političkog sustava je upravo Vlada ta koja izvršava ta vlasnička prava. Bio bi puno sretniji da se u nekim drugim segmentima neke slične stvari dešavaju, međutim da bude to jasnije definirano nego što je u ovom konkretnom, međutim u ovom konkretnom slučaju mislim da je vrlo jasno, vrlo nedvosmisleno i da će donijeti prave rezultate. Da bi se ti pravi rezultati donijeli spomenuto je više puta, donest će se i vlasnička politika. Tu će se jasno i definitivno specificirat ulogu države u upravljanju u kojem će se boriti za interese onih trgovačkih društava u kojima su od posebnog interesa. Ne mogu biti sva trgovačka društva od iste važnosti za napredak cijele ili lokalne zajednice, a ni na nivou cijele RH.
Zašto je ovo izuzetno bitno, ova vlasnička politika? Zato jer će se dostaviti određene ciljeve.
Moje pitanje u replici je bilo između ostalog i za ove podzakonske akte, a referirao bi se i na nešto što se već uvodi i što se već i sada prati, a mnogi kolege bez obzira da li na stranu pozicije ili opozicije vrlo će jasno bit da imamo nasljeđa koja smo imali i da u nekim trgovačkim društvima bez obzira da li su pod ovim specijalnim nekim režimom rađena pretvorba i privatizacija ili restrukturiranje, postoji pitanje nekakve imovine koja je nastala za vrijeme poslovanja tih trgovačkih društva i kroz dugi niz godina.
Na taj način imate razno razne, da sada ne spominjem pojedinačne tvrtke, imaju ogromni portfelji imovine i nekretnine koje ne služi, malo ću uvest englesku riječ „core business“ za ono, za ono što oni rade. E upravo će se ovim dokumentom o upravljanju vlasničke politike točno i decidirano definirati što od toga treba napravit. Nešto se na tom pravno već zadnjih 7-8.g. radi, uveo se kodeks korporativnog upravljanja, uveli su se razno razni srednjoročno planiranja, odstupanja se prate itd. i stoga je bio jedan od, a bio je preduvjet za donošenje ovog zakona, a bio je jedan od krucijalnih poteza upravo Vlade RH kada se odlučilo da se iz tadašnjeg Ministarstva državne imovine ovo prebaci na Ministarstvo financija iz više nekih razloga. Sad je prava prilika da se o tome govori jer već tada je u Ministarstvu financija postojala odredba odnosno odjel koji je pratio punjenje PDV-a i svih drugih zakonskih dadžbina koja idu pri poslovanju i onda je normalno i logično da upravo ti ljudi koji prate taj dio, prate i ovaj drugi srednjoročnog planiranja i najlakše mogu utvrditi odstupanja koja se dešavaju. Stoga je bitno da se taj dokument vlasničke politike dobro utvrdi i označi jer onda će biti manje posla za, manja odstupanja i nekakve ono što je kolega Sanader rekao, nekakvih manjih odstupanja koji su bili.
Da nadalje, treba napomenuti da je predviđen stvarno transparentan i konkurentan postupak izbora članova nadzornih odbora i uprava. Ovo sa odredbom, to je prevedeno, imamo mi između ostalog ovdje i neke druge zakonske propise kao što je Zakon o trgovačkim društvima, ali ovo je zakon lex specialis, odnosi se na točno određeni dio trgovačkih društava i onda u tom smjeru podržavam odnosno Klub HDZ-a podržava ovakav zakonski prijedlog.
Na neki način uvođenjem ovih ograničenja u nadzorni odbor sa uvođenjem neovisnih stručnjaka, što su također dobre prakse, uvodi se i raznolikost, ali i neovisnost u sustavu samih i radu samih nadzornih odbora, što također mislim da je dobro. Već je spomenjeno više puta, definirat će se kroz vlasničku politiku fiskalni i ne fiskalni ciljevi, međutim to će za sobom podrazumijevati i politiku primitaka, dividendi, klasifikaciju djelatnosti, sprječavanje financiranja unakrsnog i nekih drugih tržišnih djelatnosti koje imamo prema tome. Mislim da je naravno i ovo što se tiče transparentnosti i objavi javnih podataka financijskih mada se može i dosada doć do nekakvih zaključaka, ali je puno teže doći jer se te svi financijska izvješća velikih, a uglavnom je riječ o većim trgovačkim društvima sa velikim brojem zaposlenih, mogu iščitati sa službenih objava na FINA-i, međutim to je puno teže, ovako će bit puno jednostavnije i dostupnije javnosti.
Što je bitno za ovaj zakon? Bitno je da se šalje jedna vrlo jasna poruka, a to je između ostalog ona politička poruka da se u ovaj postupak krenulo isključivo od samih početaka u mandatu i sadašnje Vlade. Nije prošlo ni, ma nešto manje od, u nekoj mojoj procjeni u roku od 8.g. ćemo uć od prvog pisma koji je išao prema OECD-u, doći ćemo u situaciju da ćemo biti punopravni članice OECD-a. To će dignuti jednu kvalitetu korporativnog upravljanja na neviđenu svrhu, visinu, a bitno je da je to autohtoni projekt koji je počeo od samog početka i dokazuje da Hrvatska zna i može, kao što je u subotu dokazala da možemo organizirat velebne koncerte bez ikakvih incidenata, dokazalo da i u ovoj izuzetno važnoj funkciji, a to je gospodarstva i upravljanja poduzećima koji su u ingerenciji Vlade RH odnosno RH, možemo biti također uspješni i da primjenjujemo najmodernije ove teoreme i najnovije prakse koje, modernije prakse koje pri… usvajaju i sve druge zemlje zapadnoeuropske demokracije. Sve ovo je izuzetno bitno i bio bi jako sretan kada bi ovaj zakon iako se ne odnosi na njih, primijeni i na trgovačka društva koja su u privatnom vlasništvu, da se ove sintagme i ona načela koja će se staviti iz gajdlansa koje ima OECD, primjenjuju kažem ponavljam i na privatne tvrtke, onda ćemo dobiti jedan pravi kontekst odnosno jednu veliku i pravu snagu koja će dati hrvatskim trgovačkim društvima i hrvatskom gospodarstvu u cijelosti kao takvom jednu snagu i dokazati sve ove ankete i sva istraživanja pokazuju da opet hrvatsko gospodarstvo sustiže, a u jednom trenutku ćemo biti na nivou svih onih relevantnih zapadnoeuropskih trgovačkih društava.
Malo mi je žao što je ostalo vremena, moram potaknuti dvije rečenice i o CERP-u. Tu se zaboravljaju da imaju izuzetno bitnu funkciju, samo ću kazat, samo pročitat ukratko što im je osnovna funkcija, potvrđuju procijenjenu i neprocijenjenu imovinu u postupku pretvorbe i privatizacije, u upravnim postupcima dodjeljuju dionice, obveznice RH, naknade HRVI, izvršava pravomoćno rješenje nadležnih upravnih tijela u pogledu zakona, već zaboravljenog Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugo-komunističke vladavine, rezerviraju dionice i poslovne udjele kako bi se te sve stvari ostvarili i daju za nekretnine uvjerenja da su provedeni postupak na zakonit način, govorim o privatizaciji i pretvorbi.
Stoga zaključno, svima je jasno da će Klub HDZ-a podržati i sa zadovoljstvom kad se steknu uvjeti glasovati za predložene, za predložena dva zakona.
Hvala vam još jednom na pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba SDP-a govo… oprostite, u ime Kluba nezavisnih zastupnika govorit će poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Puno je stvari o kojima vrijedi raspravljati u okviru ovih zakonskih izmjena, neke od njih su načelne i dosad smo ih se na neki način već doticali, a druge od njih su vrlo konkretne i odnose se na pojedine članke.
Kada govorimo o načelnim stvarima, s obzirom da smo i prošli tjedan imali sličnu saborsku raspravu jer se također ticala pristupanja OECD-u za nas je zapravo poražavajuće da moramo biti sretni kao što je kolega Lalovac rekao, što ćemo pristupiti organizaciji koja će onda nad nama provoditi monitoring koji je očito jedini način da se nas potakne da u okviru ovih zakonskih izmjena transparentno poslujemo barem u onim tvrtkama koje su u državnom vlasništvu. Naravno da smo se svi nadali da kada jednom prođemo proces pristupanja EU da će taj način funkcioniranja gdje nam bilo koja druga organizacija određuje pravila koja nas trebaju uvesti u to da konačno dosegnemo temeljne demokratske standarde, biti za nas daleka prošlost, a da ćemo se mi kao jedno suvremeno društvo samo regulirati i pritom ću naglasit da kada ovdje govorimo o trgovačkim društvima, pogotovo onima koji su od posebne skrbi za državu, i ranije smo imali mogućnost i javne natječaje i sve ostalo da se transparentno posluje i transparentno bira ljude koji će njima upravljati. Pravo je pitanje, zašto se to dosad nije dogodilo i zašto mi ovakve zakone i taj OECD koji je postao gotovo kao mitska riječ koja se spominje u HS kao jedan deus ex machina koji će nas izvesti iz svih naših problema funkcioniranja kao autentična demokratska država, zašto se to dosada nije dogodilo? Što smo mi dosada čekali i što nas je s obzirom na sav zakonski okvir koji nam već jest na raspolaganju, sprječavalo da to učinimo već i ranije? Nije nama za to trebalo čekati sve ove zakonske izmjene i ne treba nam za to monitoring bilo koga, pa tako ni OECD jer OECD je ipak jedna organizacija koja u sebi sadrži čitav niz drugih podorganizacija kao što je primjer PISA koji onda određuju, a da nisu demokratski izabrane u pojedinim zemljama i nemaju za to legitimitet, način na koji će recimo u slučaju PISA-e obrazovanje funkcionirati u jednoj zemlji i postaju opće mjerilo vrijednosti, a mi ovdje govorimo o obrazovanju, dok je s druge strane OECD jedna ekonomska organizacija. Dakle ja ću ovdje uvijek poticati da se mi samoreguliramo i da samostalno sukladno našim pozitivnim propisima provedemo sve ove procese, a ne ovisno o bilo kojem ulasku u bilo koju organizaciju koja sigurno ne bi trebala biti ona koja će nad nama vršiti monitoring na način da je to jedino što nas potiče da izađemo iz ovog nedovoljno demokratskog stanja u kojem se trenutno nalazimo barem kada govorimo o upravljanju u državnim tvrtkama.
Što se tiče konkretnijih stvari koje se odnose na ove zakonske izmjene, prije svega bi se vratila na 2018.g.. Ne znam koliko se vas ovdje sjeća da je tada nama cilj bio i cilj Andreju Plenkoviću koji je tada bio na čelu Vlade, da se smanji broj agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada i trgovačkih društava i tada je Vlada donijela jednu odluku, zaključak da se prihvaća prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima kao prva faza tog procesa sukladno tablici koja je sastavni dio tog zaključka, da se zadužuju nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi realizacije smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima prema utvrđenim rokovima, a potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, sjeća li se još netko Tolušića, nadzirat će provedbu ovog zaključka, te po potrebi predložiti Vladi RH podnošenje potrebnih mjera. E zašto to sada ističem, dakle to je 2018.g., imamo kontinuitet vlasti u RH i u toj tablici je među ostalim naveden CERP, dakle kao jedan od onih koji ide u tom buntu smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta itd., danas je taj isti centar promoviran do te mjere da imamo posebni zakon o njemu. Pa je moje pitanje ovdje, što se to dogodilo u ovom kontinuitetu vlasti, u ovome što se hvalimo s tim, da je, da je od, od samih početaka se išlo prema tom pristupanju OECD-u, što se dogodilo sa tim startnim izbornim obećanjima o smanjenju svih tih agencija, zapravo i smanjenju tog državnog aparata i znamo što sve ide s time i što zapravo od nas građani očekuju, da je recimo taj konkretni centar došao do toga da danas ima poseban zakon? Ja se nadam da ćemo u završnom obraćanju čuti nešto o toj temi s obzirom da i postoji konkretni zaključak 2018.g..
Što se tiče konkretnih odredbi ovog zakona, čl. 23. i 24. uređuju način raspolaganja i stjecanja dionica ili poslovnih udjela. U dijelu gdje Vlada donosi odluku postupke procijene vrijednosti dionica i druge tehničke poslove određuje ministarstvo, a u dijelu gdje odluku donosi CERP to tijelo ujedno i provodi procjenu vrijednosti dionica i udjela i ostale poslove. Ovdje postavljam pitanje, zar ne bi bilo logično da tehničke poslove poput procijene vrijednosti dionica obavljamo na jednom mjestu, u CERP-u, jer je objektivno teško vjerovati da će baš svako nadležno ministarstvo imati za to obučene ljude.
I čl. 30., za njega smatram da je ta odredba na način kako je zamišljena u ovim zakonskim izmjenama besmislica jer se njome propisuju kakvi moraju biti poslovni rezultati državnih tvrtki koje posluju na tržištu i to na način da njihovi poslovni rezultati moraju biti ravni poslovnim rezultatima koji ostvaruju privatni akteri na tržištu.
Naime, notorna je činjenica da se uspjeh bilo kojeg aktera na tržištu ne može propisati zakonom. A što ako pravne osobe u vlasništvu RH koje djeluju na tržištu u nekoj tržišnoj branši ne ostvaruju poslovne rezultate na razini privatnih trgovačkih društava na istom tržištu, koje su posljedice toga i kako se uopće određuje koje je to relevantno tržište, domaće ili međunarodno i s kojim se akterima uspoređujemo? Dakle to je ono što se odnosi na načelno pitanje toga kako smo ponovo pronašli nekoga tko će nas voditi, u ovom slučaju OECD, na pravi put demokratskog postupanja u suverenoj državi koju već ionako imamo jednako kao i sve pravne instrumente na raspolaganju i to činimo neovisno o OECD-u i o konkretnim primjedbama koje se tiču ovih zakonskih izmjena, ali i svemu onome što im je prethodilo na način da se i tada planiralo 2018.g. smanjenje određenih agencija, trgovačkih društava itd., a na kraju nismo došli do toga nego neka od njih su čak i narasla do toga da sada imaju vlastite zakone.
Za kraj ću se nadovezati na nešto što je također bilo predmetom ove rasprave, a na što sam obratila posebnu pažnju s obzirom da sam u prethodnom mandatu djelovala i kao osoba koja je bila na čelu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova. Dakle mogli smo čuti u više navrata pitanja koja su postavljenja od SDP-a i Možemo!, kolegice Borić o tome poštuje li se načelo rodne ravnopravnosti unutar poduzeća što se tiče nadzornih odbora i uprava i naravno slušali smo oštre kritike ljevice. Ovdje doista imamo i podatke o tome da imamo 17% žena u upravama, kao predsjednica uprava 15%, što se tiče članova nadzornih odbora mislim da je nešto veći postotak. Međutim, isto ću tako podsjetiti da je primjerice u glavnom gradu RH kada govorimo o Gradu Zagrebu i o najvećem gradskom poduzeću Holdingu situacija je jednaka, dakle Možemo! je ovdje na vlasti već u drugom mandatu, u 14 gradskih poduzeća na čelu su muškarci, a u 4 na čelu su žene, u 50% tih 4 one su na čelu onih sektora, govorim ovdje konkretno primjerice o AGM-u koji se inače, i Vladimiru Nazoru, koji se inače pripisuju upravo rodno stereotipno ženskim poslovima odnosno ženskom spolu. Dakle brojke pokazuju da se ni u pogledu Grada Zagreba kojim upravlja, kako za sebe voli reći, najprogresivnija ljeva opcija, nije ništa pomaklo kada govorimo o čelnim mjestima u tvrtkama koje su u gradskom vlasništvu. Istodobno sa saborske govornice slušamo dociranje o tome koliko je važno poštivati načelo ravnopravnosti spolova i zgražanje nad time kako se ono dosad nije poštivalo i pitanje je o tome kako će se u budućnosti osigurati da u onim tvrtkama koje su u državnom vlasništvu imamo zastupljenije žene. Možemo postaviti i pitanje kolegama iz SDP-a, s obzirom da će i za njih ove promjene koje dolaze od strane OECD-a i koje ćemo implementirati u svoje zakone ili barem taj monitoring imati konkretne posljedice jer su zajedno sa Možemo! trgovali gradskim poduzećima, koliko su oni to žena doveli kada se već raspodjeljivalo u stranačkim kvotama jer imamo barem 25% javno priznatih SDP-ovaca na čelu gradskih poduzeća, govorimo na najvišoj razini, drugo su ove niže razine gdje ih je puno više i njih i kadrova Možemo!, koliko su oni to žena doveli i u kojim poduzećima su to žene došle na čelo? Nisu došle u Čistoću primjerice koje je jedno od najvažnijih gradskih poduzeća, ali su došle na čelo poduzeća koje se bave primjerice osobama s invaliditetom itd., ponovo rodno stereotip.
Dakle završit ću s time da ovdje imamo puno zadataka koji su za nas pozitivni i koji bi trebali unaprijediti poslovanje onih tvrtki koje su u državnom vlasništvu i nadam se da ćemo na tom putu bit dosljedni. Moj politički stav uvijek ostaje isti, za to nam ne trebaju bilo koje međunarodne organizacije kao OECD, jednako kao što one nisu te koje bi trebale vršiti monitoring nad našim obrazovnim sustavom, niti bi njihova istraživanja trebala biti same sebi svrha. Mi smo to trebali učiniti bez njih i dalje to možemo činiti kvalitetno bez njih. A kada govorimo o svom ovom ostalom političkom dodatku, pogotovo pitanjima poput ravnopravnosti spolova s kojima se mnogi tako lako vole razmetati jer bi to trebalo vjerojatno svjedočiti nešto o njihovom signaliziranju vrline, moralnoj ispravnosti i vlastitoj progresivnosti, onda malo prije svega pometite pred vlastitim pragom jer nije ga baš teško iz ove političke perspektive pogledati, taj prag je prag najvećeg rada u državi.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnici Boris Lalovac i kolegica Lugarić, najprije poštovani zastupnik Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicama i suradnicima.
Pred nama je danas drugi da kažem paket zakona koji smo već jednom raspravljali jel i u petak smo imali Zakon o unutarnjoj reviziji i kontrolama odnosno o kontrolama u javnom sustavu i ovo je samo korak naprijed u boljem upravljanju javnim, javnim dobrima, u ovom konkretnom slučaju se radi o javnim poduzećima. Mi smo više puta rekli da podržavamo ulazak Hrvatske u OECD jel je to strateški interes RH da bolje upravljamo javnim, javnim dobrima, u konačnici i da se možemo s nekim uspoređivati.
Jutros smo raspravljali o određenim ideologijama, a danas je zapravo i ovaj zakon jel koji danas donosimo isto jedna vrsta ekonomske ideologije jel da smo ove zakone donosili '90.-tih godina sve te svjetske organizacije bile one OECD, MMF itd. kada se govori o državnim poduzećima jel znate šta bi bilo jel. Bilo je samo privatizacija. To je jedini oblik upravljanja javnim poduzećima bila bi savjetovanja od njih samo ih privatizirajte, riješite se balast upravljanja javnim poduzećima i tržište će sve to regulirati.
Druga krajnost je bila zapravo do '90.-tih godina gdje su javna poduzeća uglavnom nosila najveći teret zapošljavanja jel i najveći oblik neracionalnosti u društvu jel. I one su kada su ona kolabirala ta javna poduzeća odnosno imali fiktivnu zaposlenost odnosno nezaposlenost cjelokupni sustav se zapravo srušio.
E danas, od tih istih međunarodnih organizacija ono što je zapravo suština o čemu danas govorimo, ne govore privatizirajte jel. Jel tko danas može reći što je bolje u, da li privatnici bolje upravljaju ili da li država bolje upravlja jel odnosno što se koji je danas iskorak jel. Znači da se govori da nije bitno tko je vlasnik nego način na kako to upravljati. Što znači da i država može biti efikasan i dobar vlasnik isto kao što može i privatni sektor biti efikasan i dobar vlasnik jel upravljanja i to je ovaj iskorak u koji sada Hrvatska da ne kažem i ideološki jel smo se uklopili jel i tu podržavamo jel to je ono suština jer imali smo i velike privatne vlasnike i u Hrvatskoj koji su propadali jel samo tako pa je država morala ulaziti da bi ih sanirala, a imali smo i državno vlasništvo gdje smo ono samo tako trpali im ulazilo u javni dug i davali novac. I zbog toga govorimo da je ovo jedan od najboljih načina i zbog toga mi u ime Kluba SDP-a ih podržavamo i da je način upravljanja suština nečega da li je nešto dobro ili nije.
I kroz načina upravljanja kroz ovaj zakonski prijedlog jel koji je sada prvi put jedinstven jel gdje govori ne samo o upravama, biranju uprava i profesionalizaciji uprava, nadzornim odborima, nedavno smo govorili o unutarnjim revizorima, govorili o unutarnjim kontrolama, govorili smo o vanjskim revizorima, znači govorimo o cijelom paketu kontrolnih mehanizama upravljanja javnim poduzećima e sad dolazi do toga kako to sve implementirati.
Neće to biti nimalo jednostavno jel, neće to bez obzira koliko god donosili određeni zakon, ali na koji način to je moja preporuka uvijek vladajućima jel tko god oni bili da pokušaju maksimalno depolitizirati javna poduzeća. A znate zašto? Pa ja mislim da se sada i Vlada Andreja Plenkovića kada su bile određene, prije godinu dana, dvije godine jel, da moraju ministri ii premijer da mora braniti jel određene nepravilnosti u javnom poduzeću jel gdje oni čak nemaju veze apsolutno s tim jel. Što znači da nisu bili uspostavljeni ni kontrolni mehanizmi, ni unutarnja kontrola, ni unutarnja revizija, ni vanjski revizori itd. jel.
I mislim da je u tom dijelu kada govorimo o efikasnosti društava jel, nemojmo zaboraviti ovdje danas govorimo od 36 društava koji su od posebnog interesa i 10, 12 društava koji su upravlja CERP plus 138 društava u manjinskom vlasništvu, oni čine kao što je ovdje govoreno oko 55 milijardi eura aktive čak preko 50% bruto domaćeg proizvoda, a kada bi se uzeli dobavljači svih ovih javnih poduzeća dolazili bi na desetine tisuća svih tih koji susta… sudjeluju u ovome sustavu jel. I svaka neracionalnost upravljanja u javnim poduzećima, svaka neracionalnost jel se u konačnici prelijeva na cijene usluga jel i nemojmo zaboraviti da možda imamo i jedan oblik i naše inflacije koje danas imamo zbog neracionalnog upravljanja cjelokupnim javnim dobrima odnosno u ovom konkretnom slučaju javnim poduzećima jel svako uvijek određeni trošak neracionalnosti ono se, on se jednostavno prelijeva, prelijeva se u konačnu cijenu usluge.
Ono što sam ja ovdje zadnji put javno tražio, mislim da bi bilo dobro da razmislite iako oni nisu ovdje ovim zakonom obuhvaćeni, vi ste to čak i u obrazloženju odgovorili budući da se radili samo o vlasništvima u RH, da razmislite možda i kroz druge zakonske jel da obuhvatite i lokalnu samoupravu. Ja sam više tu puta tražio ne kroz ovaj zakon, ne kroz ovaj zakon jel. A znate zašto, znate zašto? Znači ovdje imate 800 kompanija koja su, koja su u vlasništvu lokalne samouprave pa tu ćemo govoriti o Holdingu i svim ovim drugima jel, jer ako država po meni s druge strane mu daje kroz proračun, kroz ove razne oblike decentrali… neću reći decentralizacije financijskog izravnavanja pa kroz razne im država plaća jel, država ima pravo od njih tražiti jel racionalnost jel. Imate pravo tražiti racionalnost jer nemojmo zaboraviti da sve ono što prolazi kroz centralni proračun jel, a ovdje kroz centralni proračun su prolazili i ona milijarda eura HEP-u, prolazi i Hrvatskim cestama, prolazi Hrvatskim vodama uz sve ovo što ovaj dio i tražit će se sad određena racionalnost, prolazi jedan veliki dio sredstava i lokalnoj samoupravi jel. Razmislite u kojem obliku da bez obzira što oni nisu toliko značajni za lokalnu zajednicu oni su ipak značajni, da ovih 800 kompanija koje se nalazi u lokalnom vlasništvu da postave određene kriterije jel pa hoćete li te kasnije kriterije reći ako oni ispunjavaju određene da im stavite kriterije pa im onda dajte nagradu zato što su efikasno upravljali jel, a ne zato što su neefikasni jel.
Mi da gra… drugim riječima šta se radi kroz državni proračun? Nagrađiva se neefikasnost jel koliko god on prijavi gubitaka šta država radi samo mu mora rješavati te gubitke jel, samo mu mora rješavat te gubitke i on samo, zapravo oni svi koji su na tom da ne kažem nemaju nikakve kriterije. Upravo napravite obrnuto da oni koji izvrše dobro te kriterije jel da im date određeni sub… da im tad odobrite još dodatni dio nagrade za to, za tu aktivnost koju su, koju su napravili.
Ovdje dodatno razmislite jel ono što je jako, jako bitno i ovo je jako dobro što dolazi ovdje pred Hrvatski sabor. I to vam je moj nekakvi prijedlog. Pa ljudi moji ovdje dovedite jel ne da vi branite HEP ove sva poduzeća jel zašto bi ih Vlada morala braniti jel u tom dijelu pogotovo ako će sada to nadzorni odbori dolaziti, javna uprave itd. jel. Vidimo koje su od posebnog državnog interesa pa ne znam na Odbor za financije, pa Odbor za gospodarstvo da dođu ta poduzeća pogotovo ako im je država dala određene ovlasti nek oni odgovaraju e onda će, neće biti svejedno jel. Pa nije svejedno ni premijeru, ni ministru, nikome nije svejedno kad dođe tu i odgovara na pitanje zastupnika. Ja ne vidim razloga zašto bi itko od vlasti preuzimao na sebe tu određenu odgovornost pa ih postave, pa kada dođu određena pitanja e bogami neće onda ni oni svi hrlit, hrlit u javna poduzeća, jer gledajte uvijek je bilo ono u ministarstvo ne želi nitko doći, ni za ministra, ni za državnog tajnika, ali međutim svi žele u javna poduzeća. Zašto vam žele u javna poduzeća? Pa nemaju refle… nemaju onaj kameru javnosti da može tamo doći, dobit će tamo tajnicu, auto, dobru plaću itd. šta bi dolazio, zašto bi dolazio biti ministar jel.
Upravo im kameru odredite, sad ste im postavili određene kriterije, ljudi moji dajte im odgovornost pa nek oni dođu ovdje u Hrvatski sabor, nek se znoje, nek odgovaraju zašto nema unutarnjih kontrola, zašto nema unutarnje revizije pa ćemo vidjeti tko će slijedeći put dolaziti jer jedino tako se možete boriti i efikasno upravljati jel. Jedino tako. I zato kažem i na lokalnoj razini je jako važno da se ove stvari određeni kriteriji na ovaj način i uspostavljaju.
Tako da mi u ime Kluba SDP-a apsolutno smatramo da je ovo dobar iskorak jel. Dobar iskorak što se tiče postavljanja i neovisnosti i nekakvih izbora i određenih metrike i određenog izvještavanja jer smo sada napokon došli, napokon nakon evo 30 godina ne samo mi, razvijaju se i međunarodne zajednice da nije važno tko je vlasnik jel, da li je vlasnik privatno ili državno nego da se radi o načinu upravljanja tko god bio vlasnik jel. Vi ste ovdje pozvali da bi bilo dobro da rade i privatna poduzeća. Znači način upravljanja. Mi napokon smo došli do suštine. 2025. smo došli do suštine da je način upravljanja, mehanizmi kontrole, mehanizmi izvještaja, mehanizmi ja… odgovornosti napokon jedan od modela upravljanja javnim poduzećima koji je ispravan.
Kolegica Lugarić će nastaviti.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će poštovana zastupnica Lugarić.
Izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Kao što je rekao kolega Lalovac podržavamo ovaj zakon ima uz prijedloge koje je on rekao imamo još jedan prijedlog koji bi ovaj zakon učinio boljim,.
Naime, mi smo u studenom prošle godine usvojili izmjene Zakona o trgovačkim društvima kojim smo u hrvatsko zakonodavstvo implementirali direktivu koju mi kolokvijalno zovemo direktivom o direktoricama jer se onda zapravo do… donijela s ciljem da pripadnici podzastupljenog spola a to u ovom trenutku žene, ne znači da će uvijek to biti samo žene, ali pripadnici podzastupljenog spola zauzimaju najmanje 40% položaj neizvršnih direktora odnosno alternativno najmanje 33% u upravama neovisno o tome je li riječ o izvršnim ili neizvršnim direktorima s ciljem promicanja uravnoteženije rodne zastupljenosti među svim direktorima.
Tada u raspravi u studenom smo predložili kao Klub SDP-a da proširimo djelokrug primjene direktive i na sva trgovačka društva u vlasništvu ili pretežito državnom vlasništvu, dakle ne samo na onih 6 trgovačkih društava u vlasništvu ili pretežitom državnom vlasništvu za koje se možemo složiti da će se primjenjivat kao generalni zakon Zakon o trgovačkim društvima već da se to primjeni na sva, na sve državne firme.
Smatrali smo tada, smatrali smo i smatramo i danas da ako država propisujemo obvezu za privatne kompanije da je minimum da se kao država sama u odnosu na svoje kompanije pridržavamo tih istih pravila. To tim više što je porazna činjenica da je postotak žena u upravama i nadzornim odborima državnih tvrtki još i manji nego u privatnom sektoru, možda i dijelom zbog političkog kadroviranja, a upravo bi država svojim primjerom morala pokazati da težimo jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca.
U tom smislu ono što je predloženo u ovom zakonu, načelna odredba iz stavka 2. Članka 45. kako će se kod odabira kandidata između ostalog voditi računa i o spolu ona nije dostatna i neće osigurati rodnu ravnopravnost.
Mislim da moram ovdje javno reći da je situacija u Hrvatskoj potpuno porazna. Prosječan broj žena u nadzornim odborima je 24,78%, a u upravama svega 17,29%. Situacija je tragičnija ako uzmemo u obzir i slijedeći podatak. 56% svih visokoobrazovanih osoba su žene, dakle žene su obrazovanije od muškaraca ali se vrlo teško probijaju kroz korporativne staklene labirinte i uspijevaju dosegnuti do upravljačkih pozicija. Žene su u kompanijama zalijepljene za pod i ne mogu probiti stakleni strop.
Naravno to možemo promatrati kao ideološko pitanje, međutim nije to je ekonomsko pitanje. Analiza McKenzia iz 2021. godine je pokazala nekoliko scenarija rodne ravnopravnosti u srednjoj i istočnoj Europi do 2030. i u optimalnom scenariju odnosno scenariju postizanja potpune rodne ravnopravnosti Hrvatska bi mogla povećati svoj BDP za 4 milijarde eura godišnje odnosno ostvariti godišnje povećanje BDP-a od preko 5% samo ukoliko bi uvela potpuno koncept rodne ravnopravnosti. Dakle, to je pitanje naprosto ostvarivanja svih potencijala koje kao društvo imamo.
Zato poštovani državni tajniče, kolegice iz ministarstava važno je da osiguramo ravnomjernu ili barem ravnomjerniju zastupljenost žena i muškaraca u upravama i nadzornim odborima tvrtki i u državnom vlasništvu. Vi u ostalom, vi iz ministarstva uostalom bolje i od mene znate da u Hrvatskoj obzirom na veličinu i strukturu gospodarstva postoji velik broj državnih kompanija i da bi osiguranje tog načela bio značajni iskorak prema jednakosti ali bi doprinijelo i kvalitetnijem upravljaju te transparentnosti u postupcima imenovanja što su već brojne studije o raznolikosti upravljačkih struktura i pokazale. Na koncu i u samom uvodu spomenute direktive stoji da zbog njihove prirode primjereno je da se javna poduzeća posluže kao model privatnom sektoru.
Prema tome, mi ćemo i samo malo stvar treba gledati u perspektivi prije ili poslije doći do te obveze. Trenutne tendencije govore o tome da se treba postići paritet u svim segmentima društva. Mi kvote imamo u političkim strankama, neki ih poštuju više, neki ih poštuju manje. Uvodimo i određeni dio kvota i ovdje u gospodarstvo ali u nekakvoj budućnosti i ovdje ćemo raspravljati i o punom paritetu i nažalost ovi otpori koji se danas ovime pružaju će naprosto postati potpuno bespredmetni.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovana zastupnica Viktorija Knežević.
Izvolite.

Knežević, Viktorija (Centar)
Poštovane kolegice i kolege danas raspravljamo o dva zakona koji određuju kako država upravlja onim što je naše zajedničko poduzećima i imovinom u vlasništvu RH.
Ukupna imovina tih poduzeća prelazi vrijednost od 16 milijardi eura, a godišnji prihodi premašuju 8 milijardi eura. To je golema vrijednost kojom država upravlja u ime svih građana i upravo zato način upravljanja tim resursima mora biti odgovoran, transparentan i stručan. Nažalost, zakoni koje danas imamo pred sobom u postojećom obliku ne jamče to. Obećavaju promjenu ali bez ključnih mehanizama, bez mjernih instrumenata, bez kriterija i bez odgovornosti. Zato ćemo podnijeti 18 vrlo konkretnih amandmana temeljenih na smjernicama OECD-a i najboljim praksama iz Danske, Estonije, Njemačke, Italije, Portugala i Švedske. Pa krenimo redom što je to sporno.
Prvo, u ovim zakonima nedostaju ciljevi i kriteriji, dakle ni Zakon o upravljanju, ni Zakon o CERP-u ne propisuju jasne kriterije koji određuju što je strateška imovina, kada se nešto prodaje a kada restrukturira te kako se vrednuju učinci na zaposlenost, zajednicu i na tržište. Bez tih kriterija odluke koje se donose prema političkoj volji a ne prema interesu. Mi predlažemo da se u zakon ugradi obaveza procjena strateške vrijednosti imovine, analize učinaka na zapošljavanje i tržište te jasno razlikovanje između prodaje i restrukturiranja uz definiciju javnog interesa.
Drugo važno pitanje je vlasnička politika. U ovom zakonu je ona ono što bi rekli bez zuba. Zakon o upravljanju predviđa donošenje vlasničke politike ali ona nije pravna norma. To je politički akt Vlade koji usmjerava ali ne obvezuje. Zato tražimo da vlasnička politika bude obvezujuća po ključnim točkama, usporediva s mjerljivim ciljevima i okolišnim i drugim pokazateljima te mehanizmom objasni odstupanje ili complai and work explain te obaveznog godišnjeg izvještavanja Hrvatskog sabora do 31. ožujka.
Treće važno pitanje je transparentnost odnosno njezin izostanak. Oba zakona omogućuju da se ključne odluke donesu i ostanu iza zatvorenih vrata bez javno objavljenih kriterija, bez informacija tko je odlučivao i zašto te bez podataka o kupcima i cijenama, uvjetima i svemu ostalome. Zato tražimo da sve odluke izvještaji i transakcije budu objavljeni na centralnoj platformi u strojno čitljivom obliku i da se ni primanja, ni ciljevi, ni provedba vlasničke politike ne mogu biti proglašeni poslovnom tajnom jer ako se ovo ne može pretražiti ne može se ni nadzirati a bez nadzora nema odgovornosti.
Četvrto važno pitanje su imenovanja. Imenovanja po ovom zakonu su moguća zapravo bez kriterija i bez kontrole. Niti jedan od zakona ne propisuje kriterije za izbor članova uprave i nadzornih odbora, tko provjerava njihov integritet, kako se sprječava političko kadroviranje. To ovim zakonima nemamo propisano ali mi u amandmanima koje smo predložili predviđamo čitav niz mehanizama poput javnih poziva za sve ključne pozicije, kriterije za procjenu znači stručnosti, neovisnosti te dvogodišnje vremenske distance od političkih funkcija i definiciju sukoba interesa koja uključuje i stvaranje dojma o pristranosti po najboljim standardima uvodno spomenutih zemalja koje bi nam mogle i trebale biti uzor jer onaj tko odlučuje o milijardama mora biti neovisan i stručan, a ne politički podoban.
Peto važno pitanje je sam sustav evaluacije. Zakon o CERP-u ne predviđa analizu ni prije ni poslije odluka, ako, a kako znamo da je neka odluka bila dobra ako ne mjerimo njezine učinke. U Estoniji, Italiji i Litvi postoje zakonski modeli ex ante i ex post evaluacije i tražimo da se oni uvedu i kod nas. To nije birokracija to je temelj odgovornog upravljanja.
I šesta točka je sabor koji je isključen iz nadzora. CERP prema zakonu izvješćuje Vladu i to tek 31. listopada za prethodnu godinu. Smatramo da sabor po ovome zakonu ne mora dobiti izvješće, ne može reagirati, ne može ništa. Mi predlažemo da o ovako važnim temama svakako se podnosi izvješće saboru i to do 31. ožujka za prethodnu godinu i da ne sadrži samo brojke već i ocjenu učinaka i usklađenosti sa politikama.
Sedmo važno pitanje je da zakon ne predviđa strateški plan odnosno strateški plan je bez smjera. Niti jedan zakon ne propisuje da CERP mora imati srednjoročni plan upravljanja. U Estoniji i Sloveniji takvi trogodišnji postoje i nadzire ih parlament. Zato tražimo da i kod nas postoji plan upravljanja portfeljom koji se podnosi Vladi i saboru i koji građani mogu vidjeti i znati.
Osmo važno pitanje je odgovornost. Što se događa ako centar ne objavi izvješće, ne napravi plan, ne provede evaluaciju? Po ovom zakonu ništa. Zato predlažemo da zakon propiše odgovornost, ako centar ne izvršava svoje obaveze Ministarstvo financija može pokrenuti postupak rješenje. Država koja ima vlasništvo mora imati i mehanizme za sankcioniranje odgovornosti. Dakle, pred nama su zakoni koji uređuju vlasništvo u vrijednosti od preko 16 milijardi ugovora, zakoni koji bi morali garantirati odgovorno upravljanje, stručne i neovisne odluke, transparentnost i zaštitu javnog interesa ali u ovom obliku to ne čine.
Zato podnosimo tih te amandmane ukupno 16 konkretnih amandmana ne radi kritike nego radi dorade, ne radi politike nego radi naše budućnosti pa vas pozivam da ih podržite kad idući tjedan budemo glasali o njima. Nažalost mi u današnjoj raspravi, objedinjena je i nemamo dovoljno vremena uopće za ova dva zakona proći detaljno. Ja sam bila protiv objedinjavanja ali nije bilo dovoljno ruku na samome početku.
Tako da evo to bi bilo sve u ovom općem dijelu, u pojedinačnom govoru ću nešto reći više o samim amandmanima.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus.
Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
…/Govornik naknadno uključen./… predsjedniče, kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa suradnicima evo možda načelno možemo reći da sva ova tri zakona, onaj donesen krajem 2023. o pokretninama i nekretninama, ovih, ovo dvoje zakona koje se sada donose o pravnim osobama u vlasništvu RH ustvari suštinski ipak ne donose ništa novo u samom načinu upravljanja imovinom. Određena su tehnička, određena tehnička poboljšanja definitivno da, ali u suštini, u suštini i dalje će se tim tvrtkama upravljati onako i po onim kriterijima i pravilima po kojima se upravlja ali ipak je to jedan korak i iskorak naprijed.
Dakle, suština djelovanja CERP-a, znači njegove ključne funkcije ostaju nepromijenjene, a to znači da će CERP nastaviti vođenjem tvrtki iz svog portfelja kao i dosada pa ću dati jedan primjer utjecaja upravljanja tvrtkama u portfelju CERP-a i koliko to utječe na te same tvrtke ali i na druge poslovne subjekte i na same građane odnosno na cijelu zajednicu u kojoj se te tvrtke nalaze.
Podsjetit ću vas da je propašću Uljanika d.d. negdje krajem 2018., '19. godine Vlada osnovala novu tvrtku kako bi se nastavilo sa brodogradnjom u Puli. Ta tvrtka se zove Uljanik brodogradnja 1856, ta tvrtka je imala čistu bilancu, ta tvrtka je u slijedećih 5-6 godina njezinog postojanja stvorila dugove veće od možda 30 miliona eura, a vlasnica joj je država i to sa 97,14%.
Nažalost kako se tvrtkom upravlja najbolje govori i to da iz godine u godinu taj i taj dug samo raste i da se ništa ne dešava. No, o samoj toj tvrtki mogao bih govoriti dugo ali ćemo to jednom drugom prilikom, mene će ovdje prije svega više zanimat kako to i takvo upravljanje tvrtkom utječe na druge poslovne subjekte i kako tu utječe na širu, na širu zajednicu.
Dakle, ono što je ovdje važno i o čemu želim govoriti je upravljanje Uljanik brodogradnjom od strane RH odnosno CERPA-a i u aspektu što je sve učinjeno dosada a što ima utjecaja na druge poslovne subjekte koji se nalaze u istom prostoru kojim upravlja upravo ta Uljanik brodogradnja 1965.
Naime, Vlada je odlukom od 26. ožujka 2020. godine dala suglasnost na prenošenje koncesije sa Uljanik d.d. brodogradilišta na novu tvrtku, novoosnovanu tvrtku Uljanik brodogradnja 1865. Radi slike Uljanik d.d. je velika firma, firma koja ima puno sestrinskih, sestrinskih tvrtaka odnosno tvrtki kćeri, firma koja upravlja sa 3. Majem u tom trenutku, firma koja ima tisuće zaposlenih, a novoosnovana Uljanik brodogradnja 1856 kojoj je cilj bio nastaviti brodogradnju u gradu Puli odnosno u na bivšem području brodogradilišta Uljanik je firma sa svega 200-tinjak tvrtki ali je Vlada prenijela koncesiju na tu novu firmu iz opravdanog razloga kako bi se uopće mogla nastaviti proizvodnja. Tvrtka mora upravljati određenim područjem odnosno određenim pomorskim dobrom na kojem se odvijaju poslovne, poslovne djelatnosti. Ta koncesija ima 666 tisuća kvadrata, metara kvadratnih od toga je 326 na kopnenom dijelu i otprilike 340 na pomorskom, pomorskom dijelu. Dakle, radi se o jednom ogromnom, površinski ogromnom prostoru koji je prije upravljala jedna ogromna tvrtka sa puno tvrtki kćeri i puno tisuća zaposlenika kao što sam rekao kojim sada upravlja jedna mala tvrtka koja nema puno zaposlenika i kako smo prije čuli u uvodnom, uvodnom dijelu ne baš uspješno jer ima prilično veliki dug i gotovo da možemo reći da tamo brodogradnje nema i da se veliki dio njezinih poslovnih aktivnosti upravno odvija crpelj… crpeći sredstva iz ove koncesije odnosno iz zakupa, zakupa prostora i ono kopnenog a i onoga koji se nalazi na moru.
Drugim riječima Uljanik brodogradnja 1856 ima koncesiju nad pomorskim dobrom više-manje u krugu čitavog bivšeg područja kojim je gospodario Uljanik d.d. i to sve do 2041. godine. Iako je manji dio pomorskog dobra pod koncesijom Uljanik brodogradnja 1856 koristi za svoj, za svoje poslovne djelatnosti svega oko 30-tak posto, a onaj veći dio što je pod koncesijom je uglavnom neiskorišteno ili koriste neki drugi poslovni subjekti koji se nalaze u prostoru bivšeg Uljanika i koji tamo posluju neki i desetljećima, neki i relativno, relativno kraće. I tu je upravo problem odnosno tu su dva problema.
Jedan je u neiskorištenom prostoru koji je pod koncesijom Uljanik brodogradnje 1856 a njoj ne treba za njezine poslovne djelatnosti kamo sreće da bi trebao i drugi je u prostoru koji koriste druge tvrtke a nemaju riješen imovinsko-pravni status odnosno nemaju ne znaju u kojem su statusu na tom području.
Naime, tim tvrtkama Uljanik brodogradnja 1856 taj prostor daje u zakup i ugovor o zakupu se produžuje svakih 6 mjeseci. Možemo sad zamisliti kako ta tvrtka može razvijati svoj posao, kako može ulagati u imovinu, kako može ulagati u prostor ako nije sigurna da li će za 6 mjeseci sa Uljanik brodogradnjom potpisati ugovor o zakupu prostora za svoje poslovanje. Ponavljam da tamo ima i tvrtki koje 3 desetljeća već posluju i to uspješno upravo u tim prostorima i ponavljam da je Uljanik brodogradnja 1856 dobila koncesiju odnosno preuzela koncesiju od Uljanik d.d. na način da je dobila sve ono što je koristio Uljanik d.d., ali zbog brzine se samo preuzelo koncesiju jer je trebalo nastaviti poslovanje. S druge strane imamo čak na tom području bivšeg Uljanika i 40 tisuća metara kvadratnih pomorskog dobra koji nije u nikakvoj koncesiji. Dakle, imao u središtu grada Pule poslovni prostor infrastrukturalno opremljen koji se u 80% površine uopće ne koristi, koji propada i koji ustvari stvara jednu, jedno ruglo za sam grad, jednu opasnost za same, za same građane a s druge strane onima koji jesu u tom prostoru ne omogućuje jedno normalno poslovanje.
S druge strane ukoliko dođe do prodaje Uljanik brodogradnje 1856 a i sam državni tajnik je rekao da je usmjerenje za izlazak države iz vlasništva i u ovom slučaju će vjerojatno tako i biti jer se već i pokušala prodati Uljanik brodogradnja 1856 nakon samo nekoliko godina postojanja jer jednostavno ne posluje pozitivno tu koncesiju će preuzet novi vlasnik. U kakvoj su situaciji tada ove tvrtke koje su sada u zakupu prostora od Uljanik brodogradnje 1856 koji produžuju ugovor svakih 6 mjeseci? Tek tada su u situaciji koja je neizvjesna, u situaciji koja ustvari njima ne omogućava da obavljaju svoju djelatnost. Ponavljam tamo ima i vrlo uspješnih tvrtki sa vrlo velikim bilancama i tvrtki koje zaista rade dobar međunarodni posao.
Nadalje, dakle cilj je da se taj prostor po meni stavi u funkciju. To bi trebao biti i cilj i ove naše države. Znači 97,14% Uljanik brodogradnje 1856 ima država, njome upravlja CERP. Ja vas državni tajniče ovdje zaista pozivam da razgovarate i sa ministrom koji je predsjednik Upravnog vijeća CERP-a da pokuša se razriješiti ovaj problem da se zaista i tražim ustvari od vas da se pokrene postupak redefiniranja područja koncesije na prostoru bivšeg brodogradilišta Uljanik d.d., da se, da se ta redefinicija tog prostora napravi temeljem stvarnog korištenja. Ono što je potrebno Uljanik brodnogradnji 1856 toj novoosnovanoj tvrtki koja ponavljam ne posluje baš najbolje ali nadamo se da će ipak, da će ipak preživjeti da ona dobije svoj dio prostora koji im je potreban, a ostali dio prostora da se stavi u funkciju odnosno da se postojeći poduzetnici u tom prostoru da se njima da koncesija da mogu jednostavno svoj posao razvijat na onaj način na koji to treba, da mogu ulagati, da ne gube međunarodne poslove jer ne mogu jer nemaju adekvatne uvjete za svoj rad.
Dakle, kao što se prenijela koncesija iz općeg interesa s jednog velikog Uljanika d.d. na jednu mal… jedan mali Uljanik brodogradnja 1856 sa suglasnošću Vlade 2020. godine kao bi se što promptnije mogla nastaviti proizvodnja, mislim da sada treba urediti taj odnos, da treba redefinirati tu koncesiju odnosno prostor tih koncesija, dati Uljanik brodogradnji 1856 ono što je njoj potrebno za njezin rad ali i omogućiti ostalim tvrtkama koje rade u tom prostoru da imaju sigurne imovinsko-pravne uvjete, da mogu ulagati u prostor, da mogu ulagati u opremu, da mogu jednostavno sklapati poslove sa firmama koje su zainteresirane za njihov rad na onaj način na koji to može radit svaki normalni poslovni subjekt koji radi u normalnim uvjetima i da se sav onaj neiskorišteni prostor, a toga je najviše na području Uljanika stavi u funkciju poslovne zone jer ne želimo da nam prostor u centru Pule mogu reći, poslovni prostor u centru Pule budu groblje nekretnina. Želimo da ih stavimo u funkciju, da one budu motor razvoja jer imaju taj potencijal, infrastrukturalno su opremljeni i sigurno bi to bilo nešto što bi Puli dalo jedan raz… jedan razvojni momenat i jednu diversifikaciju gospodarstva da se ne bazira sve samo na turizmu odnosno da Pula ponovno postane industrijski grad, a prostor Uljanika postane, ponovo postane industrijski prostor.
Zato evo još jednom apeliram prije svega na ministarstvo i na ministra kao predsjednika uprave CERP-a da se pozabavi ovim problemom, da tu koncesiju koja je dana na ja ću reći na preveliko područje za jedno tako malu firmu, koja je dana firmi koja taj prostor daje u zakup ili njime uopće ne gospodari jer ga ne koristi da se to redefinira na način da se sve stavi u onu mjeru i prema postojećem stanju kako bi Pula dobila novi industrijski zamah upravo tamo gdje je i nastala industrija Pule a to je na području brodogradilišta Uljanik prije 150 godina.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit će poštovani zastupnik Tomislav Josić.
Izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, uvažene kolege, kolegice i kolege u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta želim jasno i odgovorno reći podržavamo ovaj prijedlog zakona.
Podržavamo ga jer vjerujemo da Hrvatska ima pravo ali i obvezu imati snažan, moderan i profesionalan sustav upravljanja državnom imovinom. Ne zbog forme nego zbog sadržaja. Ne zbog Bruxellesa nego zbog građana Hrvatske.
Godinama slušamo isto, da se u državnim tvrtkama prečesto ne zna tko odlučuje, zašto odlučuje i u čijem interesu odlučuje, da sustav nadzora postoji samo na papiru a da vlasnička prava RH prava svih nas često ostanu u sjeni političkih dogovora, a ne strateških odluka.
Ovim zakonom činimo odlučan zaokret. Po prvi put jasno se određuje tko što radi. Vlada RH izvršavat će članska prava u pravnim osobama od posebnog interesa dok će u ostalim društvima tim pravima baviti Centar za restrukturiranje i prodaju s jasnim pravilima a ne nepisanim običajima. Ministarstvo financija dobiva ulogu koordinacijskog tijela što je važno za dosljednost, praćenje i kontrolu.
Ovaj zakon prvi put donosi i obvezu donošenja vlasničke politike, temeljnog dokumenta kojim se ne samo definira što država želi od svojih tvrtki nego i tko za, za to odgovara. Takav dokument je civilizacijski minimum ako vjerujemo u javnu odgovornost.
Upravama i nadzornim odborima okrećemo novu stranicu, kroz javni natječaj, neovisne članove, raznolikost u sastavu i napokon stvarnu odgovornost. Jer ako smo ozbiljni u profesionalizaciji onda izbor članova uprave ne može biti pitanje prijateljstva ili stranačke knjižice nego iskustva, znanja i vizije.
Pozdravljamo i sustav ciljeva financijskih i nefinancijskih uključujući i one vezane uz održivost. Ako već tražimo da poduzeća posluju odgovorno onda moramo i definirati što to znači, mjeriti uspješnost i što je ključno reagirati kad ciljevi nisu ostvareni.
Kao posebno važan element ističemo klasifikaciju pravnih osoba s obzirom na djelatnosti javne ili tržišne. Više neće biti moguće da se pod istim krovom miješaju javna usluga i komercijalna aktivnosti bez jasnih granica. Država mora znati koje usluge pruža, tko ih pruža i po kojim kriterijima. Zato pozdravljamo i obvezu javne objave popisa javnih usluga koje obavljaju državne pravne osobe, to je temelj transparentnosti.
Dodatno, sve odredbe zakona proširuju se i na ovisna društva, čime se sprječava prenošenje odgovornosti na niže razine. Reforma neće biti parcijalna, bit će cjelovita.
I ne smijemo zaboraviti, ovaj zakon nije samo unutarnja stvar, ovo je i dio našeg puta prema članstvu u OECD-u, a taj put je zahtjevan, traži jasna pravila, efikasne institucije i poštovanje tržišnih principu uz zaštitu javnog interesa, upravo ono što ovaj zakon donosi.
Naravno nijedan zakon nije čarobni štapić, provedba će biti ključna, no bez zakonskih okvira nema ni provedbe, a niti promijene. Zato je donošenje ovog zakona važan, konkretan i dugoročno značajan korak. Zato ćemo ga mi u Klubu DP-a podržati i vjerujemo da bi ga trebali podržati svi koji žele da državna imovina napokon postane ono što treba biti, resurs u službi razvoja, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovane zastupnice Miloš i Radojčić, najprije poštovana zastupnica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Dobar dan poštovane kolegice i kolege.
Za početak molim vas da mi dozvolite da izađem malo iz teme, vidjela sam naime ovu uznemiravajuću vijest da je Split pogodilo veliko nevrijeme i nadam se da su građani na sigurnom i da prate upute nadležnih službi, mi svakako pratimo što će se dalje događati.
Sada ću se vratiti na sam prijedlog ovog zakona, dakle ovim zakonom Hrvatska se prilagođava standardima OECD-a, a OECD traži da se bolje upravlja državnim poduzećima, OECD traži profesionalno, a ne stranačko upravljanje i nadzor nad poduzećima, ukratko traži da poduzeća prestanu se dijeliti kao stranački plijen.
Inače kako smo čuli, Hrvatska planira pristupiti OECD-u sredinom 2026.g., nadam se da će to uistinu i biti tako tj. strateški međunarodni cilj RH i mi to svakako podržavamo.
Ovaj zakon donosi neke bitne promijene i nekoliko bitnih iskoraka, barem kako vidimo sada u prijedlogu odnosno na papiru i mislim da ih vrijedi još jednom nabrojiti.
Prvo, donosi se konačni po prvi put vlasnička politika RH, a iz te vlasničke politike između ostalog bi trebali proizaći jasni strateški ciljevi koje RH želi postići u pojedinim poduzećima, dakle tvrtke će sada morati imati strateške ciljeve, strateške dokumente, a ne da imamo situaciju da svaka državna tvrtka operira često stihijski i centralizirano bez nekakvog općeg cilja i jasne zajedničke strategije, dakle ovakav pomak svakako možemo pozdraviti.
Nadalje, od sada će morati postojati javni natječaji za izbor članova nadzornog odbora, a jedan dio upravnog i nadzornog odbora trebao bi biti neovisan. To naravno isto tako pozdravljamo iako je pitanje da li trećina neovisnih članova je uistinu dovoljna da se spriječi politički utjecaj na nadzorne odbore.
Isto tako ovim zakonom trebala bi se uspostaviti, trebao bi se uspostaviti veći sustav unutarnje kontrole i obveza unutarnje revizije u javnom sektoru, kao i općenito veće ovlasti nadzornog odbora i htjela bih podcrtati tu točku jer mislim da se nije o njoj dovoljno govorilo u ovoj raspravi, a ona je apsolutno bitna da se uistinu uspostavi bolje upravljanje javnim poduzećima.
No želim isto tako problematizirati i dva aspekta samog zakona. Prvo, kao što sam rekla činjenica je da će ovim zakonom trećina odnosno 33% članova odbora biti birano kao neovisno. Kao što sam rekla, pitanje je dal je to dovoljno da bi se postigao onaj cilj profesionalizacije nadzornih odbora i da se spriječi politički utjecaj na nadzorne odbore.
Ja mislim da papir trpi puno toga, međutim na kraju će sve biti stvar političke volje, a dosada smo imali praksu vladajućih da su se poduzeća dijelila kao stranački plijen. Uistinu se nadam da će se takva praksa konačno promijeniti, ali to tek ostaje vidjeti.
Drugo pitanje je vlasnička politika odnosno tema vlasničke politike koja se po prvi put uređuje ovim zakonom i sudjelovanja sabora u oblikovanju vlasničke republike politike RH, što nažalost nije predviđeno ovim zakonom. Dakle ovim zakonom Hrvatska bi trebala razviti sustavnu vlasničku politiku i osmisliti popis poduzeća koje smatra strateškim odnosno od posebnog interesa, a prema kriterijima iz novog zakona, dakle ne više ovaj popis strateških poduzeća nego će se po listi kriterija postat će prilika da se napravi i novi popis. Ta poduzeća koja Hrvatska smatra strateškim uostalom bi trebala predstavljati temelj odnosno sastavni dio razvojne odnosno industrijske politike RH i ja smatram da je to tema o kojoj moramo raspravljati i odlučivati ovdje u HS odnosno da bi i Hrvatski sabor trebao imati važnu ulogu u oblikovanju vlasničke politike, a što je kako sam rekla ovaj zakon to ne predviđa.
Recimo mene bi zanimala slijedeća pitanja. Koji je dugoročni plan države s Uljanikom koji sad nije na popisu strateških tvrtki, a ja smatram da jest riječ o strateškom resursu i strateškom poduzeću RH? Koji je zatim dugoročni plan države s Petrokemijom? Što će biti s planovima države i oko INE? Zašto uostalom država ne bi kupovala neke tvrtke recimo u segmentu proizvodnje hrane budući da znamo koliki nam je problem uvoz hrane i sama inflacija? Dakle, to su sve neka pitanja o kojima ja mislim da trebamo raspravljamo ovdje u Hrvatskom saboru.
Znamo i to je jasno navedeno ciljem NPO-a da Hrvatska nastavlja postupak privatizacije poduzeća koje ne smatra strateškim. I naravno kao što sam rekla i u prvom čitanju među državnim portfeljem uistinu ima svega i svačega no ima definitivno i onih tvrtke koje predstavljaju strateški interes RH a trenutno nisu na popisu strateških tvrtki. To su recimo Uljanik, 3. maj i Luka Vukovar. Mene recimo zanima što će biti s tim tvrtkama.
Po poslovnom planu CERP-a ove tvrtke su u planu za privatizaciju. Ja se s tim ne slažem i već sam govorila i to je politika našeg kluba da bi o popisu poduzeća od strateškog interesa trebao suodlučivati Hrvatski sabor jer su strateška poduzeća ključna za suverenost za samodostatnost svake države i za sigurnost naših građana, a ovo pogotovo govorim iz perspektive povijesnih lekcija a to je, to su lekcije katastrofalnih privatizacija i gubitaka ključne infrastrukture koji smo imali kao što je INA, kao što su recimo telekomi, kao je gubitak velikog dijela dionica Petrokemije odnosno kao što je gubitak strateških resursa i mislim da je to ipak neka lekcija iz koje bismo trebali nešto naučiti i drugačije zaključiti.
O važnosti strateških tvrtki sada će nastaviti govoriti moja kolegica Radojčić.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Nastavit će u ime istog kluba poštovana zastupnica Dušica Radojčić.
Izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Poštovane kolegice i kolege, dakle kao što smo čuli i od kolegice Miloš CERP u planu za ovu godinu ima prodaju tri poduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo, Luka Vukovar i dva brodogradilišta pulski Uljanik i riječki 3. maj. I već je kod donošenja odluka o njihovoj kapitalizaciji, preuzimanju Vlada dala do znanja da ih planira prodati. Dakle, te tvrtke nisu državi od posebnog interesa.
Kad je Uljanik u pitanju bilo je nekoliko neuspješnih pokušaja prodaje tog brodogradilišta da bi onda napokon država otkupila većinski dio poslovnih udjela, zatim je osigurala i kreditno zaduženje odnosno potrebnu likvidnost a Uljanik je dokazao da uz takvu podršku može nastaviti graditi brodove.
Vlada hrvatska brodogradilišta ne smatra pravnim osobama od posebnog interesa za RH, dakle ne smatra ih strateškom industrijom premda je obavljanje djelatnosti koje doprinose stabilnosti i razvoju gospodarstva jedan od kriterija za utvrđivanje posebnog interesa, a taj kriterij brodogradnja svakako zadovoljava.
To su druge europske države shvatile i promijenile politiku prema svojim brodogradilištima. Kao primjer navest ću Njemačku i podatke iz prošlogodišnjeg Izvještaja europska brodogradnja na globaliziranom tržištu. Njemačka je nakon Italije druga najveća brodograđevna sila u EU. U izvještaju se navodi da je država prepoznata kao glavni akter stabilizacije i razvoja brodogradnje te se navode kratkoročne mjere koje je nakon krize prouzročene pandemijom primijenila u tom smislu, a ja sam od navedenih mjera izdvojila samo dvije koje su za naš slučaj najvažnije.
Jedna su javni natječaji za gradnju brodova uz korištenje inovativnih metoda nabave koje omogućavaju prijavu samo domaćih ponuditelja odnosno isključivanje stranih. Zanimljivo je da su javne nabave iz kojih su isključene strane tvrtke omogućeno novim zakonom koji je usvojen tisuću 2019. godine. Njima je pomorska tehnologija proglašena ključnom tehnologijom te se na temelju toga nabava može ograničiti samo na domaće ponuditelje.
A druga mjera je povratak na državno vlasništvo nad brodogradilištima pa su tako u kolovozu 2024. otkupili 80% vlasničkog udjela brodogradilišta Meyer Werft te naknadno i još jednog brodogradilišta. Mjera je privremena ali tek ćemo vidjeti što će se s time zbivati.
100 kilometara od Pule u Monfalconu nalazi se jedno od najuspješnijih brodogradilišta na svijetu, u većinskom je vlasništvu države. I Francuska, Nizozemska, Finska ili Poljska imaju također većinsko vlasništvo nad svojim brodogradilištima. Te su države odustale od privatizacije i okrenule se izdašnom financiranju i poticanju inovacija boreći se tako za povećanje konkurentnosti i otpornosti ne samo brodogradilišta već i njihovih cijelih lanaca opskrbe.
Razumno bi bilo da i Hrvatska kao pomorska zemlja slijedi isti put za svoje brodogradilište nekada ponos u intelektualnom i tehničkom smislu.
U OECD-ovom izvještaju pak za 2021. godinu pod nazivom državno vlasništvo nad kompanijama u brodograđevnom sektoru navodi se da je od 177 najvećih brodograđevnih kompanija njih 57 u većinskom državnom vlasništvu.
Strateška autonomija je postala lajtmotiv europske industrijske strategije, a brodogradnja u strateškoj autonomiji ima važnu ulogu. Brodogradnja ima ključnu ulogu i u europskoj obrambenoj spremnosti na temelju dokumenata European Defence Readiness 2030. pred nama su velika ulaganja u sigurnost i obranu a kad je o brodogradnji riječ cilj ulaganja je očuvanje kompetitivnosti europske brodograđevne industrije i razvoj novih tehnologija. Srednjoročno i dugoročno očekuju se velika ulaganja i rast brodograđevne industrije u EU.
Pa se sada vraćam na namjeru prodaje industrije koja bi i u Hrvatskoj trebala biti strateška. Nevjerojatno da uz toliko godina na vlasti ne postoji vizija industrijskog razvoja Hrvatske. Strateški resursi su rasprodani, industrija je uništena, tehnološki smo zaostali i ne ulažemo u modernizaciju.
Strateške industrije prodane su strancima. Imamo primjer INE koju ste prodali državi koja nema baš prijateljske namjere prema Hrvatskoj i to vam nije dovoljno i dalje planirate strateških resursa.
Prodaja brodogradilišta naročito nema smisla sada kada je planirano masivno investiranje u europsku obrambenu spremnost i jačanje industrijske sposobnosti. U takvim okolnostima i jeftino prodavati strateške nacionalne proizvodne kapacitete zbilja nije mudar odabir. Ministar Anušić istaknuto je kako hrvatska brodogradilišta imaju potencijal za sudjelovanje u europskoj obrambenoj industriji. Pa zašto ih onda Vlada rasprodaje? I to je ključno pitanje, zašto Vlada uporno želi prodati stratešku industriju RH i to u vremenu kada brojne zemlje vraćaju stratešku industriju u svoje ruke? Kako je to u interesu RH, naročito kada znamo da bi kupac mogao bit netko izvan EU nad kime nećemo imati kontrolu, niti zajedničku politiku? Kakvog smisla imaju svi ti govori o strateškoj autonomiji, konkurentnosti i samodostatnosti ako Vlada nastavlja sve po starom, rasprodajom strateških poduzeća koja su temelj industrijske suverenosti i konkurentnosti?
I za kraj samo kao kurioziteti primjer jedne tvrtke kojom će CERP nastaviti upravljati i koja nije u planu za prodaju 2025., Pleter-usluge. Ugostiteljske usluge su najznačajnija djelatnost toga društva, ono pruža naime i hotelijerske usluge, usluge čišćenja i održavanja objekata, pranja i najma rublja i hortikulture i to sve direktno ili putem outsorsinga. Većinsko državno vlasništvo i nastavak upravljanja za ugostiteljsku djelatnost, to je ukratko ono što se planira sa Pleter-uslugama. Ta djelatnost između ostalog predstavlja i nelojalnu konkurenciju privatnicima, pa onda mislim da se za kraj možemo upitati zašto Pleter ima ovaj status, a brodogradilišna, a brodogradilišta u Hrvatskoj nemaju status strateške industrije? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina govorit će poštovani zastupnik Vladimir Bilek, izvolite.

Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici predlagača.
Pa evo težnja RH za članstvom u međunarodnim institucijama i u ovom slučaju kad je u pitanju upravljanje imovinom u vlasništvu RH ukazuje na dosadašnju određenu manjkavost našeg sustava. Članstvo u OECD-u uvjetovano je između ostalog usvajanjem međunarodnog standarda korporativnog upravljanja pravnim osobama u vlasništvu RH. Vjerujem da je to kraj našim lutanjima preko Zakona o upravljanju državnom imovinom i Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH koji iako su dobili svoje unaprjeđenje i mislimo da su sad puno kvalitetniji i da se rješava njima puno pitanja na koje ću se i kasnije vratiti.
Naime, prevelika je vrijednost imovine u vlasništvu ili suvlasništvu RH koja je zbog nedorečenosti zakonskog okvira u velikoj mjeri neiskorištena, propada ili u najboljem slučaju ne donosi novu vrijednost, stanovi, tvornice, hoteli, zemljište. Unaprjeđenjem upravljanja pravnim osobama u vlasništvu RH prepoznato je i u okviru akcijskog plana za sudjelovanje RH u Europskom tečajnom mehanizmu, ali i u okviru Nacionalnog programa reformi za 2023.g.. Važno je istaknuti da ovaj proces može upasti u zamku prilikom operacionalizacije i provedbe. Država treba naći mjeru da u funkciji državnog vlasništva ne padne u zamku pasivnog vlasništva, ali i pretjerane državne intervencije, upravljanje treba u potpunosti profesionalizirati i ne zaustaviti se na tome nego osigurati odgovarajuće mehanizme nadzora. Na ovaj način, uz najbolji način upravljanja riješit će se još neke boljke suvremene hrvatske države, nepotizam i korupcija kada je u pitanju imenovanje na odgovorne funkcije, a samim tim uvažavajući sve ove činjenice sigurno će se i veći broj stranih ulagača zainteresirati za ulaganja u RH.
Ovim zakonom definirat će se i odgovornost za upravljanje tijela države, Vlada RH izvršavat će članska prava u pravnim osobama od posebnog interesa, članska prava RH u ostalim trgovačkim društvima izvršavat će CERP, dok će Ministarstvo financija bit zaduženo za koordinaciju.
Iako znam da se ne odnosi direktno na ova dva zakona koja donosimo, ali ipak vlasništvo RH je izuzetno bitno, imamo jako puno nekretnina, pokretnina i svega ostalog koje nažalost stoje. Nadam se da će ipak u donošenju zakona koji su prethodili ovom, ali i pravilnicima koji će se vezat za ove zakone, rješavati i brže postupanje sa takvim nekretninama, da se one aktiviraju, da se potencijalni investitori koji gotovo svakodnevno imaju upite bez obzira da li su to investitori iz RH ili su investitori strani možemo reći iz EU, ali i izvan EU jer sve što se na taj način investira u naše nekretnine, u naše tvrtke, a prije svega nekretnine, one ostaju tu. Zasada imamo jako puno nekretnina i turističkog značaja, prije svega gospodarskog značaja koje nažalost stoje na idealnim mjestima gdje se može obavljat gospodarska djelatnost, a imamo potencijalne investitore koji žele investirat u te nekretnine.
Ovaj zakon donijet će i kvalifikaciju pravnih osoba u vlasništvu RH s obzirom na obavljanje tržišnih djelatnosti ili pružanje javnih usluga, preoblikovanja pravnih osoba u trgovačka društva, kao i popise javnih usluga.
Iz svih ovih razloga evo Klub zastupnika nacionalnih manjina podržat će donošenje ovog zakona, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i prva će govoriti poštovana zastupnica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani g. potpredsjedniče, g. državni tajniče.
Ja moram priznati da potpuno podržavam temeljnu intenciju i svrhu zakona, jačanje kompetencije, profesionalizaciju u upravljanju dakle je nešto što mislim da nitko normalan zapravo ne bi smio ne podržati i to je dobar smjer u kojem bismo trebali razvijat svaku djelatnost, a posebno i ovu djelatnost upravljanja javnim poduzećima u vlasništvu države, međutim imam tu dva da tako kažem otvorena pitanja.
Prvo pitanje na koje mi na replici zapravo niste dali odgovor, al mislim da je jako važno da ga raščistimo i da se javno čuje taj odgovor, a to je pitanje suodnosa ovog zakona sa koalicijskim sporazumom vladajuće koalicije, iako se može činiti pitanje bezvezno pitanje, uopće nije bezvezno zato što koalicijski sporazum vladajućih stranaka na vlasti u mnogim aspektima oblikuje i zakone i politike koje Vlada, Vlada provodi i to je puno više ono nas dvoje smo se dogovorili.
Naime, po koalicijskom sporazumu između HDZ-a i DP-a primjerice javno poduzeće Hrvatske šume pripale su DP-u. Opće činjenica da mi dijelimo javna poduzeća kao politički plijen ovoj ili onoj stranci je nešto što je potpuno u suprotnosti sa ovim zakonom i mi smo zapravo u jedno malo šizofrenoj situaciji. S jedne strane se ovdje predlaže zakon koji ponavljam potpuno podržavam, a to je jačanje kompetencije i profesionalizacije upravljanja, ali mi nije onda jasno kako se u to uklapa zapravo ovo pojačano da tako kažem stranačko porobljavanje između ostalog i u ovom konkretnom primjeru javnih poduzeća jer ako smo rekli Hrvatske šume pripadaju DP-u onda ja pitam gdje je tu ovaj zakon. I mislim da na to naprosto moramo dobiti odgovor jer obećavana, planirana zapravo ne obećavanja ovo je sad već planirana depolitizacija dolazi ovdje u direktan sukob sa koalicijskim sporazumom pa mi samo recite kak se to misli pomirit.
Ja sam shvatila iz vašeg odgovora na repliku da naprosto u tom dijelu se poništava koalicijski sporazum što je meni kao članici opozicije super ali ne znam šta o tome misle kolege iz DP-a.
Drugu stvar koju, o kojoj želim govoriti o kojoj sam već načela raspravu nekoliko puta to je pitanje ove rodne ravnopravnosti u upravama i nadzornim odborima državnih i javnih poduzeća. Dakle, ono što nije sporno i što mi doista nije sporno a to je da će se ona direktiva koju kolokvijalno zovemo direktiva o direktoricama iako ona ima jedno posve drugačije i dugačko ime da će se ona primjenjivat obzirom da je implementirana u Zakon o trgovačkim društvima i na čini mi se 6 poduzeća u državnom i pretežito državnom vlasništvu koje udovoljavaju uvjetima i kriterijima iz direktive koji se odnose i na broj zaposlenih i određene financijske pokazatelje. Dakle, taj dio mi nije sporan. Moram priznati bila bih sretnija da ste prihvatili prijedlog pravobraniteljice za ravnopravnost sporova i da je direktno u zakon upisana primjena direktive da ako prihvatimo argumentaciju ne treba pisati duplo onda niste trebali raditi ni onu dopunu u Članku 3. koji kaže primjenjivat će se taj zakon jer podrazumijeva se, ako se podrazumijeva onda se podrazumijeva ne treba pisat, ako treba pisat onda treba pisat sve.
Ali ja bih voljela kada bismo se uspjeli dogovoriti iako mi je nakon svih rasprava koje smo imali jasno da ću tu ostati u velikoj manjini da zapravo te odredbe i te propozicije iz direktive o jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena odnosno osiguravanju kvota za podzastupljen spol koji su trenutno žene a sutra mogu biti muškarci, dakle to nije isključivo za žene nego naprosto za podzastupljen spol da se primjenjuje na sva trgovačka društva u vlasništvu RH neovisno o tome koliko su ona velika, o tome kotiraju li na burzi ili ne i slično. Rekla sam ovdje u ime kluba mi doista imamo velika trgovačka društva u vlasništvu RH koja ne kotiraju na burzi i kojima bi primjena i ovog kriterija u smislu korporativnog upravljanja donijela novu, novu vrednotu.
Vi možete reći ok stavili smo opće kriterije i spol, međutim poznavajući pa ako hoćete i tradicionalizam u hrvatskom društvu, poznavajući i ovaj patrijarhat koji se još i više i više širi ali na neki način i primjenu zakona primjerice iz političkih stranaka gdje imamo definirane kvote gdje rad… u nekim političkim strankama prvenstveno HDZ-u, DP-u, MOST-u i sličnima lakše platiti kaznu nego poštivati kvotu naprosto neće nas dovesti do cilja.
Ja vam moram priznat da se ko zastupnica osjećam malo izigranom ali nisam jedina. Mi kao da smo, točno je to bilo 13. studenog raspravljali o Zakonu o trgovačkim društvima i kada smo implementirali tu direktivu ovdje je bio ministar Habijan, žao mi je što on danas nije ovdje ali eto šta ćemo, dakle mi smo puno s njim razgovarali o tome. Ja sam ga prva pitala repliku upravo na ovu istu temu zašto to ne stavimo u Zakon o trgovačkim društvima jer smo se upravo bojali ovakvog scenarija i tada je ministar Habijan rekao, sad vam ja citiram, ja se s vama apsolutno slažem moramo i hoćemo, Ministarstvo financija, to ste vi, priprema Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu, to je ovaj zakon o kojem pričamo danas, koji će isto tako osigurati implementaciju ovih uvjeta koji su tu nepropisani.
Onda je primjerice pitao netko, pitao netko drugi čini mi se kolegica Borić isto pitanje, onda ministar Habijan govori citiram, ono što sam i rekao obzirom da i sada postoji zakon koji se odnosi na trgovačka društva u državnom vlasništvu, to je ovaj zakon, da je to mjesto gdje se to pitanje treba regulirati i po nadležnosti to spada u Ministarstvo financija i ono što znam u razgovoru i s ministrom Primorcem taj zakon je u najavi i ja sam siguran da će uskoro biti i ovdje pred vama u sabornici i da ćete to pitanje zapravo nećete ni treba postavit jer će to pitanje biti uredno isto tako i riješeno, kraj citata.
To je bilo tada i mi smo rekli ajd ok valjda ministar Habijan ne laže, doći će ovaj zakon pa ćemo to imati u ovom zakonu kao što je i ministar Habijan i rekao, kao što sam ja ovdje citirala, međutim evo već sad drugo čitanje mi bijemo bitku da se to uvrsti u zakon i toga još uvijek nema, a kako mi se čini neće niti biti.
Zašto je važno osigurati rodnu ravnotežu zastupljenosti i u gospodarstvu? Osiguravamo je, pokušavamo osigurati s kvotama u politici ali treba i u gospodarstvu. To nije pitanje samo pravednosti prema ženama već je pitanje ekonomske učinkovitosti i društvene pravednosti. Svaka nejednakost u ovom području posebno smanjuje ekonomski potencijal zemlje i produbljuje rodnu nejednakost u svim aspektima život. Značajan porast broja žena na upravljačkim pozicijama ojačava i korporativno upravljanje i gospodarstvo, a brojne su studije pokazale da raznolikost dovodi do proaktivnijeg poslovnog modela, uravnoteženijih odluka i poboljšanih profesionalnih standarda u upravama koje onda bolje odražavaju društvenu stvarnost i potrebe potrošača odnosno građana.
Rekla sam u ime kluba kada sam govorila, moram priznati ja sam čitala tu McKensiyevu studiju oko zapravo o tome koji su mogući ishodi i koji su mogući scenariji postizanja rodne ravnopravnosti i zapravo svima onima koji vrlo često rodnu ravnopravnost proglašavaju ideološkim pitanjem želim reći da je ideološko je pitanje, međutim mislim da trebamo priču okrenuti i priču postaviti kao ekonomsko pitanje jer naprosto mi danas imamo jedan veliki društveni potencijal koji je potpuno zanemaren. Žene su obrazovanije, žene više završavaju fakultete međutim zbog patrijarhalnih obrazaca, zbog normi, zbog svih onih klečanja koji ih tjeraju kući za šparhet, za djecu imali smo i ministre u Vladi koji su rekli da je cilj da žene ostanu kući odgajaju djecu iako ponavljam su obrazovanije i trebaju imati svoje mjesto i u gospodarstvu, one se i koje se osjećaju sposobne zapravo nerijetko i javljaju na natječaje i doista je potrebno pozitivnim mjerama poticati njihovo, njihovo uključivanje i u samo gospodarstvo.
Nama će se inače dogodit kao što nam se događa i u politici, premijer je rekao kad su ga pitali zašto HDZ na listama nije ispunio zakonsku obvezu o najmanje 40% svakog spola pa onda je rekao da to sad nije prioritet i da to sad nije neka ono to je bila ne tema. Nama su žene uvijek ne tema ali ja bih htjela da mi priču o ženama kao ne temi preokrenemo u priču da zapravo konačno sami sebe natjeramo, a moramo se natjerati jer se samo po sebi neće dogodit zapravo iskorištavamo sve one društvene potencijale koje imamo. Zato je važno staviti kvote i u gospodarstvu i država tu kao i veliki poslodavac i veliki gospodarstvenik, mi smo malo gospodarstvo, državne firme su velike i nose dobar dio gospodarstva zapravo tome moraju, tome moraju i promijeniti.
Ja bih voljela gospodine državni tajniče vjerovati da smo spremni provesti društveni promjenu. Jasno bih voljela vjerovati da smo spremni razbiti staklene stropove, da smo spremni odlijepiti ljepivo lijepilo s ljepljivih podova i zapravo omogućiti ženama ravnopravnu poziciju u gospodarstvu i u društvu.
Ja bih voljela vjerovati da smo spremni nadvladati vlastite predrasude, da smo spremni nadvladati patrijarhalne obrasce i zapravo voljela bih da smo spremni osigurati scenarije potpune ravnopravnosti ako ni zbog čega drugog onda zbog povećanja BDP-a.
Nažalost, to se samo po sebi neće dogodit i u to su potrebne zakonodavne intervencije stoga ćemo pisati i određene amandmane i zaključke i nadamo se da ovakve rasprave više nikada nećemo morati voditi.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Imate dvije replike, prva je zastupnica Vlašić Iljić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice evo govorili ste o stranačkom porobljavanju državnih poduzeća i naveli ste izvrstan primjer Hrvatskih šuma. Državni tajnik je ovdje danas najavio uspostavu jasnih i mjerljivih ciljeva za državne tvrtke kao i transparenti izbor nadzornih odbora. Ovaj zakon nam bi tada i trebao predvidjeti jasne i obvezujuće mehanizme za sankcioniranje i neispunjavanje tih ciljeva no vidimo da niti ovaj zakon neće spriječiti politička kadroviranja i osigurati zapravo da kriteriji za nadzor i upravljanje budu stvarno neovisni i profesionalni a ne samo formalno ispunjeni.
Koji je vaš komentar? Puno ste o tome pričali no evo ja vjerujem da imate još toga za dodati i sa zapravo s ciljem da svakako sustav bude transparentniji i da u tome svi budemo uspješniji, no za to treba uistinu političke volje.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja vam jako volim biti optimistična i jako volim vjerovati u dobro i dobro u ljudima i u nekakvoj budućnosti, međutim mene stvarnost pogotovo ova naša politička uvijek na neki način demantira.
Možemo mi svi ovdje postavit pitanje da nam nije OECD-a i da nam nije odredbi koje mor… koje su nam obveza poboljšati korporativno upravljanje bismo li ikada ovakve zakone donosili? Ajmo se ne lagati i reć ne bismo, ostali bismo na koalicijskom sporazumu i na podijeli političkog plijena.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bilek.

Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Kolegice Lugarić pa evo ja bi sam podsjetio ovoga evo sad je pričala i kolegica Vlašić Iljkić vezno na koalicijske sporazume i to. Mi znamo da u RH nažalost dosada je to bilo tako iako je prezentacija medija tako dobiva ovaj, dobiva onaj, inače je to po meni je to nešto za tko dobija odgovornost za određeni resor. To bi bio ovoga na neki način možda tema o kakvoj bi se trebalo raspravljat pogotovo iz razloga evo iza nas su sad lokalni izbori pa znamo i tamo gdje je evo i vaša stranka gdje je na vlasti ili kao koalicijski partner pa na jednaki način ste se odnosili prema općinskim odnosno gradskim tvrtkama i sve ostalo.
Drago mi je što idemo pre… u ovom smjeru, drago mi je što će se na ovakav način imenovati uprave i vodstvo naših državnih poduzeća. Nadam se da će se uskoro preliti i na one regionalne i na lokalne iz razloga što je najbolje za hrvatski narod i hrvatsku državu upravo da državna ali regionalna i lokalna poduzeća vode kompetentni ljudi koji su to zaslužili, koji mogu ih vodit tako da stvore što veću dobit i da oni prije svega budu na usluzi hrvatskim građanima.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Kolega Bilek kao više desetljeća profesionalna političarka moram vam potpuno iskreno odgovorit da sam ja tu malo podvojenog stava. Ja mislim da su potpuno legitimna oba dva koncepta. Dakle, koncept ok idemo potpuno depolitizacija i potpuna profesionalizacija to je otprilike ovo što se pokušava sada napraviti, ali onda tu nema mjesta za koalicijske sporazume ili da kažemo ok, to je dio političkog upravljanja ako smo dobili vlast moramo imati mehanizme upravljanja i to su onda politička imenovanja, ok u redu.
Dakle, ja, ja moram priznati da sam podojena i jedan i drugi koncept imaju svojih i dobrih i loših strana. Teško je s jedne strane očekivati ako ćemo potpuno iskreno od politike da donosi odluke a uzeti joj sve instrumente da te odluke provodi, da ih donosi. Dakle, to i može biti legitiman koncept. Ono na što ja upozoravam u ovoj raspravi da ako smo se odlučili, a odlučili smo se jer Vlada tako predlaže potpunu deprofe… potpunu depolitizaciju i profesionalizaciju u upravljanju onda tu nema mjesta za ovakve koalicijske sporazume. Ili-ili ne i i.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Bileg dignuo je povredu Poslovnika.
U čemu je povrijeđen?

Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Evo članak, Članak 238., ovoga iskoristit ću ga na ovakav način jer u biti se slažem sa vama. Upravo je to su stvari na koje bismo trebali dati naglasak i s kojima bismo mogli dalje raspravljati i ući u priču.
Naravno, koalicijski sporazum je potpisan prije ovog zakona, sve ono što je, na što se zakon donese mora se prilagodit tome, ali da ne kažem radilo se dosada i tako. Ja se sjećam od 2011. do 2015. imali smo istu situaciju što se tiče Vlade RH. Nadam se samo evo i ovo di smo svi to rekli što se tiče donošenja ova dva zakona a i ostalih pravilnika i svega što ih prati da ćemo napraviti …

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…

Bilek, Vladimir (Nezavisni)
… jedan veliki iskorak prema naprijed.

Reiner, Željko (HDZ)
To nije bio povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu.
Sad će repliku imati kolegica Auguštan Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolegice vi ste danas ovdje govorili o ženama na upravljačkim pozicijama i isto tako je gospodin evo sad rekao da trebaju to biti kompetentni ljudi.
Ako je 56% žena visokoobrazovano da li su one isto kompetentne? Nažalost, mene žalosti činjenica da moramo uvijek govoriti o nekim kvotama međutim društvo se neće mijenjati ak… uz cjelini ako i mi nešto ne promijenimo. Zato moje pitanje vama što mislite zašto konkretno je u ovom zakonu problem staviti nešto što, što je bilo obećano i kao što ste rekli u 11 mjesecu kada smo govorili o Zakonu o trgovačkim društvima i zašto mi kao država ne budemo primjer privatnim poduzećima da usvojimo i promijenimo taj članak koji bi doprinio većem, više žena na upravljačkim pozicijama.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Kolegice Auguštan-Pentek ja stvarno ne znam u čemu je problem. Ako se mi svi slažemo, a slažemo se cijela ova dvorana, u cijelom spektru zašto je to problem za pisati. Ja jedini odgovor koji mogu tu dati je što zapravo to onda zapravo želimo, ali zapravo iskreno u sebi ne želimo, pa onda hajmo se praviti kao da hoćemo, a zapravo nećemo.
Međutim, želim reći jednu drugu stvar. Ključno je kod upravljanja, kod korporativnog upravljanja zapravo kriterij izvrsnosti profesionalne kompetencije. Ono nema spol. Čovjek je izvrstan bez obzira bio muškarac ili bila žena. Ono gdje ja vidim problem je što mnoge izvrsne žene uopće ni ne dođu u priliku dijelom zbog nekakvog samo zadržavanja, a drugim dijelom zato što su još uvijek zapravo kao što nam i brojke pokazuju na pozicijama moći su ono boys clubovi, to vode dečki, to nije posao za cure. A ja želim da bude posao za najbolje neovisno o tome radi li se o curama ili dečkima.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovana zastupnica Viktorija Knežević, izvolite.

Knežević, Viktorija (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege danas ne govorim samo kao zastupnica, govorim kao osoba koja duboko vjeruje da država ne treba biti vlasnik nečega ako ne zna zašto to nešto posjeduje i što se time želi postići.
Zakoni o kojima danas raspravljamo, to je Zakon o upravljanju pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i Zakon o CERP-u možda na prvu ruku zvuče tehnički, ali u srži su politički, vrijednosni i društveni zakoni jer uređuju upravljanje onime što je zajedničko imovinom svih nas. Riječ je o poduzećima i nekretninama u vlasništvu države čija vrijednost prelazi 16 milijardi eura, a čiji učinak osjeća svaka osoba u ovoj zemlji kroz radna mjesta, cijene, infrastrukturu, prilike ili nepravde.
U kakvom društvu želimo živjeti? U onom u kojem su državna poduzeća mjesta za zapošljavanje podobnih, gdje se izvještaji pišu da bi se zadovoljila forma, gdje se poslovnom tajnom označava ono što je potrebno da građani ne znaju je li tko odlučuje, zašto i po kojim kriterijima. Ili želimo živjeti u društvu u kojem državna imovina nije ničija nego zajednička i upravo zato podliježe najstrožijim kriterijima koji se tiču neovisnih imenovanja, evaluacija ili javnog nadzora.
Ovi zakoni otvaraju prostor za reformu, ali još uvijek nisu reforma u pravom i punom smislu te riječi. Zakon o upravljanju postavlja osnovne mehanizme, klasificira društvo, uvodi vlasničku politiku, govori o izvještavanjima, imenovanjima. Zakon o CERP-u pak određuje kako će se raspolagati nekim od najvrjednijih dijelova portfelja, ali ni jedan ni drugi ne postavljaju obvezujuće kriterije, ne definiraju tko odlučuje, kako i sa kojom odgovornošću. Omogućuju da se i dalje imenuje bez kriterija, odlučuje bez evaluacije, izvještava bez sadržaja i sve to iza zatvorenih vrata.
Ključno pitanje je tko upravlja državnom imovinom i u čije ime. Ako to čini politička volja bez standarda i bez nadzora tada imovina postaje sredstvo moći, a ako to čini sustav temeljen na javnom interesu tada imovina postaje alat razvoja, solidarnosti i održivosti. Zato smo podnijeli ukupno 16 amandmana na ova dva zakona, ne da bismo ga rušili nego da bi ga učili stvarnim alatom javne odgovornosti.
Što tražimo? Da ciljevi vlasničke politike budu mjerljivi i transparentni, da članovi nadzornih odbora budu zaista neovisni, a ne samo deklarirani, da kriteriji prodaje i restrukturiranja budu jasno propisani zakonom, a ne prepušteni političkoj procjeni, da se uvedu ex ante i ex post evaluacije kao što postoji u Italiji, Estoniji i Litvi, da izvještaji imaju sadržaj, rok, adresata i učinak, a ne samo naslov, da se imenovanja odvijaju putem javnog poziva uz definirane kriterije integriteta, da se povjerenje gradi kroz pravila a ne kroz improvizaciju i da sve, sve to bude vidljivo, pretraživo i provjerljivo, a ne BDF skriveno na razini, na trećoj razini neke web stranice.
Ovo nije ideološko pitanje, ovo je pitanje poštenja i odgovornosti, jer zakon bez kriterija nije neutralan. On stvara prostor za manipulacije. Zakon bez nadzora ne stvara učinkovitost. On stvara nepovjerenje. I svaki puta kada građani vide da je nešto prodano ispod cijene, da netko odlučuje bez traga i bez odgovornosti, povjerenje u institucije se dodatno urušava.
Ali to se može promijeniti ako pokažemo da razumijemo razliku između vlasništva i odgovornosti, između moći i služenja. Zaključno ove zakone ne treba odbaciti oni su potrebni, ali ne ovakvi. Ne bez kriterija, ne bez nadzora, ne bez mehanizama kojima građani mogu znati što se događa sa onim što im pripada. Zato pozivam kolegice i kolege da podrže naše amandmane zbog sustava, jer država, državna imovina nije ničija, ona je naša, a to znači da mora biti vođena najboljim standardima a ne najnižim očekivanjima. Jer ovo što je došlo do nas u Saboru to je apsolutni onaj minimum minimuma, čak malo ispod toga po smjernicama OECD-a i toliko malo da ako vam i prigovore neće vam baš pravit problem za toliko što ste …/Govornica se ne razumije./… jel'? Dakle, zakoni koji se usuđuju graditi pravila, mjere i odgovornosti nije zakon protiv države nego zakon koji štiti državu od nje same kada zaboravi kome pripada.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovana zastupnica Auguštan-Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala poštovani državni tajniče sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege.
Evo, ovaj Zakon ima i nekih dobrih strana, a ja ću se danas osvrnuti ono, budući da smo i većinom žene ovdje u sabornici sada, o onom dijelu koji mislimo i koji smo danas više puta ovdje naglasili da treba uvažiti i da treba to ovoga, dodati, a time napraviti i jedan korak svakako naprijed.
Jer, taj Zakon i taj dio u zakonu je trebao biti trenutak u kojem država sama pokaže odgovornost i standard od kojih očekuje od svih drugih. Zašto ja o tome danas sam odlučila govoriti jer kao i lokalna političarka vidim koliko se žena, koliko je ženama bez obzira na kompetenciju jer na prvom mjestu treba bit kompentencija doći do pozicije je l' nisu u istom položaju.
Ja stvarno sam netko tko je od početka 2013. g., kada sam došla na neki lokalnu vlast, mislila da nam kvote ne trebaju, da će se vrednovati rad, rezultati i ono .../nerazumljivo/... obrazovanje koje ste završili. Međutim, nažalost mi u Hrvatskoj živimo u društvu koje ne vrednuje sve to i po onom primjeru koje smo danas ovdje čuli, bez obzira što je većina visokoobrazovanih žena u Hrvatskoj, 56%, još uvijek na vodećim pozicijama svih poduzeća, ustanova, javnih, državnih tvrtki su muškarci i tu ne mislim samo na direktorske pozicije, nego i članovi upravnih vijeća, nadzornih odbora, itd.
Zato smatram da je trebalo jasno ipak postaviti pravila za upravljanje tvrtkama koje su u državnom vlasništvu i pokazati kako smo ozbiljni kad govorimo o jednakosti, ravnoteži, ali i učinkovitosti. Treba prepoznati važnost rodne ravnoteže, a nažalost sve je ostalo na jednoj rečenici koju smo i danas na odboru čuli, vodeći se računa i o spolu, međutim, smatram da to stvarno nije dovoljno, da ako već uvodimo red, onda ga i trebamo uvesti do kraja i to počevši od vlastitih tvrtki. Ja ću opet podsjetit ono što je kolegica rekla, ali nije zgoreg par puta i ponoviti, da prošle godine je donesen taj zakon koji je se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi EU direktiva o rodnoj ravnoteži u upravama burzovnih društva i ta pravila, da podsjetim se odnose na samo 20-ak tvrtki u Hrvatskoj jer samo toliko ih kotira na burzi i već tada smo isto ovdje govorili i predložili da se to isto pravilo proširi i na sve državne firme i to nismo govorili samo mi iz SDP-a, to su govorile brojne kolegice iz raznih klubova.
Ministar je ovdje obećao, a ja držim do toga da kada se nešto obeća, treba to i učiniti. Da će biti to riješeno ovim Zakonom kojim dijelom koji je i danas ispred nas. Međutim, tog dijela konkretno nema. U međuvremenu, kao što sam već rekla, koliko je, da podsjetimo koliko je visokoobrazovnih znači u Hrvatskoj žena, 56%.
U nadzornim odborima samo je oko 24% žena, a u upravama još i manje od toga, manje od 20%, nekih 17%, što znači da mi imamo žene koje su obrazovne i koje su stručne i spremne, ali međutim, nikako nisu vrijedne, ne prepoznaje se njihova vrijednost na mjestima gdje bi one mogle odlučivati. .../nerazumljivo/... znači njih ne nedostaje samo nažalost njih se ne bira i zato mislim da stvarno nije dovoljno reć, vodit ćemo računa o spolu jer to nikako ne stvara ravnotežu koju trebamo. To samo ostaje mrtvo slovo na papiru, a ravnoteža je nešto što mora biti i mjerljivo, ali i obvezujuće.
I bez toga kao država i kao društvo nećemo napredovati. Našim kćerima dajemo krivu poruku, da ako će završiti neko, fakultet, biti visokoobrazovane i da će se to svakako vrednovati, međutim, to nije tako.
I studije nama to već godinama pokazuju da raznolikost u upravljačkim strukturama samo može voditi do boljih odluka, ali time i svakako veće učinkovitosti i smatram i to su neke statistike koje su pokazale, da čak bi i BDP Hrvatske porastao kada bi bili jednako zastupljeni i muškarci i žene. I zato danas moja neka zaključna poruka je da ne možemo tražit od drugih, ne možemo tražit od privatnog sektora da poštuju takve standarde ako ih mi sami ne primjenjujemo.
Ako se rodna ravnoteža traži od kompanija koja je kotiraju na burzi, zašto ne bi ih tražili i na, u našim državnim tvrtkama. Mislim da bi stvarno bilo vrijeme da budemo dosljedni. Da se rodna ravnoteža svakako uvrsti u ovaj Zakon kao neka obveza, ne kao neka preporuka i to bi stvarno bio stvarni iskorak, a ne kozmetika.
Želim naglasiti da stvarno se nadam da mi možemo biti primjer i da ta pravila koja će onda vrijediti za nas, vrijedit će i za sve ostale i da ćemo i ovim malim segmentom mijenjati društvo u kojem živimo za sve one buduće generacije i za sve buduće žene koje će se htjeti baviti tim poslom.
Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govorit poštovana zastupnica Draženka Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Unaprjeđenje upravljanja državnim poduzećima, dio je dakle reformskog paketa kojeg RH treba provesti kao uvjet za pristupanje OECD-u. Prilikom posjeta glavnog tajnika OECD-a RH rujnu 2023. predstavljen je 1. ekonomski pregled OECD-a za Hrvatsku u kojem se, između ostaloga, naglašava potreba boljeg upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu.
Nakon provedenog istraživanja o korporativnom upravljanju državnim poduzećima u Hrvatskoj, OECD je uočio brojne nedostatke. U izvješću je navedeno da je Vlada usvojila neke korake za poboljšanje vođenja i korporativnog upravljanja u poduzećima, ali da su unatoč napretku još uvijek prisutne slabosti vezane uz upravljanje koje rezultiraju neučinkovitošću javnih poduzeća i brojnim koruptivnim aferama.
Kao temeljni nedostatak navedena je ograničena uloga nadzornih odbora koji obično nisu neovisni niti su odgovorni za ispunjavanje osnovnih uloga osmišljavanja strategija i korporativnog nadzora. Nadzorni odbori nisu dovoljno zaštićeni od političkog utjecaja. U praksi, brojna poduzeća u državnom vlasništvu stoga funkcioniraju kao produžetak nadležnih ministarstava ili prema diskrecijskim odlukama uprave čije predstavnike ustvari imenuje država, a ne nadzorni odbor.
Drugi ključni problem koji su naveli OECD-ovi stručnjaci je pretjerani politički utjecaj na upravljanje i poslovanje državnih poduzeća. U analizi je istaknuto da nije uklonjena opasnost od korištenja poduzeća u državnom vlasništvu za stjecanje nezakonite koristi unatoč uvođenju različitih sustava kontrola poslovanja što dokazuju koruptivne afere u koje su uključeni direktori poduzeća u državnom vlasništvu i visoki politički dužnosnici.
OECD je naveo niz preporuka za unaprjeđenje korporativnog upravljanja koje je trebalo usvojiti novom zakonskom regulativom. U pogledu jačanja uloge nadzornih odbora potrebno je uvesti transparentni postupak izbora članova nadzornih odbora putem javnog natječaja. Također, trebalo je u zakonu osigurati obvezu i izbora određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora kako bi se osiguralo efikasnije, odgovornije i objektivnije izvršavanje uloge članova nadzornih odbora.
Zakonom je trebalo uvesti i autonomiju nadzornih odbora da samostalno biraju članove uprave. Time bi se prekinula praksa izravnog imenovanja uprava od strane vlade i podigla odgovornost nadzornih odbora za rad uprave. Kakva je prijedlogom ovog zakona autonomija nadzornih odbora da samostalno biraju članove uprave? Uvedena je odredba da se kandidate za članove nadzornih odnosno upravnih odbora, pravne osobe u vlasništvu RH biraju putem javnog natječaja koji provodi Vlada RH.
Pritom Vlada osniva povjerenstvo koje se sastoji od 5 članova, od kojih su 2 predstavnici Vlade RH, 1 predstavnik nadležnog ministarstva, 1 predstavnik ministarstva i 1 neovisni stručnjak. U povjerenstvu je dakle samo 1 od 5 članova neovisnih stručnjaka. Odluku o izboru kandidata za člana nadzornog odnosno upravnog odbora pravne osobe u vlasništvu RH donosi Vlada RH na prijedlog povjerenstva.
Dakle, čini se da ćemo i dalje imati pretežiti utjecaj Vlade, a 1 neovisni stručnjak u povjerenstvu je nedovoljan da bi se otklonio utjecaj politike na izbor u nadzorne odnosno upravne odbore. U vezi uvjeta za kandidata za člana nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora i uvjeta za kandidata za člana uprave, odnosno izvršnog direktora, između ostalih, propisani su i sljedeći uvjeti, 1. osoba koja ima dobar ugled ili 4. uvjet, ovdje ga spominjem, osoba koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obaveza povezanih s članstvom u nadzornom, odnosno upravnom odboru, odnosno obveze iz svoje nadležnosti.
Time uvjeti moraju biti, uvjeti, naime, moraju biti objektivno mjerljivi. U ovome slučaju, sa ovime uvjeti su subjektivni i ovisni o kriterijima ocjenjivača. Osim toga, prije donošenja odluke o imenovanju članova uprave, odnosno izvršnih direktora pravne osobe u vlasništvu RH, nadzorni odnosno upravni odbor će obaviti konzultacije s Vladom RH.
Mi nažalost znamo model upravljanja vladajućih te možemo zaključiti da se ovakvim prijedlogom zakona neće bitno promijeniti ili neće se puno promijeniti jer, neće nažalost biti osigurana neovisnost nadzornih odbora od političkog, stranačkog utjecaja i povećati, i neće se povećati njihova odgovornost, što je bila glavna preporuka OECD-a. Bojim se da će i dalje politička podobnost, a ne stručnost biti glavni kriteriji za izbor u tijelima državnih poduzeća u vlasništvu RH. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica Sabina Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege.
Ja ću danas ponovo govoriti o jednoj temi o kojoj smo, o kojoj sam govorila i kad smo raspravljali o Zakonu o trgovačkim društvima i transponiranju Direktive 2022/2381 o poboljšanju koja zapravo govori o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama po kojima .../nerazumljivo/... kao Hrvatska smo se obvezali da do kraja lipnja 2026. g. trebamo postići to da pripadnici podzastupljenog spola u upravama, a to su trenutno žene zauzimaju najmanje 40% položaja neizvršnih direktora odnosno alternativno najmanje 33% u upravama neovisno je li riječ o izvršnim ili neizvršnim direktorima i kada smo raspravljali o tom zakonu, onda je ministar resorni vrlo jasno rekao da će se zapravo kroz ovaj Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske moći odgovoriti na zahtjeve pojedinih zastupnika i zastupnica u Hrvatskom saboru koji su smatrali da ukoliko kao zemlja prenosimo direktivu u naše zakonodavstvo i obvezujemo privatne tvrtke da implementiraju u svoje poslovanje navedenu direktivu da bi bilo pravo, pravedno i pošteno da prvo primijenimo taj modus i model na sebe, odnosno na državu odnosno na tvrtke koje su u većinskom, potpunom ili djelomičnom vlasništvu Republike Hrvatske.
To bi bilo racionalno ne samo zbog toga da pokažemo da pokažemo da zaista uvažavamo oba spola i da koristimo pune kapacitete naše zemlje, nego i ono što je već istaknula i kolegica Lugarić u ime Kluba zastupnika SDP-a kada je rekla koliko bi to blagotvorno i povoljno djelovalo i na našu ekonomiju i na gospodarstvo.
Pritom želim posebno naglasiti da i govorit ću ponovno malo o položaju žene i zašto bi država trebala između ostalog to poticati zato što žene, na ovaj način mi ne tražimo da se nekome da nešto što mu ne pripada, nego naprosto da se prestane sa tom neravnopravnošću koja vlada u društvu, a ona je prisutna u svim segmentima društva osim ako govorimo o udjelu žena u društvu i o visokom obrazovanju žena.
Znači žene na žalost čine većinu na Zavodu za zapošljavanje, čine većinu u sektorima, potplaćenim sektorima, čine većinu u onom dijelu radne snage ili potencijala na tržištu rada koji nerijetko mora birati između obiteljskih obveza i poslovnih obveza koje čak zbog tih drugih uloga društvenih koje su im određene ili od kojih ne mogu pobjeći ili su na njih primorane nerijetko ne mogu se dodatno niti educirati dok koriste svoje roditeljske dopuste, čuvaju trudnoću, naprosto gube jedan period kada njihovi kolege neometano mogu napredovati, stručno se usavršavati i naprosto taj njihov nekakav poslovni put biva isprekidan i dovodi ih u situaciju da slabije, sporije napreduju, da su nerijetko za iste poslove manje plaćene. I treće posljedično dovodi do toga da imaju značajnije, niže mirovine. E sad, prema podacima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od prije dvije godine, odnosno tri sada već, od 22 vladina državna ureda, zavoda i instituta žene su bile na čelu u samo tri takve institucije što je 13%. Od 101 članice ili člana uprave u državnim poduzećima samo je bilo 19 žena što je oko 19%, a od 43 poduzeća na čelu samo tri poduzeća su žene što je sramotnih 7%. Znači kada govorimo o državnim poduzećima, kada govorimo o članicama i članovima uprave, ako govorimo o čelnim osobama tih državnih poduzeća žene ni u jednoj od ovih kategorija ne mogu preskočiti tih famoznih 20%, a kad govorim o ovim čelnim funkcijama, znači da vode poduzeća tu smo na 7%.
Ja zaista vjerujem da realna situacija kada govorimo o kompetencijama i o sposobnostima nije ni približno, ni približno takva i ovo ne odražava realno stanje njihovih kompetencija, sposobnosti i spremnosti da se uhvate u koštac sa izazovima koje im se na tim čelnim pozicijama stavljaju pred njih nego naprosto je to tako jedna tradicionalna rupa, ljepljivi pod, stakleni strop kako god to želite možemo to nazvati koji ih onemogućuju da ravnopravno sudjeluju u ovim najvišim, na najvišim razinama i na upravljačkim pozicijama.
Žene se nerijetko i nisu spremne odlučiti za takve pozicije uz ove stvari koje sam malo prije napomenula, jer su im dodijeljene neke druge društvene uloge, skrb o djeci, skrb o starijim članovima obitelji i nerijetko se nađu u situaciji da moraju birat što im je važnije što nije baš nekako fer. Ali one su nerijetko i dosta samokritičnije i puno više razmišljaju hoće li se prihvatit nekog posla ili neće. I ono što mi trebamo i možemo napraviti i kroz ovaj zakon i to je i prijedlog našeg amandmana kojeg ulažemo zajedno sa kolegicama i kolegama iz Možemo! ali i prijedlog našeg zaključka je da i kao država i kao društvo suportiramo u usklađivanju i njihovog profesionalnog i privatnog života, ali i kad govorimo o ovim njima najnedostižnijim razinama, a to su upravljačke razine.
Možemo mi imati najbolje zakone na svijetu, ali dok ne učinimo puno malih, sitnih koraka kako bismo im omogućili da ona zaista na svom karijernom putu nailaze na brojne prepreke i da im taj put olakšamo u skladu sa njihovim obrazovanjem i u skladu sa njihovim mogućnostima nismo napravili puno. Ako pogledamo neke studije i neka istraživanja onda ćemo vidjeti da je svaka treća zaposlena žena odustala od stručnog usavršavanja i poslovnog putovanja jednom u svom životu zbog svojih privatnih odnosno obiteljskih odnosa i jednako tako svaka peta zaposlena žena jednom u životu je odbila napredovanje na poslu radi obiteljskih obveza.
Kad govorimo i o tom skraćenom radnom vremenu o čemu sam nešto malo prije govorila znači sve je to ono što ne ide u prilog ženama i zato bismo mi trebali kroz pozitivne zakonske propise, pa ako hoćete i kroz pozitivnu diskriminaciju, ali i kroz prilagođavanje nekih drugih zakonskih normi kroz neka druga područja osigurati ženama da ravnopravno sudjeluju na tržištu rada na svim razinama, a posebno na ovim razinama koje su im nedostižne i kako zapravo idemo prema višim razinama u poslovnom svijetu tako ćemo vidjeti da se njihova participacija smanjuje. Moramo razbijati te okove, kad pogledamo i nejednake plaće, žena menadžerica u odnosu na muškarce, u 2000., recimo, 20. g. žene su, činile polovinu zaposlenih, a samo trećinu menadžerica i tu dolazimo do ovog problema o kom smo razgovarali i kod Zakona o trgovačkim društvima, ali i o ovom Zakonu o kojem raspravljamo danas.
E sad, kada govorimo o uvjetu RH u, za ulazak u OECD, tu već je u javnom prostoru već dugo vremena zapravo vrlo jasan kriterij koji Hrvatska mora ispuniti, a to su popunjavanje, ja ću to tako reći, upravljačkih i vodećih pozicija u državnim i javnim poduzećima kroz javne natječaje i tu su dobro apostrofirali neke kolege i u samoj raspravi, a na to smo vas i upozoravali i prethodnih nekoliko mjeseci, da je to naprosto .../nerazumljivo/... u nekakvom smislu u oksimoronu smo ako smo svjesni da kao država moramo ispuniti uvjet transparentnih natječaja, a s druge strane, koalicijski partneri u medijima, kada govorimo o pregovorima o ulasku određenih stranaka u vladajuću većinu, tu se javno u medijima naprosto govori o tome na čemu se inzistira, to se, mislim neću trguje, to je legitimno, da kada netko dobije povjerenje na izborima, ako složi vlast, da preuzme i odgovornost za to.
Al' mislim tu naprosto moramo odlučiti jer jedno isključuje drugo. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolegica Vlašić Iljkić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovana kolegice.
Evo, govorili ste o postotku žena u upravama i nadzornim odborima državnih tvrtki koji je manji nego u privatnom sektoru, a upravo bi država trebala svojim primjerom pokazati da težimo jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca.
Znamo da je 56% svih visokoobrazovnih su žene, a žene su obrazovanije od muškaraca, ali vrlo teško uspijevaju dosegnuti do upravljačkih pozicija. Tu bi povukla i paralelu sa zapošljavanjima osoba s invaliditetom, primjerice, daleko više osoba s invaliditetom je zaposleno u privatnom sektoru, nego u državnom koje ima i zakonsku obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, međutim, državne institucije ne poštuju zakonske odredbe što se tiče zapošljavanja nego ranije plaćaju penalizaciju za nezapošljavanje osoba s invaliditetom.
Vidimo u par ovih primjera da zapravo država ne slijedi one odredbe koje je sama propisala i zapravo licemjerno je tražiti od privatnih kompanija da ono što država sama ne poštuje, da se traži, evo, u privatnom sektoru kao u ova dva primjera. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Pa ja vjerujem da neće se ustrajati na tom licemjerju jer je resorni ministar ovdje vrlo jasno rekao da on ne vidi nikakav problem u tome da se ova direktiva koja se na neki način prebacuje u naše zakonodavstvo odnosni ne samo na privatne kompanije i to mali broj njih koji zadovoljava ona, onih par parametara nego i na, na državne tvrtke.
Kada govorimo o osoba s invaliditetom i neravnopravno na tržištu rada, nažalost mi se probudimo tek onda kad nas EU prisili da implementiramo, barem u zakonodavstvo, direktive, pa tako smo i bolju regulaciju rodiljnih i roditeljskih potpora, korištenje očinskog dopusta, dopusta vezano uz brigu o članovima obitelji, fleksibilnost radnog vremena, objavljivanje, transparentnost plaća, itd., itd., brojne direktive su nas prisilile da u zakonodavni okvir prenesemo nešto što bi trebali bit već neki standardi za tržište rada i za …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovana zastupnica Borić.

Borić, Rada (Možemo!)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Kolegice Glasovac, vjerujem da biste bar iz vašeg iskustva trebali znati da ministrima koji nešto obećaju ženama iz opozicije ne bismo trebale vjerovati i pitale smo se zašto i što je tako sporno da se ta direktiva doista ne prenese onako kako bi trebala. Bit će da je to i zato što to traže žene iz oporbe, o, zato što je žalostilo i danas vidjeti na odboru kako kolegice nisu reagirale, rekla bih, slobodnom ženskom voljom.
Ovdje, ako pogleda i državni tajnik, vidjet će da u, tko sjedi u sabornici, ako pitamo oko kompetencija, pa eto, moje dodatno je nekakvo pitanje, što to od kompetencija imaju žene pa su to prepoznali u privatnim tvrtkama da je vrlo važno za korporativno upravljanje, a nisu voljni prepoznati ovdje i danas za državne tvrtke?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ma dobro, kad se govori o zastupljenosti ženama ono kao tradicionalno percipiranim muškim područjima, onda obično dođemo uvijek do te teme, a pa ne, kvote, to je nešto što je ponižavajuće, važne su kompetencije, to vam je uvijek taj argument koji baca tu sitnu malu zlatnu prašinicu u oči jer valjda muškarci su svi rođeni, ovaj kompetentni, ne? Jer kad se, njihova kompetentnost se ne preispituje ni sama činjenica što su zastupljeni negdje i 90, 100 postotnom, 70 postotnom, 50 postotnom iznosu ili udjelu, ali kad se počne doći na te neke skliske terene, pa čak i u politici unutar političkih stranaka, kada dođemo do položaja žena, koje su to svojim radom zaslužile i samo traže jednaku šansu, ne da ih netko negdje, nego jednaku šansu da se natječu i da dobiju priliku svojim znanjem se negdje pozicionirati, onda uvijek se kaže, a da, ali znate, trebamo gledati kompetencije.
Tako da ta priča, možemo objesit mačku o rep, gadi mi se taj argument, a ovo što se tiče zašto ne slušaju, zašto obećavaju lažno, …
.../Upadica: Hvala./... doći će oni na naše prije ili poslije.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Sada će govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo, zahvaljujem.
Pa evo samo da na početku kažem, još jednom, već sam o tome govorila u sabornici, kako je zapravo žalosno da nas, u Hrvatskoj, je li, mora OECD natjerati da u zakonima jasno propisujemo nešto što bi trebalo biti civilizacijski doseg ili osnovno demokratsko pravilo, a to je da u državnim poduzećima, institucija ljudi se biraju je li na upravljačke funkcije putem javnog natječaja da se ravnatelji biraju po znanju, ne po stranačkoj iskaznici i da upravljanje imovinom svih građana bude odgovorno i transparentno.
Evo ne sluša me državni tajnik, ali vjerujem da će čuti poruku. Evo i kolega Lalovac iz SDP-a je rekao kaže ovaj zakon je iskorak u upravljanju. Napokon se je li počinje shvaćati da nije važno tko je čiji nego kako se na koji način upravlja, koji su mehanizmi kontrole, koji su mehanizmi izvještavanja i da je to jedan plus.
Ali kažem evo žalosno je da nas na to treba natjerati OECD. Ja mogu evo i na primjeru Splita i bivšeg gradonačelnika kazati da su neke sredine to shvatile i bez OECD-a, bez pritisaka institucija van Hrvatske. Ako se sjećate govorila sam dakle na sve pozicije i u gradske tvrtke, direktori gradskih tvrtki birali su se na javnom natječaju, za upravna vijeća, nadzorne odbore svih ustanova objavljen je javni poziv bez zakonske obveze da se to napravi. I dakle ljudi su birani po svojim životopisima, iskustvima, ne prema tome pripadaju li ovoj ili onoj stranci pa evo samo da kažem bilo je primjera od kojih smo kao Hrvatska, ali i na nacionalnoj razini mogli učiti. A onda evo kažem pričamo o ovom zakonu, pričamo o transparentnosti, o znanju, iskustvu ljudi koji trebaju biti birani je li na javnom natječaju, a onda imamo primjer kojega su i ove kolege spominjale Hrvatskih šuma i famozne koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Dakle i dalje gledamo političke ucjene, dogovore iza zatvorenih vrata, kadroviranje po kvotama, nama 80% vama 20% i u toj kvoti je Domovinski pokret dobio Hrvatske šume. Sad imamo v.d.-a Hrvatskih šuma, čekamo javni natječaj koji će biti izgleda samo forma jer Domovinski pokret je to mada evo državni tajnik uvjerava nas bit će biran na javnom natječaju. Dakako, bit će biran na javnom natječaju kao slučajno će na usmenome pobijediti eto kandidat Domovinskog pokreta, evo možemo se kladiti u ovo šta hoćete. Ako ne, onda dakle nema koalicijskog dogovora više.
Ali ja sam zapravo htjela iskoristiti ovu priliku da objasnim jedan amandman kojega ću predložiti i pitala sam vas državni tajniče u svojoj replici, dakle kad se vratimo u CERP, u prijedlogu zakona se navodi, dakle da i CERP se mora uskladiti sa tim preporukama OECD-a i smjernicama OECD-a. Međutim, u upravnom vijeću CERP-a sjede, po ovom zakonu dakle isključivo imenovani dužnosnici, dakle 4 ministra, predstavnik premijera. Dakle, nema niti jednog neovisnog člana, nema predstavnika javnosti, nema predstavnika struke a OECD u svojim smjernicama izričito preporučava, dakle upravljačka tijela moraju biti uključeni neovisni stručni članovi. Trebaju postojati ravnoteža između političkog utjecaja i stručnosti i biraju se članovi putem otvorenih, transparentnih procedura.
Međutim, sastav upravnog vijeća kakav predlaže ovaj zakon to ne ispunjava je li tu smjernicu i to je doslovno zatvoren politički krug bez nadzora, bez vanjskih očiju, bez stručne protuteže. I zato u ovom amandmanu evo predlažem da najmanje dva neovisna člana se dodaju u to Upravno vijeće jedan iz reda znanstvene ili stručne javnosti sa iskustvom u korporativnom upravljanju i jedan iz civilnog društva ili sindikata koji nije član političke stranke. Ima iskustva u području upravljanja, dobrog upravljanja i transparentnosti. I ti članovi bi bili birani putem javnog poziva uz potvrdu Sabora ne po političkom ključu.
Jel' time bismo imali nešto što evo sliči nadzoru, nečem što građani mogu prepoznati kao obranu javnog interesa. Jer ako imamo instituciju koja odlučuje o stotinama milijuna eura državne imovine je li za minimalno što trebamo osigurati i možemo učiniti da u nju uključimo barem jednog je li ako ne evo i dva neovisna čovjeka bez obzira što ste rekli da, dakle CERP nije klasično trgovačko društvo međutim to je institucija koja nadzire je li rad drugih institucija. Dakle, evo mislim da su građani ove zemlje zaista i umorni od tog prepucavanja 80, 20%, 70, 30, 60, 40 kvotama, koalicijskim sporazumima koje dijele i državne i druge tvrtke je li kao nečiji plijen već zaista umorni su od toga. HDZ dobije 3, Domovinski pokret 1, ne znam HNS, HSLS 2, 3, 4 državna tajnika, ravnatelja. Zaista upravljanje državnom imovinom ne smije biti nagradna igra za koalicijske partnere već odgovorna i stručna funkcija u službi javnog interesa.
Dakle, ako nas na to treba natjerati OECD da to konačno primijenimo, pozdravljamo to, pozdravljamo i ulazak u OECD jer čini se da je to jedini način da te neke civilizacijske dosege drugih zemalja implementiramo i u Hrvatskoj. Dakle evo zahvaljujem to je to.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolegica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Kolegice Puljak ja bih se mogla složiti sa tezama iz vaše rasprave, međutim potakli ste me da kažem zapravo nešto što rijetko čujem, a mislim da je potrebno reći u ovoj raspravi. Ne treba sa jedne strane fetišizirati u ovakvim raspravama genijalnost nestranačkih stručnjaka kao da su oni super, isto kao što ne treba demonizirati ni sve ljude sa stranačkim iskaznicama. Stručnjak je stručnjak neki sa stranačkim neki bez stranačkih iskaznica.
Ono što je problem je kada je stranačka iskaznica jedina kvalifikacija i to je doista bio problem pogotovo u ovom dijelu podjele političkog plijena. Varijanta ne stručnjak, ne političara, pa isključivo stručnjaka su nas dovele do toga da smo imali mnoge probleme i mnoge od tih tzv. nepolitičkih struktura su se pretvorile u parapolitičke strukture kojima nismo onda znali niti ime, niti prezime, niti interese, a učinili su mnogo više zla nego mnoge političke, tako da je jako važno, mislim, …
.../Upadica: Hvala./... samo deklarirati interese.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Ja se s vama mogu složit, ono apsolutno se slažem, dakle nije, stranačka iskaznica kao šta apsolutno ne smije biti prednost, ne smije biti s druge strane ni mana, je li, da nekoga ne izaberete na funkciju zbog toga jer je pripadnik ove ili one stranke, dakle ne smije biti diskriminacije, al' ne smije biti niti prednost i opet ću se ja pozvati na, na grad Split i dosadašnju praksu koju se, evo, nadam se da će i novi gradonačelnik to nastaviti u interesu i građana i javnosti, imali ste i direktora gradske tvrtke koji je, evo, otvoreni član HDZ-a, bio je najbolji na javnom natječaju.
Dakle kao šta iskaznica ne smije biti prednost, ne smije biti ni diskriminacija, birajmo ljude prema kvalifikacijama. Ne smijemo ih birati samo zato što su članovi neke stranke ili ih diskriminirati samo zato što su članovi neke stranke. Evo, slažem se dakle s vama.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Dobar dan. Hvala. Završno, dobro. Kolegica Viktorija Knežević u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever. Izvolite.

Knežević, Viktorija (Centar)
Poštovane kolegice i kolege, na, za kraj želim reći nešto što smatram posebno važnim. Ako Hrvatska zaista želi udovoljiti onome što traži OECD-ove smjernice, onda ne možemo stati na državnim pravnim osobama. Pravne osobe u vlasništvu jedinica područne samouprave također, moraju biti zakonski uređene jer smjernice OECD-a ne nameću samo za državne, nego za sve javne pravne osobe, dakle to nije ono što je kolega Lalovac danas rekao, bilo bi dobro da i za pravne osobe, nego moramo, ako želimo. Mogli su to već ovim Zakonom, ako nismo njime, onda se mora donijeti drugi koji će regulirati i te pravne osobe. Dakle, a moramo pogotovo ako želimo jednake standarde upravljanja, transparentnosti, profesionalnosti, odgovornosti na svim razinama. Trenutačno lokalne pravne osobe ostaju u sivoj zoni, bez zakonodavnog okvira, prepuštene odlukama i statutima jedinice lokalne samouprave bez jedinstvenih kriterija i mehanizama nadzora. A svi znamo što to znači u praksi i za upravljanje i za zapošljavanje i za povjerenje građana.
Isto tako, danas moram izraziti nezadovoljstvo zbog činjenice da se o ova dva važna zakona raspravlja objedinjeno. Radi se o dokumentima koji utječu na desetke milijardi eura javne imovine, a mi nažalost rijetki koji smo uložili vrijeme, znanje i političku odgovornost da je temeljito proučimo nismo imali priliku izložiti svoje primjedbe u punini, ni zbog vremena ni zbog forme rasprave. To nije način na koji bi se trebalo raspravljati o stvarima koje se tiču svih građana ove zemlje.
Zato još jednom pozivam sve kolegice i kolege, ako već ne prihvate sve amandmane da barem prepoznaju temeljnu poruku koju oni nose, a to je da državna i javna imovina nije ničija nego zajednička i da se njome mora upravljati odgovorno, stručno i s punom sviješću o javnom interesu.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Knežević.
Sljedeći na redu je kolega Krunoslav Katičić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče Sabora, još jednom opet pozdrav državnom tajniku, sada sa njegovim suradnikom. Pa evo, iscrpno sam slušao raspravu svih kolega i uključujući i repliku koje su .../nerazumljivo/... replike koje su bile na prvotno izlaganje predlagatelja zakona pa bi mogao se malo osvrnuti na ove neke stvari koje su se tijekom ove rasprave iskristalizirale u, po ovoj temi.
Prije svega, mogao bi reći da se možemo svrstati u dvije teme te, to su prigovori da će se upravama nastaviti nekakvo stranačko kadroviranje, mada to nije ni sada situacija, pa bi onda volio samo podsjetiti da pored ovih zakonskih prijedloga, naravno da slijede i podzakonski akti i uredbe. Konkretno ako sam dobro zapamtio, radio se o gotovo 4 uredbe i 3 odluke koje se .../nerazumljivo/... koje na taj način će pratiti ove zakonodavne okvire. To je, između ostalog uredba o izboru članova nadzornih odbora i uprava, uredba o postavljanju financijskih i nefinancijskih ciljeva i ciljeva održivosti, uredba o politici primitaka, uredba o stjecanju raspolaganja dionice i .../Govornik se ne razumije./... udjelima i još 2 postojeća pravilnika o funkciji praćenja usklađenosti, pravilnik o objedinjivanju u izvještavanju.
Kolege koji su verziranije u ekonomske termine, naravno da će ovo jako dobro razumjeti o čemu se radi, tako da mislim da će sa podzakonskim aktima biti sve ove dvojbe koje se, i su se istaknule tijekom rasprave biti razdvojene i odvojene.
Nadalje, dosta se isticalo i ovaj dio i kolega Lagolac u kojem se, mada se moram istaknuti da se, .../nerazumljivo/... da smo poprilično, čini mi se, suštinski, .../nerazumljivo/... isto odgovorili, ali je on istaknuo jedne stvari koje se tiču uključivanja i trgovačkih društava koji su u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave.
Moje malo mišljenje je tu malo drukčije jer se ovdje radi o distinkciji prava vlasništva. Vi možete definirati, davati i to je osnovna nit ovog cijelog zakona odnosno oba zakonska prijedloga, da se ovdje raspolaže s onim upravo vlasnih odnosno članska prava rupravlja osoba koja je to kao takva nominirana i onda se tu dolazi u pitanje, ako je nadodate ovaj dio jedinica lokalnih uprava i samouprava, ipak je pravo vlasništva nepovredivo sukladno našem Ustavu. Stoga mislim da bi tu doveli do određenih stvari koje bi se mogle na neki način dovesti u pitanje ustavnost samog zakona. Isto tako istaknuli su se i neki drugi prigovori posebno u pogledu uloga koje se tiču uprava i funkcija nadzornih odbora, a ja mislim da je upravo ova sama provedba toga da se uvodi 30 i nešto posto u nadzornim odborima neovisnih stručnjaka dati primjerenu zaštitu da se ostvaruju upravo ona vlasnička prava koja se i žele ostvariti.
Međutim za kraj mislim da je najvažnije nadodati da se ona poruka koja se, koju Hrvatska šalje donošenje ovog zakona. Mislim da je to da iskazuje da je hrvatsko gospodarstvo i spremnost za profesionalizaciju i za jačanje standarda uprava posebno u pogledu ovog korporativnog upravljanja. Za sada je to uvijek bilo na nivou samo onih trgovačkih društava koja su izlistana na burzi, a sada se to proširuje na ona trgovačka društva koja imaju u vlasništvu Republiku Hrvatsku i kao takve mislim da danom stupanja na snagu ovog zakona, a to je 1. listopad 2025. da će to biti trenutak kada će se napraviti red i započeti će novo poglavlje u upravljanju državnom imovinom posebno u odnosu na državne tvrtke koje ima Republika Hrvatska udio.
I poprilično sam siguran da ćemo u nadolazećim godinama vidjeti pozitivne učinke ove reforme koja će započeti donošenjem ovog zakona. Stoga ponavljam za kraj da će Klub HDZ-a podržati predmetni zakon.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Katičiću.
Na redu je kolegica Dubravka Lipovac Pehar u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Ispred kluba Domovinskog pokreta pozdravljamo i podržavamo donošenje ovog zakona u Centru za restrukturiranje i prodaju, jer smatramo da je očuvanje institucionalnog kontinuiteta i transparentnosti temelj odgovorne uprave. Donosimo ovaj zakon zbog stabilnosti i zbog nužnosti da se jasno zna tko, kako i sa kojim ovlastima upravlja državni om imovinom.
Nakon što je stupanjem na snagu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama prošle godine prestao važiti velik dio starog zakona o upravljanju državnom imovinom, a sada se kroz Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske dodatno mijenja zakonodavni okvir jasno je da bi bez posebnog Zakona o CERP-u ostalo pravno prazno mjesto, a pravna praznina u sustavu državne imovine znači prostor za nered, nejasnoće i moguće zlouporabe. Centar za restruktuiranje i prodaju ima ključnu ulogu ne samo kao operativni mehanizam za upravljanje portfeljem udjela i dionica koji nisu od strateškog interesa već i kao institucija koja jamči da će svaki potez sa državnim udjelom imati pravno uporište, vlasničku logiku i odgovornost i zato je važno da njegov rad ne bude prepušten improvizaciji već da se jasno zakonski i definira. Sa ovim zakonom osigurava se nastavak centra u skladu sa novim zakonima, provedba javnih ovlasti bez prekida i ono što smatramo osobito važnim primjena suvremenih standarda, korporativnog upravljanja u duhu Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Za nas je važno reći da državna imovina nije prostor za uhljebništvo, političko trgovanje ili stihijsko upravljanje. Svaki poslovni udjel, svaka dionica, sve što je kupljeno i stečeno novcem hrvatskih poreznih obveznika mora biti pod odgovornim, stručnim i zakonodavnim okvirima. Kao politička opcija koja drži do suvereniteta i dugoročne stabilnosti pozdravljamo što će se zakon primjenjivati istovremeno sa Zakonom o pravnim osobama, jer to jamči da sustav neće ostati bez institucionalnog pokrića ni jednog jedinog dana. Ovaj zakon donosi red u sustav u kojem je predugo vladala pravna nesigurnost, improvizacija i to je razlog zašto će ga podržati klub Domovinskog pokreta.
I smatramo da bi ga trebao podržati svatko tko vjeruje da država mora znati što posjeduje, kako upravlja i kome povjerava svoju imovinu.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lipovac Pehar.
Sa ovim smo došli do kraja rasprave, pa je zaključujem i najavljujem da ćemo o njoj glasati kad se za to steknu uvjeti.

61

  • Konačni prijedlog zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 144
15.07.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sad ćemo se izjašnjavati o amandmanima na Konačni prijedlog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH.
Amandmane su podnijeli zastupnica Marija Selak Raspudić, Klub zastupnika Možemo!, Klub, klub zastupnika SDP-a, zastupnica Viktorija Knežević, odgovarat će, obrazlagat će državni tajnik g. Stipe Župan.
Idemo sada redom, gđa. Marija Selak Raspudić na čl. 23..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
CERP je vlasničko tijelo nadležno za ostala trgovačka društva, te kao takvo ne može imati nadležnost u postupcima koji se odnose na pravne osobe od posebnog interesa za RH. Predlagatelj smatra da je nadležno ministarstvo tijelo koje može na adekvatniji način izvršiti procjenu i postupak raspolaganja dionicama ili poslovnim udjelima pravnih osoba od posebnog interesa obzirom da je to tijelo nadležno za predlaganje ciljeva, praćenje i izradu sektorskih analiza, te Strategija razvoja pojedinih područja djelatnosti pravnih osoba od posebnog interesa za RH. Postupke donošenja odluka o stjecanju i raspolaganju, kao i o procjeni vrijednosti dionica, poslovnih udjela i osnivačkih prava dodatno će se urediti uredbom iz čl. 26..

Radin, Furio (Nezavisni)
Nema gđe. Selak Raspudić, pa ide na glasovanje.
Ista zastupnica na čl. 24..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se iz razloga navedenih u obrazloženju na komentar na čl. 23. prijedloga zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ide na glasanje jer nema zastupnice.
Klub zastupnika Možemo!, prvi amandman.
Ne, Klub zastupnika Možemo!, Klub zastupnika Socijaldemokratske partije, da potpisali su obadva, na amandman 1. Amandman 1 na čl. 45..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Odredbe Zakona o trgovačkim društvima o zastupljenosti spolova u organima trgovačkih društava koja kotiraju na burzi primjenjuju se i na trgovačka društva u vlasništvu RH, a ne samo na trgovačka društva u privatnom vlasništvu.
Budući da Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH ne uređuje pitanje zastupljenosti spolova u organima pravnih osoba, na tu materiju se primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima slijedom čega se transponirane odredbe Direktive 2381 iz 2022.g. primjenjuju i na trgovačka društva u vlasništvu RH koja kotiraju na burzi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Ako je tome tako kao što ste rekli g. državni tajniče, zašto je to problem napisati u zakonu, vrlo jednostavno?
Dakle ovako, kao Klub SDP-a i Klub Možemo! zajednički tražimo da se odredbe kojom smo implementirali Direktivu 2381 iz 2022. koja se kolokvijalno zove Direktiva o direktoricama, koja jam… koja traži da se u trgovačkim društvima kojima se, čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu, da se primjenjuje i na pravne osobe u vlasništvu RH koje imaju pravni oblik dioničkog društva i čijim ponavljam se dionicama trguje na uređenom tržištu, te koja zapošljavaju najmanje 250 radnika, godišnji prihod im je veći od 50 milijuna eura i iznos ukupne aktive iskazan u bilanci veći od 43 milijuna eura. Radi se ukupno o 6 tvrtki u vlasništvu RH i doista je licemjerno da ono što smo propisali da se mora primjenjivati na privatne kompanije dakle određene kvote za podzastupljen spol koji su to u ovom trenutku žene, ali ne znači da će uvijek biti žene, dakle kvote za podzastupljen spol u sastavima uprava odnosno nadzornih odbora da se primjenjuje i kao što smo tražili da se primjenjuju na privatne kompanije, da se primjenjuju i na trgovačka društva u vlasništvu države. Mislimo da je zbog jasnoće izraza potrebno to dopisati u čl. 45., tim više što one načelne odredbe iz st. 1. i 2. čl. 45. otvaraju brojna pitanja, a neki su nam pravnici rekli i pravne dvojbe. Stoga je kako ne bi došlo do problema u primjeni zakona potrebno nadopuniti upravo ovako kako smo predložili, tim više što se radi o nečemu što nikome nije sporno, ni vama kao Vladi, ni nama kao opozicijskim strankama i onda ako je nešto neosporno ne vidimo niti jedan razlog zašto to zaista tako ne bismo onda i zapisali, zahvaljujem. Molim glasanje u ime oba kluba.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dakle ide na glasanje.
I sada zastupnica Viktorija Knežević ima amandman, nekoliko amandmana, prvi je na čl. 20..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Čl. 28. utvrđeno je da su financijski i nefinancijski ciljevi uključujući i ciljeve povezane s čimbenicima održivosti sastavni dio srednjoročnih i godišnjih planova poslovanja pravnih osoba u vlasništvu RH, te isti trebaju biti relevantni i jasni i precizni i mjerljivi i vremenski određeni, a prate se kroz ključne pokazatelje uspješnosti. Odstupanja od definiranih ključnih pokazatelja pratit će se na godišnjoj razini, te će biti razvidna i javno objavljena u okviru objedinjenog godišnjeg izvještaja iz čl. 62..

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gđa. Knežević.

Knežević, Viktorija (Centar)
Tražim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači ide na glasovanje.
Ista zastupnica na čl. 21..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Ministarstvo financija u provedbi vlasničke politike izvještava Vladu RH kao nadležno vlasničko tijelo za pravne osobe od posebnog interesa.
Nadalje, čl. 63. Konačnog prijedloga Zakona utvrđeno je kako Vlada RH podnosi HS objedinjeni Godišnji izvještaj o pravnim osobama u vlasništvu RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Gđa. Knežević.

Knežević, Viktorija (Centar)
Tražim glasanje naravno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači glasanje.
Ista zastupnica na čl. 40..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Na neovisnost članova nadzornih odbora svih pravnih osoba u vlasništvu RH primjenjivat će se uvjeti za neovisnost tih zakona u trgovačkim društvima koji su propisani za dionička društva izlistana na burzi, što je propisano čl. 36. st. 2. prijedloga zakona.
Osim navedenih uvjeta primjenjivat će se i dodatni uvjeti neovisnosti koje će Vlada RH propisati uredbom iz čl. 51..
Čl. 47. st. 3. prijedloga zakona propisano je da obveznici primjene Zakona o sprječavanja sukoba interesa ne mogu biti članovi nadzornog odbora osim ako je drugačije propisano posebnim zakonom.
U odnosu na članove revizijskih odbora na njih se primjenjuju odredbe o neovisnosti iz Zakona o reviziji dodatni uvjeti koji će biti propisani uredbom Vlade RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Knežević.

Knežević, Viktorija (Centar)
Naravno tražim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Glasanje.
Ista zastupnica na čl. 46..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Čl. 46. st. 6. je propisano da se neovisnim stručnjakom u povjerenstvu smatra osoba koja je neovisna u odnosu na pravnu osobu u vlasništvu RH i vlasnika.
Čl. 51. dodatno je određeno da će Vlada RH donijeti uredbu koja će između ostalog detaljnije uređivati kvalifikacije, kriterije i način izbora neovisnih stručnjaka kao članova povjerenstva.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Knežević.

Knežević, Viktorija (Centar)
Glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ista zastupnica na čl. 47..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Nepostojanje sukoba interesa kao jednog od uvjeta za člana nadzornog odbora detaljnije će se urediti uredbom iz čl. 51. prijedloga zakona zajedno s ostalim uvjetima iz čl. 47. prijedloga zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Knežević.

Knežević, Viktorija (Centar)
Tražim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ista zastupnica na čl. 56..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Postupanje u svezi informacija koje predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu utvrđeni su prema posebnim propisima koji uređuju zaštitu tajnosti podataka, te nisu predmet uređenja ovog prijedloga zakona.
Podaci koji se odnose na ispunjenje financijskih i nefinancijskih ciljeva uključujući i ciljeve povezane s čimbenicima održivosti bit će sastavni dio objedinjenih godišnjih izvještaja koji se podnose HS, te javno objavljuju.
Također čl. 44. utvrđeno je kako uprava i nadzorni odbor jednog godišnje sastavljaju i objavljuju jasan i razumljiv izvještaj o svim primicima koje je ta pravna osoba ili neka druga pravna osoba u sastavu istog koncerna isplatila ili se obvezala isplatiti upravi ili nadzornom odboru.

Knežević, Viktorija (Centar)
Tražim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da izvolite, izvolite, tražite glasovanje?
…/Upadica se ne razumije./…
Dobro.
Na čl. 59. ista zastupnica.

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Uspostava nove digitalne platforme za objavu planova poslovanja pravnih osoba u vlasništvu RH nije predviđena prijedlogom zakona, slijedom čega za istu nisu predviđena sredstva u državnom proračunu. Predlagatelj zakona smatra da je objava planova na mrežnim stranicama pravnih osoba dovoljna razina transparentnosti koja je dostupna svima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Knežević.

Knežević, Viktorija (Centar)
Tražim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ista zastupnica na čl. 60..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Uz obrazloženje kao i za komentar na čl. 59..

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Knežević.

Knežević, Viktorija (Centar)
Glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ista zastupnica na čl. 62..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Predlagatelj smatra da bi propisivanje sadržaja objedinjenog godišnjeg izvještaja u tekstu zakona bilo prenormiranje istog i da je adekvatnije rješenje uređivanje sadržaja objedinjenog godišnjeg izvještaja pravilnikom kojeg donosi ministar financija.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Knežević.

Knežević, Viktorija (Centar)
Tražim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
I ista zastupnica na kraju na čl. 63..

Župan, Stipe
Ne prihvaća se.
Objedinjeni godišnji izvještaj za prethodnu godinu nije moguće dostaviti do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu jer većina pravnih osoba u vlasništvu RH su obveznici Zakona o računovodstvu, te ne bi dostavila i javno objavila revidirane godišnje financijske izvještaje obzirom da je propisani rok za objavu 6 mjeseci po isteku godine. Tek nakon navedenog roka može započeti izrada objedinjenog godišnjeg izvještaja koji se dostavlja Vladi RH, a nakon toga i HS.
Prijedlog za dodavanjem st. 4. se ne prihvaća sukladno obrazloženju, kao i za komentar na čl. 59..

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Knežević.

Knežević, Viktorija (Centar)
Tražim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, hvala lijepa, nemamo više amandmana, pa zaključujem taj, tu točku

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 144.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli zastupnica Marija Selak-Raspudić, Klub zastupnika Možemo! i Klub zastupnika SDP-a, te zastupnica Viktorija Knežević.
Izjašnjavanje smo proveli ranije na sjednici.
Sada glasujemo o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća.
Idemo redom.
Prvi je amandman zastupnica Selak Raspudić, Vlada ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova.
Drugi amandman iste zastupnice, molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Sada idemo na amandmane Kluba zastupnika Možemo! i Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije.
Amandman broj jedan, Vlada ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova, pa prelazimo na amandmane zastupnice Viktorije Knežević.
Prvi amandman. Glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Drugi amandman iste zastupnice.
Amandman nije prošao.
Treći amandman zastupnice Knežević.
Nije prošao.
Četvrti amandman iste zastupnice.
Nije prošao.
Peti amandman zastupnice Knežević.
Nije prošao.
Šesti ponovo ista zastupnica.
Nije prošao.
Sedmi amandman ponovo zastupnica Knežević.
Nije prošao.
Osmi amandman.
Nije prošao.
Deveti amandman zastupnice Knežević.
Nije prošao.
I deseti amandman ista zastupnica.
Nije prošao.
Dajem sada na glasovanje Konačni prijedlog zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Molim glasujmo.
131 glas, 120 za, 10 suzdržanih i 1 glas protiv što znači da je donesen Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Klub zastupnika SDP-a predlaže Saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 60 dana od dana donošenja ovog zaključka predloži Hrvatskom saboru izmjene i dopune Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske kako bi se propisala primjena rodnih kvota kod imenovanja uprave i nadzorne odbore svih tvrtki u državnom i pretežito državnom vlasništvu, odnosno kako bi se osigurala ravnomjerna zastupljenost muškaraca i žena u svim upravama i svim nadzornim odborima tih tvrtki.
Molim glasujmo.
131 glas, 52 za, 79 protiv. Dakle, zaključak nije dobio potreban broj glasova.
PDF