Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

41

  • Prijedlog odluke o izboru predsjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Predlagatelj: Predsjednik Republike Hrvatske
24.06.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja, pa prelazimo sada na prvu točku današnje rasprave. To je

- Prijedlog odluke o izboru predsjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Predlagatelj: Predsjednik Republike Hrvatske.
Predsjednik je uputio ovaj prijedlog na temelju odredbe članka 116. Ustava Republike Hrvatske, članka 44. Zakona o sudovima i članka 51. Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
Odredbom članka 116. stavka drugog Ustava propisano je da predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora na prijedlog predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor.
Mišljenje Odbora za pravosuđe sastavni je dio prijedloga odluke.
Želi li predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja dodatno obrazložiti mišljenje? Nema ga. To znači da otvaram raspravu i krećemo sa klubovima.
Prvi na redu poštovani kolega Paus u ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a ISU-PIP-a.
Izvolite.
Nemamo ni kolege Pausa, gubi pravo na raspravu.
Onda idemo na drugu raspravu, kolegica Raukar-Gamulin i kolegica Benčić iz Možemo! Gube pravo na raspravu, ali je kolegica Mrak-Taritaš ovdje u ime kluba HSS-a, GLASA i DOSIP-a.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
Kako brzo treći klub postane prvi. Dakle, ovako. U Izvješću Europske komisije pregled stanja u području pravosuđa u EU za 2024. godinu Hrvatska je i dalje na začelju između 27 članica po neovisnosti sudaca i državnih odvjetnika. Razina percepcije neovisnosti pravosuđa jako je niska, ispod 30% u tri države članice EU - Hrvatskoj, Poljskoj i Bugarskoj.
S druge strane, iznimno je visoka iznad 75% u Danskoj, Finskoj, Austriji, Švedskoj, Luksemburgu, Irskoj. Samo 23% građana Republike Hrvatske smatra da je razina neovisnosti sudaca i suda prilična ili vrlo dobra dok je kod tvrtki taj postotak nešto veći 28%. Kao glavne razloge za percipirani nedostatak neovisnosti sudaca i sudova građani i tvrtke navode uplitanje ili pritisak Vlade i političare, te uplitanje ili pritisak iz ekonomskih i drugih specifičnih interesa.
Hrvatska je na vrhu država EU i po broju sudaca na 100 000 stanovnika. Mi imamo 42 suca na 100 000 stanovnika. Za to vrijeme broj neriješenih predmeta je i dalje zastrašujući. Prošle godine smanjen je za 4,8% ali i dalje to je 1,7 milijona neriješenih predmeta. I sad dolazimo ponovo do teme izbora predsjednika Vrhovnog suda. Izbor predsjednika Vrhovnog suda redovito se pretvara u cirkus, pa vladajući nisu razočarali ni ovaj put. Prije 4 godine nije valjala profesorica Zlata Đurđević, a onda ni pokojni predsjednik Vrhovnog suda Dobronić, sad opet kandidatkinja koju predlaže predsjednik ne zadovoljava visoke kriterije HDZ-a. Istog onog HDZ-a koji je za glavnog državnog odvjetnika izabrao čovjeka koji se dopisivao i družio s osuđenicima. Predsjednik Milanović pritom najavljuje da će kandidatkinju Artuković Kunšt predlagati i dalje i nikog osim nje, a HDZ i partneri ne žele na nju pristati i ne žele za nju glasati. Dakle, ponavlja se izbor predsjednika Vrhovnog suda od prije 4 godine, možemo li, kolegice i kolege, barem jednu najvišu funkciju u ovoj državi izabrati bez cirkusa?
Posebno licemjerno je da su HDZ-ovi zastupnici na sjednici Odbora za pravosuđe prigovarali što je kolegica Artuković Kunšt bila dio vlade Zorana Milanovića. Prigovarali su to i u medijima i Plenkovićevi partneri, npr. g. Hrebak koji dovode u pitanje njezinu nepristranost. Pritom svi oni su glasali za to da bivši HDZ-ovi ministri budu ustavni suci. Objasnite mi razliku.
Dakle gđa Artuković Kunšt ne može bit predsjednica Vrhovnog suda, ali bivši HDZ-ovi ministri bez problema mogu biti ustavni suci. Vrhovni sud kao najviši sud štiti Ustav RH i zakonima utvrđen njezin pravni poredak. Osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, jednakost svih pred zakonom, pravo na žalbu i izvanredne pravne lijekove. Također, razmatra aktualna pitanja sudske prakse, odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u RH, odlučuje u žalbama protiv odluka Visokog trgovačkog suda, Upravnog suda, županijskih i drugih sudova.
Dakle ni u jednom trenutku nije sporno da predsjednik Vrhovnog suda mora biti neovisan i od politike i od bilo kakvog drugog utjecaja. Sporno je licemjerje i sporni su dvostruki kriteriji. Ustavnim sucima je u opisu posla da arbitriraju između grana vlasti i odlučuje o ustavnosti i zakonitosti izbora, među ostalim, Ustavni sud odlučuje i o suglasnosti zakona sustavom, a nadzire i ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može u skladu s Ustavom zabraniti njihov rad.
Prema tome, preporučam kolegama iz HDZ-a i njihovim partnerima u većini da se brinu, prije svega, o nepristranosti svojih bivših kolega u sudu koji izravno utječu u političke procese. Imali smo priliku vidjeti kako je Ustavni sud donosio nepristrane odluke u korist HDZ-a i na prošlim parlamentarnim, a i na ovim lokalnim izborima.
Neki su na odboru prigovarali gđi Artuković Kunšt da se zalagala za prava LGBT, kao pristrana je i po tom pitanju. Bilo kome tko išta razumije, bilo bi da su kandidati za predsjednika Vrhovnog suda se trebaju voditi načelima poštivanja ljudskih prava i jednakosti prema zakonu. Neovisno o bilo kakvom osobnom obilježju, pripadnosti, pa onda i seksualnoj orijentaciji bio bi uvjet, dobar za tu funkciju, a ne diskvalifikacija. Sam postupak izbora vrhovnog .../nerazumljivo/... predsjednika Vrhovnog suda, došli smo do toga da bi bilo neophodno potrebno revidirati jer nema puno smisla da se raspisuje natječaj, a istovremeno postoji diskrecijsko pravo predsjednika države da predlaže kandidate i kandidatkinje. To zapravo cijeli proces potkopava i obezvrjeđuje jer se, naravno, nitko ne želi kandidirati bez podrške predsjednika Republike, što mislim da je svima logično.
S druge strane, postupak potkopava i ustavnu ovlast predsjednika. Pitanje je čemu ti javni pozivi uopće služe. Pitanje zašto javni pozivi, zašto tako i zašto svaki put cirkus. Kako će naši građani imati povjerenje u sudbenu vlast u RH, kako će imat povjerenje u pravosuđe kad se izbor za predsjednika odnosno predsjednicu Vrhovnog suda svaki put pretvori u cirkus?
Našim sucima ponekad nije jasno da neovisnost sudstva ne znači da trebamo stvoriti jednu zatvorenu kastu koja sama bira sebe. Sama sebi postavlja kriterije za izbor i napredovanje i sama se među sobom razrjeđuje. Naprotiv, dio te neovisnosti je baš taj sustav kočnice i ravnoteže u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast. To je osnovno načelo triodobe, trio, tri, tridobe vlasti u liberalno-demokratskim sustavima. U europskom uniji, samo u Portugalu, predsjednika Vrhovnog suda biraju suci, dakle samo u Portugalu. Treba naglasiti, između ostalog, kad se vraćamo na taj odnos izbora i načina na koji to radimo, da predsjednik Republike ne predlaže predsjednika Vrhovnog suda slučajno nego je to ustavno načelo kočnice i ravnoteža.
Ajdemo razmisliti o Ustavu i načelima koje imamo u Ustavu gdje postoje, to načelo kočnica i ravnoteža i kao takvo, to pravo predsjednika treba čuvati i nipošto ne popuštati prijedlozima dijela sudaca, pa nekih iz Vrhovnog suda, da se to pravo ukine i da predsjednika Vrhovnog suda biraju suci sami.
Ja apsolutno ne mislim da je to dobro, mislim da treba odraditi posao drugačije, apsolutno je nedopustivo da to svaki put pretvorimo u cirkus, ali već viđeno, vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada, dakle za u jednom slučaju sve može ići kako treba, u drugom slučaju sve je mana. Naš Ustav, vratimo se na Ustav, u čl. 1 st. 2 kaže, da sva vlast proizlazi iz naroda, a to uključuje i sudsku vlast. Jednako tako, u čl. 2 st. 2, u čl. 4. st. 2 Ustava kaže da se načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti. Sudbena vlast iz te ustavne odredbe. Nije i ne smije biti izuzeta. Raširena praksa je i da se suce najviših sudova bira na dugogodišnje mandate pa i doživotne, negdje ih se bira i na doživotne ponekad da bi se osigurala stabilnost i neovisnost.
Od 2018. godine predsjednik Vrhovnog suda ograničen je na dva četverogodišnja mandata. Kad je bila rasprava o sucima Ustavnog suda tada sam u raspravi se zalagala i rekla da mi se čini da sve zajedno treba biti malo drugačije definirano kad su bile i neke druge rasprave, kad je bila rasprava o glavnom državnom odvjetniku i tad sam rekla nešto što ću ponoviti i ovaj put da mislim da treba ići na jedan mandat od 8 godina. To mislim i sad i mislim da treba biti ograničenje na jedan mandat. Raspravu koju možemo voditi je koliko dugo taj mandat traje, koliko je dugo? Da li je to 8 ili je to 12 godina?
Ali recimo mi se čini za početak da je 8 godina sasvim primjereno. Ali ponovit ću još jedanput. Mi imamo ponovo situaciju koju smo imali pred četiri godine, mi izbor za predsjednika, predsjednicu Vrhovnog suda pretvaramo u cirkus, ne mi nego vladajući. Zašto to rade? Zato što mogu? Kad su se birali ustavni suci, a da ne govorim glavni državni odvjetnik onda su bili kriteriji jedni. Sad su licemjerno kriteriji neki drugi, gleda se svaka mana i gleda se svaka onako kako je rekao premijer da nije ostavila baš neki dojam za razliku od glavnog državnog odvjetnika koji je na građane Republike Hrvatske ostavio jedan ozbiljan dojam.
Stoga pretvoriti ponovo izbor za predsjednika, predsjednicu Vrhovnog suda u cirkus je put kojim za pravo mi cijelo naše pravosuđe i izbor pretvaramo u cirkus i ne treba se onda čuditi kakav stav naši građani imaju i percepciju o radu i ozbiljnosti pravosuđa.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na drugu raspravu.
U ime kluba Nezavisnih zastupnika govorit će poštovana kolegica Selak-Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Ja ću prije svega reći nešto o samoj proceduri i onome kako smatram da bi ona doista trebala izgledati s obzirom da nije toliki problem u proceduri kako je ona napisana na papiru koliki je problem u njezinoj pogrešnoj političkoj interpretaciji koja se svaki put ponavlja u trenutku izbora nekoga za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda.
Dakle, kako je stvar zamišljena u okvirima naše demokracije. Mi na čelu države imamo predsjednika Republike Hrvatske. Ta bi osoba po svojoj definiciji, s obzirom na svoje ustavne ovlasti i način na koji je zamišljena trebala biti osoba koja je stranački neovisna, dakle ne pripada ni jednoj stranci.
I ta funkcija osobito dolazi do izražaja upravo u ovakvim situacijama, u situacijama kada mi biramo predsjednika Vrhovnog suda. To može doista učiniti jedino osoba koja može biti istodobno i jamac neovisnosti pravosuđa, a da bi to mogla biti ne smije pripadati ni jednoj stranci.
Sad dolazimo do temeljnog problema. Mi na čelu države imamo osobu koja je stranački obojena. Ne samo da je stranački obojena, nego je i sama izrazila svoju stranačku pripadnost kada se nema tome godinu dana pokušala kandidirati za predsjednika Vlade Republike Hrvatske ušavši u stožer SDP-a. Dakle, osoba koja sada voli pretenciozno govoriti o tome da je stranka SDP za nju aorist ili stranka isto tako se o njoj izražavati, nema tome godinu dana što je svima dobro poznato se jasno opredijelila da želi biti stranački kandidat za predsjednika Vlade Republike Hrvatske. I sada ta stranački ovisna osoba garantira i trebala bi garantirati neovisnost pravosuđa izborom Vrhovnog suca. Dakle, tu nam je prvi problem, taj problem nije proceduralne nego je praktične naravi.
Drugi problem do kojeg često dolazi je jedna politička zbrka koju isti taj predsjednik Republike Hrvatske svjesno potencira krivom interpretacijom procedure. On će naime na tom tragu reći nitko mi se neće nametati za kandidate za predsjednika Vrhovnog suda. Otvoreno će reći da jeste u slučaju izbora gospodina Dobronića, razgovarao sam sa njim i dogovorili smo da se javi na javni poziv, jer kao nećemo biti licemjerni. Zašto bismo se uopće pravili da javni poziv doista javni poziv, kada o tome tko će konačno biti kandidat za predsjednika Vrhovnog suda odlučuje predsjednik države.
E pa postoji bitan razlog zašto ovdje nije riječ o licemjerju i ne bi trebalo biti riječ o tome da se nešto pravimo, jer za razliku od interpretacije koju nameće predsjednik Republike Hrvatske i time krši smisao cijele procedure prava interpretacija iz naše perspektive je sljedeća. Predsjednik doista ima mogućnost predložiti prama vlastitom izboru osobu koja će biti kandidat za predsjednika Vrhovnog suda i to jest njegovo diskrecijskom pravo. Međutim, to diskrecijsko pravo nije pravo koje proizlazi iz ničega, nije pravo koje pada s neba i nije pravo koje je temelj jedne jutarnje interpretacije toga kako se predsjednik probudio pa koja mu se osoba učinila simpatičnom i odlučio ju je predložiti za predsjednika Vrhovnog suda. Tom pravu nešto prethodi, a to nešto se zove javni poziv. Ako doista vjerujemo da stvari u demokraciji imaju smisla i da jesu ono za što se predstavljaju, onda taj javni poziv tu nije bez veze. Javni poziv tu stoji da bi se na njega mogao javiti bilo tko, a ne netko sa kime se predsjednik Republike Hrvatske i to otvoreno, javno kaže i tu se urušava naša demokracija i smisao neovisnosti pravosuđa gdje Predsjednik RH otvoreno kaže, dogovorili smo se, dogovorili smo se da se javi na javni poziv. Ne, zbog činjenice da on ima pravo odlučiti tko je u konačnici ta osoba koja će biti predložena HS-a, iz te činjenice ne proizlazi to da se on treba s nekim dogovoriti da se javi na javni poziv.
Upravo obrnuto. Zbog najvećeg neposrednog legitimiteta koji on ima, koji proizlazi iz volje naših građana koji ga na taj način biraju, proizlazi povjerenje u njegovu moć prosudbe da će on na temelju javnog poziva u koji se neće miješati, na koji će biti pozvani svi i kriterija koji su jasni svakome, da se izabere najbolji čovjek, da će on na temelju tog poziva u koji se, ponovit ću još jednom ne miješa, izabrati osobu koju će potom predložiti HS-u, a ne da će on doći, s obzirom da sam ja taj koji će odlučiti o tom javnom pozivu, ja ću odlučiti tko će se na njega prijaviti.
Tu dolazi do zamjene teza i tu dolazi do cijele proceduralne zbrke, zbog toga dolazi do propitivanja smisla same procedure, a ona po sebi i nije toliko nejasna koliko ju nejasnom čine političari koji upravljaju ovom zemljom jer misle da u jednom trenutku kada dobiju neku .../nerazumljivo/... moć, da to nije više pravo, nego da je to njihova moć i njihova apsolutna ovlast. A ovo nije apsolutna ovlast predsjednika RH. Ovo je samo iskaz institucionalnog povjerenja koje je on s pravom zadobio na temelju glasova naših građana, ali ga nije zadobio zato da mulja s procedurom, zato da dogovara prethodne korake koji su kao institucionalni osigurači isto, također, ovdje prisutni, nego zato što vjerujemo s obzirom na njegov legitimitet da će bit dovoljno razborit da na temelju tog poziva odluči tko je, na temelju jasnih kriterija, programa koje je predložio i prethodnog rada, najbolji kandidat za predsjednika Vrhovnog suda i tko će doista onda moći garantirati neovisnost pravosuđa. Dakle to je onaj proceduralni problem koji smatram da je najozbiljniji i gdje ne leži njegov temelj u samoj proceduri nego u političkoj zbrci koja se svjesno stvara jer neki pojedine moći koje imaju zbog funkcije koja im pripada pogrešno razumijevaju kao svemoć nad sustavom.
Druga stvar koja je povezana s time odnosi se na ono čemu smo već svjedočili 2021. g., a to je tzv. fenomen šire privole. Jedna uvažena profesorica s pravnog fakulteta tada je svjesna svih ovih činjenica i pokušavajući se osigurati da izbjegne vjerojatno javno poniženje progovorila o tome i progovorio o tome i sam predsjednik Vlade, da je ona tražila širu privolu, prije nego što se uopće javi na javni poziv.
I to je postalo općepoznata stvar, da se osobe koje doista imaju respektabilan životopis, koje imaju iza sebe jednu realiziranu profesionalnu karijeru neće javiti na javni poziv za predsjednicu Vrhovnog suda prije nego što su osigurale tzv. širu privolu jer su svjesne da je procedura tek farsa, a kako i ne bi bile svjesne kada smo mi svi ovdje tome svjedočili s obzirom da nas predsjednik države javno obavještava o tome da je nekoga nagovorio ili da se s nekim dogovorio da se javi na javni poziv.
Onda ide političko snebivanje, onda ide zgražanje time da nitko drugi nije niti javio. Pa ako se neće javiti respektabilna profesorica s javnog fakulteta koja ima životopis iza sebe prije nego što je osigurala tzv. širu privolu, tko bi se doista i trebao u ovakvoj političkoj konstelaciji odvažiti na prijavu na javni poziv?
Sam predsjednik države je nedvosmisleno rekao da se on s nekim prethodno dogovorio i da njemu nitko ništa neće nametati. A sada dolazim do drugog dijela koji smatram problematičnim.
Nitko mi se neće nametati za kandidate za predsjednika Vrhovnog suda, to ne dopuštam, a kada bude konačno, to što treba postati, on sa mnom više nema veze, kao ni do sada. Imam problem u predlaganju ljudi koje predobro poznajem. Dobronića taman dobro ne poznam. Ljudski mislim, prijateljski. Nema prijateljskog odnosa. Mislim da je odličan sudac, nepotkupljiv, nestranački, mislim da je donio jednu jako važnu presudu 2013. g., što je spasilo bar 200 tisuća ljudi u Hrvatskoj. Dakle prije .../nerazumljivo/... pre, prethodnim izborom za predsjednika Vrhovnog suda, sam predsjednik države, onaj isti predsjednik države RH kojeg imamo i danas izrazio je dva bitna kriterija u svome izboru. Jedan je da to nije osoba koju predobro poznaje, a kamoli prijateljski, to je njegov vlastiti kriterij, to nije kriterij koji mu je netko nametnuo, nego je taj kriterij vjerojatno iskaz njegove želje da pravosuđe doista bude neovisno.
Drugi kriterij kojeg je on sam javno iskazao je karijera prethodnog predsjednika Vrhovnog suda, poglavito naglasak na jednoj bitnoj presudi „Franak“ koja je doista pomogla velikom broju naših građana. I sada 4 godine nakon takvih kriterija, mi pred sobom od tog istog predsjednika imamo prijedlog osobe koju itekako predobro poznaje, ne samo osobno, nego je i sudjelovala, politički vrlo aktivno u radu njegove Vlade, i koja je pritom, u ovom slučaju bila na toliko suprotnoj strani, da danas Udruga franak piše svim saborskim zastupnicima da je ne podrže za predsjednicu Vrhovnog suda.
Koji je Zoran Milanović pravi? Onaj koji je iskazivao kriterije nepoznavanja, ne dobrog poznavanja osobe koju će kandidirati za Vrhovni sud i koje je kao bitnim isticao presude u korist građana ili onaj Zoran Milanović danas koji nam predlaže za predsjednicu Vrhovnog suda osobu koju itekako dobro poznaje i koja je u slučaju „Franak“ bila na suprotnoj strani.
Koga bi mi ovdje trebali uzeti kao osobu koja nam doista može garantirati neovisnost pravosuđa. E pa zato smo mi danas pred problemom, zato što na čelu države imamo osobu koja nije dosljedna, zato što se procedura koja nije toliko besmislena obesmišljava politički u javnom prostoru i zato što cijela ta praksa se kapilarno dalje širi na sve niže razine vlasti, pa danas otvoreno slušamo o tome kako se primjerice u Vukovaru dijele funkcije u javnim poduzećima omjerom 60:30:10% i s jedne strane tome se zgraža ljevica, a s druge strane ona provodi iste kriterije u gradu Zagrebu samo ih nije javno deklarirala.
I na nama tek ostaje da biramo tko nam je tu manje antipatičan onaj koji je omjer iskazao javno i obesmislio sve javne pozive i natječaje i rekao da je u izvršnoj vlasti riječ isključivo političkoj trgovini ili onaj koji se nad time zgraža licemjerno, a provodi istu praksu tajno primjerice na razini grada Zagreba, a onda kapilarno i u svim drugim gradovima. Problem počinje na samom vrhu, gdje nemamo mogućnost izbora neovisnosti kada se bira predsjednik Vrhovnog suda. Ako je ključni problem sa izborom osobe na čelu DORH-a bio taj što je nečiji dečko, hoće li sada pol ove sabornice zanemariti taj kriterij kada biramo predsjednicu Vrhovnog suda? Je li nam odjednom postalo svejedno?
Međutim, taj problem koji počinje na samom vrhu muljanja sa procedurom zbog čega i imamo danas ovakvu raspravu kapilarno se nastavlja na lokalnim izborima gdje se trgovina otvoreno ili manje otvoreno vrši upravo ovih dana. Koje je rješenje? Rješenje je naravno boriti se, govoriti otvoreno o ovakvim anomalijama i iz moje političke perspektive dati sve od sebe da se izgrade nove političke opcije koje možda neće biti idealne, ali će barem malo ozbiljnije i sa manje licemjera shvaćati sve ove procedure koje na papiru imamo ali ih u praksi politički ignoriramo.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovane kolegice i kolege.
Hajmo od kraja. Na popisu klubova koji su se javili za raspravu o ovoj točki nema predstavnika kluba zastupnika nacionalnih manjina, kluba zastupnika DP-a, Kluba zastupnika HNS-a i ostalih, HSU-a i ostalih i nema predstavnika Kluba zastupnika HDZ-a.
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Dobro je! Što znači da ćemo njihov stav čuti, evo uspjeli su se ovoga prijaviti to je dobro. Što se tiče procedure predsjednik Republike prilikom predlaganja tada Zlate Đurđević jasno je rekao da tu proceduru smatra neustavnom. Također pokrenut je niz postupaka pred Ustavnim sudom kako bi se usporila ustavnost ovakve procedure.
O ustavnosti procedure Predsjednik Republike je govorio i tijekom ovoga, ovog predlaganja, a također ostaje antologijska izjava i predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske da nema veze ako je natječaj ili javni poziv namješten da to nije razlog da ga se ukida. Time je na neki način namješten natječaj ili javni poziv postao dio ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske. Treba reći i to da je i ta odluka donesena preglasavanjem ustavnih sudaca što znači da je ona u stvari samo posljedica tadašnjeg stanja stvari u Ustavnom sudu koji će se na našu sreću i na sreću pravnog poretka promijeniti najkasnije u travnju 2026. godine, pa ćemo onda ispočetka voditi takve rasprave.
HDZ nije dao uvjerljive argumente zašto je protiv prijedloga kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda. Prijedlog predsjednika Republike je sutkinja na čiji sudački rad nije bilo značajnije primjedbe. Dapače, može se reći da je i dobila neočekivano priznanje struke jer je na sjednici Vrhovnog suda to vi imate u materijalima dobila 10 glasova u tajnom glasanju.
Radovan Dobronić je podsjetimo se dobio 4, znači prema mišljenju struke ona je već dva i pol puta bolja kandidatkinja od gospodina Dobronića kojega ste vi podržali. Dakle, ako bi slušali struku vi bi trebali podržati sa dva i pol puta više entuzijazma, nego što ste podržali gospodina Dobronića. Što se tiče stava HDZ-a čuli smo samo predsjednika HDZ-a koji je rekao da sutkinja nije ničim impresionirana. E sad, to joj može biti i kompliment, Predsjednika Vlade impresionirali su kadrovi poput Gabriele Žalac, Tomislava Tolušića i ostalih. Prema tome, to što nije impresionirala to joj može biti samo plus.
Predsjednik Vrhovnog suda ujedno je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva.
Smatramo da bi sutkinja Artuković Kunšt značajno popravila rad Državnog izbornog povjerenstva koji je detaljno opisan u izdvojenim mišljenjima 5 ili 6 sudaca Ustavnog suda RH, a tiče se zadnjeg izbornog ciklusa na lokalnim izborima.
ali to znate i vi i prema tome, vjerojatno se možemo sjetiti one rečenice, nećemo dozvoliti oporbenu situaciju, tada je bilo u gradu Zagrebu, a sada je vjerojatno u Vrhovnom sudu i Državnom izbornom povjerenstvu. Sutkinja Artuković Kunšt bila je zamjenica ministra pravosuđa u Vladi RH od 2011.-2015. i na također, na njezin rad od strane tadašnje opozicije nije bilo značajnijih primjedbi.
Bila je članica velikog broja radnih skupina koje su pripremale prijedloge zakona, od kojih joj se posebno zamjera da je bila i u onoj radnoj skupini Zakona o životnom partnerstvu, to bi joj također, trebalo biti plus, obzirom da ga niste promijenili već 10 godina kad ste došli na vlast, što znači da je i taj zakon bio dobro napravljen i ostvario cilj koji je, koji je tada, koji je tada bilo legitimno ostvariti.
Prema tome, što se tiče stava HDZ-a, on nam je jasan. Također, neki su željeli promatrati izbor predsjednika Vrhovnog suda u novom svjetlu odnosa između Predsjednika Republike i predsjednika Vlade RH kada je tzv. tvrda kohabitacija u novome mandatu malo omekšala. Vjerojatno bi sa predsjednikom Selak Raspudić taj odnos bio nešto, nešto drugačiji, obzirom da se javila za stanku odmah kad sam počeo govorit, pretpostavljam da se na nešto želi referirati pa ću ja samo komentirati, možda se planira i ona kandidirati za predsjednicu Vrhovnog suda kad se kandidirala za sve u zadnjih nekoliko mjeseci na šta se moglo kandidirati.
Što se tiče pravosuđa, to je jedna od institucija u koje građani imaju najmanje povjerenja i ovakav stav Vlade RH kad se i odnosno parlamentarne većine, kad se bez argumenata, samo zato što, zato što u navodne znakove, što možemo, odbija kandidatkinja koju je predložio Predsjednik Republike bez ijedne mrlje u svojoj političkoj karijeri, dakle kao sutkinja koja je bila to i prije i poslije obnašanja sudačke, obnašanja dužnosti u izvršnoj vlasti, će vjerojatno to nepovjerenje i povećati jer će nas čekati još jedna ovakva rasprava. Prema najavi ustavnog predlagatelja, Predsjednika Republike, o istoj kandidatkinji pa ćemo onda još jednom ponavljati argumente.
Ja pretpostavljam da će ta rasprava biti nešto žešća nego ova danas pa ove najvažnije argumente čuvamo za novu raspravu. Ono što možemo također, konstatirati je da se povijest ponavlja. Sve što predsjednik Vlade sada govori o proceduri predlaganja kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda predstavlja samo pokušaj skretanja pažnje. Imali smo slične rasprave i prije 4 godine. Isto smo danima svjedočili različitim raspravama i prijeporima u javnom prostoru, dva puta se nabacivalo blato na profesoricu Đurđević, da bi na kraju bio izabran sudac Dobronić koji se u svom mandatu, kako suca, tako i predsjednika Vrhovnog suda pokazao kao dobar izbor i častan sudac.
Povijest se, tako rekoč, ponavlja. Opet svjedočimo kako HDZ svim silama nastoji usporiti izbor predsjednika Vrhovnog suda jer valjda smatraju da neće imati kontrolu. A zašto je ta kontrola ključna? Vjerojatno zbog njihovih članova i sudskih postupaka protiv njihovih članova, tako da se možda radi o blagom sukobu interesa, to će kolega Mažar sada i demantirati vjerovatno.
Izbor predsjednika Vrhovnog suda dakle nije samo tehničko pitanje već to borba za neovisno i pravedno sudstvo, u zemlji gdje građani sudstvo i pravosuđe vide kao sporo, korumpirano i pod političkim utjecajem, ključni je trenutak da odlučimo hoće li sudstvo služiti građanima ili političarima.
Jedini trenutak kada predstavnici građana mogu imati direktan kadrovski utjecaj na pravosuđe je upravo ovaj trenutak, izbor predsjednika Vrhovnog suda. Sve druge suce imenuje i razrješava Državnog sudbeno vijeće kao neovisno ustavno tijelo koje se sastoji najviše od sudaca, zatim od profesora i na kraju i od 2 zastupnika, jednoga iz opozicije i jednoga iz vladajućih. To tijelo nažalost nema dovoljno dobar javni način rada iako je ona formalno zagarantirana. HS pak ima, ovo je mjesto gdje treba iznijeti argumente, a argumenata protiv sutkinje Artuković Kunšt u ovome trenutku nismo čuli. Sve što je radila nije ostavilo dakle nikakvu mrlju na njenoj karijeri i zato ćemo podržati prijedlog PRH. Nama ne treba predsjednica Vrhovnog suda ili predsjednik Vrhovnog suda koji će nekoga impresionirati, nego koji će raditi, a ovaj impresionistički narativ neka ostane predsjedniku Vlade jer njega su puno mutniji tipovi impresionirali. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika, kolegice Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Čl. 238, s obzirom da kolega Bauk nije imao niti jedan kontraargument nego se poslužio napadom ad hominem na mene, ja u ovoj situaciji neću podsjećati da je njegov vrhovni zapovjednik, serijski kandidat Zoran Milanović, malo za premijera, malo za predsjednika, pa opet za predsjednika, nego ću ga podsjetiti da je on, nažalost u SDP-u tek došao do statusa alibi kandidata, ukoliko se Zoran Milanović ne odluči kandidirati za neku funkciju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Selak Raspudić, ovo je bila replika, dobivate opomenu i odmah vam dajem riječ za obrazlaganje stanke, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Tražim stanku u ime Kluba nezavisnih zastupnika zbog doista cinične konstatacije kolege Bauka koji je čak postavio pitanje u svome osvrtu hoće li sudstvo služiti građanima ili političarima, pri čemu tu podrazumijeva da ukoliko se složimo s njihovim političkim izborimo, da onda služi građanima.
Naravno da je situacija potpuno suprotna, kao što sam prethodno objasnila.
Dakle, ono što je učinio kolega Bauk je cinična relativizacija svih procedura. Kao što kaže latinska izreka similis simili gaudet, pa se tako SDP raduje isključivo HDZ-u jer se jedino s njime mogu komparirati u izvrdavanju svih procedura. Kolega Bauk je prvo konstatirao da ako predsjednik misli da je procedura neustavna da ona automatizmom postaje neustavna i da uopće nije bitno što je i dalje u okviru Ustava, a onda je podsjetio na bitnu stvar da predsjednica Vrhovnog suda je također i na čelu DIP-a, pa ne, onda nećemo imati situaciju da HDZ petlja sa rezultatima kao što je bilo na lokalnim izborima nego će se možda ponoviti situacija sa unutarstranačkih izbora SDP-a u Splitu, pa će SDP se poigravati sa rezultatima izbora.
Similis simili gaudet doista, a oko pravih argumenata ni riječi. Ne podržavamo stav i ciničnu relativizaciju svih procedura. Jasno je zašto je procedura ovdje, zašto je ovdje javni poziv i koja je uloga predsjednika Republike Hrvatske. Ali barem da onda cinično zaključim on je prošli put zaključio nakon što se obesmislilo prethodnu kandidaturu da je barem u drugom pokušaju kandidirao muškarca.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Hoće li to ponovo učiniti sada?

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Jer očito je to bitno za predsjednika Vrhovnog suda.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Stanka je odobrena.
Ima li još zainteresiranih? Kolega Bauk, povreda Poslovnika. Izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Članak 238. Kolegica Selak-Raspudić da vas samo podsjetim na izborima za predsjednika Republike ne postoji utakmica za treće mjesto u koju ste se vi plasirali, izbori su gotovi, predsjednik je pobijedio, izgubili ste izbore poslije toga. A što se tiče alibi kandidata on je dobio duplo više glasova od vas kao alibi kandidat. Zamislite kako bi tek bilo da nije bio kako vi kažete alibi.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk isto tako opomena, bila je replika.
Kolegice Selak-Raspudić izvolite vi.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Članak 238. Kolega Bauk da biste nešto osvojili ili izgubili prvo se morate usuditi samostalno kandidirati, a ne se uporno skrivati iza nečijih skuta, a u gradu Zagrebu se kao stranka barem prvo morate usuditi samostalno izaći. I to bi bio neki korak naprijed i za stranku, a ovo drugo bi bio za vas kao čovjeka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Selak-Raspudić druga opomena, bila je replika.
Kolega Bauk, izvolite povreda Poslovnika.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
238. Kolegice Selak-Raspudić na kojoj ste se to vi listi u Hrvatski sabor samostalno kandidirali? Dva puta ste izabrani na listi Mosta, a onda ste izašli. Prema tome, o samostalnoj kandidaturi možete raspravljati izvan ove dvorane jer tu niste kao samostalni kandidat. Također želim samo reći da ćemo od sada raspravljati sa HDZ-om, nećemo sa vama jer vi ste ovako više došli kao pripremna utakmica. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk, ovo je malo bilo neprimjereno ali …
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
A zato, malo ste išli ponižavajuće. Ali dobro, neću vam davati opomenu. Mislim da, malo je bilo ne umanjujemo vrijednost nikoga od zastupnika i zastupnica, smatram da to nije lijepo ali nema veze. Dobivate opomenu jer ste replicirali, a ne povredom Poslovnika reagirali. Dakle, opomena.
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
238. kolega Bauk. Pa nije sasvim točno. Evo ne mora se ni kandidirati koji put da bi se odrekao …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Koji članak je povrijeđen?/…

Živković, Marin (Možemo!)
238. rekao sam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Pardon./…

Živković, Marin (Možemo!)
Ne mora se koji put ni kandidirati da bi se odreklo mandata, tako je kolegica Selak-Raspudić se odrekla mandata za Europski parlament tako da se nije ni kandidirala, a nije ni bila na listi stranke koja nije prošla za Europski parlament tako da evo koji put se ne treba ni kandidirati da bi se nečega odrekli.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, replika. Također dobivate opomenu.
Kolegice Selak-Raspudić ovo je, ako dobijete opomenu nećete više moći sudjelovati u raspravi.
Izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Članak 238. pa normalno da se možemo, ali je upravo u tijeku trgovina, ali ona koja se neće izraziti javno sa gradskim poduzećima kao što je bilo i u prethodnom mandatu pa samo tako nastavite dalje. A što se tiče kolege Bauka i ovoga da će se on od sada obraćati HDZ-u i samo HDZ-u uopće u to ne sumnjam kao što ste se obraćali samo HDZ-u oko izbora ustavnih sudaca i kao što ste baš HDZ-u držali kvorum kada se mogao srušiti i dovesti u pitanje vladajuća većina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Slično se sličnom raduje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Selak-Raspudić treća je opomena i ne možete više sudjelovati u raspravi u ovoj točci.
Kolega Deur, izvolite povreda Poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
238. Pa kolega Bauk vrlo ružna konstatacija prema kolegici Selak. Bez obzira na vaš politički stav bilo bi puno korektnije da ste u puno navrata se kvalitete, učinili u onom vremenu i kad je vaš vrhovni zapovjednik kandidirao se i za premijera i za predsjednika oko misija u Ukrajini. Tad ste bili jedan mali kao i ministar uprave dok ste bili i …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

Deur, Ante (HDZ)
… /Govornik se ne razumije./… ćirilicu u …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur hvala vam lijepo. Dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Pa evo poruka ovim govorom, članak 238. znači kolega Bauk vi ste imali šansu sa HDZ-om raspravljati kod izbora državnog odvjetnika. Tad ste imali mogućnost jedan meni, jedan tebi. Ovdje je problem što se bira jedan predsjednik Vrhovnog suda, pa nema jedan meni, jedan tebi, a popoloviti ih ne možete. Znači obraćajte se jedni drugima, pa nađite neku mogućnost da prepolovite tog suca Vrhovnog suda, pa da bude pola tebi, pola meni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko ovo su stvarno izvrsne ideje, ali ipak ćete dobiti opomenu jer je bila replika ne povreda Poslovnika.
Sada ćemo napraviti stanku do 11 sati i 10 minuta.
STANKA U 10,57 MINUTA

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,10 SATI
Poštovane kolegice i kolege nastavljamo sa radom.
Na redu je poštovani kolega Petrov u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovane kolegice i kolege zastupnici Most neće podržati izbor Sandre Artuković Kunšt za predsjednicu Vrhovnog suda. I želim ovu samu raspravu podijeliti u dvije sfere.
Jedne su sami argumenti zašto to MOST neće napraviti, a drugo je opaska za sami proces izbora predsjednika Vrhovnog suda. Zašto MOST neće podržati? Pa iz razloga što njezin dosadašnji rad kontinuirano šteti potrošačima običnim građanima, relativizira vladavinu prava, ne odražava društvene vrijednosti koje su identitet hrvatskog naroda. Ukratko.
Malo duže, u sudskim predmetima oko dužnika zauzela je stranu banaka, a ne ljudi i prava. Tu mi je npr. interesantan stav Možemo! koji su u ovom slučaju podupiru ovu kandidatkinju što znači da su za banke. Druga stvar braneći tzv. lex Perković kompromitirala je međunarodni ugled Hrvatske pokušavajući zaštititi od izručenju sudionika u organiziranom ubojstvu. Treća stvar, pri predstavljanju vlastite kandidature bez jasne artikulacije bila što se tiče istinske reforme hrvatskog pravosuđa. Četvrto, javno hvaleći LGBTQ+ aktivizam iskazuje svjetonazorska stajališta koja su u nesuglasju sa vrijednostima koje zastupa hrvatski narod koji uostalom zastupa MOST ali na način u kojem ona posebno govori o referendumu koje su stotine tisuća ljudi potpisale blateći stav građana.
A sad malo duže. Što se tiče prve točke, presuda u korist banaka kao izvjestiteljica Vijeća Županijskog suda u Zagrebu tumačila je da su se konverzijom franaka kredita dužnici već obeštećeni pa ne mogu tražiti povrat preplaćenih kamata. To rješenje koje je ona dala gasi ključni alat zaštite potrošača, potpunu restituciju koju su potvrdili i Sud EU i Veliko vijeće Vrhovnog suda RH. Time se omogućuje bankama da zadrže neosnovano stečeni novac, uostalom to pokazuje da ova kandidatkinja ne razumije pravo unije, a tko će trpjeti štetu? 30 tisuća obitelji koje ostaje bez prava na povrat a to se procjenjuje na otprilike 2 milijarde eura. Tu bi kandidatkinju mi trebali podržati kao predsjednicu Vrhovnog suda, to je taj idealni kandidat kojeg vidi Zoran Milanović, SDP i Možemo!. Za mene ne.
Sandra Artuković Kunšt je pravnim akrobacijama pretvorila milijarde kuna preplaćenih kamata u nestali trag novca, stavila pečat bankarskom lobiju, oglušila se na europsko pravo. I dok je ona štitila stabilnost financijskog sustava time je 30 tisuća hrvatskih obitelji krenulo prema ovrhama i bankrotima. Takav sudac po meni ne može voditi Vrhovni sud.
Druga točka lex Perković i kompromitacija međunarodnog ugleda. Ova gospođa je kao zamjenica ministra pravosuđa 2013. javno branila ograničenje europskog uhidbenog naloga tzv. lex Perković tvrdnjom da sve članice europskog, EU moraju biti jednako tretirane. Podsjetit ću vas da je Bruxelles taj zakon ocijenio pokušajem zaštite osumnjičenih za političko ubojstvo a to je udar u Hrvatskoj bio na vladavinu prava i ugled države. Moralno ova gospođa je relativizirala političko ubojstvo i žrtvu. Pravno pokazala spremnost da se izigravaju europska pravila kad to politički odgovara. Citira ću njezine riječi u ovom slučaju. Ministarstvo stoji čvrsto pri želji da Hrvatska ima isti tretman kao i ostale članice EU. Ne štitimo ubojice nego želimo principijelan i pravedan pristup.
Drugim riječima, problem po njezinom tumačenju nije bio u tome što Hrvatska krši pravila nego što Bruxelles ne tretira sve jednako, pa ću onda ja zaključiti ovako. Sandra Artuković Kunšt nije samo branila lex Perković bila je i javni odvjetnik poteza koji je kreiran da spasi bivše jugoslavenske obavještajce od njemačkog suda, pretvorio hrvatsko pristupanje EU u krizni dosje o vladavini tj. ne vladavini prava, izložio državu prijetnji blokade europskih sredstava i srozao joj reputaciju prvih dana članstva. Podsjetit ću vas da je nakon ovakvog pritiska EU taj zakon povučen 2013., a ovaj Perković kasnije izručen i 2016. pravomoćno osuđen.
Po nama ovo je dokaz da kandidatkinja kad je politički gusto neće stati uz načelo vladavine prava nego uz partijski interes pa zato i ne zaslužuje voditi najviši sud u zemlji. Osim toga nema jasne vizije reforme pravosuđa. Ja iskreno u trenutku kad sam preslušavao saborski odbor nisam vidio ništa konkretno što je ta gospođa iznijela čime se može pokazati da ima konkretne mjere, da zna što nedostaje pravosuđu i RH.
I za kraj, njezine svjetonazorske vrijednosti što se mene tiče osobe kojima tražite svjetonazorske vrijednosti, ali i to je njihova osobna sloboda, ali u trenutku kada kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda kaže da je definicija braka u hrvatski Ustav silom uvedena, silom to su njezine riječi, silom uvedena to znači da kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda ne poštuje demokratska načela RH, ne poštuje referendum, ne poštuje građane. Što će nam se dogodit? Pa isto ono što nam je Ustavni sud napravio prije 3-4 godine kada je MOST pokrenuo referendum, kad smo skupili 400 tisuća potpisa tada je Ustavni sud rekao ljudi znate vi ste glupi ne znate šta ste čitali, ne znate šta ste potpisali, mi ćemo presudit umjesto vas ne može se održati referendum. To je to navodno poštivanje odnosno nepoštivanje demokracije u RH.
To je ono što poručuje s ovim stavom kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. I još dalje, nije ona tu stala, ona je nazvala definiciju braka koju su stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj potpisale i zatražile i izašle na referendum nazvala ga je anfer, nazvala challenging barrier izazovna prepreka. Njoj su tradicionalne vrijednosti i identitet hrvatskog naroda prepreka.
To su razlozi zašto MOST neće podržati ovu kandidatkinju, a glede onog drugog dijela samog procesa biranja predsjednika Vrhovnog suda ja ću tu biti kratak i ispravit ću kolegicu Raspudić. Milanović ne mulja, Milanović koristi svoje ovlasti transparentno ali instrumentalizira ih za vlastiti politički narativ i probitak. Odabirom uskog kruga lojalnih kadrova, školskih kolegica i spremnošću da blokira proces po potrebi predsjednik stavlja osobni i stranački kapital ispred interesa pravosuđa i otvara sumnje za moguću buduću trgovinu. To je ono što se dana događa.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani kolega Mažar, izvolite.
Stanka kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedniče sabora.
Koristim ovaj mehanizam da tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba MOST-a ali metaforički, dakle ne trebamo je fizički koristiti. Čuli smo predsjednika MOST-a Božu Petrova, MOST nikada ne može podržati takvu gospođu na čelu Vrhovnog suda, nikako. Nama je potpuno legitimno jer živimo u demokraciji i mi nemamo problem s demokracijom i nama je potpuno legitimno da frendica od Zokija, oprostite od predsjednika Republike ona kaže za sebe da je njegova prijateljica još iz srednjoškolskih dana, da ona bude primjer kakav bi trebao biti predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda, kaže za sebe da je anarhistkinja, to kaže za sebe, dakle u intervjuu kaže ja sam anarhist. Znači mi želimo na čelu takve institucije osobu koja kaže da je anarhist. Pa dobro ljudi šta je vama? Dakle, želimo gospođu, ne mi da mi je nikako ne želimo i neće je bit Bogu hvala je li koja kaže znači da je na strani banaka, a protiv čovjeka i prava malog čovjeka. Ekipa bi htjela takvu ženu na čelu dakle Vrhovnog suda koja ubojice Udbine lex Perković, ubojice koji su ubijali hrvatske migrante po svijetu gospođa se šta protivi izručenju. LGBTQ 4, 5 korijen iz 2 promotorica, ni s tim nemamo problem, ni s tim jer je demokracija ali takva osoba neće bit predsjednica Vrhovnog suda i neće dobit podršku ovdje od ogromnog broja zastupnika kojima je stalo da država funkcionira kao poštena, pravedna i kao ona koja štiti narodne vrijednosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, stanka je odobrena.
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a radi konzultacija, a evo oko čega ćemo se konzultirati. Naime, otvoreno postavljam pitanje je li ovo trenutak u kojem se MOST napokon izjasnio tko je, što je i uz koga je odnosno govori li MOST otvoreno i javno ono što HDZ zapravo misli, a nije se usudio obrazložiti kada je rekao zašto ne želi kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt o kojoj ja možda isto mogu reći zašto da ili zašto ne ali nije u tome poanta.
Došli smo do toga da ste nakon koliko, skoro 2 sata rasprave otkrili da vas sve smetaju svjetonazori. Smetaju vas svjetonazori kada biramo predsjednika Vrhovnoga suda koji de facto ima samo administrativne, upravne ovlasti, a nisu vas smetali svjetonazori kada su se birali suci Ustavnog suda među koje se izabrao i sudac koji je otvoreno na razgovoru, na intervjuu pred Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav tvrdio da Hrvatska nije sekularna država. Dakle, do tud smo došli, do tud je političko prepucavanje, nezrelost političke scene i ovo skrivanje iza procedura, a zapravo cijelo vrijeme zamjeramo svjetonazore i to one koji su otvoreni, tolerantni, oni koji Hrvatsku svrstavaju uz razvijene demokracije Europe i svijeta, ne mi trebamo što zadrtije, što zatvorenije, što konzervativnije, što nazadnije. E pa ako je to suština i problem izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda bojim se da je možda najbolje rješenje da nikoga niti ne izaberemo do daljnjega sve dok se nakon nekog slijedećeg izbornog procesa u Hrvatski sabor ne izaberu ljudi koji će stvarno reći a što uopće politika od pravosuđa očekuje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…

Orešković, Dalija (DO i SIP)
I za kraj samo da kažem reformu pravosuđa provodi sabor, a predsjednik Vrhovnog suda i ministar pravosuđa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice isteklo, kolegice isteklo je vrijeme. Kolegice Orešković stanka je odobrena ali imao dvije povrede Poslovnika.
Kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238., MOST-u je uvijek svjetonazor izrazito važan i bit će važan jer je on naš identitet i nikad nećemo podržati one koji su štitili ubojice našeg naroda, Udbine ubojice, nikad nećemo podržati one koji tvrde za sebe da su anarhisti, nikad nećemo podržati one koji sustavno, sustavno rade na rušenju naših vrednota, a s druge strane vidimo ove progresivne ljude koji su tolerantni samo prema onima koji razmišljaju kao i oni …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala./…

Miletić, Marin (MOST)
… i tu su jedino tolerantni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To nije bila povreda Poslovnika nego replika pa dobivate opomenu.
Kolega Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Povreda Poslovnika Članak 238., kolegice što HDZ mislim to mislim da vi bolje znate vi ste skupa s njima sudjelovali u trgovini i birali ustavne suce, a ako mogu dobro protumačiti vaš stav onda ste vi za banke jer ste za ovu kandidatkinju a ne za čovjeka, onda ste vi oni koji štite ubojice kao što je i ova štitila i branila, a što se tiče svjetonazora ja ne znam u čemu je problem. Ja se osjećam, imam identitet kakav ima …
.../Upadica: Hvala vam lijepo kolega Petrov./... većina hrvatskog naroda. Je li vam to problem?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Petrov.
Bila je replika, dobivate opomenu. Možemo li nastaviti, predlažem da nastavimo. Hvala vam lijepa pa onda idemo na Klub zastupnika HDZ-a, poštovani kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Poštovani predsjedniče, cijenjene kolegice i kolege saborski zastupnici. Evo prije svega da se malo vratimo na sam meritum točke dnevnoga reda, a to je da prije svega, predsjednik Vrhovnoga suda RH predstavlja Vrhovni sud, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnoga suda RH. Predsjednikom VSRH može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca toga suda.
Sam postupak izbora predsjednika VSRH uređen je čl. 44 st. a Zakona o sudovima koji je izmijenjen 2018. g. postupak izbora pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnoga poziva najkasnije 6 mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnoga suda RH zbog drugih zakonom određenih razloga, što je bio u ovome slučaju.
Uz prijavu, kandidati podnose životopis i program rada predsjednika VSRH-a te se oni objavljuju na mrežnoj stranici DSV-a. Zaprimljene prijave kandidata DSV zatim je dostavilo Uredu Predsjednika RH koji je o kandidatima zatražio mišljenje od Opće sjednice VSRH-a i nadležnog odbora HS-a. Opća sjednica VSRH-a u povodu dostavljenih kandidatura za izbor predsjednika VSRH-a je održana 28. svibnja i na sjednici je bilo 22 od 28 sudaca. Na sjednici su razmotreni program i životopisi kandidata, a potom se pristupilo tajnom glasovanju o mišljenju za kandidate. Opća sjednica nije dala pozitivno mišljenje niti za jednoga kandidata.
Nakon Opće sjednice Vrhovnoga suda i nadležni saborski Odbor za pravosuđe te nazočni članovi odbora su nakon proučenih životopisa imali priliku da obje kandidatkinje kroz intervjue upute sva ona pitanja za koja smatraju da su ključna i bitna prilikom izbora predsjednika VS-a i tu smo za gđu Artuković Kunšt, koja je pristupila rekli i da je prepoznala glavne izazove s kojima se pravosuđe nosi, ali da nije ponudila niti jedno konkretno rješenje niti do kraja ušla u problematiku onoga o čemu se pričalo.
Isto tako ono što je bitno za naglasiti, da svaki kandidat za predsjednika Vrhovnoga suda, najvišega suda u RH mora točno detektirati izazove s kojima se suočava Vrhovni sud, nuditi realna i izvediva rješenja, kao i poteze za koje je nužno poduzeti u sudstvu.
S obzirom da kandidati po onome što smo kroz razgovore i kroz intervjue u unutar 3 sata koliko je sama sjednica Odbora za pravosuđe trajala, iznijeli, vidjeli smo da nije bilo konkretnih mjera koja bi trebalo poduzeti za povećanje učinkovitosti Vrhovnoga suda RH, isto tako da ono što smo smatrali da je ključno i bitno za daljnji razvoj pravosuđa u cjelini, ali i za rješavanje dugotrajnih predmeta za skraćivanje procesnih radnji u građanskim postupcima vezano za zaostatke, vezano za broj službenika, namještenika, broj sudaca i sve ostalo što smo postavljali pitanja, na kraju smo zauzeli stav da kandidati nisu dali dostatno rješenje.
I sada da kažem vrlo jasno na tragu i onoga što smo čuli danas od kolegica i kolega u HS-u i da možda i rasvijetlimo neke stvari. S jedne strane, kolegica Mrak-Taritaš u svojoj riječi vezano ispred svoga kluba je rekla da vladajuća većina, odnosno HDZ opet pravi farsu, opet pravi cirkus, da smo to gledali u slučaju gđe Đurđević, u slučaju g. Dobronića i da to gledamo danas.
Ali kolegica Anka Mrak-Taritaš očito, da li slučajno ili namjerno, ne znam, ali imat će pojedinačnu raspravu pa će moći objasniti, nije hrvatskoj javnosti ponudila cijelu priču. Zašto je to tako bilo? Pa ako se prisjetimo vezano za kandidaturu kolegice, profesorice gđe Đurđević, HDZ da se usprotivila, usprotivila se iz razloga što kolegica Đurđević nije se prijavila na javni poziv DSV-a, nije se prijavila kao svi drugi kandidati i nije sukladno zakonu pristupila natječaju vezano za izbor predsjednika odnosno predsjednice Vrhovnoga suda.
Da, predsjednik Milanović tada je išao mimo poziva, da, predsjednik Milanović je tada išao mimo zakona i da, HDZ se usprotivio. To smo napravili tada, to ćemo napraviti uvijek, bez obzira o kojoj osobi, o kojem imenu, o kojoj instituciji se radi. Što se tiče kolege Dobronića, rekli ste da smo bili protiv, ja ne znam, na Odboru za pravosuđe, ne znam da li ste bili na njemu, kad se o tome odlučivalo na ovome sada niste, članovi odnosno zastupnici HDZ-a su dali pozitivno mišljenje g. Dobroniću i kasnije vladajuća većina je dala potporu g. Dobroniću da postaje predsjednika Vrhovnoga suda inače ne bi bio predsjednik Vrhovnoga suda i što se tiče sada cirkusa, ja iskreno ovdje cirkusa osim pojedinih zastupnika koji su je ovu pozornicu iskoristili za određene možda politizacije, nisam vidio ni od strane opće sjednice Vrhovnoga suda ni od strane Odbora za pravosuđe, u konačnici ni od strane nadležnoga ministra ni od strane predsjednika Vlade, dakle vrlo umjerene izjave koje su išle na tragu onoga što smo mogli čuti od opće sjednice Vrhovnoga suda koje nije ponudilo nijedno pozitivno mišljenje i od strane Odbora za pravosuđe koje je tri sata ispitivalo dvije kandidatkinje. To je osobni stav svih onih koji su bili uključeni u proces i mislim da izbor predsjednika Vrhovnoga suda ne treba, ne smije biti cirkus ali isto tako smatram da Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo treba uvijek slušati ustavotvorca i držati se i Ustava i zakona, a tu dolazimo onda do kolege Bauka koji očito je u jednom trenutku mislio da će biti bez HDZ-a rasprava pa se možda i rastužio ali evo Bogu hvala imamo priliku da raspravljamo jer tu su te razlike između SDP i HDZ-a. HDZ uvijek o svakoj temi, na svakom odboru i na svakom mjestu raspravlja kada je Odbor za obranu, kada je NATO tu smo, vas nema. Kada je Odbor za pravosuđe kada dolaze kandidati tu smo, vas nema. Ni na Odboru za pravosuđe gdje su kandidatkinje bile i gdje smo postavljali zajedno s drugim kolegicama iz oporbe pitanja SDP-a nije bilo. Zašto ga nije bilo? Da li radi kandidatkinje, da li kandidatkinje već tada nisu bile dovoljno dobre, da li Odbora za pravosuđe koji vam kao i Odbor za obranu u nekom trenutku nije bio dobar, da li što ste opet radili po uputama i daljinskom pa vam je rečeno da ne smijete doći? Ali dobro to je vaša politička odluka i kada ste rekli danas da vas zanima mišljenje političko HDZ-a mogli ste ga čuti i tada i sada, a mišljenje HDZ-a je uvijek jednako da se sukladno zakonskoj proceduri, sukladno ustavnim i zakonskim normama i propisima pristupi svakom izboru na odgovoran način kroz raspravu, kroz argumente, kroz činjenice. Drago mi je da je SDP danas ovdje za razliku od Odbora za pravosuđe, drago mi je da smo mogli donekle čuti i jedan vaš dio ekspozea jer dobro je da raspravljamo, dobro je da raspravljamo o svim bitnim temama, nije dobro kada nas nema, nije dobro kada ne obnašamo svoju saborsku dužnost zato što netko drugi to od nas traži, ali i u onome što ste rekli se vide i druge razlike između SDP-a i HDZ-a pa ste spomenuli struku i naveli da je kandidatkinja dobila 10 glasova tajnim glasovanjem, da je Dobronić bio dobio 4 i da se treba ugledati na struku. Pa ja ću vas podsjetiti HDZ za razliku od vas i SDP-a svaki put pogleda što je struka rekla.
Prilikom posljednjega izbora za predsjednika Vrhovnoga suda Opća sjednica Vrhovnoga suda donijela je da je gospodin Dobronić kao što ste rekli bio dobio 4 glasa, a sudac Marin Mrčela 29. Zamislite 29 od 31 i onda HDZ poštujući struku na Odboru za pravosuđe da pozitivno mišljenje i sucu Dobroniću, da pozitivno mišljenje i sucu Mrčeli. Jel SDP dao pozitivno mišljenje sucu Mrčeli koji je 29 glasova dobio kad se već pozivate na struku? Nije da, nije, bili ste suzdržani. Prema tome, malo pročitajte kako glasujete prije nego što se idete pozivati na struku, a HDZ prozivati radi struke.
S druge strane spomenuli ste da je HDZ-u možda ovo zanimljivo vezano za samo pravosuđe odnosno vezano za određene procese, a kolega Bauk tu se isto razlikujemo i već smo to puno puta vidjeli. Neovisno samostalno pravosuđe, neovisne i samostalne institucije i Državno odvjetništvo RH i USKOK i Ministarstvo unutarnjih poslova i EPO apsolutnu podršku imaju od strane Vlade, apsolutnu podršku imaju od strane većine u ovome Hrvatskome saboru i nikada nećete čuti od HDZ-a da se poziva na tajming, da se poziva na da je sumnjivo zašto se prema ide nekome gradu da li je to grad Varaždin, da li je to grad Rijeka, da li je to grad Sisak, nećete pročitati da dužnosnici HDZ-a ne daju službene dokumente Povjerenstvu za sprječavanje za sukob interesa, da ne daju DORH-u itd..
Prema tome, vidljivo je da kada se radi o dužnosnicima SDP-a a nažalost ima ih i tada smo medijski reagirali kao HDZ da se ne veselimo ni jednom obliku korupcije, ni jednoj osnovanoj sumnji na počinjenje kaznenih djela pa kada se radio i o saborskim zastupnicima iz redova SDP-a da uvijek pozdravljamo borbu protiv korupcije na svim nivoima. Vi odnosno vaš predsjednik se pozivao na tajming, pozivao se na da je simptomatično što sve pred neke izbore DORH radi. I kao što smo čuli u ovih godinu i po, super izborne godine valjda je DORH trebao biti godinu i po dana na godišnjem, trebao je godinu i po dana biti možda u nekoj drugoj državi da se ne bi reklo da se nameće neko uhićenje pred izbor.
S druge strane najviši dužnosnici RH kada su i članovi vladajuće stranke bivali su primjeri i prije predsjedničkih izbora i prije parlamentarnih izbora i nikada se nismo pozivali na tajming i to su te razlike. Tako ćemo i ovaj puta i kroz raspravu poštovati i Državno sudbeno vijeće, poštivati javni poziv, poštovati proceduru, poštovati Opću sjednicu Vrhovnoga suda, poštovati i saborski Odbor za pravosuđe. I možda i glavna razlika koju danas smo čuli a to je da je predsjednik Republike sukladno svome ustavnom pravu predložio kandidatkinju, da točno je, ali se zaboravilo reći da ustavotvorac kada je pisao da predsjednik RH predlaže, a Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo koje je izabrano direktnom voljom hrvatskoga naroda odlučuje sigurno nije napisao na način da predsjednik RH predlaže to je svetinja, točka, amen, doviđenja, good bye, nema rasprave, nema negativna mišljenja, nema podrške koja će biti protiv.
Prema tome, ukoliko predsjednik RH predlaže onda se držimo toga da je to prijedlog, a ukoliko Hrvatski sabor odlučuje onda dopustimo Hrvatskom saboru da odluči. Odlučit će u petak. Po današnjoj raspravi možemo vidjeti da uskraćivanje podrške će biti ne od strane vladajuće većine, da uskraćivanje podrške će biti ne od strane HDZ-a nego da će uskraćivanje podrške zbog iznesenih razloga, zbog iznesenih tumačenja biti puno šire, puno veće čak praktički dvije trećine ove sjednice odnosno ovih saborskih zastupnika će glasovati protiv. I ja molim i vas kao predstavnike SDP-a koji niste bili na odboru, ali ste danas ovdje i koji ste podržali prijedlog da isto tako poštujete druge političke stranke u ovoj sabornici, da poštujete drugačija mišljenja, da poštujete saborske zastupnike koji su ovdje izabrani voljom hrvatskoga naroda. I ukoliko dvije trećine Hrvatskoga sabora ili obična većina ne donese pozitivno mišljenje da se onda radi toga ne radi da je ustavotvorac ili Ustavni zakon takav da je netko nešto nametnuo i da to mora biti svetinja.
Mi poštujemo Ustav, poštujemo institucije, ali prije svega poštujemo Hrvatski sabor, sve zastupnike koji su izabrani da ovdje mogu svojom voljom govoriti a kasnije u petak svojom voljom stisnuti da li zeleno, da li crveno i nakon toga ćemo dalje poštivati proceduru ukoliko je potreban i novi javni poziv i sve ono što je sukladno i Zakonu o sudstvu i Zakonu o Državnom sudbenom vijeću, ispoštivati i opet ovdje razgovarati. Ali evo, drago mi je da smo mogli i danas kroz ovu raspravu vidjeti Hrvatsku demokratsku zajednicu, odgovornost prema odboru, odgovornost prema narodu, odgovornost prema Saboru i SDP koji je evo danas došao i dobro došao na raspravu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo sad zahtjev za stankom, kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega Mažar evo 14 minuta i 55 sekundi svoj govor koncipirao na sljedeći način. Prvih pet minuta je citirao propise, tri minute je nabrajao prethodne postupke i analizirao ih. Nakon toga je četiri minute analizirao govor predstavnika kluba SDP-a, četiri minute je posvetio općoj analizi političkog stanja u Hrvatskoj, reakcije političkih čimbenika što je dobro jer od kad je Puhovski počeo komentirati nogomet nedostaje ovih političkih analitičara i posljednju minutu se posvetio proceduri.
O kandidatkinji je u okviru citiranja propisa nabrojao svega 30 sekundi, a rekao je otprilike ovako. Prepoznala je probleme u pravosuđu i nije ponudila rješenja. Ja tu vidim otvorena vrata ako sljedeći put ponudi rješenje da ćete je podržati.
Ono što je ostalo, dakle kod našeg stava da niste ponudili uvjerljive argumente zašto nećete podržati prijedlog Predsjednika Republike. A što se tiče ovoga da je dobro analizirala stanje u pravosuđu i prepoznala probleme, a da nije ponudila rješenje želio bih vas podsjetiti da ste ministra pravosuđa izabrali iako nije niti napravio analizu stanja u pravosuđu, a tvrdi da je sve dobro, a kamoli da bi onda ponudio rješenje. I kolega Mažar da ne dobijete opomenu možete vi tražiti stanku od dvije minute, žao mi as je da sad dobijete još i opomenu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk, dobivate stanku.
Prije nego što dam riječ kolegi Mažaru mislim da ste se malo pogubili u brojkama što nije vaša baš osobina. Bilo je koliko se ne varam pet, tri, četiri, četiri. Kad to zbrojite je 16, a rekli ste da je govorio 14 i 50. Dakle, od nekoga tko se bavi matematikom u tom dijelu bih očekivao više precizno, a politički govor neću ocjenjivati.

Bauk, Arsen (SDP)
…/Upadica Bauk: Neke su se preklapale! On je imao prijelaze. Ukupno prijelazi četiri su trajali po 10, 15 sekundi da ne bude nepovezano./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izmiksao je kao DJ ono kad se miješaju dvije pjesme.
Dobro kolega Mažar, povreda Poslovnika.
Izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Članak 238. Prije svega drago mi je da je kolega Bauk, odnosno SDP pozorno slušao HDZ i vjerujem da će nešto iz toga i naučiti i primijeniti. Drago mi je da vi kao dugogodišnji zastupnik govorite da mogu i pauzu umjesto Poslovnika, ali za razliku od vas nemam dvije opomenu pa mogu iskoristiti i povredu Poslovnika.
I ovo kratko što sam rekao više nego vi na Odboru za pravosuđe jer vas nije bilo i rekao sam više nego vaš predsjednik kada je tražio da se smijeni predsjednik Vlade i u slobodnom govoru nije rekao zašto se treba smijeniti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Dobivate opomenu kolega Mažar.
Kolega Bauk možemo dalje? Onda prelazimo sada na pojedinačne rasprave.
Prva na redu poštovana kolegica Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Dakle, poštovane kolegice i kolege hajdemo krenuti nekako redom i stvorit si neke okvire. Prva stvar koju želim naglasiti i koju ću naglašavati svaki put a to je percepcija pravosuđa koja je kod naših građana, odnosno neovisnosti pravosuđa. Razina neovisnosti pravosuđa je takva da je ispod 30% u Hrvatskoj koja je otprilike tako i u članicama EU, Poljskoj i Bugarskoj, a recimo razina neovisnosti pravosuđa iznad 70% vam je u Danskoj, Finskoj, Austriji, Švedskoj, Luksemburgu, Irskoj.
I hajdemo malo razmisliti i vidjeti i pročitati što je uloga i zadaća Vrhovnog suda. Vrhovni sud kao najviši sud štiti Ustav Republike Hrvatske i zakonima utvrđen njezin poredak, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, jednakost svih pred zakonom, pravo na žalbu, izvanredne pravne lijekove. Također razmatra aktualna pitanja sudske prakse, odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova, odlučuje o žalbama protiv odluka Vrhovnog, Visokog trgovačkog suda, Upravnog suda, županijskih i drugih sudova.
I mi danas imamo u raspravi raspravu o predloženoj predsjednici gospođi Sandri Artuković-Kunšt za predsjedniku Vrhovnog suda. I u što smo pretvorili opet ovu raspravu? Pretvorili smo raspravu u čisto jačanje mišića tko, što i kako može i znamo što može. Vladajući svojim rukama i svojim brojem glasova mogu napraviti točno ono što je rekao njihov predsjednik Vlade i HDZ-a, a to je da gospođa Artuković-Kunšt nije impresionirala.
I hajdemo napraviti samo jednu malu usporedbu. Ne tako davno imali smo natječaj za izbor ustavnih sudaca Republike Hrvatske. 63 kandidata se je javilo za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Od tih 53 kandidata smo mogli složiti ne jedan Ustavni sud, nego smo mogli složiti dva ustavna suca. Javili su se vrhovni stručnjaci, javili su se ljudi iz znanosti, dakle imali smo širok dijapazon svih mogućih stručnjaka koji su se javili za članove, dakle za ustavne suce RH. Izabrali smo ih 10 i imali smo prilike vrlo brzo nakon ovih lokalnih izbora vidjeti način na koji je ovaj, taj Ustavni sud odlučivao, taj izabrani Ustavni sud i ono preglasavanje 7-6 na sramotu svih gdje imamo ustavne suce koji su na daljinskom upravljaču HDZ-a i koji apsolutno će donijeti svoje odluke sukladno interesima HDZ-a.
Dakle mi smo 63 ljudi koji se javilo, otprilike rekli, nema veze, politika će odlučit tko će nama biti prihvatljiv i čemu onda čuđenje? Nama se je za predsjednika, odnosno predsjednicu Vrhovnog suda javilo troje kandidata, slovom i brojkom dvije kandidatkinje i jedan kandidat, od toga taj kandidat nije došao niti na izlaganje jer u to vrijeme je, ako sam dobro pratila, a jesam je rekao da je imao proces na sudu i da ga nije tamo imao tko mijenjati. Od ta tri kandidata odnosno kandidatkinje VSRH na svojoj Općoj sjednici 28. svibnja je gđa Sandri Artuković Kunšt dao, dobila je 10 glasova, kandidat Šime Savić koji se nije ni pojavio na odboru pa ga je odbor isključio i dobio 6 glasova i kandidatkinja Silvija Sunčana Stubičar je dobila, odnosno nije dobila niti jedan glas.
Dakle nakon onog što smo mogli bit svi zajedno izuzetno zadovoljni, gdje smo imali 63 kandidata za ustavne suce, mi smo spali na 3 kandidata za predsjednika odnosno predsjednicu Vrhovnog suda. To nam govori sljedeće, da nešto ne štima. Ne štima između ostalog, i to jako dobro znamo, procedura. Procedura se pretvorila u formu. Ta forma, ja neću sad to ponavljati jer je to g. Mažar lijepo rekao kako to sve zajedno ide, ali na kraju dana, nakon svega toga je predsjednik Republike taj koji predlaže kandidata, odnosno kandidatkinju HS-u.
I predsjednik je rekao, odlučio predložiti gđu Sandru Artuković Kunšt i rekao je da će ju predložiti i sljedeći put. Zašto se javilo samo troje kandidata odnosno kandidatkinje i pitanje je tko će se sljedeći put javit? Zato što se ljudi zasigurno ne osjećaju dobro kad ih se provlači kroz blato, ne osjećaju se dobro kad se o njima raspravlja u Saboru, ne osjeća se dobro kad se njihovo ime i prezime u kontekstu niti dobrog niti lošeg u Saboru ponavlja toliko puta i mi kroz tu raspravu sigurno nećemo postići ono, a da nam se sljedeći put na izbore za predsjednika odnosno predsjednicu Vrhovnog suda javi više kandidata ili, i kandidatima je apsolutno jasno sljedeće, to što sam se dogovorio ili dogovorila sa predsjednikom Republike neće biti dosta.
Onaj koga trebam impresionirat sjedi negdje drugdje pa nakon što impresioniram predsjednika HDZ-a, odnosno predsjednika Vlade, onda eventualno mogu i dobiti tu podršku koja mi je potrebna da postane predsjednik odnosno predsjednica Vrhovnog suda. Pitanje je, kolegice i kolege, samo što hoćemo. Da li je došlo vrijeme, a ja sam sigurna da je došlo vrijeme da razmislimo o proceduri, da razmislimo o tome kako ide, mislim da je došlo vrijeme da razmislimo i o tome da možda predsjednika Vrhovnog suda odnosno predsjednicu ne biramo na 4+4 nego da se odlučimo na jedan mandat od 8 godina, rekla sam da postoje neki sudovi i postoje neke situacije u kojim su oni doživotno kod nas, to u Hrvatskoj nisam sigurna da bi baš u ovim turbulentnim vremenima, a kod nas su stvarno turbulentna vremena, bilo baš izgledno.
Jedini sud koji je birao svog predsjednika Vrhovnog suda iz svojih redova je Portugal i jednako tako, imali smo i prilike vidjeti, kao što je kolega Mažar rekao, kad je bio g. Dobronić da su se suci Vrhovnog suda odlučili za kandidata koji je bio iz njihovog redova, a iako ga nisu dobili, dobili su dakle predsjednik je bio netko drugi, interes koji bi trebao biti bi trebao biti sljedeći, a to je da dobije, da se što više ljudi javi za kandidaturu, da zaista imamo jasne kriterije u uvjete, da te ljude ne provlačimo kroz novine, blato i kroz svoje rasprave nego gledamo nekakve druge stvari i da onda dobijemo kvalitetnog predsjednika odnosno predsjednicu Vrhovnog suda i za kraj. Ono što je izuzetno bitno i mi, bilo meni i važno je i na način na koji je gđa Sandra Artuković Kunšt odgovarala na pitanje kad su bila pitanja vezano uz LGBT prava, govorim o ljudskim pravima, govorim o poštivanju ljudskih prava i govorim o tome, o jednakosti svih pred zakonom.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. G. Tonči Resković, rasprava.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče, kolegice i kolege.
Kao što smo već do sada čuli, puno je aspekata odnosno pogleda o kojima bi se moglo pričati kroz ovu temu pa je tu ta famozna procedura, nema onoga tko danas nije govorio o proceduri iako nije ponudio nikakvo novo rješenje, ja ću se suzdržat od priče o proceduri, procedura je takva kakva je i kad odlučimo da je mijenjamo, to možemo napravit ovdje u ovom domu.
Ona stvar koja je meni iznimno, iznimno bitna, a to je ta priča oko demokracije. Nešto je kolegica Mrak-Taritaš upravo rekla, a i ja sam govorio prije par mjeseci kako HDZ vidi demokraciju u našem društvu. Vidi je kroz osiguranih 76 ruku u ovom domu, misleći da je takva interpretacija demokracije zapravo ispravna, dok je ona ništa drugo nego negacija iste te demokracije. Demokracija je puno širi pojam, demokracija zahtijeva prije svega, odgovornost i to odgovornost onih, upravo onih koji imaju tih 76 ruku ili ih kao većina okupljaju.
I sad kad spomenemo demokraciju, ne možemo se otet dojmu da priča oko percepcije pravosuđa kod nas u Hrvatskoj, a koja, isto je rekla kolegica Mrak-Taritaš da je na najnižim granama u EU, negdje oko 30% ljudi zapravo ima mišljenje o pravosuđu ako ne kažemo barem što su nam temeljne vizije, temeljne postavke kako redefinirati cijeli …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… sustav stanje će ostati isto.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Restović.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala kolegice, pa mogu samo reći da je SDP uvijek poznat po tome da oslobađa institucije, a ne ih okupira i tako ćemo i nastaviti čim budemo u prilici.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Troskot ima riječ.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovana javnosti, predsjednik MOST-a je u ime Kluba MOST-a već izrazio mišljenje naše stranke kako nećemo dati potporu kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda i izneseni su argumenti od kojih bih neke htio još dodatno spomenuti i dodatno elaborirat.
Pod broj jedan, dakle bilo je jasno vidljivo iz određenih odluka ali i iz stavova predložene kandidatkinje da je stala na stranu velikih komercijalnih banaka i da je zapravo naštetila potrošačima odnosno malim ljudima odnos… i njihovim pravima da se naplate u situaciji gdje su bili oštećeni, konkretno sada mislim na situaciju oko, oko franka i kreditima u francima.
Ono što je zapravo neshvatljivo dakle na, na zapadu zapravo postoje određeni inicijative gdje se ide u grupne tužbe gdje ovdje smo čuli to je negdje oko 30 tisuća obitelji koje je stradalo, gdje se trošak tog stradanja procjenjuje na nekakvih 2 milijarde eura samo za naše građane, dakle naš proračun RH je negdje oko 35 milijardi eura što znači 2 milijarde se odnosi konkretno sada na troškove koje su proizvele komercijalne banke zajedno sa HNB koje nisu upozorile na ovakve rizike koje je proizveo sam franak.
Ono što je u Hrvatskoj što mali ljudi zna, dakle postoje određene privatne inicijative, privatne kompanije i fondovi koji izdaju tzv. litigacijske obveze, obveznice pardon sa kamatom mislim da je 12%. Zašto takvu kamatu daju? Zato što su uvjereni na dobivanje, zašto litigacija, dolazi iz pravnih sporova na engleskom litigation gdje zapravo oni kao fondovi idu sa svojim pravnim timovima protiv banaka i redovito dobivaju te sporove protiv komercijalnih banaka što se tiče slučaja franak. I onda se postavlja pitanje zašto bi privatnom sektoru, zašto je privatnom sektoru u interesu branit dakle sve naše građane koji su stradali unutar samoga slučaja franak, a našoj kandidatkinji koja bi trebala zastupati najveće tijelo u sudstvu, a to je Vrhovni sud njoj to nije. Pa evo to je sigurno jedan od argumenata gdje ta osoba ne može vršit tu ulogu i nažalost dakle otišla je u drugi ekstrem u odnosu na prethodnika koji je po tom pitanju mislim da je radio odličan posao.
Druga točka, dakle točno je činjenica je da nije imala jasnu artikuliranu strategiju šta bi ona radila kao primjerice predsjednica Vrhovnog suda. I kada se čuju komentari da je nemoguće radit određene reforme, moguće je kada recimo dođeš na Odbor za pravne odnosno za pravosuđe dati određene prijedloge primjerice uvođenje jedinstvene sudske prakse gdje bi se zapravo unutar Vrhovnog suda skupljali svi odjeli, dakle jedinstvena sjednica i zapravo analizirali se sve odluke koje se diž… tiču nižih sudova a pogotovo u granama građanskog i kaznenog prava. Takve stvari nismo čuli prema tome koja bi to bila vizija osim da bude zapravo ona sada politička ruka određenih političkih segmenata odnosno subjekata u na političkoj sceni.
Treća stvar, osoba koja se predstavlja kao anarhist službeno, javno, u javnom prostoru RH ne može predstavljat onda sustav, a sudska grana je jedna od tri grane koje zapravo štite demokratski sustav RH. Ako si ti u svom fundamentu intrinzično anarhist onda ne možeš zapravo radit na izgradnji, izgradnji sustava.
Tri, to je osoba koja je javno stala dakle u slučaju lex Perković na stranu Perkovića. Gospodin Perković je dugi niz godina vodio obavještajne i tajne službe bivšeg režima Jugoslavije, kao takav je osuđen u Njemačkoj da je sudjelovao u teškim ubojstvima odnosno odlukama za teška ubojstva kojim su nekim zapravo odrubljene glave sa sjekirom i ja ne vidim, i to je presuđeno dakle oni su izručeni Hrvatskoj, tu su presuđeni da su krivi i sad takva osoba koja je to gurala za vrijeme toga čime napravljeno je Hrvatskoj pogotovo u prvim danima ulaska u EU ogromna reputacijska šteta, da sad bude vod… osoba koja bi vodila odnosno prvo lice Vrhovnog suda je apsolutno neprihvatljivo.
I zadnja točka kao argument, dakle ona je to iznosila čak i na određenim vanjskim simpozijima, dakle da njoj određene stvari po pitanju Ustava nisu jasne što se tiče braka između muš… muž… muškarca i žene to je definirano Ustavom RH gdje su stotine tisuća ljudi potpisali za takvu inicijativu čime se promijenio Ustav odnosno članak Ustava RH. Govorit na vanjskim simpozijima da je to prepreka challenging nekakva prepreka itd. je zapravo miniranje referendumskih inicijativa s čime se mi ne slažemo iz nekoliko razloga. Prvi je svjetonazorski jer želimo i svi smo zapravo potpisali odnosno podupirali smo takvu jednu inicijativu gdje su stotine tisuća građana, dakle potpisale inicijativu gdje su željeli takvu definiciju braka, to je točka broj jedan. Točka broj dva, ako se na takav način ide rušit dakle demokracija sa takvim stavovima to znači da se a priori slaže sa stavovima da se bilo kakva referendumska inicijativa uguši s obzirom da je MOST pokrenuo ja mislim i najveći broj referendumskih inicijativa od kojih su sve zapravo ukradene, govorimo sad o dvije referendumske inicijative i način zapravo postupanja predložene kandidatkinje evocira zapravo ponašanje gospodina Šeparovića koji je izašao u javnosti na zadnjoj referendumskoj inicijativi, praktički svim potpisnicima referendumske inicijative rekao da su budale i da nisu razumjeli šta su potpisali. Ja mislim da su hrvatski građani itekako pismeni kako bi mogli shvatit sami zapravo suštinu pitanja i što je ono šta sa referendumskim inicijativama htjelo postići.
Da sumiram, predsjednica odnosno kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda u RH ne može biti ideolog, ne može biti lobist, ne može biti politički miljenik i svakako ne može biti anarhist. U tom smislu ne… glasat ćemo protiv predložene kandidatkinje, a vezano za određene komentare da MOST suflira sa HDZ-om vezano za određene ljude koji su bili predloženi odnosno kad je bila, kad su bili ustavni suci MOST se izuzeo iz bilo kakvog glasovanja jer nismo htjeli sudjelovati u lakrdiji koja se dogodila na relaciji dviju najvećih stranaka odnosno pardon tri koje zapravo su dogovarale ustavne suce. Kada je ta trgovina bila zadovoljena i zatvorena dakle i bila je ta lakrdija završena. To smo odkomunicirali javnosti i mi u tome nismo sudjelovali.
Dakle, mi imamo svoje stavove koje temeljimo na argumentima kao što vidite iz ove rasprave.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Miletić replika.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Kolega Troskot ajmo malo na taj baš anarhizam. Gospođa Sandra Artuković Kunšt kaže između ostaloga u intervjuu Jutarnjem listu da smatra sebe anarhistom, da je ona anarhist, kaže dakle s obzirom da je izjavila da je anarhist zalažu se za ukidanje svakog oblika vlasti, a posebno za ukidanje države, državu smatraju štetnom i nepotrebnom, dakle da ne idem dalje. Pa dobro, šta je ovo Monty Python?
Dakle, žena se kandidira da bude čelni čovjek Vrhovnog suda a želi ukinuti državu, bori se, dakle ona ne vidi smisao u državi i u vlasti, a želi bit, mislim šta je ovo, dakle na čemu su ti ljudi? Kako oni mogu tako istupat kolega Troskot? Jesu li oni razboriti možda da li treba uvesti obvezu testiranja na droge, ali iz kose vlasti, dakle vlasi pa da se vidi kad neko dakle želi postat na tako veliko mjesto čisto da se vidi šta konzumira čovjek pa da možda odmah izgubi pravo daljnje …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme gospodin Miletić./…

Miletić, Marin (MOST)
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Troskot.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Miletić hvala na upitu. Smatramo da smo iskazali na taj oksimoron da osoba koja se javno izjašnjava da je anarhist, a priori zapravo je protiv svakog sustava od kojih je zapravo najveći država, a sustav za koji se ona prijavljuje kao takav da bi vodila a to je jedna grana vlasti unutar te iste države je upravo dakle u potpunosti suprotno dakle stavu kojeg ona zastupa kao anarhista.
Prema tome, ona ne može gradit taj sustav, radit na razvoju države ako je tebi stav odnosno njoj konkretno sada da države kao takve ne bi trebalo biti. I to je općenito stav anarhista da ruše apsolutno sve sustave oko sebe.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite gospodin Miletić povreda Poslovnika ili je gospođa pardon, pardon.
Gospođa Polović prvo.

Polović, Draženka (Možemo!)
Pa kao, 238., dakle ovdje imamo jedno vrijeđanje, pozivanje, prikazivanje ljudi koji su se ovdje javili na javni poziv kao pod drogama i pod ne znam čim koje zapravo i u svom razgovoru i govoru se pozivaju na jedan legitiman politički diskurs koji anarhizam također je. I …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…

Polović, Draženka (Možemo!)
… molila bi da se to više ne radi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ne ulazeći u sadržaj moram vam dati opomenu jer je bila replika.
Gospodin Miletić, Marin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238., molim samo da me se krivo ne interpretira, ja sam rekao da bi bilo dobro da to uspostavimo kao sustav za svakoga tko želi doći na neku važnu poziciju da ljude testiramo jednostavno koriste li neke droge jer važno je da nam dužnosnici na tako velikim pozicijama ne koriste ništa.
Dakle, apsolutno nisam imamo prema samo nekoj određenoj osobi i legitiman je anarhizam. Ovdje možemo reći da se radi o svojevrsnom interesnom anarhizmu, dakle ja sam anarhist niječem državu dok ne dobijem pravo da sjednem na visoku stolicu onda zaboravim na svoje političke …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala, hvala./…

Miletić, Marin (MOST)
… je li svjetonazore i postajem interesni čovjek za tu poziciju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, kažem hvala samo zato da budete gotovi inače ne mogu reći hvala nego moram vam dati opomenu jer je bila replika.
Gospodin Marin Živ… Ivica Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)
Kolega Troskot kažu kolokvijalno u Hrvatskoj da su banke zaštićene kao lički medvjedi. Od kad sam vidio na jednom sajmu da ima kobasica od medvjeda očito više medvjedi nisu toliko zaštićeni ostale su samo banke. I onda tako zaštićene banke kojima je HNB prošle godine isplatila 532 miliona eura su dakle jako zaštićene, a kad naši građani žele zaštitu od tih banaka onda ne dobijaju tu pravdu. Upravo je pred… predložena Sandra Artuković Kunšt presuđivala u korist tih banaka i tako se svrstala u red onih koji isključivo i samo štite sve samo ne građane RH.
Molim vaš komentar i da li je to uopće kandidat kojeg će pozdraviti građani. Maknimo se mi iz našeg balona nas 150 i koliko nas ima ovdje, mislimo i o građanima ispred kojih smo ovdje birani.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, vrijeme.
Odgovor.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Ledenko to je upravo zapravo i zadnja rečenica, slažem se sa vama. Ne može predsjednica Vrhovnog suda biti lobist, a u odlukama koje je ona donosila je zapravo lobiranje prema komercijalnim bankama i zapravo se događa jedan čudnovati trend u hrvatskom društvu da privatne kompanije i privatni fondovi zapravo štite interese građana jer ostvaruju čak oni komercijalno mogu zaraditi na, na prikupljenoj obveznici, isplaćuju kamate a samim time pokrivaju dakle troškove sudskih, sudskih presuda koje zapravo redovito dobivaju protiv komercijalnih banaka. Ako fondovi koji izdaju litigacijske obveznice imaju interesa branit interese građana jer se naplate onda mi nije jasno kako nema pravosuđe koje se već plaća od strane 30 tisuća obitelji koji su stradali dakle u tom cijelom procesu privatnih komercijalnih banaka.
S druge strane to je jedno zapravo promoviranje nejednakosti u RH i dodatno produbljivanje jaza …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala, vrijeme./…

Troskot, Zvonimir (MOST)
… između komercijalnih banaka i običnih ljudi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme.
Morat ćemo se odlučiti da li je ta gospođa lobist ili anarhist je li obadvije stvari zajedno ne idu.
…/Upadica se ne razumije./…
Ne, ne idu.
Gospodin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Kolega Troskot ali znate šta meni nije jasno? Meni nije jasno kako to da ste bili dvaput na vlasti sa HDZ-om i da niste predložili zakon koji bi riješio slučaj franak. Kako ste to propustili napraviti? Umjesto da imaju tisuće i tisuće predmeta na sudu koji usporavaju sudske procese mi smo mogli to jednostavnim zakonskim rješenjem sve riješiti. Ne, vi taj zakon niste predložili. Kada mi predlažemo ekstra prof… porez na ekstra profit banaka vi o tome šutite. Kada predlažemo poreze na špekulativni kapital vi o tome šutite. Kada tražimo ekstra profite, porez na ekstra profite za trgovačke lance di ste onda. Onda ste i dalje samoprozvani predstavnici hrvatskog naroda umjesto da se zalažete za ono što stvarno hrvatskom narodu treba a to je da se ove velike trgovačke lance, banke i špekulante stavi na svoje mjesto.

Radin, Furio (Nezavisni)
Prije dođe gospodin Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je Članak 238. …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Povreda Poslovnika./…

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je Članak 238., kolega Marine Živkoviću upravo sve što ste naveli je sve ono protiv čega mi ovdje govorimo a što zastupa predložena Sandra Artuković Kunšt. U svojoj praksi ona se pokazala iza koga stoji. A vi prozvani, samoprozvani ljevičari socijalisti ovdje stajete u službu krupnog kapitala, a ne u službu …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…

Ledenko, Ivica (MOST)
… malog građana i čovjeka.

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…

Ledenko, Ivica (MOST)
I sve što nama namećete …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Ne, ne, ne, ne./…

Ledenko, Ivica (MOST)
… zapravo vi ćete vašim glasanjem pokazati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ledenko bila je replika, opomena.
Gospodin Miletić, bit će vam treća gospodin Miletić znate.
…/Upadica se ne razumije./…
Da. Bolje da ne jel da? Dobro.
Gospodin Đujić, replika.

Đujić, Saša (SDP)
Hvala lijepo.
Kolega …

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, a pardon prije odgovor, prije odgovor, oprostite.
Odgovor, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega dakle vašu licemjernost ste iskazali dakle podršci usta… u odabiru ustavnih sudaca. Prema tome, o nekakvoj podršci HDZ-u vi se morate sami zapitati, a i sa vašim partnerima koji su ostali ovdje u dvorani misleći da će i SDP ostati, oni su ostali ovi su ostali na na cjedilu.
Vezano za nekakve energetske stvari, dakle mi smo otkrili dakle najveću aferu u RH, to je plin za 1 cent, otišli smo sada radnicima, nismo vas tamo vidjeli prema PIK-u i ostalima koji su patili dakle da im se povećaju određena prava, dakle za da dobiju veće plaće dakle sukladno kolektivnom ugovoru i ušli najveći u sukob sa određenim plinskim lobistima koji se nalaze iza energetskih stvari.
Tako da nemojte patronizirat ovdje u Hrvatskom saboru, osobno nisam bio dakle u, dakle u nikakvoj vladi sa sa HDZ-om, a što se tiče nekih pravnih reformi one su bile rađene pogotovo osobe koja je bila u Hrvatskom saboru od strane MOST-a, …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…

Troskot, Zvonimir (MOST)
… međutim te se reforme nažalost nalaze u ladicama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Sada gospodin Đujić replika.

Đujić, Saša (SDP)
Hvala lijepa.
Gospodine Troskot iz vaše rasprave ali i vaših prethodnika Bože Petrova, kolege Miletića i svih ispada da je predložena kandidatkinja braneći lex Perković u javnosti branila i gospodina Perkovića i da su to njeni stavovi, ali iz onoga što je gospodin Petrov jutros ovdje pročitao za govornicom ona je iznosila stav ministarstva i to ne znači nužno da su to i njeni stavovi. A inače kada se ocjenjuje lik i djelo gospodina Perkovića u svemu što ste rekli ja se s vama slažem i podržavam ono šta ste rekli ali vas želim još i nadopuniti jer mislim da je vrlo važno reći i da je gospodin bio jedan od ključnih ljudi u stvaranju HDZ-a '90.-tih, da je obnašao funkciju pomoćnika ministra unutarnjih poslova u prvoj vladi od kad je nastala RH, da je na prijedlog Gojka Šuška prebačen iz MUP-a na visoke dužnosti u Ministarstvu obrane i da je imao status hrvatskog branitelja, tako da i to treba nadopunit kada se o toj gospodi priča jer to daje jednu širu sliku koliko su te strukture …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…

Đujić, Saša (SDP)
… početkom stvaranja države bile infiltrirane u …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…

Đujić, Saša (SDP)
… formiranje neovisne hrvatske države.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Đujić ako podržavate taj stav onda sigurno bi u vašem izlaganju trebalo napomenuti da se ne slažete sa prijedlogom od predsjednika Milanovića jer gospodin Perković je osuđena osoba koja je bila predstavnik bivšeg režima i koji je dao dakle najvažnije zapravo presude da se izvrše onakva monstruozna ubojstva po dakle na našim Hrvatima koji žive u dijaspori. I to je, dakle zadržavanje toga odnosno ne isporuka tada Perkovića je značila dakle srozavanje reputacije RH.
Prema tome, njen stav je tu jasan, dakle ona tu nije imala osudu prema gospodinu Perkoviću i samim time ne može obnašat dakle najvažniju poziciju kao predsta… predsjednica Vrhovnog suda u RH. Bilo koja osoba koja se ne ogradi na ovakav način ko što ste vi ne može bit na najvažnijim pozicijama u RH jer presuda u Njemačkoj nije bila samo presuda Perkoviću nego i bivšem režimu koji je na isti način ubijao Hrvate ko što je i radio gospodin Perković.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Đujić, povreda Poslovnika.

Đujić, Saša (SDP)
Članak 238., koristim ovo jer nemam drugi način. Ja se slažem kažem s ocjenama gospodina Perkovića ali se ne slažem s time da je predložena kandidatkinja njega branila nego smatram da je ona iznosila tadašnji stav tadašnjeg ministarstva u kojem je bila zamjenica ministra, a i taj stav koji je govorila govorila je prije presude, a u pres… a slažemo se da su svi nevini dok im se nešto ne dokaže. Dakle, u trenutku dok je ona to govorila on nije bio osuđen, a i koliko ja shvaćam iz toga ona se zalagala da mu se sudi u Hrvatskoj jer ja isto smatram da mu se trebalo suditi u Hrvatskoj i da su mu trebali suditi naši sudovi, da je ovdje trebao biti osuđen i izdržavat kaznu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika ide opomena.
Gospodin Bauk, replika.

Bauk, Arsen (SDP)
Napravio sam jedno malo istraživanje o tom anarhizmu. Citirat ću što je gđa. Artuković Kunšt rekla o anarhizmu. Anarhizam je uvijek bio moje političko opredjeljenje, ne znam koliko je to sad dobro reći, u zagradi smijeh. Anarhizam i feminizam me obilježavaju, anarhizam se površno shvaća kao kaos, a zapravo se radi o odgovornosti pojedinca. Svako tko je sklon takvom konceptu društvenog odnosno osobnog uređenja shvaća da su vlastita pravila i mjere put do najvišeg mogućeg stupnja odgovornosti. Ako to uspije nije vam potrebna partija ili crkva da vam uređuje život. Završen citat.
U slijedećem odgovoru na pitanje spominje i kao Udrugu Franak kao odličan primjer što znači prava demokracija, a to je imati pravo za koje si se izborio. Tako da bi ja, to se ne odnosi na vas, više na kolegu Miletića, rekao ono matematičko, smeta mi, pišem anarhizam, a pamtim feminizam, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Svaki anarhizam je feministički. To je sadržano u definiciji.
Gospodin, odgovor.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Bauk, što se tiče vašeg izlaganja, to njeno, definicija tog anarhizma u Jutarnjem listu kao što ste pročitali zapravo pokazuje njezinu neobrazovanost jer anarhizam po službenim definicijama znači upravo suprotno, a to je rušenje sustava kao takvog i kad ćete gledat anarhistički i čitat anarhistička djela i anarhističke lidere, upravo su o tome i govorili. I kad netko je anarhist i ruši sustave ne možeš onda bit kao predvodnik određenog sustava odnosno jedne od grana vlasti u jednoj državi.
A vezano za vas osobno, dakle ne vi kao vi nego vaše stranke, vama bi trebale bit upućene strelice određenih zastupnika iz Centra lijevog s obzirom da ste u najkritičnijim momentima u HS podržali HDZ, to su bile nekoliko odluka, tri najmanje kada DP kao takav nije glasovao, zadnja takva odluka je bila upravo odluka o ustavnim sucima kada ste napravili političku trgovinu…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala, hvala./…

Troskot, Zvonimir (MOST)
… sa vladajućom strankom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ooo dobro, g. Đujić pojedinačna rasprava.

Đujić, Saša (SDP)
Hvala lijepo.
Ja ću na početku svoje pojedinačne rasprave se malo referirat na kolegu Troskota, pa ću reć da ako smo samo tri ključne odluke donesli u korist HDZ-a, a vi ste ih dvaput doveli na vlast i uzrokovali 12.g. loših odluka, 12.g., ne mislim da se ne mogu prebrojat loše odluke koje je ova Vlada donesla ovoga u tom periodu, a sad ću se vratit na raspravu.
Dakle oko samog prijedloga kandidatkinje kolega Bauk je iznio stav Kluba zastupnika SDP-a i ja se ovaj u većini toga s njime slažem. Želim samo istaknuti, želim istaknuti da u biti mi ne branimo kandidatkinju nego podržavamo prijedlog predsjednika republike i smatramo da ovaj prijedlog koji je on uputio je za nas zadovoljavajući i smatramo da bi predložena gospođa obnašala jako dobro funkciju predsjednice Vrhovnog suda.
Ono što smo čuli od HDZ-a, a nismo čuli uvjerljive razloge zbog čega je njima neprihvatljiva osim da nije impresionirala premijera Plenkovića, ali i o tome smo već rekli, ali ja želim u biti u ovoj raspravi iskoristiti situaciju da skrenem malo pozornost na trenutno stanje u društvu. Dakle osim što imamo predloženu kandidatkinju koju po ustavu predlaže za šeficu glavnog sudbenog tijela u RH po ustavu predlaže predsjednik republike, a vladajuća većina i garnitura ju ne želi prihvatiti jedino zbog toga jer ih nije impresionirala i nisu ponudili niti jedan drugi uvjerljiv razlog. Mi imamo situaciju o kojoj je govorio i kolega Restović da su iza nas lokalni izbori koji u povijesti države vuku najviše repova i sumnji na nepravilnosti kao nijedni izbori dosada. Imamo situaciju da ustavni sud donosi preglasavanjem, a u najmanju ruku suspektne odluke. Imamo jučer situaciju da je prvi puta u povijesti objavljeno 13 izdvojenih mišljenja od svih 13 sudaca ustavnoga suda vezano za, vezano za lokalne izbore odnosno za situaciju konkretno u Varaždinskoj županiji. Iščitavajući ta izdvojena mišljenja dolazi se do jednostavnog zaključka da i ovih 7 koji su glasali protiv žalbe SDP-a nisu, su svjesni toga da nisu dobro i dovoljno dobro i jasno argumentirali svoje odluke koje sigurno hrvatska javnost neće prepoznati, pa su morali dodatno pisati izdvojena mišljenja da bi ih, da bi ih pojačali.
Zabrinjava činjenica koja se nameće nakon iščitavanja i ostalih izdvojenih mišljenja da se očito 7 sudaca ustavnog suda prije same službene sjednice i donošenja odluke tajno sastajalo i tamo dogovaralo u kom pravcu će ići sjednica, a to je jako zabrinjavajuće i jako loše i ono što želim ovdje još jednom naglasiti da ćemo o svemu tome mi iz SDP-a voditi računa prilikom izbora tri suca ustavnog suda koji sada slijede pred nama.
Ali ono što ja još želim u društvu reći, da kada imamo takav recimo samovoljno tumačenje određenih zakona, propisa, procedura od strane vladajuće većine, kada imamo ustavni sud koji donosi odluke koje su pa barem javnosti neprihva… nečiste odnosno stvaraju određene sumnje, ne trebamo se čudit kad i ministarstva daju protuzakonito tumačenja i tumače neke stvari u društvu koje nisu zdravo logične, ni u skladu sa zakonom, dakle zadnji slučaj je izbor zamjenice gradonačelnika grada Siska. Mi znamo da je za, iz javnosti smo saznali već svi da je za zamjenicu gradonačelnika Siska izabrana osoba koja je ujedno pročelnica u županiji Sisačko-moslavačke županije iako je u zakonu jasno i nedvosmisleno napisano da gradonačelnici i načelnici, župani i njihovi zamjenici ne mogu obnašati funkcije u lokalnim i regionalnim jedinicama, znači ne funkciju u svojoj nego i u ostalima, ovoga imamo danas, ja ga imam ovdje, znači mišljenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koje potpisuje državni tajnik Sanjin Rukavina, a koji tvrdi da gospođa može obnašati svoju dužnost. E sad ja pitam to osim što nije u skladu sa zakonom i što, što je to njegovo mišljenje složeno o tome bi se isto dalo raspravljat na koji način, ne piše gospođa, ne, ne obnaša nespojivu dužnost nego moglo bi se reći da gospođa ne, ne, ne obnaša nespojivu dužnost. Pa moglo bi se reći i da obnaša nespojivu dužnost, dakle to je, već sama formulacija je sama po sebi čudna, ali da to dokažem plastičnije. Dakle po mišljenju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije recimo g. Blaženko Boban bi mogao biti pročelnik u gradu Splitu i ja vjerujem da bi g. Blaženko Boban bio dobar pročelnik, možda bolji nego župan, ali mislim da to nije normalna situacija. Isto tako novoizabrani gradonačelnik Splita g. Šuta bi mogao biti recimo pročelnik u županiji. Ja vjerujem da i većini ljudi koji ovdje sjede to nije normalna situacija, e to je poručilo naše ministarstvo za slučaj u Sisku, a slučaj u Sisku se dogodio zato što su kandidirali gospođu jer nisu ni sami mislili da će ovoga dobit izbore tamo, dobili su ih i sad ne znaju što bi. Umjesto da gospođa ode iz županije i da preuzme funkciju i nastavi to profesionalno obnašat, sjedi na dvije stolice, poziva se na mišljenje službi županijskih koje su rekle da je to spojivo, a mi više nemamo Ured državne uprave nego je Ured državne uprave postao županijski odjel gdje je ona jedna od utjecajnijih pročelnica i sad ured u kojem ona ima ogroman utjecaj piše mišljenje o njoj, dakle to je kompletan paradoks i kapitulacija sustava. I onda kad gledamo sve ovo ostalo u tom kontekstu onda se ne trebamo čudit da se HDZ ponaša po onoj Plenkovićevoj iz onog jednog prošlog mandata „mogu ja što god hoću“ jer tako to i rade, ali ovoga oko slučaja u Sisku kažem još ćemo vidjet evo jer i tu postoje nekakve žalbe, pa ćemo vidjet kako će npr. ustavni sud u tom slučaju koji je evidentan i jasan donesti, donesti stav, ali iskoristio sam ovu raspravu da ukažem i na taj problem jer po meni to nije normalno i volio bih, volio bih evo čut nekoga, bilo koga iz HDZ-a da li je njima to normalno da Blaženko Boban može bit recimo pročelnik u gradu Splitu ili g. Šuta u, u, u Splitu ili, u županiji ili recimo u Loparu, u Općini Lopar jer po mišljenju ministarstva, ministarstva ovoga bi on mogao recimo obnašati funkciju pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela u Općini Lopar. Evo, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nečiji mobitel je zvonio, ali na svu sreću je prestao zvoniti.
Gđa. Orešković replika.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Evo ova replika se na neki način nadovezuje na onu repliku upućenu zastupniku Restoviću. Ja od SDP-a očekujem ne da promijeni osobe nego da promijeni strukturu. Naime, govorili smo o tome da treba oslobodit institucije, institucije se ne oslobađaju promjenom kadrova nego promjenom odabira tih kadrova. I u ovom slučaju vidi se da nije problem u kandidatkinji nego u procesu, a kad je već o procesu riječ spomenut ću da smo mi u potpunosti pljunuli na 28 sudaca vrhovnog suda čije mišljenje ne uvažavamo. E pa sad, ako od tih 28 sudaca vrhovnog suda većina ne valja ili mi smatramo da ne valja, pa nam njihovo mišljenje o kandidatima nije niti bitno, onda treba postaviti pitanje kako je uopće došlo do toga da upravo ti ljudi, takvi jel nekvalitetni koje politika prezire, sjede u najmoćnijem tijelu, najvišem tijelu sudbene vlasti? Pa ću još jedanput ponoviti…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala./…

Orešković, Dalija (DO i SIP)
…da se od 2019. zalažem za to da u DSV-u u koje ćete vi uskoro stupiti, ne sjede političari…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…

Orešković, Dalija (DO i SIP)
…dakle da ne sjede dva pravni… dva saborska zastupnika, a bome niti dva sveučilišna profesora, treba profesionalizirati to tijelo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Đujić, Saša (SDP)
Kolegice Orešković, mijenjat ćemo sustav kad dođemo u poziciju, vjerujem zajedno s vama, a dok ga ne promijenimo moramo funkcionirat po njemu takav kakav je, dakle dokle god je propisano da recimo tamo sjede dva zastupnika, a jedan pripada opoziciji i nama kao najvećoj opozicijskoj stranci, do tad će to tako bit, a kad budemo u prilici zajedno obnašati vlast u Hrvatskoj onda ćemo razgovarati o procedurama, pa ćemo ih mijenjati na dobrobit građana.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Gospodin Borić pardon.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Đujić, slušao sam vašu raspravu i vi kažete uvijek neke situacije, ne znam kako je Blaženko Boban upao u priču o sucu vrhovnog suda, ali eto nakon izbornog neuspjeha i to je dobro i možemo sve to odslušati, ali mene interesiraju dvije situacije. Prva je, kako tumačite glasovanje SDP-ovih članova Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav prošle godine kad je gospođa kandidat Sandra Artuković Kunšt bila kandidat za suca ustavnog suda, dobila je samo jedan glas tada koliko se sjećam na sjednici tog odbora, na ovoj sjednici Odbora za pravosuđe nije dobila nijedan vaš glas, niste ni došli na tu sjednicu. Zašto? To bi javnost interesiralo da nam odgovorite ne i kako tumačite stav uvažene kandidatkinje gdje je na Odboru za ustav prošle godine govorila da predsjednik Milanović nije prekršio ustav, a na Odboru za pravosuđe sasvim suprotna priča, da li je to povezano s politikom, načinom izbora, da li je tu bilo nekih inputa da se to odredi, da li je SDP nekoga tada favorizirao, nije istu gospođu…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala./…

Borić, Josip (HDZ)
…sad i tada i uglavnom da nešto saznamo novo što nismo saznali, pustimo Blaženka.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Đujić, Saša (SDP)
Saznat ćete novo, Blaženko je ovoga, ovo je vezana priča uz lokalne izbore, a gospođa ako bude izabrana bit će šefica DIP-a, pa vam je tu poveznica, al vi jako dobro znate te poveznice. Da li je ovoga ovo što je rekla na Odboru za pravosuđe, ne znam, nisam bio prisutan kao što, e ali ja nisam ni član tog odbora, a ovo što je rekla na Odboru za ustav, pa ja se s njom slažem, pa ja ne mislim da je predsjednik Milanović, ja se ne slažem s time i ne mislim da je predsjednik Milanović kršio ustav u onom trenutku kada se to, kada se kandidirao za predsjednika republik… za predsjedni…, za predsjednika Vlade jer to nigdje u ustavu nije propisano da ne može bit, a to što je rekao g. Šeparović tako i ovih njegovih 6 sljedbenika ja to ne moram prihvatiti, ja to mogu poštovat kao što smo poštovali, ali to ne znači da se s time slažem i ovoga i ovo drugo, ovoga dobila je jedan glas jer smo je čuvali za veće stvari.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Borić povreda Poslovnika.

Borić, Josip (HDZ)
Čl. 238., baš …/Govornik se ne razumije./…, ali dobro, evo nadam se da ćete mi znat objasnit sada ne jer ovdje nema logike ne podržavate nekoga tko kaže da je predsjednik Milanović prekršio ustav, sada ga žestoko podržavate i imate svoj stav gdje vi kažete da nije ne. To morate objasnit jer to narod interesira, zašto takve promjene stavova. Jer ako ste čisto politički određeni razumijem stav, ali pravo je pravo i ona je tamo da štiti određene …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala./…

Borić, Josip (HDZ)
…/Govornik se ne razumije./…. Nemojte to tako radit jer ne radite joj dobro, radite kontra nje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, bila je replika, ide opomena.
Izvolite g. Đujić, povreda Poslovnika.

Đujić, Saša (SDP)
Čl. 238., ovoga mi ne branimo nju, mi, ne podržavamo mi samo nju, mi podržavamo prijedlog predsjednika republike koji smatramo da je dobar i smatramo da bi ona ulogu predsjednice vrhovnog suda obnašala jako dobro i nema tu nikakvih promjena. Ja nisam čuo kažem još jednom na Odboru za pravosuđe, mogu samo vama vjerovati na riječ, ovoga dobro vas poznajem, al nije baš da vam uvijek 100% vjerujem, vi znate tako malo zamutit vodu, pa ću zasad po ovoj vašoj izjavi ostat, ostat ću suzdržan, vjerovat ću onome što sam čuo na Odboru za ustav, ali nije mi to ključno za, za, za ovu funkciju za koju je sada predložena.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, opomena jer je bila replika.
Gospodin Bauk, replika.

Bauk, Arsen (SDP)
Kolega Boriću, da smo mi podržali gđu. Artuković Kunšt za sutkinju ustavnog suda i vi bi glasali za nju, to i mi i vi znamo.
…/Upadica iz klupe: Kako znate?/…
Znam, to 100%, a nismo je mogli podržat jer smo morali glasat za g. Bošnjakovića, Staničića, Galića, pa više nije bilo mjesta jer inače da nije bilo tih 5 ne bi, ne bi ni ovih 5 izabrali, al to nije bitno.
Ja, ja ću se vratit na anarhizam, to mi je ovako malo. Naime, kad govorimo o anarhizmu, po ponašanju u sabornici i odnosu prema Poslovniku kolege iz Mosta me najviše podsjećaju na, na anarhizam u toj mjeri da čak i ove primjedbe koje nam daju da smo se s HDZ-om nešto dogovorili idu u tom smjeru jer da se nismo dogovorili, a potrebna je dvotrećinska trećina, onda bi ostali bez cijelog ustavnog suda i to bi još bio jedan, jedan anarhistički korak, tako da mi se čini da, da je, da je, koda je gđa. Artuković predstavnik Mosta, em je za anarhizam, em se zalaže da Hrvatska bude ravnopravna u EU…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala, hvala lijepa, hvala./…

Bauk, Arsen (SDP)
…to ste joj isto zamjerili, zamjerili kao minus.
Šta mislite o tome kolega Đujiću?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Ako vi vidite…/Govornik se ne razumije./…anarhizma, treba biti anarhizam, trebali biste više čitati o anarhizmu.
Kolega Đujiću izvolite.

Đujić, Saša (SDP)
Pa dobro potpredsjedniče, ja, ja ovoga ne govorim da su oni, slažem se s kolegom Baukom koji sigurno nije mislio da su oni anarhisti nego da su njihove metode ponekad anarhističke odnosno podsjećaju na to, ali, ali oni, oni ovoga već sam anarhizam je ovoga sve to što…

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Malo kompliciraniji./…

Đujić, Saša (SDP)
…malo kompliciraniji da, ali oni ponekad malo, evo rekao je kolega Bauk da ga ponekad ovdje, od nas ovdje podsjeća, podsjećaju oni na to, tako da nije gledao sigurno širu sliku.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, dobro. Ovo je bio odgovor na repliku, a sada g. Jurčević dati će pojedinačnu raspravu, vjerojatno će se osvrnut na te stvari.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo zahvaljujem.
Evo čuli smo u današnjoj raspravi različitih mišljenja o kandidatkinji za predsjednici vrhovnog suda, ali čuli smo još više stajališta utemeljenih od svjetonazora do političkih, aktivističkih i slično, međutim čuli smo i evo i upravo maloprije različitih duhovitosti i golemoga neznanja na koje ste vi reagirali, dakle ovdje smo čuli dosta toga o anarhizmu, ali uglavnom krivo i zanimljivo je da barem enciklopedijska znanja kod saborskih zastupnika ne postoji o anarhizmu, pa ne bi se trebalo blamirati na taj način da se govori o nečemu o čemu se, o čemu se pojma nema, ali budući je sabor kao što sam već davno rekao i pozivajući se na saborskog zastupnika viteza proglašen kokošinjcem, dakle dopušteno je i takvo kokodakanje u tome saboru. No ja bi se ipak vratio na ovo što je otvorio g. Đujić, dakle opće stanje u društvu.
Jedna od stvari koja je ključni argument našega kluba, dakle Mosta i mene kao neovisnog zastupnika jest bio dakle stajalište sutkinje vezano za slučaj Perković, a iz ovih komentara ovdje mogli smo prepoznat isto tako jedno golemo neznanje toga što se događalo tada prvog odnosno vezano za 1. srpanj 2013.g. koji je bio pripreman kao ništa drugo u Hrvatskoj gotovo 8.g. kad smo otvorili pregovore sa EU. Bila su obećanja da će svi hrvatski državni, društveni, pa onda i pojedinačni problemi, dugovi itd. biti riješeni kad uđemo u taj, u taj raj. Međutim dogodio se neviđeni skandal, dakle nezapamćen u EU, a ušlo je dosta članica nakon '90.-te godine, dakle da je i gđa. Merkel koja je tada bila glavna zvijezda u Hrvatskoj, a i u EU, odbila doći nakon toga skandala, dakle i otvorilo se puno pitanja koja se i danas otvaraju, ali nažalost nikako da se rastvore u potpunosti i da se s njime, da se s njima obračunamo. Uloga pravosuđa ima iznimno značenje u bilo kojem državnom sustavu jer taj pravorijek koji donosi pravosuđe ima najkonkretnije posljedice kako za pojedinačne sudbine bilo u kaznenom, građanskom ili nekom drugom smislu, ali to su neke poruke sustava jel kakve on vrijednosti zastupa. U tome smislu dakle tko će biti predsjednik vrhovnog suda je iznimno značajno i zbog DIP-a, ali još više dakle zbog tih poruka i utjecaja vrhovnoga suda.
Valja podsjetiti da je najviše sudaca koji su naslijeđeni iz bivšeg komunističkog totalitarnog zločinačkog sustava jugoslavenskoga u demokratski sustav u Hrvatskoj dogodio se upravo u vrhovnom sudu gdje je u jednom trenutku preko 90% njih bilo dakle iz bivšega sustava koji su zastupali vrijednosni sustav sukladno onome što je 10. mega ubojica Josip Broz Tito u cijeloj svjetskoj povijesti 20. stoljeća, dakle držeći se njegovoga pravosudnog načela da se zakona ne treba držati kao pijan plota i taj problem dakle očituje se u cijelom nizu slučajeva koja su došla pred vrhovni sud, pogotovo vezano za Hrvatski domovinski rat gdje je vrhovni sud recimo u slučaju Hrastov višestruko poništavao odluke ranijega suda dok se nije dakle pronašao taj prvostupanjski sud koji će izreći tu skandaloznu presudu koja je bila u svrsi blamiranja dakle Hrvatskog domovinskog rata i svih postignuća dakle koje je ostvarila Hrvatska u događajnom i vrijednosnom smislu nakon '90.-te godine u obrani od srbijanske oružane, oružane agresije. Taj slučaj se rasplamsao upravo '13.g. vezano za tzv. slučaj Perković koji se prije trebao zvati slučaj Mustač, međutim prozvan je slučaj Perković i lex Perković iz nekih opet mimikrijskih možda razloga jer cijelo vrijeme udbaške karijere dakle u sigurnosnom sustavu bivše Jugoslavije Mustač je bio nadređen Josipu Perkoviću, tako da je od 1986. g. Mustač bio čelnik civilne dakle UDBE pojednostavljeno rečeno odnosno Službe državne bezbednosti, a sjedio je u Beogradu do čak '91.g., na čelu dakle cijelog tog sustava, a na mjestu republičkog čelnika u Službi državne sigurnosti, dakle hrvatskoj UDBI naslijedio ga je Perković. Obadva su dakle imala ključna mjesta u sigurnosnom sustavu RH i to svjedoči dakle o tome da je čitav proces nastanka RH dakle bio isto tako programiran u toj dubokoj državi jugoslavenskoj sa cijelom strukturom uključujući i obavještajnu zapravo da bez obzira na to što se dogodilo u slomu '90.-tih godina obzirom na događaje koji su, vezano sa berlinskim zidom, Sovjetskim Savezom, poljskom solidarnosti itd., dakle danas je dokumentarno nedvojbeno da su se bivše strukture na čelu sa službama pripremale za taj raspad Jugoslavije ili događaje '90.-tih godina i da, kako nisu bili sigurni kuda će to ići, oće opstati neka vrsta komunizma ili neće, oće se očuvati Jugoslaviju ili se neće očuvati, oni su našli vrlo kvalitetno rješenje za sebe. Dakle štogod se dogodilo, raspala se Jugoslavija na više država ili je ona opstala, bila ona komunistička ili se proglasila demokratskom, bitno je dakle bilo u raspadnutoj Jugoslaviji ili u trećoj Jugoslaviji očuvati pozicije moći, a naročito u pravosuđu jer pravosuđe kao što kažem donosi taj pravorijek.
2013.g. bitka jel za Perkovića i Mustača nije bila pravosudna bitka vezana za europski uhidbeni nalog koji je iznimno važan dokument jer je zapravo prema svim izvješćima i teoretičarima u EU to je bio najosjetljiviji trenutak u EU kao političkom nekakvom budućem entitetu jer su se države na temelju europskog uhidbenog naloga trebale odreći onoga što je osnovno obilježje suverenosti. To znači da suverena država prema dotadašnjim standardima jel, a donekle i prema sadašnjima u svijetu dakle država ne smije izručivati svoje građane, nego ako su oni za nešto odgovorni, ako ih treba kazniti, dakle od neke blage kazne do zatvora doživotnog, streljanja, ovisi o toj regulativi, dakle ta država to treba napraviti. Međutim budući se radilo dakle o vrlo konkretnim zločinima jel, suđeno je samo za slučaj Perković iz 1983. koja je bila jedna monstruozna likvidacija Đurekovića koji je bio pripadnik bivše upravljačke oligarhije u Jugoslaviji, ali je opet da ne ulazimo u te detalje, dakle emigrirao i objavio je vrlo značajne knjige i svjedočio o tome što se događalo u tome sustavu i donesena je odluka da se njega likvidira.
Valja znati jel da su službe jugoslavenske, to znači Perković i Mustač sudjelovale i u drugim likvidacijama i Jugoslavija je bila rekorder u komunističkome svijetu po broju ubojstava među iseljeništvom, tako da je dosada evidentirano 88 ubojstava koje je dakle nakon Drugog svjetskog rata do '90.-te počinila jugoslavenska država, a zadnje ubojstvo je bilo 1989.g.. Međutim otvorio se sa tim suđenjem duboki problem jel, dakle vrijednosni gdje se sjećamo tada žestokih rasprava u HS i u hrvatskoj javnosti gdje je tada vladajuća struktura na čelu sa predsjednikom Josipovićem, zatim sa predsjednikom Vlade Milanovićem i njegovim ministrima Vesnom Pusić i da dalje ne nabrajam, dakle zastupala tezu jel da je lex Perković opravdan odnosno da neće provesti to europsko, dakle europski uhidbeni nalog i uhititi ovu dvojicu kasnije dakle osuđenih osoba. I tada je valja se podsjetiti i Milanović u tom sukobu koji se događao i u saboru najavio da je bolje da se o tome dalje ne raspravlja jer će zapravo na svjetlo dana izići tzv. King Kong, međutim nažalost do dana današnjega Milanović nije uspio reći tko je taj King Kong u Hrvatskoj dakle koji destruira Hrvatsku i u tome smislu dakle treba gledati i ovo danas o čemu mi raspravljamo, a raspravljat ćemo dakle još jer još jedanput će doći izgleda ista kandidatkinja dakle iznimno je važno tko će biti predsjednik vrhovnoga suda u Hrvatskoj dakle koja je do grla korumpirana i prema svim teorijama dakle politološkim, sociološkim, dakle srce korupcije nalazi se dakle upravo dakle u pravosuđu na čelu sa DORH-om, a pogotovo sa vrhovnim sudom koji se dakle blamirao u toliko presuda od '90.-te godine do današnjega dana. Hoće li se dogoditi taj iskorak u Hrvatskoj, dakle ovisi opet prvenstveno o našim rovovima u saboru, ali obzirom dakle na to da smo mi kako je rekao naš ugledni zastupnik saborski nekadašnji ministar dakle vitez dakle budući smo mi i dalje kokošinjac i to sve veći kokošinjac u kojem se dakle očituje golemo neznanje dakle od toga što je anarhizam, što se događalo sa slučajem Perković itd., možemo očekivati dakle da ćemo se sve više utapati u korupciji, besmislu, a pogotovo u sadašnjoj sigurnosnoj krizi koja se događa, a o kojoj uopće ne raspravljamo u saboru, evo pa je danas prvi puta da je netko govorio i to je bio zastupnik Troskot, da je dakle govorio o svemu tome što se događa u Trećem svjetskom ratu na Bliskom Istoku, a o tome nema jedne riječi u saboru, a kao što vidimo dakle to nije začuđujuće da se o tome ne govori kad ne znamo ni što je anarhizam, kad ne znamo što se događalo dakle te 2013.g. i koje su posljedice. Evo, zahvaljujem na pozornosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, jel neko, niko nije reko da je to anarhistički kokošinjac.
Gospodin Marin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Profesoru Jurčeviću, evo od početka ste u stvaranju hrvatske države, vjerujem da to i mnoge kolegice i kolege znaju.

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Pa reko sam ne, replika./…

Miletić, Marin (MOST)
Zanima me, ajmo objasnit još jednom hrvatskoj javnosti. EU je tražila izručenja udbaša ubojica, Perkovića dakle čovjeka koji je ubijao hrvatske migrante, emigrante, dakle ubijao, ubojica. Skandal je veliki bio zato jer Hrvatska to nije htjela, nije htjela izručit ubojice svog naroda. Zanima me što se to ono dogodilo, koja stranka je bila na vlasti kad je promijenila zakonodavni okvir da se gledaju samo zločini nakon 2002., pa ako možete to objasniti i kako je moguće da onda gospođa koja je branila de facto je li, de iure branila takvog udbinog ubojicu sad želi doći na čelno mjesto Vrhovnog suda. Evo to me zanima da li to ima veze, nema, jesam li možda negdje pogriješio.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani zastupniče Miletić niste ni malo pogriješili jer taj skandalozni slučaj, dakle nije imao pravosudnu dimenziju nego se tu mimikrijski, dakle prikrivalo ideološki interesi kao što znademo iz javnog života i očitovanja i gospodina Milanovića i iz tog klana, hajmo to tako reći, dakle da se tu radi o prijateljskom interesnom krugu gdje se lome sve ove ključne stvari u Hrvatskoj.
Tako da ta 2013. godina i na kraju je to nakon što je donesena pravomoćna presuda, a to je bila prigoda Hrvatskoj da se suoči sa samom sobom i da se očekuje proces lustracije, odnosno dekomunizacije, da napokon iskoračimo iz tog zločinačkog, jel' komunističkog sustava u kojem je, dakle vladalo i u pravosuđu načelo da se ne treba držati zakona kao pijan plota.
Međutim, to iskoračenje se ne događa, tako da prijedlog da ovo bude, dakle ova gospođa da bude predsjednica Vrhovnoga suda treba promatrati na tome tragu, dakle …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala./…

Jurčević, Josip (Nezavisni)
… ne ozdravljenju već zapravo daljnjoj boleštini hrvatskog pravosuđa, a time i hrvatskog društva i države.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)
Kolega Jurčeviću govorili ste o lex Perkoviću. Da li je tu zapravo nakon 50 godina prikrivanja udbinih zloćina nad hrvatskom političkom misli Sandra Artuković Kunšt kako kaže kolega Đujić kao eksponent Vlade Zorana Milanovića htjela nastaviti našu poznatu hrvatsku šutnju, a da li je zapravo pokušaj vraćanja predmeta na hrvatsko sudište zapravo pokazalo da je tu bio prostor manipulacije, jer je pravosuđe bilo u rukama onih kojima istina nije bila u interesu. Dakle, pokazalo se da je pravosuđe u tim trenucima bilo potpuno ovisno.
Molim vaš komentar.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo zbog kratkoće, dakle da bismo vidjeli, dakle koji je to skandal bio na koncu kad je pod političkim pritiscima, pogotovo Vivien Reading koja je tada bila u Europskoj komisiji ministrica pravosuđa optužila je javno na konferenciji za tisak tadašnje vlasti u Hrvatskoj, dakle na čelu sa predsjednikom države Josipovićem, predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem, dakle da vrhovne vlasti u Hrvatskoj štite najgore vrste zločinaca.
Na koncu kad je donesena odluka Perković je išao na sud u Zagrebu, a Mustač je išao na sud u Veliku Goricu. Dakle i na sudu u Zagrebu gospodin Turudić je tada bio predsjedavajući donesena je odluka da se izruči Perković, a sud u Velikoj Gorici je odbio izručenje i to je kasnije, dakle amortizirano angažmanom Gizele Đureković, dakle da se ipak dogodi i to drugo izručenje. Dakle, međutim ta prigoda da se suočimo sa dubinom krize u upravljačkoj strukturi oligarhije Republike Hrvatske na žalost nije iskorištena i danas smo više potonuli ili smo u većem potonuću nego što smo bili te trinaeste godine.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Troskot.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Jurčević imam jedno konkretno pitanje iz vaše političke i povijesne ocjene. Dakle, čuli smo čak i ovdje komentar u Hrvatskom saboru, pa bi me čisto interesiralo da li bi se ikad dogodio scenarij da Perković kao takav i Mustač zajedno sa njim budu presuđeni u Hrvatskoj za ubojstvo Đurekovića sa sjekirom gdje mu je odrubljena glava. I da li bi ikada u Hrvatskoj, ovo o kojem ste sad izlagali, pogotovo ovaj slučaj iz Velike Gorice evo to nisam znao, da li bi ikad, dakle jugoslavenski režim dobio svoju presudu da je stvarno bilo suđenje u Hrvatskoj kao što smo čuli neke od komentara.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Dakle, stvari su vrlo konkretne. Bilo je više pokušaja 1990.-ih i nakon toga da su pojedine udruge i pojedinci podnesli utemeljene kaznene prijave za takve slučajeve i slične slučajeve. Dakle, bilo je prema dosadašnjim istraživanjima 88 takvih likvidacija u iseljeništvu nad Hrvatima.
Prema tome, da je se suđenje dogodilo u Hrvatskoj, a nije se dogodilo iako je bilo prijedloga prije nego je taj slučaj otvoren i slučaj …/Govornik se ne razumije./… otvoren. U Njemačkoj to je bio samo pokušaj, jel' da se suđenje dogodi, nekakvo iscenirano suđenje dogodi u Hrvatskoj. Ono sigurno ne bi imalo rezultate kakvo je imalo u Njemačkoj, jer još uvijek kao što vidimo, dakle u pravosuđu i Vrhovnom sudu dominira duh bivših struktura kojima je hrvatski Domovinski rat, dakle udruženi zločinački pothvat i to je tragedija sa kojom se Hrvatska mora suočiti, a zato sam spomenuo evo i u svom izlaganju slučaj Hrastov, jel' gdje je višestruko, dakle vraćana prvostupanjska oslobađajuća presuda pod pritiskom Vrhovnoga suda …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala./…

Jurčević, Josip (Nezavisni)
… dok nisu našli kombinaciju koja će na prvom stupnju izreći osuđujuću presudu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sada gospođa Orešković ima raspravu.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Uvažene kolegice i kolege zastupnici, počet ću od 2014. godine kada je GRECO, dakle Međunarodna organizacija Vijeća Europe u svom četvrtom evaluacijskom ciklusu provjere stanja borbe protiv korupcije u odnosu na Hrvatsku dao nekoliko preporuka. Jedna od njih je bila i da Hrvatski sabor u svoj etički kodeks, ideja etičkog kodeksa je bila da saborski zastupnici prilikom rasprave i glasanja deklariraju vlastiti sukob interesa ako ga eventualno ima pa ću ja sada reći da, vezano za kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt može biti narušena moja nepristranost s obzirom da sam jedna od onih koje imaju konvertirani kredit iz švicaraca u eure i da po tom pitanju više zagovaram smjer i pravac pravnog razmišljanja, na žalost pokojnog bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića.
Međutim, u ovom procesu izbora uopće se ne radi o Sandri Artuković Kunšt kao kandidatkinji već se radi o procesu koji je očito kontaminiran, sporan i pokazuje vrlo poremećen odnos politike prema pravosuđu, a pogotovo prema potrebi osiguranja njegove neovisnosti.
U suštini treba reći da je car gol, a to u ovoj konkretnoj situaciji ali i svim drugim situacijama znači da Hrvatska ne želi javne natječaje. Javni natječaj bilo da se radi o izboru sudaca Ustavnog suda ili odabiru bilo kojeg drugog regulatornog neovisnog tijela ili čelnih ljudi u sustavu, dakle javni natječaj je samo fikus kroz kojeg politika zapravo bira onoga koga politika želi. Politika je ta koja određuje i očito postojeći politički establishment i želi da se zadrži takvo stanje, pa odmah želim naglasiti da je moj motiv i razlog i cilj ulaska u politiku bio upravo da se to promijeni. Smatram da ovakav sustav ne vodi ka dobrom i ponovit ću još jednom ceterum censeo Kartagu treba razoriti.
Ponovno ću se vratiti na GRECO i na 2014. godinu. Osim prijedloga ili preporuke da Sabor usvoji Etički kodeks, preporuke su bile na žalost preblage onako sročene u jednu kamilicu zahvaljujući utjecaju Marina Mrčele koji je bio predsjednik GRECO-a u to vrijeme, pa su njegove kolege iz auditorija iz pedesetak država članica GRECO-a Hrvatsku malo onako poštedile i potapšale i predložile da Hrvatska razmotri treba li promijeniti proces izbora predsjednika Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika.
I gle čuda Hrvatska je razmotrila, pa i u cilju da ispadne da se nešto doista promijenilo evo uveli smo ovu proceduru tzv. javnog natječaja koji u suštini to nije. Predsjednik države dan danas smatra da je uveden javni natječaj neustavan pa ga izravno ili neizravno sabotira i želi demonstrirati da je njegovo ustavno pravo predlaganja predsjednika Vrhovnog suda njegov prerogativ koji se mora poštovati, a onda i HDZ ne bi bio HDZ da ne pokazuje onu svoju pravu ćud i narav, pa želi dokazati da je njihova saborska batina veća, odnosno njihova politička moć u vidu parlamentarne većine takva da će njihova riječ biti zadnja.
Posljedica je ta da je povjerenje hrvatskih građana u institucije sa razlogom na niskim granama i bit će i na još nižim, a o neovisnosti pravosuđa možemo samo sanjati. Tu želim napomenuti da pravosuđe između ostalog čine i suci koji sjede na Vrhovnom sudu i to su oni koji odlučuju o sudbinama naših građana. E pa sad kome smo mi isporučili naše građane ako mi političari, predstavničko tijelo građana ne poštuje te iste vrhovne suce. Od opće sjednice Vrhovnog suda u kojoj u trenutku davanja mišljenja o kandidatkinji Sandri Artuković Kunšt bilo njih 28, 10 ih se pozitivno izjasnilo o toj kandidatkinji.
I što god mi mislili o tome to znači da oni koji su u pravosuđu, koji su u struci imaju opravdano ili neopravdano neko svoje drugačije mišljenje. Mene zabrinjava činjenica da Hrvatski sabor nije zainteresiran za to što suci Vrhovnog suda misle. Ako mi o njima mislimo loše, ako mi mislimo da su to loši suci zašto smo uopće dopustili da dođu do Vrhovnog suda. Ako mislimo da im treba netko izvana da bi ih doveo u red ponovno postavljam pitanje kako su ti ljudi dospjeli tako visoko i tako moćno u sustavu pravosuđa. I ako je sve tako nakaradno i loše zašto ne počnemo čistiti rivu od glave, a glava je onaj tko te, sud se postavlja u Upravni sud to je Državno sudbeno vijeće.
I ponovno se vraćam na korijen problema, dakle na oporbi je, na današnjoj oporbi da u saborskim raspravama počne oblikovati viziju drugačije strukture države. Ne smijemo ostaviti da stvari idu po inerciji ovako kako idu, ne smijemo državna tijela i institucije ostaviti ovakve kakve su sada. Meni je jasno da to je rekao kolega Đujić, dok imamo takav sustav da u Državnom sudbenom vijeću sjede dva saborska zastupnika, da ih onda tamo trebamo i birati ali moramo se između sebe izjasniti želimo li mi politiku u Državnom sudbenom vijeću ili ne želimo? Želimo li profesionalizirati rad tog tijela ili ne želimo? Što ćemo učiniti da proces selekcije sudaca prema višim instancama bude takav da stvarno najmoralniji, najsavjesniji, najprofesionalniji budu ti koji će ići na više pozicije, a ne one koje politika potapša po ramenu. Jer kroz nekoliko ciklusa doći ćemo do toga da nam u Vrhovnom sudu sjede ljudi kojima ta ista politika koja ih je tamo stavila ne vjeruje. Pa dobro tko je tu lud? Tko je tu lud? A ponavljam nama je ovo tema za pola dana rasprave u Saboru. Nekome kome ti suci sude je to životno pitanje, odlučuje o njihovim sudbinama. Mi se vrlo ružno prema tome odnosimo.
Također želim reći da je ova rasprava pokazala još jedan poremećaj, da ne kažem perverziju u odnosu politike prema pravosuđu. Dakle, može se zaključiti onako općenito da manje-više svi misle da pravosuđe ovisi o toj jednoj osobi koju ćemo postaviti na vrh, pa onda HDZ ne želi da to bude netko tko je blizak sa Milanovićem. Milanović baš želi da bude netko po njegovom osobnom izboru. Moglo bi se onda reći da politika očito smatra da kad imaš svog čovjeka na vrhu sve što se događa ispod tog vrha sante leda ide jel' po narudžbi.
To je očito generalni odnos politike prema tijelima ili osobama, ključnim osobama u tijelima koje bi trebale biti neovisne i to je ono što je loše. Istaknut ću da je kandidatkinja Sandra Artuković Kunšt u svom programu rada debelo naglasila da je uloga predsjednika Vrhovnog suda više jedne tehničko-administrativne naravi. Njegova glavna zadaća je da osigura uvjete da sustav pravosuđa dobro funkcionira u materijalno-tehničkom, informatičkom sustavu, rasporedu sudaca, praćenju ispunjavaju li suci svoje norme itd. i da naravno štiti onu načelnu jel' zamišljenu trodiobu vlasti koja postoji u sustavu.
Također je rekla da je predsjednik Vrhovnog suda samo primus inter partes, odnosno da ni na koji način nitko, pa čak ni predsjednik Vrhovnog suda, a kamoli netko izvan pravosuđa, da može utjecati na pojedinačne sudske odluke, pojasnila je i da se ujednačavanje sudske prakse donosi na zajedničkim sastancima s predsjednicima sudskih odjela svih županijskih sudova i na sjednicama dok se pojedinačne odluke u postupcima po izvanrednim pravnim lijekovima, kada se ujednačava praksa, također, donose u vijeću ili proširenom vijeću sudaca.
Drugim riječima, postavljam pitanje je li većina saborskih zastupnika koji su sudjelovali u ovoj raspravi, uopće pročitala ovaj dio programa rada, da ne kažem, same zakone iz kojih to proizlazi koje je HS u nekim ranijim mandatima usvojio.
Hoću reći da iz onoga što piše u zakonu, iz onoga što piše, na kraju krajeva u programu rada, proizlazi da je uloga predsjednika Vrhovnog suda, ha manje-više uloga dobrog pravosudnog menadžera, a ne osobe čiji bi svjetonazori, pa taman to bili anarhistički, kozmopolitski ili kršćansko-tradicionalni kao što to zagovara Most, bili presudni za pojedinačne odluke u pojedinačnim slučajevima naših građana, očito politika to ne razumije i to je ono što je loše.
E sad za kraj …
.../Upadica: Hvala, hvala./... Aha, isteklo je …
.../Upadica: Imate replike međutim./... vrijeme. Dobro.

Radin, Furio (Nezavisni)
Imate replike međutim.
Gđa Polović, replika.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem.
.../nerazumljivo/... s obzirom, pitam vas kao pravnicu, gđo Orešković, s obzirom da je danas inkriminirajuće za gđu Artuković Kunšt postalo pitanje anarhizma, smatrate li da je pozitivni zakonski okvir zapravo najniža moralna razina neophodna da bi zajednica uopće mogla funkcionirati jer ju, jer ju, jer se rukovodi strahom od kazne, dok je anarhistička ideja zapravo podrazumijeva pravedno društvo bez prisile na temelju slobode i to samoograničavajuće slobode, a ne zbog straha od kazne?
Smatrate li da je to zapravo pravni okvir o kojem je govorila gđa Kunšt?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Zakon je uvijek donji minimum, dakle najniži minimalni zajednički standard, a etika i etički principi bi uvijek trebali biti viši i iznad svakog zakona, osobno sam na, na tragu Kanta i one njegove moralni zakon u meni, zvjezdano nebo nada mnom. A što se tiče Sandre Artuković Kunšt, po mom ukusu nije dovoljno anarhistička. Rekla sam, Kartagu treba razoriti, ja bih voljela vidjeti predsjednika Vrhovnog suda koji će oštro kritizirati i rad HS-a i zakone koji drmaju pravosuđem i sve loše prakse i koji će imati snažnu energiju da mijenja sve devijacije kojih je nažalost u sustavu i previše.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo, poštovana kolegice Orešković.
Iznijeli ste i danas, a i inače iznosite što bi trebalo i kako bi trebalo. Međutim, pravosuđe ima posebno značenje i razumljivo je da korupcijska hobotnica, je li, duboka država želi kontrolirati vrhove pravosuđa, tako da cijeli niz čestitih sudaca ne može doć do izražaja nego tog negativnog kadrovskom politikom postavljene na čvorišna mjesta onih koji će služiti politici, dakle kontrolira se cijeli sustav.
Prava prigoda u ovom sastavu Sabora gdje je dovoljno 76 ruku i za predsjednicu Vrhovnog suda i slično zapravo prava prigoda jesu ustavni suci i kako tumačite dakle da je najbrojnija oporbena stranka dakle odigrala taj najprljaviji posao, dakle dogovorili smo svi u oporbi, uključujući i njih dakle da ćemo nametnuti HDZ-u dakle vladajućima da se uvedu kriteriji za ustavne suce, a da se ne ulazi u tu prljavu političku trgovinu.
Međutim, koji su razlozi, je li, da SDP koji je dio bivše strukture, dakle postupi na taj način, zapravo održava ovaj sustav? I kako vidite da su moguće promjene ako imate dakle …
.../Upadica: Hvala./... .../nerazumljivo/... 3/4 zastupnika koji su zapravo ista struktura.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Da ne vjerujem u to da su promjene moguće, ne bi se borila ući u HS i govorila to što govorim.
Proces izbora Ustavnog suda je bio pljuska, nažalost, svim kandidatima koji su stvarno bili kvalitetni i u dobroj vjeri se javili, ali najveća pljuska hrvatskim građanima. Mi sada nemamo Ustavni sud, mi smo očito izabrali Ustavni sud za jednokratnu potrebu tijela pred kojim će Zoran Milanović položiti prisegu. Onog trena kada se uspostavila da pola odnosno većina ustavnih sudaca pogoduje HDZ-u i skriva njihovu izbornu krađu, ne možemo reći da taj isti sud smije suditi u ustavnopravnim pitanjima kada se radi o našim građanima. Dakle to je danas jedna krnja institucija bez kredibiliteta, a nažalost da, HS snosi odgovornost, rekli smo koji su kriteriji, ti se kriterija nismo držali …
.../Upadica: Hvala./... nismo se držali riječi …
.../Upadica: Hvala./... koju smo jedni drugima dali.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika, g. Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Koristim ovaj mehanizam, dakle 238, da bi dopunio ovo. Dakle upravo na ovom primjeru kad se biralo 10 ustavnih sudaca mogla se dogoditi ključna promjena. Prema tome, legitimno je, rekao bih, obzirom na ta demokratska ograničena pravila, da onaj tko ima većinu, je li, da ima 7 sudaca, oporba ima 6. Međutim, problem je u tome dakle u ovom sazivu Sabora što očigledno dakle nemamo ni približno dostatan broj koji je u stanju, uključujući i oporbi, dakle iskoristiti prigodu koja se pružila kod ustavnih …
.../Upadica: Hvala./... sudaca. Dakle jednak je sastav i HDZ-a i SDP-a jer jedni imaju 6 …
.../Upadica: Hvala lijepa g. Jurčević./... kandidata u Ustavnom sudu, a drugi imaju 7.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
.../Upadica: Al' su isti./... Imate opomenu jer je bila replika. G. Ledenko, replika.

Ledenko, Ivica (MOST)
Kolegice Dalija, govorili ste dosta o neovisnom sudstvu i kako je uvijek situacija da politika želi nametnuti svoje kadrove. Sa ove lijeve pozicije u izboru glavnog državnog odvjetnika stavka da se bira HDZ-ov dečko je bila na neki način onako stavljena u fokus, a kako sad nije stavljena u fokus da se bira Milanovićeva cura? Ajmo tako to kazati, koja je još više povezana na razini i bila je u njegovoj Vladi i s njim je išla i u srednju škola, s tim se ona hvali, kako sad to nije prijepor i kako sad to nije prijepor i kako sad to neće utjecati na neovisnost pravosuđa? Dakle da li mi u ovoj državi Hrvatskoj imamo zaista neovisnih ljudi koji mogu doći na tu funkciju, a sintagma Zorana Milanovića da on nameće svog kandidata do zadnje zapravo, obeshrabruje bilo koga drugog da se kandidira u ovaj proces. Evo, molim vaš komentar.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zastupniče Ledenko, ako Most ne vidi razliku između Turudića i gđe Artuković Kunšt, onda na vas kao političku opciju u budućnosti ne treba računati. Razlika je ogromna! Razlika je u tome što je Turudić štitio kriminal, razlika je u tome što je Turudić imao pojedinačnu prepisku sa Josipom Rimac gdje ju je nazivao di si lipa, a on njega di si radosti. Razlika je u tome što je Turudić vozikao se u automobilu sa bjeguncem hrvatskog pravosuđa Mamićem, takve pojedinačne kompromitacije koje su sa, za jednog suca apsolutno neprihvatljive, nismo imali prilike čuti kada, kada je riječ o gđi Artuković Kunšt.
Dakle to je, to za početak. A kao drugo, ja nisam za tu varijantu da netko tko je s nekim osobno bliskiji, povezaniji, da samim time ima privilegiran položaj u situaciji kada se na javnom natječaju žali, želi dati prilika onim samozatajnim ljudima iz sustava koji imaju kvalitete, kompetencije i koji bi se mogli natjecati da dokažu da su bolji. Dakle ja želim da politika se oslobodi tog …
.../Upadica: Vrijeme./... te potrebe da dominira.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Što je bila to, replika?
.../Upadica se ne čuje./... Dobro. G. Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Kolegice Orešković, govorite o kriterijima. Pravosuđe je najveći problem hrvatskog društva, međutim, kad gledamo kriterije, koji bi to bili kriteriji po vama? Da l' oni koji su u Hodu za život, ne bi mogli biti oni koji su na Paradi ponosa bi mogli biti .../Govornik se ne razumije./... da li oni koji slušaju Thompsona ne mogu biti, oni koji slušaju Milu Kekina mogu biti na tim visokim dužnostima? Tko bi propisao kriterij i koji bi bili kriteriji, to je vrlo bitno jer pravosuđe je najveći problem hrvatskog društva.
Svi to građani znaju i zbog toga stagniramo i gospodarski, poglavito demografski, isključivo zbog, prije svega, pravosuđa, što se uvijek štite ili koruptivne strukture ili udbaške strukture unutar sustava pravosuđa. Evo, pa odgovorite koji bi vaši bili kriteriji?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Odlično pitanje, zastupniče Bulj. Evo kriterija, koju god vrstu glazbe pojedini sudac preferira u svoje slobodne vrijeme, kriterij je taj da njegov osobni odabir glazbe ili životnog stila ili nadzora ne utječe na odluku koju će donijeti u nekom sporu.
To je vrlo, vrlo jasan kriterij, evo da to prevedem na jednu životnu situaciju, imamo suca ustavnog suda koji smatra da Hrvatska nije sekularna država, pa od njega bi se očekivalo, po tim kriterijima koje sam spomenula da mi negira moje pravo na pobačaj ako ja to želim učiniti i ako tako odlučim, a hrvatski pravni sustav mi daje pravo i mogućnost izbora. Dakle onda nije na sucu da mi kaže da se nešto ne smije, što god on privatno mislio i kakav god njegov osobni svjetonazor bio. To su kriteriji, sudac mora suditi zatvorenim očima u skladu s onim što je pravna norma određenog društva, a svjetonazor od nas svatko ima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Bulj, povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo, kolegica Orešković povrijedila je čl. 238. Nažalost u Hrvatskoj isključivo se gleda ideološko-svjetonazorski pravosuđu i politički.
Pučka pravobraniteljica je protiv mene pokrenula postupak prema DORH-u i policiji zbog toga što sam zabranio izložbu koju Pupovac Milorad, etnobiznismen organizira, a kad je zabranjen koncert Thompsona u Puli, e tada nema nikakvih problema. Kada gradonačelnik Zagreba zabrani Hod za život da se promovira na javnim površinama e tada je to nije problem, međutim, ti kriteriji …
.../Upadica: Hvala, vrijeme./... nažalost su takvi i to je najveća …
.../Upadica: Vrijeme, vrijeme, vrijeme./... sramota u Hrvatskoj.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, vrijeme. Opomena jer je bila replika.
G. Peternel, povreda Poslovnika.

Peternel, Igor (DOMINO)
Kolegice, povreda Poslovnika, 238.
Pa kolegice Orešković, vi ste višestruko dokazali da je problem moralnih kriterija osnovni problem u Hrvatskoj. Pa vi ste danas na ljevici, a bili ste kao tobože neovisno tijelo, prosuđivali ste u sukobu interesa, sve vam je palo na sudu i na kraju krajeva, srušili ste jednu vlast, jednu vlast u dolasku koja je nudila ozbiljne ideološke …
.../Upadica: Vrijeme, vrijeme./... promjene. Vi ste iskoristili, upravo vi ste iskoristili …
.../Upadica: G. Peternel./... sve moguće …
.../Upadica: Držite se vremena. Hvala lijepa./... što niste smjeli.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Opomena jer je bila replika.
G. Ledenko, pojedinačna rasprava.

Ledenko, Ivica (MOST)
Da, evo, kolegice Orešković, dosta sam vam dužan. Dozvolite hrvatskim građanima da oni označe tko će njima i tko će ih zastupati u HS-u pa ćemo to ovaj ostaviti za neke sljedeće izbore, da li Most zaslužuje ili ne zaslužuje njihovu potporu. Da, dakle birali smo u slučaju glavnog državnog odvjetnika, kako ste to kazali, HDZ-ovog dečka, sada nam je na stolu izbor Milanovićeve, SDP-ove, a čitaj, Milanovićeve cure, dakle uvijek udarac, a da nitko, dakle na neovisnost, a da nitko pritom ne kaže što je to sa narodom i što je to sa pravdom, a o tome nam govori godišnje izvješće EU o vladavini prava pa je tako kazalo da je neovisnost pravosuđa jako niska, 22 do 23% i zajedno sa Poljskom i Bugarskom smo ispod 30%, u tom smo klubu.
Da ne govorim da su Danska, Finska, Austrija, Švedska, Luksemburg, Irska preko 75% percepcije neovisnog pravosuđa. Koji će to potezima Sandra Artuković Kunšt vratiti neovisnost pravosuđa, start joj nije dobar jer ona pravosuđa start joj nije dobar jer ona nije neovisna. Ona dolazi iz jako prisnih odnosa, sama je to kazala sa onim koji je predlaže a to je predsjednik Zoran Milanović.
Također upitna je u tom istom Izvješću Europske komisije uplitanje i pritisak Vlade, političara, te uplitanje ili pritisak ekonomskih ili drugih interesnih skupina. To su problemi pravosuđa. Ni jedan kandidat nije dao odgovore na ova pitanja. Također nema transparentnosti u raspodjeli državnog oglašavanja u medijima. Gdje su tu javni natječaji? Zašto ih nema? Transparentnost dodjele državnog oglašavanja u medijima trebala bi biti podložna javnoj nabavi i transparentnosti, te transparentnosti nema.
Također preporuke pučke pravobraniteljice se sustavno ne poštuju, dakle ne dobiva odgovore na zahtjeve za informacijama. Ono što je ključno, a to je korupcija u Hrvatskoj gdje smo 23 u EU, a jedan je najbolje, a onda znate gdje smo, pri samom dnu, 57 u svijetu. I na to nema odgovora na koji će način autoritetom predsjednika Vrhovnog suda se posvetiti ovome. Što je sa Zakonom o kaznenom postupku, što je sa Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcijskih i kaznenih djela. Oni trebaju temeljite promjene jer očito ne funkcioniraju jer evo gdje smo po korupciji, tavorimo na samome dnu.
Prema tome, izbor predsjednika Vrhovnog suda je važan izbor i on ne smije biti ničim kompromitiran, a on je u startu kompromitiran. I kad sam kazao da tko će se pametan javiti na ovaj natječaj kada u javnosti imate jasnu izjavu predsjednika države koji kaže ne, mi nećemo odustati od našega prijedloga. Njegov prijedlog treba braniti ovdje SDP, vidim brani ga i Možemo! a u ovom trenutku nikoga nema iz SDP-a evo u sabornici, ni jednog jedinog njihovog zastupnika nema.
Ostavili su i oni Zorana Milanovića na cjedilu, vide da je ova bitka uzaludna. Zašto mi iz Mosta nećemo podržati ovaj izbor jasno smo kazali. Ja ću još jednom ponoviti jer dobro je to ponavljati, lex Perković jedan je od osnovnih zašto nećemo podržati. Naime, Sandra Artuković Kunšt sudjelovala je u tim radnjama u kojima se željelo pod tepih gurati i dalje ono što se činilo Hrvatima 50 godina, pa i uspostavom Hrvatske države i dalje pravda ne bi bila zadovoljena. Jasno je podržavala ideološke stavove javno i to nije u redu. Ne možete vi kazati da ona može raditi iza svojih vrata što god hoće. Ako se biraš na javnu funkciju takvog značaja onda moraš pripaziti u svojim javnim nastupima i u svome jasnom proklamiranju svojih ideoloških stavova, a svrstavanje samo na jednu stranu nije u skladu onoga što mi u Mostu očekujemo od predsjednika Vrhovnog suda. Možda vi očekujete nešto drugo, možda vi očekujete da imate svoju curu tamo, HDZ svoga dečka, ali mi to ne očekujemo. Mi očekujemo pravdu, mi očekujemo transparentnost. Ona je također sudila u korist banaka koje sustavno pljačkaju hrvatsku državu, a država ih još na to nagrađuje svake godine sa 520 milijona eura. Pa gdje to ima? A ona je glasala i bila upravo u korist tih banaka, a ne u korist malog čovjeka koji traži ponekad i pravdu, a ne može je dobiti, jer umreženost sustava je takva da su one koji protiv kojih se bore umreženi i politički podobni.
Mi smo, mi ovdje biramo jednog predsjednika Vrhovnog suda. Da ih biramo dva vjerojatno bi se HDZ i SDP dogovorili i Možemo! je bio u tom dogovoru kao kod ustavnih sudaca. Jedan meni, jedan tebi, jedan meni, jedan tebi i tako su pet nabrojili svaki po sebi da se biraju, a ovdje biramo jednog predsjednika Vrhovnog suda. Pa onda bi moglo biti pola meni, pola tebi, ali u tom slučaju za boga nemojte zaboraviti na Bagu da i on dobije svoju polovicu.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Orešković, replika.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Osvrnut ću se na ono što je rekao zastupnik Peternel ali dobro pogađa i suštinu ovoga što ste vi govorili. Dakle, u razdoblju kada sam obnašala funkciju predsjednice Povjerenstva za sukob interesa niti jedan moj osobni stav nije utjecao ili nije se prelio ni na jednu odluku tog kolektivnog tijela bilo da se radilo o zabrani članstva u nadzornim odborima, bilo da se radilo o nekom drugom zabranjenom djelovanju dužnosnika ili o etičkim standardima oni su se jednako primjenjivali prema svima.
Podsjetit ću na početku mandata SDP je bio na vlasti pa je po logici stvari bilo više SDP-ovih dužnosnika koji su bili predmetom odluka tijela kojeg sam vodila i to je ono što bi trebao biti i standard rada sudaca. Suprotno ovome što iz Mosta čujem. Dakle, moj stav je suci imaju svoj svjetonazor, mogu ga imati, moraju ga imati ali odluka u spisu mora biti utemeljena na činjenicama i na ispravnoj primjeni materijalnog prava koju u konačnici kroz žalbeni postupak kontrolira viši sud u kojem sjede suci koji imaju možda sasvim drugačiji svjetonazor, ali to ne smije utjecati …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Vrijeme./…

Orešković, Dalija (DO i SIP)
… na činjenice i na meritum spora.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme!
…/Upadica: Kolegice Orešković …/…
Čekajte, čekajte!
…/Upadica: Pardon./…
Izvolite.
…/Upadica: 238./
Povreda Poslovnika?

Peternel, Igor (DOMINO)
Da. Kolegice Orešković vi vrlo dobro znate na što sam se ja referirao. Uopće me nije zanimalo niti vaš stav tadašnji o nadzornim odborima, jedna je jedina ključna odluka koju ste vi donijeli politički, ideološki, svjesno, a to je bio tada potpuno neutemeljen sukob interes Tomislava Karamarka i to vrlo dobro znate da ste na taj način potpuno promijenili, sudjelovali u promjeni …
.../Upadica: Vrijeme, g. Peternel./... smjera Hrvatske za idućih 20 godina.
.../Upadica: Hvala, hvala./... I to ste bili poslani da učinite i to ste učinili.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika pa onda ide i opomena po defaultu.

Ledenko, Ivica (MOST)
Da, kolegice Orešković, slažemo se u tome.

Radin, Furio (Nezavisni)
Čekajte, samo malo, samo malo. Ovaj, ovo je bila povreda Poslovnika, a sad će bit odgovor, je l' da?
Evo, izvolite odgovor, moram vam dat riječ, ne?

Ledenko, Ivica (MOST)
Dakle, dakle upravo kolegice Orešković, slažemo se u tome da treba biti neovisno i da mora biti transparentno naše pravosuđe. Ali, ali da na čelu njega mora biti osoba sa autoritetom i sa upravo time da ona je neovisna i da ona nije kompromitirana. Ona je svojim odlukama kroz svoj životni put, kroz svoj CV donosila odluke i u korist banaka, protiv građana, sudjelovala je u paradama, dakle ideološki se potpuno javno opredijelila, a jednako tako, sudjelovala je kroz vladu Zorana Milanovića u sramotnom lex Perkoviću i time je jasno nije ostala imuna od svojih ideoloških uvjerenja u ono što je kroz presude i sudjelovanje radila.
Dakle ona je tu potpuno izbačena iz jedne ovakve funkcije koju treba obnašati.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Jurčević, replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo ga, g. Ledenko, simbolički govor ima iznimno značenje i pamtljivo i zapravo ostat će jedino od svih ovih naših rasprava. Sjajno ste formulirali dakle HDZ-ovog dečka kojem se na teret stavlja lipa i radosti, a s druge strane, je li oni koji to pripisuju HDZ-ovom dečku, a to je nekakav trunak, rekao bih, u odnosu na brvno ili balvan koji postoji dakle kod njihove kandidatkinje koja je dakle SDP-ova, Milanovićeva cura koja dakle branila da se sudi, pokušavala onemogućiti suđenje dakle najtežim zločincima, što je na koncu i presuđeno u njemačkom sudu pa vas molim da još malo to komentirate dakle smo mi zapravo moralno otišli da ne vidimo dakle balvan u vlastitom oku, je li, a ovaj trunak u ovome drugome i kakvi su izgledi Hrvatske uopće u takvoj situaciji?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, g. Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)
Da, upravo ono što sam prije govorio, dakle Sandra Artuković Kunšt nije zadržala svoju ideološku premisu unutar svoja 4 zida, ona je nju jasno artikulirala kroz svoje činjenje, kroz sve ove događaje koje ste vi spomenuli i kroz vladu Zorana Milanovića u slučaju lex Perković i kod presuda u korist banaka, a ne u korist građana, a jednako tako nije zadržala ni svoju autonomiju i autonomnost na neki način unutra svoja 4 zida kad je riječ o ideološkim pitanjima već ih je jasno proklamirala, a to osoba koja želi biti na funkciji Vrhovnog suda ne smije raditi.
Ona mora biti potpuno neovisna, a na ovaj način, da je predsjednik države jer je s njim išla u srednju škola dovodi za ruku na čelo Vrhovnog suda, mislim da nije primjereno i da nije jednostavno osoba za tu funkciju.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Ovdje je sasvim jasno da osobe koje su donosile odluke i štitile udbaške krvoloke koje su ljude naređivali ili ubijali, još gore ako su im naređivali, sikirama samo zato što su bili Hrvati, sikirama i ako ih je štitila dovoljno govori sama o sebi.
I uopće takva osoba da bude predsjednica nečega, štititi ubojice, krvoloke je neprihvatljivo. Isto tako, ako je štitila banke i donosila odluke protiv interesa hrvatskog naroda, a u interesu stranih banaka, ona nema nikakva kredibilitet ni moralno pravo da bude kandidat i da bude podržana i to su dvije činjenice i ja je ne bi podržao, rađe bi odnio ruku sebi.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Ledenko, Ivica (MOST)
Dakle definitivno gđa Sandra Artuković Kunšt ne pripada onom svjetonazoru kojeg mi na neki način u Mostu proklamiramo i definitivno ne može biti kandidat kojega mi možemo podržati, to smo u ovoj raspravi danas više puta spomenuli i jasno naznačili zbog čega.
Također, ona nije dala jasne odgovore na koji se način misli obračunati odnosno kao autoritet postaviti prema neovisnom pravosuđu, prema korupciji, prema svim onim ključnim stvarima koje građani traže od pravosuđa. Oni prema pravosuđu traže pravdu, a iz ovoga svega vidimo da je ona u svom političkom djelovanju i svom profesionalnom djelovanju nije donosila pravdu, nego je pojačavala nepravdu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Bulj, povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Ledenko je povrijedio čl. 238.
Je mi kolega iz kluba, ali nije ovdje pitanje svjetonadzora, ovdje je pitanje da netko tko podržaje ubojice, koji ubijaju ljude sikirom samo zato što su rekli da su Hrvati, da ih se ne izruči i sudi, nije to pitanje svjetonadzora, nije to pitanje livi, desni, to je pitanje osnovne ljudske moralnog kredibiliteta.
I sramotno je šta je došao takav prijedlog pred nas, da netko tko je podržavao ubojice, krvoloke …
.../Upadica: Hvala, hvala, hvala. Vrijeme./... hrvatskog naroda, da je kandidat, to je više nego sramotno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala g. Bulj, vrijeme.
Po defaultu je, ide opomena jer je bila replika. G. Troskot, replika.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Ledenko, mislim da je važno poruku poslat da nitko ovdje nema ništa protiv .../nerazumljivo/... na osobnoj razini protiv gđe Sandre Artuković Kunšt, ali iz vašeg izlaganja mislim da se moglo jasno razaznat da ste poslali jasnu poruku hrvatskoj javnosti da predsjednik Vrhovnog suda u RH ne može biti pod broj 1, lobist, lobist, u ovom slučaju komercijalnih banaka gdje ćeš ić dakle niz dlaku zapravo komercijalnim bankama koje uništavaju hrvatske građane ne samo kroz kredite i švicarce, nego vidimo i HNB koja zapravo isplaćuje svake godine 530 milijuna eura. Ne može biti ideolog, jasno se tako svrstati javno, točno zagovarat svoje stavove i na svojim seminarima u Londonu zapravo rušiti taj poredak koji je već u Ustavu Republike Hrvatske. Ne može biti miljenik i ne može biti anarhist u smislu evo Pakunjinovog jednog slobodnog građanina koji se protivi autoritetu države ili bilo kakvom autoritetu a prijavljuje se na najveći pravni autoritet u Republici Hrvatskoj. Evo kako to komentirate?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite gospodine Ledenko komentirajte to.
Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Pa evo i mi kolega Troskot, a i javnost, a i naši građani tražu moralnu uspravnicu, tražu transparentnost i tražu pravdu. Iz svega onoga što smo mogli iščitati, što smo mogli danas čuti mi to u liku i djelu Sandre Artuković Kunšt ne možemo dobiti. Ja ne govorim ovdje na osobnoj razini, ona je ovdje kandidat, eksponent određenih politika i ona je te politike jasno artikulirala kroz period u kojem je ona javno djelovala. I mi smo vrlo jasno mogli vidjeti što mi dobivamo izborom, njezinim izborom i mi se sa tim izborom ne slažemo jer očekujemo kao što sam kazao moralnu uspravnicu gdje će narod moći tražiti pravdu. Na ovaj način očito pravdu nije dobivao, a po čemu možemo zaključiti da će je i dobivati i u budućnosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ivan Malenica, replika.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Pa evo kolega Ledenko mene zanima vaš komentar na jednu činjenicu, evo prije četiri godine imali smo kolegu Dobronića kojeg je tada snažno podržavala Udruga franak temeljem presude koju je on donio i to je zapravo bilo i vjetar u leđa Predsjedniku Republike koji je i spomenuo tu njegovu presudu koju je on donio u predmetu švicarski franak i tada su slali, tada su bili poslali zapravo pisma zastupnicima u Hrvatskom saboru da podrže gospodina Dobronića.
A sad imamo zapravo jednu, jedan paradoks, jednu situaciju da i Udruga franak se angažirala i šalje pisma i Predsjedniku Republike, ali i saborskim zastupnicima protiv gospođe Artuković Kunšt koju Predsjednik Republike predlaže, pa me evo zanima vaš komentar na tu činjenicu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Pa evo kolega Malenica ispoštovana je procedura. Dakle, sudbeno vijeće nije dalo zeleno svjetlo izboru Sandre Artuković Kunšt, Odbor za pravosuđe također nije dao. Tamo je nije niti gorljivo branio onaj klub koji je nju trebao braniti, a to je bio klub SDP-a, nisu se tamo ni pojavili.
Prema tome, mislim da je stvar potpuno čista. Ja se nadam da ćemo u nekoj perspektivi dobiti čovjeka kakav je bio Dobronić koji je donosio zaista odluke na korist naroda, a ne na korist krupnog kapitala. Evo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Borić ima sada raspravu.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Pokušat ću vrlo kratko o ovom izboru predsjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Samo nekoliko poruka, jer ako je ova rasprava trebala nekoga uvjeriti ili da ne kažem drugačije nagovoriti da treba promijeniti neki svoj stav i glasati za predloženu kandidatkinju mislim da to nije uspjela. Tokom jutra svjedočimo međusobnim optužbama oporbe, oporbe naglašavam to između njih samih kao zastupnika zašto nešto ne treba učiniti i zašto za gospođu ne treba glasati. Koliko sam popratio sve stavove IDS se nije uspio oglasiti zakasnio, Možemo! zakasnio, Centar nije ništa rekao, Most je izrazito protiv, nezavisni kandidati u Saboru izrazito protiv. Ne znam da li sam nekoga ovdje preskočio? Slušajući mišljenje tj. i stav kluba HDZ-a mogu se s njime itekako jako složiti. Bili smo vrlo jasni u tome zašto nešto ne želimo prihvatiti.
I ono što je nas kao vladajuće razlikovalo od kolega iz oporbe u ovoj raspravi je to da ni na koji način nismo etiketirali kandidate, a to radi oporba već drugi puta kad govorimo o vodećim ljudima neovisnih institucija. Samo sa strane oporbe danas ste mogli čuti priču o HDZ-ovom dečku i SDP-ovoj curi ili Milanovićevoj curi što je vrlo ponižavajuće za svakog kandidata koji se javi i želi biti na čelu jednog takvog tijela. Znači oporba ima problem i očito da ne vide načina na koji da izađu iz ove priče u kojoj je SDP ostao koliko vidim sam. SDP koji se nije pojavio na sjednici Odbora za pravosuđe, nisu nam objasnili zašto i zbog čega, nisu imali stav, nisu glasali na sjednici što je vrlo znakovito jer to se SDP-u nikad nije dogodilo.
Ono što još želim primijetiti u ovom svom iznošenju rasprave je da na moje pitanje zastupniku Saši Đujiću koja je razlika kandidatkinje gospođe Artuković Kunšt kao kandidatkinje za suca Ustavnog suda i sada kandidatkinje za predsjednika Vrhovnog suda i stajališta po tome da li je predsjednik države u prošloj godini na parlamentarnim izborima kršio Ustav, gdje je na toj sjednici kada govorimo o Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav od gospođe Kunšt rečeno da ga nije kršio, da je to nešto bilo drugačije izrečeno sada na sjednici Odbora za pravosuđe, da ona poštuje odluku kako sam dobro razumio odluku Ustavnog suda smo dobili jedan nečuveni do sada odgovor, govorim o zastupniku Saši Đujiću koji je tvrdio na moje pitanje zašto ste gospođi Kunšt dali sada samo jedan glas kada smo govorili ili birali 10 sudaca Ustavnog suda na sjednici rečeno mi je dali smo joj samo jedan glas jer smo je čuvali za nešto više, a to je ova funkcija predsjednice Vrhovnog suda.
Ako ćemo na taj način raspravljati, ova rasprava više nema nikakvog smisla. Vaš pogled na neovisnost bilo koje institucije je ispod razine pa ne, neću reć normalnog, al' jednostavno ispod razine kvalitete koja se očekuje od oporbe za koju je sama zastupnica Orešković rekla da je katastrofa.
Znači tako izgovoriti nešto kad govorimo o vodećoj funkciji, kad govorimo o predsjedniku Vrhovnog suda ili predsjednici, nije prihvatljivo. Nije prihvatljivo, što god vi mislili. Znači čuvali smo je prije 6, 7 mjeseci za nešto više koje slijedi sada. I vi izvolite svi to nama izglasati. Tako to pravosuđe neće ići. Evo treba, tražio sam evo svoju raspravu čisto radi toga, a svi ovi licemjeri koji govore o kompetitivnosti koji su također, nekad birani na neke funkcije neovisne gdje su se slagali s time, pa i svime izrečenom u javnom prostoru pa i od onih koji su iz podržavali, koji su ih na te pozicije stavljali pa ih kasnije kritizirali i svašta o njima govorili, neću previše niti ne želim ustvari. Zato jer su pokazali da im nije stalo ni do sebe ni do vlastite časti niti do toga što jesu i koga predstavljaju. U datom trenutku kad su trebali reći ja se s time ne slažem, vrlo su se lijepo naklonili i rekli, predsjedniče, vi ste naš, slažem se sa svime što ste rekli o meni.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Ledenko, povreda Poslovnika, samo da vam kažem, nisam dužan, ali treća je. Dobro, ja kažem. Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je čl. 238, kolega Boriću, obmanjujete. Most je iznio čitav niz razloga zbog kojeg nećemo podržati gđu Kunst, a problem vas i HDZ-a je samo jedan, što na stolu nije prijedlog HDZ-a, vašeg dečka.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, bila je replika, ide opomena, treća, sa oduzimanjem riječi što se tiče ove točke. Što se tiče ove točke.
G. Mažar, replika.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući, poštovani kolega Borić, pa da, dobro ste primijetili, kolege iz SDP-a nisu bile nazočne na Odbora za pravosuđe iako svaki saborski zastupnik, a ne samo član odbora, može prisustvovati i može prisustvovati i može pod lupom javnosti postaviti bilo koje pitanje.
Da li je to bila njihova poruka samo toj kandidatkinji na način kao što ste rekli, to je naš prijedlog i ne zanima nas ništa drugo, dobar, loš, bilo kakav ili je to poruka bila i drugim kandidatima, ne zanimate nas niti vi, u konačnici sjećam o se i vladavine SDP-a kada se na taj način birao i glavni državni odvjetnik bez natječaja, bez ičega, predsjednik Vlade kaže bit će on i propitivanja nema.
U današnje vrijeme kada se treba propitivati, ako ništa drugo, radi hrvatske javnosti i radi struke i radi biranja najboljih, HDZ je tu bio, SDP ne. Međutim, mene zanima nešto drugo. Da li ste možda tu krije i vezano za odnos Udruge franak, javnoga pisma i svega onoga što smo čuli u medijima, a što SDP-u ne ide u prilog, da se sazna da su protiv.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi zastupniče Mažar. Slažem se sa svime što ste rekli, posebno ovo zadnje što se tiče Udruge franak i tog jedinog projekta iz Vlade Zorana Milanovića koji je uspio i kojeg su toliko naglašavali, a sad imaju jednu kontradiktornu situaciju i nije im lako, ja razumijem i Arsena Bauka, kolegu zastupnika, treba to nekako objasnit, ali kako? Ne pojavit se na .../nerazumljivo/... sjednici za Odbora za pravosuđe, nemamo predlagatelja ovdje koji to želi braniti ili uopće obrazložiti.
I na kraju, nagovaramo vas tako da se međusobno svađaju, tokom cijelog jutra ovdje, ako dobro slušate, ja svih slušam i iznose najteže nekakve razine optužbe, a pritom etiketiraju te iste kandidate na način da su nečiji. To ova sabornica ne zaslužuje i zato sam spomenuo istup političkog tajnika SDP-a koji kaže nismo joj dali glasove da bude sudac Ustavnog suda zato jer smo je čuvali za nešto više, a to je sada biti predsjednik Vrhovnog suda.
Ako je to motiv kojem se krećemo i trebamo …
.../Upadica: Hvala, hvala lijepa./... sudjelovati, mi se s time složiti nećemo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. G. Jurčević, povreda Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238, evo, g. Borić već drugi puta generalizira i to potpuno pogrešno. On očito ne razumije kad netko govori argumentirano i mi smo naglasili dakle iz našeg kluba da smo, da ništa nemamo protiv osobno gospođe, međutim, ona je kandidatkinja, ona je institucija, ona je funkcija, o njoj smo govorili kritički, međutim, to g. Boriću ne odgovara, kao što je rekao g. Ledenko, ključni problem kod njega je što eto, nije, nema nekog svoga dečka da ga stavi, ali on to ne razumije i nažalost …
.../Upadica: Hvala./... ja tu ne mogu ništa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Opomena jer je bila replika. G. Malenica, replika.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa evo, uvaženi zastupniče Boriću, vi ste tu jako dobro detektirali što se danas ovdje događa, gdje zapravo imamo kolege iz SDP-a koji moraju na neki način opravdat se svom bivšem predsjedniku Milanoviću, a s druge strane, da se ne zamjere Udruzi franak jer ipak teško je tu sad zamjerit se udruzi odnosno građanima koji imaju i dalje neriješeno pitanje kredita u švicarskim francima i ovdje su zapravo i vidjeli njihovu raspravu koja je onako površna i dosta tanka, jednako kao što je i program same kandidatkinje.
Ali samo ponašanje i na saborskom odboru, a i danas u raspravi zapravo pokazuje koji je njihov odnos prema čelniku sudbene vlasti i zapravo što oni zapravo žele u tom dijelu da se promijeni, da se naprave neke stvari nabolje u sudbenoj vlasti, ali svakako je paradoks da imamo različite podupiratelje prije 4 godine, ali isto tako i danas.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolega Malenica. Prije toga samo da odgovorim našem zmaju od zavelima, g. Jurčeviću da ovaj, ja jako dobro razumijem sve ove rasprave, ali ne razumijem vas i vašu povezanost sa Dalijom Orešković, ali to ćete vi objašnjavati svojim biračima.
Ali, što se tiče ovoga što ste vi rekli, kolega Malenica, u potpunosti se slažem sa svima, ova rasprava nije uspjela, nije uspjela, nije uspjela nikoga, ja mislim nagovoriti da je ovaj kandidat dobar, da bude predsjednica Ustavnog suda, ovaj, VSRH-a i da jednostavno ova priča sad nakon ove rasprave čeka samo glasovanje. Ovi koji su se usudili, tj. htjeli na neki način etiketirati oni su to učinili. Oporba je pokazala razjedinjenost, čudi me to s obzirom da je ovaj prijedlog došao sa Pantovčaka, da je to do sada uglavnom prolazilo jednoglasno i očito da je pukla i osovina Most-Pantovčak, ali i neke druge situacije nakon što su završili svi izborni procesi. Na građanima je da samo promatraju i primjećuju oni koji su za pravo, zakon, da ono što treba biti i da svak' sve zna, a to je …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala. Vrijeme./…

Borić, Josip (HDZ)
… Hrvatska demokratska zajednica i ova vladajuća većina.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
I sada idemo prema završnim razmatranjima, gospodin Ivan Malenica HDZ. Izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici.
I evo danas smo ovdje raspravljali o prijedlogu Predsjednika Republike o predsjednici Vrhovnoga suda, gospođi Sandri Artuković Kunšt i zaista kao što je i ova rasprava pogotovo od strane podupiratelja prijedloga gospodina Milanovića bila onako površna i dosta tanka. Kao što je i sam program kandidatkinje Artuković Kunšt.
Ono što se danas u raspravi, evo gospodin Borić je to dobro istaknuo i postavio pitanje kolegi Đujiću zašto gospođa Artuković Kunšt ako je već stručnjakinja i dobra pravnica i sutkinja nije predložena za Ustavni sud prije malo manje od godine dana, 6 mjeseci, 7 mjeseci, dakle krajem prošle godine. Zapravo tada nije ni ušla u uži krug s obzirom da su tada neki mediji objavili i temeljem izvora, visokih izvora iz SDP-a tko su njihovih 10 kandidata u nekom širem krugu. Tada ona nije bila u tom širem krugu, širem izboru među 10 kandidata od kojih je 5 se birao na prijedlog oporbe. To zapravo samo pokazuje što se sada aktualno događa i kakva je veza između SDP-a i Zorana Milanovića i zapravo pokazuje da, Sandra Artuković da oni nisu smatrali gospođu Artuković Kunšt ozbiljnim kandidatom za Ustavni sud, a vjerujem ni za Vrhovni sud. Ali evo to odrađuju danas po nalogu svog predsjednika Zorana Milanovića.
Kada je riječ o samom dokumentu, samom programu kandidatkinje s obzirom da smo evo imali priliku o tome razgovarati i na samoj sjednici Odbora za Ustav na kojoj na žalost nije bilo kandidata, odnosno zastupnika SDP-a i nisu mogli tada je podržati pravosuđe pardon. Možemo evo istaknuti da je sam dokument nesistematičan, da su zapravo teme nabacane bez nekog logičnog redoslijeda i koji uglavnom uz detektirane probleme u pravosuđu ne nudi nikakva rješenja. Za razliku od bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, pokojnog Radoslava Dobronića koji je zapravo bio svjestan određenih problema u pravosuđu i nudio određena rješenja tu u programu gospođe Artuković Kunšt vidimo da nema zapravo nikakvih, ne daju se nikakva rješenja, a moram evo istaknuti da ne vidi nikakve problem u samom radu i angažmanu sudaca, već probleme u pravosuđu nalazi zapravo u velikom priljevu predmeta i neutemeljenoj kritici, kritiki javnosti.
Smatram da se tu puno toga može riješiti unutar samog pravosuđa, da je pozicija predsjednika Vrhovnoga suda izrazito bitna i važna pogotovo i u smanjenju broja neriješenih predmeta po pitanju ujednačavanja sudske prakse, ali isto tako i u pogledu promjene percepcije samoga pravosuđa.
Tu zapravo vidim i jednu kritiku koja je neargumentirana, gdje zapravo smo čitavo vrijeme Hrvatski sabor kroz izmjene procesnih zakona pokušavao je nametnuti određene rokove i natjerati zapravo suce da rješavaju određenim ne prekluzivnim već instruktivnim rokovima dajući im na neki način prostor da mogu predmete brže rješavati kroz izmjene Zakona o parničnom postupku, kroz izmjene iz Zakona o kaznenom postupku kroz zabranu dvostrukog ukidanja odluka. Međutim, kandidatkinja je zapravo kritizirala ta sva rješenja, a da nije ponudila nikakve druge, druga rješenja.
Naravno dakle svjesni smo zapravo velikog broja zaostalih predmeta i duljine trajanja postupaka, ali nije razlog tome isključivo velik priljev predmeta, te kritika javnosti. Dakle, mislim da se te stvari trebaju riješiti unutar samog pravosuđa i da je tu zapravo uloga Vrhovnog suda i predsjednika Vrhovnog suda kao čelnika sudbene vlasti najveća i najbitnija i najvažnija i vjerujem da smo svi ovdje pozvani da raspravljamo o najboljem kandidatu ili kandidatkinji za predsjednika, odnosno predsjedniku Vrhovnog suda i da ćemo evo vjerujem po ponovljenom javnom pozivu raspravljati o tome i usuglasit se o tome da to bude osoba koja će zapravo u suradnji sa izvršnom, ali i zakonodavnom vlasti riješiti te probleme koji postoje.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama.
Gospodin Živković, Klub zastupnika Možemo! također završno.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo kao što znamo kandidati su Sandra Artuković Kunšt, Silvija Sunčana Stubičar i Šime Savić. Gospodin Šime Savić se ispričao neodgodivim obvezama zbog kojih nije pristupio intervjuu, zamolio je drugi termin, no odlukom većine ga nije dobio. Poslao je bio poruku predsjedniku Odbora da će zbog toga podignuti tužbu za zaštitu svojih prava. Naša članica odbora je smatrala da se gospodinu Saviću treba omogućiti drugi termin za intervju, no većina je odlučila drugačije. Ostale su potom dvije kandidatkinje.
Naš glas je išao sutkinji Artuković Kunšt. Sutkinja Artuković Kunšt u svom programu najavljuje kontinuitet zalaganja za poboljšanja sustava koje je zagovarao i za koje se zalagao pokojni predsjednik Radovan Dobronić čija izvještaj o radu sudbene vlasti za '22. g. i za '23. g. nisu stigla na raspravu u Saboru prije njegove smrti i zato smatramo neophodnim da se sada kratko i djelomično osvrnemo i na ta izvješća i ponavljanje određenih zahtjeva iz godine u godinu.
I predsjednik Radovan Dobronić i sada sutkinja Artuković Kunšt zagovarali su i zagovaraju kao najvažnije za poboljšanje rada sudova i smanjenje broja predmeta nekoliko stvari. Prva stvar, izdvojit ću najbitnije, prva stvar, poboljšanje uvjeta rada i plaća sudskih službenika i namještenika, posebice zapisničara i upisničara. Dakle potrebno je povećanje plaća jer se nitko više ne javlja na natječaje.
Rak ranu hrvatskog pravosuđa, ogroman broj predmeta, smanjenje novog priliva predmeta koji se može riješiti dijelom, pa i odlukom države da se što više moguće spriječi da pojedine ustanove ili trgovačka društva u vlasništvu RH između sebe vode velik broj parnica jer iskustvo pokazuje da se takve parnice vode u 90% slučajeva samo zbog toga što se unutar tih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu RH, članovi uprava i nižerangirani direktori ne žele preuzeti odgovornost za eventualni otpis potraživanja ili za priznanje duga.
Tu su naravno i tužbe s velikim brojem tužbi kao što je i slučaj franak o kojem smo danas pričali, koji se mogu i trebaju riješiti ili ujednačenom sudskom praksom ili ono što mi predlažemo, sustavno i konkretno za slučaj franak je da se to riješi posebnim zakonom.
Treba napomenuti da je sutkinja Artuković Kunšt na intervjuu jasno i nedvojbeno iskazala stav neprikosnovenog poštivanja zakona i Ustava, bez obzira na provokacije i zlonamjerna ideološka podmetanja. Ali treba reći i pozadinu. Ne radi se ovdje o kvaliteti kandidata niti o njihovim programima. HDZ na izboru predsjednika VSRH radi tzv. preventivni napad oko izbora 3 suca Ustavnog suda koja nam predstoje krajem godine jer HDZ kao što je već rekao mora imati svoju većinu u Ustavnome sudu i o tom se ovdje zapravo radi.
Blokirat će se izbor predsjednika odnosno predsjednica VSRH kako bi ucjenama dobili većinu u Ustavnome sudu. Naš stav je jasan, to neće proći. Niti predsjednik Vrhovnog suda RH niti glavni državni odvjetnik niti suci Ustavnog suda ne smiju biti političke ekspoziture ikoje političke stranke. Suprotno, a to gledamo već 30 godina, to vodi u autokraciju i zarobljenost svake institucije koja prestaje ispunjavati tu svoju svrhu, a to je ona koja su kojoj dali građani i naš Ustav.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Dalija Orešković, HSS, GLAS i DOSIP završno.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zastupnice i zastupnici, odmah ću prijeći na ono bitno. Uoči izbora 10 sudaca Ustavnog suda, Andrej Plenković je javno poručio, prilično otvoreno i transparentno da želi zadržati kontrolu nad Ustavnim sudom.
Bome je tu kontrolu i zadržao. Uoči ove rasprave o Sandri Artuković Kunšt ponovno Andrej Plenković u maniri cara, apsoluta, diktatora poručio je da nije impresioniran s njezinim životopisom niti programom rada iako po funkciji nije njegovo da bilo što komentira, ne sudjeluje u procesu ni na koji izravan način. Dakle nije član opće sjednice Vrhovnog suda, nije član Odbora za pravosuđe, bome nije saborski zastupnik, ali drži ili drma parlamentarnom većinom.
Andrej Plenković je zapravo želio poručiti da traži od Zorana Milanovića da se domisli ili da predloži osobu koja će Andreju Plenkoviću biti po volji. Trebamo li mi na to pristati? Treba li na to pristati predsjednik države, moje mišljenje da apsolutno ne bi smio.
E sad, ako će predsjednik države s jedne strane, a HDZ-ova većina s druge pokazivati mišiće na procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda, bez ikakve volje ili ambicije da se raspravi, možemo li nešto poboljšati u procesu i proceduri, možda najbolje da uopće odustanemo od svakog daljnjeg procesa jer ovo što smo danas napravili jednostavno nema smisla.
No rasprava nije bila uzaludna, pokazala je neke vrlo zanimljive novosti i novine. Čini mi se da se Most probudio kao Trnoružica iz nekog svog zimskog sna i da je u ovoj raspravi Most govorio ono što HDZ misli. Naime, za, začudilo me kada sam čula da Most ovog puta, kada se bira jedna osoba traži moralnu uspravnicu jer pred njom narod traži pravdu pa onda nije korektno da se izabere sutkinja koja je navodno sa predsjednikom države išla u osnovnu školu.
Ta isti Most nije imao, ali niti jednu riječ za reći kada su se birali ustavni sudi, suci, među kojima je izabran i Dražen Bošnjaković koji je bio 2 puta ministar u HDZ-ovoj vladi, član HDZ, HDZ-ov saborski zastupnik doslovno još u prošlom sazivu, evo ga sada, amenuje izborne krađe koje je HDZ počinio na lokalnim izborima.
Ali tada ova stostruka prisnija, intimnija veza između izabranog ustavnog suca i HDZ-a Mostu nije bila kompromitirajuća ili sporna, no kada se radi o jednoj ženi kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda evo kao takva ne može biti moralno uspravna. To nije u redu.
U konačnici evo kažem, deklariram to da sam konvertit iz franaka u eure. Na strani sam pravnog stajališta pokojnog bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, nepredložene kandidatkinje ali ovdje to nije primarno u fokusu, ovdje je sporna procedura i sporan je odnos kompletne politike prema neovisnosti pravosuđa.
Spomenut ću da smo proces izbora mijenjali po preporuci GRECO-a iz četvrtog evaluacijskog kruga 2014. godine. Tada smo uveli da uopće, opća sjednica Vrhovnog suda o predloženim kandidatima nešto kaže. I sada kada se suci na najvišoj sudbenoj istanci izjašnjavaju politika kaže nas to ne zanima. Smatram da je to sporno, smatram da se itekako trebamo zapitati poštujemo li mi najmoćnije suce u državi. Ako ih ne poštujemo ili smatramo da smo izabrali krive, onda je to također odgovornost politike i to politike koja sjedi na žalost u Državnom sudbenom vijeću, pa ću ponoviti i prijedlog kojeg zagovaram od 2019. godine da se konstrukcija i sastav Državnog sudbenog vijeća promijeni na način da se profesionalizira rad tog tijela i da se iz sastava maknu dva saborska zastupnika kao i dva člana koja dolaze iz akademske zajednice. Kompletan rad Državnog sudbenog vijeća treba biti puno transparentniji, kriteriji jasniji. Treba se preispitati svaka situacija kada se sa 8 ili 10 mjesta na rang listi kandidata izabere neka sutkinja …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Hvala./…

Orešković, Dalija (DO i SIP)
… umjesto svih onih koji su po objektivnim kriterijima bili ispred nje. Tako ne bismo došli do ovog nepovjerenja koje vlada danas.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Troskot, Most i Josip Jurčević. Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovana javnosti.
Most, drago mi je da se napada sad stranka sa svih strana međutim jasna je postavka bila da predsjednik odnosno predsjednica Vrhovnog suda u Republici Hrvatskoj kao i bilo gdje u EU, odnosno u zapadnom civiliziranom svijetu ne može biti lobist, ne može biti ideolog i to radikalni ideolog, ne može biti politički miljenik i ne možeš biti anarhist.
E sad što se tiče ja ne razumijem stvarno niti je to naša politika, ali što se tiče oporbenog dijela i to centra od lijevo meni nije jasno kako vi možete podupirati osobu, odnosno kako ste mogli izdat najosjetljivije ljude u hrvatskom društvu, a to je one koji su stradali sa frankom. Dakle, oni koji su stradali kod konverzije i da ste postali zapravo podupirući ovu gospođu mi nismo napadali gospođu, nego politike i stavove.
Podupirući ovu gospođu vi ste stali na stranu krupnog globalističkog kapitala stranim bankama koji sisaju hrvatsku državu i kojoj Hrvatska narodna banka još godišnje isplaćuje 530 milijuna eura. Gospodo to su vaše krivnje i vaši stavovi i ne možete na druge prebacivati ono što vi ne možete sami progutati.
Točka broj dva. Ne možemo podupirat i to smo jasno rekli, dakle osobu koja je štitila glavne eksponente bivšeg komunističkog režima koji su davali presude i odluke kojima su se sa sjekirama ubijali ljudi, odnosno Hrvati koji žive u dijaspori. Evo sutra je izvještaj Hrvata koji žive van Republike Hrvatske. Ako je to vama u redu da osoba može podupirati ljude koji su ubijali sa sjekirama, razmrcvarili mozak i lubanju ljudima nama je to neprihvatljivo kao što nam je neprihvatljivo, dakle dopisivanje sa određenim članovima vladajuće stranke. Još nam je neprihvatljivije da se može prihvatiti osoba koja je dala političku, pravnu i kako god hoćete podršku osobama koji su ubijali Hrvate koji su živjeli van države.
I ako vi to možete i vaša savjest prihvatiti slobodno vam bilo, izvolite i glasajte. Mi nemamo s tim nikakvih problema, stisnite to u petak vaša savjest neka stisne i podupre osobu koja je dala podršku osobama koje su ubijale Hrvate koji se nisu slagali politički. Možda se slažete da bi i dalje trebalo ubijati, pa sad vam ovaj, ovaj politički sustav ne dozvoljava. Treća stvar, evo bit anarhist evo po Bakunjinu, Bakunjinu znači biti osoba koja je slobodna, koja ne biste živjeli u državnom uređenju, nego biste živjeli u slobodnim feudalnim zajednicama. Ne znam kako to drugačije postaviti, ali evo slobodnim zajednicama. Evo ne treba bit nikakav drugi, onda kako osoba koja tako gleda na svijet, dakle na osobu koja gleda čistu slobodu, koja je lišena bilo kojeg autoriteta što u obitelji, što u školi, što u državi itd. se prijavljuje na poziciju koja upravo predstavlja autoritet. Osoba koja to radi i javno izjašnjava takve je u samoj sebi u paradoksu i oksimoronu. I ako si u takvoj podijeljenosti kao osoba, mi smatramo da ne možeš donositi odluke koje su u pravednosti, koje će štititi pravni poredak Republike Hrvatske. Jer kao anarhist i kao slobodnjak ideš u poziciju autoriteta, a intrinzično mu se ti suprotstavljaš. To je neprihvatljivo.
Nadalje, dakle nakon što, osim što ste, dakle nama je i osoba koja je radikalni anarhist, ali i radikalni ideolog koja bi rušila referendumske inicijative koje su dakle potpisale stotine tisuće ljudi u Hrvatskoj koje vide brak kao zajednicu između muškarca i žene svidjelo se to vama ili ne ne možeš ići u London na određene summite i govoriti da su to određene izazove i prepreke društvu, a s druge strane se predstavljat kao da bi ti donosio ujednačene odluke koje bi bile zapravo na zadovoljstvo odnosno branjenje pravnog sustava RH i mi se u tome razlikujemo, k'o što smo kritizirali g. Šeparovića kad je rekao kod referenduma da su potpisali nešto što ne razumiju, tako i kritiziramo osobu koja zapravo referendumske inicijative, a nema direktnije demokracije nego kada osobe potpišu promjenu ustava dakle kroz referendumsku inicijativu, mi se s time ne slažemo i nećemo sa našim glasovanjem sudjelovati u dovođenju osobe …
.../Upadica: .../nerazumljivo/... vrijeme./... koja ne bi štitila …
.../Upadica: Vrijeme./... pravni poredak RH.
.../Upadica: Vrijeme, hvala./... to su argumenti, nikakvi subjektivni dojmovi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala lijepa.
Samo još jednu rečenicu oko anarhista, molim vas, dozvolite mi i to. Da su stradali od svih totalitarizama, od fašista i od komunista. Samo to još, ali međutim, ovaj, oni su nestali u Španjolskom ratu, njih nema više. Ako netko se predstavi ovako ili onako, to je njegov problem.
G. Bauk, izvolite. SDP, završno.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem. Dobio sam kritiku da nisam pogledao enciklopedijsku definiciju anarhizma, pa evo, ja ću g. potpredsjedniče, prvu rečenicu reći što ključna odrednica anarhizma uključuje, a to su antiautoritarnost, sloboda i autonomija, solidarnost i uzajamna pomoć, decentralizacija i društvena jednakost, a vi onda dopunite ako sam nešto propustio.
Ova rasprava je pokazala dva pravca, ja ću tako reći, ofanzive na prijedlog predsjednika Republike. Jedna ide od strane HDZ-a, ona se ustvari može najjednostavnije reć da ih kandidatkinja nije impresionirala, a da im mi nismo baš nešto pretjerano puno ni branili ili kako to kolega Malenica slikovito rekao, bila je površna i tanka naša, naša obrana ili naša rasprava u tom smislu, a ja ne vidim što smo mi to trebali drugo, drugo, ovoga i govoriti. Uostalom ono što nismo rekli danas, reći ćemo na sljedećoj raspravi u gđi Artuković Kunšt, obzirom da je g. predsjednik Milanović nagovijestio da će ponovo predložit, naravno, ako se ona bude ponovo javila na javni, na javni poziv.
Druga linija napada ide od strane kolega iz opozicije, ona je najviše artikulirana u raspravama kolega iz Mosta, svodi se na tri stvari. Jedna je, se tiče podrške lex Perkoviću, što je u osnovi dosta nategnuto, naime, tada kao zamjenica ministra, iznosila je stav Vlade RH koji nije bio podrška g. Perkoviću nego podrška hrvatskom pravosuđu, a ona se može složiti ako mu treba sudit, onda mu treba sudit u Hrvatskoj, a ne u Njemačkoj, a oni koji su se zalagali da mu se sudi u Njemačkoj, danas se inače nazivaju najvećim suverenistima, ne mislim na stranku Hrvatski suverenisti, nisu imali povjerenje u hrvatsko pravosuđe jer su valjda mislili da bi g. Perković imao povlašteni status u hrvatskom pravosuđu, što također, nisam siguran da je točno, ali to je u ovom trenutku potpuno nebitno.
Ja inače osobno mislim da je g. Perković zakinut u njemačkom pravosuđu jer mu kao olakotna okolnost nije uzeto sudjelovanje u Domovinskom ratu, tu bi sigurno u Hrvatskoj bi mu uz .../nerazumljivo/... uz naravno dokazane, ovoga, dokazanu krivicu bilo, bila i nešto manja kazna jer bi mu to bilo uzeto kao olakotna okolnost s obzirom da je bio dužnosnik u nekoliko HDZ-ovih vlada nakon 1990. g., da ima status hrvatskog branitelja i vjerojatno prima braniteljsku mirovinu, ali to je sad potpuno, to je sad potpuno nebitno u ovom trenutku.
Mogu konstatirat da je ustvari jedini hrvatski branitelj koji je za vrijeme SDP-ove vlade igdje izručen u inozemstvu bio g. Josip Perković temeljem odluke hrvatskih sudova na zahtjev SR Njemačke. Druge države to nisu radile jer su, jer imaju onu odredbu ako je nešto u zastari po njihovom zakonodavstvu da to ne rade.
Druga se tiče definicije njenog sudjelovanja u, ili u LGBT aktivizmu, da tako, da tako kažem i jedne rečenice izgovorene o tome da je definicija braka ugurana silom u Ustav. Ona je, ona se referira na mišljenje dijela pravnika koji kaže da je to materija koja treba biti regulirana zakonom, a ne Ustavom i na to se referira, dakle to smo i mi argumentirali i definicija braka je u Obiteljskom zakonu onakva kakva je Ustavu, prema tome, taj referendum nije suštinski odradio ništa što je htio, a htio je ustvari onemogućiti donošenje Zakona o životnom partnerstvu koji je Ustavni sud rekao da je u skladu sa Ustavom, uključujući i tu odredbu hrvatskog Ustava.
Treća se pak linija napada tiče na jednu presudu koju je sutkinja, kao dio sudskog vijeća donijela u drugom stupnju koja se ticala primjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, upravo onoga koje je donijela parlamentarna većina, gdje je predsjednik Vlade bio Zoran Milanović i u osnovi, i u osnovi, tu se radi o sljedećem, dakle tu nije bilo, to nije svrstavanje na stranu banaka, nego provođenja zakona, kriterij je li ta presuda ispravna ili nije trebala bi biti revizija na Vrhovnom sudu i onog trena kad se Vrhovni sud jednom odluči da to napravi, znat ćemo je li se zakon primjenjivao ili nije, a ukoliko postoje dileme inače oko nekakve presude, onda se zakon napiše tako da oko toga više nema dileme, pa prema tome, ako je HDZ-u problem ta presuda, neka napiše zakon takav da bude jasno da presuda nije u skladu sa zakonom, a ne da se filozofira.
Ja inače mislim da se vrlo često pozivamo na sudove da rade ono što bi trebao radit HS, dakle HS donosi zakone, a sudovi su tu da ih provode, a ne obrnuto.
Hvala. Klub SDP-a podržat će prijedlog predsjednika Republike.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Nema završne riječi pa zato zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu, kada se steknu uvjeti i sada … Dobro.

41

  • Prijedlog odluke o izboru predsjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Predlagatelj: Predsjednik Republike Hrvatske
27.06.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Odluke o izboru predsjednice Vrhovnog suda RH, predlagatelj je predsjednik RH, a rasprava je zaključena.
Prije nego što krenemo s glasovanjem imamo zahtjeve za stankom.
Prvi se javio kolega Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, MOST je izrazio argumentirani stav da nećemo podržati gospođu Sandru Artuković Kunšt i nekoliko je razloga zbog čega MOST ne podupire tu kandidatkinju.
Prvi je njezin stav prema bankama, mislim da je tu izdana prije svega socijal… socijalni taj aspekt prema našim ljudima koji su stradali u financijskoj transakciji sa švicarskim frankom gdje je 30 tisuća ljudi stradalo u ukupnom trošku negdje oko 2 miliju… 2 milijarde eura, a naš proračun je negdje oko 35 milijardi pa nas interesira kako to da njoj koja je zapravo kandidat za predsjednicu Vrhovnog suda to nije nikakav problem dok s druge strane postoje određeni investicijski fondovi i privatne kompanije koje izdaju litigacijske tzv. obveznice kojim skupljaju novac, ulaze u parnice i dobivaju dakle parnice u korist dakle oštećenih stranaka a to su naši građani.
Drugi argument je bio njezin jasno artikulirani stav po pitanju lex Perković. Nama je nedopustivo da osobe daju bilo kakvu političku ili pravnu podršku osobama koje su donosile odluke za egzekuciju naših ljudi koji žive u dijaspori samo zato što su bili neistomišljenici. Tako da netko tko je sa sjekirama ubijao ljude po Njemačkoj i ostalim zemljama i da se to politički i pravno podupire ne može biti dakle predsjednik Vrhovnog suda RH jer po Ustavu RH Vrhovni sud jest zapravo on osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih građana što je već izdano u stavu s bankama, a što se tiče ovog političkog stava, dakle mi to ne podržavamo i smatramo da to jednostavno nije prihvatljivo danas, nije bilo ni tada a kamoli danas.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, stanka je odobrena.
Druga se javila za stanku kolegica Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta kako bismo još jednom se konzultirali ali i podvukli neke činjenice u ovom procesu oko izbora predsjednice Vrhovnog suda RH.
Naime, dakle ishod tog glasanja današnjeg se naravno već zna. Premijer je poručio da nije impresioniran kandidatkinjom i jednako tako joj je poručio do podosta autokratski da se više ne kandidira na buduće pozive. Zanimljiva je ta argumentacija vladajuće većine koja se temelji na ne impresioniranosti, a druga je ne nuđenje rješenja za probleme pravosuđa.
Prije nešto više od godinu dana svjedočili smo značajnoj impresioniranosti našega premijera i vladajuće većine osobom Ivana Turudića, dakle osobom koja je dokazano lagala i kako saborskom odboru tako i hrvatskoj javnosti, međutim eto premijer je bio toliko impresioniran da je to danas naš glavni državni odvjetnik i također smo se nagledali osoba za koje je vladajuća većina glasala, koje su nudile razna rješenja a potom nakon nekog vremena eto završili su Remetincu.
Dakle, zaključno premijer je očito spreman držati godinama Vrhovni sud bez predsjednika, naglašavam to je jedna od grana trodiobe vlasti i dok ne dobije kandidata ili kandidatkinju koja mu je dobrodošla i s kojom je impresioniran, dakle moć iznad svega moja i sada idemo prema …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… završenom krugu …
…/Upadica predsjednik: Stanka je odobrena./…
… od jednopartijskog sustava u socijalizmu …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Raukar Gamulin./…
… do jednopartijskog sustava u demokraciji na hrvatski način za …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar Gamulin sad ću vas lijepo isključiti.
Ja vas molim da se već kad raspravljamo o Vrhovnom sudu držimo procedure i zakona.
Kolegice Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Tražim stanku u ime Kluba nezavisnih zastupnika da podsjetim da u Hrvatskom saboru također sjede ljudi koji nisu bili impresionirani kako se to danas voli reći izborom Ivana Turudića kao glavnog državnog odvjetnika ali isto tako imaju jednake kriterije pa nisu impresionirani ni trenutnim prijedlogom izbora Sandre Artuković Kunšt. Razlog zašto mi nismo impresionirani poprilično je jednostavan.
Dakle s obzirom da se ni SDP baš nije pretjerano iskazao u zaštiti izbornog sustava i demokracije, pa čak ni u vlastitim unutarstranačkim izborima, uvažavajući činjenicu da na čelo Vrhovnog suda dolazi osoba koja će također, nagledati izborne procese u RH, nama je minimum razumnog zahtjeva onaj isti zahtjev koji je svojevremeno naglašavao i predsjednik RH, a to je da se ne predlaže osoba koja je s tim predsjednikom blisko povezana, a pogotovo ako je s njim povezana, ne samo blisko i osobno nego i politički.
S obzirom da je trenutno na dnevnom redu takav prijedlog, mi takav prijedlog nećemo podržati, a sve ostale priče koje se svode na to da je problem u proceduri nama su smiješne, jer nije problem u javnom pozivu, problem je u krivoj političkoj interpretaciji javnog poziva i svi oni koji ga žele ukinuti zapravo žele dati diskrecijske faraonske ovlasti jednoj osobi, u ovom slučaju predsjedniku RH. problem je u tome što se svi kvalitetni suci obeshrabruju da se prijavljuju na javne pozive jer postoje ljudi koji su na čelu ove države, koji smatraju da je takav poziv suvišan i da su oni ti …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... koji trebaju neobrazlagajući zašto, imenovati direktno osobu na čelo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Stanka je odobrena.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče. Tražimo u ime Kluba HDZ-a stanku od 10 minuta kako bi još jednom rekli da je procedura izbora za Vrhovni sud transparentna. Čl. 116 Ustava RH vrlo decidirano kaže kako predsjednika Vrhovnoga suda RH uz prethodno mišljenje opće sjednice Vrhovnoga suda RH i nadležnog odbora HS-a na prijedlog predsjednika Republike bira i razrješuje HS.
Čuli smo ovdje da se to Saboru želi uskratiti, čuli smo da se prijedlog predsjednika mora kao svetinja prihvatiti, ali upravo HDZ će i danas kao i svaki puta do sada pokazati da poštuje Ustav, da poštuje zakone, da poštuje javni poziv. Imali smo 3 kandidata, niti jedan nije dobio pozitivno mišljenje opće sjednice Vrhovnoga suda, niti jedan nije dobio pozitivno mišljenje nadležnog odbora HS-a.
Dapače, u konačnici i sama kandidatkinja Artuković Kunšt je od saborskoga odbora za pravosuđe dobila jedan glas. 13 članova, 6 iz oporbe, 1 glas. Ono što je nama bilo sporno je prije svega stručnost, što smo vidjeli u intervjuu, što smo vidjeli u programu, što smo vidjeli da osim artikuliranja problema u pravosuđu nema ničega vezano za rješavanje situacije i na Vrhovnom sudu i općenito u pravosuđu. Sporan nam je i svjetonazor gdje kandidatkinja kaže da je anarhizam uvijek bilo njeno političko opredjeljenje koje sam po sebi ide na odbacivanje bilo kakvog oblika ustrojstva i hijerarhije, a želi se biti na najvišem sudu RH i ono što će biti danas zanimljivo, kako će upravo progresivna ljevica i posrnuli SDP glasati protiv 125 tisuća obitelji koji su, potrošača, dali valutnu klauzulu u švicarskim francima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Stanka je odobrena. Povreda Poslovnika, kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je čl. 238.
Lijepo je vidjeti kako kolega Mažar govori o tome kako je HS i kako nitko, pa ni predsjednik Republike ne može provoditi samovolju i gurati nešto što ne može proći u HS-u i ja to podupirem. Ali bilo bi lijepo vidjeti da jednom ovaj visoki dom pokaže da je iznad Vlade RH, pa da jednom vi kao zastupnik HDZ-a kažete ne Plenkoviću, kao što ste sada rekli hrabro ne Milanoviću.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja, ovo je opomena. 4., sad po nekim pravilima bi vi morali izići van, ali budući je glasovanje nećemo tako nego ćete ostati ovdje, a budući da rasprave kasnije nema, nećete bit ni na koji način sankcionirani.
Idemo dalje.
Kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem. Klub zastupnika SDP-a podržat će prijedlog predsjednika RH za predsjednicu Vrhovnog suda. Nismo u raspravi od strane predstavnika vladajuće koalicije čuli nijedan argument koji bi osporavao razlog da se prihvati prijedlog predsjednika Republike osim stilske figure o tome da predsjednik Vlade nije impresioniran.
Njega su impresionirali kadrovi poput Gabrijele Žalac pa to gđi Artuković Kunšt može bit samo plus. Kolega Mažar je spominjao transparentnu proceduru, a procedura je otprilike ovaka, procedura uspjela, a pacijent umro, odnosno nije se rodio predsjednik Vrhovnog suda. Naime, gđa Artuković Kunšt dobila je 10 glasova sudaca opće sjednice Vrhovnog suda od 22 i to nije dovoljno za HDZ.
G. Dobronić je dobio 4, to je dovoljno bilo za HDZ. Gđa Artuković Kunšt nije dobila pozitivno mišljenje Odbora za pravosuđe, ali u osnovi, jedino pozitivno mišljenje koje je trebala dobiti, jedino pozitivno mišljenje koje njoj bitno i jedino pozitivno mišljenje koje se računa je pozitivno mišljenje predsjednika Vlade RH.
Bez tog pozitivnog mišljenja, nitko neće biti izabran za predsjednika Vrhovnog suda i to je jasna poruka. Hoće li tvrda kohabitacija koja je malo omekšala nakon ovoga biti još tvrđa ili će se nastavit sa ovakom mekom kohabitacijom, to je stvar predsjednika Rebpulike i predsjednika Vlade, ali ono što je jasna poruka od HDZ-a je sljedeća, nećeš na Vrhovni sud dok ne prođeš sud partije.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro. Stanka je odobrena.
Neću ništa reći. Trudim se.
Kolegice Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Čl. 238.
Ne treba nam na čelu DORH-a, kako se to voli reći, Plenkovićev dečko, ali ne treba nam ni na čelu Vrhovnog suda Milanovićeva prijateljica i ako želimo biti alternativa HDZ-u, onda nam kriteriji trebaju biti dosljedni i jasni, a ja ću se ovdje pozvati upravo na Milanovićeve kriterije, Dobronić je bio dobar izbor prema njemu zbog njegove pozitivne uloge u slučaju „Švicarac“ i jer mu nije blizak ni ljudski …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... ni politički.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Bila je to replika, dobivate opomenu.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, čl. 238. Kolega Bauk, pa vas je kandidatkinja toliko impresionirala da je na Odbor za pravosuđe koji je nadležan, dobila, zamislite, 0 glasova potpore SDP-a, 0 glasova. Toliko vam je impresionirala.
Ali dobro. Vidimo jedan napredak. Zadnji put za izbor predsjednika Vrhovnog suda ste kandidirali nekoga tko se nije javio na natječaj, sad ste kandidirali bivšu vašu pomoćnicu koja se bar javila na natječaj.
Ne brinite za HDZ. Mi ćemo i dalje poštivati Ustav čl. 116, a teško je to od vas očekivati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, bila je replika, dobivate opomenu.
Kolega Reiner, izvolite.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani predsjedniče, pa za mene je upravo neshvatljivo da se raspravlja, ali da se kandidirala osoba koja se javno deklarirala kao anarhista. Pojam anarhizma znamo šta znači, rušenje institucija, rušenje države i to je ideja anarhizma, a sad s druge strane bi trebali birati na čelnu funkciju upravo te države, nekoga tko je deklarirani anarhist.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Reiner, dobivate opomenu.
Ukazuju mi kolegice da niste spomenuli ni članak, a i da jeste, isto bi dobili opomenu.
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani, čl. 238, slušao sam kolegu Bauka i čini mi se da je on upravo priznao da je kolega Milanović zapravo de facto predsjednik SDP-a, dakle sud partije pod čelom Zorana Milanovića koje je stvarni predsjednik SDP-a, a Hajdaš Dončić je lutka na koncu odnosno predsjednicu, predsjednik u ostavci koji više i ne dolazi u HS.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Eto, sad ste partiju dobili nazad.
Kad zapjevam, partija mi sudi, neka sudi, pjevat ćemo ljudi, kaže Thompson u svojoj novoj pjesmi.
Idemo mi dalje. .../nerazumljivo/... Kolegica Raukar-Gamulin, izvolite, povreda Poslovnika.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem, povrijeđen je 238 članak.
Kolega Reiner, ja bi vam bila jako zahvalna kada biste pogledali 18. sjednicu Odbor za pravosuđe i tamo biste dobili podosta obrazloženja, recimo npr. anarhizma i te manipulacije kojom vadite iz konteksta potpuno izjavu sutkinje Artuković Kunst.
Evo zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar-Gamulin, isto je bila replika pa dobivate opomenu. Kolegice Selak-Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Čl. 238. Možda je u ovom trenutku najbitnije ohrabriti sve kvalitetne suce u RH i ostale pravnike koji mogu, da se prijave na javni poziv i da ne dozvole da on bude farsa i igračka u očima vladajućih političkih struktura u RH jer tek s njihovim kvalitetnim prijavama omogućit će se da se uopće raspravlja o tome da doista imamo dobre kandidate.
.../Upadica: Hvala vam kolegice Selak Raspudić./... I to je naša ključna poruka danas.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Slažem se s vama, ali je ovo bila replika pa dobivate opomenu.
Kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem, 238. Na dvije stvari ću odgovorit, molim potpredsjednika Sabora Furija Radina da svojim kolegama iz vladajuće koalicije objasni nešto o anarhizmu, kao što je nama objašnjavao sa stola predsjedavajućeg jer ja za to nemam vremena, a što se tiče, predsjedniče Sabora, vašeg stiha kojeg ste upotrijebili, nešto iz sadašnjosti, jedini pjevač kome trenutno partija sudi je Mile Kekin. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne znam koja partija mu to sudi. A evo ga, ide kolega Radin, ali morate sačekati, prvo ide potpredsjednik, prvo ide potpredsjednik Reiner, kolega Bauk, naravno, vama ide opomena.
Molim, molim. Izvolite.

Reiner, Željko (HDZ)
238, naravno. Osim anarhizma, mene nešto drugo isto fascinira. Fascinira me da kolege sa ljevice, zvali se oni SDP …
.../Upadica: Evo, opet viču koji članak, pa moram … /... rek'o sam, pa slušaju, nek slušaju rađe. Ovaj, vratite mi vrijeme onda, e sad, ha ha, ovaj, fascinira me kad kolege s ljevice, zvali se oni SDP, Možemo! ili kako god, zagovaraju nekoga tko je bio protiv građana u smislu franka, a za banke i krupni kapital, pa neka jasno tkažu što su oni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Reiner, evo, vrijeme sam malo produžio, ali dobivate opomenu. E sad jedan, jedna povjesnica o anarhizmu.
Kolega Radin, izvolite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Valjda 238, ovaj, nemam namjeru uopće govori o anarhizmu nego mi je, shvatio sam da kolega Bauk nije shvatio što je anarhizam pa, ako hoće ću mu davati ove instrukcije, ali instrukcije se plaćaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Onda sigurno neće kolega Bauk na instrukcije!

Bauk, Arsen (SDP)
Chat GPT je jeftiniji od Furija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
E, ali nema iskustva kao Furio. Dobro.
Imamo još jednu povredu Poslovnika, kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, 238.
Pa kolega Bauk sad za vrijeme partije se znalo kome se sudi, a sad svi oni koji su se ogriješili, pa i g. Kekin, s obzirom koliko je platio svoju zemlju, koliko je kvadrata bilo i na način koji danas to se radi, mislim da je transparentno i realno, tako da vaša obrana nije baš dobronamjerna. Čak ni Milu Kekina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, bila je replika, dobivate opomenu. Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. 238, omalovažavanje, vrijeđanje i neiznošenje, iznošenje neistina. Kolega Deur, vidite, situacija stoji na sljedeći način, 1990. g. 90 tisuća članova Komunističke partije Jugoslavije je prešlo u HDZ, to je statistička činjenica, prema tome, da, to je bio sud Partije jer Mile Kekin nije apsolutno ništa kriv, a kolega, ja nikad nisam bila u Partiji za razliku od mnogih ovdje. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar-Gamulin, dobivate opomenu.
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo, referiram se na čl. 238.
Ove naše povrede Poslovnika i rasprava će sigurno pridonijeti tome da nam se što više kvalitetnijih ljudi javi za predsjednicu .../nerazumljivo/... odnosno predsjednika Vrhovnog suda. Dakle ovo sigurno, garant da ćemo kad će biti i ponovljeni natječaj, samo kvalitetniji ljudi javiti. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak-Taritaš, dobivate opomenu.
A zanimljivo je da ste sami danas, kad se treba glasovat o nečem što je škakljivo. Razumijete vi mene.
Kolegice Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
238, moram reći da meni nije uopće smiješno kad se nanosi reputacijska šteta bez ikakvih dokaza i kako g. Kekinu, tako i sutkinji županijskog suda. Dakle govorimo o sutkinji koja je izabrana u sudbenu vlast RH, za kojeg se optužuje tu i smiju se oko toga na neko protudržavno djelovanje. Znate šta je to? To vam je odlika autokratskih režima. Kada sve one koji iznose drugačije mišljenje se stavlja kao državne neprijatelje i kao neprijatelje …
.../Upadica: Kolegice Miloš./... trenutne vlasti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
.../Upadica: Dobivate opomenu./...

Miloš, Jelena (Možemo!)
. Dakle to nije u redu da se na taj način …

Jandroković, Gordan (HDZ)
.../Upadica: Kolegice Miloš, vrijeme je isteklo./...

Miloš, Jelena (Možemo!)
... radi reputacijska šteta ljudima. Nije u redu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ja se slažem da to nije u redu, ali puno puta sam čuo baš od vaše opcije političke da to činite, tako da, budite onda dosljedni i bit će jako dobro ovaj, ako će biti tako da malo opreznije govorimo o ljudima, ali ne znam od kud baš da vi govorite u ime vaše stranke o tome jer o mnogim ljudima ste govorili i sudili i presuđivali puno prije nego što su bile to pravomoćne presude.
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Razina cinizma koju čujemo s ove strane gdje oni cijelu odgovornost na, …
.../Upadica: Morate reći članak i vi./... 238, na borbu protiv banaka svaljuju na jednu sutkinju županijskog suda, dok nemaju hrabrosti staviti porez na ekstraprofit bankama je stvarno zaprepašćujuće. Umjesto da se sustavno borimo protiv ekstraprofita koji idu na štetu naših građana, vi pokušavate tu odgovornost prebaciti na jednu osobu. Pa to je sramotno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, opomena vama.
Kolegice Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Aha, ispričavam se, 238, poštovani predsjedniče, uz sve dužno poštovanje, ja bih se vratila na meritum ove rasprave. Ja sam samo ustvrdila da nije u redu čitavu jednu karijeru osobe koja je izabrana, izabrana u sudbenu vlast RH svodit na reputacijsku štetu i njoj i g. Kekinu i bilo kome drugome, ajmo ne imati takve vrste argumentacija više ovdje u HS-u, to je sve što želim reći.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Miloš, ja pozdravljam vaš prijedlog, ali onda budite objektivni pa to ne činite drugima. A druga stvar je, svatko tko je u javnom prostoru trpi reputacijsku štetu, mnogi od nas ovdje su je trpjeli bez razloga, ja, ja s vama nisam, kolegice Kekin na ti, to možete biti sa nekim drugim, sa mnom ste na vi kao i ja prema vama, tako da se pristojno ponašate, između ostalog.
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani, 238. Evo, već svi znamo da kandidatkinja neće biti izabrana. Međutim, imamo jednu novu činjenicu koja je danas bjelodana, a to je da je kolega Hajdaš Dončić otvoreno pokazao da se ne slaže s politikom Zorana Milanovića i ovo je interesantno tko će danas glasovati po naputku Zorana Milanovića, a tko neće.
Dakle s današnjim danom je Hajdaš Dončić definitivno izgubio znači Partiju iz svojih ruku, a preuzeo ju je čvrsto Zoran Milanović sa svojim jatacima koji su trenutno u Saboru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović, dobivate opomenu, bila je replika koja je izazvala sada kolegu Đujića, izvolite.

Đujić, Saša (SDP)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, čl. 238.
Meni sad nije jasno, kolega Zekanović je maloprije govorio da je g. Hajdaš na daljinski Zorana Milanovića. Sad govori da se udaljava od Zorana Milanovića, ali on je barem dosljedan jer je govorio tako za g. Plenkovića da je kriminalac i da ga treba uništit, a sad ga brani više nego ovi iz HDZ-a, tako da ne mogu ga shvatit, kao ni tada.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Možda je istekla baterija u daljinskom, ne znamo to, ali dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Evo ga, sada smo se ispucali pa ćemo sada ići na glasovanje.
Dakle dajem na glasovanje Prijedlog odluke o izboru Sandre Artuković Kunšt za predsjednicu Vrhovnog suda RH. molim glasujmo.
Glasovalo je 113 zastupnica i zastupnika. 31 je bio za, 82 je bio protiv, tako da nije donesena odluka kako je predložio Predsjednik RH.
PDF