Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

40

  • Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2024., Predlagatelj: glavni državni revizor
18.06.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.

- Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2024. godinu

je današnja točka dnevnog reda, podnositelj je glavni državni revizor u skladu s odredbom Članka 24. Zakona o Državnom uredu za reviziju.
Vlada RH je dostavila mišljenje, a raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun.
Zahtjeva za stankom nema, pa pozivam poštovanog glavnog državnog revizora Ivana Klešića da predstavi Izvješće o radu za 2024. godinu.
Izvolite.

Klešić, Ivan
Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, cijenjeni zastupnice i zastupnici prema Ustavu RH i Zakonu o Državnom uredu za reviziju kao glavni državni revizor obvezan sam obavijestiti Hrvatski sabor, izvijestiti o radu Državnog ureda za reviziju do konca ožujka tekuće godine za prethodnu.
Izvješće o radu ureda za 2024. godinu dostavljeno je Hrvatskom saboru u navedenom roku. Poznato vam je da se nadležnost ureda odnosi na obavljanje revizije subjekata javnog sektora te smo tijekom tisuću… 2024. godine obavili ukupno 250 revizija i zasebnih provjera provedbe naloga i preporuka.
Navedenim postupcima obuhvatili smo ukupno 258 subjekata revizije. Nadalje, 39 revizija te 21 provjera provedbe naloga i preporuka koje su započele u 2024. godini su tijekom '25. godine završene ili su pred završetkom. Od ukupnog broja obavljenih revizija na financijsku reviziju se odnosi 156, na reviziju učinkovitosti 22, a te na reviziju usklađenosti 3 revizije dok je zasebnih provjera provedbe naloga i preporuka bilo 69.
Prema tome je naglasak bio na, pri tome je naglasak bio na davanju ocjene jesu li podaci o poslovanju subjekata revizije iskazani u financijskim izvještajima točni i istiniti, je li poslovanje obavljeno u skladu s propisima te uz poštivanje načela ekonomičnosti, svrsishodnosti i djelotvornosti.
Revizijom smo obuhvatili godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna RH, političke stranke i nezavisne zastupnike kao revizije koje se obavezno obavljaju svake godine na što nas obvezuje zakon. Revizije koje su planirane na temelju zakona dakle propisanih kriterija u skladu s godišnjim programom i planom rada uvjeta i to revizije lokalnih jedinica, korisnika državnog proračuna i lokalnog proračuna te revizije trgovačkih društava i neprofitnih organizacija.
Za ovo izlaganje želio bi izdvojiti tri nama svima važne teme koje su obuhvaćene revizijama i to su zdravstveni sustav, upravljanje županijskim i lokalnim cestama te klimatske promjene.
Temom vezanom za zdravstveni sustava ured je, ured se bavio tijekom 2023. i 2024. godine. Tako smo tijekom 2023. godine revizijom obuhvatili 38, a tijekom '24. 18 bolničkih zdravstvenih ustanova te 22 zavoda za javno zdravstvo i 17 domova zdravlja. Kako bismo Hrvatskom saboru i javnosti dali cjelovit, cjelovitiju sliku o pravilnosti poslovanja i trošenja javnog novca u okviru zdravstvenog sustava Hrvatskom saboru su uz pojedinačna izvješća o obavljenim revizijama dostavljena i 3 objedinjena izvješća u kojima su sadržane najznačajnije nepravilnosti i propusti za ove grupe subjekata te važnije preporuke dane radi unaprjeđenja pravilnosti poslovanja.
Uz preporuke dane bolnicama koje se najvećim dijelom odnose na planiranje i izvršenje plana, računovodstveno poslovanje i financijsko izvještavanje, obveze i manjak prihoda te javnu nabavu potrebno je skrenuti pozornost na značajan i kontinuiran rast obveza i kumuliranog manjka prihoda kod većine bolnica. S obzirom na to da su obveze zdravstvenih ustanova bez zajmova i kredita koncem 2024. godine iznosile 2,4 milijarde eura što je u odnosu na 2023. godinu porast za približno 17% te da je kumulirani manjak bolničkih zdravstvenih ustanova obuhvaćen, obuhvaćenih revizijom i koncem 2023. godine iznosio 1,17 milijardi eura naše je mišljenje da je žurno potrebno poduzeti aktivnosti kako bi se osigurala financijska stabilnost zdravstvenih ustanova te stvorili preduvjeti za pozitivno poslovanje, pružanje kvalitetnijih usluga građanima te smanjivalo vrijeme čekanja.
Na temelju uvida u rezultate poslovanja bolničkih zdravstvenih ustanova kao i zainteresiranosti vas zastupnika u ovome saboru nakon što smo obavili revizije odlučili smo se na detaljnu i sveobuhvatnu analizu poslovanja 56 bolničkih zdravstvenih ustanova kojom smo obuhvatili desetgodišnje razdoblje te ćemo uskoro predstaviti dobivene rezultate.
Ovdje želim istaknuti da je Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine predviđeno da će desetljeće koje je pred nama dodatno intenzivirati izazove u kojima se već duže susrećemo u području zdravstva. To uključuje i ravnotežu između financijskih mogućnosti i rastućih troškova te vjerujemo da će i rezultati ove analize biti od koristi pri provođenju aktivnosti predviđenih navedenom strategijom.
Druga važna tema kojom smo se bavili tijekom '24. godine odnosila se na upravljanje županijskim i lokalnim cestama u RH kako bi se ocijenilo jesu li županijske uprave za ceste učinkovito upravljale županijskim i lokalnim cestama s obzirom na njihovu važnost za gospodarstvo i život građana. Duljina ovih cesta je koncem 2023. godine iznosila ukupno 17 tisuća 905 kilometara. S obzirom na to da su samo dvije od 20 županijskih uprava za ceste bile učinkovite drugim županijskim upravama za ceste dane su preporuke koje se odnose na evidentiranje, financiranje, planiranje, građenje, rekonstrukciju, održavanje planiranje i građenje, rekonstrukciju i održavanje zatim nadzor nad upravljanjem županjskim i lokalnim cestama te informiranje javnosti.
Slijedeća važna tema kojom smo se bavili tijekom 2024. godine odnosila se na prilagodbu klimatskim promjenama u RH s obzirom na negativni utjecaj klimatskih promjena na zdravlje stanovnika, poljoprivredu, energetiku, turizam i vodne zalihe.
Cilj revizije je bio ocijeniti učinkovitost provedbe aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije kojima bi se omogućila spremnost RH prilagodbi klimatskim promjenama odnosno kojima bi se stvorili preduvjeti za smanjenje negativnih ali i korištenje pozitivnih učinaka klimatskim promjenama.
S obzirom na to da je navedeno ministarstvo u provođenju aktivnosti bilo djelomično učinkovito dali smo preporuke koje se odnose na zakonodavni i institucionalni okvir planiranje i provedbu aktivnosti te praćenje, evaluaciju i izvještavanje o provedbi aktivnosti radi prilagodbe klimatskim promjenama.
Također ovdje treba posebno istaknuti da je Državni ured za reviziju među malim brojem vrhovnih revizijskih institucija koje su započele s primjenom tzv. agilnog pristupa u obavljanju revizije. Ovakav pristup temelji se na izradi međuizvješća tijekom revizije kako bi se subjektima revizije omogućilo provođenje preporuka u što je moguće kraćem roku, otklonile nepravilnosti i povećala učinkovitost poslovanja.
Reviziju pod nazivom korištenje sredstava raspoloživih iz mehanizma za oporavak i otpornost u RH provodili smo upravo primjenjujući agilni pristup reviziji koji je omogućio subjektima revizije da već u tijeku revizije provedu značajan broj preporuka čime su otklonjeni određeni nedostaci i propusti u sustavu upravljanja i praćenja provedba aktivnosti, a očekuje se da će provedba preostalih preporuka dodatno povećati učinkovitost korištenja sredstava raspoloživih iz mehanizma za oporavak i otpornost.
U vezi sa ovim, svim ovim obavljenim revizijama zaključno bih još svakako istaknuo jednu važnu informaciju. Naime, krajem 2024. godine Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija INTOSAI objavio je izvješće pod nazivom Navigating Global Trends two tausend twenti five and two tausend forty u kojem je navedeno u kojem je navedeno 7 globalnih trendova odnosno područja koja su prepoznata kao najveći pokretači promjena u slijedećih 15 godina.
Ured je već tijekom 2023. i 2024. godine revizijama obuhvatio dva područja i to područje klimatskih promjena te financijske izazove u sustavu zdravstva. Tako da s ponosom moru reći da je Državni ured za reviziju u korak s najnovijim aktivnostima i saznanjima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija INTOSAI.
Nadalje, kao što sam uvodno spomenuo provjeravali sam i jesu li subjekti revizije postupili po nalozima i preporukama danim u prošlim revizijama. Sveukupno smo u okviru redovnih revizija i zasebnih revizijskih postupaka u 2024. godini provjerili provedbu 2 tisuće i 89 naloga i preporuka te utvrdili da je 82% naloga i preporuka u cijelosti ili djelomično provedeno te sa zadovoljstvom želim istaknuti da je značajan broj subjekata revizije poduzimao aktivnosti na unaprjeđenju pravilnosti poslovanja i povećanju učinkovitosti.
Ured će i nadalje pratiti provedbu naloga i preporuka što nas obvezuje i zakon koje nisu provedeni kako u okviru redovnih revizija tako i u okviru zasebnih revizijskih postupaka.
Rezultati svih ovih revizija i provjera provedbe naloga i preporuka detaljnije su opisani u pojedinačnim izvješćima, zatim u objedinjenim izvješćima kojima smo obuhvatili činjenice, nepravilnosti, propuste po grupama subjekata te u godišnjem izvješću o radu našeg ureda.
Kao što ste mogli vidjeti u izvješću o radu ured za 2024. godinu uvedena je novost u obliku QR koda kojim se ob… omog… kojim je omogućen pristup mrežnoj stranici ureda odnosno izvješćima na koje se pozivamo u izvješću o radu ureda izravno što vjerujemo da će čitateljima značajno olakšati pristup informacijama o radu našeg ureda.
S obzirom na utvrđene nepravilnosti i propuste ured je Državnom odvjetništvu dostavio sva pojedinačna izvješća o obavljenim revizijama te obavljenim provjerama provedbe naloga i preporuka. Osim toga ured je posebno obavijestio Državno odvjetništvo o subjektima koji, koji nisu stupili po… postupili po našim nalozima i preporukama te je u svom poslovan… te u svom poslovanju nisu postupili u skladu s odredbama Zakona o financiranju političke aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
U vezi s navedenim želim istaknuti da je značajno smanjen broj subjekata koji nisu proveli naloge i preporuke iz prošlih revizija i približno za 74% što je veliki pomak u odnosu na prethodnu godinu.
U vezi sa drugim aktivnostima ureda želio bih vam dati nekoliko informacija o međunarodnoj suradnji koja je od velike važnosti za razmjenu znanja i iskustava između vrhovnih revizijskih institucija. Poznato vam je da je ured član Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija INTOSAI i Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija EUROSAI koje kao autonomne, neovisne, profesionalne i nepolitičke organizacije pružaju podršku vrhovnih revizijskim institucijama, potiču na razmjenu ideja, znanja i iskustava, promiču dobro, dobro nacionalno upravljanje te podržavaju razvoj kapaciteta, suradnju i kontinuirano poboljšanje učinkovitosti vrhovnih revizijskih institucija.
Ured je uključen u rad ovih međunarodnih institucija te su predstavnici ureda sudjelovali na više međunarodnih događaja kao što su kongresi, konferencije, seminari, radionice i radne skupine na kojima se raspravljalo o različitim temama važnima za rad i unaprjeđenje rada vrhovnih revizijskih institucija.
Nadalje, tijekom godine ured je organizirao 4 bilateralna sastanka s čelnicima i predstavnicima drugih vrhovnih revizijskih institucija. Također, predstavnik ureda je u svibnju sudjelovao na sastanku Revizijskog odbora NATO-a u Bruxellesu dok je više predstavnika ureda sudjelovalo na sastancima s predstavnicima Europske komisije u okviru pripreme godišnjeg izvještaja o vladavini prava i OECD-a u okviru procesa pristupanja RH OECD-u. Osim toga zaposlenici ureda sudjelovali su na više radionica, vebinara vezanih za razvoj i primjenu novih tehnologija i umjetne inteligencije, razvoj metodoloških pristupa u obavljanju revizija, ulogu vrhovnih revizijskih institucija u sprječavanju i borbi protiv korupcije, neovisnost vrhovnih revizijskih institucija, revidiranje političkih stranaka, europskih fondova i zaštite okoliša te druge aktualne s revizijom povezane teme.
I na kraju želio bih dati nekoliko informacija vezanih za financijsko poslovanje ureda. Uredu su u okviru državnog proračuna osigurana dostatna sredstva za obavljanje djelatnosti. U skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju neovinski, neovisni vanjski revizor obavio je reviziju godišnjih financijskih izvještaja ureda za 2024. godinu i dao mišljenje prema kojem financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama istinito i fer prikazuju financijski položaj ureda te financijsku uspješnost ispunjenja postavljenih ciljeva poslovanja.
U cilju što veće transparentnosti ured je komunicirao s medijima kao i svim ostalim zainteresiranim javnostima i to putem mrežnih stranica, odgovaranjem na upite, održavanjem brifinga za medije te davanje priopćenja i izjave.
Također, tijekom 2024. godine kao i u prethodnim godinama ured je provodio aktivnosti jačanja svojih kapaciteta vezano, vezane za stalno, za stalno usavršavanje zaposlenika. U organizaciji ureda, drugih institucija, međunarodnih institucija te kroz samu izobrazbu ukupno smo ostvarili 10 tisuća 277 sati stručnog usavršavanja ili prosječno 38 sati po zaposleniku.
Ono što vidim kao izazov pred uredom je svakako povećanje broja zaposlenika posebno državnih revizora jer nam u ovom trenutku nedostaje približno 100 državnih revizora, a to znači da je od sistematiziranih 370 zaposlenika u uredu danas oko 230. Ovdje vidimo mogući problem u zapošljavanju s obzirom na to da na natječaj koji smo objavili tijekom 2024. godine za pojedine područne urede dobili, nismo dobili niti jednu prijavu npr. za područni ured u Splitu.
Opće slika pri, pripokazuje malu zainteresiranost za revizijsku profesiju te nam jedan od slijedećih zadataka treba biti svakako usmjeren na promicanje važnosti ove profesije i motivaciju za rad u Državnom uredu za reviziju.
Sigurno je da bi nam vjetar u leđa dao i novi Zakon o Državnom uredu za reviziju kojim bi se među ostalim pitanjima značajnima za rad ureda trebalo detaljnije urediti i način zapošljavanja i unapređavanja zaposlenika.
Na samom kraju bih još zaključio kako na početku našeg rada prije 30 godina tako i danas Državni ured za reviziju promiče načela dobrog upravljanja u javnom sektoru, transparentnosti, javne odgovornosti te djelovanja u interesu svih građana RH.
Dopustite mi da samo nekoliko rečenica vezanih za 30-tu godišnjicu rada ureda koju smo proslavili koncem 2024. godine u okviru svečane konferencije na kojoj su sudjelovali predstavnici državnih i među… i međunarodnih institucija kao i svi zaposlenici našeg ureda. Tom prigodom je izdana i monografija Državni ured za reviziju 1994. do 2024. u kojoj je dan pregled povijesnog razvoja revizije i revizije i drž… revizija i razvoj nadležnosti ureda i cjelokupnog okvira za njegovo funkcioniranje te pregled najznačajnijih aktivnosti i radu po… i ostvarenih rezultata koji su svojim predanim radom postigli zaposlenici, a iz kojih je vidljiv kontinuirani razvoj ureda. Monografija je u elektroničkom obliku također objavljena na našoj mrežnoj stranici te je tako dostupna javnosti.
Vjerujem da ćemo u predstojećem razdoblju nastaviti naš profesionalni razvoj s posebnim naglaskom na implementaciju novih tehnologija po mogućnosti i umjetne inteligencije.
Na kraju želim zahvaliti svim sadašnjim i prethodnim zastupnicama i zastupnicima Hrvatskog sabora u svim sazivima na podršci koju ste nam pružali u izgradnji neovisnosti Državnog ureda za reviziju i prepoznavanju uloge državne revizije kroz 30 godina našega rada.
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnice zahvaljujem na pozornosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala glavnom državnom revizoru, možete se vratiti na mjesto pa ćemo krenuti s replikama. Imamo ukupno 17 replika, prva na redu je poštovana kolegica Bježančević.
Izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine Klešić naime već godinama u vašim izvješćima čitamo o sustavnim propustima u zdravstvu, dakle nepostojanje unutarnje kontrole, loše financijsko upravljanje, nepravilnosti u javnoj nabavi, milijunski gubici, zapravo iz izvješća vidimo da većina ustanova u zdravstvu onih koje su revidirane posluje s gubicima, međutim nadzor i odgovornost gotovo da ne postoje.
Moje pitanje vama, je li ovo već granica administrativnog i političkog toleriranja nezakonitosti pod krinkom neučinkovitosti odnosno je li sustav revizije nemoćan ako je na vrhu sustava politički zaštićena osoba?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovana zastupnice na vaše pitanje vrlo ću kratko odgovoriti. Zdravstveni sustav RH je rekao bih, a mi to već desetljeće i više upućujemo na to možda čak jedan financijski rizik za državni proračun.
Što se tiče nepravilnosti koje su utvrđene u zdravstvenom sustavu to moram naglasiti da, da svi subjekti koje smo radili u zdravstvu dobili su naloge i preporuke koje uredno izvršavaju, a oni a uz to smo dobili i povratne informacije kako se provode ozbiljne i značajne, značajne, značajni postupci u pokušaju da se troškovi smanje.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.
Isključite se samo, može.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani glavni državni revizoru sa suradnicama, prije svega čestitam na ovom izvješću i na prezentaciji što ste sve učinili 2024. i kao neovisno tijelo ali ja bih rekao i kao jedno bitno antikorupcijsko tijelo. Ono što smo vidjeli iz vašega izvješća da 2 tisuće 89 naloga koje ste provjerili, a sami ste rekli da ste utvrdili da je preko 82% provedeno u cijelosti ili djelomično i da su subjekti poduzimali aktivnosti mislim da s time možemo biti svi zadovoljni, ali meni je upalo u oko dakle da sukladno i Zakonu o političkim aktivnosti, izbornoj promidžbi i referendumima je ured predao Državnom odvjetništvu RH odnosno DORH-u obavijesti za čak 31 političku stranku i 3 nezavisna zastupnika. E sad kad to uzmemo u korelaciju da 82% subjekata je izvršilo svoje naloge a ovdje vidimo čak 31 političku stranku i 3 nezavisna da ste morali slati DORH-u pa evo molim komentar.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovani zastupniče naša obveza jest dostavljati Državnom odvjetništvu i inače sve ono što mi utvrdimo u našim revizijama. Nakon što objavljujem naše godišnje izvješće dostavljamo saboru i Državnom odvjetništvu, a nakon toga surađujemo i sa svim ostalim institucijama, znači MUP i sudovi. Sve ono što se od nas traži naknadno, bilo da se, da se traži neka objašnjenja ili dostavi naknadno dokumentacija mi to uvijek napravimo promptno i ta suradnja sa sudovima mogu reći i sa Državnim odvjetništvom da je na najvišoj razini. Evo to bi otprilike bio taj odgovor.
Hvala lijepa, nadam se da ste zadovoljni, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani glavni državni revizoru, pa moje pitanje odnosi se zapravo na vaše poslovanje što ste rekli da zapravo vam fali 100 ljudi jel, to je ozbiljan, ozbiljan kadrovski izazov pred Državnim uredom za reviziju još pogotovo ako vidimo da od 2021. gdje ste imali 250 revizora danas imate 230 jel. Znači zanima nas šta mi kao sabor kao zakonodav… zakonodavno tijelo možemo učiniti jel da upravo za ova kadrovska rješenja što ste rekli da vam jednostavno nedostaje, šta možemo učiniti u kojem smjeru da ovaj visoki dom proba reagirati zajedno sa Vladom pogotovo kada se vidi da jednostavno imate problem i kada raspišete natječaj ovo kao što ste rekli u Splitu, ljudi se ne javljaju jel. Znači to, ovo je sad ozbiljan da ne kažem izazov pred Državnim uredom za reviziju za obavljanje svoje djelatnosti.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovani zastupniče, dakle prema unutarnjem, prema, Državni ured za reviziju u svojoj sistematizaciji radnih mjesta ima 370 radnih mjesta, od tih 370 mi danas raspolažemo sa 274 zaposlenika, od tih 274 zaposlenika je 230 revizora. Dakle, u posljednje 2 godine od 252 došli smo na 230 ovlaštenih državnih revizora. Dakle, ono što je najvažnije i što bi, što bi ovaj sabor visoki dom morao učiniti a to je donošenje našeg novog zakona, a uostalom i OECD i Europska komisija inzistiraju na jačanju kapaciteta državne revizije i na jačanju neovisnosti državne revizije. Tako da mi očekujemo da se s tim postupkom donošenja našeg zakona krene.
Raspušten je sabor u svibnju prošle godine, nije se mogao sa… zakon je praktički bio …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… pri samom kraju.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kliman, izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovani glavni državni revizore evo nastavno na kolegu Mažara, dakle mene bi interesiralo kod ovih političkih stranaka gdje su utvrđene nepravilnosti koje su prirode najčešće te nepravilnosti i propusti i koliko je državni ured dao naloga i preporuka političkim stranaka, strankama i kod praćenja Državnog ureda za reviziju koliko se je utvrdio vezano za, što je utvrdio vezano za praćenje tih naloga i preporuka iz prošlih, iz prošlih revija što je jako bitno da tako kažem za higijenu našeg političkog sustava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovani zastupniče Kliman, kod najvećeg broja političkih stranaka uređene su, utvrđene su nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju i financijskom izvještavanju, gotovo kod svih. Samo jedna politička stranka je dobila, za jednu političku stranku je izraženo suzdržano mišljenje i to je stranka Ključ.
Što se tiče provođenja naloga i preporuka utvrđene su dakle nepravilnosti i propusti u poslovanju političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2023. godinu, a nalozi i preporuke bilo ih je 192 od toga se odnosi na političke stranke 96,4% i 49% naloga i preporuka su provedeni ili djelomično provedeni, a 20,4% nisu provedeni.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Morate se isključit.
E hvala lijepo …
…/Upadica predsjednik: Isključen je, isključen./…
… je, je, hvala lijepo.
Dakle, u analizi vaših revizija odnosno ono što ste utvrdili možemo nekako jednostavno zaključiti slijedeće. Kada idete revizije onih koji ste radili, a koji su korisnici državnog proračuna onda tu vam je odnos da je 11 bezuvjetnih i 1 uvjetno, kad vidite revizije jedinica lokalnih i regionalnih samouprave 13 bezuvjetnih, 12 uvjetnih i onda dolazimo do neprofitnih organizacija, dakle govorim o nekakvoj hijerarhiji i sve revizije koje su bile kad je riječ o neprofitnim organizacijama su bile uvjetne. Kad vi objašnjavate zašto su, što ste utvrdili između ostalog utvrđujete iste ili slične stvari, ne posti… nepostojanje unutarnjih kontrola, problem javnih nabava i svega ostalog. Zanima me u odnosu na neprofitne organizacije za koje su sve bile uvjetne u slijedećem razdoblju što ste odlučili i kako ponoviti u odnosu na njih …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… jer se nekako očekuje da kad ponavljate revizije ćemo imati iskorak.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovana zastupnice Taritaš moram priznati da i moram vam reći da revizije koje smo obavljali vi kažete u neprofitnim organizacijama i nakon naloga i preporuka koje smo im dali i kad smo ponovno dolazili moramo priznati da je to jako utjecalo na njihov rad i na poboljšanje njihovog rada i financijskog izvještavanja. Dakle, u svakom slučaju to je jedan model koji bi, koji bih rekao koji je reguliran zakonom a koji je bio uspješan da se poboljša rad svih ne samo neprofitnih organizacija.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Poštovani državni revizore, poštovani predsjedniče s obzirom na različite poglede na ovaj izvještaj koje ćemo danas imati ovdje u ovoj raspravi moje osobno mišljenje je podržavam ovo izvješće. Ja smatram da Državna revizija radi odličan posao za RH, za sve njezine institucije i sastavnice čitavog političkog ajmo reći života odnosno funkcioniranje čitavog sustava.
Spomenuli ste u svom izvještaju mehanizam otpornosti i oporavka odnosno program i na to da ste ga na neki način i nadgledali, pa bih s obzirom na naše različite poglede ovdje u ovoj sabornici na tu, na koji način se koristi ta sredstva i na koji način se realizira taj program pitao vas da li smo mi uspješni u provođenju tog mehanizma? Imamo li možda neke usporedne podatke sa nekim drugim državama članicama koje također provode takve mehanizme i kako RH stoji u odnosu na njih?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Hvala lijepa na vašem pitanju.
Hrvatska je do konca listopada 2024. godine Europskoj komisiji poslala 5 zahtjeva za plaćanje kroz koje je potraživala ukupno 4,5 milijarde eura za ostvarenje ukupno stope 7 pokazatelja, 96 reformskih i 61 investicijski. Komisija je pozitivno ocijenila navedene zahtjeve te je Hrvatskoj odobrila isplatu u 100% iznosu potra… potraživanja koje je Hrvatska uputila.
Revizori su utvrdili da je Hrvatska do konca listopada 2024. godine po ostvarenju reformskih pokazatelja zauzimala 3 mjesto, po investicijskim pokazateljima također 3 mjesto, a po reformskim investicijskim pokazateljima ukupno 6 mjesto od 27 zemalja članica EU što mislimo da je dobar rezultat.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Poštovani predsjedniče, poštovani glavni revizoru evo za više prorač… za znači revizija za više proračunskih korisnika državnog proračuna nije rađena po nekoliko godina ustvari u 4 do 5 godina. Da li nam možete reći razloge zbog čega to nije rađeno?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovani zastupniče ovo vaše pitanje ja vam na njemu zahvaljujem jer me ono asociralo na jedan, naslov u jednim dnevnim novinama gdje je pisalo Državni ured za reviziju nije 5 godina bio u jednom ministarstvu.
Ovdje bi naglasio da iz Registra proračunskih korisnika državni proračun ima 550 proračunskih korisnika. Obaviti reviziju proračunskim korisnicima je izuzetno kompleksno, kompleksan, stručan i zahtjevan posao a paralelno s tim broj zaposlenika u Državnom uredu za reviziju pada. Znači mi smo od 252 Državna revizija je došli na 230.
Što to znači? To znači odgovor je na vaše pitanje, a i novinarima da se bojim da u razdoblju koje dolazi Državna re… mislim da će taj razmak između revizija biti i veći ako ne uspijemo zaposliti ljude.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni revizoru zanima me jedno pitanje vezano za ponavljanje nepravilnosti. Naime iz izvještaja je razvidno da se u mnogim institucijama, jedinicama lokalne samouprave ponavljaju iste nepravilnosti već dugi niz godina, pa me zanima iz vaših analiza i revizija smatrate li da je riječ o jednostavno neznanju s obzirom da se opetovano ponavljaju ili na neki način o sustavnoj neodgovornosti samih upravljačkih struktura.
Evo, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovani zastupniče, dakle kada je tamo izmjenom Zakona o Državnom uredu za reviziju iz 2019. godine tada je ušao u zakon upravo ta odredba o primjenjivanju sankcija na one koji ne provode naloge i preporuke državnih, državnih revizora.
Nakon što mi provodimo u okviru financijskih revizija dakle provedbe naloga, prepo… naloga i preporuka a i posebnim revizijama također. Nakon što to obavimo mi to dostavljamo Državnom odvjetništvu na daljnje postupanje. Mogu reći da, odgovorno, da ono što smo mi utvrdili da se situacija tu puno poboljšala, a mislim da je tome razlog upravo ovo uvođenje sankcija.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Juričev Marinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani glavni državni revizore u 2024. godini između ostalog kontrolirali ste korištenje sredstava raspoloživih iz mehanizma za oporavak i otpornost u RH, brojne postupke javne nabave itd..
Prošli tjedan u ovoj sabornici imali smo i Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom pa smo mogli vidjeti da je u 2024. da su završeni radovi obnove na preko 12 tisuća obiteljskih kuća i zgrada, 150 škola, vrtića, 17 bolnica itd..
Kako vi ocjenjujete proces obnove nakon potresa?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovana zastupnice zahvaljujem na pitanju.
Kroz reviziju i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna mi smo upozoravali na slabu i rekao bih lošu iskorištenost sredstava pri… sredstava iz Fonda solidarnosti EU. U 2022. godini iskorišteno je 1/3 sredstava što je bio jedan katastrofalan rezultat no mislim da je tada, a do lipnja 2023. godine morala su biti iskorištena sva sredstva. Tada mislim da je došlo do jednog spasonosnog rješenja, a to je odluka o imenovanju gospodina Branka Bačića ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i upravljanja državnom imovinom koji je zaista jednim predanim radom, kvalitetom i svojim suradnicima uspio utrošiti sva ta sredstva u predviđenom roku. Do konca te '23. godine obnovljeno je oko 10 tisuća kuća i zgrada i kuća.
I ono što mogu još jedino reći jest da …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam, hvala./…
… da se planira završetak do 2030.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isteklo je vrijeme, hvala vam.
Kolegice Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala predsjedniče.
Evo, poštovani gospodine.
Sami ste naveli, javni novac svih nas koji se troši u zdravstvu, stalno je vidljivo da ima manjka, da ima nepravilnost. Stalno nedostaje taj novac u poslovanju, citirat ću vas, naveli ste da bi trebalo smanjiti troškove. Ne bi se složila time, mislim da u zdravstvu svakako u zdravstvu treba postojati to da se liste čekanja smanjuju i da kvaliteta usluga bude bolja, ali da vaše preporuke i uvjete oni koji vode te zdravstvene institucije koje ste nadzirali, koje ste ovdje pobrojali, da oni to stvarno i pametno njima upravljaju i da odgovaraju.
Moje pitanje vama ide, spomenuli smo ovdje tu i puno nadzora političkih stranaka, neprofitnih organizacija, jedinica lokalne samouprave, međutim, zanima me koji je financijski omjer nepravilnosti koji je pronađen prilikom revizija političkih stranaka, neprofitnih organizacija, a koji je financijski omjer koji je pronađen kod zdravstvenih ustanova i da li je za to netko odgovarao?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
.../Govornik nije uključen./... o, oprostite.
Mi nismo radili ovakve analize da bi uspoređivali omjere političkih stranaka i situacija u zdravstvu.
Što se tiče zdravstva, ja vam mogu odgovoriti na to pitanje kakva je, kakve su obveze zdravstva u ovom trenutku, mislim da je to jako zanimljivo pitanje, ako vas to zanima, mogu vam reći da u '24. g. te obveze su oko dvije, 2,4 milijarde eura, s time da, i to bez obveze, bez obveza na kredite i zajmove i oko, oko 670 milijuna eura je stiglo na naplatu.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin, izvolite.
Samo se isključite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
.../Govornik nije uključen./... predsjedniče, poštovani g. Klešić.
S obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo u radu Državnog ureda za reviziju, da li nam možete ukratko reći kakvi su ukupni trendovi u kretanju, znači u smislu povećanja ili smanjenja uočenih nepravilnosti? Jednom riječju, da li postajemo bolji ili lošiji? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Pa mislim, poštovani zastupniče, hvala lijepa, ali mislim da sam već maloprije to naglasio, da nakon uvođenja dakle ovih sankcija koje su uvedene u izmjenu zakona u 2019. g. ti, mislim da se ta situacija apsolutno poboljšava, da se, da se postotak nepravilnosti smanjuje. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče, poštovani glavni državni revizoru sa svim suradnicima. Prema podacima iz Godišnjega izvješća o radu vašega Ureda za 2024. g. vidi se da je Ured za više od 90% obavljenih revizija i to korisnika državnoga proračuna izrazio bezuvjetno mišljenje.
Mislim da je to sjajan podatak i evo, voljela bih od vas čuti jedan komentar vezano uz to.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Hvala lijepa na pitanju. Dakle točno, mi smo u 2024. g. za veći broj proračunskih korisnika izrazili bezuvjetno mišljenje. Iako su izražena bezuvjetna mišljenja, mi smo ipak utvrdili određene nepravilnosti i propuste koji nisu bili tako značajni u toj mjeri da bi utjecali na izražena mišljenja.
Treba istaknuti da se najveći broj revizija korisnika državnog proračuna odnosi na ministarstva, a revizije ministarstva su, rekao bih, dugotrajna, izuzetno kompleksna, zahtjevna, a ponavljam, s druge strane, nemamo broj, dovoljan broj revizora da bi te revizije mogli obaviti jer su one dugotrajne i teške.
Nemamo dovoljan broj revizora kako bi to mogli završiti onako kako treba. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Uvaženi glavni državni revizore sa suradnicima. Godinama se afirmativno izražavam o vašem radu, podržavam ono što ste učinili u okviru raspoloživih kapaciteta, stoga ću se u replici osvrnuti na ono što ste i sami rekli, a to je da iz, i OECD nalaže jačanje vaših mogućnosti, ovlasti, međutim, evo bio je izborni proces, raspuštanje Sabora pa moja kritika ne ide vama nego HS-u i HDZ-ovoj većini s obzirom da su 10 godina na vlasti, očito je vrag prišu odnio da se jednom od najvažnijih državnih tijela, koji ima itekako antikorupcijski značaj, daju potrebni kapaciteti da može obavljati ono čemu to tijelo i služi.
Evo, što se tiče poslova koje bi se trebali obaviti da imate potreban kapacitet, to bi bila jedna tematska revizija uporabe javne imovine i malo detaljnija kontrola tvrtke Državne nekretnine, o tome ću nešto malo više u raspravama reći.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovani, poštovana zastupnice Orešković, a, ne znam, nisam baš shvatio pitanje, ali u tijeku je revizija u Državnim nekretninama i to će biti, ta revizija će biti završena u sljedeća 2, 3 mjeseca, tako da će biti dostupna svima vama i moći ćete i vi dobiti, također, i pročitati i nadam se da ćete dobiti ono što tražite. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
.../Govornik nije uključen./... predsjedniče, poštovani glavni državni revizoru, mi pred svake, a u pravilu pred svake lokalne izbore, ali i pred, i tokom godine imamo teme o teritorijalnom ustroju RH, posebice se aludira na jedinice lokalne samouprave, na velik broj općina. To je već jedna standardna tema, posebice, rekao sam, pred lokalne izbore, iako ste malo i odgovorili tokom ovih replika. Mene zapravo zanima ovaj, kad bi sada stavili 2024. i periode unatrag, kakve su razlike zapravo u analizi i rezultatima revizija upravo kad govorimo o jedinicama lokalne samouprave, općina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Pa vi ste, hvala lijepa g. zastupniče, mislim da, vi ste već i sami rekli da sam maloprije na to odgovorio.
Puno je više bezuvjetnih mišljenja, to znači da je odgovornost daleko veća, možda i kapaciteti stručnih kadrova kojima se jedinice lokalne samouprave popunile, tako da mislim da je ta situacija puno bolja, nego što je, neusporedivo bolja nego što je to bila, recimo prije 10-ak godina.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi g. Klešiću, ja osjećam potrebu da ovdje istaknem za sve one koji ne znaju kako izgleda rad vaših djelatnika na terenu, kojih, kako kažete, nedostaje, da je to dugotrajan, mukotrpan posao, da ti vaši ljudi pregledaju na tisuće dokumenata, odluka i da njihove preporuke, nalozi, sugestije, sve ono što utvrde tijekom tog nalaza su dragocjen materijal i dragocjeni put kako poboljšati učinkovitost jedinice lokalne samouprave i svega onog ostalog.
Tih 80% izvršenih naloga i opravdanih je jasan pokazatelj da je njihov rad hvale vrijedan i mislim da na ovome mjestu i ovom časnom hrvatskom domu zaslužuju svaku pohvalu i ja se toplo nadam da ćete uspjeti osigurati one dodatne djelatnike koji mi sami kažu da ih nedostaje i da je zaista njihov težak i dugotrajan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovani zastupniče Klarić, hvala lijepo na pitanju. Pa već sam maloprije rekao, dakle ako se u jednom područnom uredu Splitu nitko ne javi na naš natječaj, mislim da se toga, dosta toga reklo. Vladi RH mi zahvaljujemo na plaćama koje nam je omogućila da revizori imaju, zahvaljujemo i zamjenica i ja na dužnosničkim plaćama jer naše plaće su bile katastrofalne. Ono što mi moramo učiniti, to je zaposliti ljude. To možemo jedino ako se to regulira zakonom, Zakonom o Državnom uredu za reviziju.
Zato bi molio ovdje u ovom visokog domu da se pokrene proces donošenja našeg zakona. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedniče, uvaženi državni revizore sa kolegicama. I sam sam dugogodišnji čelnik lokalne samouprave i rekao bih i na neki način .../Govornik se ne razumije./... događaja kroz zadnje desetljeće ili desetljeća i sam dakle mogu posvjedočiti o, rekao bih, o razvoju našega sustava, a i prije svega onog koji je vezan i na sustav kontrole.
Možda bi samo se kratko osvrnuo da je kroz donošenje određenih zakona i jedinice, posebice veće jedinice lokalne samouprave su zapravo obvezne imati dijelom vlastite sustave kontrole revizije i moje je možda pitanje, a pokušavam to i zapravo usporediti sa svojim gradom iz kojeg dolazim, a to je Zaprešić, dakle da li je ta nova regulativa unatrag nekih godina i revizija koje su same zakonom donešene u našim gradovima, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, pomogle tom zajedničkom pristupu i radu, dakle kako sa lokalnog nivoa, a onda dakle ukupno pomažući i radu vaše centralne organizacije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.

Klešić, Ivan
Poštovani zastupniče Turk. Sami ste rekli, unutarnje kontrole i konstituiranje kvalitetnog rada unutarnje kontrole je izuzetno važno, ne samo za jedinice lokalne samouprave nego za sve subjekte. Ako se sjetimo nekih događanja u RH, gdje unutarnje kontrole nisu funkcionirale, a da su funkcionirale, npr. Virovitica, to, mnoge stvari su se mogle spriječiti.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja s replikama.
Želi li predstavnica Vlade uzeti riječ? Ne.
Želi li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda idemo na raspravu. Otvaram raspravu. Prvi na redu je Kluba zastupnika SDP-a, poštovani kolega Lalovac. Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani glavni državni revizoru sa suradnicima. Pred nama je Godišnje izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2024. g. Mi smo ga analizirali i na Odboru za proračun i ovaj, nekakve današnje rasprave koji su se odvijale u ovom visokom domu, nešto su slično što se odvijalo i na odboru, ali je bitno ponoviti, da ne kažem, neki globalni trend u kojem, što se može zapravo iščitati ne samo iz ovoga izvješća, nego, nego i onih koji duže prate rad Državnog ureda za reviziju, prvo da se vide trendovi, je li, znači da vidimo određene, koji su doprinosi i određenih zakonskih izmjena, tu je ovdje rečeno, je li, da li ima poboljšanja, je li?
Znači kada se čitaju ovo Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju, da se dati nekakav određeni prijedlog, pregled gdje se napravio iskorak, ali gdje još uvijek zaostaje. I kada vidite da se analiziraju ministarstva, je li, znači ovdje je dano 10 ministarstava, negdje pola Vlade je napravljeno, je li, znači uglavnom sva ministarstva imaju bezuvjetna mišljenja. Znači postoje određeni pomak, je li, a to vam znači i organizacijski, računovodstveno, financijski, znači ministarstva imaju kapaciteta davati određene kvalitetnije, odgovarati na vaše, na vaše zahtjeve.
Mislim samo da je jedno ministarstvo dobilo uvjetno mišljenje na financijske izvještaje, Ministarstvo prostornog uređenja i Ministarstvo znanosti je dobilo uvjetno mišljenje za reviziju usklađenosti. Međutim, sva ministarstva ne samo u ovom Izvješću, nego i prije .../nerazumljivo/... vidite da imaju, da imaju određeni trend pozitivnih što se tiče uvjetnih mišljenja. E sad, kada se spuštate na daljnju razinu, vidite određene probleme, je li? Znači kada gledamo npr. ovdje u ovom Izvješću, gledate županije, je li, županija također, većina županija ima bezuvjetna mišljenja, je li, izuzev čini mi se, samo jedne, e sada kada se spuštate na razine gradova i općina, e tu postoji još uvijek ozbiljni problemi, ja bih rekao ozbiljni problemi, bez obzira što ste vi rekli da postoji trend, je li, postoji trend poboljšanja, međutim, i prema ovim današnjim izvješćima što ste ovdje vi dali još uvijek veći broj gradova i općina ima uvjetna mišljenja, je li, veći broj, je li, iznad 50, 60% onih što ste vi analizirali imaju uvjetna mišljenja, e to je ono šta smo reli ne, .../nerazumljivo/... nikoga ne kritiziramo, je li, pojedinih nego tu postoji i administrativni kapacitet ljudi, je li i zbog teritorijalne raspršenosti, je li i ovo što ste vi rekli, pa vi nemate u određenim, svoju opciju na teritoriju, da može, da vam se uopće ljudi jave, je li, za obavljanje poslova državnih revizija, onda takve probleme imaju i te lokalne ovaj, lokalne jedinice i to treba vidjeti na koji način, je li, na koji način to poboljšati, je li, bez obzira što ste vi rekli, kao što ste rekli, izmjenama zakona od 2019. godine kada se to postrožilo pa sada šaljete DORH-u, pa stalno kreirate te preporuke, to da ide jel, međutim na toj razini bez obzira na sve to postoje administrativni problemi administrativnih kapaciteta jel. Ovdje ste također analizirali i ove ŽUC-eve znači županijske uprave za ceste također imate određeni, određeni preporuke kako se to još poboljšati. Međutim one, ono što ste zapravo u ovom izvještaju napravili a to je ovo tematska, mislim da jako važna, jako dobro ste pogodili tematsku ono što je trenutno važno u društvu koji je veliki ne samo proračunski korisnik e to je zdravstveni sustav jel.
Znači kažem vam, postoje određene i to se vidi zapravo iz ovih samih vaših izvješća i po broju bezuvjetnih mišljenja i po broju izvršenih naloga i preporuka ali kažem što se to spušta na lokalnu razinu tu još ni… nije još uvijek zadovoljavajuće, međutim ogroman, ogroman problem je što ste vi ovdje ukazali jer ste napravili dvije godine zaredom, to je problem zdravstvenoga sustava.
E tu je sad ono što sam i u zadnje izvješću pokušao reći treba, trebalo bi razdvojiti na koji način strateški jel to je, to treba se u ovo uključiti premijer jel jednostavno ne može, ne može se uključiti ni samo Ministarstvo zdravstva jel nemoguće, ne samo premijer nego i Hrvatski sabor na koji način pomoći zdravstvenom sustavu jer kada vidite njihova ovdje izvješća jel ona su loša. Znači jednostavno ne možemo uopće o tome raspravljati, ali da ne prebacimo na njihovih leđa općenito zdravstveni sustav i to je onaj ogroman problem što i ovdje vi nalažete. Vi nalažete ovdje u izvješću da se sjedne Ministarstvo zdravstva, HZZO, da se i bolničke ustanove jel i da moraju se sjesti i napraviti program, rokove, šta napraviti i zbog čega se to događa, staviti odgovorne osobe i napraviti određeni period da se to počinje ispravljati jel, jer ono što je ovdje pogotovo što ste naveli da bez obzira koliko je Vlada jel ubacila novaca u zdravstveni sustav da on nije ozdravio. Da jednostavno nema, to je ozbiljan kritika. Znači bez obzira koliko ste milijarde ubacili unutra da se ništa ne događa. To je, to bi trebalo zabrinuti ne samo premijera nego sve nas u ovom sustavu koji trebamo dati podršku zdravstvenom sustavu i da vidimo šta je bolnički sustav to je ono što su liječnici što svaki dan rade jel, koliko se oni bave administrativnim poslom jel, a druga je stvar šta ono što nije zdravstveno osoblje a ovdje se uključi u ovaj, da se razdvoje te dvije stvari i da kaže šta mi odnosno i Vlada može pomoći da se upravo ovi financijski sustavi, financijske brojke šta se mora napraviti i nas sa strane sabora učiniti da počinje djelovati jel da počinje djelovati na ono što se, efekti onoga što Vlada čini.
I onda kada pogledate se samo ovdje vi ste jako dobro, vrlo široko ste dali u dvije godine čini mi se preko 95 zdravstvenih institucija ste vi analizirali, vrlo vrijedan dokument. Znači ovo je vrlo vrijedan da ne kažem strateški dokument za Vladu da vidi na terenu šta im se događa jel i da naprave vrlo ozbiljne iskorake u tom sustavu.
Ja neću ulaziti u pojedinosti jel jer ovdje ste vi vrlo detaljno da nema ono između analitike i glavne knjige da nisu usklađene stvari, da se što se tiče lijekova, potrošnje da se evidentira po jednom sustavu trebalo bi po drugom, pa neću ulaziti u sustav ovdje gdje su se plaće isplaćivale da nisu sukladno koeficijentima, pa nije to baš sad ovaj toliko nemoguće da se, da se mora raditi po takvim propisima kažem jel. Da ne gov… ja neću ulaziti u ovaj sustav što ste govorili o evidenciji nekakvoj imovini financijsko izvještavanje itd. jel. Međutim, kada gledate zdravstveni sustav moraju se donijeti određene strateške korake na koji način i vi ste rekli da ćete sad ubrzo izaći zbog jednog, jednog desetogodišnje razdoblje jel šta Vlada može učiniti jer gledajte postoji za proračun ovo što ste rekli dva velika rizika. To je mirovinski sustav jednostavno zato što nas nema, jednostavno zbog toga što imamo manji natalitet, puno više starimo, puno veći broj ljudi ulazi u sustav mirovina jel i s druge strane je zdravstveni sustav. I kada vi zbrojite zapravo ove silne milijarde koje su ovdje godišnje, vi ste sami rekli ukupne obveze bez kredita, kolike su dospjele obveze itd., to je ono što će se ozbiljno morati u narednom razdoblju učiniti.
Ja bi ovdje također, pa evo vi ste vrlo detaljno izanalizirali Covid, mislim ja moram priznati ni… od nikoga nisam ni čuo vezano kad ste analizirali hrvatski sustav javnog zdravstva jel ha, vi ste analizirali i rekli ste da 2021. godine vezano za cjepivo koje se nabavljalo putem komisije i vi ste tu sami i naveli da niste mogli doći do dokumentacije, budući dokumentacija je tajna, ali ne ulazeći sada po troškovima po koliko se nabavljalo, mene samo zanima pogledajte '21. je utrošeno cjepiva 85%. Znači ipak je bio dosta veliki utjecaj da su se ljudi cijepili i da se iskorišteno to cjepivo jel. Onda već 2022. godine utrošeno 33%, pogledajte od cjepiva samo 33% utrošeno. Međutim, ono što se događa 2023. godine jel po meni je jako zabrinjavajuće kada ponovo govorimo o nekom sustavu planiranja, korištenja itd.. Od 2,9 milijuna cjepiva za Covid jel 2,7 miliona smo bacili. 2,9 milijuna cjepiva 2,7 milijuna je otpisano jel. Pa to je ozbiljan problem u sustavu kada imate, kada imate ovaj ozbiljne upravljanje, upravljanje zdravstvenim sustavom. Kažem ovo nije u ovom dijelu bolnica nego ovo vezano za, za, za evo samo za ovaj slučaj jel.
Znači tako da apsolutno podržavam vaš rad jel. Znači mi smo to rekli i u sustavu ne samo kroz odbor. Ja bi tu apsolutno i kroz ovaj izvješće apelirao na Vladu jel jer Vlada je nositelj određenih zakonskih izmjena da pokrene ovaj postupak izrade vašeg zakona. Mi ćemo to u odboru podržati jel, ali mi kao odbor jel ne možemo ići kontra Vlade jel odnosno nemamo većinu kontra Vlade da napravimo ove iskorake koje ste vi tražili jel. To je administrativni kapaciteti jel to je sad već ozbiljno, vi ste više puta rekli da od 253 vi ste u 2 godine došli na 230, je li, a imate ozbiljne, vidite koliko imate samo u sustravu zdravstva, je li, šta možemo puno kvalitetnije napraviti, je li, tako da ja mislim da vi stvarno producirate jako kvalitetne i dobre dokumente, ne ulazeći baš, ne ulazeći nikoga kritizirati, je li. Znači to svak kad dobije svoje izvješće, nek, nek se bavi time, je li?
By the way, samo bih kratko rekao i vezano za političke stranke, je l'. Dosta se tu danas čulo, 31 politička stranka, predano DORH-u, 'vamo-tamo. Ali ajmo ponovno biti realni. Većina ozbiljnih političkih stranaka koje su u ovome visokom domu imaju bezuvjetna mišljenja. Imaju kvalitetne izvještaje, je l'. Znači većina ovih stranaka koji vi ste dali, je li, dali prema DORH-u, dali prema ovom, to nisu parlamentarne stranke jer nisu ovdje, izuzev samo jedne, je li, znači koje imaju loše .../Govornik se ne razumije./... i znači bez obzira je li cijelo vrijeme s onog kako eto i u političkim strankama se događa ovaj, ali u ozbiljnim političkim strankama i tu je napravljen određeni napredak jer oni imaju bezuvjetna, .../nerazumljivo/... vrlo stroga bezuvjetna mišljenja, tako da se ti pomaci vide, je li, međutim, ono što je sada kada smo rekli da vidimo da ste to prebacili, da se poboljšalo i u sustavu ministarstava, a kako se poboljšalo, znači po meni su dva najveća izazova pred nama u narednom razdoblju, kako poboljšati kvalitetu što se tiče lokalnih, malih općina koje jednostavno nemaju administrativnih kapaciteta, kako poboljšati vaš administrativni kapacitet novim zakonom i zato još jednom pozivam Vladu da krene ono što je i zapravo da pokušate se dogovoriti ono što je jako bitno i ono jedno od najvažnijih stvari je kako pomoći zdravstvu.
Jer ovdje sad nema veze sa politikom, koja god politička stranka došla, je li, imat će s tim problema, znači imat će s tim problema kako to riješiti, je li? I zbog toga mi mislim da možemo napraviti nekakav konsenzus, bez da kritiziramo ikoga u ovom dijelu jer ovo ozbiljan je sustav, to su preko 3,5 do 4 milijarde eura godišnje sustav zdravstva okrene, je li, a kada vidite ovakve izvještaje kako oni se ovdje ovaj dostavljaju, je li, kada vi ih analizirate, e to su sada ozbiljni izazovi, ne samo, ja mislim da to ministar zdravstva sam ne može iznijeti, da budemo potpuno iskreni, je li, on ne može iznijeti ovaj cjelokupni proces, je li, pogotovo zato što znamo i bivšeg ministra koji je govorio da je reforma, samo što nije, itd. je li, nije, je l' ovdje imate vrlo detaljno to napravljeno, da se proba napraviti, što se tiče da se ono, da se naprave određeni akcijski planovi, da se naprave u ovome dijelu vrlo odgovorno ljudi koji će vrlo i u godišnje izvještavati ovaj visoki dom jer jednostavno ne bi bilo dobro da ovaj vaš vrlo vrijedan i kvalitetan rad, je li, ostane samo u ovoj današnjoj nekoj raspravi, nego mislim da može donijeti puno dobroga Hrvatskoj jer ono što znamo je da će u budućnosti osim mirovinskog, na zdravstveni sustav će biti svake godine sve veći, veći i veći pritisak i financijski, je li, ne samo zbog ovoga Covida, nego i zbog budućih, ne znamo šta se može događati, je li, kažem, ne ulazeći u nikakve određene kritike, nego čisto tehnički kako možemo se poboljšati, je li i zato vam još jednom zahvaljujem u vašem radu u izvještajima šta ste dali, ja se nadam da će Vlada pronaći, iako je povećala, kao što ste i sami rekli, pohvalili da je povećala plaće, da će se riješiti ovaj zakonodavni dio, a da će ovi ostali problemi koji su ovdje ostali u ovim izvješćima koji su vrlo detaljna, vrlo .../nerazumljivo/... vrlo i kažem, i vrlo kvalitetno ste vi to i pristupačna su, čitljiva su, itd., da nitko na njih ne može ostati ravnodušan i da u narodnom razdoblju do 2028. g. do kada Vlada bude u ovome mandatu, da stvarno da nekakve ozbiljne smjernice kako poboljšati zdravstveni sustav i da ne slijedeći nekakvi bilo kakvi, jer vidite u kakvim uvjetima danas živimo, da je zdravstveni sustav najranjiviji sustav, nemojmo zaboraviti da je, da su bili hakerski napadi na zdravstveni sustav, da su uzimali podatke od pacijenata, pa to je bilo u javnosti, itd. znači na koji način, ne da ga kritiziramo nego da pomognemo tehnički jer jednog dana, sve je dobro kad smo zdravi, al' kad nismo zdravi, onda dolazimo, dolazimo tamo i zbog toga im treba pomoći, a ne ih samo u određenom dijelu i kritizirati. Zahvaljujem.
Klub SDP-a će podržati vaš izvješće. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu Kluba zastupnika Možemo! i kolegica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, prvo naravno zahvaljujemo na ovom temeljitom izvješću i zaista ogromnom poslu koji je odrađen da bi do ovog Izvješća došlo i to u različitim područjima, ali kao što je i kolega Lalovac rekao, ja ću to podcrtati, zaista u onim područjima koja su izuzetno aktualna i relevantna zapravo za nekakav ukupnu ja bih rekla, razvojnu politiku RH, bilo u društvenom, institucionalnom smislu i posebno u onom dijelu koji je ključan, a to su javne usluge i zato u, upravo analiza koja je u području zdravstva napravljena, slažem se, neki važan temelj za ono što čekamo zapravo desetljećima, a to je transformacija zdravstvenog sustava, koja će, koja bi trebala ići u onom smjeru da zaista svaki naš građanin ima dostupnu zdravstvenu uslugu, zdravstvenu uslugu koja je zaista besplatna i zdravstvenu uslugu koja je na vrijeme.
Međutim, ja ću se fokusirati na druga dva dijela ovog Izvještaja. Naime, nama jesu uvijek najzanimljiviji, najzanimljivije analize efikasnosti koje vi radite, dakle analize učinkovitosti i u tome ću se koncentrirati i na dva područja, područje klimatskih promjena i područje korištenja sredstava NPOO-a koji su također, mislim itekako relevantna i, možda još uvijek ipak na vrijeme, a da promijenimo neke stvari koje vidimo i koji su istaknuti u izvještaju da nisu najbolje napravljene, odnosno da nisu dovoljno dobre.
Što se tiče učinkovitosti u prilagodbi klimatskih promjena, dakle revizija je provedena kako bi se ocijenila i učinkovitost planiranja i provedbe i praćenja i izvještavanja i ono što bi ja izdvojila kao ključne ocjene i nalaze, ali i neku interpretaciju koju imamo i na temelju izvještaja, ali i onoga što mi kao klub pratimo, jest da postoji zakonodavni okvir, ali da imamo nedovoljno operativne provedbene strukture i da još uvijek postoji slaba koordinacija tijela u provedbi klimatske politike.
Da su aktivnosti prilagodbe, posebno prilagodbe koja nam je izuzetno važna, dakle evo, mogli smo vidjeti prekjučer koliko nam je prilagodba važna, dakle naši gradovi posebno na obali izloženi su itekakvim nepogodama koje počinju ugrožavati živote, dakle to nije nešto što će se događati za 10, 20, 30 godina, to se nama sada događa. Pitanje prilagodbe je zapravo pitanje izgradnje infrastrukture otpornosti, je l'?
E sad, dakle ono što se vidi jest da su te aktivnosti često neujednačene među različitim razinama vlasti, dakle od nacionalne do lokalne, a tu itekako mora postojati suradnja nacionalne i lokalne razine vlasti i da još uvijek nemamo sistematizirano praćenje učinaka onoga zapravo što bi mjere trebale proizvoditi. Također bi istaknula to da imamo još uvijek ograničenu integraciju mjera prilagodbe u određene sektorske politike koje su nam itekako važne, ja bi tu istaknula kao prvo, poljoprivredu.
Dakle poljoprivredu, ali i promet, ali i urbanizam. Dakle pitanje GUP-ova, pitanje općenito urbanog planiranja, pitanje, ključno pitanje u njima danas jest pitanje otpornosti na klimatske promjene. I zato kad se netko buni protiv nadstandarda možda ne razumije što radi.
Također, istaknula bi da je potrebno unaprijediti i mehanizme provedbe, ali i mehanizme evaluacije. Mi baš nismo skloni tome da provodimo evaluacije učinaka onoga što mi ovdje u ovom domu donosimo, nismo skloni niti tome da onda nalaze evaluacije koje dobijemo integriramo u, bilo novi zakonodavni ciklus ili programski ciklus, ovisno o čemu se radi i to je loša praksa, to je jednostavno loša praksa jer onda oni koji rade evaluacije, rekli bi, džabe su krečili, je li, ako mi to ne integriramo dalje.
Također želim reći da je provedba mjera prilagodbe klimatskim promjenama djelomično učinkovita, što znači da nismo, okej, nismo potpuno ono najgori na svijetu, ali imamo značajan prostor za poboljšanje i to upravo kroz jaču međuresornu koordinaciju i bolje financijsko praćenje učinaka. Dakle ono što je i na početku bila neka preporuka, a to je da ako hoćete zaista se baviti klimatskim promjenama i otpornosti na klimatske promjene, vi morate kod, dakle najvišeg političkog tijela, a to je dakle bilo kod predsjednika Vlade, bilo na razini cijele Vlade, imati ured koji koordinira aktivnosti Vlade i naravno, u parlamentu, ponovno tijelo koje koordinira na razini čitavog parlamenta, da bi te mjere zaista imale učinak.
To kad ih stavljamo u kućice, jedno ministarstvo ovo, drugo ministarstvo ono, .../nerazumljivo/... gubimo učinkovitost, trošimo novce, a nemamo onaj rezultat koji bi trebali imati.
Ali idemo dalje na drugu analizu učinkovitosti, a to je učinkovitost korištenja EU sredstava iz mehanizma za oporavak i otpornost. Dakle neću sad govoriti dakle što se sve prolazilo, međutim, izdvojila bi neke ključne isto naše interpretacije. Mehanizam je formalno uspostavljen sa ključnim tijelima, imamo koordinacijska tijela, imamo provedbena tijela, kao i inače u EU fondovima. Međutim, imamo nedostatke u praćenju i izvještavanju o ostvarenju etapa i ciljeva i ono najbitnije, nemamo dovoljno jasne pokazatelje učinaka ulaganja, posebno u zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Šta to znači? Dakle mi imamo administrativne pokazatelje, mi kao da nam je važnija koliko ćemo novaca povući od onoga kako ćemo ih iskoristiti i kako će oni ostvariti one društvene ciljeve za koje su namijenjeni. Evo, to se iz ovog vidi, ali to mi vidimo i inače. Dakle kada vidimo na šta se troše sredstva iz NPOO-a, ono što mi primjećujemo da koliko god mi dobro povlačili, učinci nisu onakvi kakvi bi trebali biti i ja ću zato i kontekstualizirati zapravo na kraju ovog govora kako to izgleda.
Ono što je još nalaz, ograničena je dostupnost podataka o stvarnoj isporuci rezultata, a ne samo o financijskim pokazateljima. Vi ćete vidjeti dakle uvijek kad imate izvještaj, bilo na stranicama, bilo u izvještajima koji se nama dostavljaju oko utrošku EU sredstava, koliko smo povukli, koliko je ugovoreno, koliko je provedeno. Šta je napravljeno? To nemamo. Šta je napravljeno s tim novcima mi nemamo uvid. Koji je učinak na ključne indikatore razvoja? I to je, to je onda problematično jer se ne bavimo funkcijom EU fondova nego se bavimo formom.
Ovako, ono što bi još istakla kao kontekstualni pokazatelj i kao primjer koji je jučer i naš kolega Bosanac u EU parlamentu istaknuo jest .../nerazumljivo/... kako, kako mi trošimo te novce iz NPOO-a. NPOO kao što mu i naziv kaže, namijenjen je izgradnji otpornosti našeg društva, naše infrastrukture na unutarnje ili vanjske utjecaje koji su potencijalno negativni utjecaji.
Jedna od bitnih komponenata NPOO-a je zelena i digitalna tranzicija. To znamo, to je bio jedan od glavnih ciljeva. Primjer da se iz javnih sredstava jer to su javna sredstva, to su sredstva građana EU, daje 5 milijuna eura da bi neki investitor izgradio hotel na Ugljanu je po meni primjer kako ne treba koristiti EU sredstva.
Zašto? Zato što investitor za izgradnju hotela i to hotela, ne znam, s 5 zvjezdica, pretpostavljam koji će imat Hiltonovu markicu se može financirati i drugačije. EU sredstva nisu tu da budu primarna sredstva, ona su supsidijarna i ona služe onome da se ispunjavaju neki javni ciljevi za koje inače sredstva nemamo. Da li se mogu dobiti sredstva od primarnih investitora i banaka za izgradnju hotela? Pa mogu. Pa mislim ako u Hrvatskoj ne možete dobit sredstva za investiranje u turizam, onda nešto zbilja ne valja s našim turizmom.
Dakle, ja ne govorim protiv toga da nije trebao hotel na Ugljanu, ja govorim da se on mogao financirati drukčije i da to nije rizično ulaganje. To nije rizično ulaganje. EU sredstva se mogu koristiti i za privatna ulaganja kada su ona rizična, pa npr. itekako bi trebali više koristiti EU sredstva za istraživanje i razvoj i za inovacije, ali to su rizična ulaganja pa to ima smisla jer je za njih teško dobiti sredstva na financijskom tržištu, ali za hotel. Dakle hotel, napravi netko zgradu, iznajmljuje i zarađuje. I mi to financiramo novcima građana.
A ja ću vam reći šta smo mogli napraviti za te novce na istom tog Ugljanu. Dakle mogli smo reć privatnom investitoru, odi u banku, dobi novce, sagradi hotel. Država ti može pomoć sa time da .../nerazumljivo/... da ti, da ti ne odužujemo dozvole, itd., je, važno nam je da tamo bude hotel. Okej. Ali ovih 5 milijuna smo mogli potrošiti, npr. na to da sve kuće na Ugljanu, dakle sve kuće na Ugljanu, sva kućanstva, ima 400 kućanstava na Ugljanu, nešto čak manje od toga, imaju solarnu energanu i budu potpuno energetski neovisna. To bi vam ukupno koštalo 2,5 milijuna eura, znači još 2,5 bi nam ostalo pa bi s tih 2 i pola mogli napravit, ako treba vrtić ili ako treba školu ili ako treba igrališta, ako treba popravit cestu, šta smo još mogli s 5 milijuna eura za Ugljan napravit? Pa mogli smo inače za otoke u zadarskom arhipelagu, recimo, subvencionirati Jadroliniji da kupi nove katamarane, pa da nam katamarani ne tonu usred noći u, prije nego što pristanu u Gaženicu, kao što se neki dan dogodilo jer imamo prastaru flotu, ne Jadrolinijina, ovo je bila privatna. Pa možda da Jadrolinija ima svoju ne bi morala dati u koncesije drugima jer bi bila konkurentnija.
Znači pa to su stvari, kad pogledate šta smo sve mogli napravit za taj otok Ugljan sa 5 milijuna da bi poboljšali zaista za sve stanovnike standard, a ne samo za jednog i ja uopće neću sad govorit o tome iz koje je on stanke. Čak mi je to manje bitno. Meni je ta logika, ta logika da mi dajemo javne novce za privatne projekte koji su, koji nisu rizični i koji ne donose neku širu društvenu korist nego profit tom jednom liku, meni to nije normalno i to nije učinkovito, nije učinkovito.
Da smo mi ta sredstva utrošili za izgradnju infrastrukture na Ugljanu koja će doprinijeti većem interesu investitora da investiraju u hotele, ja bi rekla okej. Ali direktno financirati nečiji hotel, od toga trebamo odustati sad i odma i ta sredstva staviti u ono za što su namijenjena, a to je stvaranje otpornosti naših zajednica.
Koliko su naše zajednice, posebno na obali, neotporne, ponavljam, mogli smo vidjeti neki dan, kad je ponovno bila oluja. Ta oluja nije jednokratna stvar. One će se ponavljati tijekom cijelog ovog ljeta, one će se ponavljati sljedeće ljeto i sljedeće ljeto i bit će sve gore, a naša obala je na to potpuno nepripremljena. Potpuno.
I kad se nešto zove mehanizam za oporavak i otpornost on služi tome, a ne tome da si ekipa gradi hotele i to je jasno i iz ovog. Zato sam htjela podcrtati, NPOO, manje-više nećemo moć tu više reagirati, ali imamo još čitavu financijsku perspektivu 2021.-2027.
Ajmo odrediti šta su nam prioriteti. Ajmo odrediti da svaki projekt mora imati jasnu društvenu korist. Ajmo odrediti da mora služiti otpornosti naših zajednica, ajmo odrediti da mora služiti tome da poboljšamo javne usluge za naše građane, posebno, evo, recimo, upravo te koji žive na otocima, koji nemaju pristup zdravstvenoj skrbi, kvalitetnom obrazovanju, o prijevozu i mobilnosti da ne govorim. Da ne govorim.
Izlažemo ih doslovno pogibelji svaki puta kada sjednu na neki brod, to smo uspjeli vidjet u zadnjih godinu dana. To nije dobro. To nije dobro. Dakle ajmo napraviti to. Ajmo uložiti, ako već ulažemo u poduzeća, ajmo uložiti u ona poduzeća koja ostvaruju dobra i usluge za te zajednice. Pa šta nismo uložili u to da Uljanik proizvodi brodove i .../nerazumljivo/... trajekte za našu Jadroliniju pa bi zaokružili taj ciklus, to ne, to ne možemo uložiti. Ali možemo dat za hotel 5 milijuna eura.
Znači evo, to su stvari …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... koje po meni ocrtavaju neučinkovitosti upravljanja …
.../Upadica: Hvala vam lijepa kolegice Benčić./... ekonomskim procesima u ovoj državi od strane ove Vlade. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na treću raspravu.
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit će dvije zastupnice, Mrak-Taritaš i Orešković. Prva će govoriti kolegica Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a, poštovani glavni državni revizoru sa svojim zamjenicima i suradnicima, kolegice i kolege.
Pred nama je ponovo Izvješće o radu Ureda za državnu reviziju za 2024. g. Ured za državnu reviziju radi 30 godina i zanimljivo bi .../nerazumljivo/... bilo vidjeti taj neki kontekst kroz tih 30 godina rada napredak koji je bio u samom Uredu, ali i napredak koji je i bio u odnosu na ono što on radi. Svaki put kad imamo izvješće mislim da bez obzira s koje strane ove sabornice sjedimo, da li je to desna ili lijeva, podcrtavamo sljedeću stvar, a to je da Ured izuzetno dobro radi svoj posao, da izvješća koja dobijemo, ove godine je to na 300-tinjak i više stranica su napravljena na način da ih se može pratiti kroz tablice, kroz različite dijagrame, kroz tekstualne opise i ta izvješća, dakle izvješće Ureda za reviziju je nama saborskim zastupnicima izuzetno korisno.
Nemali broj puta kad je u raspravi nešto drugo, ja posežem za izvješćem Državnog ureda za reviziju jer tamo vidim određene podatke i određene elemente koji mi mogu koristiti dalje. Jednako tako je zanimljivo pratiti i neki napredak koji je, dakle napredak koji se vidi iz rada Ureda. Dobro se sjećam kad smo kroz jednu izmjenu zakona uveli taj odnos prema DORH-u odnosno da Ured o svom radu, onom što je utvrdio obavještava DORH, bilo bi zanimljivo vidjeti i koji je taj povratni kontekst, ali je što je. Namjerno sam i u replici ukazala na tu jednu činjenicu odnosno te jedne hijerarhije. Kad gledamo, nalazi koji je u odnosu na korisnike državnih proračuna, od 12 korisnika koji su bili, prošli kroz reviziju, 11 je bilo bezuvjetnih, 1 uvjetan pa kad idete niže, onda su jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave, 13 bezuvjetnih i 12 uvjetnih i onda dođemo do neprofitnih organizacija gdje su sva uvjetna. To drugim riječima znači da kad idete niže, vidimo da sve ima više uvjetnih mišljenja, to znači da je uloga i značaj revizije između ostalog, rad na terenu sa nekakvim dakle sa i neprofitnim organizacijama i sve ostalo.
Kad malo vidite što, što se detektira u ovom izvješću, onda su nepravilnosti koje su utvrđeni propusti obično idu vezano uz sustav unutarnjih kontrola, planiranje i izvršavanje proračuna, zatim rashodi, javne nabave, upravljanje imovinom, dakle to su onako nekakve teme. Ja se jako dobro sjećam perioda kad je Ured radio temu upravljanja imovinom, pogotovo jedinice lokalne samouprave kad su te nepravilnosti bile užasno velike. Čini mi se da kako ide vrijeme, da su sve manje i manje i to je uloga i značaj Ured.
Mi uvijek i inspekciju i reviziju doživljavamo kao netko tko ide sa batinom. Nije tema batine, tema je edukacije, tema je da .../nerazumljivo/... da kad nepravilnost kad se utvrdi, ona nekad može biti i slučajna. Nije svaki put namjerna, da kad sljedeći put revizija dođe, da nepravilnosti nema. To je smisao svih onih koji zapravo podliježu državnoj reviziji, da sljedeći put vam može utvrditi i nešto drugo, ali ako nešto ponavljate, onda to znači da ste napravili namjerno.
Ja tu imam nešto što me uvijek zanima, dakle mi sad u javnom prostoru imamo jednog bivšeg načelnika, odnosno gradonačelnika grada Paga koji je u ovim zadnjim izborima lokalnim ostao zapamćen po tome što je cijeli dan stajao na izbornom mjestu i nagovarao ljude da glasaju za njega i onda kad je bilo na to ukazano, onda je rečeno da nije on plakat da ga se može uklonit i vidi čuda, taj čovjek je ovih dana bio, odnosno ovih dana je priveden i prema onom što medijski možemo vidjeti, vidimo da je on odmah priznao i tu krivicu, a krivica je bila vezana uz korištenje javnih sredstava za privatne svrhe.
Mene bi zanimalo vidjeti kad je zadnji put revizija bila u toj jedinici lokalne samouprave, što je tamo utvrdila i da li je kroz to što je utvrdila, utvrdila te nekakve nepravilnosti. Zapravo bi zgodno bilo usporediti i napraviti komparativnu analizu iz, između revizije i onog što revizija je utvrdila i onih nekakvih posljedica koji mi onda vidimo jer se iz tog vidi, vidi nešto što je smisao revizije.
Jednako tako je zanimljivo da revizija kad napravi izvršenje državnog proračuna je već u nekoliko godina ukazala na isto. I kad je rasprava o izvršenju državnog proračuna, dovoljno je uzet nalaz revizije i raspravljat na način na koji je to napravila revizija i moram se referirati na ono što se mi svi zajedno i referirat ćemo se, na temu zdravstva.
Jedna od najbolnijih rana ovog našeg sustava, našeg društva je zasigurno zdravstvo i moram se složit sa svim onima koji kažu da je to puno veći zalogaj od jednog ministra zdravstva. Zoran primjer je meni kako je nama stanje u zdravstvu, ja sam inače ovaj, arhitekt po svom bazičnom obrazovanju i nečim i ja za razliku od nekih drugih, razmišljam u slikama i meni je zoran primjer našeg stanja u zdravstvu bolnica na rubu grada koja je bila građena dakle u jednom drugom sustavu gdje je '89. g. je ona bila zaustavljena sa izgradnjom i mi danas tom bolnicom ne znamo što ćemo.
Da bi ona pred neki dan je ovaj, gorila pa čak i kad je gorila se nije moglo dogovoriti da li za to što gori i da li su posljedice u nadležnosti grada i države i loptanje i svega ostalog. Dakle ja kad gledam tu bolnicu, onda zapravo vidim tog našeg sustava zdravstva koji je vreća bez dla, bez dna, gdje zapravo reforme zaista su jako daleko od svega toga, a onda kroz ovu reviziju zapravo nekako podvuć crtu i vidjeti neke osnovne karakteristike koje su karakteristike ovih 10 godina vladavine Andreja Plenkovića.
Ovih 10 godina vladavine ili upravljanja, kako god hoćete, Andreja Plenkovića ima nekoliko karakteristika. Prvo, reforme ne stanuju niti u Banskim dvorima, a niti u ovoj sabornici, .../nerazumljivo/... jako smo daleko od reformi. Nekakve bazične velike infrastrukture koje bi bila državna infrastrukture nema pa nekako usmjerujem i mislim da bi bilo dobro da u nekim budućim revizijama, tematskim, se revizija o, bavi možda temom željeznica i, iako se i bavila negdje prije, ali željeznicama, što to željeznice jesu i što je uloga željeznica i jednako tako, temom energetike, energetske učinkovitosti, korištenjem vjetroelektrana, solara i sveg ostalog gdje zaista kaskamo jako za EU, ali ono što uspješno radi, to je, pod navodnicima uspješno, troši sredstva koja su došla iz EU, ali i sad je došlo vrijeme da se svi zajedno zapitamo kako se ona troše i da li ona zaista imaju sveukupni društveni, sveukupni društveni interes, da li je zaista u smislu održivog razvoja ove zemlje napravljen iskorak korištenjem tih sredstava ili je zapravo napravljen samo iskorak vezan uz pojedine privatne džepove. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zaustavite. Sada će nastaviti, pazite. Sada će nastaviti kolegica Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Još jednom dobar dan svima. Evo, pojasnit ću što sam zapravo htjela poentirati kroz onu repliku. Naime, u uvodnom obraćanju, glavni državni revizor je između ostalog spomenuo, mislim u pisanom, u samom izvješću da je Državni ured za reviziju ove godine odnosno prošle proslavio 30 godina svog postojanja i rada. Na tih 30 godina Državnom uredu za reviziju stvarno treba čestitati. Međutim, ja sam se zapravo osvrnula na ovih zadnjih 10 godina vladavine HDZ-a i poanta je bila u tome da HDZ-u kao vladajućoj stranci nije u interesu, odnosno ponajviše njima nije u interesu da se Državnom uredu za reviziju daju ovlasti, prije svega ovlasti, nove nadležnosti i kapaciteti da može napraviti više. Stoga još jednom svim djelatnicima Ureda za reviziju doista priznanje za stručnost i rad i mislit da je to jedna od onih institucija koje ruše onu predodžbu naših građana da u državnim tijelima i institucijama sjede malo manje uspješni i sposobni ljudi.
Evo, naše vlastito iskustvo brojnih političara koji se susreću s onima koji tehnički odrađuju posao je da vrlo često ostanemo baš ono, impresionirani i zadivljeni. Ja osobno imam želju da neke osobe, pojedinci s točnim imenom i prezimenom jednog dana dođu u neku loše vođenu državnu tvrtku pa da tamo pokažu sve ono što mogu i znaju. Ali da bi se to tako moglo raditi, kažem, državni ured bi morao imati neke nove zakonske alate koji danas ne postoje i puno veći broj djelatnika.
Zato kažem, što god OECD nalagao od Hrvatske, HDZ će to odgađati do zadnjeg mogućeg trenutka kako se ne bi provodilo i istraživalo sve ono čemu državni uredi za reviziju u svijetu služe.
E sad, u Hrvatskoj je nešto malo specifičnija situacija. Naime, nepravilnosti mogu doći do javnosti na dva načina. Bilo da to prijave zviždači, s obzirom da oni u Hrvatskoj nisu dobro zaštićeni, zviždača je vrlo malo. Tijela kaznenog progona mogu postupati tek po prijavi, dakle neće sami čačkati i istraživati, onako, nasumično.
Jedino tijekom koje to može, to je Državni ured za reviziju. Dakle o njihovom radu ovisi hoćemo li mi imati onu prevenciju korupcije i hoćemo li putem rada nadležnih institucija moći utvrditi da se nešto koruptivno negdje dogodilo. Tema o kojoj želim govoriti je slučaj upravljanja s javnom imovinom, konkretno s nekretninama. Prije par godina, Državni ured za reviziju je napravio jedno izvješće kada su se provjeravale jedinice lokalne samouprave, utvrdilo se da velik broj njih nije niti popisao s kojom imovinom raspolaže, pa onda adekvatno tome niti ne zna što ima ili ne naplaćuje naknade ili ne uprihoduje ono što bi trebalo uprihodovati ili te nekretnine, onako ispod radara daje na korištenje kom već politička struktura na lokalnoj razini želi.
Međutim, još veći problem postoji u Državnim nekretninama, u tvrtci koja se zove Državne nekretnine i drago mi je da će se tamo sada provesti tematska revizija. Naime, iz onoga što je već sada javno poznato, što je izašlo u javnost je to da za nekretnine s kojima upravlja te, ta tvrtka, riječ je o mahom o poslovnim prostorima, vrlo često je riječ o tome da korisnici poslovne prostore koriste bez ugovora. Također je utvrđeno da se, za duži niz godina uopće ne izdaju fakture, a potom se ne pokreću ovršni postupci niti postupci iseljenja već se činjenica da neki od korisnika drži u poslovnim prostorima nešto od svojih stvari, eto dakle umjesto da se posluži s onim zakonskim ovlastima koje postoje, to je alibi da se bespravnom korisniku koji je vrlo često tvrtka, donator HDZ-a, omogući da javnu imovinu koristi na neprimjeren način.
Očekujem da će to biti utvrđeno u ovoj tematskoj reviziji no isto tako, očekujem da sve što se utvrdi ne prođe bez posljedica. Mora rezultat rada Državnog ureda za reviziju biti i politička odgovornost i smjena neodgovornog i nesposobnog kadra, ali i pokretanja kaznenih postupaka jer sigurno će se naći elemenata zlouporabe položaja i odgovornosti.
Također, treba se Državni ured za reviziju osvrnuti i na neke druge segmente, dakle ne samo na knjigovodstvenu usklađenost poslovanja nego, primjerice, javno je poznato da vrlo često državne tvrtke niti nakon pravomoćne presude kojom se nalaže da se neki djelatnik, vrlo često zviždač, vrati na radno mjesto, ne vraćaju na radno mjesto jer je ili u međuvremenu ukinuto ili se državna tvrtka putem svoje uprave koristi brojnim makinacijama, evo to je konkretno slučaj sa Državnim nekretninama, pa evo, upućujem vas da obratite pažnju na pravomoćne presude koje nešto državnoj tvrtci nalažu, a s knjigovodstvene strane, sporno je kada ta tvrtka treba platiti zaostale plaće zajedno sa iznosom doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje pa unatoč postojanju pravomoćne presude, državna tvrtka, evo koja se konkretno zove Državne nekretnine to ne čini. To vam je slučaj zviždačice Maje Đerek.
To su teme s kojima bi se u budućnosti trebao baviti Državni ured za reviziju i onda će i rezultati rada biti i puno jači nego što je to sada, čak i da se ovlasti u međuvremenu ne promijene, a neće.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Idemo na 4. raspravu u ime Kluba zastupnika HDZ-a, govorit će poštovani kolega Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Poštovani predsjedniče HS-a, uvaženi glavni državni revizore, državna tajnice, suradnice, kolegice i kolege.
Odmah na početku ove današnje, današnjeg mog izlaganja jasno želim podvući crtu da Klub HDZ-a podržava izvješće glavnog državnog revizora za vrijeme koje je u izvještaju i navedeno. Mislim da su i ostale kolege i kolegice ovdje u ovoj dosadašnjoj našoj raspravi saborskoj zapravo dali slične ili otprilike iste ocjene, uvažavajući jasno i kako težinu samog posla, tako i kvalitetu, a i odgovornost samog ureda, jasno, noseći se i sa adekvatnom temom, a to je tema i ukupno broj i zaposlenih i potreba za kvalificiranom radnom snagom, ali koja zapravo i nije samo specifična samo za državni ured, ona je dobrim dijelom isto tako izražena i u ostalim državnim institucijama, ali usuđujem se reći i na onim nižim nivoima kao takovim.
Jasno je da kada govorimo o samom radu i onome što je djelatnost Ureda za državnu reviziju, dakle kako sami postupci, tamo sami izražena mišljenja, ocjene, podaci o tom godišnjem programu čine jedan sveobuhvatan i veliki posao, ja bih posebno dao naglasak i na obavljenoj provjeri provedbe samih naloga kojim se želimo zaista i poboljšati naš sustav, što na neki način i ukazuje da od ukupno planiranih 220 revizija, obavljeno je 181 je zaista velik i posao koji se, posebno usuđujem reći i mi ovdje cijenimo. Jasno da su financijske revizije sa 156 samih revizija oni koji su temeljni i osnovni, ali onda jasno, dodamo ovdje i revizije učinkovitosti i revizije usklađenosti. Normalno je kada govorimo o financijskim revizijama, da ste se vi bavili prije svega, onome što su ciljevi, a to su i istinitost i vjerodostojnost samih financijskih izvještaja, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima koji nam je bitan i značajan utjecaj na poslovanje te dakle, jasno, posebno provedbu naloga i preporuka iz prošlih revizija.
Jasno je da možda kada sintetiziramo da od tih svih izvještaja imamo 87 bezuvjetnih, a 67 uvjetnih te jedno suzdržano, jedno nepovoljno, može ići i privid prema van o lošem radu naših ustanova i onih koji su samim ovim izvještajima iz same revizije obuhvaćeni, ali bi više rekao da one upravo govore i o onome što vrlo često zna biti kod nas slučaj, da se gleda negativna prizma događaja. Ja bih rekao da u nečemu što je dinamični razvoj, a tako su i naše i ustanove i sva ova tijela na kojima su revizije rađene, imaju puno dinamičkih izazova i ja bih rekao upravo što je i do sada rečeno, da one zapravo znače i na neki način i sugestije, što i kako i kvalitetnije i bolje raditi u vremenima koje su pred nama.
Ono što bi se ja možda posebno ovdje osvrnuo, a i sam dolazim iz jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jeste revizije koje su rađene nad njima. Prije svega, one su financijske i rezultat su financijski izvještaj i poslovanja za 2022. g. Ono što je posebno ovdje bitno, možda reći i istaknuti da, a to sam rekao i prije ovdje u obraćanju, da kada govorimo o ukupnim aktivnostima, a vezane za jedinice lokalne samouprave da zakon dakle naložio, posebno kod onih većih, sjedišta županija, kako županija, tako i većih gradova i dakle formiranost samih unutrašnjih kontrola koja, ja bih rekao na neki način bitno i u sinergiji sa državnom revizijom dalo jedan novi doprinos kvalitetnom poslovanju i učinkovitosti poslovanja.
Danas, govoreći sa iskustvo dugogodišnjeg gradonačelnika, prvi dolazak državne revizije u moj grad, u zaprećih, dakle moj ured i u dakle moja i naše urede je bila zapravo rekao bih, djelomično stresna. Upravo gledajući da je k nama došla policija, traži što ne valja. Jasno je da je taj jedan koncept razmišljanja uvjetovan dakle rekao bih i time da smo se prvi put sa time susretali i da zapravo gledajući kroz sve ono što državna revizija radi, zapravo je državna revizija nama na usluzi, upravo kada se uoče dakle određeni nedostaci, da se onda i daju provedbeni nalozi, kojima bismo učinkovitost samog našega poslovanja i poboljšali.
Jasno je da živeći i radeći sada u izazovima proračuna u kojem je Hrvatska zaista u velikom korištenju EU sredstava kroz postupke dobivanja tih sredstava nama zadala i neke nove zadatke vezano i u samom planiranju proračuna u samim vremenskim tijekovima je usklađenost i financijskih tokova kako onih su planirani tako onih koji su u funkciji izvršenja, a jasno ako onda govorimo o tome i kroz postupke javne nabave kao posebni izazovi onda pred nas zapravo i stavlja jedan rekao bih cjelokupni dojam težine i odgovornosti rukovođenja naših jedinica lokalnih samouprava u vremenima kojima se nalazimo.
Možda posebno kad govorimo o sredstvima vezana za otpornost, dakle sredstvima vezanim uz same potres i elementarne nepogodne zaista je uvaženi državni revizor dobro primijetio da sa zamahom i sa novim imenovanjem ministra nadležnog za taj resor gospodin Bačića napravljen je jedan veliki ogromni iskorak te sva ta sredstva koja hrvatska Vlada na čelu sa premijerom Plenkovićem i osigurala za područje Hrvatske, posebno ona koja su stradale u potresu i slično dovelo do toga da smo dobrim i velikim dijelom u narednim, u proteklim periodima u kojima se je i sama rad… i taj posao korištenja sredstava koristio ili se koristi kvalitetno napravljena, a onda smo jasno mi imali upravo te izazove da sve to i trošenje sredstava u skladu sa namjenom s javnom nabavom kvalitetno napravimo što je za sve nas bio i još uvijek je dosta veliki izazov ali konstatacija da zaista u našim gradovima, u općinama u korištenju sredstava prije svega za poboljšanje prometne infrastrukture, obnove zgrada smo napravili ogromne velike iskorake i jasno je da će i nove revizije pokazati da li i koliko smo ih kvalitetno i koristili u skladu sa svim onim zakonskim propisima koji su ovdje pred nama ili koji su sastavni dio onoga što smo i mi imali kao obavezu otprilike i napraviti.
Posebno bi se ovdje možda osvrnuo, a zaista je ovaj izvještaj sveobuhvatan, dakle ulazi u velike pore korištenja društvenih sredstava jer se pitanje dakle samih preporuka koje moramo napraviti, a onda bih se posebno osvrnuo i na to provedbu tih preporuka i naloga koje su onda upravo i svi oni koji su njih potaknuli dobili i izvršili. I ja bi rekao da je upravo jedna kvaliteta ovih izvješća, a onda u konačnici i rješenja upravo i provedba tih preporuka kojima zapravo se usklađujemo i sa zakonom ali i sa svim onima što i nosi dakle ova naša državna revizija i koja je kao takva nam na neki način usmjerava.
Ja bi rekao i svoje osobno iskustvo da upravo na temeljima i provedbe same državne revizije i u svom gradu u suradnji sa dakle svojom unutarnjom kontrolom i svoje danas već dvije zaposlenice, uvažavajući i one probleme koji su bili vidljivi iz izvješća državne revizije kao potencijalni problem da smo kroz naše korisnike kako ovdje u gradu tako kroz ostale korisnike društvenih sredstava, javna poduzeća ili dakle ustanove u vlasništvu grada upravo i ciljano radili svoje unutrašnje revizije kako bismo poboljšali generalnu učinkovitost našega sustava i kako bismo jasno i kvalitetno i transparentno i koristili sva ona sredstva koja su nam data u vremenu koja danas …/Govornik se ne razumije./… su iza nas.
Jasno ovdje želim reći da kada govorimo o našim sredstvima ona su vezana dakle i u sinergiji dakle trošenja samim sredstava naših proračuna, ali isto tako sredstava vezanih za korištenje iz EU fondova uz povećavanje gospodarskog razvoja su i proračuni naših jedinica rasli iznad standarda uobičajenih za godine koje su bile ispred nas što je i sve nas zapravo dovelo u situaciju da i kvalitetno i vrlo promptno moramo gledati na planiranje samoga našega proračuna ali onda i svih onih akata koji su vezani uz to.
Siguran sam da svake godine kroz i kvalitetno upravo kvalitetan rad dakle Ureda za državnu reviziju a i danas ovaj sab… i za na ovoj saborskoj dvorani i ovoj govornici smo čuli upravo te riječi kao takve jer su na neki način i poticaj jednim dijelom i kontrola rada naših ustanova, naših jedinica, naših subjekata na koji su predmet revizija, jasno sa svim onim izazovima koji su i ovdje spomenuti dakle prije svega vezan i na zdravstveni sustav, ali jasno govore o iskoraku i rekao bih svakogodišnjim promjenama i pozitivnim stremljenjima kada govorimo o korištenju samih društvenih sredstava.
Reći ću da čitavo ovo vrijeme koje je pred nama i uvažavajući ovu današnju godinu ali i do kraja korištenja omotnice '21.-'27. godina imamo zaista kvalitetne i pozitivne izazove dakle u korištenju tih sredstava kroz kvalitetno i zakonom propisanu formu ali i kroz zaista još jednu karakteristiku koja je ovdje danas rečena da što je moguće više i kvalitetnije pronalazimo način kako i ta sredstva koristiti kako u gospodarskom razvoju koje nam slijedi jer je jasna činjenica da se Europa danas mijenja i da moramo vraćati u naše okvire i u obilj… u okvire Europe a onda i Hrvatske dakle i proizvodnju što zapravo znači da i nama jedinicama lokalnih inih samouprava nameće neke nove zakone u kvalitetnom planiranju vremena i događaja koji slijede, a onda nakon toga jasno i upravo uvažavajući sve ono što spada u djelatnost u kako kontroli tako i provedbi svega onoga što državna revizija danas radi.
Ja sam svjestan da i uz izazove koje su vezane uz dakle kvalitetne kadar koji je vezan dakle za zapošljavanje da će kako danas tako i sutra, dakle naša državna revizija biti na nivou zadatka. Ja bi rekao da možda na dovoljan način državnu reviziju, gospodin revizor ne shvaćamo zapravo i kao iako će to možda na prvi pogled sada izgledati kao rečenica koja možda je malo daleko, djelujemo na jednim dijelom kao usmjeravanje našega razvoja jer samo kroz kvalitetno praćenja kako korištenja naših sredstava koje imamo tako onda jasno i usmjeravanje prema daljnjem razvoju omogućuje nama i boljitak čitavoga društva u što je ovaj Ured državne revizije jedan rekao bih od bitnih čimbenika koji je prepoznat danas i na ovoj našoj saborskoj raspravi i koji kao takav ja bih rekao služi kao jedan od vrlo kvalitetnijih instrumenata i elemenata i u vremenu koje slijedi. I ja ću izvršiti još jednom sa konstatacijom da evo zaista izražavamo poziv, jedan stav Kluba HDZ-a o dakle radu samoga ureda i izvješću koje ste podnijeli danas ovdje nama gospodine Klešić.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nema više klubova pa prelazimo na pojedinačnu raspravu, prvi je na redu kolega Boris Piližota.
Izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani glavni državni revizoru sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege, danas govorimo o izvješćima Državnog ureda za reviziju, instituciji koja već godinama ja bi rekao gotovo opsesivno ali s druge strane ponekad i uzaludno pokušava uvesti red u državnu upravu, u lokalnu samoupravu i razna javna tijela. I ono na kraju kad to sve pogledam meni djeluje kao da nikako taj red ne može se uspostaviti i ono što bi narod rekao u gluho uho. I tako već godinama Državni ured za reviziju šalje svoja izvješća, puni stranice činjenicama, brojkama, preporukama a kad gledam Vladu, Vlada uporno glumi da te izvještaje nije pročitala ili možda u onoj optimističnijoj boljoj varijanti da ih je pročitala ali da smatra da to nije njihov posao.
Tu bi posebno istaknuo resor zdravstva gdje je bilo niz preporuka ja bi čak rekao da nisu bile samo preporuke nego gotovo kuharice koje je samo trebale, trebalo primijeniti ali očigledno se recepti nisu svidjeli.
Ali da krenem redom, Državni ured za reviziju u 2023. i 2024. godini proveo je više od 300 revizija od kojih je većina redovnih a neke su bile i tematske. I dok broj revizija raste broj riješenih problema ja bih rekao stagnira odnosno ne miče se sa mjesta. Možemo govoriti sve od lokalnih jedinica koje ne vode pravilno poslovne knjige do ministarstava koja selektivno tumače propise, a DUR jednostavno konstantno utvrđuje iste nepravilnosti pa evo iznijet ću nekoliko primjera koji govore sve.
U jedinicama lokalne samouprave gotovo 60% revidiranih jedinica nije poštovalo osnovna pravila javne nabave. Ponovit ću osnovna pravila javne nabave kao da svaki put ponovo polažu ispit iz Zakona o javnoj nabavi za početnike i kao da ga svaki put padaju.
Nadalje, upravljanje nekretninama i imovinom države to mi ispada kao prava drama. Izgubljeni objekti, upisi koji ne postoje, zakupi koji se ne plaćaju pa čak ni ne znamo tko koristi što, a u nekim slučajevima čak država sama ne zna da posjeduje određenu imovinu, a kad ne znaš što imaš lako je da neki drugi to pronađe pa bih rekao i iskoristi.
Treće proračuni, nemali broj jedinica podcjenjuje prihode a onda jednostavno prekomjerno troši. Financijski planovi su često pod navodnicima fleksibilni što znači da plan postoji samo dok ne dođe ja bih rekao prva prilika da ga se ignorira. I naravno financijsko izvještavanje kasni ali postavlja se pitanje tko još uopće broji dane.
Što kažu same preporuke? Državni ured za reviziju uredno predlaže korektivne mjere no pitanje je tko ih zapravo i provodi. Ako pitate Vladu sve je pod kontrolom, a nekako mi se čini da Državni ured za reviziju sve često, sve češće misli ili postavlja se tako da je u biti kontrola samo jedna obična fikcija.
No, kad sve to sagledamo tu za mene osobno postoji politički problem jer kad revizija upozori da se sredstva EU fondova troše netransparentno ili bez odgovarajuće dokumentacije to nije samo računovodstveni problem nego je to i izravna politička odgovornost Vlade RH.
Svi znamo da država godinama razvija informacijske sustave koji ujedno ne funkcioniraju. U Ministarstvu zdravstva nabavlja se softver koji se godinama plaća, ne koristi se. U Ministarstvu kulture milijuni za projekte koji nemaju ni jasne ciljeve, a pogotovo ne učinke. I sve to Državni ured za reviziju lijepo napiše, vladajući na neki način odmahnu rukom kao da se radi o nekoj sezonskoj prognozi a ne o milijunima javnoga novca.
I dolazimo do ključne točke a to je odgovornost. Gdje je uopće odgovornost kada Državni ured za reviziju u nizu izvješća piše da su natječaji pisani tako da se pogoduje određenim ponuditeljima, kada se sredstva dodjeljuju bez ikakvih kriterija po političkoj liniji preko udruga ili parainstitucija koje ni sami ne znaju s čime se uopće bave? Gdje je odgovornost kada su državni inspektorati neefikasni a upravna tijela odgovaraju na preporuke tek formalno ako uopće na neke preporuke i odgovore?
Odgovornost nije samo u papirima. Odgovornost je u političkoj volji da se preporuke provode, da se odgovorni sankcioniraju i da se sam sustav popravi. Meni se čini da ove vlasti proteklih 10 godina da je to sve za njih pa mogu slobodno reći znanstvena fantastika.
Poštovane kolegice i kolege, revizija općenito ne izmišlja probleme ona ih bilježi i to precizno, dosljedno ja bih rekao neumorno. I kada se ista greška ponavlja 5 godina zaredom to više ne može biti pogreška odnosno greška to je politika. Politika nečinjena, politika izbjegavanja odgovornosti ili politika kako bi narod rekao ne talasaj.
Zato ću naglasiti da nema napretka i neće ga biti bez odgovornosti. Ako Državni ured za reviziju služi da ispunimo EU formalnosti, a Vlada njegove nalaze stavlja u ladicu onda bi svi trebali biti pošteni i reći ukinimo Državni ured za reviziju ili još bolje počnimo ga konačno slušati.
Mislim da je vrijeme da se prestane glumiti da nitko ništa ne zna. Vrijeme je da prestanemo tolerirati kaos, netransparentnost i ja bih rekao političku samovolju u trošenju javnoga novca. I zato ako već Vlada ne zna čitati izvješća Državnog ureda za reviziju, ja osobno a i mi u Klubu SDP-a ćemo ih rado čitati za njih na svakoj sjednici ako je potrebno i konstantno ponavljati pitanje gdje je nestala odgovornost?
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo repliku, kolega Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedniče.
Kolega Piližota pročitali smo izvješće državne revizije gdje je na prvu očito da smo uprihodili 30,5 milijardi eura, da je rashod 32,77 dakle minus od 2 milijarde 200 što je milijardu i pol više nego što je bilo 2023.
Revizija je dala uvjetno mišljenje, nalaz revije mi smo na Odboru za financije podržali i smatram da je državna revizija u skladu sa svojim mogućnostima i kadrovskim i ostalim napravila dobar posao, mislim čak kao i inače, a ono što me zabrinjava a molio bih od vas komentar. Stanje u zdravstvu koje nam je bivši ministar Vili Beroš mali pa i današnja ministrica uvjeravaju kako se stanje popravlja imamo minus od 2,4 milijarde eura što je 335 milijardi, 335 miliona eura više …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…

Vukušić, Mate (SDP)
… nego što je bilo. Dakle, 88 eura po glavi stanovnika bolesnih i zdravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…

Vukušić, Mate (SDP)
Molim komentar, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Piližota, Boris (SDP)
Pa što se tiče revizije zdravstvenih ustanova ja mislim da ih svako treba pročitati i dobi će jednu ja bih rekao objektivnu sliku ne samo svake institucije nego općenito zdravstvenog sustava u cjelini. Ono što se primjećuje iz godinu u godinu da se zdravstveni sustav odnosno obveze zdravstvenog sustava konstantno povećavaju, da Državni ured za reviziju jasno izdaje preporuke koje sam malo prije naglasio da su kao kuharice samo ih trebaš jasno primijeniti. Ono što vidimo da se te preporuke ne provode, a ako se provode onda one nemaju učinka u smislu provedbe onih koji bi ih trebali provoditi, a zdravstveni sustav sam po sebi sve više ja bih rekao tone u kaos.
Kao što ste i rekli Državni ured za reviziju donosi jasne preporuke, vrhunski obavlja svoj posao, evo i nadam se da će nastaviti u budućnosti sa još konkretnijim ovoga preporukama i ja bih rekao i što god možete napraviti da pritisak bude sve jači.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Idemo na drugu pojedinačnu raspravu, kolegice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Evo ponovno ću reći nešto što nije sadržano u ovom izvješću ali itekako se tiče vašeg rada pa i minulog. Hrvatska ima 576 jedinica lokalne sam… i regionalne samouprave, prije par godina napravili ste izvanredan posao kada ste ukazali da jedinice lokalne i regionalne samouprave nemaju registre svoje imovine konkretno svojih nekretnina. Svake slijedeće godine imali ste nešto drugo što vam je bilo fokus rada u toj godini i naravno da nešto što je opisano i sadržano u izvješću, ali mi kao Hrvatski sabor nemamo, nemamo daljnju informaciju je li na razini regionalne i lokalne samouprave u tih 576 jedinica ostvaren neki napredak ili nije, pa evo mislim da je to jedna prevažana tema. Nema druge institucije kojoj bi se mi mogli obratiti ili koja bi trebala napraviti taj posao i želim napomenuti da nažalost vrlo je teško doći do podataka i strukturirati podatke koje to županije, gradovi i općini nisu imale registar. Danas bi netko pojedinačno trebao istraživati internetske stranice svih tih javnopravnih tijela pa onda napraviti svoju bazu, a onda tražiti što je o tome utvrdio Državni ured za reviziju.
Evo ja sam pokušala, možda se dobro ne snalazim, ispravite me ako se dobro ne snalazim ali kada sam na internetskim stranicama Državnog ureda za reviziju tražila pojedinačna izvješća konkretno za gradove, ne znam ukucala sam grad Zadar i izišla su mi tri dokumenta, jedan je bio za 2010., drugi za 2011. i treći za 2012. godinu, pa onda proizlazi da u međuvremenu u svom ovom proteklom razdoblju se grad Zadar nije, nije istraživao itd.
E sad meni je jasno kakve kapacitete Državni ured za reviziju ima ali zato govorim HDZ-u je interesu da se kapaciteti ove institucije koja inače odlično radi svoj posao ali da se ne jačaju u onoj mjeri koliko nam je potrebno da stvarno dođemo do rezultata. To je što se tiče regionalne i područne samouprave.
Što se tiče državne razine svojevremeno sam tražila od svih ministarstava da mi dostave podatke o nekretninama koje su unutar nekog resora da vidim ima li država odnosno imaju li ministarstva podatke o tome što je njihovo, koliko to vrijedi i kako se s time upravlja. Evo uzmite primjerice Ministarstvo zdravstva koje je sad postalo na neki način odgovorno za sve javnozdravstvene ustanove od bolnica pa nadalje, svako pojedino ministarstvo mi je davalo identičan odgovor ako ga je uopće dalo. Rekli su mi da pogledam u Središnji državni registar državne imovine koji onda ima svoja područja pa tako i nekretnine. Evo ja vas pozivam da i sami izvršite uvid u taj registar pa iznese svoja stručna zapažanja je li to doista registar koji korisnicima daje na uvid podatke o tome što država ima u svom vlasništvu i kako s time raspolaže. Meni se čini da imamo samo jedan alibi alat informatički koji ne sadrži, jednostavno u njemu ne postoje potrebni podaci da bi mi mogli snać i da bi mi mogli kao građani, kao javnost, pa na kraju krajeva, i kao političari kontrolirati što vlast radi.
I evo, kad smo konkretno na primjeru zdravstva, pohvaljujem to što se državni ured s tim godinama bavi, međutim, ne može se, ne može se smetnuti s uma činjenica da je država odlučila preuzeti županijske bolnice i opće gradske bolnice, ne može se zaboraviti da je resorna ministrica zdravstva obećala da će se tako ostvariti određene uštede, obećala je da će izvršiti reviziju postupaka javne nabave koje sada za sve te bolnice objedinjena, mi do današnjeg dana nismo čuli nikakve podatke, nikakve rezultate nadzora, je li, je li doista napravljen taj financijski iskorak koji se tim otimanjem županijskih bolnica od strane države htjeo ostvariti i druga, evo, iskoristit ću i ovu priliku, da kritiziram Ustavni sud koji o podnesenim zahtjevima za ocjenu ustavnosti tog državnog preuzimanja županijskih bolnica nije odlučio već duže od godinu dana iako je ustavni rok 30 dana.
I nadalje, kad smo kod teme zdravstva, smatram da bi se u nadolazećem razdoblju Državni ured za reviziju trebao malo dublje uputiti u suštinu. Naime, obično državni revizori provjeravaju usklađenost poslovanja u smislu knjigovodstva, u smislu poštovanja pravilnika i nekih, reći ću to, više ekonomskih ili administrativnih pravila kojima se onda tijela nastoje prilagoditi, međutim, ne ulazi se toliko u bit. Pa evo jednog primjera, npr. kada Državni ured za reviziju provjerava putne naloge, onda samo provjerava je li obrazac putnog naloga dobro ispunjen i postoji li izvješće o tom putovanju.
Mi smo trenutno u jeku jedne od najvećih korupcijskih afera koje potresa Ministarstvo zdravstva, proizlazi iz toga što je državni tajnik Tomislav Dulibić sam sebi potpisao putovanje za Pittsburgh u 2023. Na to putanje otišao je sa ravnateljem HZZO-a Lucijanom Vukelićem, sastali su se sa privatnom tvrtkom kako bi očito s tom privatnom tvrtkom dogovorili nešto što debelo izlazi izvan okvira nadležnosti tih tijela i ima sve elemente koruptivnog djelovanja.
Riječ je o tome da je privatni projekt onkološke bolnice UPMC proglašen strateškim interesom. Smatram da se Državni ured za reviziju mora očitovati o tome, mislim to sasvim sigurno nije u skladu s hrvatskim propisima i ne može biti, ne može biti javni interes, a u konačnici je taj privatni projekt smješten, fizički smješten u javnozdravstvenu ustanovu, u Opću bolnicu u Zakonu, koja je, kažem, nekad bila županijska, onda ju je država preuzela za sebe i u prostor koji je izrađen javnim sredstvima, smješten je privatnik koji onda sad državi plaća ugovorenu zakupninu.
Pritom je ta zakupnina duplo manja od zakupnine koju je na javnom pozivu predložio drugi natjecatelj, što znači da je država odnosno Ministarstvo zdravstva odnosno svi hrvatski građani oštećeno za onu razliku, je li, na razini svakog pojedinog mjeseca koja je nastala time što je zakup ipak odobren UPMC-u koji je povezan sa Draganom Primorcem jer je on direktor lokalne podružnice ovdje u Hrvatskoj kako bi on ovdje ostvarivao svoj, je l', profit na temi liječenja onkoloških pacijenata sa tendencijom da ovaj dvojac koji je sam sebi odobrio putovanje u privatnu tvrtku u Pittsburgh 2023., dakle očito imao namjeru da se dogovori da će se liječenje hrvatskih onkoloških pacijenata plaćati iz sredstava HZZO-a u privatnoj onkološkoj klinici.
Smatram da Državni ured za reviziju mora dati svoju ocjenu zakonitosti takvog poslovanja, ali isto tako i svoju ocjenu kakve će to posljedice imati na hrvatski zdravstveni sustav koji je ionako devastiran, treba napomenuti da Hrvatska ispunila svoje obaveze za ulaganje u liječenje onkoloških pacijenata, zadnji smo po rezultatima u čitavoj EU, a sada će sva ova sredstva koja će se iz HZZO-a, očito je to namjera, prebacivati u privatnu onkološku kliniku, dodatno oslabiti hrvatski javnozdravstveni sustav.
Evo to su teme itekako one o kojima Državni ured za reviziju mora nešto reći, ne znam kako ćete u okviru ovlasti koje trenutno imate, ali morate pronaći snage, pa makar, makar svojom javnom riječju usmjeriti druga državni tijela na postupanje, kad se već glavni državni odvjetnik Ivan Turudić oglušuje da ništa od ovih spornih stvari u eteru nije čuo ni vidio. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo repliku. Kolega Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedniče.
Poštovana kolegice Orešković, vi ste u svojim izlaganjima i u ime kluba i sada, uporno ponavljate jedno apsolutno netočnu konstataciju, a to je da Vladi RH nije u interesu da ojača, da ekipira ured za reviziju. To apsolutno nije točno i vi to isto tako dobro znate jer je upravo taj ured glavna poluga Vlade da na vrijeme otkrije odnosno vidi eventualno nekakve propuste, nedostatke i da na to može pravovremeno i pravovaljano reagirati, a vi to uporno ponavljate kao mantru već i mislim da je to prilično, hajde blago rečeno, zločesto od vas jer i sami znate da to nije tako.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Jačanje ovlasti i kapaciteta je Državnog ureda za reviziju je i jedna od preporuka, jedan od zahtjeva OECD-a. U izlaganju sam spomenula tvrtku Državne nekretnine i rekla sam da državnom proračunu šteti činjenica da protuzakonito Državne nekretnine ne žele isplatiti ono što su dužne na temelju pravomoćne presude, a čini mi se da bi iznos bio i veći od milijun kuna. Na temu zaostalih plaća i doprinosa zviždačici kojoj ne nezakonito dan otkaz. To je činjenica i činjenica je da Državna nekretnine, tvrtka Državne nekretnine imaju osobu za direktora koju je postavio HDZ.
U odnosu na ove druge teme i državni tajnik i ravnatelj HZZO-a, sve su to istaknuti HDZ-ovci. Dragan Primorac kojem je Vlada .../nerazumljivo/... Andreja Plenkovića pogodovala je bio HDZ-ov predsjednički kandidat. Sve nepravilnosti o kojima sam govorila ne istražuju državna tijela, pa kome bi onda bilo …
.../Upadica: Hvala vam lijepo./... u interesu nego HDZ-u, da sve ostane upravo ovako …
.../Upadica: Hvala vam kolegice Orešković./... kao što je sada.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite povreda Poslovnika, kolega Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, 238.
Kolegice Orešković, pa ako je ikome pogodan to je vama SDP-ova vlada pogodovala, pa kad ćete nam jednom 10 minuta govora posvetiti da točno čujemo kako je ta sve išlo vaše uhljebljivanje i pogodovanje da napokon to riješimo?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, dobivate opomenu, bila je replika. Kolega Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Predsjedniče, zahvaljujem se.
Kolegice Orešković, danas smo već konstatirali, a ono što, na čega je svaki građanin Hrvatske najosjetljiviji je zdravstvo, u svakom slučaju, tako da ću opet vas pitat za mišljenje, trenutno kako stojimo u zdravstvu i sa ovim minusom kojega imamo i koji mislim da nikad veći nije bio, kada je to bilo u kunama, 7, 8 milijardi, onda smo pričali kako sad to ide ovoga, nadolje, ovo je sad 2,5 milijarde, što je puno više od 7, 8 milijardi kuna, a s predloženim reformama i akumulacijom dugova jasno je da javno zdravstvu u Hrvatskoj na samrti.
Nema šanse da se oporavi, ovakvim terapijama koje predlažu političko delegirani terapeuti poput bivšeg dr. Kujundžića, dr. „Malog“ Beroša, dr. Hrstić danas. Tri loša ministra u nizu uništili su ostavštinu Andrije Štampara od samih temelja, evo molim vas, samo kratki komentar i na tu temu. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Kratki komentar je da ne postoji politička volja. Da postoji, onda bi ministar zdravstva rekao koliki je dug prema veledrogerijama, toliko bi isplatio i uspostavio poslovanje ubuduće da ne nastaju novi dugovi.
Što se tiče Beroša, pa evo, Beroš je između ostalog odgovoran i za ovaj UPMC projekt Dragana Primorca i sve su to velike nepravilnosti za koje očekujem da će biti utvrđene u budućim nalazima Državnog ureda za reviziju, a što se tiče podkapacitiranosti tog tijela, pa evo, dovoljno je pobrojati broj onih koji bi trebali biti provjeravani, odnosno broj javnopravnih tijela sa brojem djelatnika koji u tom Državnom uredu za reviziju rade pa onda nabrojati sve državne tvrtke u kojima se Državni ured za reviziju nije pojavio valjda cijelo jedno desetljeće ili isto tako, veliki gradovi ili pojedine županije.
Ne zato što ne žele nego jednostavno nema tko i nema kad.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I došli smo do kraja pojedinačnih rasprava.
Sada idemo na završne rasprave. Javio se poštovani kolega Mandić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Mandić, Damir (HDZ)
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani glavni državni revizoru sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege. Pa evo, vidim da ovoga, rasprava kad su izvješća o državnoj, državnog revizora odnosno državne revizije uglavnom se svi na neki način slažemo, slažemo, a to je da rade, da rade jako dobro.
U ime Kluba HDZ-a mogu samo ponoviti da ćemo podržati izvješće glavnog državnog revizora u potpunosti, ali evo par, par misli.
Grad Karlovac je inače bio dio ove revizije koja je pred vama i mi smo dobili bezuvjetna mišljenja. Osobno moram reći kao gradonačelnik, ali prije svega, govorim u ime ljudi svojih iz gradske uprave koji su na koncu čiji je rad direktno ili indirektno bio revidiran, mogu reći da smo naravno sa nalazom zadovoljni, ali ovdje smo čuli i neke ideje kako državna revizija može biti i edukativna i savjetodavna i slažemo se s tim. Ali ono što mogu posebno istaknuti, to je jedna razina iznimne profesionalnosti i mislim da to svima nama znači, pogotovo ljudima koji su direktno, naravno u poslu i upravo ta profesionalnost ustvari daje autoritet ovim izvješćima, ali im daje i legitimitet svih nas koji jesmo predmet revizija.
Mogu ovdje samo istaknuti jednu situaciju koja je bila konkretno kod nas, a radi se, možemo je staviti u ovu kategoriju savjetodavnu, ali to je problem koji se, mislim s kojim se suočavaju svi gradovi, općine, županije, sva javnopravna tijela koja provode postupke javne nabave, gdje imamo ove situacije oko probijanja procijenjenih vrijednosti. Naime, tu smo se sa državnom revizijom na neki način i složili da ustvari kod procijenjenih vrijednosti, treba ih novelirati, treba ih znači s vremenom provjeravati zato što definitivno, okej, te neke tržišne okolnosti nose, nose svoje, ali isto tako, postoji ovaj jedan element koji je svima nama poznat, a to je da se uvijek ili 100%, u 100% slučajeva uvijek donose odluke kod javnih nabava po najmanjoj i najnižoj vrijednosti jer na taj način svi mi koji jesmo ili svi ljudi koji jesu u tim postupcima, oni na taj način šalju poruku, a i jamče da nije bilo ništa, da nije bilo nikakvih krivih koraka. Naravno da se onda to u postupcima kasnije ili u izvođenju pokaže da možda i nije bilo naj, najbolje. Upravo u tom kontekstu mislim da rad i glavnog državnog revizora i državne revizije ustvari možda trebamo i malo više i naglašavati i isticati jer oni ustvari sa svojim nalazima i sa svojim mišljenjima prije svega, oni ustvari vraćaju ili daju na neki način to povjerenje u sustav. Tržišne utakmice kao takve su uvijek na svoj način zanimljive, ali je činjenica da raspolaganje javnim resursima, javnim novcem je uvijek pod posebnom lupom i treba bit.
E upravo u tom kontekstu držim da, konkretno barem kod nas u Karlovcu nalazi državne revizije, pa i savjeti i preporuke, na kraju krajeva su nam na neki način ona zadnja točka po kojoj se trebamo i po kojoj se ravnamo.
Naravno da podrška i glavnom državnom revizoru i svim njegovim suradnicima i suradnicama i naravno u tom kontekstu svi oni resursi koji su im potrebni za daljnji rad i još bolji rad im trebaju biti na raspolaganju. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala vam lijepa. Time bismo završili sa raspravom o ovoj točci i o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

40

  • Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2024., Predlagatelj: glavni državni revizor
27.06.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2024. godinu, podnositelj je glavni državni revizor, rasprava zaključena. Sukladno prijedlogu saborskog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2024. godinu. Molim glasujmo.
109 glasova za, donijet je zaključak kako ga je predložilo saborsko radno tijelo.
PDF