Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

56

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugo čitanje, P.Z. br 148
02.07.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, dobro jutro.
Počinjemo danas s:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugo čitanje, P.Z. br. 148

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Prije nego što dam riječ poštovanom državnom tajniku Tomislavu Dulibiću, imamo za sada dva zahtjeva za stankom. Prva na redu, kolegica Sokolić, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani predsjedniče, kolegice i kolege.
U ime Kluba SDP-a tražim stanku u trajanju od 10 minuta jer želimo ukazati na činjenicu da Vlada ponovo propušta priliku za istinsku reformu kako bi poboljšala život roditelja koji njeguju bolesnu djecu. Još u siječnju podnijeli smo svoj prijedlog zakona u kojem smo tražili 3 ključne izmjene. Ukidanje limita na naknadu plaće za roditelje na dugotrajnom bolovanju zbog njege djeteta, tražili smo isplatu 100% stvarne plaće koju roditelji primaju bez ograničenja. Vlada je sada predložila povećanje limita na razinu minimalca, ali limit i dalje ostaje, što znači da roditelj koji zarađuje više od toga i dalje gube značajan dio prihoda. Tražili smo produženje trajanja prava na njegu djeteta, predložili smo pravo, da pravo traje koliko god traje potreba za njegom bez fiksnog roka. Vladin prijedlog ne dira ograničenje od 60 dana iako je jasno da bolest djeteta ne prestaje po nalogu zakona.
Tražili smo proširenje prava na 100% naknade i za djecu do 7 godina jer i starija dijete može biti teško bolesno i zahtijevati skrb roditelja. Vladin prijedlog zadržava pravo na 100% naknade samo za djecu do 3 godine. Dakle iako Vlada djelomično priznaje problem jer podiže limit, nije spremna ići do kraja i osigurati roditeljima punu, pravednu i dostojanstvenu naknadu.
I dalje ostaju financijska i vremenska ograničenja koja pogađaju tisuće obitelji u najosjetljivijim trenucima. Zato tražimo stanku da jasno poručimo, SDP-ov prijedlog je pravedniji, odlučniji i usmjeren na zaštitu djece i obitelji. Ako imamo novca za drastično povećanje plaća dužnosnicima, za pokrivanje gubitaka javnih poduzeća ili kreditiranje privatnih, onda moramo imati i za bolesnu djecu. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Tražim stanku u ime Kluba IDS-a kako bih još jednom naglasio da unatoč potrebama, unatoč traženjima, višegodišnjima, kako od strane IDS-a ovdje u HS-u, tako i naših građana, ministarstvo ni HZZO ništa nisu učinili po pitanju dogovora sa R. Slovenijom oko mogućnosti korištenja bolnice u Izoli za potrebe specijalističkih pregleda i bolničke skrbi. Podsjetit ću cijenjeni Sabor, da je bolnica u Izoli građena i sredstvima naših građana, dakle zajedno su gradile slovenske općine i hrvatske općine tu bolnice, koristile su je zajednički, na 20 minuta je od naših, od naših gradova Buja, Umaga i Novigrada, no međutim, već 20 odnosno 30 godina ne postoji mogućnost korištenja te bolnice na onaj način na koji su to građani činili i na onaj način na koji imaju potrebu.
S obzirom da se ne radi o nekakvoj razlici u cijeni između usluga koje pruža slovenski zavod za zdravstveno osiguranje i HZZO, pozivam i ministarstvo i HZZO da se dogovore sa R. Slovenijom, da odrede jedan racionalan paket zdravstvenih, košaricu zdravstvenih usluga koju bi mogli koristiti građani sjeverozapadne Istre kako bimo konačno pokazali da u EU granice ne razdvajaju nego spajaju.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ima još? Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Evo tražim stanku od 10 minuta u ime Kluba HDZ-a kako bismo još jednom istakli sve povoljne karakteristike izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Pritom želim posebice naglasiti kako smo ovim izmjenama evo i u ovom drugom čitanju napravili jedan veliki iskorak, Vlada je prihvatila prijedlog da se osobe s invaliditetom koji imaju utvrđen 3. i 4. stupanj funkcionalne nesposobnosti, da se ne moraju svaka 3 mjeseca prijavljivati na Zavod za zapošljavanje. To će izuzetno mnogo značiti ne samo za osobe s invaliditetom, nego i za cijele njihove obitelji.
Ovim Zakonom utvrđuje se pravo na naknadu troškova prijevoza u visini od 0,025% proračunske osnovice po km između adrese prebivališta, boravišta osigurane osobe, pa sve do adrese ugovornog subjekta zavoda, itd. Nadalje, ovim se Zakonom također, predlaže povećanje najnižeg mjesečnog iznosa naknade plaće iz obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Evo, …
.../Upadica: Hvala./... dakle još jednom ističem …
.../Upadica: Hvala./... pozitivne karakteristike ovog prijedloga zakona. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena. Ima li još eventualno zainteresiranih? Ako ne, nastavit ćemo u 9 sati i 55 minuta.
STANKA U 9:45 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTANAK NAKON STANKE U 9:56 SATI.
Poštovane zastupnice i zastupnici, nastavljamo s radom. Pozivam poštovanog državnog tajnika Tomislava Dulibića da predstavi Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Izvolite državni tajniče.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani predsjedniče sabora.
Uvaženi saborski zastupnici ovim zakonskim prijedlogom dopunjuju se odredbe u o obvezi osobnog pristupa HZZO-u osiguranih osoba kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju po osnovi nezaposlenosti a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status osigurane osobe utvrđen.
Nadalje, propisuju se iznimke od obveze osobnog pristupa HZZO-u za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore te ako osoba zbog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nije u mogućnosti osobno pristupiti pod uvjetom da je o istom obavijestila HZZO.
Također, predlaže se povećanje najnižeg mjesečnog iznosa naknade plaće iz obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad sa 110 eura na 353 eura te povećanje najvišeg mjesečnog iznosa sa 565 na 995 eura.
Propisuje se da naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od 7 godina umjesto mlađeg od 3 godine kako je propisano važećim zakonom.
Ujedno utvrđuje se pravo na naknadu za troškove prijevoza u visini 0,025% proračunske osnovice po kilometru između adrese prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe i adrese ugovornog subjekta zavoda ili zdravstvene ustanove u inozemstvu kamo je upućena na liječenje odnosno ustrojstvene jedinice HZZO-a kamo je pozvana sukladno službenim podacima interaktivne karte Hrvatskog autokluba.
U odnosu na tekst koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru u konačnom prijedlogu zakona dopunjena je odredba Članka 1. na način da iznimno osigurane osobe nemaju obvezu osobnog pristupa HZZO-u radi provjere okolnosti na temelju koje im je taj status utvrđen ako imaju status osobe sa invaliditetom kojim je utvrđen 3 ili 4 stupanj težine invaliditeta.
Slijedom svega navedenog predlažem usvajanje ovog konačnog prijedloga zakona.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državni tajniče, možete se vratiti na svoje mjesto pa ćemo mi krenuti s replikama.
Prva se za repliku javila poštovana kolegica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, obzirom da je ovim prijedlogom su osobe s invaliditetom kojima je utvrđen 3 i 4 stupanj invaliditeta uvrštene odnosno oslobođene od obveze prijave na zavod za zapošljavanje svaka 3 mjeseca možete li reći koje su to još osobe izuzete od obveze prijavljivanja.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepo uvažena zastupnice Lukačić.
Osim osoba 3 i 4 kategorije koje su izuzete, izuzete su sve ostale osobe kojima zdravstveno stanje to ne dopušta da se prijave HZZO-u ili određene druge okolnosti.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče pohvalit ću nekakve stvari koje tu u ovoj cijeloj vašoj priči izmjena zakona jesu dobre, međutim unatoč tome što su dobre otvaraju i cijeli niz nekakvih logičnih pitanja koje se same po sebi postavljaju, pa ću vam pozivajući se na Članak 3. i Članak 24. Konvencije o pravima djeteta imajući u vidu dakle načelo najboljeg interesa djeteta također pozivajući se na smjernice Vijeća Europe o ranjivim skupinama i pozivajući se na Europsku direktivu o balansiranju privatnog i profesionalnog života pri čemu apostrofiram pravo na naknadu i odsustvo radi skrbi o ovisnom članu obitelji pitat ću vas pitanje vezano za Članak 2. izmjena naknade plaće koja iznosi 100% od osnovice za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od 7 godina. Vi ste to podignuli sa 3 na 7 godina.
Ono što ću vas pitati je u čemu je razlika oboljeloga djeteta od 9 godina u odnosu na oboljelo dijete od 7 godina? Kako tumačite činjenicu da po ovom zakonu dijete od 9 godina koje je teško bolesno ne treba njegu, a dijete od 7 godina ako je teško bolesno treba njegu …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… i to ste omogućili zakonom?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Kujundžić.
Naravno da treba dijete njegu i od 9 i od 7 godina. Dosad samo imali do 3 godine, napravili smo tu iskorak podigli na 100% osnovice do 7 godine sukladno našim fiskalnim mogućnostima. Kako se bude financijska situacija razvijala moguće je i to razmotriti u slijedećim, u slijedećim trenucima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani državni tajniče vjerujem da ćemo se složiti da Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju nije uistinu bilo koji zakon. To je temeljni akt koji određuje tko ima pravo na zdravstvenu zaštitu i pod kojim uvjetima.
Ja bi vas pitala vi se hvalite da povećavate naknade za bolovanje sa 70 na 80% a pritom zanemarujete jednu vrlo bitnu činjenicu da se ta naknada i dalje računa prema proračunskoj osnovici okamenjenoj ću je ja nazvati jer se nije mijenjala preko 20 i nešto godina iz 2009. godine.
Možete li objasniti građanima kako je moguće da plaćaju doprinose za zdravstveno prema aktualnim plaćama, ali naknade pazite primaju po izračunu iz svjetske krize iz 2009. godine? Smatrate li da je to uopće pravedno i možemo se složiti da proračunska osnovica danas ne odražava niti realne troškove života a kamoli inflacijske udare budući da imamo najvišu inflaciju u Eurozoni niti cijene energenata a niti cijene hrane?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Nismo mi dizali, hvala lijepo uvažena saborska zastupnice.
Znači nismo dizali povećanje sa 70 na 80% proračunske osnovice nego sa 80 na 225, znači 76% smo dizali tu visinu proračunske osnovice. Mi u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju moramo se vezat za određeni fiksni pokazatelj to je ta proračunska osnovica ali zato smatram da smo značajno to povisili. Znači fiskalni učinak te mjere je 130 miliona eura na godišnjoj razini.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, najprije iskreno čestitam Ministarstvu zdravstva i vama osobno na trudu i želji prilikom izrade ovog izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju jel predloženi zakon predstavlja ipak značajan pozitivan iskorak u smjeru poboljšanja sustava zdravstvenog osiguranja u okviru financijskih ograničenja za sve građane RH.
A ono što me interesira, što nije dovoljno jasno definirano u ovom zakonu, pa me interesira vaš odgovor, a jedno od pitanja koje mi se čini da nije odgovarajuće regulirano je zdravstveno osiguranje beskućnika koji nemaju prebivalište. Moje pitanje je, kako ministarstvo misli riješit pitanje zdravstvenog osiguranja beskućnika kad, kao jednih od najugroženijih dijelova društva? Već danas u sustavu kad nam dođu beskućnici i osobe koje nemaju prijavljeno prebivalište, imamo sto muka kako tima ljudima pomoći i kako ih zavesti u zdravstveni sustav, a da to neko može evidentirati i na krajnjem slučaju i platiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Klasić.
Znači osobe koje nemaju prebivalište tj. beskućnici, se mogu po Zakonu o socijalnoj skrbi prijaviti u nadležni Centar za socijalnu skrb koji ih onda u takvim slučajevima prijavljuje na svoju adresu i onda imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje na teret proračuna kao osobe bez prihoda ili nezaposlene osobe.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovanje državni tajniče, pozdravljam rješenje kojim se osobama sa invaliditetom olakšava ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje bez potrebe za osobni dolazak, no postavlja se pitanje zašto se slično administrativno rasterećenje ne uvodi i za druge skupine poput nezaposlenih osoba, studenata, roditelja s četvero i više djece? U sustavu u kojem su mnogi podaci već dostupni kroz e-građe i druge baze bilo bi korisno razmotriti i mogućnost smanjenja administrativnog opterećenja i za te kategorije. Time bismo građanima uštedjeli vrijeme i pojednostavili ostvarivanje njihovih prava, a sustav učinili učinkovitim. Zanima me postoji li plan da se i u tom smjeru dodatno ide.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepo uvaženi zastupniče, znači situacija je slijedeća. Mi imamo u Hrvatskoj 4 milijuna 60 tisuća osiguranika, milijun i 771 tisuća je osigurana kao aktivni radnici, preko milijun, milijun osiguranika umirovljenici, 530 tisuća njihovi članovi obitelji. Ovdje mi govorimo samo o osobama koje su prijavljene na HZZO kao nezaposlene osobe. Sve osobe koje su prijavljene na HZZ su automatski unutra, sve baze su spojene, spojene su i naša baza HZZO-a, baze porezne uprave, baze MUP-a, ali imamo veliki taj nesrazmjer da je na HZZ prijavljeno oko 90 tisuća, 90 tisuća osiguranika, a prijavljenih na HZZO preko 400 tisuća kao nezaposlenih.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Tu dolazi do diskapancije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani državni tajniče, bit ću malo širi, ukazat ću na neravnomjernu dostupnost zdravstvene primarne naročito zaštite u ruralnim i otočnim područjima gdje često imamo jednog liječnika zaduženog za veliko područje sa starijim stanovništvom. Ne mali broj je i onih koji nisu informatički povezani uopće, lokalna vlast ima sve više ulogu u financiranju infrastrukture, pa i to stvara dodatnu razliku između onih uvjetno rečeno bogatijih i onih siromašnijih naših područja. Kako je ovo vrlo važna demografska priča oko dostupnosti primarne zaštite, znam da se radi sa mobilnim ambulantama, ali sve je to prilično nedovoljno jer jednostavno nedostaje liječnika. Što poduzimate da bi se ravnomjernije dogodila dostupnost primarne zdravstvene zaštite kao jedna od ključnih demografskih mjera?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Ledenko.
Nama u Hrvatskoj ne nedostaje liječnika, imamo dovoljan broj liječnika, nego nisu ravnomjerno raspoređeni po području RH. Kako bi poboljšali situaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mi smo prošle godine sa novim Zakonom o plaćama i novim uredbama promijenili plaće u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s tim da smo izjednačili plaće specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa plaćama u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, osigurali smo preko 900 specijalizacija iz EU fondova baš za primarnu zdravstvenu zaštitu plus te mobilne ambulante koje radimo, a isto tako surađujemo sa lokalnom i regionalnom samoupravom kako bi se poticalo liječnike da dođu i ostanu živjet na nekom području, a što se tiče informatike, svi su, cijela primarna zdravstvena zaštita je povezana informacijskim putem sa HZZO-om.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Hvala vam.
Poštovani državni tajniče, prvo pitanje je koliko godina se nije mijenjala naknada za bolovanje, dakle koliko je u tom vremenu rasla inflacija, koliko su rasli troškovi života, stanovanja i hrane, koliko je zdravstvo postalo nedostupnije, koliko su naši građani više natjerani da se obraćaju privatnim poliklinikama i imate li ideju koliko je skuplje živjeti bolestan nego zdrav? Sada podižete naknade s kojima su naši građani živjeli i sa jedva 200-tinjak eura teški onkološki pacijenti, sada ih podižete na 500 do 900 eura mjesečno. Jasno je i vama i meni da se sa 500 eura u ovoj zemlji teško može preživjeti. Ako uzmemo u obzir da vi u ovom mandatu naknade više nećete dizati jer nisu se dizale dvoznamenkasti broj godina i da je inflacija opet u naletu, minimum minimuma bi bio da ste uveli obvezu usklađivanja rasta naknada sa rastom prosječne plaće u RH. Zašto to niste napravili?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Uvažena saborska zastupnice Kekin, prvo nije istina da ih dižemo sa 500 do 900 nego ih dižemo na maksimalno 995, to je bilo propisano prije 4.188 kuna, pravilnikom iz '96.g. je postavljena ta, taj limit onda koji je bio, ovo je fiskalni učinak 130 milijuna eura, mi planiramo za 2.g. ić ponovo u izmjene u cjeloviti novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, pa ćemo vidjet kako će do onda biti situacija i naravno da pratimo i kažem još jedanput, 130 milijuna eura godišnji fiskalni učinak ove mjere.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče svi znamo da se način života radno sposobnog stanovništva danas dupke promijenio u odnosu na prije 20 ili 30 godina. Potrebe našeg starijeg stanovništva dakle za zdravstvenom zaštitom su velike, a sve manje dostupne.
Zašto ministarstvo odbija uvesti bolovanje za njegu starijih članova obitelji kada znamo da jednostavno u ovo vrijeme dostupnost zdravstvene zaštite starijim članovima je sve manja i da imaju potrebu da ih njihovi mlađi članovi obitelji jednostavno brinu o njima u takvoj situaciji? Dakle, objasnite nam zašto nema bolovanje za starije osobe?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi saborski zastupniče vi morate znati da je stopa bolovanja u Hrvatskoj jedna od većih u uniji i koliki nam to predstavlja financijsko opterećenje. Znači nismo u mogućnosti još to dodatno povećavat. Ovo što smo sad napravili, kažem još jednom 130 miliona eura plus 8 miliona eura za prijevoz, 138 miliona eura ukupni fiskalni trošak na godišnjoj razini.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani državni tajniče zašto u zakon niste uvrstili to da HZZO u cijelosti osigurava plaćanje zdravstvene usluge prekida trudnoće? To je bila i preporuka pravobraniteljice. Mnoge države kao recimo susjedna Slovenija ne samo da imaju dostupan pobačaj nego imaju i nego imaju i u potpunosti plaćeni. Tako da mi u Hrvatskoj s druge strane ne samo da nemamo dostupan nego se i različito naplaćuje po različitim institucijama zdravstvenim.
U tom kontekstu molim vas da objasnite zašto u ovom prijedlogu zakona toga nema i namjeravate li to ikada uvesti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala, hvala lijepo sabor… poštovani saborski zastupniče. Pravo na prekid trudnoće nije pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja i zato i zato nije plaćen iz obveznog zdravstvenog osigurana. Prekid trudnoće je moguće obavit u zdravstvenim ustanovama u RH slobodno, nema tu nikakvih problema.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ban, izvolite.

Ban, Boška (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče strani radnici stječu pravo na obvezno zdravstveno osiguranje tek nakon što im se izda dozvola za privremeni boravak i rad, ali time svjesni ili ne ostavljate te osobe u pravnom vakuumu oni već fizički rade u Hrvatskoj a nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu dok se administrativni postupak ne dovrši.
Zanima me tko snosi odgovornost ako se u tom međuvremenu strani radnik razboli, ozlijedi ili mu zatreba hitna medicinska pomoć? U sustavu koji se poziva na pravnu sigurnost i humanost ovakav propust je najmanje rečeno zabrinjavajući. Zakon bi trebao štititi radnika od prvog dana njegovog stvarnog rada, a ne čekati da papirologija odluči o njegovom zdravlju.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Znači koliko ja znam znači ne možeš raditi bez radne dozvole. Strani radnik kad ima radnu dozvolu prijavi ga poslodavac i ima pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ko i svi drugi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bježančević, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče pučka pravobraniteljica je zatražila ocjenu ustavnosti odredbi o obvezi osobnog pristupa HZZO-u svakih 90 dana upozoravajući da se time zapravo dovodi u pitanje pravo na zdravstvenu zaštitu najosjetljivijih društvenih skupina odnosno suočava ih se sa nejednakim postupanjem na temelju njihovog zdravstvenog stanja.
Smatrate li vi odgovornim ali i pravno utemeljenim nastavak primjene ovih odredbi kojima se zapravo građanima ukida pravo na zdravstveno osiguranje prije no što Ustavni sud kaže svoje o tome odnosno zašto niste predložili barem privremeni moratorij na ove odredbe kako bi se eventualno šteta po građane smanjila? I još jedno pitanje, zašto se ne razmatra uvođenje nekakvih alternativnih digitalnih rješenja?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa uvažena saborska zastupnice, kao što sam već prije objasnio postoje u Hrvatskoj i druge kategorije osnova osiguranja osim osiguranja po osnovi nezaposlenosti. Ne mogu svi ljudi u Hrvatskoj biti osigurani na zdravstveno osiguranje po osnovi nezaposlenosti, ako bi uveli digitalnu mogućnost znači 130 tisuća ljudi je odjavljeno sa nakon što smo promijenili zakon iz '23. zato što su očito u nekom periodu odselili iz RH a nisu regulirali svoj status, nisu regulirali odjavili prebivalište i odjavili zdravstveno osiguranje kao nezaposlene osobe. Imamo dobru suradnju s pučkom pravobraniteljicom i ne mislimo da tu ima ikakvih većih problema.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Poštovani državni tajniče prije 2 godine uveli ste obvezu osobne prijave na HZZO svaka 3 mjeseca, međutim unatoč upozorenjima i pučke pravobraniteljice i nas u saboru da će taj zakon biti diskriminatoran i da će brojni ljudi ostati nepravedno bez zdravstvenog osiguranja niste poslušali, a sada vidimo da smo u jednoj godini više od 130 tisuća ljudi ostalo bez obveznog zdravstvenog osiguranja i mahom se radi o ljudima koji zadovoljavaju uvjet da su van svijeta rada ali zapravo nisu znali ili žive u teškim financijskim okolnostima ili studiraju u nekim zemljama EU ili u trećim zemljama ili naprosto su geografski i prometno udaljeni od središta u kojima je HZZO. I moje pitanje vama je zar niste uvidjeli štetnu posljedicu ove odredbe nepravedno oduzimanje prava građana na zdravstveno osiguranje i zašto u ovom zakonu to niste izmijenili i ukinuli ovu suludu obvezu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice Glasovac, znači mi ne vidimo tu nikakvu nepravdu. Smatramo da smo uredili i regulirali dobro ovaj sustav i ne vidimo u tome nikakav problem.
Što se tiče studenata znači u drugim europskim zemljama znači u EU postoji pravo znači prebivališta i ekonomskog interesa ako neko stu… student studira u zemljama EU onda on ima osiguranje u toj zemlji i naravno da mu vrijedi to osiguranje, ista ta kartica kad dođe u Hrvatsku ko da je, ko da je tu. Nema potreba da ima još dvostruku, dvostruko zdravstveno osiguranje u RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Biloglav, izvolite.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Hvala g. predsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, sve ovo što donosi ovaj zakon je ustvari za pohvalu, ima tu dobrih, ovaj pozitivnih pomaka, međutim uzalud je to sve skupa ako imamo u vidu da je dostupnost zdravstvene zaštite sve lošija, to je glavni problem. U vezi toga ja ću, kasnije ću ja nešto o tome govorit, a sad bi vas najprije zamolio da vi objasnite ovdje svima nama nazočnima, kao i hrvatskoj javnosti, što su to timovi bez nositelja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kako se ti timovi ugovaraju, s kim se ugovaraju i koja je razlika u pravu odnosno u položaju osiguranika koji svoje pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruje preko izabranoga liječnika i preko toga tima bez nositelja? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala, hvala lijepo uvaženi saborski zastupniče.
Timova bez nositelja nema puno, ukupno, radi se o, o 100-tinjak timova bez nositelja. To su timovi gdje se dogodi da ovoga liječnik obiteljske medicine ode u mirovinu, pa nema ovoga nema naslje… niko nije preuzeo tu ordinaciju, nema, za osiguranika se tu ništa, ništa značajno ne mijenja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Kazali ste u odgovoru jednom od kolega da dižete naknadu 100%, znači naknadu za bolovanje za dijete do određene godine, a ne za svu djecu, radi citiram: sukladno financijskim mogućnostima. Pa mene evo interesira, moram priznat da sam malo zbunjena jel je premijer neki dan kazao, pa opet citiram: da BDP sumanuto raste pa možemo dignuti 5% izdvajanja za obranu. Pa kako to da nemamo novac za roditelje i bolesnu djecu, da im pomognemo kod njihove najteže bitke, al evo imamo novac za obranu, imamo novac za različite predizborne zahvate, za skupe softvere i za podmirivanje različitih afera? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvažena saborska zastupnice.
Znači kolko se ja sjećam, SDP je dva puta bio na vlasti u ovih 35.g., nijedan put nisu povećali, dok ste bili na vlasti sa 3.g. na 4.g., a kad mi dižemo sa 3.g. na 7.g. naknadu 100% onda bi trebalo vjerojatno biti do 18.g.. Mi smo napravili značajan iskorak, niko od vas prije se to nije sjetio ni pokušao napraviti, smatram da smo napravili jednu vrlo kvalitetnu stvar, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Račan izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani državni tajniče, ovo je u najmanju ruku komičan argument, dakle vi govorite da oni prije vas nisu napravili puno, pa nećete ni vi i to vam je razlog što nećete napraviti puno. Prekrasan argument zaista, put za napredak u našoj zemlji.
S obzirom da na razna pitanja oko prava odgovarate više kao da dolazite iz Ministarstva financija nego iz jednog resora koji se mora bavit nečim sasvim drugim, ja imam za vas konkretno pitanje. Kako ste napravili izračun od 133,7 milijuna eura godišnje koliko je potrebno za provođenje ovog zakona, koji su parametri korišteni da bi došli do tog iznosa i s obzirom da ste se pozvali da je broj bolovanja u Hrvatskoj već sada na vrhu u EU, možete li nam reći da li je i ovaj broj razmjera veličine Hrvatske također na vrhu u EU? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Račan.
Znači dobili smo podatke, financijski izračun od stručnih službi HZZO-a i vjerujemo u taj njihov izračun i smatramo da je dobar.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Sokolić izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani, zakon donosi određene pozitivne pomake, ali i dalje kako bismo rekli zastaje na pola puta. Želim posebno istaknuti nešto što ovaj zakon nije promijenio, a trebao je. To je ograničenje na maksimalno 60 dana bolovanja zbog njege bolesnog djeteta.
Pitam vas, kome koristi to ograničenje? Djetetu sigurno ne, a roditelju još manje. Sustavu? Možda samo naizgled i to kratkoročno jer što poručujemo time roditeljima, da nakon 60 dana trebaju što, ostaviti dijete samo i vratiti se na posao iako liječenje još traje ili možda ostaviti, otvoriti novo bolovanje pod drugom dijagnozom kako bi preživjeli. Bolest ne poznaje kalendar, ne prestaje jer je prošlo 60 dana, niti roditeljska briga i potreba nestaju s istekom tog roka. Zato vas još jednom pozivam, ako ste već priznali nepravdu u visini naknade i dobnoj granici, budite dosljedni i priznajte i ovo vremensko ograničenje treba ukinuti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo uvažena saborska zastupnice.
Vremensko ograničenje je odredila struka, a ne mi i nije u redu da mi arbitrarno odlučujemo o tome nego da struka i dalje neka odlučuje kolko treba dana za koju vrstu bolovanja, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja s replikama, hvala svima koji su sudjelovali dosada u raspravi.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda idemo na raspravu, prvi na redu je Klub zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Bileka, govorit će poštovani kolega Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepa uvaženi predsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, uvažene kolegice i kolege.
Danas postavljamo pitanje da li novi prijedlog Zakona o zdravstvenom osiguranju rješava sve nagomilane probleme u zdravstvu i u zdravstvenom osiguranju i možemo sigurno utvrdit ne, sigurno ne rješava, ali da li unaprjeđuje sustav zdravstvenog osiguranja i ispravlja neke višegodišnje nedostatke, sigurno unaprjeđuje i sigurno je iskorak prema naprijed s obzirom na sadašnje stanje sa sustavom zdravstvenog osiguranja.
Mislim da predloženi zakon možda ne postavlja onaj standard osiguranja koji bi mi svi htjeli, pa tako vjerojatno i samo Ministarstvo zdravstva, ali koji sigurno nije realan jer usluge koje isporučuje naš zdravstveni sustav već sada prelaze naše financijske mogućnosti iako si to nećemo sami često priznati.
Prema podacima iz baze podataka osiguranih osoba HZZO-a evidentirano je 4 milijuna 281 osigurana osoba, od kojih je cca. milijun i 809 tisuća aktivnih osiguranika tj. zaposlenih iliti onih koji uplaćuju zdravstvene doprinose, imamo cca 500 tisuća članova njihovih obitelji, ti milion i 200 tisuća umirovljenika i cca 500 tisuća ostalih građana osiguranika HZZO-a. Iz doprinosa od cca milion i 800 tisuća zaposlenih mi u javnom zdravstvu financiramo sve od zdravstvene skrbi, dugogodišnjeg bolovanja, troškova prijevoza na liječenje do lijekova protiv pretilosti i masnoće ili doživotne terapije za ovisnost.
Po razini prava u zdravstvenom osiguranju prednjačimo u zemljama EU ali se to nažalost često reflektira na kvalitetu zdravstvene usluge koja nije neki puta na željenoj razini ili zapravo i često ili barem na razini koju bi mi željeli. Da je to moguće i održivo vjerujem sve europske zemlje bi uvele ovako širok obim zdravstvene zaštite za svoje građane. Mi iz proračuna već sada izdvajamo skoro svaki šesti euro za zdravstvenu skrb naših građana i povećanje učinkovitosti zdravstvenog sustava ali i obima zdravstvenog osiguranja uz učinkovitije upravljanje novcem u sustavu zahtijevao sigurno i dodatna financijska izdavanja, a već sada se žalimo da su porezi i države preveliki i davanja te da je zbog tog, tih velikih izdavanja naše gospodarstvo nekonkurentno i skupo.
I to je istina jer ne možemo imati i ovce i novce i te sadašnje funkcioniranje zdravstva s ovom razinom zdravstvene zaštite uz zadana financijska sredstva već graniči sa čudom. I nema Ministarstvo zdravstva i ministrica čarobni štapić da riješi sve nagomilane probleme u zdravstvu i unapri… unaprijedi idealno sustav osiguranja bez novca u sustavu koji će ta rješenja pratiti. Štoviše predviđeni prihodi HZZO-a za 2025. godinu koliko vidim manji su za 5,21% u odnosu na važeći plan i to je ono što zabrinjava iako mi proširujemo prava.
Realno ovo je istina, a sve ostalo je populizam zbog jeftinih političkih bodova ili zbilja se pravimo da ne znamo ili nas nije briga koliko ovakav sustav zdravstvene zaštite građana košta.
Zdravstveno osiguranje čini jednu od naših temeljnih društava solidarnosti i predložene izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju imaju cilj povećanja pravičnosti pristupa zdravstvenoj zaštiti iako su neki dijelovi predloženog zakona možda trebali biti bolje definirani, ali i to je vjerojatno regulirano u skladu sa našim financijskim mogućnostima.
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na povećanje najnižeg i najvišeg iznosa naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad i koja nije mijenjanja pazite od 1996. godine i zbilja su naknade bile sramotno niske te su posta… postavljale dugogodišnje bolesne građane korisne bolovanja u nezavidni položaj da nisu mogli pratiti realni porast životnih troškova.
Novim zakonom najniža naknada povećava se na 80, a najviša na 225% proračunske osnovice i to je mislim u skladu sa vremenom. Time se pruža i veća socijalna sigurnost osiguranicima posebno u kontekstu izazova koja proizlazi iz zaraznih bolesti i komplikacija tijekom trudnoće ili roditeljstva. I to je istinski pomak ovog zakona jer dosada su ljudi koji su bili suočeni sa ozbiljnim zdravstvenim problemima bili i suočeni sa financijskim izazovom pokrivanja životnih troškova ali ili djelomičnih troškova liječenja.
Još jedna važnost novost odnosi se na naknade za troškove prijevoza umjesto dosadašnje ovisnosti o cijenama javnog prijevoza novi sustav propisuje fiksni izračun temeljen na udaljenosti i postotku proračunske osnovice. Ovakav pristup uvodi pravedniji i jednostavniji način ostvarivanja prava osobito za one koji ne koriste javni prijevoz.
Pitanje zlouporabe statusa osiguranih osoba gdje broj osiguranih osoba značajno odstupa od broja naših građana prijavljenih sa boravištem u RH mišljenja smo da je dobro reguliran iako je bilo dvojbi vezanih sa time jer se uvodi obaveza osobnog pristupa zavodu svakih 90 dana za nezaposlene osobe koje se ne nalaze u evidenciji HZZ-a a oni koji se nalaze to ostvaruju automatizmom. Time se nastoji bolje kontrolirati opravdanost prava na osiguranje i smanjit troškove koji su prolazili iz dosadašnjih takvih zlouporabe. Znate i sami da je veliki broj naših građana koji je otišao raditi u EU zbog troškova i skupoće liječenja u EU za vrijeme svojeg godišnjeg odmora koristio naše zdravstvene usluge često besplatno.
Unatoč svim ovim pozitivnim pomacima smatram da bi se trebali uvažiti i prijedlozi koji vidim da nisu prihvaćeni o vezivanju naknada za bolovanje uz rast plaća kako ne bi imali opet slijedećih 20 godina zamrznute naknade za bolovanje kao što i smatram da je trebalo se ići u proširenju prava na bolovanje za njegu starijih članova obitelji jer starimo kao nacija, a naši roditelji zbog nedostatka mjesta u domovima umirovljenika sve su više ovisniji o skrbi koju im pružamo mi i njihova djeca.
Zaključno, uz ove navedene opaske te financi… te u sa financijskim mogućnostima proračuna i HZZO-a mišljenja sam da predloženi zakon predstavlja pozitivan iskorak u smjeru poboljšanja sustava zdravstvenog osiguranja za građane RH i iz tog razloga HSLS će podržati novi zakon.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Drugi na redu je Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a, govorit će poštovana kolegica Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, u jednom od odgovora na repliku državni tajnik je po uobičajenoj maniri kao što već to biva kad se nema jasan odgovor rekao ali SDP-ova vlada je bila dva put na vlasti pa nije to napravila a čuda koja smo mi napravili vi dovoljno ovaj ne akceptirate i evo što mi radimo. Pa bi ja podsjetila i ovu Vladu a i državnog tajnika da su oni kontinuirano na vlasti 9 godina, da su svakih 6 mjeseci mijenjali ijedan propis ili radili jedan novi propis iz svoje oblasti, imali bi kompletan set novih propisa i ne bi sad opet se dovodili u situaciju kad vam dođe voda do grla, a voda je došla do grla i postali svjesni toga nelogičnosti i ludosti i sad idete mijenjat zakon.
Jednako tako u jednom od odgovora ste rekli, evo to je sad izmjena zakona, ali mi radimo cjeloviti zakon. Tu priču, ovo je jedna izmjena, a radimo cjeloviti zakon, pa će cjeloviti zakon doći za pol godine, godinu, godinu i pol, ja sam se naslušala ne znam koliko puta, taj cjeloviti zakon nismo vidjeli.
Ja vam nekako u svakoj svojoj raspravi nastojim bit korektna i poštena, pa ću to učiniti i ovaj put. Dakle ovdje imaju zaista neke izmjene koje ne možemo reći da nisu korak naprijed, ali puno toga ste propustili napraviti. Bilo bi dovoljno da ste pročitali izvješće pučke pravobraniteljice za svaku godinu gdje se najviše naših sugrađanki i sugrađana žale na sustav zdravstvene zaštite, na sustav zdravstvenog osiguranja, na probleme koji imaju, ne ljudi neki, neki nepoznati koji žive ne znam negdje, pa ovdje dođu, nego ljudi koji žive ovdje i koji se svakodnevno susreću s problemima. Bilo bi dobro da ste u javnoj raspravi kad ste obrađivali primjedbe, a primjedbe sad imamo one generičke odgovore, pa svim odgovarate isto, malo pročitali primjedbe pučke pravobraniteljice jer ona zaista svakodnevno se susreće s građanima, s problemima koji je i da ste možda nešto od toga prihvatili i sigurno bi ovaj prijedlog izmjene i dopune zakona bio bolji.
Ja nisam od onih koja misli da treba ić cijelo vrijeme u cjelovita rješenja, ja sam od onih koja misli kad vidite da nastaje problem da idete u izmjene i dopune zakona jer je to brže, efikasnije i rješavate trenutačni problem, ali ovdje su se nagomilali problemi. Malo pročitajte izvješće Državnog ureda za reviziju kad radi reviziju na zdravstvenom sustavu, kontinuirano kaže sustav ne funkcionira, novci se troše, to je vreća bez dna, morate nešto učiniti. I sad nam državni tajnik dođe ovdje i onda onako s visoka kaže ah pogledajte kako smo mi pametni i sve zajedno, a vi niste, u dva mandata koji su trajali 8.g. napravili ono što oni ne rade, dakle ono što se napravilo, što se moglo napravit se napravilo, a pitanje je nakon 9.g. mandata što oni rade, ali ajdemo redom se referirati na neke stvari u ovom zakonu i zaista neke stvari su bolje, ali nikad se ne odradi do kraja.
Moje ključno pitanje je zašto se ne odradi do kraja?
Moram vas podsjetiti i ne mogu vas ne podsjetiti na onu ludost koja je bila prije 2.g., dakle zdravstveno osiguranje je ustavno pravo, oduzimanje tog zdravstvenog osiguranja je vrlo veliko pitanje ustavnog prava i sjetite se pred 2.g. kad je HZZO tražio da se svi osiguranici u određenom vremenu moraju javit, pa se to onda odnosilo i na ljude s invaliditetom koji uopće nisu mogli se iz kreveta dić, to se odnosilo na sve koji su imali probleme, pritom u jednoj od slobodnih govora ja sam si dala truda pa sam onda išla malo ovaj doći do podataka, otprilike pola ustanova gdje se HZZO nalazi, invalidi ne mogu ni doći jer nisu napravljeno sukladno Pravilniku o pristupačnostima, onda ste sad to, to, to, neustavnu kategoriju ste zaista izmijenili i ukida se obveza javljanja za osiguranike za vrijeme korištenja prava iz rodiljnih i roditeljskih potpora, da ne kažem da je bilo nekoliko slučajeva koji su za to vrijeme izgubili, za osiguranika koji imaju status osoba s invaliditetom, kojima je utvrđen 3. ili 4. stupanj invaliditeta, pa dobro da ste to, da je došlo u te 2.g. do rezultata da to ipak treba maknuti.
Imamo zatim slijedeću kategoriju, to su studenti koji studiraju izvan Hrvatske i sad Vlada tvrdi da učenici koji i studenti koji izvan Hrvatske duže od godine dana, nemaju pravo na zdravstveno osiguranje nego ga mogu ostvariti u zemlji u kojoj borave i pitanje je po kojoj osnovi? Vlada recimo spominje europsku iskaznicu, ona vrijedi samo za hitne slučajeve, vrlo je ograničena, a za sve ostalo naši studenti i učenici koji se obrazuju od nekog od EU članica moraju plaćati dodatno osiguranje. Recimo u Njemačkoj studenti uopće ne mogu upisati studij ako nemaju zdravstveno osiguranje. Mjesečno ga plaćaju od 125 do 150 eura, a ako nemaju zdravstveno osiguranje u zemlji iz koje dolaze ili ne plaćaju osiguranje svaki mjesec, ne mogu dobiti ni europsku zdravstvenu iskaznicu. Tolko o tome i tom obrazloženju i ne znam zašto ti studenti i učenici koji odluče svoje školovanje imat izvan Hrvatske su toliki problem.
Pučka pravobraniteljica se osvrnula na studente koji studiraju izvan Hrvatske i rekla je da je to jedna od stvari koju treba regulirati.
U svom osvrtu pučka pravobraniteljica se je osvrnula i na beskućnike. Temu beskućnika smo već ovdje imali u nekim drugim, u nekim drugim prijedlozima zakona i beskućnici koji nemaju regulirano prebivalište da se jednako tako njima omogući zdravstvena zaštita. To da ste povisili i da se povisuju naknade za bolovanje, apsolutno ne možemo reći da, da nam nije prihvatljivo, prihvatljivo je, al je to opet u onom kontekstu u kojem se zapravo loše osjećam, a to je da ova Vlada i ovo ministarstvo cijelo vrijeme nekako daju mrvice sa stola i mi svi koji se nalazimo i u opoziciji nekako prihvaćamo i kažemo ma dobro je, bolje je to nego ono što je bilo dosad jer ovo što je dosad je bilo katastrofa, pa ipak je ovo neko poboljšanje, pa ipak je bolje od tog. Zašto ne pogledamo primjere nekih drugih zemalja? Dakle nije tema da vi dajete naknadu za bolovanje za vrijeme kad je čovjek bolestan, od koje naknade neće moći ni preživjet, nego da proba od te naknade živjet. Recimo, Švedska ima 80% plaće 364 dana, a zatim, nakon bolovanja od tolko dana ima 75%, Njemačka 75% prvih 6 tjedana, dakle ajmo ugledati se na ja znam da mi ne možemo biti i ne utvaram si da gledamo modele nekih skandinavskih zemalja, ja vam inače te skandinavske zemlje u nekim drugim stvarima zaista pogotovo socijalnim pravima cijenim i mislim da imaju dobre modele, ali kad već se odlučujemo povisiti to sve zajedno a zašto ne napravimo nekakav suvisli i normalni iskorak kao što je recimo kad je jedna od kolegica u replici državnom tajniku rekla povećali ste na 900 eura, on je važno rekao ne na 900 na 995 ispravio ju je, dobro da ju je ispravio jer zaista je u odnosu na danas to ozbiljno povećanje, ali u odnosu na ono što čovjek treba kad je bolestan živjeti i kako živjeti bojim se da tu to taj iskorak nije napravljen.
Ne razumijem i neću razumjeti zašto naknade niste vezali uz porast plaće a ne definirali neku proračunsku osnovu osnovicu pa će opet se nakon 20-ak godina to sve zajedno mijenjati. Dakle, moglo se je mijenjati, moglo se je vezati uz plaću, moglo se je vezati uz rast plaće i sve zajedno bi bilo puno prihvatljivije.
Dakle, od strane pučke pravobraniteljice dobili ste niz primjedba, od strane od oporbe nemojte shvaćati oporbu da mi samo ko onaj zmaj u špilji i rigamo vatru i čekamo neke greške. Imamo niz pri… niz primjedba, niz prijedloga koje su zdravorazumske, koje su logične, koji su nam ljudi koji su se susreli s tim rekli, mi ovu govornicu koristimo da vam to kažemo. Ovaj zakon koji ide u dva čitanja i onda obično je običaj reći mi pažljivo slušamo što su primjedbe bile u prvom čitanju pa ćemo onda za drugo čitanje napraviti iznim… izmjene. Napustite svaku nadu vi koji mislite da je tome tako, nažalost tome nije tako. Vrlo rijetko se iza prvog, dakle rijetki su ali zna se desit da budem poštena do kraja da zaista u prvom čitanju imaju neke primjedbe koje se za drugog čitanje definiraju.
Ja sam ovdje u raspravi u ime kluba navela stvari koje je rekla pučka pravobraniteljica, navela stvari koje su nama, dakle na koje građani ukazuju. Dakle, da vežete naknadu za bolovanje uz prosječnu, rast prosječne plaće čini mi se da bi to bio minimum standarda ako zaista želimo nekakav standard uspostaviti.
Ono što je dobro, je dobro i još jedna ja bih rekla ozbiljna nepravda a to je vezano uz naknadu za put. Ova naknada je dakle umirovljenicima i starijim osobama od 65 godina za troškove odlaska liječniku u drugi grad početkom ove godine bila uskraćena nakon što se uspostavio projekt besplatnog vlaka. Imali smo prilike svi zajedno čuti do svih nas su došli oni vapaji, imali smo prilike i medijski vidjeti sve one ljude koji su rekli ok ali ja da dođem do vlaka iz nekakvog malog mjesta ne mogu doći uopće niti ni do tog vlaka mi treba vrijeme, novci i sve zajedno da bi uopće mogao, mogla, mogao koristiti besplatni vlak, regulirate to drugačije. Regulirano je ovim izmjenama i dopunama zakona drugačije i zaista mislimo da je to apsolutno dobro. I dobro je da se, ta se naknada ne veže uz javni prijevoz i nekakve negativne posljedice nego imate, dakle to uspoređujem s onom pričom što sam vam rekla da se veže uz rast prosječne plaće i naknada za bolovanje. Dakle i ovdje ste se odlučili vezati ne uz nekakve lokalne uvjete i sve ostalo nego uz neku principijelnu stvar. Ona je vezana, dakle ta naknada je vezana i uz kilometražu.
Pučka pravobraniteljica je, vidite koliko sam je ja puta u svojoj raspravi spomenula, a spomenula sam iz razloga postoje neke rasprave u ovom saboru gdje kad se pripremate za tu raspravu je dobro pročitati izvješća i nekih drugih koji su se referirali na to. Ovdje namjerno spominjem pučku pravobraniteljicu kad vidite njeno izvješće iz godine u godinu veliki dio njega je vezano uz zdra… uz prava na zdravstveno osiguranje i apsolutno sva ta prava tako da je dobro to pročitati šta ljudi kažu, na što se ljudi žale, šta je problem i meni se čini da je smisao bilo koje vlade, smisao bilo kojeg ministarstva da rješava probleme, a ne da živi tko Matovilka u onom začaranom dvorcu i pušta kosu i sad ta kosa raste pa se po toj pletenici netko tko ima sreće popne, a glavnina se ne popne nego da je uloga slušat što je problem i rješavati probleme. Tako je i pučka pravobraniteljica rekla da bi bilo dobro da se i kilometraža smanji, dakle minimalna udaljenost sa 50 na 30 kilometara, meni se isto čini da ne vidim razloga da tome tako ne bude.
Zaključno hoću reći slijedeće, dok mi ko Godota čekamo jedan cjeloviti zakon koji je pitanje kad i što će biti bilo bi dobro da, budući je ovo zakon za razliku od ovog slijedećeg koji je u hitnoj proceduri, koji ide u dva čitanja da malo još jedanput razgovarate s pučkom pravobraniteljicom i vidite primjedbe koje su bile, da malo saslušate naše prijedloge koji su afirmativni a čini mi se da ima afirmativnih prijedloga čak i kolega koji će koji je dio vladajuće opcije je na to ukazao pa možda poslušate njega ako nećete nas iz opozicije i mi bi svi bili sretni i zadovoljniji, ne zato da bi mi biti sretni i zadovoljni i dobili jedan pristojniji jedan prijedlog zakona nego zašto što bi zaista s tim se pomoglo našim građanima da im bude i da im olakšamo pogotovo period dakle kad ste zdrav sve je ok, no međutim kad ste bolestan i kad vam je malo teško onda vam ništa nije ok i sve vam je teško i naša uloga i zadaća ko društva je da pomognemo u tim slučajevima. Tako je i uloga i zadaća i ove Vlade i vašeg ministarstva i vaše državnog, državni tajniče i ponavljam u 9 godina da ste svakih 6 mjeseci samo uzeli jedan propis već bi imali novu generaciju propisa.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti zastupnica Sokolić i zastupnik Krstičević, pa pozivam prvo kolegicu Sokolić.
Izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani predsjedniče, kolegice i kolege.
Pred nama je prijedlog zakona koji donosi određene pozitivne pomake, ali i dalje kako bismo rekli, zaostaje na pola puta. Vlada ovim izmjenama priznaje da je sustav bio nepravedan prema roditeljima koji koriste bolovanje zbog njege djeteta, no unatoč tome nije dovoljno ambiciozna u ispravljanju tih nepravdi. Zahvaljujem što je vjerojatno i pod pritiskom naših višemjesečnih inicijativa Vlada priznala da je naknada bila premala te je prihvaćen barem dio naših prijedloga.
Naknada od 100% sada će pripadati i roditeljima djece do 7 godina starosti, a ne samo 3 godine kao što je to bilo dosad. To je važno. To je priznanje da roditeljstvo i njega ne prestaju s 3. rođendanom i da dijete koje ima 4, 5 ili 6 godina jednako ima pravo na roditeljsku skrb kada je bolesno.
Ali istovremeno podsjećam da smo još u siječnju uputili cjelovit prijedlog zakona u kojem smo tražili sljedeće, prvo, ukidanje limita na iznos naknade. Ne da se limit samo poveća, već da se u potpunosti ukine i omogući roditeljima isplata pune stvarne plaće bez ograničenja. Vlada je ovdje napravila polukorak, limit se diže sa 565 eura na 995 eura, ali i dalje postoji granica. Roditelj koji ima bolesno dijete i zarađuje više od tog iznosa i dalje će biti kažnjen zato što ima višu plaću, a dijete mu je bolesno.
Uklanjanje vremenskog, tražili smo i uklanjanje vremenskog ograničenja od 60 dana za pravo na njegu djeteta. Mi smo tražili da pravo traje koliko god traje potreba za njegom jer bolest djeteta ne pita zakon koliko dugo smije trajati. Taj dio Vlada nije ni dotaknula. Ograničenje ostaje. U odgovoru na moju repliku danas državni tajnik je rekao da je ograničenje od 60 dana odredila struka.
No, dopustite da podsjetim, struka procjenjuje medicinske potrebe, ali zakon donosi politika. Ako roditeljima svakodnevno poručujemo da trebaju biti uz svoju djecu kada su bolesna, onda kao zakonodavci moramo stvoriti uvjete da to zaista i mogu. Ograničenje od 60 dana nije stvar medicine nego političke odluke, koliko ćemo dugo biti spremni financijski pratiti roditeljsku skrb, a kada politika to ne čini, teret pada isključivo na obitelj, u ovom slučaju najčešće na majku.
Ono što smo mi tražili prije nekoliko mjeseci, a što se i dalje zanemaruje jest suština. To je financijska i vremenska pravda za roditelje i sigurnost. Drage kolegice i kolege, ovaj Zakon je dokaz da se nešto može kad se hoće, naročito kad postoji pritisak javnosti i nas ovdje iz oporbe, prvenstveno nas iz SDP-a. No pitanje zašto se nije htjelo više? Zašto se stalo na pola puta. Ako ste priznali da 565 eura nije dovoljno, zašto niste ukinuli limit u cijelosti? Ako ste priznali da dijete starije od 3 godine zaslužuje 100% naknadu, zašto niste priznali da bolesno dijete treba njegu koliko god mu je potrebna, a ne samo 60 dana?
Ako roditelj s većom plaćom njeguje dijete, zašto ga zakon kažnjava i oduzima dio prihoda? Mi ne govorimo o luksuzu. Mi govorimo o roditeljima koji možda sad, tjednima spavaju pokraj bolesničkog kreveta svog djeteta. Govorimo o ljudima koji uz emocionalni teret bolesti moraju brinuti i o tome kako će platiti režije jer im je naknada umanjena. I zato ponavljamo, ovo nije trošak, ovo je ulaganje. U obitelj, u zdravlje, u budućnost.
Ako ima novca za drastično povećanja plaća dužnosnicima i uhljebljičke sinekure, ako imate za pokrivanje dugova javnih poduzeća i kreditiranje privatnih, onda mora biti i za bolesnu djecu i roditelje koji im trebaju biti uz glavu, a ne na rubu siromaštva. Mi iz Kluba SDP-a nećemo ovdje stati. Ovo što je ušlo u zakon, 100% naknade do 7. g. pozdravljamo, ali nastavljamo tražiti. Potpuno ukidanje limita na naknadu i ukidanje vremenskog ograničenja od 60 dana. I sustav koji stavlja dostojanstvo građana iznad birokratskih granica.
Jer to je minimum ljudskosti u jednom modernom socijalno osjetljivom društvu. Hvala vam i sad pozivam kolegu Krstičevića da ukaže na ostale manjkavosti ovog prijedloga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, kolega Krstičević, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Poštovane kolege zastupnice i zastupnici, ja evo na početku vam želim svima čestitat. Naime, na izborima za ovaj saziv Sabora nije glasalo, nije glasalo samo nekih milijun i 450 tisuća ljudi. Ta relativno dobra izlaznost doduše nije baš naša zasluga nego više onoga tko je taj termin izabrao i stavio ga negdje usred tjedna i ono, kao i sam se kandidirao jer zapravo, na prethodnim izborima za ovo tijelo 2000. g. apstinencija je bila 53% odnosno nije glasalo 2 milijuna ljudi.
Otprilike kao ni na zadnjih recentnim lokalnim izborima. I sad se vjerojatno svi pitaju, kakve veze ovo ima sa meritumom zakona o kojem danas raspravljamo. Prije nego što ga ispratimo u Narodne novine, mislim da nam treba bit jasno da unatoč tim finim i nekakvim korektnim podešavanjima, ovaj Zakon kao nažalost, kao nažalost ni većina onoga o čemu mi ovdje raspravljamo, kao ni većina onoga nažalost čime se politička klasa bavi, nema nikakve veze s time kako i na koji način ljudi u Hrvatskoj žive. Od čega žive, kako se liječe, koliko evo, obzirom, da se vratim na temu, to zdravstvo njima dostupno, dostupno kada im treba, bez listi čekanja, dostupno gdje im treba, u nekad narodnim domovima zdravlja, sad danas privatiziranim domovima zdravlja, dostupno bez nekih plavih kuverti i nekakvih zelenih novčanica.
I šta vi kao kolege kažete na to? Vjerojatno ništa, što je isto jedan odgovor, ali nemamo se mi čudit onda kada na sljedećim izborima budemo imali poziciju da ljudi opet kažu, a gledajte, političari, ništa, ne zanimaju nas izbori niti vi. Jer ako mi pitamo UN, Hrvatska je jedna od 72 države koje, od ukupno 195, koja barem na papiru ima tzv. univerzalno zdravstveno osiguranje. Međutim, da pitamo vjerovatno većinu hrvatskih građana, onda stvari ne stoje tako dobro kao na tom papiru, ali prije svega što je to univerzalno zdravstveno osiguranje koje evo mi fino podešavamo današnjim izmjenama i dopunama zakona? Pa Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je to sposobnost zemalja da osiguraju potrebnu zdravstvenu skrb svakome kada i gdje mu treba bez financijskih poteškoća. Univerzalno zdravstveno osiguranje znači cijeli kontinuitet ključnih zdravstvenih usluga, od zdravstvene edukacije, prevencije zaštite, do liječenja, rehabilitacije i palijativne skrbi. Gledajte, svakome uvijek i gdje god mu je to potrebno od 0 do 24, u Hrvatskoj od Bajakova do Bregane i bez financijskog tereta. Naravno to je od prenatalnog ultrazvuka, pa do dugotrajne skrbi za starije osobe koju je evo sad recentno uvela nam susjedna Slovenija koja usput nije na onome papiru od one 72 zemlje koje sve to barem na tom papiru i imaju.
Ustav u svom čl. 59. kaže, svakome se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu i naravno da mi nemamo ništa protiv toga da se zdravstveno osiguranje koje bi tu zdravstvenu zaštitu trebalo pružit i usavršavamo i nemamo nikakve sumnje da ovo fino podešavanje može biti bolje, ali pitanje koje smo mi tu dužni postavit danas na ovoj raspravi, jel stvarno mi jamčimo to pravo svakome u Hrvatskoj i jamčimo li ga uvijek i na vrijeme i točno tamo gdje je to ljudima potrebno, je li ga osiguravamo od rodilišta pa do palijativne skrbi, je li to bez financijskog tereta il ga ljudi moraju plaćati iz svojih džepova?
Tamo negdje sredinom '90.-tih Hrvatska je uvela dopunsko zdravstveno osiguranje i to u osnovi znači da univerzalnu zdravstvenu zaštitu imate tek ako platite negdje oko 9 i nešto eura mjesečno jer preko pola milijuna ljudi nema nikakvo dopunsko osiguranje, što znači da i pregled kod specijaliste košta 20, 30, 40 eura, tako nekako i dijagnostičke pretrage, magnetnu rezonancu nadoplaćuju 60 eura, a operaciju maksimalno mogu platiti čak do 2 tisuće eura, eto toliko o toj univerzalnosti zapravo zdravstvene zaštite bez financijskog opterećenja kako kaže Svjetska zdravstvena organizacija. Međutim svi znamo da je jedna stvar promatrati dostupnost zdravstvene zaštite ovdje iz centra Zagreba u odnosu na to kako ljudi to vide u jednom centru npr. jednoga Vrgorca. A postoje i kolege koji vjerojatno sjede i ovdje koji znaju da ono što mi imamo u Zagrebu, što jeste ili barem pokušava biti razina nekakve EU, mi nemamo u drugim gradovima i o kakvom mi tu onda zdravstvenom osiguranju govorimo? I kad se mi tu maknemo malo dalje od ovoga, iz ove Vojarne u Črnomercu onda prestaje gotovo svaka mogućnost izbora liječnika, nema više ni privatnih klinika jer uglavnom više nema nikakvih klinika i onda bi trebali vodit razgovor o čemu, o domovima zdravlja, o tome jel ih ima ili nema, ima li u njima laboratorij, ima li u njima rendgen, ima li u njima ultrazvuk ili nema, radi li u njima liječnik ili ga evo već zadnje 2.g. po potrebi zamjenjuje neko ko će doputovati jedanput tjedno npr. ako trajektna veza kao na otocima uopće taj dan funkcionira.
Međutim u posljednje vrijeme se u javnom prostoru dosta razgovara o tzv. dvojnom radu, javnom i privatnom radu bolničkih, bolničkih liječnika i sad vidimo da se zahtijeva jasna razdijelica o tome, ili radi u javnom sustavu ili daj otkaz, pa slijedi privatni interes koliko te god volja. Smatra se naravno da će liječnici koji ostanu u javnim bolnicama biti oslobođeni tog nekakvog interesa da usmjeravaju platežno sposobne pacijente u privatne klinike, da će onda oni više raditi, što će dovesti do smanjenja liste čekanja i naravno vjeruje se da bismo mi tako ako liste čekanja čak i ne bi nestale, pokazali da nam je javno zdravstvo na prvom mjestu. Evo, to je neka politička logika trenutne pozicije. Tako da ja nemam ništa protiv toga, ali problem s takvim konceptom uvođenja reda je to da bi taj koncept teško dao neke rezultate jer na liste čekanja zapravo i nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite utječe i nedostatak sestara i nedostatak tehničara koji rijetko dvojno rade, a to utječe na liste čekanja, no utječe i manjak dijagnostičke opreme i druge medicinske opreme, utječe i manjak prostora, utječe i manjak preventive, više ili manje usluga na razini domova zdravlja, pacijente koji su dijagnosticirani i izliječeni u njima, nedostatak zapravo te organizacijske logike, a s druge strane nažalost i višak logike tržište koja umjesto da povećava resurse javnog zdravstva ona outsorsingom ulaže u one privatne i ništa se od toga neće promijeniti ma koliko god mi glasno poručili liječnicima da odaberu stranu. Doduše to je za ministarstvo jedini potez koji ništa ne košta ili se barem čini da ništa ne košta. Priča se naravno tu da za javno, o javnom zdravstvu nepotrebnom dvojnom radu nekih 15% bolničkih liječnika, ali se uporno i dalje šuti o nekih 50 do 60% liječnika obiteljske medicine koji djeluju kao privatni ugovaratelji. Znate, ima već jedno 20-tak godina, na jednoj konferenciji je bio jedan švedski stručnjak za javno zdravstvo, pa je, kad je vidio osnovne pokazatelje hrvatskog zdravstvenog sustava reko, pa joj gdje ste baš privatizirali primarnu zdravstvenu zaštitu, mogli ste možda neku…/Govornik se ne razumije./…neurokirurgiju, al ne ovo braćo mila. Ako ste to napravili, a niste se propitali da bi zapravo primarna zaštita i preventiva trebali ostat srce javnog zdravstva, jel nije Štampar bez veze govorio i pisao da je front borbe za narodno zdravlje upravo na toj razini, a nama se kako kaže upravo jedna studija na tom tragu, broj preventivnih pregleda i aktivnosti smanjio za 78% od 1990.-te do 2000.-te godine, naravno jer sustav nije motivirao liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ona se suzila, a veliki broj pregleda i pacijenata prebačen je na bolnice. Zato kada bi se krenulo od opremanja i ekipiranja domova zdravlja tako da bolnice osim za operacije i neko stacionarno liječenje ljudima ne bi niti trebali. Ja ne bi imao ništa protiv da se naglasi to da dvojnog rada više neće biti, ali naravno kada bi zdravstvena politika inicijalno krenula od obrazovanja kadrova za javni zdravstveni sustav i kada bi došlo do toga da ih organizacijom, uvjetima rada i plaćama može u njemu zadržati tada zabrana dvojnog rada ljudi moji ne bi bila niti potrebna. I zato mi se zanimljivom npr. čini ova nova slovenska politika koja je uz tu zabranu dvojnog rada uvela i dodatne doprinose za financiranje dugotrajne skrbi u starosti.
I baš zato i vjerujem da politika kako bi to rekao Andrija Štampar narodnog zdravlja treba beskompromisno davati više tom, tom narodu. Zato uz dostupnost zapravo i kvalitetu javnog zdravstva toliko i inzistiram na tom povećanju financijskih resursa kojih zaista uz odgovarajuće upravljanje mogu, mogu i ostvariti. I to je ono što ja smatram odgovornom politikom i ako hoćete to je ono što bi trebao biti meritum ovog Zakona o zdravstvenom osiguranju o kojem danas raspravljamo.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će kao četvrti govoriti poštovani kolega Petrov u ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Jurčevića.
Izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovane kolegice i kolege zastupnici, poštovani predstavniče Vlade, mi danas raspravljamo dva najvažnija zakona u zdravstvenom sustavu. Zato ću odmah upozorit da mi zbog toga danas ne raspravljamo i uskoro nećemo odlučivati samo o paragrafima, odlučujemo kakvo će zdravlje ljudi biti u Hrvatskoj u idućih nekoliko godina, hoće li ljudi čekati na svoje preglede i operacije mjesec, tri mjeseca ili možda tri godine. O tome se radi u ovome zakonu. I zato neću prihvatiti govoriti samo o člancima koje su se vladajući sjetili u ovome zakonu promijeniti u zadnjih godinu dana, ne raspravljat će se o svim člancima ovoga zakona. Nije došao ovdje prijedlog zakona iz kojih je izvučeni samo određeni članci, došao je cijeli prijedlog zakona.
Broj jedan, iznosi za bolovanja godinama, desetljećima traju isti. Na aktualcu sam postavio pitanje predsjedniku Vlade upozorivši ga da ljudi koji imaju teške bolesti poput karcinoma koji su dugotrajno na bolovanju doslovno ne mogu reći niti preživljavaju, to je sramota od onoga što primaju od države. Rekao je da će se promijeniti. Da, došao je prijedlog zakona i u njemu ne postoje uopće nikakva pravila, nikakvi kriteriji. Nitko ne zna tko je taj koji je definirao zašto je sada iznos maksimalno koji jeste. Nitko nije definirao pravila po kojima se to mijenja. Ako to niste stavili u zakon, ako niste napravili usklađivanje što to znači da će pacijenti idućih koliko godina ponovo čekati mrvice ili nečije suosjećanje. Možda će čekati nekoga u Vladi tko možda isto ima nekoga tako bolesnoga i dugo na bolovanju pa će zbog toga biti socijalno osjetljiv pa će se tek onda nakon ne znam koliko godina sjetiti ponovo promijeniti iznos naknada za dugotrajno bolovanje.
Zbog čega? Zbog čega niste stavili jasna pravila o usklađivanju, indeksaciju da bi ljudi u Hrvatskoj bili sigurni, da bi znali šta će se događati? Ja pohvaljujem to što su se podigle naknade, al to nije sve. Ljudi očekuju sigurnost, s ovim nemaju sigurnost. Uostalom što oni znaju šta će se događati sa geopolitičkom situacijom i inflacijom itd..
Dalje, ono što u ovome dijelu zakona niste promijenili jednostavno se toga ne dotičete sufinanciranje bolnica. Po čemu danas vi financirate bolnički sustav? Po limitima, vi definirate iznose ne vodite se računicom koji se zahvati, koje se usluge obavljaju po kojim cijenama jer vi definirate limite. Mogu li te bolnice to izvesti? Ništa. I onda cijelo vrijeme izlazi vijest kako su bolnice u dugu, kako eto vi njih trebate sanirati, vi njima činite uslugu, a činjenica je da vi njih ne plaćate ne onoliko koliko oni rade. Gdje je to točno nestalo u ovome prijedlogu zakona?
Jučer sam na saborskom odboru upozorio nije problem, znate zašto, pa mijenjali ste ove prijedloge zakona 2023., 2024. danas je 2025. ponovo pa tim ritmom očekujemo i iduće godine i cijelo vrijeme nešto dorađujete, vi zapravo cijelo vrijeme radite nekakve male finese makeup vi se ne bavite konkretno zakonom koji treba omogućiti kvalitetnije zdravlje, kvalitetniju zdravstvenu skrb. Zašto ne omogućite bolnicama normalno funkcioniranje kroz normalno financiranje? Zašto im ne omogućite plaćanje po učinku, po ishodima, po realnim troškovima usluga?
Netko će reći da bi zbog toga mi morali rezat određene stvari, ne. Znate koliko je prosjek europskih država za izdvajanje za zdravstvo? U prosjeku 10% BDP-a, u Hrvatskoj 7% BDP-a što znači da ako ćemo mi pratiti standard EU mi bismo još trebali izdvajati za zdravstvo a ne rezati. Nemojte plašiti s tim ljude, nema rezanja, vi trebate uložiti još.
Davno smo predlagali i to da se poveća, al na jasnim kriterijima iznos naknada za bolovanja, predlagali smo da se plaćaju i financiraju bolnice po njihovim učincima, po realnim troškovima i niz drugih stvari smo predlagali, upozoravajući još 2023. na izuzetno negativne trendove, ništa se od toga nije dogodilo, a ja ću vam sad ovako reći, 2023. sam vas upozorio da je smrtnost 1287 ljudi u Hrvatskoj na 100 tisuća stanovnika, sada je premašila 1300 u 2.g., otada ste već dva puta mijenjali ovaj zakon. Ako ćemo povući logiku, jel to znači da svaki put kad vi mijenjate zakon i želite ga učinit boljim, nama je gore ili to znači da vi ne znate ozbiljno sastaviti prijedlog zakona.
Isto tako, razlog zašto sam na ovakav način kritičan, pa nama se povećava populacija od 65.g. starosti i više, 2023. povećala se za 100 tisuća ljudi, liste čekanja se ništa poprilično nisu promijenile osim što ste omogućili privatnicima da na tome zarade. Dob liječnika što ste trebali rješavat je porasla, porasla je doslovno za 6 do 7% u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zadnje 2-3.g., šta vam to govori, gdje su vam specijalizacije, gdje su vam stimulacije, gdje su stipendije za liječnike da naš, naša primarna zdravstvena zaštita ne ostane doslovno raspadnuta? Nema.
Ono što se može pohvaliti ovim mrvicama od izmjenama zakona koji ste predložili je nešto što vi navodite digitalnom evidencijom, ono što mene zanima gdje su rokovi, gdje su indikatori uspjeha, po čemu vi to mjerite, po čemu vi točno mjerite tu digitalizaciju? Ako ja uvodim neki alat, ako imam tvrtku i uvodim neki alat onda ja moram imati mjerljive parametre po kojima ću ja vidjet jel se to ulaganje isplatilo, jel to korisno, koji je smjer, vi nemate ništa, nula.
Ja ću vas zamolit još jednom da promijenite ove bitne stvari, možemo očekivati da će u tom trenutku ovaj zakon biti kompletniji i da se onda može očekivati da nam se ponovo za godinu do dvi dana neće povećati smrtnost. Možda je vama ovo dosadno, super, ja ću vas ovako podsjetiti, mi spadamo u vrh europskih država po smrtnosti, u vrh, gore od nas su Bugarska, Rumunjska, Mađarska i ponekad Litva, a danas, prošle godine, pretprošle godine, ja cijelo vrijeme slušam o tome kako je hrvatsko zdravstvo odlično, kako evo vi ovim novim zakonom još poboljšavate to zdravstvo, kako ste vi učinili uslugu ljudima jer toga što vi dajete ljudima nema u drugim državama. Pa ljudi vi ste u raskoraku, ako toga nema što vi nudite ljudima, kako nam je tolika smrtnost? Objasnite mi, po čemu mjerite kvalitetu života, pa da je mjerite među ostalim i po smrtnosti, mi u vrhu, a vi nudite puno, kako, samo mi objasnite kako? Imamo mi novaca, ako ćete slijedit EU, još 3% BDP-a našega što trebate uložit. Pozivate se uvijek na EU i na europske standarde, e pa slijedite u ovome EU i dodajte još 3% BDP-a našega u zdravstvu, omogućite normalno financiranje bolnica, napravite to. Nemojte samo da vam se dogodi da vaše promjene danas budu povlačenje sutra, to ste napravili 2023.. Ovdje ste 2023. govorili o epohalnom iskoraku tjerajući ljude da se svako 3-4 mjeseca moraju prijavljivati na Zavod za zdravstveno osiguranje inače će izgubiti zdravstveno osiguranje, sad odjednom to više nije potrebno, sad to brišete iz zakona i navodite da je to jer se približavate europskim standardima. To europske države ne rade, pa dobro ko vas je tjerao na taj kvantni skok 2023., zašto ste se tada udaljili od europskih standarda? Kome prodajete maglu?
Ima ovdje puno prostora za napredak. Ja ću vas podsjetiti, ovdje ne raspravljate o paragrafima, ovdje nije bitno kolko ste stranica zakona ištancali svake godine, napravite jedan kvalitetan prijedlog zakona, pa neka traje, šta ih mijenjate svaku godinu dana, jel to pokazuje da vi zapravo ne znate napraviti sveobuhvatan prijedlog zakona? Zakon o poljoprivredi, brojao sam, mijenjali ste dosad jedno 30-40 puta, ovaj se nisam usudio brojat, što vi brojem prijedloga zakona iz godine u godinu dokazujete da radite, jadna nam majka ako vi time dokazujete vašu vrijednost. Ja bi volio da dokažete svoju vrijednost time što ćete napraviti kvalitetan prijedlog zakona pa će se smanjiti liste čekanja u bolnicama, pa će bolnice dobiti adekvatnu tehnologiju, pa će biti rav… pravo, pravedno plaćene, pa će zbog toga i liječnici imati veće mogućnosti pomoći ljudima, pa će nam kvaliteta života rasti, pa će nam u konačnici smrtnost biti manja.
Evo potrudite se za to, nemojte se truditi iz godine u godinu mijenjati zakone ovo napravite.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Ljubica Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege prije svega želim reći da su, da se ovim zakonskim prijedlogom dopunjuju odredbe o obvezi osobnog pristupa HZZ-u osiguranih osoba kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju po osnovi nezaposlenosti, a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status osigurane osobe utvrđen.
Državni tajniče želim zahvaliti na tome što ste prihvatili prijedlog da se uvede iznimka uz ove koje ste i u prvom čitanju i vi ovim izmjenama predložili kao Vlada, ali da se i osobe s invaliditetom kojima je utvrđen 3 i 4 stupanj invaliditeta odnosno funkcionalne nesposobnosti da se one izuzmu od obaveznog prijavljivanja svaka tri mjeseca zbog toga što je to njima bilo izuzetno nezgodno zbog visokog stupnja invaliditeta a mnogi od njih su živjeli odnosno i danas žive s roditeljima koji su starije životne dobi i to im je zapravo bilo jedno veliko opterećenje.
Moram reći da su osobe s invaliditetom, svi njihovi predstavnici, predstavnici udruga ovo dočekali s veseljem jer imali smo slučajeva u kojima je trebalo intervenirati da neke osobe s invaliditetom ne izgube zdravstveno osiguranje, a nekima se to i dogodilo pa je trebalo intervenirati na način da se ova pogreška koja je postojala, ja bih rekla omaška koja se u zadnjim izmjenama nije napravila da se popravi kako ne bi došlo do nekakvih težih zdravstvenih posljedica kod tih osoba.
Nadalje, u iznimke se ubrajaju i odnosno iznimke u iznimke se ubrajaju osobe za vrijeme korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore te ako osoba zbog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nije u mogućnosti osobno pristupiti, međutim uvjet je da o tom obavijesti HZZO.
Ovim se zakonskim izmjenama također predlaže i povećanje najnižeg mjesečnog iznosa naknade plaće iz obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad kao i najvišeg mjesečnog iznosa. Kod najnižeg iznosa mijenja se, povećava se iznos sa 110,36 eura na 353,15 eura, a u kod najvećeg mjesečnog iznosa povećava se iznos sa 565 na 995,45 eura.
Nadalje, propisuje se da naknada plaće iznosi 100% od osnovnice za naknadu plaće za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg sada od 7 godina a u važećem zakonu je djeteta mlađeg od 3 godine, dakle ipak je to jedan veliki iskorak u odnosu na važeći zakon.
Također ovim se zakonskim izmjenama utvrđuje pravo na naknadu troškova prijevoza u visini od 0,25% proračunske osnovice po kilometru između adrese prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe i adrese ugovorenog subjekta zavoda. Zdravstvene ustanove u, npr. inozemstvu kamo je upućena osigurana osoba na liječenje ili u ustrojstvene jedinice HZZO-a kamo je osigurana osoba pozvana sukladno službenim podacima interaktivne karte HAK-a.
Rekla sam već koje su se promjene dogodile dakle u odnosu na prvo čitanje, a to je da se osobama s invaliditetom kojima je utvrđen 3. ili 4 stupanj težine invaliditeta omogućilo da se ne moraju više prijavljivati na HZZO svaka 3 mjeseca. Evo to, to su ukratko izmjene o kojima smo danas već puno čuli, manje-više svi smo o njima ovdje govorili, međutim, ja sada želim još reći nekoliko rečenica o tome kako se naši građani osjećaju, jesu li oni sigurni kad je u pitanju obvezno zdravstveno osiguranje, dali osjećaju sigurnost ili su apsolutno nesigurni kao bolesnici. Moram reći da evo ja u ovom trenutku na sreću imam puno iskustva sa zdravstvenim ustanovama i puno iskustva sa bolesnim ljudima, sa onima koji su svakodnevno u potrebi koristiti usluge HZZO-a.
I evo, nedavno sam imala na razgovoru jednu gđu koja je oboljela od karcinoma koja je imala već 3 operacije od karcinoma, neposredno prije karcinoma operirala je 2 puta kičmu i čini mi se dva puta i sad je čeka 3. operacija koljena. Osoba koja, moram i to reći je, nije naklonjena desnoj opciji, dakle da bi hvalila HDZ odnosno koaliciju, da su joj nešto je li u zdravstvu puno pomogli i dali, .../Govornik se ne razumije./... je lijevo orijentirana, ali je zbog svog zdravstvenog stanja imala potrebu porazgovarati sa mnom obzirom na inkluzivni dodatak, itd., koja je pohvalila zdravstveni sustav RH.
Sve operacije koje je prošla do tada, ima sina koji živi u inozemstvu, dakle i zna kako je to negdje vani, sve operacije koliko god ih je prošla i koje je još čekaju i liječenje pametnim lijekovima, odnosno ne znam šta je to, imuno-terapija ili nešto, koje u ovom trenutku provodi, dakle osoba koja je rekla, ja ne znam gdje bih ja toliko usluga dobila ipak na jednoj zadovoljavajućoj razini.
Onako kako su iz svog osobnog iskustva, što mogu reć, jer sam u ne tako, ne tako davno imala priliku koristiti usluge naših bolnica, odjeli opremljeni doista na jednoj visokoj razini. Možete li vjerovati da naši ljudi, obični građani nisu znali, ovdje jedan primjer nisu znali da postoji kapa za pranje kose. Kapa, koju imate, šampon, vodu, sve. Opere, ispere, sve. Dakle naši bolnički odjeli i to imaju za njegu teških pacijenata koji su, ne znam, visoko, imaju možda gips ili neke teške operacije kičme, kako ćete mu oprati kosu. Dakle naši su odjeli opremljeni i time i stvarno mogu zahvaliti i liječnicima i medicinskim sestrama koji se toliko skrbe za pacijente da stvarno čovjek nema potrebu za nečim osim da te dođu posjetiti tvoja obitelj i prijatelji, sve drugo imaš. Doista, bez pretjerivanja.
Ali kad to govore građani, obični građani koji evo, moraju često koristiti usluge. Ono što je meni osobno drago, što je i sustav socijalne skrbi evo, uskočio na neki način, kao pomoć, doista teško oboljelim građanima, dakle oni kojima, koji imaju teška oboljenja, jesu li to karcinomi il su to neke druge bolesti da mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak kako bi njihovo materijalno stanje u trenucima bolesti bilo bolje. Osim toga što evo koriste naknadu za bolovanje, neki i dugotrajno, neki možda kraće, ali će im inkluzivni dodatak pomoći da, da im kao što sam rekla materijalno stanje bude bolje kako bi lakše prevladali trenutne zdravstvene probleme i poteškoće ili ako te teškoće budu izvještačene kao trajne, inkluzivni dodatak će dobivati trajno.
Evo zbog svega ovog ja mislim da je, da su ovo korisne izmjene i da trebamo prihvatiti ove izmjene i dopune zakona, a naravno uvijek sukladno proteku vremena, sukladno potrebama koje će se ukazati u planiranju financijskih sredstava u proračunu i u financijskom planu HZZO-a uvijek se mogu dogoditi i neke nove izmjene ukoliko se za to ukaže potreba.
I na kraju još ću reći da će Klub HDZ-a podržati izmjene i dopune ovog zakona, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika DOMiNO i Hrvatskih suverenista govorit će poštovani zastupnik Damir Biloglav, izvolite.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Hvala g. potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Evo danas je već bilo ovdje jako puno komentara ovoga Konačnog prijedloga Zakona o zdravstvenom osiguranju. Ne bi ja to sve skupa ponavljao, zaista ima tu rješenja koja predstavljaju jedan pozitivni pomak i evo ovo što je govorila prije mene ovaj kolegica Lukačić je jedan od pokazatelja kako se neke stvari i neki problemi koji su potpuno suvišni, kako se oni ustvari mogu kvalitetno riješiti uz malo dobre volje.
Dakle, ja bi se ovdje osvrnuo samo možda na neke stvari, prije svega evo komentirat ću ove putne troškove. Tu se zaista ovim izmjenama unosi jedan pravedniji način naknade tih putnih troškova koji su vezani uz ostvarivanje prava iz osnovnoga zdravstvenoga osiguranja, međutim problem je u tome što u našoj državi imate dosta ljudi koji žive u područjima u kojima uopće nije organiziran javni prijevoz. Što s njima, kako će oni doći do, do doktora? Evo za primjer ja ću vam navesti naselja koja se nalaze u rubnim dijelovima naše županije, Zadarske županije, to su naselja gore u sjeveroistočnom dijelu županije, konkretno mjesto Srb. To je mjesto koje je skoro 80 km udaljeno od županijskog središta, Zadra, gdje je opća bolnica, druga bolnica opća je u Gospiću od koje su udaljeni više od 60 km, njima je najbliža bolnica u Kninu, nekih 40-tak km udaljeno, međutim tamo nema javnoga prijevoza, ti ljudi ne mogu doći do doktora. Doduše oni tamo imaju spomenik, a svake godine, evo sad za 27. srpnja tamo se organizira jedan dernek s kojim se tobože obilježava ustanak naroda tog dijela Like, a radi se ustvari o obilježavanju jednoga grozomornoga četničkoga masakra nad hrvatskim stanovništvom u tome dijelu Like. Dakle možda bi bilo pametno da taj, da se umjesto novac troši na taj način da se nekako osiguraju sredstva da se tim ljudima osigura eto javni prijevoz kako bi i oni mogli između ostaloga i ostvariti pravo na, na zdravstvenu zaštitu.
Bilo je ovdje i nekakvih navoda, mislim da oni proizlaze iz nepoznavanja ovoga zakona. Recimo čuli smo ovdje da, da djeca odnosno roditelji djece, bolesne djece imaju ograničenje bolovanja na 60 dana. Evo neka me državni tajnik ovdje ispravi ako griješim, ja mislim da se to odnosi samo na onih 60 dana koje su u nadležnosti obiteljskoga doktora, izabranoga doktora, a kasnije se može ostvariti i duže bolovanje, al to onda ide temeljem posebnoga rješenja HZZO-a. Imate mogućnost da od HZZO-a od povjerenstva tražite nastavak bolovanja i to funkcionira, to vam ja mogu pokazati.
Mislim da državni tajnik ovaj daje neke signale, mislim da sam u pravu.
Bio je ovdje još jedan komentar na, na, na račun privatne prakse, to je, o tome je govorio kolega Krstičević, on se pozvao na prof. Štampara koji je u svoje vrijeme zaista bio veliko ime i koji je napravio velike iskorake u javnom zdravstvu u Hrvatskoj, međutim taj čovjek je živio prije 100.g., to je bilo vrijeme kad je trebalo ljude učiti da peru ruke, bilo vrijeme kad nismo imali apsolutno ništa od zdravstvene infrastrukture, to je bilo vrijeme u kojem su tamo kod nas u Dalmaciji i u tvom kraju Mišo i u mom, tamo su ljudi doktoru odlazili na, na tovaru je li, prema tome danas se pozivati na Štampara, to je vraćanje u nekakav parazoik povijesti medicine u Hrvatskoj.
Svi pokazatelji uspješnosti timova obiteljske medicine inače u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, onih koji su u ugovornom odnosu s HZZO-om i koji su privatne ordinacije su bolji u odnosu na pokazatelje rada istih takvih timova koji se nalaze u domovima zdravlje. Dakle ovdje treba razlikovati privatne timove koji imaju ugovor s HZZO-om od onih koji nemaju nikakav ugovor, koji su čisti privatnici. E kod njih kad se ide, kod njih se mora potpuno platiti njihova usluga ovdje, kad dolazite u tim, u ordinaciju, u privatnu ordinaciju koja ima ugovor s HZZO-om, pacijenti nemaju ni pojma ima li ta ordinacija ugovor ili ne jer su im uvjeti pružanja zdravstvene zaštite potpuno identični kao i kod onih u domu zdravlja.
Dakle to je jedna zabluda i to bi me sad odvelo u jednom drugom smjeru koji bi vjerojatno zaključio sa jednom čuvenom izjavom Marka Porcija Katona koja počinje sa „Ceterum censeo Carthaginem delendam esse“. To se odnosi na domove zdravlja. To su ustanove koje bi davno trebalo, koje je već trebalo odavno reformirati, naći neki novi smisao, mislim da su one upotrebljive na jedan drugi način. Danas oni .../nerazumljivo/... prave samo probleme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
A sad se malo vratimo na ovo što stoji ovdje u ovome Zakonu. Evo, sve ovo što smo danas čuli ustvari, kao što je rekao kolega prije, sve to ustvari predstavlja nekakve kozmetičke promjene. Tu nema nikakvih suštinskih promjena. Ministarstvo ni ovaj put nije snašlo niti malo snage nit hrabrosti da pokuša napraviti nekakav radikalniji, nekakav ozbiljniji iskorak nego se stalno vrtimo u istom krugu. Tu i tamo neka sitna mala kozmetička promjena, eto toliko da se nešto dogodi, a u sustavu se ustvari ovaj, ne mijenja ništa bitno.
Pravi iskorak u sustavu zdravstvenog osiguranja bi bio da se pokuša konačno napustiti model po kojem HZZO ima monopol na osnovno zdravstveno osiguranje. To bi bio velik iskorak, osobito ako se uzme u obzir da u našem zdravstvenom sustavu, osim javnoga, imate i privatno zdravstveno, privatni zdravstveni sektor. Dakle moguće je napraviti jednu kombinaciju između HZZO-a koji ima monopol i privatnih osiguranja u zdravstvu, a s druge strane bi bio oslonac i promjena odnosa između privatnoga i javnoga zdravstvenoga sektora. Na koji način?
Zašto npr. barem za jedan dio populacije, kao nekakav pilot-projekt, zašto se ne bi dopustilo da u segment osnovnog zdravstvenog osiguranja uđu i privatna, privatna osiguravajuća kuća? Oni znaju što je osiguranje, oni znaju kako se taj posao radi. Njihova iskustva bi dobro došla i HZZO-u koji u mnogim slučajevima ustvari i nema elemente pravog osiguranja nego se više bavi nekim drugim poslovima koje je teško povezat sa logikom osiguravajućega društva.
Naravno, tu bi trebali biti jako, jako oprezan jer vrlo dobro znamo kako funkcioniraju ta privatna zdravstvena osiguranja u Europi i eto, zahvaljujući i njihovom iskustvu, a i našem oprezu, mislim da bi bilo moguće napraviti jednu kompilaciju, jednu suradnju koja bi u konačnici poboljšala status osiguranika, i za kojeg ustvari ne bi trebalo biti nikakvih promjena, osobito ne u smislu, u smislu nekih dodatnih financijskih opterećenja.
Naime, zašto se, recimo, ne bi mogao sklopiti ugovor sa privatnim zdravstvenim ustanovama na način da i osiguranik HZZO na temelju uputnice koju dobije od svoga doktora dođe tamo kod njih i ostvari neki svoju potrebu. Dobije neku uslugu. Naravno, to je moguće uz uvjet da se između HZZO-a i tih privatnih .../nerazumljivo/... privatnih zdravstvenih ustanova, da se postigne jedan poseban ugovor u kojem bi trebalo uzeti u obziru da su te privatne ustanove odnosno njihovi vlasnici da su ipak uložili znatna vlastita sredstva, da su uložili i u opremu i prostor i sve ostalo i da onda ta usluga ne može se plaćati po cjeniku HZZO-a.
Ali bi se ta razlika mogla nadoknaditi na temelju, na temelju ovih dopunskih i dodatnih osiguranja. Dakle moguće je napraviti jednu takvu kompilaciju, jednu takvu suradnju, tim više što evo već duže vrijeme slušamo kako je, kako je ustvari važno konačno staviti granicu između tih privatnog i javnog zdravstvenoga sektora, a HZZO bi mogao iskoristiti odnosno ministar bi mogao iskoristiti činjenicu da u privatnim zdravstvenim ustanovama uglavnom rade liječnici koji dolaze iz javnih zdravstvenih ustanova.
Eto, jedan od uvjeta za dobijanje dopusnice bi mogao biti i to da se motivira, da se pokuša pregovarati sa privatnim, sa udrugom privatnih zdravstvenih ustanova na ovakav način, dakle mi ćemo vama dopustiti da kod vas pod kriterijima koje dogovorimo rade doktori koji dolaze iz javnoga zdravstvenog sektora, a vi ćete onda zauzvrat primiti i naše osiguranike koji će vam dolaziti sa uputnicama. O razlici u cijeni ćemo se dogovoriti i koliki je taj iznos i na koji način ćemo mi taj iznos podmiriti.
Možda još jedino se možemo osvrnuti jer je bilo tu dosta govora i o bolovanjima, nama je tamo problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kontrola zakonitosti korištenja bolovanja. Ta bolovanja su često vrlo dugotrajna zbog dugotrajnih redova čekanja u bolnicama. S druge strane, HZZO uopće ne kontrolira te naše pacijente je li oni to svoje bolovanje koriste u onu svrhu u koje su dobile bolovanje, a to je nekakav dijagnostički ili terapijski postupak, nekakva rehabilitacija ili su oni dotle na nekakvom putovanju na skijanju, npr.
To je isto trebalo malo pametnije, malo bolje riješiti zakonom, umjesto da se obiteljskog doktora gura u sukob sa vlastitim pacijentom jer to bitno utječe na povjerenje i na jedan odnos pacijent-liječnik na toj razini, a to je temelj funkcioniranja i temelj kvalitete primarne zdravstvene zaštite.
Eto ja mislim da, da uz ova rješenja koja su ovdje ponuđena i koja ćemo mi svakako podržati jer smatramo svim dobrima, da bi trebalo možda razmišljati i o nekim strateškim iskoracima u sustavu osiguranja a u vezi ovih putnih naloga, možda još jedino mi se čini da nije dobro riješeno ovo putovanje, naknada troškova putovanja u slučaju potrebe neke dijagnostike ili liječenja u inozemstvu. Tu se spominju najniže zrakoplovne karte u ekonomskoj klasi, e sad zamislite vi nekoga teškog bolesnika koji mora sa RyanAirom vuči svoje torbe tamo i nositi okolo, mislim da bi bilo poštenije i pametnije da to bude, da to, da ta naknada bude u stvarnom iznosu troškova ekonomskom klasom, mislim takvih slučajeva nema puno i to ne bi bilo neko veliko opterećenje za HZZO.
Eto, jedan mali primjer pa odnosno prijedlog pa kod sljedeće korekcije ovoga Zakona možda se netko sjeti da i to popravi.
Toliko za sada, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo!, govorit će poštovana zastupnica Ivana Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Hvala vam poštovani predsjedavajući. Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, dakle opet imamo izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju koje, uz ovaj drugi o kojem ćemo danas pričat, najviše utječe na to koliko su bolesni, kako se liječe naši građani i ovaj puta kao i svaki puta prije toga propušta se učiniti ono što je potrebno.
Prvo na što ću se referirati su naknade za bolovanje, mislim da je to ključno zato što je od strane Ministarstva zdravstva mjesecima puštaj taj spin o tome kako se ispravlja dugogodišnja nepravda. Prvo, dakle vi sami kažete, nije se mijenjalo dvoznamenkasti broj godina naknada za bolovanje, ovo je sad, koliko, 10 godina HDZ-a na vlasti, dakle prozivati neke druge od prije još davnije je zaista bizarno ako znamo da se 10 godina to nije radilo od kad ste vi došli na vlast.
Drugo, podsjećam da su to toliko mizerne naknade da je, da je, mislim, ja ne znam, ja, ja, dakle meni su se javljali ljudi koji imaju doslovce 200 eura naknadu. 200 eura naknadu, imaju onkološku bolest i tako žive od 2014., to su stvarni primjeri. Dakle o toj razini siromaštva pričamo. 2014. je 200 eura naknade bilo strašno, a 2025., mislim, o čem govorimo, ne?
Koliko su rasli troškovi života, koliko su rasli troškovi hrane, koliko su rasli troškovi stanovanja, to da ne govorimo. Koliko je zdravstvo postalo nedostupnije od tada do danas, kolike se usluge sada plaćaju privatnom sektoru ako želite preživjeti i imate od čega, ako imate 200 eura, onda nemate od čega, to da ne govorimo.
Dakle sada se radi spin mjesecima o velikom iskoraku 3. HDZ-ove vlade koja dakle nakon dvoznamenkastog broja godina diže te naknade i one će sada biti minimalno 500 i nešto eura, a maksimalno, ne 900 kako je rekao državni tajnik nego 995. I onda ih se valjda opet neće mijenjati dvoznamenkasti broj godina. Pa ja pitam državnog tajnika, pitam sve nas ovdje, možete li preživjeti s 500 eura, a pogotovo ako ste bolesni, a bolestan čovjek skuplje, nažalost živi.
Tražili smo u siječnju da osnovicu na koju izračunavate bolovanje uskladite s rastom prosječne plaće u ovoj zemlji, pa ako prosječna plaća raste 3%, mislim vaš premijer tvrdi da BDP divlja, da sve, sve nam cvate, ne? Pa ako raste 3% prosječna plaća, pa eto da i ta naknada poraste 3% jer cijene rastu, to ne trebamo, inflacija je opet u naletu.
Samo zato da tih 500 eura za koje, sigurna sam da ćemo se svi složiti ovdje s našim plaćama, da je s tim teško preživjet, složit ćemo se svi, samo da tih 500 eura iz dana u dan ne bude manje od 500 eura današnjih, samo zato smo tražili da to uskladite sa prosječnom plaćom.
Evo, vaš zastupnik većine je rekao da se on s time slaže. Mi smo uložili amandman i ja očekujem da g. Klasić koji je izrijekom rekao da smatra da se treba usklađivati sa rastom prosječne plaće, ja očekujem da on taj amandman podrži, evo, samo to da se napravi.
Mislim ponavljam, premijer se hvali svakodnevno da nam sve raste, sve cvate, ponavljam, tko nije od vas, pogledajte izvještaje HZZO-a, pogledajte koliki milijuni cure i kuda cure. I onda kad dođe taj amandman sa tom sviješću glasajte. Samo da im se uskladi sa prosječnom plaćom, rastom prosječne plaće, samo to. Okej.
Sad oko periodičnog pristupanja HZZO-u. Dakle, kad je ministar Beroš bivši, zvan „Mali“, ovdje predstavljao svoju reformu koja nas je odvela u smjeru nedostupnijeg i skupljeg zdravstva, a poslije smo vidjeli i u smjeru da se 10% proračuna daje podzemlju, tada ga se upozoravalo šta će se dogoditi.
Dakle tad smo govorili, ako uvedete obavezu javljanja HZZO-u, bez obzira na namjeru koja je deklarirana, dakle želi se one koji zaista nisu tu, itd., maknuti sa grbe hrvatskih poreznih obveznika, ali upozoravali smo da će upravo oni najranjiviji, beskućnici, bolesni, osobe s invaliditetom, ljudi koji žive po selima u kojima je odavno prošao zadnji vlak i nema nikakvog javnog prijevoza, da se neće moći javljati jednom i tri mjeseca i da će gubiti svoje pravo na zdravstveno osiguranje.
To se naravno i dogodilo, mi smo uložili, kao što je i pravobraniteljica pučka uložila, žalbu Ustavnom sudu, sada to mijenjate, dakle prošlo je jako puno vremena i jako puno ljudi je već to izgubilo, jako puno žena koje su na porodiljnom ili rodiljnom dopustu su to izgubile i sada plaćaju. Dakle to niste s ovime ispravili, nešto ste popravili, ali je i to pitanje jer ste uveli tako arbitrarnu odredbu u kojoj ste rekli da će se to, dakle ako imaju opravdane razloge, onda se ne moraju javljati. Šta su opravdani razlozi? Tko to procjenjuje?
Je l' službenici HZZO-a dobivaju neke naputke? Je l' ih možemo vidjeti? Ili će to ovisiti kako kome padne grah pa će neki službenik HZZO-a reć ovo je opravdano, a drugi će reć da nije. Dakle to nije dobro uređeno i nastavit će se diskriminirat one koji su najranjiviji ovdje.
E sad ću se dotaknuti još malo naknade prijevoza. Ovdje su zastupnici rekli, ne bavimo se člancima, mi samo to sve jako načelno, ukrupno, ali evo, ovo je jako sitno i jako konkretno i jučer je bila raspravu na odboru oko toga, u koje je državni tajnik s visoka poručio zamjenici pravobraniteljice neka malo bolje prouči temu. Dakle mi trenutno imamo situaciju da se uvodi, okej, 50 km je razdaljina, trebalo bi ju smanjit, nećete ju smanjit, preskupo je, dobro, dobro, okej. I kažete, sad uvodimo od vrata do vrata, da se zaista plati ljudima onaj trošak kojeg naprave, kad moraju doć iz svog mjesta u bolnicu.
Oke. Ali, zanemarujete da se ta naknada plaća samo onima čije administrativno središte kojem pripadaju je udaljenije od 50 km. Ako je njihovo selo udaljenije od 50 km, kao što je slučaj, recimo sa naseljem Kašćerga, to možda nisam dobro izgovorila, u Istri, koje je udaljeno 62 km, ali pripada Pazinu koji je unutar 50 km od Pule, kud idu .../nerazumljivo/... dakle građani koji žive u Kašćergi, onda nećete ništa dobit.
I to je nepravda i to je diskriminacija. I to se treba popravit i malo bolje proučit, kako bi rekao državni tajnik. Okej. Na kraju ću se osvrnut, puno se govorilo o dostupnosti zdravstvene zaštite, ja nisam danas mislila to tako širiti, ali naprosto moram, jako me motivirao državni tajnik koji nam je danas rekao da imamo mi dovoljan broj liječnika, samo eto, oni nisu dobro raspoređeni.
Zašto nisu dobro raspoređeni liječnici? Oni nisu dobro raspoređeni i ja se tu slažem, niti su geografski dobro raspoređeni niti su po specijalizacijama dobro raspoređeni pa imamo, ne znam, trenutno imamo 80 liječnika na specijalizaciji iz oftalmologije, 70 dermatologije, a nemamo nikakvu epidemiološku navalu oftalmoloških i dermatoloških poremećaja, a imamo ih, ne znam, 20 ili 20 i nešto, trebala bi pogledat novelirane podatke iz dječje i adolescentne psihijatrije gdje imamo, rupe, minuse, imamo ih sve skupa 50 na 50 tisuća djece, itd.
O primarcima da ne pričam. Zašto je to tako? Tko odlučuje kako se raspisuju specijalizacije i tko je za to odgovoran? Zadnjih 10 godina, HDZ! Onda se reklo, primarne zdravstvene zaštite nam, to vam je svima jasno, fali, je l'? E onda reklo, ali mi smo dobili, odnosno ne dobili, mi smo osigurali, pardon, novce iz EU pa će se raspisati ili se raspisuje 900 specijalizacija. Ali se zanemarilo reći da se na te specijalizacije nitko ne javlja. Zašto? Zato što nije dobro uređeno i zato što liječnici primarne zdravstvene zaštite su i dalje u debelo podređenom položaju.
I nisu dovoljno motivirani da bi se javili na takve natječaje. A dok ne riješimo, da se osvrnem i na ovaj dio sabornice, gdje se komentiralo kako se rješavaju liste čekanja i da dvojni rad liječnika nije problem, naravno da je i naravno da otvara prostor za sukob interesa i ako nekom nije bilo jasno, možemo opet nacrtati slučaj Roića i slučaj Rotima pa da se to onda baš crno na bijelo vidi kako dvojni rad liječnika stvara problem i cucla novac iz javnog u privatni, ali da bismo rješavali liste čekanja, mi moramo ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu. Kako, kaže državni tajnik, mi razgovaramo sa lokalnim samoupravama da bi ih motivirali da oni onda kod sebe privuku liječnike primarne zdravstvene zaštite.
Znate šta to znači? To znači ono što je rekla ministrica. Ja to zovem igre gladi. Dakle ako ste vi lokalna samouprava, vi trebate preoteti jer, pedijatara sveukupno ima premalo, fali nam ih 25%, svaki 4. fali, a vi budite lukava i bogata lokalna samouprava, pa mrknite pedijatra onom koji nema. To su igre gladi, to nije rješavanje problema primarne zdravstvene zaštite i to će dovesti da oni siromašni dijelovi Hrvatske kojima je ionako teško i koji su ionako iseljeni, poput Slavonije budu još iseljeniji jer nijedan roditelj neće živjet tamo gdje sat vremena uokolo nema pedijatara i svi ćemo ga razumjeti. A šta ćemo reć siromašnoj općini u Slavoniji, nek se bori sa, šta ja znam, Splitom, Zagrebom za pedijatre?
Super način, to je baš odlično rješenje. I na kraju ću se osvrnut nešto o čem se ovdje danas nije pričalo, a to je dostupnost zdravstvene zaštite za žene u ovoj zemlji.
Dakle za polovicu populacije u ovoj zemlji, polovicu. 300 tisuća, minimalno, to je konzervativna procjena žena u ovoj zemlji nema primarnog ginekologa. To znači da 300 tisuća građanki ove zemlje nema osnovnu zdravstvenu skrb, koju ima na papiru, ima on u Ustavu, ima u Zakonu o zdravstvenom osiguranju koje stalno noveliramo, ali ju nema u praksi.
Dakle ne može besplatno, iako plaća poreze, doprinose, šta ja znam, ne može jednom godišnje napravit papa test i UZV. To svi znamo, na tom polju se ništa ne radi i također, kad smo kod zdravstvene zaštite žena, podsjećam vas, u Ustavu piše da se ne može diskriminirati po spolu, da zdravstvenu zaštitu svi imaju pravo. Ako se neka usluga iz zdravstvene skrbi kao što je prekid trudnoće plaća, ako se se još tome plaća različito, pa u Dubrovniku jedan cjenik, u Zagrebu je drugi cjenik, u dijelu Hrvatske ni nema na cjeniku, e onda su žene u Hrvatskoj diskriminirane i ne mogu dobiti zdravstvenu skrb koja im je potrebna.
Dakle jedan dio populacije na temelju svog spola je dužan plaćati zdravstvenu skrb, to je diskriminirajuće. U susjednoj Sloveniji to nije tako.
Je li to opterećenje, fiskalno opterećenje za proračun toliko ili se naprosto radi o tome da i preko toga, kao i preko priziva savjesti, kao i preko nedostupnosti prekida trudnoće naprosto želite kontrolirati ženska tijela i ženske slobode? Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i prva će govorit poštovana zastupnica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem.
Što se tiče ovog Zakona, poštovani g. državni tajniče, g. potpredsjedniče, želim zapravo reći da se radi o zakonu i o pitanju koje izravno pogađa tisuće građana RH, a zapravo se radi o pitanju koje je sami temelj ljudskog dostojanstva, to je na zdravstveno osiguranje, ako baš hoćete, pravo na zdravlje.
Prije dvije godine, izmjenama ovog Zakona uvedena je nova obveza po kojoj su svi koji su bili osigurani kao nezaposlene osobe, izvan sustava rada se morale svaka 3 mjeseca osobno javljati u najbliži ured HZZO-a kako bi zadržali svoj status. Tada je pučka pravobraniteljica, mi iz oporbe, smo kod donošenja toga zakona upozoravali na moguće posljedice međutim, tada argumenti nisu uvaženi.
Treba ovdje reći, a to se možda na ovom primjeru zakona najbolje vidi, da kada ne želimo uvažavati komentare i prigovore druge političke strane, da to ima doslovce posljedice po ljudske živote i to je izravna posljedica i odgovornost HDZ-a. Ovdje konkretno zbog odbijanja tog prijedloga od strane HDZ-a, preko 13 tisuća osobe je prošle godine ostalo bez zdravstvenog osiguranja, među njima teško bolesni, osobe s invaliditetom, žene na rodiljnom dopustu, a posebna ranjiva su skupina su bili studenti koji su studirali izvan Hrvatske. Mnogi su osiguranje izgubili nesvjesno, tek kad su morali podići terapiju, obaviti liječnički pregled ili ostvariti rodiljna prava. Radi se o ljudima koji zbog bolesti, invaliditeta, siromaštva, geografskih prepreka ili jednostavno neznanja su ostali uskraćeni, ponavljam, za osnovno pravo, za pravo za zdravstveno osiguranje i na koncu, za pravo za zdravlje.
Vlada je sa, doduše, dvije godine zakašnjenja, ali ajmo, bolje ikad nego nikad shvatila problem i predlaže izmjenu prema prijedlogu da su od osobnog dolaska u HZZO svaka 3 mjeseca izuzeti korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora, to je jasno, ali pazite sad ovo, ali i oni koji zbog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga ne mogu osobno pristupit Zavodu radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen dok traje objektivna nemogućnost pod uvjetom da su o istom obavijestili Zavod. Ako ste uspjeli shvatit šta znači ovo puno ovih what if.
Tako piše u zakonu. Na prvi pogled se čini da Vlada reagira na problem, no međutim, kad pogledamo pažljivije, vidimo da je rješenje površno, nedorečeno i u konačnici nepravedno. Uvođenje iznimke nije adekvatno rješenje za sve negativne učinke koje ova obveza periodičnog osobnog javljanja ima i koje će i dalje proizvoditi. Ja vas pitam, g. državni tajniče, što znači drugi opravdani razlog? I tko odlučuje što je to opravdano?
Hoće li o tome odlučivat gospođa koja radi na šalteru? Hoće li o tome odlučivati neko povjerenstvo HZZO-a ili neka druga viša instanca? Hoće bit neko vještačenje? Kojim će se to dokumentima to dokazivati? Tko će propisati koji su to dokumenti? I zapravo najvažnije, hoće li građani uopće biti pravovremeno i jasno informirani o tome da postoje iznimke? Ovako, općenito formulirana iznimka samo otvara vrata pravnoj nesigurnosti, arbitrarnosti i različitoj primjeni prava među građanima. Neće ispraviti nepravde koje su počinjene niti će spriječiti neke nove nepravde.
Zakon, upozoravala sam, u prvom čitanju i apelirala da to promijenite. Niste se na to niti osvrnuli i ja doista, g. državni tajniče očekujem da nam kažete koji su to drugi osobno opravdani razlozi i kako će se to, i tko će to, na koji način, u kojoj proceduri procjenjivati? Što je potrebno učiniti?
Potrebno je jednostavno ukinuti obvezu osobnog javljanja svaka 3 mjeseca. Jasno je da mora postojat kontrola i da reda treba biti, to nije sporno. međutim, živimo u 21. st. i baze podataka bi morale biti povezane. HZZO može i mora podatke o osiguranicima ažurirati automatski. Ako netko objavi prebivalište, može izmijenit podatke i mora izmijenit podatke s MUP-om. Može izmjenjivat podatke s Poreznom upravom oko porezne evidencije o poreznoj rezidentnosti odnosno nerezidentnosti, kao i svi drugim relevantnim institucijama.
Jer, pravo na zdravstvenu zaštitu i na zdravlje ne smije ovisiti o mogućnosti da netko dođe do nekog šaltera ili može ili odnosno ne može doći do njega ili o dostupnosti interneta, je li na vrijeme nekog o nečemu obavijestio. Štoviše, predlažem da svim osobama koje su zbog obveze ovog javljanja izgubile zdravstveno osiguranje se omogući povrat toga prava ako zadovoljavaju osobne uvjete.
Žalosno je da 2025. moramo ovdje u Saboru govoriti da zdravstveno osiguranje nije privilegija nego temeljno pravo i da to pravo ne smije ovisiti o zdravlju, bogatstvu ili fizičkoj sposobnosti da se dođe pred neki šalter. I dužni smo doista ispraviti ovu nepravdu, ne djelomično, ne polovično, nego temeljito. I stoga predlažem, a zapravo tražim od vas, da zajedno ukinemo ovu štetnu obvezu i da sustav zdravstvenog osiguranja moderniziramo tako da bude pravedan, dostupan i siguran za sve građane.
Tu je pitanje doista, govorila je kolegica Kekin maloprije o tome, o dostupnosti zdravstvene zaštite i ja vam moram reći, često govorimo o dostupnosti, primjerice, ginekologa, govorimo o otocima, manjim sredinama. Ja živim u Novom Zagrebu. Moj kvart i 4 susjedna kvarta u kojem gravitira 20 tisuća žena, jedan, jedan tim bez nositelja. To znači da dolazi jednom tjedno ginekolog. Da se naručite za papa test, morate se naručiti 7 mjeseci unaprijed. Pa je li vama normalno da se za pregled temeljni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti naručujete 7 mjeseci unaprijed?
Primarna zdravstvena zaštita, 7 mjeseci unaprijed se moraš naručit. Pa je li to normalno? Je li to dostupnost zdravstva? Pa ćemo se čudit o karcinomima i slično.
Druga stvar o kojoj želim govoriti, koju ste hladno izignorirali u odnosu na ono što smo govorili u prvom čitanju, a koji regulira ovaj Zakon je pitanje da HZZO u cijelosti osigura plaćanje zdravstvene usluge prekida trudnoće. To nije banalno pitanje i naša pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, koja je naša opunomoćenica upozorava, da cijena prekida trudnoće je trenutno velika prepreka ženama u smislu dostupnosti te zdravstvene usluge u RH.
Takav trend nije u skladu s preporukom odbora za ukidanje diskriminacije žena koja se kreće u smjeru općeg nenaplaćivanja prekida trudnoće.
Naime, odbor UN-a je u zaključnim primjedbama prema RH upozorio da zapravo su žene u Hrvatskoj diskriminirane u svrhu osiguranja pristupa sigurnom prekidu trudnoće i kontracepcijskim sredstvima i pozvao Hrvatsku da osigura opće pokrivanje troškova legalno induciranog prekida trudnoće i suvremene kontracepcije iz sredstava HZZO-a. Mi smo to nekada davno imali. Prije 30-ak, 40-ak godina ženama je to bilo besplatno dostupno. Danas nije.
S tim u svezi, pravobraniteljica ukazuje kako je Odbor za ljudska prava UN-a u zaključnim primjedbama na 4. periodično izvješće RH o provedbi Međunarodnog pakta u građanskim političkim pravima istaknuo kako se žene u Hrvatskoj još uvijek susreću s preprekama u pristupu zakonitom i sigurnom prekidu trudnoće, uključujući financijske i geografske .../nerazumljivo/... prepreke. Izrazio je zabrinutost zbog velikog broja zdravstvenih radnika koji odbijaju izvršiti prekid trudnoće zbog priziva savjesti, stigmatizacije pacijentica, propusta u informiranju, nedostupnosti sredstava protiv bolova te psihičkog i verbalnog zlostavljanja.
Ovo je pristojno opisan horor koji žene, hrvatske žene doživljavaju u hrvatskim bolnicama jer ono što žene doživljavaju u hrvatskim bolnicama se može opisati samo riječju horor. Doslovce horor. Horor nedostojan čovjeka i naša je obveza to promijeniti. Vidim, klimate glavom, g. državni tajniče. Pročitajte iskustva žena, da se to događa muškarcima, već bismo odavno mijenjali zakon.
Ponavljam, kao .../nerazumljivo/... kao država moramo osigurati da usluge medicinskog prekida trudnoće bude sigurna i dostupna, da ne ugrožava žensko zdravlje i da ne ponižava žene, kao što ih ponižava danas. Ja naravno, obzirom i na vaše kimanje glavom i na ovu većinu nemam previše nade da će se to promijeniti i da će se to dogoditi, međutim, dokad sjedim ovdje u ovom HS-u i dok god raspravljamo o zdravstvenom osiguranju, zalagat ću se da žene i muškarci u Hrvatskoj budu ravnopravni, da ono što je, dostignuće medicine, da ono što treba biti jamčeno, zdravlje svima. I muškarcima i ženama bude jednako i da žene doista ne budu diskriminirane jer danas jesu.
I u pristupu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i u ovim hororima koje neke od žena doživljaju kada dođu u bolnicu samo tražiti ono što je legalno, njihovo legalno pravo iz zdravstvene zaštite. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća će govoriti poštovana zastupnica Anita CuriŠ Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Evo, poštovani državni tajniče, nažalost nisam imala priliku jutros uputiti repliku, pa ću probati se dotaknuti nekih bitnih tema kroz ovu pojedinačnu raspravu. Svi ste upoznati da je SDP uputio u prijedlog znači sve ono što se tiče teme njege bolesnog djeteta, međutim, mnogo toga od prvog do drugog čitanja nije uvaženo. Zanimljiva je činjenica i zanimljiva je rečenica kojom opravdavate u ovom prijedlogu zakona, znači kad mi predlažemo ograničenje na visinu naknadu plaće za roditelje koji njeguju bolesno dijete za djecu do 7 godina starosti nije prihvaćeno, uzimajući u obzir, citiram, trenutne fiskalne mogućnosti državnog proračuna RH te financijskog plana HZZO-a.
Dakle kad trebamo za roditelje, roditelje i djecu koji su nam temelj demografske obnove RH, tad nemamo. Kad trebamo za dugove javnih poduzeća, kad trebamo za misteriozne javne nabave, kad trebamo za povećanje plaće dužnosnicima, za korupciju, e tad državni proračun ima.
Ali što se tiče bolovanja i djece, sve je dobro kad je dobro. A što onda kad nije dobro? Kad ti dijete zakuri, e onda te država još bolje lupi po džepu. Zašto to pričam? Bez obzira na to što ste vi podignuli sada u ovom dijelu sa onih mizernih 500 eura na 900 i nešto, isto tako vrijedi za komplikacije u trudnoći o kojima sam govorila već nekoliko puta, da za onih 500 eura dok ste na komplikacijama u trudnoći ne možete kupiti ni dječja kolica, ali sad ćete za 900 eura, nećete, moći ćete možda kupiti dječja kolica.
No ja vas pitam, što je sa njegom za bolesno dijete kada se vratite s porodiljnog, a to je, naši zakoni vrlo često imaju, ja to tako zovem, sive zone jer na kraju kad dođete u situaciju i kad vidite da možda smatrate da vam je država oštetila, ne, nije vas oštetila, zakon je nažalost takav.
Znači situacija, ja ću vama to samo na .../nerazumljivo/... na jednom laičkom životnom primjeru jer mislim da je tu hrpa ovakvih članaka, našem narodu je nerazumljiva.
Dođite sa porodiljnog, vratite se na posao, naravno da poslodavac strepi nad time kada ćete javiti da vam je dijete dobilo temperaturu i odete na njegu djeteta, e tada vam se ne uzimaju platne liste jer platnih lista nemate, prva 2, 3 mjeseca platnih lista nemate, tada vam Zavod za zdravstveno osiguranje opet daje mizernu naknadu.
Dakle dok ne steknete kontinuitet platnih lista, do tada ste opet na mizernoj naknadi. Ja vas pitam, što je za majku, što je za svakog roditelja koji se nalazi u takvim životnim okolnostima i kako, kao što sam rekla, sve je dobro dok je dobro. Što onda kad nije dobro? Kad dijete ozdravi je dobro, a što je s djecom koja su onkološki bolesnici, s djecom koja imaju potrebe, bilo jezično-govorne poteškoće, bilo neurološke smetnje, bilo potrebe za razvojnom terapijom gdje vrlo često moraju posezati na put u druge gradove da bi i tu terapiju obavili, tek kad dođu, naravno na red nakon svih silnih lista čekanja.
Sve su to troškovi za naše, za naše roditelje. Ako imate još jedno dijete za koje plaćate vrtić također ako idete i s njime na nekakve vanškolske, tj. aktivnosti ili na pretrage sve to košta. I onda se mi pitamo da li je dovoljan taj iznos koji možda daju jedinice lokalne samouprave za rođenje djeteta ili ovaj iznos koji se, koji je povećan i koji je uveden kroz Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, da li je to stvarno prava motivacija za imati dijete u Hrvatskoj ili imati još drugo ili treće dijete u Hrvatskoj?
Kad vas život lupi po glavi i kad vidite što vam država da, tj. što vam neda i kako ste u tome svemu sami onda jednostavno nekad se i sramite djetetu reći gdje živi. Ono sa čime bi se, na što bi se još željela nadovezati po pitanju ovog zakona, a to su svakako obračun putnih troškova, to je nekoliko kolega već bilo spominjalo. No međutim, postoji također i još jedna stvar unutar samog zakona i unutar samih pravila Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a to su troškovi koji se tiču određenih bolesti.
Prema mojoj informaciji koliko znam bolesnici koji boluju od hemodijalize dobivaju čak i paušal od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i naravno da takve stvari pozdravljam. Na žalost bolesnici koji imaju karcinom to ne dobivaju, čak i bolesnici koji imaju karcinom ukoliko imaju HŽ prijevoz od svojeg mjesta prebivališta do mjesta u kojem ideju na pretragu ne dobivaju naravno ništa, a znate i sami kakav je dnevni, tj. vozni red našeg HŽ-a i kako su brzi i koja je njihova brzina. Tako da mislim da je to isto dio o kojem je trebalo misliti i da treba jednostavno, bolest ne pita, bolest je bolest. Svaka bolest za svakoga individualno je njemu najteža, a svakako trebamo malo više i razmišljati o bolesnicima koji boluju od karcinoma s obzirom da su nam to bolesnici i da je stopa obolijevanja postala sve veća i veća i jedan je od glavnih uzroka smrtnosti u Republici Hrvatskoj.
I za kraj ono što su također i drugi spominjali to je ova obveza javljanja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje jednom unutar tri mjeseca i ovi famozni opravdani razlozi. Sve je to u redu ako želimo kontrolirati one koji stvarno nisu na području Republike Hrvatske, koriste zdravstvenu zaštitu, jer opet s druge strane moramo biti svjesni da smo sustav zdravstvenog osiguranja kakvog ima Hrvatska nemaju druge države, nemaju evo niti stanovnici možda na nekim drugim kontinentima i kad korporirate zdravstvene sustave povijesno i kako su se razvijali naš zdravstveni sustav je bio dobra priča samo da se na tome nastavilo raditi i da se tome pristupilo ozbiljno. Međutim, mi smo pristupili neozbiljno.
Prva faza neozbiljne stvari je kad dođete u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i kad vam službenik tamo odlučuje što je to opravdan razlog u jednom Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje službenik odluči o jednom, znači da je opravdani razlog. Taj isti razlog kad spomenete u drugom Zavodu za zdravstveno osiguranje tamo nije opravdano. To je ono nešto na čemu treba i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje poraditi. Ja sam i nedavno slala ministrici upravo i pitanje po pitanju čuvanja profesionalne tajne djelatnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje s obzirom da mi se nekolicina građana obratila upravo zbog toga posebice u malim mjestima da prilažu recimo putne, zahtjev za putnim troškovima koje je ovjerio liječnik specijalist, a još trebaju dostaviti liječničku dokumentaciju koju vrlo često službenici komentiraju i onda u malim mjestima to vrlo često izađe van.
Dobila sam odgovor na to pitanje. Evo ja se nadam da će i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u budućnosti voditi znači računa o tajnosti podataka i zaštiti dostojanstva svakog pacijenta i svakog korisnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a na nama je a bome i na vama da se ozbiljno primite toga da hrvatski zdravstveni sustav bude dostupan, ne samo dostupan, nego i ozbiljan i da zadovoljava sve potrebe našeg stanovništva.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike.
Prva je poštovane zastupnice Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovana kolegice, dakle pred jedno dvije godine se je odlučilo da se treba javljati u Zavod za zdravstveno osiguranje i sad jedan dio toga sa ovom izmjenom i dopunom zakona zaista regulira, jer to ludilo koji je tad bio, gdje su bez zdravstvene zaštite ostale trudnice, ostali najosjetljiviji, oni koji se nisu mogli ni javiti jer su invalidi i leže doma ostao je dio koji se odnosi na studente i učenike.
I pučka pravobraniteljica je u javnoj raspravi i upozoravala na činjenicu da način na koji je tu reguliran nije dobar. Iz jednostavnog razloga ja sam i u raspravi u ime kluba navela primjer iz Njemačke gdje studenti koji tamo studiraju mjesečno plaćaju između 125 i 150 eura naknadu da bi uopće mogli imati onu EU iskaznicu. Dakle, zdravstvena zaštita se u različitim zemljama regulira različito. Zašto opet su sad ostali diskriminirani studenti i učenici …

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Hvala./…

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
… ne mogu to razumjeti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Curiš Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Kolegice Anka meni prvo što pada na pamet kad spomenete učenike i studente je ono da ovoga u svakom slučaju ako mi diskriminiramo učenike i studente oni koji će imati znanja da se bore protiv ovakvog stanja u hrvatskom zdravstvenom sustavu onda vam je to odgovor. No međutim, mislim da odgovor definitivno leži u tome, u nemaru i nedogovoru naravno sa drugim zemljama. Ali opet s druge strane ne možemo se komparirati sa evo recimo jednom Njemačkom zato jer njemački zdravstveni sustav je drugačiji od našeg zdravstvenog sustava. Isto tako postoje mnoge države članice EU koje stvarno evo imaju ta tri neka temeljna zdravstvena sustava koja su se razvijala kroz povijest.
Na našem ministarstvu i na Zavodu za zdravstveno osiguranje je da osigura našim studentima koji se ideju školovati vani također i tu mogućnost zdravstvene zaštite.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
.../Govornik nije uključen./... Krok.
.../Upadica: Sve u redu, sve u redu./... Kolegice Curiš Krok, vi ste spomenuli ovdje da mnogi kvalitetni prijedlozi, ne samo od Kluba SDP-a i ostatka oporbe, pazite, nisu prihvaćeni zbog trenutne fiskalne mogućnosti državnog proračuna te financijskog plana HZZO-a.
Da li se možda vama čini da umjesto predstavnika Ministarstva zdravstva sljedeći put kad god imamo ovakvu tematiku zakona bi tamo trebali sjediti predstavnici HZZO-a jer po ovome ispada, dakle, to nisu, to nisu moja subjektivna zapažanja da nam zdravstvo u državi potpunosti vozi HZZO, a Ministarstvo zdravstva eventualna reže trake na svečanim otvorenjima nekakvih zdravstvenih ustanova, itd.
Dakle ovo je stvarno jedna sramotna situacija da je prihod od poreza na dobit u proračunu porast'o za 125%, da smo sanirali HEP za 1,1 milijardu eura, a da vi odbijate …

Reiner, Željko (HDZ)
.../Upadica: Odgovor zastupnice Curiš Krok./

Curiš Krok, Anita (SDP)
... ovakve prijedloge zbog nedostatnih fiskalnih kapaciteta proračuna.

Curiš Krok, Anita (SDP)
.../Govornik nije uključen./... kolegice Radolović na ovom pitanju. Da, upravo ovo što ste citirali, što sam i ja citirala, znači razlog odbijanja prijedloga da njega djeteta, bolesnog djeteta bude za, na visini plaće koju stvarno roditelj dobiva, nije prihvaćena od Vlade i od vladajućih, znači zbog trenutne fiskalne mogućnosti državnog proračuna RH te financijskog plana HZZO-a.
Nažalost kao i svim drugim institucijama, imam dojam da i ovdje imamo ljude koji nikad nisu bili na terenu, koji nikad nisu vidjeli što je to korisnik HZZO-a. Fascinantno je evo, ovo i ukidanje ovih nekih prava. Recimo, ako imate trudnicu koja je dobila znači poštedu radi toga jer mora, recimo, ležati i mirovati, nije se javila Zavodu, mi smo, oni su ju brisali i izgubila je pravo na zdravstveno osiguranje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica i potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovana kolegice Curiš Krok, jako dobro ste detektirali problem koji se otvorio, a još bi mogao eskalirati, a to je arbitrarno utvrđivanje zdravstvenih razloga zbog kojih će netko imati odnosno ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje ili će pak to isto pravo izgubiti.
Nije jasno niti iz ovog Zakona, možda ste vi vidjeli, tko će donositi tu arbitarnu odluku? Hoće li to biti službenik koji je u direktnom kontaktu sa strankama, hoće li to bit neko povjerenstvo HZZO-a ili netko treći? I na kraju krajeva, kada govorimo o tim iznimkama, hoće li građani biti informirani o tome da su oni eventualno propisani kao iznimke u zakonu ili da su oni definirani kao iznimka kroz ovoga tko donosi arbitarnu odluku i hoće li možda netko moći izgubiti osiguranje, a da na njega ima pravo upravo zbog te …
.../Upadica: Hvala./... kaotičnosti u sustavu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Curiš Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala kolegice na pitanju. Znači u svakom slučaju, prvo da napomenem da svaki korisnik Zavoda za zdravstveno osiguranje ili bilo kojeg zavoda, općenito, kad se prijavljuje uvijek potpisuje i nekakve prijavnice na kojem, bilo kamo da idete, u komunalno društvo, u plinaru, uvijek pod materijalnom i kaznenom odgovornošću potpisujete da u roku određenog broja dana prijavite određenu promjenu podataka o sebi ili nekakvih okolnosti.
Naravno da bi korisnika trebalo više informirati o tome, a da diskrecijska ocjena opravdanog razloga definitivno leži na službeniku. Ja sam i sama imala jednu situaciju koja se ticala jednog prava na HZZO-u gdje je jedan ured za zdravstveno osiguranje tvrdio da nemam pravo, a drugi ured je tvrdio da imam pravo.
Međutim, s obzirom da sam bila upoznata i preko struke o tim pravima, ja sam se za to pravo i izborila. Međutim, šta sa građanima koji nemaju. Veli im nemaju i nejdeju dalje, ne koriste to pravo.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovana zastupnica Sanja Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajnice, poštovana kolegice i kolege zastupnici i zastupnice. Pa možemo reći, da započnem odmah u glavu, da je ovim nepravednim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju 130 tisuća naših građana ostalo bez prava na zdravstvenu zaštitu. Tu također, treba jasno reći da je ovo Zakon koji odlučuje tko će imati pristup liječniku, tko će biti zdravstveno osiguran, tko će biti zaboravljen.
I dok se, da, vi možda uspijete liječiti privatno, većina naših građana nema taj luksuz. Također, treba reći da ovih 130 tisuća naših građana koji su ostali bez prava na zdravstveno osiguranje, među njima je velik broj ljudi koji su kronično bolnici, koji su kronično bolesni, osobe sa visokim stupnjem invaliditeta, trudnice, rodilje, itd.
Također, treba jasno istaknuti da je pučka pravobraniteljic podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti, ako se ne varam, još 2023. g., samo te godine dobila je oko 2000 prigovora na ove nepravedne izmjene zakona, a također, treba reći da Ustavni sud eto, niti dvije godine nakon nije našao shodnim da se sastane i raspravlja o ovako bitnoj tematici, pa je očito da će oporba morati nešto napraviti po tom pitanju, kad već suci Ustavnog suda ne nalaze shodnime za rješavati .../nerazumljivo/... po hitnom postupku pitanje zdravstvene zaštite 130 tisuća naših građana.
Također treba reći da se hvalite povećanjem naknade za bolovanje, no ignorirate činjenicu da se vodi po osnovici iz 2009. g. po okamenjenoj proračunskoj osnovici koja iznosi 441,44 eura. Danas živimo u realnosti 2025. g., treća najviša inflacija u eurozoni, jedno od najvećih povećanje cijena hrane, energenata i ja vas sad pitam.
Da li je pravedno da danas građani plaćaju jedne od najviših doprinosa za zdravstveno osiguranje u EU po današnjim plaćama, a naknade primaju prema osnovici iz vremena velike svjetske krize 2009. g.? Što se tiče tog vašeg rigidnog sustava prijavljivanja svakih 90 dana u HZZO koji je nepravedno pogodio najranjivije skupine, bolesne, osobe s invaliditetom, studente i starije osobe, zar zaista u 21. st. nakon što ste se pohvalili tolikom digitalizacije zdravstvenog sustava kada već postoji povezivanje sustava i podataka između HZZO-a, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, MUP-a, Porezne uprave i svih onih drugih institucija koje bi trebale biti umrežene a ne zahtijevati fizički dolazak na šalter.
Također treba tu jasno reći da u ovim izmjenama zakona niste se niti dotaknuli pacijenata koji boluju od dugotrajnih i rijetkih bolesti, a čije bolovanje traje puno više od godinu dana na žalost. Niste se dotaknuli niti samozaposlenih mikro poduzetnika koji u slučaju privremene nesposobnosti doslovce ostaju bez prihoda, te osobama koje nisu registrirane niti kao zaposlene, niti kao nezaposlene poput žena primjerice koje skrbe o djeci članovima obitelji ili su jednostavno te osobe ispale iz svih sustava i one su u ovom zakonu u potpunosti nevidljive.
Posebnu problematiku također ovim izmjenama zakona odbijate riješiti, a pročitat ću vam zašto odbijate riješiti status studenata koji studiraju u EU i koji po vama nemaju pravo na zdravstveno osiguranje niti na zdravstvenu zaštitu. Vi kažete da imaju pravo na zdravstvenu zaštitu putem tzv. europske zdravstvene iskaznice, ali i sami znate da ona jedino vrijedi njima kada je u slučaju hitnih intervencija, pa oni po vama ne bi imali pravo na nikakav specijalistički pregled, na odlazak kod zubara niti štogod slično što je jednostavno svakodnevna prijeka potreba u zdravstvu svakog našeg čovjeka.
Odbijajući sve prijedloge oporbenih zastupnika rekli ste da veliku većinu njih odbijate zbog trenutne fiskalne mogućnosti državnog proračuna, te financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa ste tako rekli da ne možete naknade plaće iz obveznog zdravstvenog osiguranja za građane koji su na dugotrajnom bolovanju vezivati uz rast plaća upravo zbog toga, jer navodno nemate dovoljne financijske kapacitete. To ste odgovorili i za prijedlog naših zastupnica Tanje Sokolić i Sabine Glasovac da se ukine ograničenje na visinu naknade plaće za roditelje koji njeguju bolesno dijete za djecu do 7 godina starosti, jer opet nemate trenutne fiskalne mogućnosti.
Također nemate trenutne fiskalne mogućnosti niti da se ukine vremensko ograničenje prava na naknadu plaće za vrijeme prijevremene spriječenosti za rad u trajanju najviše do 60 dana, jer po vama očito bolest djeteta smije trajati isključivo 60 dana, ne niti 61 niti 62. Vi bolešću smatrate kada je dijete bolesno to može biti isključivo do 60 dana ali tu ste također rekli da se opravdavate time jer nemate dovoljne fiskalne kapacitete državnog proračuna koji se nota bene nikad bolje nije punio. To smo vidjeli po samom izvještaju o izvršenju državnog proračuna, po rebalansu dakle i po usvojenom državnom proračunu.
Također, odbili ste da se ukine obvezna osobnog pristupa Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, jer vi kažete želite uvoditi reda zbog EU. Želite uvoditi reda zbog EU ali eto naše studente koji redovno studiraju na području EU kažnjavate jer su izabrali između obrazovanja i zdravstva. Lijepu poruku šaljete mladim ljudima.
Također na visoko kvalitetan prijedlog naše zastupnice Sabine Glasovac koja je predložila da se uvede mogućnost korištenja bolovanja za njegu starih i nemoćnih članova obitelji, jer tu sada jasno treba reći to se jedino priznaje supružnicima i djeci. A ja vas pitam što ako jedina osoba koju imaju stariji ljudi su njihovi unuci da se brinu? Oni nemaju to pravo pazite i niste se niti potrudili ovim izmjenama zakona to riješiti. Pazite što ste vi odgovorili. Kažete da je taj prijedlog onako riješen člankom 86. Zakona o radu gdje radnik ima pravo na plaćeni dopust za važne osobne potrebe u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje.
Pa ja stvarno ne znam ovoga da li je to pisao netko iz Ministarstva financija, da li je to stvarno pisao netko iz Ministarstva zdravstva. Pretpostavljam iz HZZO-a jer samo oni brinu o kasi po pitanju javnih financija što ne bi trebalo i što je suludo i kontradiktorno. Ali dakle vi ste stvarno odgovorili da nećete uvesti mogućnost korištenja bolovanja za njegu starijih i nemoćnih članova obitelji zbog toga što pazite već je uređeno Zakonom o radu i oni mogu dobiti 7 punih, pazite kako puno 7 radnih dana ako je to nekakav slučaj za važne osobne potrebe. Pa mislim da se svi slažemo da ne možemo samo nazvati važnu osobnu potrebu bolest najbližih članova obitelji.
Referirat ću se završno i na studente. Rekli ste ovako. Ne možete prihvatiti prijedloge zbog toga što bi se povećao broj osoba za koje osiguranik može ostvariti pravo za naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad. Isto tako ste rekli da nisu predviđeni financijskim planom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a i da je to sve suprotno prioritetu i ciljevima koji su utvrđeni za održiv zdravstveni sustav, te njegovu financijsku stabilizaciju. Dakle, ovim izmjenama zakona koje vi nazivate da su to veliki poduhvati, 103, pazite to ste nekoliko puta spomenuli da je 130 milijona eura težak ovaj, teške su ove izmjene zakona niste se dotakli. Dakle, najranjivijih skupina društva, pacijenata koji dugotrajno boluju preko godinu dana, roditelja bolesne djece kojima ste odbili ukinuti vremensko ograničenje za njegu bolesnog djeteta nakon 60 dana i delimitirati u potpunosti naknade. Dakle, došli ste do 995eura kako ste nas ispravili ne 990, nego 995 eura. Nepravedno ste zakinuli 130 000 građana, da činjenica je neki od njih jesu možda zloupotrijebili sustav, ali za to postoje drugi naši zakoni, za to postoje nekakve druge odredbe, a ne da ste sve nepravedno ove ljude kaznili zbog toga što se fizički nisu došli prijaviti na šalter. Često mora se reći iz samog neznanja i trebali biste voditi računa da nisu svi naši građani na žalost u Hrvatskoj digitalno pismeni, da u ruralnim krajevima Hrvatske nemaju često dostupne mogućnosti niti nekakve tehnološke, niti digitalne, a to je sve ono što vas naprosto nije bilo briga. Jer kako vi ovdje nekoliko puta u ovim izmjenama zakona spominjete opet je bilo bitno samo da ispunimo jednu crticu prema EU i da mašemo papirima i zakonskim izmjenama u Bruxellesu.
Ja ću vas još jednom pozvati da preispitate prijedloge koje vam je podnio SDP još u siječnju ove godine posebice što se tiče njegovanja bolesne djece, da dođete svijesti, zdravom razumu, da u potpunosti delimitirate naknade za njegu bolesnog djeteta jer niti danas sa ovim troškovima života 995 eura nije dovoljno i kažnjavate ljude jer su djeca bolesna. Ali znate što, onda vam opet građani vraćaju jer imate stotine roditelja evo danas koji su otvorili godišnji odmor kako bi mogli doma njegovati bolesno dijete. Zašto? Jer ako njeguju bolesno dijete neće si moći pokriti osnovne mjesečne troškove života, pa ljudi idu na godišnji i opet ih prisiljavate da izigravaju sustav, pa ćete reći zločesti roditelji. Ne, nisu roditelji zločesti nego je jednostavno sustav zastario.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Imamo više replika prva je kolege Pausa.

Paus, Dalibor (IDS)
Kolegice Radolović dakle dolazite iz Istre i sigurno vam je situacija na sjeverozapadu Istre i sa mogućnošću korištenja bolnice u Izoli za naše građane iz Umaga, Buja i Novigrada u smislu liječenja, specijalističkih pregleda i bolničkog liječenja poznata.
Dapače, imamo i primjer u EU gdje se to događa da jednostavno dvije zajedno za svoje građane omogućuju da se koristi bolnica koja je najbliža i koja osigurava najkvalitetniju i najbržu bolničku i zdravstvenu skrb za građane jedne i druge države. Kakvo je vaše mišljenje da li bi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u sklopu osnovnog zdravstvenog osiguranja trebao osigurati jednu racionalnu košaricu zdravstvenih usluga za te naše građane kako ne bi morali odlaziti u udaljenu Pulu nego bi svoj problem zdravstveni mogli rješavati na 20 minuta od doma puno kvalitetnije i brže.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Poštovani kolega Paus u potpunosti se slažem sa vama. Treba reći da su građani sjeverozapadne Istre, Bujštine svojim samodoprinosom izgradili 26 bolničkih kreveta u Izoli na koje danas nemaju pravo. A znate tko je krivac zašto nemaju pravo? Krivac je upravo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji je odbijao plaćati račune tih pacijenata naših koji su u životno ugroženim stanjima ili nekakvim drugim zdravstvenim potrebama odlazili u bolnicu u Izoli. I jednostavno bolnica u Izoli odlučila je ne primati više naše pacijente, iako smo izgradili tamo 26 kreveta. A budući da premijer Plenković veliki doajen hrvatske diplomacije glavni posao naravno tu treba odraditi Ministarstvo vanjskih poslova u suradnji sa Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ja se duboko i toplo nadam da će staviti ljudske živote ispred svega i da ćemo konačno imati Sporazum o suradnji sa bolnicom u Izoli kakve građani sjeverozapadne Istre i zaslužuju.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i zastupnica Ikić-Baniček.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Kolegice Radolović ono što smo danas nakon izlaganja uvodnog predlagatelja dobili potvrdu je ono što zapravo većina hrvatskih građana već odavno zna, a to je da hrvatski zdravstveni sustav polako ide prema američkom modelu, gdje samo oni koji će biti platežno sposobni će imati pravo na adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu skrb.
Čuli smo jako puno toga od državnog tajnika o tome koji su fiskalni učinci i shvatili smo da on zapravo na ljude koji su bolesni ili koji trebaju preventivnu zdravstvenu skrb za njega samo šifre u sustavu i problemi a ne netko kome treba pomoći. No, mene zanima vaše mišljenje zašto u 2025. HZZO nije u stanju digitalizirati svoje poslovanje, a ne tjerati ljude da dolaze i potvrđuju svoje statuse. Da li mislite da je to zato što nisu našli nekog pajdu koji im je napravio za simboličnih pod navodnicima dva milijuna eura neku aplikaciju …

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Hvala./ …

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
… pa neka još malo i …/Govornica se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane zastupnica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem kolegice Ikić-Baniček, pa gledajte meni je potpuno apsurdno, ja mislim da takav sustav niti jedna članica EU-a nema, da jedna zapravo osiguravateljska kuća ima monopol nad hrvatskim zdravstvom i žari i pali, vedri, oblači sustavom javnoga zdravstva u Hrvatskoj.
Dakle, HZZO je taj koji primjerice određuje cijene bolnicama. I znate šta se događa? Pa bolnice su nam u minusu. Pa zašto su nam bolnice u minusu? Probajte vi otići na UZV abdomena, sad ću lupit, ali mislim da je otprilike negdje tako. Za ultrazvuk abdomena ovisno da li je pazite čak opća bolnica, klinička bolnica ili Klinički bolnički centar što je također potpuno nepravedno jer zbog čega bi ako liječnik jedan odradi UZV abdomena u Općoj bolnici Pula ta bolnica dobila manji iznos cijene nego ako ga radi u Rebru. Je li taj liječnik kod nas manje vrijedan ili je ta naša bolnica manje vrijedna dobije vam 50 eura karikiram. Ali recimo otiđite vi privatno to odraditi koštat će vam 60, 70 eura i onda mi stalno smo u toj nekakvoj začaranoj spirali, a Ministarstvo zdravstva to sve dozvoljava.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnice Radolović, Curiš Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Evo poštovana kolegice citirat ću vas, naveli ste zločeste roditelje. Imali smo i neodgovorne trudnice. Zločeste roditelje jer eto koriste godišnji odmor kad bi trebali koristiti bolovanje za svoje dijete upravo zato da mogu platiti kredite. Neodgovorne trudnice jer eto nisu došle jednom u tri mjeseca na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje a one su upravo možda zbog neke svoje komplikacije u trudnoći upravo doma i na mirovanju pa ne mogu. Ali ja vas pitam nitko nije spomenuo što je sa dugotrajnim i sumnjivim bolovanjima, dugogodišnjima nekad čak i desetljećima. Gdje je tu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i kako to vidite? Da li tu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uskače onako kako uskače u ukidanju prava našim građanima?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovana kolegice.
Pa gledajte, očito sustav funkcionira po principu podobnih, manje podobnih i nepodobnih. Na žalost to je tako, ali kažem vam mene jako smeta, a posebice što se tiče ovog uskraćivanja prava i pozivam tu i naš Ustavni sud da nakon dvije godine pa ako to nije prioritet riješiti onda ja stvarno ne znam što je riješiti stavi na stol zahtjev za ocjenu ustavnosti ovih izmjena zakona iz 2023. godine naše pučke pravobraniteljice kojim je 130 000 naših građana izgubilo pravo na zdravstveno osiguranje. Da, dio njih je činjenica je zloupotrebljavao sustav, ali to je zaista manji dio njih i za njih trebaju postojati nekakvi drugi elementi. Ali ovi drugi poput naših trudnica, kroničnih bolesnika, osoba starije životne dobi koji možda nisu digitalno pismeni ili iz neznanja su izgubili zdravstveno osiguranje, zdravstveno osiguranje.
Pa ne znam što je bitno, dakle osim obrazovanja zdravstva i socijalne skrbi u našoj državi.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice vi ste u svom izlaganju naveli niz primjera, niz prijedloga koji su bili na zakon gdje se je zapravo predlagatelj apsolutno oglušio. Mi imamo zakon u dva čitanja u prvom i drugom čitanju i nekako je ideja ja pretpostavljam zakonodavstva bila da nakon prvog čitanja se daju primjedbe i da te primjedbe predlagatelj razmotri i dio njih koje su eventualno prihvatljive prihvati u drugom čitanju.
Ovdje je karakteristika da se je predlagatelj apsolutno oglušio na sve primjedbe, ali ne samo da se oglušio na sve primjedbe koje su bile od saborskih zastupnika. Ono što se on oglušio, oglušio se je i na primjedbe koje je dala pučka pravobraniteljica koja u svojim izvješćima kontinuirano govori o problemu zdravstva, o problemu sa kojim se susreće svakodnevno. Državni tajnik je u jednoj replici odgovorio da ima odličan odnos sa pučkom pravobraniteljicom, pa bi me zanimalo kakav bi rezultat bio da je loš odnos. Jer ako ima odličan odnos a njene primjedbe uopće ne prihvaća šta bi bilo da je tek loš odnos? Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovana kolegice.
Pa da, dobar odnos je očito takav da je pučka pravobraniteljica čim su izmjene zakona stupile na snagu zaprimila 1991. prigovor, još je onda i nadopunila svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti kada je sadržajno razradila sve te prigovore. Da, slažem se sa vama ne znam što bi to bilo da je tek onda dobar odnos, ali stvarno mislim ponovit ću još jednom da je alarmantno da se Ustavni sud dvije godine nije očitovao o zahtjevu za ocjenu ustavnosti pučke pravobraniteljice o ovako bitnoj temi i s obzirom na recentna događanja na političkoj sceni i što se tiče politički i funkcioniranju političkog sustava Republike Hrvatske nitko me ne može uvjeriti da je danas sudska vlast, pa tako i suci Ustavnog suda da su to nekakvo neovisno tijelo jer to nisu i potpuno je očigledno da se na stol i na sjednice Ustavnog suda samo rješava ono šta državnoj vlasti u tom trenutku paše, a ono što im ne paše ostaje u ladici.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i zastupnica Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice ja sam u svojoj replici se osvrnula na izjavu premijera o tome da je rekao da nam BDP sumanuto raste, pa imamo mogućnosti dignuti sredstva za naoružanje za pet posto. Kako mislite da se osjećaju građani kad to čuju kad premijer kaže da ima novaca za naoružanje jer to traži Europa, ali ne znam nema novaca za pedijatra, nema novaca za ginekologa, nema novaca za kupit uređaje da građani, odnosno pacijenti ne moraju čekati po listama čekanja godinama. Da li mislite da svaki građanin ima jednaka prava u Republici Hrvatskoj. Piše u Ustavu koja su nam prva, prvenstveno pravo na zdravstvenu skrb, a to na primjer na otocima i ruralnim sredinama nije moguće jer pedijatra nemate. Prijevoz pacijenta na kopnu traje i do 8 sati i nešto o digitalizaciji.
Pa zar je moguće da za svaku sitnicu treba fizički ići na kopno, a da se ne može odraditi on-line? Konkretno govorim evo za dogovor oko …

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Radolović, odgovor.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem kolegice Marković.
Da i što se tiče sredstava za obranu, ha imamo mi tu puno suludih situacija. To se sve uzme čovjek državni proračun i izvještaj o samom izvršenju, pa vidi sulude situacije. Imamo i suludu situaciju da bankama isplaćujemo samo što su prelikvidne i čuvaju novce u HNB-u 400 milijuna eura ako se ne varam, dakle 3% prekonoćnog depozita, a dobro ste rekli velika većina naših građana nema pravo na pedijatra, žene nemaju pravo na ginekologa.
Liječnici konkretno evo u Istarskoj županiji iz koje ja dolazim četrdeset iz odlazi iz sustava primarne zdravstvene zaštite, imaju uvjete za mirovinu a do 2027. godine nedostajat će ih 139 samo u županiji iz koje ja dolazim. I naravno da se građani osjećaju ogorčeni, ali činjenica je da danas sustav zdravstva i javnih financija ovisi u Hrvatskoj po pitanju građana ovisno o njihovom imovinskom statusu i na žalost ovisno o mjestu prebivališta što ne bi trebao biti slučaj …/Govornica se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam gospodine potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Kao što je već rečeno u ime kluba SDP-a nama je žao što ne možemo podržati prijedlog ovih izmjena zakona naprosto zato što oni ne odgovaraju trenutku i u nekim dijelovima i dalje ostaju diskriminatorne, pa ću ja na samom početku ponovno istaknuti da je na žalost zbog administrativne bezosjećajnosti mnogim građanima Republike Hrvatske nanesena šteta i uskraćena su im Ustavom zajamčena prava, a to je pravo na zdravstvenu zaštitu.
Primjerice ta kategorija ljudi su studenti koji su se po vama valjda drznuli otići studirati van granica Republike Hrvatske, pa u ovom trenutku ukoliko napuste Republiku Hrvatsku i odu studirati u neku drugu zemlju gube pravo na obvezno zdravstveno osiguranje. Vaš argument za to je da ih štiti u zemljama EU europska kartica zdravstvene zaštite, međutim tome nije tako. Čak i kad bi tome bilo tako ostaje činjenica da primjerice za ljetnih mjeseci ako studenti dođu kući oni zapravo nisu pokriveni policom obveznog zdravstvenog osiguranja, a priznajmo da nije realno za očekivati da neki student koji studira u nekoj od zemalja EU svaka tri mjeseca dolazi na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kupuje avionsku kartu da bi se fizički pokazao da je to on živ, još uvijek je živ.
Znači mi u 21. stoljeću ne samo od studenata nego i brojnih građana koji su van svijeta rada, a nisu prijavljeni kao nezaposleni na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tražimo da oni dođu fizički dokazati da su živi i da postoje. Mi eventualne uporabe ovoga zakona ili nekakvu bolju učinkovitost ovoga zakona u 21. stoljeću možemo osigurati i koristeći brojne alate koji nam stoje na raspolaganju umrežavajući sustav Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Ministarstva unutarnjih poslova, Porezne uprave i ne znam koga još treba da ih umrežimo i da se sve to skupa naprosto kroz razmjenu podataka vrlo jasno evidentira i da nema nikakvih problema, a ne da propisujemo ovakve odredbe koje ljudima iz opravdanih razloga koji trebaju imati pravo na zdravstveno osiguranje da ga izgube.
Ja sam tu sad rekla studente, međutim imamo mi starije i siromašne osobe koji ne žive u nekim socioekonomskim uvjetima i primjerice negdje žive u zadarskom zaleđu i nemaju financijskih mogućnosti da bi svaka tri mjeseca kupili autobusnu kartu. Ako imaju liniju jer žive tamo u nekom zaseoku od kojeg moraju pješice još doći do autobusnog kolodvora da bi se svaka tri mjeseca ukazali na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje fizički i dokazali isto tako da su živi i da bi im ostalo njihovo pravo na zdravstveno, obvezno zdravstveno osiguranje da ne govorim o bolesnim osobama, o teško pokretnim osobama. O.k. ispravili ste nepravdu u jednom dijelu gdje ste za osobe sa invaliditetom, sa stupnjem, trećim i četvrtim stupnjem invaliditeta njih ste sad izlučili, zakonom rekli ok. vi ne morate dolazit fizički, ali i to ste imali ovdje. Žene koje su, koje koriste rodiljne i roditeljske dopuste i one su mora, pa to je nepravedno, to naprosto nije realno. I tko će sad te ljude obeštetiti koji su izgubili pravo na obvezno zdravstveno osiguranje primjerice ove kategorije osoba sa invaliditetom, ženama na roditeljnim, roditeljskim dopustima. To je ovo za što znamo, što ste uočili grešku i to sad mijenjate.
Tko će njima vratiti njihovo pravo koje dvije godine nemaju, a imaju Ustavom zajamčeno pravo i trebale su ostvarivati to pravo. Stoga ja i dalje smatram da ovu naprosto diskriminatornu odredbu treba ukinuti i da postoje drugi alati na kojima možemo unaprijediti sustav i prevenirati od eventualnih zlouporaba. Upozoravali smo vas na sve to kad smo donosili ovaj zakon da će ovaj zakon imati pogubne i diskriminatorne učinke. Vi to naprosto niste željeli slušati. Upozoravala vas je i pučke pravobraniteljica, ni nju niste željeli slušati, a taj vaš rigidni i zastarjeli mehanizam fizičke prijave, periodične na HZZO je ostavio u samo jednoj godini bez zdravstvenog osiguranja više od 13000 građana, tj. 13184 građana među kojima su upravo i ovi studenti i teško bolesni i pokretljivi i siromašni i ljudi koji žive udaljeno od centara HZZO-a najbliže po 50, 60 km, osobe sa invaliditetom, majke na rodiljnom dopustu, stariji ljudi i naprosto nije čudno da je upravo ovaj zakon zbog ovog segmenta pučka pravobraniteljica uputila na ocjenu ustavnosti još 2023. godine. Ustavni sud ništa po tom pitanju nije do danas rekao, pa sad razmišljam o tome da bi mi možda kao zastupnici trebali prepisati tu ustavnu tužbu pučke pravobraniteljice, sakupiti dovoljan broj zastupnika koji će istu potpisati, a u tom slučaju Ustavni sud u razumnom roku mora o njoj raspravljati za razliku od svih drugih prijedloga koji dolaze, koje ne mora uopće raspraviti.
Dalje. Apeliramo znači da ukinete ovu diskriminatornu odredbu koja se temelji na zdravstvenom stanju, imovinskom statusu i dostupnosti informacija. To su sve elementi koje naša ustavna načela ne smiju, ne smiju trpjeti. Bilo bi pošteno da vratite hitno status osiguranja svima koji su zbog ove obveze nepravedno izbačeni iz sustava, a i dalje ispunjavaju osnovni uvjet, a to je da su izvan svijeta rada.
I prema studentima naravno nisu ti ljudi ništa manje vrijedni, naprotiv ako svoje obrazovanje stječu u Beču, Ljubljani ili Parizu. I na kraju krajeva uskraćivanje zdravstvene zaštite njima je kršenje slobode kretanja unutar EU, a takva politika upravo odvraća mlade od obrazovanja i poništava europsku ideju. I to ste uspjeli kroz zakon napraviti, a ne ispraviti kroz ove izmjene.
I stoga vas pozivam da jasno propišete ako već nećete ukinuti ovu spornu, ovu odredbu općenito o tom pojavljivanju periodično na HZZO-u u fizičkom obliku pozivam vas da jasno propišete iznimke za redovite studente u EU kako ne bi morali birati između obrazovanja i zdravlja. Razmotrite također i ideju o tome da radnici mogu ostvariti pravo na bolovanje zbog skrbi o starijim i nemoćnim osobama unutar svoje obitelji. Znači zakonsko je pravo svakog od nas da skrbi, ne pravo obveza ispričavam se, da skrbi o svojim starijim članovima obitelji prije svega o svojim roditeljima.
I možete zaista odgovarati ako to ne činite. Međutim, danas ako vaši roditelji zatrebaju skrb vi ne možete koristiti bolovanje. Vi ćete reći o.k. imate onih znate onih 10 dana plaćenog dopusta iz Zakona o radu. Dobro, ali ja vam postavljam pitanje kako je definirana obitelj u obiteljskom zakonu i zašto se ta definicija obitelji, odnosno članova obitelji ne odnosi na Zakon o zdravstvenom osiguranju? Zašto se definicija obitelji iz Obiteljskog zakona primjenjuje na djecu, pravo bolovanja za djecu, a ne primjenjuje se na pravo na bolovanje za otale članove obitelji koji su definirani kao uža, kao obitelj.
Stoga treba razmisliti o tome da se to pravo uvede kao novo, to do sad nikad nismo imali. Možda za to sada nema zaista financijskih podloga i mogućnosti, ali ovo je nešto sa čime trebamo u budućnosti računati. Kad govorim o pitanju naknade za troškove prijevoza o tome sam puno govorila i u prošlom mandatu i vodila neke pod navodnike ratove sa ministrom Berošem i sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koji je godinama sebi uzimao za pravo da derogira zakon i da propisuje pravilnicima umanjenje prava koja su pacijentima bile osigurane zakonom. I ono na čemu inzistiramo sad, o.k. ispravili ste ovu odredbu i kažemo da će se podmirivati troškovi od adrese prebivališta, odnosno boravišta, do adrese ustanove u koju su upućeni. Ali molimo da se na tom kriteriju adresa prebivališta ili boravišta i adresa upućivanja u ustanove u koju su upućeni primjenjuje i kod utvrđivanja udaljenosti, ali i kod isplate naknade troškova prijevoza.
Dobro je da su ukinuli onu nepravdu, to je dobro u ovom zakonu da korisnici recimo besplatnih karata za željeznički prijevoz umirovljenici mogu sada koristiti i ovo priznanje troškova iz HZZO-a da jedno pravo ne isključuje drugo. I molim vas evo da razmotrite naš prijedlog da se majkama za vrijeme bolovanja djeteta do sedme godine živoga isplaćuje delimitirana naknada i za ono vrijeme za koje su postojala, …

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Hvala./…

Glasovac, Sabina (SDP)
… za koje je postojala realno vrijeme za njega.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo četiri replike.
Prva je zastupnice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Ma evo kolegice samo sam htjela prisnažiti u ovom dijelu koji ste govorili o studentima. Dakle, ovo utječe ne samo na studente unutar, koji studiraju je li van Hrvatske unutar EU već i na studente recimo, jer su mi se obraćali pa sam postavljala i pitanje ministarstvu na tu temu i studenti koji studiraju na primjer u Americi i zaista im je, možete misliti ako je iz EU nezgodno kako je iz Amerike studentima nezgodno dolaziti svako tri mjeseca ovdje da bi, da bi potvrdili ili ne znam produžili svoje zdravstveno osiguranje.
Evo samo toliko.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zapravo nemam potrebu odgovarati na repliku, jer nema diskusije. Ali da, slažem se sa vama. Čak i trećih zemalja, primjerice u BiH naši studenti također koji studiraju u BiH imaju isti ili sličan problem, ali hajde oni mogu doći na neki način i automobilom, ne moraju plaćati avionsku kartu. Ali ako govorimo o pravima i dalje smatram da je nepravedno prema bilo kojem studentu koji je odlučio studirati izvan Republike Hrvatske da ga se na ovaj način kažnjava i stavlja u poziciju da mora birati između zdravstvene zaštite i obrazovanja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Auguštan-Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege.
Evo kao što ste i naveli dobro je da je priznanje troškova prijevoza od adrese prebivališta do adrese zdravstvene ustanove. Međutim, iz primjera evo kao i kod nas u gradu gdje su nepravedno ljudima bila obračunati troškovi prijevoza moramo reći i ono što je bitno je da se ta kilometraža svakako treba smanjiti na 30 km. Naime, oni ljudi i građani, ali vjerujem i u drugim županijama koji su upućeni više od 30 km u drugu zdravstvenu ustanovu, većinom i u drugu županiju ne idu tamo zato jer oni to žele nego ne mogu dobiti uslugu u zdravstvenoj ustanovi na području manjem od 30 km.
Zašto mislite da je neprihvatljivo, odnosno što vi mislite zašto Vlada ne prihvaća da se smanje troškovi obračuna na 30 km? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Pa čini mi se da je u obrazloženju onog dijela zakona koji ide u drugo čitanje, prijedlozi koji se prihvaćaju, koji se ne prihvaćaju mislim da je tu baš taj prijedlog bio istaknut od nas par i da je argument svugdje bio sličan da nemamo financijske kapacitete za to. E sad, ako mene dobro sjećanje služi svojevremeno smo mi to imali definirano baš taj radijus od 30 km, pa smo ga mijenjali, odnosno povećali smo ga na 50. Ne znam koja Vlada je to napravila. Ako je i naša mislim da to nije dobro i da iskustvo pokazuje da je bolje, bolje da nismo povećavali taj, tu udaljenost 30 na 50 km. Jako smo tu pogriješili bilo tko od nas, trebamo priznati pogrešku i reći da bi bilo poštenije da se, ako uzmemo u obzir i geografsku sliku Hrvatske, da se to smanji na 30 km.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Baksa.

Baksa, Ivica (NPS)
Zahvaljujem.
Evo moramo se svi danas složiti da jednostavno državni tajnik nije došao spreman tu ili jednostavno nije pročitao zakon. Jer upravo kroz replike ja sam državnog tajnika pitao to što ste vi govorili zašto se ne rasterete ne znam nezaposlene osobe, studenti, trudnice da ne moraju dolaziti osobno do šaltera pa vas pitam da li je državni tajnik tu pogriješio i nije pročitao zakon ili jednostavno vi niste dobro nam to ispričali.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ne znam, moram priznati da nisam u tom dijelu bila koncentrirana pa ne znam što vam je državni tajnik odgovorio, ali ono što znam i na tragu smo sličnom da je ta odredba iznimno diskriminatorna jer mi umjesto da napravimo reda koja je bila intencija te odredbe mi smo zapravo producirali dodatni nered na način da smo jednom dobrom dijelu građana onemogućili pravo na obvezno zdravstveno osiguranje iako zadovoljavaju ključne uvjete za istim samo zbog toga jer smo ih eliminirali jer oni zbog brojnih objektivnih razloga što neinformiranosti, što nedostupnosti, što nemogućnosti prijave periodične, fizičke svaka tri mjeseca HZZO mi smo im oduzeli pravo koje im pripada. Ono kao dajem ti pravo, ali ti postavljam tisuću barijera da do njega ne dođeš i tu je pogreška.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Poštovana kolegice ja ću se isto nadovezati na to jer jednostavno je nevjerojatno da u 2021. godini o umjetnoj inteligenciji, svakakvim čudima mi imamo tu situaciju da osoba fizički mora otići na šalter. Ili ova druga stvar što sam govorila u replici kolegici Sanji da osobe koje su prebolile rak ili koji su imali moždani što je na žalost situacija u mojoj obitelji da se naručite na pregled moraju fizički otići taj dan sa otoka na kopno, čekat tamo satima ono to mi je jednostavno neshvatljivo zašto je to tako. Zašto nismo razvili odgovarajuće softvere, softverska rješenja a onda se sjetim da je glavni strateg i stručnjak za softvere HDZ-a i glavni dojučerašnji heroj nacije bivši ministar pod optužnicama. Bavili su se svojim poslom.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Moram priznati da ne znam zašto se nismo odlučili za nekakav softverski program koji bi umrežio sve relevantna institucije koje bi međusobno razmjenjivale podatke i samim time bi se automatski filtrirale osobe koje ne zadovoljavaju uvjete ostvarivanja prava na obvezno zdravstveno osiguranje jer su u nekoj kategoriji koja na to ne treba imati, ne treba imati pravo.
Mi smo sad tu naveli u zakonu kao nekakve i druge okolnosti. Kao imamo ove kategorije koje ne moraju fizički dolaziti i sad navodimo još neke nove uvodimo ne? I onda kaže da će se vršiti procjena zdravstvenog stanja tko treba, tko ne treba. Znači opet sad, arbitrarno netko će odlučivati od ovih kategorija koje nisu navedene u zakonu ima li ta osoba pravo ili nema. Nije definirano uopće tko će to odlučivati i kako ujednačiti te kriterije i kako informirati ljude o tome i prije i poslije koje je čije pravo. Totalni kaos, apsolutni kaos su napravili od zakona.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na završna izlaganja, pa će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Željko Glavić.
Izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče, cijenjene kolegice i kolege zastupnici.
Evo nakon prijedloga Vlade koji smo pročitali, nakon rasprave na matičnom odboru i rasprave današnje ovdje provedene u sabornici završno mogu reći u ime kluba Hrvatske demokratske zajednice da prvo trebamo ipak priznati da hrvatski Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju je jedan od najširih u zemljama sa kojima se Hrvatska po općim kriterijima može usporediti i vrlo često u stranim izjavama, statistikama, komentarima se Hrvatska upravo i navodi kao zemlja sa najširim pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Ovdje u ovim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti upravo se ide i u smjeru da i ono što je možda teže dostupno i što osiguranici teže mogu koristiti da se regulira, odnosno promijeni u zakonu, da se ta dostupnost poveća. I ovaj zakon, ove izmjene upravo idu u tom smjeru. Dakle, izmjena kojom se osobama sa invaliditetom koji je utvrđen na trećem ili četvrtom stupnju težine invaliditeta omogućava da ne moraju osobno pristupiti svaka tri mjeseca u HZZO je doista olakšanje korištenja prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Jasno da je to i prilog izjednačavanju dostupnosti invalidima kao i svima ostalima. Ove primjedbe o kojima se puno govorilo koje idu u smjeru da bi se svim zapravo trebalo omogućiti da ne traju dolaziti naravno da bi to bila idealna varijanta, vjerojatno je to i konačni cilj ali siguran sam da bi to i ministarstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i primijenili kad bi imali i tehničke uvjete za to i siguran sam kad se stvore da će to i primijeniti.
Što se tiče naknade troškova prijevoza ona je definirana konačno vrlo jasno, nula nula 25% proračunske osnovice po kilometru. Isto tako i ove udaljenosti 50 km, 30, 20. Naravno to je ono što zakonodavac propisuje u skladu sa svojim fiskalnim mogućnostima a mi moramo biti svjesni toga da Hrvatska koliko god ulaže u zdravstvo da ne može pokriti baš sve ove zahtjeve o kojima smo danas puno slušali. Čak i kad bi htjela iz čisto razloga financijske prirode, jer jednostavno toliko novaca nemaju ni daleko bogatije države da bi zadovoljile ovakve prijedloge kakvih smo danas ovdje puno čuli.
Isto tako definiran je iznos plaće. Naravno on je sada puno veći, puno pravedniji nego što je bio do sada, a podignuta je i ova sa tri godine na 7 godina starosti djeteta naknada 100% za roditelja, odnosno njegovatelja. Sve što smo zapravo u ovim izmjenama vidjeli što se dotaknulo zapravo je povećanje dostupnosti, olakšavanje korištenja svojih prava i klub Hrvatske demokratske zajednice podržat će donošenje ovih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika CENTRA i Nezavisne platforme Sjever završno će govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak.
Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Pa jedva sam se zadnji čas prijavila kako bi evo i u završnoj riječi još jednom upozorila na situaciju u kojoj sam evo u replici kolegici kazala na situaciju sa našim studentima je li koji studiraju van Hrvatske, ne samo i van Hrvatske već i van EU. Dakle, prije ne znam čini mi se 2023. godine sam uputila zastupničko pitanje Ministarstvu zdravstva upravo na tu temu. Dakle, redovni studenti, hrvatski državljani koji studiraju kažem van EU u SAD-u, Kanadi, Japanu, Australiji, dakle izvan EU dobivali su obavijest da moraju osobno doći u HZZO do određenog datuma inače će bit odjavljeni iz zdravstvenog osiguranja dakle bez donošenja ikakvog rješenja, bez prava čak i na žalbu. I dakle ti mladi ljudi, mogu slobodno reći naši najbolji studenti upisali najprestižnija svjetska sveučilišta i moraju dakle birati ili će plaćati godišnje više od 1000 eura za obvezno zdravstveno osiguranje, dakle koje ne mogu koristiti evo jer žive izvan Hrvatske ili će morati odjaviti prebivalište u Domovini, je li da bi izbjegli ovaj financijski teret.
I u odgovoru Ministarstvo zdravstva je reklo, a ono doslovno to nas se ne tiče. Tako je kako je i amen. Dakle, sve se svodi na neka pravila, pravilnike, definicije, proceduru bez zapravo osjećaja za stvarni život pogotovo evo život tih mladih ljudi. I evo sad smo očekivali u ovom konačnom prijedlogu zakona da će se naći evo minimum razumijevanja za te probleme, međutim umjesto toga zakon dodatno učvršćuje postojeće odredbe i dalje traži osobni dolazak u HZZO svaka tri mjeseca evo kako je rekla kolegica u doba umjetne inteligencije, zumova, digitalnih alata, video callova, Face timeova i ne znam čega sve imamo na raspolaganju traži se osobni dolazak u HZZO.
Dakle, svi oni koji nisu u evidenciji nezaposlenih osoba uključujući i studente izvan EU. U obrazloženju stoji da su iz obveze osobnog dolaska izuzete osove sa invaliditetom, korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora, oni sa opravdanim zdravstvenim razlozima, o studentima niti riječi. Dakle, ti studenti i dalje dolaze naravno u Hrvatsku, tu su im obitelji, prijatelji, Domovina. Mnogi od njih se i planiraju vratiti, nadamo se da će se vratiti. Međutim, poruka koju im na ovaj način šaljemo ostanite tamo gdje ste i otišli. Dakle, ako želite biti dio našeg sustava dođite fizički na šalter u roku od 90 dana makar evo studirali 100 000 km dalje.
A da ne kažem stalno ih pozivamo. Evo neki dan smo čuli 10000 ljudi se vraća je li svake godine. Međutim evo na ovaj način jednostavno ih u praksi, je li tjeramo iz sustava, iz države, iz Domovine. Pa zato kažem evo pozivam da razmislimo o ovome ako nismo iskoristili sad ovaj čas ove izmjene zakona u tom, u tom smislu da to u nekoj drugoj, sljedećoj izmjeni zakona svakako uzmemo u obzir.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci.
O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
Jedan sat je prošao ali su me molili iz informatike da napravimo jednu kratku stanku, pa evo 13,10 je sad. Idemo vidjeti onda u 13 i recimo oko pet minuta njima treba. Znači 13,17, 13 i 11, znači u 13 i 17 ćemo nastaviti sa iznošenjem stajališta.
STANKA U 13,11 SATI

56

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugo čitanje, P.Z. br 148
15.07.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada također, državni tajnik, g. Tomislav Dulibić će o, će se izjašnjavati o amandmanima na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranje, osiguranju, a amandmani, amandmani su podnijeli u ovom slučaju zastupnik Ante Kujundžić i Kluba zastupnika Možemo!.
Počnemo sa zastupnikom .../nerazumljivo/... sa Kujundžićem na čl. 1.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa. amandman se ne prihvaća. Navedenim izmjenama su obuhvaćene i predložene kategorije osiguranih osoba koje su navedene u amandmanu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nema g. Kujundžića pa ide na glasanje.
Isti zastupnik na… .../nerazumljivo/... također, na čl. 1, .../nerazumljivo/... ali u čl. 1 u dodanom stanku 9. Izvolite.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepo. Amandman se prihvaća.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Znači ovaj amandman postaje, postaje sastavni dio zakona. I na čl. 2. Amandman 3 na čl. 2.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Amandman se ne prihvaća, uzimajući u obzir trenutne fiskalne mogućnosti državnog proračuna te financijskog plana HZZO-a.

Radin, Furio (Nezavisni)
Želi li se netko izjasniti? Izvolite, g. Kujundžić je došao. Izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Evo, tražim glasovanje o ovom amandmanu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nisam čuo. Glasovanje tražite, dobro, dobro.
Hvala lijepa.
Sad idemo na ovaj, na amandman Možemo!, na članak, amandman 1 na članak, na čl. 19. Zapravo u čl. 19 st. 2 dodaje se nova točka 6.
.../Upadica se ne čuje./... Molim?

Kujundžić, Ante (MOST)
Predsjedavajući, ispričavam se …

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda, čekajte, čekajte, čekajte.

Kujundžić, Ante (MOST)
Čl. 238, samo je li možete ponoviti čiji je amandman prihvaćen?

Radin, Furio (Nezavisni)
Vaš. Da. Izvolite, gđa Raukar-Gamulin, .../nerazumljivo/... prvo, izvolite, prvo, izvolite. .../Govornik se ne razumije./...

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Amandman se ne prihvaća uzimajući u obzir trenutne fiskalne mogućnosti državnog proračuna te financijskog plana HZZO-a.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite, gđa Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. Vidim, g. Dulibić da idete u fade-out sa obrazloženjem. Dakle o čemu se radi? Mi tražimo usaglašavanje zakona sa Ustavom RH, i to Člankom 14., tražimo da se ženama omogući medicinski potpomognut pobačaj i to besplatan na koje one po Ustavu imaju pravo.
Vaše obrazloženje da za to nema fiskalnih mogućnosti mogli bi usporediti sa nekim drugim izdacima u proračunu, a mogli bismo isto tako pogledati i situaciju sa korupcijom u RH, pa kada biste doista se borili protiv korupcije onda bi bilo novaca za sve što treba.
Ja vas, puno vam hvala što me slušate, ja sam vam beskrajno zahvalna što odajete poštovanje ovome što znam da vam je dosadno ali eto ja sam saborska zastupnica pa mi je to dano pravo da vama govorim istinabog u gotovo praznoj sabornici i nemam se kome obratiti sa desne strane da nas podrže da se poštuje Ustav RH.
U zadnje vrijeme vidim u ovoj sabornici učestalo se krši Ustav RH, ali vas kao Ministarstvo zdravstva zaista ne razumijem da odbijate pomoći ženama, našim ženama koje onda zbog toga idu u druge zemlje plaćati nešto što im je zakonom, Ustavom zagarantirano.
Naravno da tražim glasovanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači traži se naravno glasanje i sada isti klub ima amandman 2. na Članak 2.

Dulibić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa.
Amandman se ne prihvaća.
Obrazloženje isto kao kod prethodnog amandmana.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zanimljivo, znači ovako da razjasnimo o čemu se radi u ovom amandmanu. Netko tko nažalost ima dugotrajnu nesposobnost za rad naknada mu je određena prema plaći na početku bolovanja. Znači konkretno netko tko se teško razbolio prije 4 ili 5 godina ima naknadu danas prema onome kakva mu je bila plaća prije 5 godina.
Znači u tih 5 godina što se dogodilo, kolika je inflacija, koliko su sve druge plaće se podigle u RH, a vi bolesne, bolesne i nemoćne ljude ostavljate s naknadama s kojima definitivno ne mogu preživjeti. Kako je moguće da je RH koja Ustavom, Ustavom RH zagarantirana kao socijalna država, socijalna država kako je moguće da Ministarstvo zdravstva ponovno i opet krši Ustav i kaže da nema fiskalnih mogućnosti. Vrlo tih nema fiskalnih mogućnosti.
A kako to za drugo ima fiskalnih mogućnosti? Kako to da se omogućava takva strašna korupcija, a nemate za ljude koji od naknade za dugo bolovanje ne mogu preživjeti, nemaju za jest. Ne znam kako da vam to objasnim. Nemaju za kruh i mlijeko za mjesec dana. Nemaju.
Živjela socijalna država po HDZ-u. Tražim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugo čitanje, P.Z. br. 148, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli zastupnik Ante Kujundžić i Klub zastupnika Možemo!. Izjašnjavanje o amandmanima proveli smo ranije na sjednici pa ćemo glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća.
Prvo idemo sa amandmanima zastupnika Kujundžića.
1. amandman Vlada ne prihvaća. Glasujmo.
Amandman nije prošao.
Amandman br. 2 Vlada prihvaća te postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
I amandman br. 3 Vlada ne prihvaća pa moramo glasovati.
Ovaj amandman nije prošao.
Imamo i 2 amandmana Kluba zastupnika Možemo!, 1., molim glasujmo.
Amandman nije prošao.
I drugi, isti klub zastupnika, molim glasujmo.
Amandman nije prošao.
Dajem sada na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Molim glasujmo.
131 glas, 92 za, 39 suzdržanih što znači da je prošao i da je donesen Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Kluba zastupnika Možemo!, predlaže HS-u usvajanje sljedećeg zaključka: Obvezuje se Vlada RH da u roku od 60 dana predloži izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju na način da omogući osiguranim osobama u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja plaćanje zdravstvene usluge u vezi s uslugom prekida trudnoće u cijelosti. Dajem na glasovanje prijedlog ovog zaključka.
Glasovalo je 124 zastupnice i zastupnika, 49 za, 75 protiv, tako da zaključak nije dobio potreban broj glasova.
PDF