Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 6
PDF
Svi govornici
57
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 163
02.07.2025.
Reiner, Željko (HDZ)
Sada idemo na slijedeću točku:
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 163
Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika HS.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Sukladno čl. 204. Poslovnika HS hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za zdravstvo i socijalu politiku.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić, izvolite.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Uvaženi saborski zastupnici.
Ovim zakonskim prijedlogom postrožavaju se uvjeti za obavljanje privatne prakse u ordinaciji odnosno uvjeti za prijem u radni odnos za obavljanje poslova u zdravstvenoj djelatnosti na način da protiv radnika koji u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu, te sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, ne smije bit pokrenut kazneni postupak, niti isti smije bit pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode, kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno KZ-u. Propisuje se obveza poslodavca u vezi …/Govornik se ne razumije./…radnika od obavljanja poslova u slučajevima kad je protiv radnika pokrenut kazneni postupak za navedena kaznena duela. Također se propisuje obveza poslodavca da u slučaju da radnik bude pravomoćno osuđen za neko od navedenih kaznenih djela, mora otkazati radniku ugovor o radu. Ukida se obavljanje pripravničkog, te polaganje stručnog ispita za primalje asistentice, fizioterapeutske tehničare, prvostupnike fizioterapije, zdravstveno-laboratorijske tehničare, prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarne inženjere, sanitarne tehničare, prvostupnike radne terapije, prvostupnike radiološke tehnologije, dentalne tehničare, dentalne asistente i farmaceutske tehničare. Propisuje se mogućnost rada pod nadzorom u najduljem trajanju od 3 mjeseca za zdravstvene radnika kojima se ukida obveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita, a koji se po prvi put zapošljavaju u zanimanje za koje su stekli stručnu kvalifikaciju. Ujedno prihvaćam amandman, nomotehnički amandman Odbora za zakonodavstvo HS.
Slijedom svega navedenog predlažem usvajanje Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s konačnim prijedlogom zakona, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, na vaše izlaganje imamo više replika, prva je poštovane zastupnice Lugarić, izvolite.
Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem.
Jasno je poštovani državni tajniče da je slučaj ginekologa iz Osijeka koji je silovao svoje vlastite pacijentice i onda je ostao dalje raditi s tim istim pacijenticama, motiv za donošenje ovog zakona i što ste uveli da zapravo kaznena djela protiv spolne slobode i protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta budu zapreka za obavljanje posla direktno s pacijentima.
Ja vas pitam, zašto ste se ograničili samo na ta kaznena djela? Zašto primjerice nije zapreka za obavljanje poslova sa pacijentima u ordinaciji primjerice kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva koja primjerice uključuje trgovanje dijelovima ljudskih tijela i zametaka? Zašto recimo zapreka za obavljanje poslova u zdravstvu nisu kaznena djela protiv života i tijela ili primjerice kaznena djela protiv zdravlja ljudi? Zašto mislite da netko tko ima presudu za nadriliječništvo može raditi kao liječnik? Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo zastupnice Lugarić.
Znači neko ko ima presudu za nadriliječništvo nije liječnik, pa onda ne radi ovo. Imate pravo da je slučaj u Osijeku bio ovoga bio motiv da se, da ovo uključimo ova kaznena djela u preduvjet za zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama i smatramo da smo s tim postigli dovoljnu svrhu ovog zakona, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Baksa.
Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani državni tajniče, evo jedan od glavnih uzroka nedostupnosti zdravstvene zaštite u Hrvatskoj je kronični nedostatak kadra, to ovaj zakon ne rješava. Nedostaje nam 284 obiteljskih liječnika, ljudi koji predstavljaju prvi korak u liječenju naših građana, nedostaje nam i preko 100 pedijatara, a i više od 4 tisuće medicinskih sestara. Ovaj prijedlog ne donosi mehanizme za privlačenje kadra, niti odgovara na pitanje kako ćemo zadržati liječnike i sestre u sustavu, pa me zanima koje mjere planirate za rješavanje tog ključnog problema jer ovaj zakon to svakako nije?
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Baksa.
Moramo isto podsjetiti na neke činjenice, znači činjenica da primarna, da pedijatar na primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao takav ne postoji u ostalim zemljama EU, znači to je naš nadstandard. Ono što se isto tako kad se uspoređujemo sa određenim drugim državama u prethodnim raspravama onda možemo i u vezi toga.
Što se tiče broja zaposlenih zdravstvenih i nezdravstvenih radnika 2016.g. u sustavu zdravstva je radilo 65 tisuća djelatnika, od toga 72% zdravstveni radnici, 28% nezdravstveni, a sad ove godine u sustavu zdravstva radi 78 tisuća djelatnika, od toga 76% zdravstvenih djelatnika, a 24% nezdravstvena djelatnika, znači značajno smo povećali i broj liječnika i broj sestara, tehničara i svog ostalog zdravstvenog osoblja u sustavu.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Babić.
Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, posljednjih mjeseci svjedočimo opravdanoj frustraciji fizioterapeuta koji su završili studij, a ne mogu raditi u struci jer im pripravnički staž i stručni ispit iz prethodnog obrazovanja se ne prizna iako su položili sve ispite i imaju licencu ministarstva. Zato pozdravljam što se s ovim zakonom ukida obveza pripravničkog staža i stručnog ispita za fizioterapeutske tehničare i prvostupnike. Moje je pitanje, hoće li se ove promjene odnositi na sve ove fizioterapeute koji danas prosvjeduju? Hvala lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo zastupniče Babić.
Znači ovo se odnosi na sve koji su upisali, upisali stupanj obrazovanja '22/'23.g., znači mi ne možemo primijenit retroaktivno primjenu zakona, a što se tiče fizioterapeuta, mi smo već u prethodnoj izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti napisali da ne treba imati dva staža ako je odrađeno na razini fizioterapeutskog tehničara, nema potrebe obavljati još drugi staž. Tu se komora usprotivila, nije htjela izdavat licence, Ministarstvo zdravstva je izdalo licence koje su važeće i uputili smo dopis zdravstvenim ustanovama da zapošljavaju, zapošljavaju fizioterapeute sa tim licencama jer mislimo da ćemo tim riješiti taj problem. Komora fizioterapeuta je podnijela tužbu na sud, sud je Upravni sud u Rijeci je odbacio te tužbe Hrvatske komore fizioterapeuta.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Klasić.
Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, ovim zakonom predviđeno je ukidanje pripravničkog staža za sva regulirana zanimanja u zdravstvu, kao i polaganje stručnog ispita nakon istog.
Interesira me da li se time u potpunosti ukida stručni ispit za navedene profesije, te kakav ste postupak predvidjeli za izdavanje licence za obavljanje tih djelatnosti, a interesira me i još jedna informacija, možda izvan malo ovog zakona, da li se u Ministarstvu zdravstva se promišlja o ukidanju licenciranja za zdravstvena zanimanja, pogotovo ova koja su obuhvaćena sa ovim dijelom zakona, jel smatram da je zapravo i to je jedno dodatno opterećenje zdravstvenih djelatnika i potvrda nečega šta smo završili zapravo sa nekakvim visokoškolskim obrazovanjem, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo.
Za sada ne razmišljamo o tom, o ukidanju licenciranja nego bi ostalo kako je bilo i dosada.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče, dakle nama su se kao saborskim zastupnicima obratile primalje sa nizom zahtjeva koje su one smatrale dakle udruga smatra da bi trebalo ugraditi u izmjene i dopune zakona odnosno da bi ovim zakonom jednako tako to trebalo regulirati. Pa mene zanima, oni su u tom svom dopisu rekli da su se obratili i vama, ali nije bilo očito nekakvog razumijevanja ili dobrog dogovora da bi se neke stvari regulirale kroz ove izmjene i dopune zakona. Pa ono što ja vas želim pitati je slijedeće, da li zaista ste sjeli i razgovarali, to je prvo pitanje i drugo, od onih zahtjeva koji su bili, koji su došli do vas, da li je nešto bilo prihvatljivo da uđe u ovu izmjenu i dopunu zakona ili razmišljate možda kroz neku drugu izmjenu i dopunu zakona to regulirat jer se meni čini da su zahtjevi dosta razumni i da su to stvari koje je potrebno regulirati zakonom, hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo zastupnice Mrak-Taritaš.
Znači kroz ovu izmjenu zakona ciljano smo samo rješavali dvije stvari, nismo uopće ulazili sad u, u meritum svega ostalog, naravno da ćemo razgovarat sa primaljama, sa svima uvijek razgovaramo i ako nađemo da je to opravdano ćemo u nekoj slijedećem, u nekom slijedećem putu napraviti potrebne promjene, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Salopek.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče sabora.
Uvaženi državni tajniče, evo mene interesira kako će ove predložene izmjene unaprijediti dostupnost zdravstvene zaštite, posebno u ruralnim i manje razvijenim područjima i možete li možda istaknuti kako se ove izmjene uklapaju u širi reformski okvir Vlade RH za modernizaciju zdravstvenog sustava, uključujući i ulaganja iz NPOO-a? Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Mi smo stvarno iz NPOO-a imali preko i ukupna ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu preko 2,2 milijarde eura u ovom mandatu. Ono što će pomoći tu, znači mi omogućavamo prvenstveno mladim ljudima koji su završili, brži pristup tržištu rada da ne moraju više ić na pripravništvo očekivajući gdje će bit neki natječaj i financiranje tog pripravništva i otvaramo im tu mogućnost da se što prije zaposle, tako i u naravno i u ruralnim područjima.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sobota.
Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče HS.
Uvaženi državni tajniče, moje pitanje je zapravo ha sad će to biti komentar u jednu ruku, vi ste dali odgovor kolegi Anti Babiću, dakle a vezano je uz svjedočenje hajde nezadovoljstva upravo fizioterapeuta i vezano je zapravo pitanje uz obavljanje pripravničkog staža i ponovnog polaganja stručnog ispita, dali ste taj odgovor maloprije i evo i ja ga pozdravljam i zadovoljan sam s tim odgovorom da je to sad stavljeno da se ti problemi riješe, zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, onda imamo repliku kolegice Curiš Krok.
Curiš Krok, Anita (SDP)
Pa ja ću se nastaviti evo na poštovanog kolega, ne nisu problemi riješeni, znači vi ste sami državni tajniče rekli da se to odnosi na one koji su upisali ova zanimanja od 2022.g.. Ja sam prije 30 dana uputila zastupničko pitanje poštovanoj ministrici, međutim niti nakon 30 dana još uvijek nisam dobila odgovor na zastupničko pitanje koje je bilo, znači upit, što ste vi poduzeli i koji je smjer rješavanja problematike fizioterapeuta i njihovog pripravništva i javnosti svima znanog spora fizioterapeuta i njihove nadležne komore. Ono što je bitno napomenuti da naravno i ta nepravda dvostrukog pripravništva koja je postajala dosada, premale kvote pripravništva i neizdavanje tih licenci. Pa zanima me kako vidite i kako mislite riješiti ove fizioterapeute koji su upisali prije ove 2022.g. školovanje i da li će dobiti licence onako kako ste i napomenuli?
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Licence za fizioterapeute koji su bili u problemu sa tim tzv. dvostrukim stažem, njima smo mi u ministarstvu na njihov zahtjev izdali licence, za sve ove ostale koji su još u obvezi obavljanja pripravništva i polaganja stručnog ispita, mi smo na sjednici Upravnog vijeća HZZO-a donijeli odluku o financiranju pripravničkog staža za sva ova navedena zanimanja i mi očekujemo, ustanove smo isto mi u ministarstvu uputili da raspisuju te natječaje, tako da očekujemo da će slijedeće godine …/Govornik se ne razumije./…svi obaviti pripravnički staž.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Kekin.
Kekin, Ivana (Možemo!)
Hvala vam.
Poštovani državni tajniče, dakle kad je u rujnu prošle godine u fokus javnosti došao slučaj ginekologa koji je radio na svom radnom mjestu na kojem je navodno, za što je i nepravomoćno osuđen, i počinio kazneno djelo protiv spolne slobode, naš klub uložio je izmjene i dopune ovog zakona u kojima je tražio suspenziju koju vi sada uvodite, što je dobro, ali za početak suzili ste dakle opseg dijela za koje se suspenzija traži, niste uveli ona protiv ljudskog dostojanstva, niti protiv zdravlja ljudi, a također niste uveli zaštitni mehanizam kako se ta mjera suspenzije ne bi zloupotrebljavala jer u ovoj situaciji mnogi naši, mnogi takvi mogu dočekati i penziju primajući 80% plaće jer znamo kako funkcionira hrvatski pravosudni aparat, pa me zanima iz kojeg razloga niste uveli osiguranje u smislu da se vrate sredstva ukoliko presuda postane pravomoćna.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam zastupnice Kekin, znači ja ne vidim situaciju u kojoj će netko ići počinit kazneno djelo ili nešto da bi se zloupotrebljavao naknadu, naknadu za to zato što je udaljen sa posla ili nešto. Mislim da ovakvi slučajevi su iznim… iznimke što se događa ne pravilo i mislim da smo dobro regulirali s ovim predloženim izmjenama zakona.
Reiner, Željko (HDZ)
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da, ne, hvala lijepa.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka govoriti poštovani zastupnik Darko Klasić.
Izvolite.
Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, uvažene kolegice i kolege, neću dugo o predloženom zakonu jer nemamo niti potrebe previše raspravljati jer predložene dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti zahvaćaju samo dva mala segmenta zdravstvene zaštite. Od dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti očekivao sam s obzirom na veličinu problema u hrvatskom zdravstvu rješavanje i nagomilanih problema ili barem jednog značajnog dijela.
Predloženi zakon ne donosi potrebna rješenja za ključne probleme organizacije hrvatskog javnog zdravstvenog sustava i zato neće rezultirati značajno boljom kvalitetom zdravstvene zaštite za građane a šta treba biti primarni cilj svih promišljanja o zdravstvu već se isključivo bavi zaštitom pacijenata i kadrovskim pitanjima radnika u zdravstvu.
U fokusu ove dopune zakona nalaze se dvije temeljne promjene. Ukidanje obveznog pripravničkog staža i stručnog ispita za regulirana zanimanja u zdravstvenom sustavu te proširenje zabrane zapošljavanja i pružanja zdravstvene zaštite osobama protiv kojih je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela protiv spolne slobode i zlostavljanja djece. Nakon pojedinih incidenta zdravstvenih djelatnika protiv kojih je pokrenut kazneni postupak ili su u pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja djeteta ovaj dio zakona nastoji zaštiti pacijenta i time dodatno štiti povjerenje u hrvatski zdravstveni sustav i osigurava sigurnost pacijenata kao temeljno pravo. Dosada su te zabrane vrijedile samo za djelatnosti koje uključuju rad sa djecom no ovim novim izmjenama proširuju se na sve djelatnosti koje podrazumijevaju neposredno pružanje zdravstvene zaštite ili sudjelovanje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima.
Cilj mu je prevencija mogućeg i zlouporaba, očuvanje sigurnosti pacijenata te zaštite ugleda i integriteta zdravstvenog sustava što je u prijedlogu zakona odgovarajuće regulirano uz pomalo nejasno riješ… riješeno pitanje naknada za osumnjičene zdravstvene djelatnike do okončanja kaznenog postupka pogotovo s obzirom na trajanje kod nas pravosudnih postupaka.
Drugi dio zakona odnosi se na značajnu deregulaciju tržišta rada kroz ukidanje obaveze pripravničkog staža i stručnih ispita za regulirana zanimanja u zdravstvu čime se smanjuju administrativne i financijske prepreke za zapošljavanje zdravstvenih radnika koji su već tijekom školovanja stekli potrebne kompetencije čime će se sigurno omogućiti brži ulazak u radni odnos i smanjenje kadrovskih deficita u zdravstvenom sustavu. Opasnost ukidanja ovakvog pripravničkog staža leži u smanjenju kvalitete zdravstvene zaštite te je dobro da je zakonodavac predvidio rad pod nadzorom zdravstvenih djelatnika bez pripravničkog staža.
HSLS će svakako podržati ovakvo zakonski predloženu liberalizaciju tržišta rada zdravstvenih usluga uz opasku obaveze rada pod nadzorom kao prijelaznog rješenja do usklađenih obrazovnih programa i kvalitetnije provođenje pripravničkih prakse koja dosada nije na zadovoljavajućoj razini.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnik Branko Kolarić.
Izvolite.
Kolarić, Branko (SDP)
Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče, evo nekoliko riječi u ime Kluba SDP-a o ovom zakonskom prijedlogu.
Na prvo kad pogledate, dakle zakon regulira dvije stvari koje se čine relativno apsolutno logične, prihvatljive to je da netko tko siluje nekoga u zdravstvenom sustavu ne može više raditi u tom istom sustavu i da se problem koji pripravnici u zdravstvenom sustavu imaju a da ne mogu dobiti pripravnički staž riješi. No, sa zakonskim prijedlogom kojeg smo dobili ima puno problema. Apsolutno je neprihvatljivo da je takav zakon išao po hitnoj proceduri sa javnom raspravom od 15 dana.
Zbog čega? Dvije su stvari. Prvo što se tiče pripravničkog staža. Pripravnički staž je bio problem samo zato što ga ljudi koji završe na fakul… fakultet ne mogu dobiti, ne mogu se zaposliti. Poslodavci nemaju obvezu zapošljavanja pripravnika, poslodavci nemaju sredstva iz kojih će financirat pripravnika, dakle moraju zaradit nekako sredstva da bi mogli osigurat plaće za pripravnika. Nitko se nije bunio od mladih ljudi koji su završili fakultet na sadržaj pripravništva niti se itko bunio na stručni ispit. Za stručni ispit su učili zakonodavstvo, Ustav RH što im je potrebno za ulazak na u radne procese.
Sada sa ovim zakonskim prijedlogom imamo dva problema. Jedno je da ljudi koji završe fakultet jednostavno neće imati iste kompetencije i vještine kao oni koji su obavili pripravnički staž. Potrebno je prilagoditi sustav da bi se ovo moglo provest. Jedno je promjene kurikuluma, dakle da tijekom studija postoji obavezna satnica praktičnog rada, a drugo je još veći zahtjev će biti zdravstvene ustanove koje će to provodit. Možete vi imati u kurikulumu 450 sati praktičnog rada ako u zdravstvenom sustavu se netko neće ozbiljno bavit vama a to ne mogu biti samo zaposlenici fakulteta. Dakle, imamo problem sa kompetencijama ljudi koji trebaju odmah nakon završenog fakulteta samostalno obavljati posao.
Drugi problem koji ovaj prijedlog zakona donosi su osobe koje ostaje obveza pripravničkog staža, svi oni koji su upisali '21., '22. ili ranije a dosada nisu obavili pripravnički staž, oni sada pogotovo će teško dobit pripravnički staž. Dakle, možete zaposliti tko ne treba pripravnički staž, ugovorite ga u HZZO dobijete sredstva za njega a za pripravnika ne. Koliko je takvih ljudi ne znamo. Ne zna ni gospodin Dulibić, pitao sam ga jučer na Odboru za zdravstvo on procjenjuje da je 900, ja mislim da ih je nekoliko tisuća. Dakle, ne postoji podatak niti komore ne znaju, niti ministarstvo koliko je takvih ljudi.
Također, gospodin Dulibić je jučer rekao da su ustanove upitane za željom za pripravnicima. Ja sam ravnatelj jedne ustanove, mi smo dobili za ovu godinu jednog sanitarnog tehničara i jednog sanitarnog inženjera da možemo dobiti pripravnike. Ja bih ih primio 20 da mogu.
Dakle, ono što svakako molim vas da napravite ovo što ste rekli da se osiguraju sredstva, da poslodavci dobe nalog da te ljude zaposle kao pripravnike da oni obave svoju obvezu ili drugačije zakonski regulirati ovo što SDP naravno može dati prijedlog.
Ja ne bih volio da tih par tisuća ljudi kojima ostaje pripravnički staž kao obveza rade kao konobari, rade kao prodavači jer smo ih školovali za zanimanja u zdravstvu. Dakle, oni će sad ostati na cesti. Gospodin Dulibić je rekao da će se nešto organizirati. Prati ćemo, pitat zastupnička pitanja i zaista zastupat te ljude koji moraju obavit pripravnički staž.
Druga tema koja se isto čini logična, a to je da netko tko vrši seksualno nasilje nad odraslom osobom ili zlostavlja dijete ne može radit, ne može dolaziti u kontakt s pacijentima. No u ovom zakonskom rješenju postoji značajni problemi i oko regulacije tog pitanja. Samo što se tiče nomenklature kad pogledate preambulu teksta tamo navodite da se radi o obavljanju poslova u sustavu zdravstva. Obavljanje poslova u sustavu zdravstva su svi zaposlenici koji rade u zdravstvenim ustanovama. U samom tekstu zakona, dakle to je ono što će se primjenjivat govori se o osobama koje pružaju zdravstvenu zaštitu te koje sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a kasnije u trećem dijelu dokumenta koji ste nam poslali u obrazloženju kaže obavljanje poslova u zdravstvenoj djelatnosti. Dakle, to je i prvo i drugo i treće su različite. Sad ne znam da li je to napisano tako iz šlampavosti ili je napisano zato da nas se zbune pa da mislimo da svi koji rade u zdravstvu će biti obuhvaćeni ovim zakonom jer gospodine Dulibiću ako domar, voditelj tehničke službe, vozač, zaštitar siluje pacijenticu kao što se dogodilo zbog čega je i populistički donosimo ovaj zakon on će moći ostat radit na svom radnom mjestu. Ovo se odnosi samo na one koji pružaju zdravstvenu zaštitu i rade direktno u terapijskim i dijagnostičkim postupcima. Dakle, netko tko radi u servis, tko radi čišćenje, obilazi pacijente dakle čisti na odjelu intenzivno ako napravi takvo zlodjelo neće biti maknut s radnog mjesta i njemu se neće onemogućiti ponavljanje ovog kaznenog djela.
Mislim da je to nešto što je svakako nužno da bude regulirano. Kako ste napisali u prvom dijelu, dakle prije samog zakona u ocjeni stanja da je trebalo se to odnosit na sve osobe koje obavljaju poslove u sustavu zdravstva.
Druga stvar, ovim kad se ide u izmjene zakona zašto nisu pokrivena i druga kaznena djela? Netko pretuče pacijenta koji zadobije teške tjelesne ozljede taj može nastavit, dakle njega ne treba suspendirati i ne treba mu dati otkaz. Ja ne vidim u čemu je razlika odnosno razlika je u ovom što smo imali slučaj koji se dogodio koji je potaknuo ove izmjene zakona, a nikad nije dobro da se zakon donosi zbog jednog slučaja, da taj slučaj je pokazao da nešto ne valja ali kad se donosi zakon on treba pokrit puno šire. Dakle, netko tko pretuče pacijenta, slomi mu nos, nanese teške tjelesne ozljede može i dalje ostat radit, a netko tko spolno uznemirava mora se maknut iz sustava. Dakle, to apsolutno nije u redu.
Zbog toga velim ove promjene jednostavno su trebale biti bolje dorađene, trebale su biti korisnije za zdravstveni sustav, a ne samo da se populistički pokrije jedan neželjeni događaj. To je svima jasno, svima nama je jasno da ono što se dogodilo i zbog čega se donosi ovaj zakon je apsolutno neprihvatljivo, da je grozno i da se mora spriječiti, samo kada to radimo u ovoj kući i kada nam dostavljate kao ministarstvo preko Vlade prijedloge zakona volio bi da, volio bih da to bude kvalitetnije i da nemamo ovakvih nedoumica.
Konačno tehnička probleme koje će donošenje ovog zakona koji vjerujem da ćete izglasat, donijeti jest za poslodavce. Na primjer osoba koja jest u kaznenom postupku mora biti suspendirana s posla do okončanja kaznenog postupka, ako to poslodavac ne učini ravnatelje se kažnjava 660 do 1.300 eura, kazna je premala, ali dobro, ali kako će ravnatelj ustanove znati da se vodi protiv nekog od njegovih zaposlenika kazneni postupak. Sud nema obavezu obavijestit poslodavca o pokretanju kaznenog postupka, a poslodavac je u prekršaju. U obrazovanju piše sustavu kada poslodavac dozna za kazneni postupak, ovdje toga nemamo, čim se vodi kazneni postupak.
Drugo, traži se da prilikom zapošljavanja osobe donesu potvrdu da se ne vodi kazneni postupak iz ovog spektra spolno uznemiravanje i zlostavljanje djeteta, naš sustav to trenutno ne omogućuje. Građani ne mogu dobiti, dakle možete dobiti potvrdu da se protiv vas ne vodi kazneni postupak. Kako će se poslodavci 8 dana od objave ovog zakona s tim nositi to vas očito nije briga. Imat ćemo sudske sporove jer zakon nije riješio kako poslodavac može to doznati. Dakle, namjera dvije teme rješavanje pripravničkog staža odnosno problema mladih ljudi na ulasku u tržište rada i sprječavanja ovakvih teških, gnjusnih djela jest dobra namjera, no međutim ovo rješenje koje ste ponudi ne rješava taj problem i donosi dodatnu zbunjenost i neravnopravnost u sustavu zdravstva.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, pred nama je u hitnoj proceduri izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Ajdemo malo samo se podsjetiti što Zakon o zdravstvenoj zaštiti regulira. Uređuje se društvena skrb za zdravlje stanovništva, načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, razine zdravstvenih djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
I ova izmjena i dopuna uređuje zapravo dva pitanja. Jedno pitanje je postroženje uvjeta za obavljanje privatne prakse u ordinaciji da zdravstveni radnik u toj ustanovi ne smije biti netko protiv kog je pokrenut kazneni postupak niti smije biti pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv slobo… spolne slobode i kaznenih djela spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta sukladno Kaznenom zakonu.
I druga tema koja je vezano je uz ukidanje obveze obavljanja pripravničkog te polaganje stručnog ispita za primalje, fizioterapeutske tehničare, prvostupnike fizioterapije, zdravstveno-laboratorijske tehničare, prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarne inženjere, sanitarne tehničare, prvostupnike radne terapije, prvostupnike radiološke tehnologije, dentalne tehničke tehničare, dentalne asistente i farmaceutske tehničare.
I kad to ovako uzmete materijale i pročitate i kaže ok, nekakve dvije izmjene su jer su nam obadvije izmjene su nam prihvatljive, sve ok. No međutim, kad uđete malo dublje u cijelu problematiku onda vidite da je ministarstvo posao obavilo traljavo i loše i odlučilo se ići u hitnu izmjenu zakona.
Ja principijelno nemam ništa protiv hitnih izmjena zakona jer oni u nekim slučajevima zaista trebaju biti, ali u ovom slučaju apsolutno mislim da je ova hitna izmjena zakona bez obzira što se skriva iza teme EU, da je apsolutno nešto što nije trebalo ići, da ako se je već odlučilo ići da se je trebalo ići u dva čitanja. To je apsolutno minimum toga jer je posao ne samo da je traljav u svojoj namjeri, dakle namjera je dobra ali, ali je posao traljavo odrađen apsolutno u svojim nekakvim tehničkim elementima i prvo i osnovno će svi oni koji će primjenjivati ovaj zakon imati poprilično problema sa primjenom tog zakona odnosno bojim se da u određenim elementima on neće biti moguć.
Umjesto da se odlučilo ići u jednu ozbiljnu cjelovitu izmjenu zakona i definirati stvari na koje su se ukazalo i u javnoj raspravi i na koji smo mi ukazali, odlučili ste ići ovako i mislim da ono što želite postići neće biti postići.
A ono što apsolutno treba i na ovoj izmjeni i dopuni reći a to je da je razina zaštite u, dakle zdravstvene zaštite u Hrvatskoj izuzetno loša, a zdravstveni sustav već godinama je najveći kršitelj prava građana. Od početka ove godine, dakle samo od početka ove godine 15 tisuća pacijenata ostalo je bez obiteljskog liječnika zato što ih je 10 otišlo u mirovinu a umjesto njih nitko nije došao. Za 5 godina isto će se dogoditi u 40% ordinacija u kojim rade liječnici stariji od 60 godina. Razlog je vrlo jednostavan ali istovremeno i zastrašujući. Naime, nema ih tko zamijeniti. Na specijalizaciji je sad samo 303 liječnika no oni su već uvršteni u kalkulacije o budućem broju liječnika obiteljske medicine i na njih se ne može gledati kao na dodatne liječnike.
U primarnoj medicinskoj, medicini nedostaje nam gotovo 200 pedijatara i ginekologa i te brojke će vremenom naravno rasti. Pedijatri su već sad primorani osnovnoškolce tjerati u obiteljsku medicinu gdje naravno za njih ponovo nema dovoljno mjesta a o budućnosti da ne govorimo. Dakle, svima nam je jasno da već sad imamo ozbiljan manjak liječnika, a uskoro nas očekuje katastrofa u tom smislu.
Važno pitanje je koje trebamo postaviti je li u Hrvatskoj postao odjedanput manjak interesa za studij medicine? Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu upisna kvota je u prošloj akademskoj godini bilo 300 studenata, u Rijeci 130, u Splitu 150, u Osijeku 60. Istovremeno nedostaje nam preko 3 tisuće liječnika. Zašto su kvote toliko manje od ono što nam je potrebno u sustavu jedno je od bitnih pitanja?
Pučka pravobraniteljica koju smo danas nekoliko puta spominjali i koja zaista u svojim izvješću o radu govori o problemu koji je upozorava na manjak timova primarne zašt… zdravstvene zaštite. Prema podacima, sad idemo se malo referirat podaci HZZO-a najviše ih nedostaje u četiri djelatnosti opće obiteljske medicine 244 tima, zdravstvene zaštite predškolske djece 67 timova, zdravstvene zaštite žena 61 tim i dentalne zdravstvene zaštite 243 tima. I sad kad imamo takovu situaciju, kad nam je pravobraniteljica u posljednje tri godine zabilježila teške primjere kršenja prava na zdravlje, dakle sve ono što ovaj Zakon o zdravstvenoj zaštiti regulira da su u ovom sustavu posebno ugrožena prava onih najranjivijih onkoloških pacijenata, resorno ministarstvo se odlučilo ići u hitnu proceduru sa dvije izmjene zakona i to nisu odradili onako kako treba nego odradili na pola.
Prva stvar je koja je već bila i tu postavljena pitanja od mojih kolega i kolegica je slijedeća a to je zašto se je išlo samo sa jednom grupom prekršaja odnosno kaznenog, kaznenog postupka, zašto se nije išlo sa puno šire? Kolega Kolarić je rekao pretuče pacijenta, dođe i pretuče pacijenta jer mu se ovaj ne sviđa i što je iza toga, dakle zašto se onda nije išlo sveobuhvatno? I rješavate dakle sa šalicom vode se rješava požar. Mi imamo situaciju, dakle bio je jedan slučaj taj slučaj apsolutno ima i određenu medijsku pozornost i nije smio biti ni taj jedan slučaj ali onda na njemu idete u izmjenu i dopunu zakona umjesto da ju napravite onako kako treba pa ugradite sve moguće opcije i varijante jer je to način na koji zakon radite, pa ne radite zakon zbog jednog slučaja. Taj slučaj da su bila određena zakonska rješenja koja su se primjenjivala ne bi se ni dogodio, ali on se dogodio i on je pokazao da imamo manjkavosti, ako imamo manjkavosti to riješite.
Na tragu toga je jednako tako tema pripravničkog staža. U javnom savjetovanju je stiglo 173 komentara i prijedloga i svi ti se odnose na ukidanje obveze obavljanja pripravničkog staža. Vlada nije prihvatila niti jedan, čak štoviše onako generičkim odgovorom je odgovorila zašto ne. I to je jedan od razloga, mislim idete po hitnom proceduru kaže usklađivanje sa EU zakonodavstvom, to se ne opravdava u ovom slučaju. Ovaj zakon je morao ići u dva čitanja i komentari nekako medicinske struke i sve zajedno je trebalo voditi računa. Ti komentari koji su bili, komentari u javnom savjetovanju su se odnosili na diskriminatornu praksu koju izmjene uvode, dakle izmjene uvode diskriminaciju.
U nepovoljni položaj će se dovesti medicinske djelatnike ovisno o godini u kojoj su diplomirali. Dakle, ovisno o godini u kojoj su upisali odnosno diplomirali će biti različita, različiti odnos vezan uz pripravnički staž. On se treba ili ukinuti za sve ili definirati za nekog drugog. Ono što medi… što je ministarstvo odgovorilo, odgovorilo je da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno što nije nužno istina. Dakle, ajdemo reći da to nije nužno istina, da smo imali različite prijedloge u kojim je su bile neke diskriminatorne prakse i neke nepravde koje su se onda defini… dakle primjenjivale na sve. Ono što imamo samo pogledati ovu prijelaznu i završnu odredbu zakona koji govori o tome vezno uz pripravnički staž odnosno uz stručni ispit to vam je Članak 15. i sad vidite ovisno o tome kad ste upisali i sve ostalo će se vezati uz pripravnički staž i dalje polaganje stručnog ispita.
Inače je ta tema stručnog ispita nije samo u ovom zakonu, ta tema pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita smo imali već vezano uz zakone, vezano uz socijalnu zaštitu. Imamo sad u proceduri neke zakone gdje se otvara taj problem pripravništva, iza pripravništva polaganje stručnog ispita. Ali ako od toga odustajemo ako imamo neki drugi model onda taj model mora vrijediti za sve koji ni… koji pred kojih ide pripravnički staž i stručni ispit, a ne samo za neke pod određenim uvjetima.
Ja vas apsolutno kolegice i kolege pitamo ako imate za zaposlit dvije za nekog tko mora ići pripravnički a ne znate više kad ćete to obavljati i neko tko ide rad pod nadzorom jer je sad to rad pod nadzorom a nije pripravnički, kog ćete zaposlit? Pa zaposlit ćete onog što će vam biti jednostavnije i jasnije jer ovdje ka… jer ovdje je zapravo zakonskim se propisuju 4 bitna elementa rada pod nadzorom, ali i taj rad pod nadzorom je opcija ali ne i obveza.
Zaključno ono što želim naglasiti i reći je slijedeće. Principijelno nikad nemam problem da ide nešto u hitnu proceduru ako je to za hitnu proceduru spremno. Ovo nije spremno. Ovaj zakon je morao ići u dva čitanja. Zakon traži, to je ono što sam i pitala državnog tajnika, javila su se se i udruga primalja i govorili o problemu koji imaju koji bi trebalo riješiti kroz ovaj zakon.
Ovaj zakon imam užasno odnosno na terenu u stvarnosti u praksi ima strašno puno problema koji bi trebali riješit zakonom. Odlučili ste riješit dva problema. Jedan problem jer ste u stvarnosti se pokazalo kako to izgleda i niste ga riješili dokraja jer ste zapravo se odlučili samo za jedan uski dio i taj uski dio se odnosi opet na uski dio djelatnika u zdravstvu. I drugi problem pripravništva gdje ste određeni nered koji se stvorio rješavate novim neredom. Nikad se nered ne može riješiti neredom i ovaj zakon ovakav kakav je ja ne sumnjam da će vladajući dići ruke, imat ćete dovoljan broj ruku, izglasat.
Državni tajniče vi i vaše ministarstvo će prvi imati probleme jel će zakon biti neprovediv na način na koji ste ga predložili ovom visokom domu.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus.
Izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa potpredsjedniče.
Poštovane kolegice zastupnice i kolege zastupnici, dakle pred nama su kao što je već rečeno predložene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti a osobito one koje se odnose na strože uvjete za zapošljavanje i rad zdravstvenih radnika koje podržavamo kao takve sa svim ovim problemima u provedbi koje su možda mogle biti riješene i u prijedlogu.
Dakle, to da se protiv, da zdravstveni radnici protiv kojih se pokrenuo kazneni postupak ili su pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv spolne slobode i zlostavljanja djece trebaju maknuti iz sustava privremeno ili stalno ovisno o tome u kojoj su, u kojoj su fazi, fazi postupka to je sigurno pozitivan, pozitivan pomak, no međutim kao što je rekao i kolega Kolarić ima puno nedostataka u provedi u samog tog pomaka.
A kad gledamo sve s obzirom i mislim da je to bio i povod ovi recentni slučajevi koji su se dogodili u RH da su određeni zdravstveni djelatnici radili i dalje svoju praksu iako su imali kaznene postupke vezano upravo uz ova kaznena djela.
Što se tiče ukidanja obaveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za određena zdravstvena zanimanja tu imamo malo više dileme i malo više i malo više da to tako kažem skepse u odnosu na ovaj prvi prijedlog jer smatramo da ova mjera neće donijet neke značajne promjene u rješavanju ključnih problema u zdravstvu. Ona tek djelomično izjednačava prava između zanimanja ali ostavlja nezadovoljnima jednu grupaciju ljudi koji su prema godini upisa na fakultet ustvari sada diskriminirani na ostale zdravstvene radnike. Da ne govorim o tome da i osim kratkoročnih možda pozitivnih pomaka koje će donijeti ova, ova odredba dugoročno ne možemo sagledati šta to znači kada imamo zdravstvene djelatnike koji nisu završili stažiranje odnosno direktno ulaze u svijet rada bez nekakve pripreme. Samo mogućnost koju je zakon ostavio od 3 mjeseca rad pod nadzorom mislimo da nije dovoljna da zdravstveni djelatnik može samostalno obavljati službu, a na kraju krajeva možda bi o tome trebale odlučivati njihove komore odnosno licence izdavat komore i dat njima ustvari na neki način pravo da kažu kad je tko spreman za samostalni rad.
No ono što želim ovdje i o čemu želim ovdje najviše govoriti nisu same ove zdravstvene, izmjene ovog zakona nego nešto što se u zadnje vrijeme dosta promovira u javnosti pogotovo naša ministrica vrlo često govori o zaokretu prema prevenciji u hrvatskome zdravstvu.
Dakle, ministrica navodi da Ministarstvo zdravstva više nema primarni fokus na liječenju i dijagnostici nego na prevenciji. To lijepo zvuči ali kad ogolimo političku ambalažu oko toga ostaju ključna pitanja. S kim, kako i gdje? Na ta pitanja nemamo odgovor.
Govori se o zaokretu u svakodne… a svakodnevno slušamo izvještaje unutar sustava ali i od samih građana kako se sustav raspada ili kako je kolegica Mrak Taritaš rekla imamo ozbiljan, ozbiljno pomanjkanje liječnika. Ako prevenciju trebaju nositi domovi zdravlja i zavodi za javno zdravstvo kako to očekivati kada su ti sustavi u mnogim dijelovima Hrvatske kadrovski iscrpljeni, infrastrukturalno zapušteni, financijski ograničeni, organizacijski rascjepkani i bez jasne nacionalne strategije. Neki doslovno preživljavaju iz mjeseca u mjesec. Pogotovo je to vidljivo sad nakon povećanja ovih plaća zdravstvenih djelatnika gdje samo ministarstvo za timove ne nadoknađuje onu razinu sredstava koju je potrebno utrošiti.
U ovom trenutku Hrvatska se nalazi pri dnu po mnogim zdravstvenim pokazateljima. Među najgorima smo po stopi pretilosti u EU, imamo loše pokazatelje u pojavnosti i preživljavanju od karcinoma, stanje mentalnog zdravlja je sve alarmantnije a sustav odgovara got… a sustav odgovora gotovo da i nema.
Svi znamo da je prevencija i učinkovitija i jeftinija od kurative i dijagnostike odnosno bolničkog liječenja. No, ako je prevencija zaista prioritet gdje su ulaganja u nju? Dakle, trenutno svega 4% ukupne zdravstvene potrošnje ide na preventivne programe dok se čak 96% troši na dijagnostiku i liječenje, a ustvari je istina da onako kako trošimo novac takvu sliku zdravstva i imamo. Dakle, ako želimo preventivu staviti u fokus onda moramo početi na preventivu znatno više i trošiti.
Dakle, nije dovoljno reći okrećemo se prema preventivi a godinama prije toga zagovarati politike koje su vodile prema privatizaciji, koncesijama, rastakanju primarne zdravstvene zaštite. Ne možemo tražiti od domova zdravlja da budu nositelji promjene ako su oni istovremeno institucionalno zanemareni i kadrovsko devastirani, ako su nam liječnici opće prakse preopterećeni, iscrpljeni i na rubu odlaska iz sustava onda ta ideja ostaje samo na papiru.
I na kraju, za snažnu, preventivnu, preventivu potrebni su strategija, vrijeme, sustavna podrška i najvažnije istinska politička volja i jedinstvo. Bez toga ćemo se i dalje vrtiti u krugu deklaracija koje u praksi ne znače ništa. Ako želimo stvarni zaokret prema prevenciji onda se ključna promjena mora dogoditi u načinu razmišljanja u glavama svih nas i onih koji donose odluke ali i samih građana, a ta promjena je dugotrajna, ta promjena ne traje jedan mandat, ta promjena traje godinama i tu promjenu moramo provesti svi zajedno. Dakle, potreban je jedan konsenzus, plan i odgovornost.
Dakle, bez obzira na političku pripadnost svima nam mora biti u interesu da Hrvatska bude zdravija zemlja, a ako to ne bude zajednička vizija sve će ostati na riječima, a riječi ne spašavaju zdravlje građana.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovani zastupnik Ivica Baksa.
Izvolite.
Baksa, Ivica (NPS)
Govoriti danas o ovom zakonu bez da govorimo o stvarnosti u kojoj taj zakon nastaje, a stvarnost hrvatskog zdravstva je sve samo ne zdrava jer građani RH svaki mjesec izdvajaju ozbiljan novac za zdravstvo kroz plaće i proračun no unatoč tome liste čekanja su sve duže, bolnice sve praznije jer nedostatak kadra je evidentan, nedostatak liječnika, sestara, fizioterapeuta, tehničara i drugog osoblja.
Sustav nam puca a građani to osjećaju na vlastitoj koži, a riječ je o sustavu o kojem doslovce ovise životi. I dok o tome govorimo ovim zakonom se raspravlja o nekim tehnički i pravno važnim pitanjima, pripravničkom stažu, uvjetima za rad u sustavu, pravnoj zaštiti pacijenata ali bez ikakvog stvarnog odgovora na ključno pitanje a to je zašto hrvatsko zdravstvo ne funkcionira kako bi trebalo? Posebnu gorčinu u toj raspravi osjećamo mi u Međimurju jer istovremeno dok slušamo obećanja o reformama svjedočimo otimačini županijskih bolnica pod krinkom racionalizacije. Bolnica u Čakovcu koja je godinama bila uzor u financijskoj odgovornosti i kvaliteti skr… i kvalitetnoj skrbi postala je žrtva birokratskog preuzimanja koje ne rješava ništa osim što stvara još veću netransparentnost i još manju odgovornost. Zato o ovom zakonu moramo govoriti iz perspektive pacijenta koji se pita tko će me liječiti, kada i gdje?
A ako se želite liječiti morate se prije svega naoružati sa strpljenjem jer bolnice diljem Hrvatske imaju ekstremno duge liste čekanja za ključne dijagnostičke pretrage poput UZV dojki i abdomena, kolanoskopiju, magnetsku rezonancu mozga i kralježnice, CT abdomena i ergometriju. Tako ćete npr. u KBC Osijek na UZV dojke čekati 345 dana, na magnet kralježnice i mozga 324 dana, CT abdomena 314 dana. Bolnice u Puli, Karlovcu, Sisku, Zadru i Bjelovaru ultrazvuk pretrage čekaju i do 800 dana. Primjerice UZV color doppler arterija i vena u Puli čak 790 dana.
Kao glavni razlozi za ovakve liste čekanja navodi se nedostatak kadra, manjak specijalista radiologije, gastroenterologije, interne medicine i kardiologije koji otežava terminiranje a neki od tih postupaka imaju izrazito veliku potražnju. Iako se hitni slučajevi rješavaju brzo većina složenih pregleda prelazi sve medicinske rokove. Razlog je i slaba organizacija odnosno neučinkovito upravljanje e-listama. Manjak transparentnosti i nejednaki postupci među bolnicama. Znači upravo ono što je tzv. reforma zdravstva trebala riješiti kada su prenošenjem osnivačkih prava županijskih i općih bolnica one postale vlasništvo države.
Tom je promjenom bila zahvaćena i Županijska bolnica Čakovec. Bolnica koje je godinama bila primjer dobre prakse. Jedna od rijetkih akreditiranih po najvišim međunarodnim standardima. Bolnica koja je poslovala iznad limita, koje je bila ogledni primjer racionalnog i odgovornog upravljanja. Bolnica koja je zbog političkog kadroviranja s 19 kirurga spala na njih 10, ali to je samo 1% zaposlenih rekla je tada ministrica kao da se ne radi o ključnom osoblju, a otkaz su dali zbog postupka novog ravnatelja koji je po preuzimanju dužnosti smijenio dosadašnje, imenovao nove voditelje odjela. Liječnici su svoj odlazak obrazložili protivljenjem politički motiviranim kad… kadrovskim promjenama ističući kao kriterij za rukovodeće funkcije mora biti stručnost, a ne stranačka pripadnost. Imali su tada i veliku podršku građana, no nažalost oni u cijeloj priči najviše ispaštaju jer ostaju zakinuti za usluge i kvalitetnu skrb, a ujedno se opterećuju druge bolnice koje su morale svojim kadrovima uskočiti u pomoć. Pa tako sada u Čakovcu želite napraviti ergometriju morate čekati 290 dana, za denzitometriju 271 dan, na holter 269 dana, gastroskopija 227 dana itd., toliko o tome da će se unaprijediti i racionalizirati poslovanje i poboljšati zdravstvena skrb.
U raspravama o listama čekanja često se prst upire u liječnike kao da su oni odgovorni za kaos u sustavu. No, liječnici ne upravljaju listama čekanja, ne određuju termine, ne nabavljaju opremu, ne planiraju kapacitete. Za to su odgovorni ravnatelji bolnica, resorno ministarstvo i Vlada. A problem lista čekanja ne može se riješiti dok se ne riješe pravi uzroci odnosno kronični manjak kadra, loše organizacija i infrastrukturni zastoji.
U tom kontekstu ukidanje pripravničkog staža i stvaranje privida da ćemo tako olakšati ulazak u sustav samo je kozmetika jer ulazak u sustav ne znači ništa ako sustav ne može pružiti osnovne uvjete za rad tj. dovoljno ljudi, dovoljno termina i funkcionalnu organizaciju.
Liste čekanja nisu rezultat lijenosti zdravstvenih radnika nego rezultat nefunkcioniranja sustava kao cjeline. I dok god se taj sustav ne počne voditi prema stvarnim potrebama pacijenata i stvarnim mogućnostima zdravstvenih djelatnika lista čekanja će biti sve duža, a povjerenja građana sve manje.
Obiteljska medicina koja predstavlja sveobuhvatnu, kontinuiranu zdravstvenu skrb za pojedince i obitelji i koja je prvi kontakt s pacijentom i temelj primarne zdravstvene zaštite nam se raspada. U ovom trenutku u Hrvatskoj nedostaje 284 obiteljska liječnika što je 12% svih potrebnih timova, gotovo trećina ginekologa njih 104 i 107 pedijatara. To nisu brojke koje se mogu ignorirati. To znači da u desecima gradova i sela diljem Hrvatske nema liječnika koji vam može izdati osnovnu dijagnozu, pratiti trudnoću ili pregledati dijete, a oni koji još uvijek rade rade u teškim i nezavidnim uvjetima. Obiteljski liječnici prema važećim normama za prvi pregled pacijenta trebali bi imati između 15 i 37 minuta. U praksi imaju samo 10 minuta, 10 minuta za uzeti anamnezu, pregledati nalaze, napraviti pregled, donijeti odluku i objasniti je pacijentu i onda im se još nameće nepotrebna administracija, prebacuju obveze koje nemaju veze s medicinom a paralelno ih se proziva zbog nedostatka prevencije i kad će se uopće stići baviti prevencijom.
Jedini razlog zašto nam taj sa… sustav još uvijek opstaje je zahvaljujući entuzijazmu i osobnoj žrtvi liječnika, no to nije održivo. Loš pristup obiteljskom liječniku dovodi do kašnjenja u otkrivanju bolesti, preopterećenja hitnih službi i bolnica i lošijih zdravstvenih ishoda. Upravo zato nedostatak liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj predstavlja veliku prijetnju dostupnosti i kvaliteti zdravstvene zaštite osobito u manjim sredinama. To je problem koji ostaje neriješen.
A nema više ni medicinskih sestra. Hrvatska ih ima oko 4 tisuće sestara manje nego što bi joj trebalo. One koje ostaju rade prekovremeno izgaraju i odlaze. Sustav bez sestara ne može funkcionirati. One su srce svake bolnice i svakog doma zdravlja, bez njih jednostavno nema zdravstva.
I sad mogu hvaliti pozitivne promjene koje ovaj prijedlog donosi poput važnog koraka u zaštiti pacijenata osobito onih najranjivijih u vidu zabrane zapošljavanja u zdravstvu za osobe protiv kojih je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela protiv spolne slobode i zlostavljanja. To je snažna i jasna poruka da pacijenti moraju biti zaštićeni iznad svega.
Svakako pozdravljam i ukidanje obveze pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za niz zdravstvenih struka čime se uklanjaju nepotrebne administrativne barijere i mladim zdravstvenim radnicima omogućuje brži ulazak uz sustav uz određeno razdoblje pod nadzorom.
Cijenim što je ovim prijedlogom učinjen iskorak u zaštiti pacijenata, ubrzavanju zapošljavanja zdravstvenih radnika i osiguravanju pravne jasnoće. Svaka mjera koja ide u smjeru većeg povjerenja u sustav i brže pomoći ljudima vrijedna je podrške, ali ove mjere su tek flaster na otvorenu ranu jer ovaj zakon ne rješava ono što građane najviše muči, višegodišnje čekanje na pretrage, kroničan manjak liječnika i medicinskih sestara, urušavanje primarne zaštite i bolnice koje se vode po stranačkim a ne stručnim kriterijima.
Bez odlučnih zahvata u te ključne točke sustav će i dalje ostati nedostupan i neadekvatan mnogima kojima je najpotrebniji. Da zakon donosi određene iskorake ali ne donosi više liječnika, ne donosi više medicinskih sestara, ne donosi kraće liste čekanja, ne donosi dostupnu skrb tamo gdje ljudi žive a upravo je to ono za čim naš zdravstveni sustav danas vapi.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Doma i nacionalnog okupljanja i Hrvatskih suverenista govorit će poštovani zastupnik Damir Biloglav.
Izvolite.
Biloglav, Damir (DOMINO)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, evo nekoliko komentara na ovaj zakon.
Kao što smo već više puta čuli ovdje novine koje on odnosno probleme koje on ovdje u prvom redu obrađuje to je, to je pitanje pripravničkoga staža i polaganje stručnoga ispita za određene skupine zdravstvenih djelatnika prilikom njihovog prvog ulaska u zdravstveni sustav.
Druga tema su ova kaznena djela iz 16 i 17 glave Kaznenoga zakonika a govore o kaznenim djelima protiv spolne slobode i zloupotrebljavanju odnosno iskorištavanju djece.
Najprije da se osvrnemo na ovo u vezi ovoga pripravničkoga staža i polaganja stručnoga ispita. Struke u medicini, medicina je inače čitava takva znan… odnosno struka u kojoj nisu dovoljna samo znanja. Ona je prije svega kombinacija znanja i vještina. Za vrijeme dodiplomske nastave mnogi pa i najbolji studenti mogu ovladati većinom potrebnih znanja, međutim ne postoji nikakvo jamstvo da netko tko je završio studij da je on ovladao i određene vještine a bez tih vještina ne možete funkcionirati kao zdravstveni djelatnik. Zato je ovo jedno loše rješenje. Ja mislim da je ovo rješenje iz nužde. Ovo nije ustvari pokušaj predlagatelja ovoga zakona da olakša ulazak tim profilima zdravstvenih djelatnika u svijet rada nego je ovo ustvari pokušaj da se pokrpa jedna sve šira, sve veća rupa, kadrovska rupa koja postoji u zdravstvenom sustavu. Ako se ovako nastavi sa ovakvom politikom umjesto rješavanja problema tamo gdje oni postoje u njihovom korijenu onda ćemo doći do situacije da ćemo sutra možda donositi propise po kojima uvjet za ulazak u svijet rada u zdravstvenom nije više ni diploma, a kamo li ov… kamoli stručni ispit je li. Dakle, jedno loše rješenje koje će dalje srozati kvalitetu zdravstvene zaštite.
Kako to funkcionira u praksi? Pa u praksi imate slučajeve da mladi ljudi koji tek završe studij, koji dobiju dozvolu za samostalan rad odmah stupaju na neko radno mjesto na kojem bi mogli prema prijedlogu ovoga zakona funkcionirati pod nadzorom, međutim problem je u tome šta, šta taj nadzor je samo opcija, on nije obveza, on može a ne mora biti određen tim mladim ljudima koji ulaze u zdravstveni sustav. Dakle, dogodi se da neko od tih mladih ljudi tek završi studij i počne raditi npr. u domu zdravlja i onda on tamo radi samostalno jer nema mentora i primljen je zato što tamo nema mentora, što tamo nema doktora koji bi trebao raditi u toj ordinaciji. I nakon nekoga vremena a to može i potrajati dosta dugo taj isti zdravstveni radnik taj mladi doktor on ustvari dobije specijalizaciju i sad on odlazi na specijalizaciju koja traje po 4 godine i na toj specijalizaciji će sad on iznova obilaziti sve moguće odjele koje je obišao u dodiplomskoj nastavi a do jučer je radio samostalno u ordinaciji.
To je jedan naopak sustav i ja mislim da bi veliki iskorak bio kad bi se ustvari redefinirao program specijalističkog usavršavanja kad je u pitanju ova primarna zdra… obiteljska medicina. To je jedna od rezervi mislim da nema smisla da te specijalizacije traju tako dugo i najveći dio specijalizacije bi se mogao obaviti u lokalnim sredinama uz mentorstvo iskusnih kolega koji taj posao rade dugi niz godina, a ovaj drugi klinički dio bi se mogao obaviti u lokalnim bolnicama, u općim bolnicama.
Kad su u pitanju ove druge odredbe ovoga zakona a to su ova, to su ova kaznena djela o kojima zakon govori koja su prepreka za ulaz, za zapošljavanje radnika odnosno koji bi bili uzrok da se takvim radnicima dadu prekidi ugovora o radu onda moram reći da nažalost iz ovoga je vidljivo da zakonodavac nije uopće imao na umu jednu dosta veliku kategoriju zdravstvenih djelatnika, a to smo, to su upravo privatni zdravstveni djelatnici u ugovornom odnosu. Dakle, ne oni koji rade u domovima zdravlja nego oni koji su samostalni koji imaju privatne ordinacije.
Što bi značilo da u praksi u jednom takovom timu, a tim čine samo liječnik i medicinska sestra odnosno medicinski tehničar, što bi se dogodilo i kako bi mogao funkcionirati taj tim da se dogodi jedna takva incidentna situacija? Recimo da se otkrije da medicinski tehničar, ne mora to biti tehničar, da medicinski tehničar je napravio neku od ovih kaznenih djela za koju je osumnjičen i kojega je onda poslodavac a to je nositelj te ordinacije mora po ovom prijedlogu zakona udaljiti sa radnoga mjesta do pravomoćnoga, do okončanja toga postupka. Za svo to vrijeme privatni poslodavac mora osigurati naknadu plaće i to u iznosu od 60 do 80%. E sad se postavlja pitanje iz kojih izvora? Kako, na koji način? Taj ugovorni tim ima obvezu prema HZZO-u da održava čitav tim, dakle mora imat sestru i liječnika ako je ovaj jedan pod suspenzijom mora zaposliti drugoga, nema nikakav dodatan izvor prihoda i na taj način se ugrožava uopće financijska opstojnost takvoga tima. To ispada da, da na kraju kaznu ne plaća onaj tko je eventualno kriv za nešto ako bude uopće ovaj pravomoćno osuđen nego ju plaća nositelj toga tima. On je taj koji bude najviše kažnjen jer ako se i dogodi da nakon dugotrajnoga sudskoga postupka i nakon što bude izrečena neka pravosudna, neka pravomoćna presuda da se taj osumnjičenik vrati nazad u tim onda mu pripada uz one plaće koje, koje je sve dobijao odnosno naknadu plaće još mu pripada i ona razlika za sve te, svo to vrijeme koje je bio odsutan.
Dakle, to je izravan način potkopavanja privatnih zdravstvenih djelatnika na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
O stanju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je već nekoliko kolega ovdje jako fino i vrlo slikovito govorilo. Ja se zahvaljujem kolegama što ukazuju na jedno neodrživo stanje osobito kad je u pitanju obiteljska medicina, a nije nažalost ništa bolje ni kod ostalih struka u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Međutim, ja vas kolege ovaj ujedno ovdje želim izvijestiti da je to problem koji nije nastao preko noći. To je problem koji se razvija dugi niz godina, on se razvija desecima godina. Mi koji radimo u tome sustavu smo desecima, desetak, 20 godina smo upozoravali na negativne trendove, upozoravali smo što će se dogoditi, u kojem smjeru to sve skupa ide. I onda kad je bilo potpuno evidentno da smo u pravu, da naša upozorenja nisu bila bez osnove ni dalje se nije ništa događalo. U najboljem slučaju bi se dogodilo da neko skupinu, od skupina nekoliko nas kolega budemo primljeni kod ministra ili evo sad kod ministrice na sastanak takav je bio prije tjedan dana i to bi završilo sve tako na, više na nekakvom kurtoaznome posjetu, a od pravih, učinkovitih mjera u pravilu nije bilo ništa je li.
Dakle, to je stanje koje se postupno odvija dugi niz godina i ja ovdje nažalost moram ponoviti jednu svoju ranije izrečenu konstataciju sa ove govornice, a to je dojam, to je moj dojam da taj proces odumiranja primarne zdravstvene zaštite kao temelja javnozdravstvenoga sustava da to ustvari nije nešto što se događa slučajno nego da je to jedna prešutna dobro skrivena politička odluka cilj koje je zaista javni zdravstveni sektor dovesti do neke minimalne razine koja neće biti teret za, za financijsku održivost i preusmjeravanje ostvarivanja zdravstvenih potreba stanovništva prema, prema privatnom zdravstvenom sustavu jel.
Dakle, radi se o jednom procesu koji, koji teče, koji nije slučajan, koji je fino reguliran, koji se dobro skriva i ako ponekad govorimo ovdje o eutanaziji javnoga, javnoga zdravstva ja mislim da je to čak kriv izraz da je ovdje bilo ispravnije reći da se radi ustvari o apoptozi negoli o eutanaziji jer kod eutanazije morate ipak dati nekakvu, nekakvu suglasnost a kod apoptoze je nešto sasvim drugo.
Evo, možemo mi i dalje ovdje naricati nad stanjem u našem javnozdravstvenom sustavu osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali ja ne očekujem da će se išta bitno i kvalitetno dogoditi i možda je poruka svim našim građanima, dajte ljudi probajte sačuvati to od zdravlja što imate, nemojte se previše oslanjati na državu, a bilo bi možda dobro da, da ostavite i neku kunu ili neki euro za dane kad će vam to zaista trebati, ne oslanjajte na državu.
Hvala lijepo.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Biloglavu.
Slijedeća na redu je kolegica Ivana Kekin ispred Kluba Možemo!.
Izvolite.
Kekin, Ivana (Možemo!)
Evo hvala puno poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče dobar dan još jednom.
Kolegice i kolege, dakle ove izmjene prvo da razjasnimo pitanje koje sam vam postavila u replici. Rekli ste da vi ne možete nikako zamisliti kako bi se i na bilo koji način mogao zloupotrijebiti ovaj institut suspenzije kojeg uvodite.
Dakle, za javnost, dakle nakon što je u 9. mjesecu prošle godine, idemo kroz taj slučaj koji je bio glavna motivacija za ove izmjene zakona. 2021. navodno se dogodilo kazneno djelo silovanja pacijentice od strane ginekologa u osječkoj bolnici. Nakon 3 godine kaznenog postupka, 3 godine, 2024. u veljači dolazi do nepravomoćne presude, osuđujuće za ginekologa. On čitavo to vrijeme radi na svom radnom mjestu i tako to bude do rujna jer bolnica kaže da ne može, presumpcija nevinosti, itd. i tek nakon što je taj liječnik uhićen za ponovno, ponovnu sumnju da je počinio djelo protiv spolne slobode, on dobiva otkaz.
Mi smo prije nego je on dobio otkaz uložili izmjene i dopune zakona u kojima smo tražili da kad se pokrene kazneni postupak, dakle to bi u ovom slučaju bilo u 2021., mi smo sad u 2025., dakle kad se pokrene kazneni postupak, da takva osoba bude suspendirana i da prima 80% ili 2/3 plaće ili kako god dok je suspendirana, ali isto tako smo tražili da ako se pravomoćnom presudom dokaže krivnja, da takva osoba mora vratiti te naknade zdravstvenoj ustanovi koja joj je naknade isplatila.
A ako presuda bude oslobađajuća, da joj zdravstvena ustanova mora nadoknaditi ovu razliku od 80% ili 2/3 do pune plaće. Ovaj gospodin o kojem pričamo, koji još uvijek nije dobio svoju pravomoćnu presudu, dakle on ima nepravomoćnu presudu da je kriv i 4 godine zatvora, on je rođen 1960., dakle on doista ove godine navršava 65 godina, možda je već navršio i odlazi u mirovinu i to znači da u slučaju ovih zakonskih izmjena kakve nam vi sada nudite, on je doista od 2021. bi bio doma sa 80% plaće, dočekao bi mirovinu, hrvatski građani bi mu platili tih 80% plaće, a ako dođe do pravomoćnosti ove presude, malo slobodnije o tome govorim jer već imamo nepravomoćnu presudu, šta, nikom ništa? Papala maca.
Mislim, pričamo o ozbiljnim novcima za koje netko sjedi doma, a vi sami kažete da su liječničke plaće velike. Od 80% se može lijepo živjeti. Dakle ulažemo amandman i molimo da se uvaži da kad dođe do pravomoćne presude, da se onda ispravi nepravda u jednom smjeru. Ako je osoba nevina, da joj se nadoknade ti novci, ako je osoba kriva, da vrati novce građanima koji su, evo, poštujući presumpciju neovisnosti ipak te novce uplaćivali.
Okej, sad, što se tiče ovog pripravničkog staža u kojem se danas puno govorilo, jučer smo o tome pričali na odboru i imali smo isto potpuno kao nejasno, nerazumijevanje oko toga gdje leži mogućnost diskriminacije ovdje, je li? Dakle primjer koji sam ja iznijela, koji je hipotetski, ali, ja sam sigurna da postoje takvi slučajevi, ako je jedna osoba, ne znam koja je granica za srednju školu je 2021./2022., za fakultet je '22./'23., ta granica kad više nemaju obavezu pripravničkog staža.
Ako je neka žena upisala 2022., 2021./2022., dakle nju bi kačilo da ima još uvijek obavezu pripravničkog staža i za vrijeme studija je ostala trudna i koristila je porodiljni dopust, inače je izvršavala sve svoje studenske obaveze izrazito uredno, ona će završiti isto kad i ova osoba koja je upisala 2022. i 2023. naprosto po logici biologije i porodiljnog dopusta, što znači da kad njih dvije završe istodobno, jedna može odmah na tržište rada, a ova ne može koja je rodila dijete u međuvremenu nego sad tek mora čekat da joj se raspiše pripadnički staž, da ga onda prođe i da položi ispit.
Dakle tu leži negdje ključ diskriminacije koji, koji mislim da bi trebalo probati riješiti. Ono što me isto brine je da je u javnom savjetovanju bilo jako puno komentara dakle da se ne raspisuju dovoljno, odnosno da ljudi čekaju jako dugo, dok čekaju, nemaju licence, mislim oni su prošli isto obrazovanje, isti profesori su ih podučavali, po istim knjigama, polagali su iste ispite, a rade kao konobari jer nemaju licencu jer čekaju da se raspiše nekakav staž. Dakle jučer se komentiralo na odboru, ja se nadam da će to potencijalno biti i uvaženo da se razmisli da se pravilnikom pripravnički staž, ako već ostaju neki od njih obveznici, da im se taj pripravnički staž drastično skrati pa da onda ipak nekako ga brže prođu. Također, nadam se da je točna ta informacija da će kroz posebnu liniju se plaćati zdravstvenim ustanovama jer je to zdravstvenim ustanovama bio problem, zato nisu raspisivale jer nisu imale od kuda plaćati pripravnike, ako je to točno, mi bismo onda mogli u roku od godinu dana vidjeti rješavanje većine tih ljudi, što bi bilo jako dobro i onda ostaje samo pitanje još jedno, a to je kojem je jučer sinulo, a to je šta je s onima koji će možda iz bilo kojih objektivnih ili neobjektivnih, kakvih god razloga poželjeti i se baviti svojom strukom, a nemaju pripravnički staž, a spadaju u generacije koje ga trebaju imati, a to se odluče, recimo, za 5 godina kada se više pripravnički staževi neće raspisivati, mislim da treba vidjeti koje onda rješenje i na koji način se tim ljudima onda daju licence za rad da ih ne izgubimo.
A sada bih se samo osvrnula, mislim da je nažalost više nema u sabornici, ali osvrnula bih se na kolegicu Salopek iz HDZ-a koja je u replici postavila pitanje državnom tajniku kako će se ove izmjene odraziti na poboljšanu dostupnost zdravstvene zaštite u RH. Pa obzirom na to da su i kolegica Mrak-Taritaš i kolega Paus i kolega Baksa zapravo dobro načeli neke elemente koji nam objašnjavaju kako se ovo neće dobro odraziti, ja ću to sad probat malo konceptualizirati i izložit logiku funkcioniranja zdravstvenog sustava i tu će biti i odgovor za gđu Salopek zašto .../Govornik se ne razumije./... državnog tajnika o NPOO sredstvima i višku zdravstvenih radnika u Hrvatskoj neće povećati dostupnost zdravstvene zaštite u našoj zemlji.
3 su temelja za održiv zdravstveni sustav koji je funkcionalan i koji je dostupan. Govorim o javnom zdravstvenom sustavu. To su prevencija, rana detekcija i primarna zdravstvena zaštita. Prevencijom osiguravamo da se što manje ljudi razboli. Ranom detekcijom osiguravamo da ih uhvatimo čim se razbole, odnosno što ranije, kad je liječenje jeftino, kad je liječenje jednostavno i kad je ono što je najvažnije, liječenje uspješno.
Primarna zdravstvena zaštita, tu prije svega mislim na liječnike obiteljske medicine, tu je kamen temeljac. Dakle u ideji održivog i funkcionalnog javnog zdravstvenog sustava, građanin svaki ima doktora koji poznaje njega, njegovu povijest bolesti, povijest bolesti njegove obitelji, koji poznaje njegove socijalne prilike, koji poznaje gdje on radi, je li se razveo, je li se nije, je li ima malu djecu pa doma možda ima vodene kozice, itd.
Dakle zna cijelu sliku. Takav liječnik koji nije administrativno preopterećen, koji nije preopterećen pacijentima, to je mjesto gdje u održivom zdravstvenom sustavu građanin rješava veliku većinu svojih zdravstvenih potreba, a specijalisti i subspecijaliste vide tek prigodno, rijetko i kad je to nužna potreba.
Kako mi to radimo u našem zdravstvenom sustavu? Ajmo od prevencije. Neki dan smo imali zoran primjer kad smo tu razgovarali o zakonu o pušenju pa je Vlada tu došla sa nečim što ih je natjerala EU, istodobno 10 godina mi nemamo, nismo vidjeli koja je ideja vlade Andreja Plenkovića, koliko pušača želi Andrej Plenković imati nakon svake 4 godine vlade? Koji su ciljevi? Kud idemo? Imamo li akcijski plan? Nemamo. Zadnji je bio 2013. do 2016.
Koliko imamo pušača? 38%. Imali li gorih od nas u EU? Ima, jedna zemlja, Rumunjska. Koliko imamo mladih pušača? 20%. Je li ima ijedna zemlja u EU koja je gora? Nema. E to je prevencija u Hrvatskoj. Ajmo na ranu detekciju.
Dakle to je ona priča o screeningu za karcinom debelog crijeva koju ću ja, ja mislim da ju sad pričam 8. put u HS-u, pričat ću se svaki put dok god ne promijenite kako to radite ili dok mi ne promijenimo vas, nema druge.
Dakle karcinom debelog crijeva je bolest koja se lako lako i brzo kirurški rješava kad se otkrije na vrijeme. Da ju otkrijete na vrijeme, morate rizičnu populaciju stariju od 50 godina uzet uzorak stolice, redovito i pogledati da li ima tragova krvi u njemu. Kako to rade, recimo, Slovenci koji imaju 60% odaziv? Njihovi liječnici obiteljske medicine su angažirani oko toga motiviraju svoje pacijente i tako to rješavaju.
Kako to radimo mi? Kad imate 50 godina, dobijete pismo. U pismu vas, fizičko pismo. U pismu vas pitaju hoćete li tu pretragu, vi odgovorite pismom. Nakon toga oni vama pošalju da uzmete uzorak, onda vi uzmete uzorak i vratite opet poštom. Onda to sve isto ponovite za nekoliko mjeseci. Dakle u Hrvatskoj ako hoćete napravit ranu detekciju, morate ići na poštu 5 puta.
I naravno, znate koliki nam je odaziv? 20%. Tako je godinama, ništa se ne mijenja, vidite da model ne radi, zašto ga ne mijenjate? Oke. A sad ćemo doći do toga šta je sa primarnom zdravstvenom zaštitom. Opisala sam idealnog doktora koji tamo radi, tko radi u Hrvatskoj? Na polovici mjesta u Hrvatskoj, na mjestima gdje bi trebali radit ovi najupućeniji, najeduciraniji, najmotiviraniji liječnici, nama rade tek završeni liječnici.
Dakle netko tko je tek završio faks, koji je tamo 4, 5, 6 mjeseci dok se ne raspiše specka. Koji ne da neće znat vašu obiteljsku anamnezu, neće znat ni kako se zovete dok je tamo tih 4, 5 mjeseci. A ono što je još gore, on nema iskustva. To je ovo o čemu je pričao i kolega Biloglav i u pravu je, naravno da tek kad završite fakultet, da nemate osjećaj da ste, da znate s čim baratate, nesigurni ste, svega vas je strah, ne želite naškodit pacijentu.
I onda svakoga šaljete na sve pretrage, boli vas želudac, može, ajmo, gastroskopija, endokrinolog, slat ćete redom. I tako se stvaraju liste čekanja. I tako imamo more bespotrebnih pretraga, imamo more bespotrebnih pregleda, kontrolne preglede, itd.
E, to je problem. A kako rješavamo liste čekanja? E, platimo privatniku da riješi listu čekanja. I onda privatnik koji je pokupio novac i koji je pokupio pacijente, u sljedećem koraku pokupi i liječnike jer mu može bolje platiti čak i od te odlične plaće.
Tako to ide. I to je strategija. Nije strategija bolja dostupnost zdravstvene zaštite. Ovo je strategija. A fotografija te strategije, fotografija te strategije je ta da je ovo 3. vlada Andreja Plenkovića i da u sve 3 vlade Andreja Plenkovića, vlada Andreja Plenkovića ima jedan strateški projekt u zdravstvu. Može ih imat koliko god hoće. Ona ima jedan i to nije dječja bolnica u Blatu ili, ne znam, modernizirani, obnovljeni Institut za tumore. To je privatna onkološka bolnica Medikol.
To je fotografija toga kako se vodi zdravstveni sustav, to je fotografija toga kako se širi dostupnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Kolegice Salopek, nažalost, to je fotografija vaše vlade.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Kekin.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolega Željko Glavić, izvolite.
Glavić, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče, poštovani zastupnice i zastupnici.
Evo, iako imao samo dve zapravo kratke točke u ovoj izmjeni koje se mogu svesti na par rečenica rasprave, otišli smo prilično u širinu. Zapravo, i u prethodnoj točki i u ovoj, u dokazivanje da ništa ne valja u hrvatskom zdravstvu, da nitko ništa ne radi i da je za sve kriva vlada Andreja Plenkovića.
I to je okvir koji bi valjda trebao doprinijeti poboljšanju stanja u hrvatskom zdravstvu pa tako evo samo par primjera iz toga, maloprije je Županijska bolnica u Čakovcu spomenuta, pa kaže, otimačima Županijske bolnice u Čakovcu, '24. g., ja se sjećam krajem 2013. g. je vlada, tada ministar bio profesor Rajko Ostojić je sve županijske bolnica stavila u sanaciju, sve su županije predale bolnice na upravljanje državi i to se zvalo reforma.
Znači došli smo sa reforme na otimačinu za jednu te istu stvar. To, o tome koliko smo vjerodostojni u tome kad politiziramo odnosno kad želimo naglasiti nešto na političkoj osnovi. Isto tako, kad kažemo da imamo vrlo široka prava u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, onda naravno, to nije tako, ali s druge strane kad spominjemo duge liste čekanja i sve ono što se s tim povezuje, zaboravljamo da ovako kako se u hrvatskom zdravstvu dolazi do specijalista, do bolničke obrade, do vrlo sofisticiranih pretraga i postupaka, da to zapravo je neodrživo, da to u uređenim sustavima tako ne može.
Može se kod nas čekati na UZV abdomena, ne zna, tu je nabrojano 300 dana, 500, 800 dana, u većini uređenih sustava, a Hrvatska također, ide prema tome, svim ovim izmjenama, pa i ovom današnjom izmjenom zakona, ide prema tome da uredi ovaj sustav na način kako je to prosječno uređeno u EU, dakle kad bude tako uređen, UZV abdomena ovih 800 neće bit jer kod nas je 70, 80% UZV-a zapravo screening UZV koji specijalisti niti ne rade u tim državama koje spominjem nego ih rade ipak daleko niže rangirani i educirani zdravstveni djelatnici.
Znači postoji tu i jedna i druga strana, ja se, evo nikako ne mogu složit s konstatacijom da ništa ne valja, većina građana u Hrvatskoj su zadovoljni sa razinom zdravstvene zaštite. Uvijek možemo naći, ima tih statistika, kad malo uđete u to, za jednu te istu stvar nađete 10 statistika, nijedna nije ista s onom drugom, znači pitanje je samo šta ćemo izabrat. Nekidan je ovdje spomenuto da ima jedna država kojoj kolegica nije znala ime, ali u kojoj je pušača više nego u Hrvatskoj, u postotku, a onda zapravo, kad pogledate koja je to država, pa pitanje da li tamo ima cigareta jer država je stvarno i mala i daleko i siromašna i uspoređivati to sa bilo kojom EU državom, pogotovo članicom EU, to nije jednostavno metodološki, nije usporedivo.
Zato evo još primjer hitne, imate u Hrvatskoj u one posljednje dve kategorije od 5 kategorija hitnosti, dakle gdje sigurno nije ništa hitno, imate preko 50% pacijenata u hitnim prijemima hrvatskih bolnica. Pa nisu oni tamo zato što trebaju, nego zato što im je to dostupno, što mogu doći, neće im nitko naplatit taj pregled, u ovim državama koje sam spominjao, kojima i mi težimo, što se tiče uređenja zdravstvenog sustava, tamo naravno, ako si jedna od te dve kategorije, plaćaš pregled.
U Hrvatskoj, jednostavno, obzirom na opći standard, vjerojatno je procjena da još nije vrijeme kad mi to možemo uvesti, ali da se teži k tome i da će izmjene zakona, pa i ovakve, djelomične kakva je ova danas, da će sigurno dovesti do brojnih poboljšanja kojima ćemo sustav bolje urediti, kojima će sustav bit učinkovitiji u tom smislu da će se bavit onima kojima stvarno treba se baviti i tada će nam vjerojatno i sve ostalo, pa i sami pokazatelji bit bolji.
Međutim, to je naš konačni cilj, pa i spomenuto je da, ne znam, ulažemo 7% u zdravstvom, a prosjek EU je 10. Prvo, to nije točno jer ulažemo 8,1%, dakle nismo mi daleko od tih 10, ali u ovom času očito takav financijski napor, da to bude baš 10, vjerojatno Vlada ne može napraviti. Znači moramo bit svjesni da je put do uređenog zdravstvenog sustava skup, mukotrpan, zahtijeva puno napora i moram bit ipak pošteni pa priznat da Hrvatska ide tim putem.
No, sad ću samo kratko se referirati na ove dvije točke kojima se mijenja zakon o zdravstvenoj zaštiti s konačnim prijedlogom zakona.
Dakle prva je ova izmjena, zapravo glave 16 i glave 17 Kaznenog zakona. .../nerazumljivo/... ne izmjena Kaznenog zakona nego primjena glave 16 i glave 17 Kaznenog zakona, to su znači djela protiv spolne slobode i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta koje se sad uvode u Zakon o zdravstvenoj zaštiti na način da smo dužni, odnosno da je poslodavac dužan kod zapošljavanja zdravstvenih i drugih djelatnika u zdravstvu tražiti da se dostavi izvod iz kaznene evidencije kako bi se vidjelo da se ne vodi kazneni postupak protiv te osobe. Naravno, nama je svejedno da li se kazneni postupak vodi, mislim svejedno što se prijema tiče, da li se kazneni postupak vodi zbog glave 16, glave 17 ili glave 6, 9, koje su također, interesantne jer onaj protiv koga se vodi kazneni postupak ionako ga ne možemo zaposliti.
A što se tiče onih koji rade već u sustavu zdravstva pa se protiv njih pokrene takav postupak, naravno ostaju te različite dileme šta u ovom, šta u onom slučaju, ali zapravo jasno je posve u ovom, ovom prijedlogu napisano, dakle do pravomoćne presude je suspenzija sa plaćom od 60 do 80%, a što se tiče naknade, naknada o kojima kolegica Kekin govorila, znači regulirano je i da se u slučaju da pravomoćna presuda bude oslobađajuća, da se nadoknađuje djelatniku ona razlika od tih 60 odnosno 80 pa do 100%, a što se tiče vraćanja ustanovi u slučaju kad je pravomoćna presuda osuđujuća, naravno, to je Kazneni zakon propisao i građanski zakoni, to je tužba kojom se traži refundacija tih sredstava, dakle ustanova tuži djelatnika koji je skrivio tu štetu ustanovi, bio djelatnik privatni ili, ili javni, svejedno, mora ići u taj sudski postupak.
I što se tiče ovog drugog, oko pripravničkog staža, naravno, prvi cilj je riješiti ovih 1000, 2, 3, koliko ih već ima iz ove kategorije, da ljudi obave svoj pripravnički staž, da jednostavno tu kategoriju smanjimo na najmanju moguću mjeru jer ovo je dobar početak da se pripravnički staž, kao takav, obzirom da je ukinut i za doktore medicine, da se ukine i za ove ostale kategorije, neću ih ponovo čitati, već su pročitane jer vidjeli smo zapravo da je njihova potreba na tržištu, potreba za njima na tržištu rada velika i da je to tako bolje.
S tim da, evo, pozdravljam i ovo da se ipak za one kojima je to prvo zaposlenje, da se uvede kao obveza taj rad pod nadzorom koji ne može trajati duže od 3 mjeseca, ali naravno da se u daljoj razradi tog problema vodi računa i o tome tko će obavljati taj nadzor jer ne možemo reći da će se nešto provodit, a da zato nemamo osigurana i sredstva i kadrovske kapacitete.
Evo, dakle što se ovih izmjena tiče, Klub zastupnika HDZ-a naravno, shvaća da su one neophodne, korisne, da vode u dobrom smjeru i podržat će ih. Hvala lijepo.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Glaviću.
Sljedeći na redu je kolega Branko Kolarić u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.
Kolarić, Branko (SDP)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani kolegice i kolege, poštovani državni tajniče. Kratko ću u ime Kluba SDP-a završnu riječ po pitanju prijedloga ovog Zakona.
Kolega Glavić je upravo rekao da je za to da se rad pod nadzorom bude obavezan 3 mjeseca, u ovom Zakonu to nije obvezno. Dakle to je mogućnost, ali nije obveza, slažem se da bi bilo dobro da bude obvezujuće i rekli ste da su dvije sitne izmjene u zakonu i da se toga trebamo držat, pa ću se u te dvije sitne izmjene, jednu ću nazvat silovanje u zdravstvu, a drugu pripravništvo.
Prva, što se tiče silovanja u zdravstvu, dakle ne silovanja zdravstvenog sustava koje gledamo svakodnevno, silovanje u zdravstvu je spolno uznemiravanje, zlostavljanje, izrazito rijetko i na početku želim reći da je to zaista, ne sjećam se kad se, kada i koliko se to događa, da većina, velika većina, debela zdravstvenih djelatnika, zaposlenika u zdravstvenom sustavu radi vrijedno, odgovorno i moralno svoj posao i ne bi želio da se osjećaju prozvani, kao ni sva zanimanja koja ću spomenuti kasnije u govoru.
No te dvije sitne izmjene nisu dobro pripremljene zbog toga što ovim Zakonom, g. Dulibiću, vi predstavljate predlagatelja, praktički legaliziramo da vozač, domar, zaštitar, kotlovničar, kuhar, koji napravi silovanje u zdravstvenom sustavu ostane raditi i ostanu mu dostupni pacijenti. Dakle ovim Zakonom ćete to legalizirati. Ja sam ravnatelj zdravstvene ustanove i nitko me ne bi spriječio da nekom tko je u kaznenom postupku za silovanje, da ga udaljim od rada s pacijentima, pa nek me tuži, nek mi sud naloži, dok nije postupak gotov, da ga moram vratit u rad s pacijentima dok traje kazneni postupak, ne znam zašto to u Osijeku nije napravljeno, ne znam kako funkcioniraju uprave, ravnatelji, upravna vijeća da nisu to radili, nego moramo donosit posebne zakonske izmjene da bi se to reguliralo.
No ovim zakonskim izmjenama na sudu, ako ja suspendiram nekog tko nije, ne pruža dijagnostiku i liječenje, dakle ne da mu više dostupnost pacijentima, on će imat ovaj Zakon kao argument da sam ja prekršio njegova prava jer u zakonu piše direktno, oni koji sudjeluju u dijagnostici i koji pružaju neposrednu zdravstvenu zaštitu.
Također, ovaj Zakon će dati sudski argument ako se suspendira nekoga tko je nanio teške tjelesne ozljede pacijentu, a nije spolno uznemiravanje i silovanje, dakle onda će na sudu ćemo imat problema, da će se branit tako da, evo, u zakonu vam piše da morate suspendirat samo one koji su napravili spolno uznemiravanje i spolno zlostavljanje djeteta. Netko tko je nekom razbio nos, slomio nosnu kost, taj će se pozivat, ne smiješ ga suspendirat jer ovim Zakonom je .../nerazumljivo/... nije propisano, propisano je točno na kog se treba suspendirati. Dakle to je ono što se uvodi kad se ovakav zakon donosi po hitnom postupku sa 15 dana javnog savjetovanja bez dovoljne rasprave.
Druga stvar, pripravništvo, za nekoliko tisuća ljudi kojima ostaje obaveza pripravničkog staža ostaje, vi zatvarate vrata. Oprostite, ja znam da ste vi danas rekli da će im se osigurati, no ja to ne vjerujem. Imate vi puno drugih poslova, stalno se nešto novo događa, nakon izglasavanja ovog Zakona, svi će to zaboraviti, zaboravit ćete taj dio i ljudi će ostati na cesti, nekoliko tisuća ljudi koji neće moć obavit pripravnički staž u čije obrazovanje smo svi ulagali, oni najviše i ne mogu raditi u svojoj profesiji pa će se onda valjda zaposlit kao vozači, domari, zaštitari, kotlovničari, kuhari u zdravstvenom sustavu.
Hvala lijepo.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Kolariću.
Sljedeća na redu je kolegica Nikolina Baradić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.
Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Pred nama se nalazi, evo, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s konačnim prijedlogom zakona. Već smo i ranije čuli kako imamo dvije izmjene. Prva je da se, da je propisano da se ne može primiti u radni odnos za obavljanje poslova u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom niti može obavljati poslove u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom, zdravstveni radnik koji je pravomoćno osuđen za neke od kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno Kaznenom zakonu.
Nadalje, također je uočena pravna praznina u slučajevima kada je protiv ostalih radnika u zdravstvenoj djelatnosti pokrenut kazneni postupak, odnosno donesena pravomoćna presuda za kaznena djela protiv spolne slobode i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Isto tako, u praksi se uvidjelo kako su radnici protiv kojih je pokrenut kazneni postupak za neku od kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta za vrijeme trajanja kaznenog postupka, nažalost i dalje neposredno pružali zdravstvenu zaštitu, što je, naravno, nedopustivo. Naravno da zbog toga pozdravljamo ove izmjene u kojima se postrožavaju uvjeti za obavljanje privatne prakse za takve radnike, kao i zapreke za prijem u radni odnos za obavljanje poslova u sustavu zdravstva.
Što se tiče druge izmjene, njome se ukida obveza obavljanja pripravničkog staža za zdravstvene radnike koje su do sada isti morali obavljati.
Cilj je ukinuti dodatne regulatorne zahtjeve koji otežavaju pristup tržištu rada, a također, se i propisuje mogućnost rada pod nadzorom u najduljem trajanju od 3 mjeseca za zdravstvene radnike kojima se ukida obaveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita, a koji se po prvi put zapošljavaju u zanimanje za koji su stekli stručnu kvalifikaciju.
Slijedom svega navedenog, Klub HDZ-a će podržati ovaj prijedlog zakona. Zahvaljujem.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Baradić.
Sljedeća na redu je kolegica Marijana Puljak u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Za kraj, dakle pred nama je zakon koji se predstavlja kao reforma, međutim, to je kozmetika, odnosno formalno ispunjavanje obveza iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i umjesto rješavanja stvarnih problema u zdravstvu svjedočimo zakonskim izmjenama koje uvode neujednačena pravila, nastavljaju urušavati ono malo povjerenja što je ostalo u javni zdravstveni sustav.
Ne moramo napominjati da je zdravstvo, hrvatsko zdravstvo u krizi, primarna zdravstvena zaštita je devastirana, nedostaje liječnika opće prakse, ginekologa, pacijenti čekaju mjesecima, godinama na preglede i zahvate. Mladih zdravstvenim radnicima sustav ne nudi ni orijentaciju ni podršku, građani su sve češće prepušteni sami sebi.
I u ovoj situaciji, zakon, je li, umjesto da nudi neke odgovore, zapravo nudi improvizaciju. Pa evo, točka po točka, uloga domova zdravlja, redefinira se, ne tako da oni postaju stvarni nositelji primarne zaštite, lokalna samouprava ostaje bez stvarnih alata i ovlasti, sve se nekako centralizira, ide prema Zagrebu, znamo da iz Zagreba nitko ne zna najbolje koje su potrebe stanovnika, ne znam, u Imotskom, Pagu, Vrgorcu.
Mi vjerujemo, u stranci Centar vjerujemo u decentralizaciju, odgovornost i funkcionalnu autonomiju lokalnih ustanova, a ovaj Zakon ide u suprotnom smjeru, prema birokratskoj centralizaciji bez odgovornosti. Dalje, Vlada se ovdje hvali i liberalizacijom tržišta zdravstvenih usluga. U teoriji, to je smjer kojeg možemo podržati, liberalizacija, svakako da, međutim, odgovorna, pravedna i standardizirana.
U praksi ovdje imamo ukidanje pripravničkog staža i stručnog ispita za dio zanimanja, bez revizije kurikuluma, bez jasnih izlaznih kompetencija, bez testiranja proporcionalnosti i bez obveznog rada pod nadzorom. Rad pod nadzorom, kako je, evo i kolega rekao, kako je predloženo u zakonu nije obvezan, već je moguć. Dakle ne postoji jamstvo da će mladi zdravstveni radnik koji prvi put ulazi u sustav ikad imati i dan rada pod nadzorom. To je, nama barem, neprihvatljivo, prvo jer se tako ugrožava i sigurnost pacijenata, a drugo, jer se ne jamči jednaka praksa za sve i treće, jer se stvaraju dvostruka pravila, dakle neki moraju na staž, neki ne, neki će radit pod nadzorom, drugi samostalno od prvog dana.
dakle ako već ukidamo pripravništvo, red je da osiguramo jednaki i pravedan sustav ulaska na tržište rada uz obvezni rad pod stručnim nadzorom i javne kriterije i standardiziranu evaluaciju kompetencija. Dakle to je ono što bi bilo racionalno i odgovorno.
Zakon također, odgovara prostor za, otvara prostor za razvoj zdravstvenog turizma, to je isto tako, u principu pozdravljamo, Hrvatska ima ogroman potencijal u toj oblasti, ali i tu vlada improvizacija, dakle nema jasnih kriterija kvalitete, nema strategije, reinvestiranja prihoda u javni sustav niti garancije da će se time popraviti dostupnost zdravstvenih usluga za hrvatske građane, dakle ostaje dojam da se zakon više piše za tržište nego za pacijente.
Ono što vidimo pozitivno je svakako zabrana rada zdravstvenim djelatnicima protiv kojih se vodi kazneni postupak za djela protiv spolne slobode, međutim, evo, zašto? Neki su kolege postavljali pitanja i slažem se s njima, dakle zašto samo ta djela? Bilo bi razumno da se odnosi na djela protiv zdravlja, ljudi, života, tijela, protiv djeteta, protiv dostojanstva, itd., dakle ono prijedlozi koje i sama pravobraniteljica iznijela, a ja bih rekla i koje nalaže i zdrav razum.
Dakle hrvatsko, za kraj, hrvatsko zdravstvo više ne puca, ono se sustavno raspada, ne zbog zdravstvenih radnika, imamo sjajne liječnike, sestre, tehničare, raspada se zbog lošeg upravljanja, loših političkih odluka i nedostatka sustavnosti, a ovaj Zakon nije reforma, to je upravna improvizacija i zato ga u ovakvom obliku i ne možemo podržati.
Dakle zdravstvo mora biti temelj povjerenja između građana i države, a povjerenje se ne gradi improvizacijom već odgovornošću, kvalitetom i poštenjem. Zahvaljujem.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Puljak.
S ovim smo završili za danas pa zaključujem raspravu. Glasovat ćemo o ovoj točki kada se za to steknu uvjeti.
Sutra, dakle četvrtak, 3. srpanj nam je na redu su nam sukladno planu redoslijeda rasprava 2 točke, prva je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i druga je Konačni prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti, drugo čitanje.
Hvala svima na doprinosu raspravi i ugodan ostatak dana.
SJEDNICA PREKINUTA U 15:44 SATI.
57
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 163
15.07.2025.
Radin, Furio (Nezavisni)
Sada ćemo se izjašnjavati na .../nerazumljivo/... o amandmanima na Konačnim prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Rasprava je zaključena, amandmani su podnijeli Odbor za zakonodavstvo, zastupnica Marija Lugarić i Kluba zastupnika Možemo!.
S nama je g. Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva koji će nam obrazlagati mišljenje ministarstva o amandmanima koje ću sada pročitati
Prvi, gđa Marija Lugarić, ima dva amandman, prvi je na čl. 1.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo. Amandman se ne prihvaća. Predloženim zakonom postrožavaju se uvjeti za zapošljavanje i obavljanje poslova za radnike koji u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu ili sudjeluju u dijagnostičko-terapijskim postupcima. Usvajanjem amandmana dodatno bi se potrožili uvjeti, o čemu je potrebno provesti dodatnu analizu.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa Lugarić.
Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani državni tajniče, ne treba nikakva dodatna analiza nego malo samo zdravog razuma. Dakle potaknuti slučajem ginekologa iz Osijeka koji je seksualno zlostavljao svoje pacijentice mijenjate zakon i uvodite da je zapreka, sad ovdje konkretno obavljanje privatne prakse u ordinaciji ako je osoba koja obavlja praksu počinitelj, odnosno prvo je suspendira, ako se pokrene kazneni postupak odnosno sa pravomoćnom presudom dobija otkaz, ako je počinila kaznena djela protiv spolne slobode, odnosno kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Ja amandman predlažem da proširimo taj krug tih kaznenih djela na kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskih, i ljudskog dostojanstva, to su primjerice kaznena djela trgovanja ljudskim tijelima i zamecima jer ja doista mislim da netko tko trguje ljudskim tijelima i zamecima, a imali smo takve slučajeve, ne treba raditi u zdravstvu ili primjerice, .../nerazumljivo/... protiv kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kaznena djela protiv života i tijela, u što spada, primjerice, sakaćenje ženskih spolnih organa, protupravni prekid trudnoće, ubojstvo, tjelesna ozljeda. Dakle doktor koji pretuče svog pacijenta doista nema šta raditi u ordinaciji, odnosno da to proširimo sa kaznenim djelima protiv zdravlja ljudi, što se čini nekako mi logično da liječnik koji je počinio kaznena djela ili ma potvrđenu optužnicu za kaznena djela protiv zdravlja ljudi, što je primjerice, širenje zarazne bolesti, nedozvoljeno uzimanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela, doista treba imati jednake zapreke da radi.
Ja doista ne razumijem kakve tu dodatna rasprava potrebna, ovdje je potrebno samo malo uključiti zdravi razum. Ako baš hoćete u mnogim drugim javnim službama u obrazovanju, socijalnoj skrbi upravo smo ovako definirali zapreke za obavljanje posla.
Stoga molim glasanje.
Radin, Furio (Nezavisni)
Znači ide na glasanje i drugi amandman je na čl. 2.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa. Amandman se ne prihvaća.
Obrazloženje je isto kao kod prethodnog amandmana.
Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite, gđo Lugarić.
Lugarić, Marija (SDP)
Da, isto ovdje se radi, onom gore je bilo o, prvi amandman je bilo vezan uz zapreke za obavljanje privatne prakse u ordinaciji, ovdje je, ovdje se odnosi na kaznena djela koja su zapreka zaprimanju u radni odnos za obavljanje poslova u sustavu zdravstva za osobe koje u sustavu zdravstva sudjeluju neposredno u pružanju zdravstvene zaštite te koje sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima.
Ponovno ću reći, vi predlažete da zapravo zapreka za obavljanje zdravstvene djelatnosti, da to sad skratim, ovo što sam rekla, o dužim riječima, budu samo kaznena djera protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Ja mislim da to treba proširit da osobe, da se ne može primiti u radni odnos za obavljanje poslova osoba koja u sustavu zdravstva neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu te koja sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a protiv koje je pokrenut kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena, ne samo za ta kaznena djela koja ste vi predložili, nego i za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, za kaznena djela protiv života i tijela, za kaznena djela protiv privatnosti te za kaznena djela protiv zdravlja ljudi.
Ponavljam, doista mi nije jasno kako vam je prihvatljivo da netko tko ima pravomoćnu presudu, primjerice, za krivotvorenje lijekova ili medicinskih proizvoda, za nepružanje medicinske pomoći u hitnim stanjima ili primjerice, za tjelesnu ozljedu ili primjerice, za nedozvoljeno uzimanje i presađivanje dijelova ljudskih tijela, imali smo svojedobno aferu s jednim doktorom, sa trgovanjem sa jajnim stanicama, ne znam kako vam je prihvatljivo kao Ministarstvu zdravstva da to ne budu zapreke za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
Evo, doista ne razumijem. Molim vas glasanje.
Radin, Furio (Nezavisni)
Znači traži se glasanje.
I sada isto također, g. Tomislav Dulibić, .../Upadica se ne čuje./... Molim, gdje? Gdje? A je.
Imamo još jedna .../nerazumljivo/... oprostite. Ispričavam se Klubu Možemo!, znači jedan amandman na čl. 2 Kluba zastupnika Možemo!.
Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa. Amandman se ne prihvaća. Predloženi zakon navedeno pitanje uređuje na prihvatljiv način.
Radin, Furio (Nezavisni)
Tko želi .../nerazumljivo/...? izvolite gđa Raukar-Gamulin.
Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. Na prihvatljiv način. Na prihvatljiv način nakon što su bili škandali. Ne vidim kao što i kolegica Lugarić govori, što bi to bilo neprihvatljivo na kaznena djela protiv čovječnosti, što je to neprihvatljivo za Ministarstvo zdravstva za kaznena djela protiv ljudskog dostojanstva, što je to neprihvatljivo za kaznena djela protiv zdravlja ljudi za Ministarstvo zdravstva, doista ne vidim što je tu neprihvatljivo?
Ili se možda čeka neki novi skandal, neki novi užas kao što je bio sa ginekologom u Osijeku pa će se onda retrogradno ić u izmjene zakona. Ono što mi tražimo i predlažemo i smatramo apsolutno prihvatljivim jest da se prevenira i da se sva ova kaznena djela stave u zakon kako bi se naši građani zaštitili u najširem mogućem smislu od svih vrsta kaznenih djela i zlouporaba pozicija u zdravstvu.
Ja doista ne mogu shvatiti, g. Dulibić, da vi na ove, na ova kaznena djela nama odgovarate da je to neprihvatljivo. To je neprihvatljivo od vas kao predstavnika Ministarstva zdravstva. To je neprihvatljivo od Ministarstva zdravstva i od Vlade RH i naravno da tražim glasanje. Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Znači glasanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 163, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli Odbor za zakonodavstvo, zastupnica Marija Lugarić i Klub zastupnika Možemo!. Tijekom rasprave, predstavnik predlagatelja prihvatio je amandman Odbora za zakonodavstvo i on postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Izjašnjavanje o ostalim amandmanima proveli smo ranije pa ćemo glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća. Idemo redom.
Prvo su amandmani zastupnice Lugarić.
Amandman br. 1., glasujmo.
Amandman nije prošao.
Amandman br. 2., ista zastupnica.
Nije prošao.
Idemo na amandman Kluba zastupnika Možemo!, Vlada ne prihvaća.
Niti ovaj amandman nije prošao.
Dajem sada na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Molim glasujmo.
135 glasova ukupno, 84 za, 51 suzdržan što znači da je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Klub zastupnika SDP-a predlaže HS-u donošenje sljedećeg zaključka, zadužuje se Vlada da prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Vlada uputi u redovan postupak jer se nisu stekli uvjeti propisani Poslovnikom HS-a za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku. Molim glasujmo.
Nije dobio zaključak dovoljan broj glasova, 46 je bilo za, 77 je bilo protiv.
PDF
Učitavanje