Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 6
PDF
Svi govornici
39
Konačni prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 155
17.06.2025.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Poštovani zastupnici i poštovane zastupnice, dobro jutro. Nastavljamo s radom prema planu:
- Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 155
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava, čl. 172. i 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, a amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Nema zahtjeva za stankom, tako da pozivam .../Upadica se ne čuje./... Ima?
Kolega Krstičević, izvolite.
Izvolite. A nema više Živog zida, oni su nekad bili tu.
Krstičević, Mišo (SDP)
Stanka u ime Kluba SDP-a.
Mislim, zgroženi smo i osjećamo stvarno jedno gađenje obzirom da se ponovo razmatra uvođenje i povećanje dobi za umirovljene. Prema prijedlogu Svjetske banke, u tzv. sporom scenariju, radnici u Hrvatskoj bi u mirovinu išli sa 67 godina i 3 mjeseca i muškarci i žene. Intenzivni taj ubrzani scenarij puta u ropstvo podrazumijeva da mladi radnici koji danas stupaju u radni odnos, u mirovinu odlaze sa 72 pune godine. Naravno, ako budu živi. Ako ne budu živi, mirovinska osiguravajuća društva će rado zadržati svaki cent njihovih doprinosa koji bi prema toj isti analizi bi se trebali povećat, umjesto da se npr. odmah ukinu.
Tako da podsjetimo, upravo je Svjetska banka prije nekih 25 godina hrvatskim vladama prodala ideju o privatizaciji mirovinskog sustava. Danas njihov analitičari, analitičari te Svjetske banke upozoravaju i priznaju, hrvatske mirovine su među najnižim mirovinama u Europi.
Ali što predlažu? Ne ukidanje te iste privatizacije niti povećanje mirovina niti nekakav pravedniji sustav, nego predlažu rad, rad do smrti i do doslovno jer kako pišu, u svojoj vlastitoj analizi, pozivajući se na Eurostat, procijenjeni očekivani zdravi životni vijek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj je 5,2 godine. Kraj citata. Zdrav život prema ovom prijedlogu završava jedno 2 godine prije odlaska u mirovinu. Mi trebamo raditi dok ne padnemo, to je njihova računica.
Zato želim podsjetit Vladu na poruku građana iz 2019. g. kada je koalicija predvođena sindikatima prikupila više od 700 tisuća potpisa protiv produženja radnog vijeka. Ako treba, jasno vam je, skupit ćemo ih ponovo jer tih 67 je stvarno previše, a gledajte, …
.../Upadica: Hvala vam lijepo./... Svjetske banke nam je stvarno dosta.
.../Upadica: Vrijeme je isteklo./... Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimić, izvolite.
Šimić, Petar (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče HS-a.
Ja prije svega želim u ime HDZ-a odnosno ova stanka koju sam zatražio, prije svega želim pohvaliti rad Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u svakom slučaju, ovaj novi prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju evidentno je i ono što evo, moramo svi znati, a evo, trebamo upoznati hrvatsku javnost. Ovim novim Zakonom znači ne mijenjamo niti dob niti staž za odlazak u mirovinu.
Dakle želimo samo potaknuti sve one koji žele nakon stjecanja prava na mirovinu, da nastave svoj rad, pogotovo onim novim Zakonom dajemo tu mogućnost obrtnicima koji su to i tražili i evo ministarstvo im je izašlo u susret, da i nakon umirovljenja mogu nastaviti rad sa svojim obrtom i primati 50% svoje mirovine.
Dakle ovaj dio vezano za produženje radnog vijeka nije traženje produženja radnoga vijeka nego želja da se poveća broj godina radnog staža za odlazak u mirovinu. Znači trenutno smo na 31 godini i 6 mjeseci, u svakom slučaju da ta, da taj radni staž bude duži. S tom dužinom radnog staža u svakom slučaju rastu i mirovine jer je činjenica za onaj dio nižih mirovina je upravo najveći faktor taj dio ranijeg umirovljenja odnosno ne imanja punih godina radnog staža, potrebno bilo za muškog umirovljenika ili ženskog umirovljenika.
Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Dakle mi danas imamo u drugom čitanju Zakon o mirovinskom osiguranju. Vrlo je zanimljivo vidjeti koje su to razlike između prvog i drugog čitanja jer kad malo pogledate, razlike, razlike su zapravo nomotehničke, dakle ništa sustavno. Često nam kažu, tu u Saboru i čujemo od resornih ministara, da imamo u prvom čitanju zakon pa da onda možemo davati primjedbe, pa da će te primjedbe biti razmotrene i probati se u drugom čitanju definirati, ali znamo i mi i jako dobro da tome nije tako, da je ovo samo zadovoljavanje forme, a ne zadovoljavanje sadržaja.
Jednako tako, i ovo je najava novog Zakona o mirovinskom osiguranju, ali ajdemo vidjeti što nam taj novi zakon može donijeti, jer ako želite napraviti zaista neke poboljšice, onda je trebalo napraviti neke ozbiljne iskorake.
Ti ozbiljni iskoraci u ovom trenutku, ja čitam i mi čitamo na sljedeći način, zaista, u Hrvatskoj je potrebno, kažu analitičari, da nam je potrebno 400 tisuća novih radnika jer bez toga neće biti održivosti mirovinskog sustava o kojem govorimo, a i nekih drugih sustava. Naravno da to sve ne mogu biti strani radnici i ne trebaju biti strani radnici i ideja da umirovljenici iza 65 godina, oni koji žele, mogu nastaviti raditi.
Pitanje je oni koji žele i pitanje tko to stvarno može. Recite mi, da li netko tko je cijeli život radio na građevini i da li nakon 65 godina se može po skelama verati, mislim da još netko treba bit tko će njega nositi, da se vere, naravno, tu sam sarkastična, ali ona ideja da .../nerazumljivo/... da čovjek iza 65 godina dobije punu mirovinu, a onda ugovorom o radu se definira način na koji će dobiti naknadu za rad, naravno da to niste prihvatili.
I postoji još jedna stvar gdje molim i resornog ministra i Vladu da razmotri. Čemu porez na mirovine?
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Dakle, mirovina je nama definirana ko dohodak i ima porez. Zašto?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Idemo na četvrti zahtjev, kolega Kukavica, izvolite.
Kukavica, Ivica (DP)
Tražim stanku u ime Kluba Domovinskog pokreta kako bi rekao nekoliko činjenica. Naime, mi iz Domovinskog pokreta ćemo podržati ovaj zakon. Ja ću se vratiti malo unazad. Pripadam onoj generaciji koja je u vremenu od 2000., 2005. na jedan način nepravedno doslovno išla u mirovinu u naponu snage. U međuvremenu znalo se događati i značajna smanjenja tih mirovinskih primanja zato moram priznati sa veseljem da pozdravljam ovi zakon koji omogućava masu ljudi koji su nepravedno otišli rano u mirovine da još mogu u zakonskom okviru raditi i doprinositi našoj državi.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ima li još zainteresiranih, ako ne nastavljamo u 9 sati i 55 minuta.
STANKA U 9,45 SATI.
Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 9,55 SATI
Nastavljamo s radom poštovane kolegice i kolege pa pozivam sada poštovanog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića da predstavi Konačni prijedlog Zakon o mirovinskom osiguranju.
Izvolite ministre.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedničke Hrvatskog sabora.
Dame i gospodo zastupnici, pred vama danas je novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Temeljni zakonski akt ne samo za milijun 240 tisuća naših umirovljenika nego i za nikad veći broj u Hrvatskoj osiguranika, njih više od milijun 770 tisuća s jučerašnjim danom.
Cilj ovog zakona je jasan, komunicirali smo ga u prvom čitanju, komunicirali smo ga javno kroz javno savjetovanje predstavljajući ga na Nacionalnom vijeću za starije i umirovljenike. Sa današnjih 645 eura prosječne sveukupne mirovine cilj je do kraja mandata taj iznos podići na minimalno 800 eura. Do cilja moramo doći sa predloženim sredstvima kroz ovaj zakon. Sredstva su jasna, prezentirana i koristim i ovu priliku hrvatskim zastupnicima ponoviti što smo to kroz novi zakon osmislili, poboljšali, unaprijedili kako bi položaj i sadašnjih osiguranika i sadašnjih i budućih umirovljenika u konačnici bio bolji, povoljniji u budućnosti već nakon stupanja na snagu zakona vjerujem od 1. srpnja ove godine.
Stoga smo predložili da stopa usklađivanja mirovina kojim dva puta godišnje svim umirovljenicima raste mirovina umjesto dosadašnjih 70 i 30 u korist povoljnijeg indeksa ta stopa novim zakonom iznosi 85 15. S tako predloženim omjerom usklađivanja mirovina Hrvatska definitivno ide u sam vrh Europe po pitanju stope usklađivanja mirovina na način da se povoljniji indeks onda množi sa stopom od 85%, onaj slabiji sa stopom od 15%.
I ponavljam iako u Europi postoje primjeri da ima usklađivanja i sa 100% oni su vezani isključivo uz jedan indeks nepovoljni i kada to stavite u nekakav balans vidjet ćete dakle da ova stopa definitivno dolazi u sam vrh Europe po pitanju usklađivanja mirovina naših umirovljenika.
Uz ta dva puta godišnje usklađivanje Vlada je predložila i novo pravo u mirovinskom sustavu, a riječ je o godišnjem dodatku na mirovinu. Nakon dakle 11 jednokratnih dodataka koje je Vlada od 2020. omogućila umirovljenicima kroz svoje pakete mjera mi smo predložili da novim zakonom godišnji dodatak na mirovinu postaje trajno pravo svih hrvatskih umirovljenika, da Vlada definira vrijednost tog godišnjeg dodatka po godini mirovinskog staža i da se onda u prosincu krajem tekuće godine taj dodatak isplati. Uz usklađivanje dva puta godine, sada uvodimo treći stup ili treće pravo svim umirovljenicima da tri puta godišnje mogu računati na povećanje odnosno neko novo pravo na mirovinu.
Uz to predložili smo da redefiniramo i sustav bonifikacije ili uvećanja mirovine za svaki dulji mjesec ostanka u svijetu rada na način da umanjimo limit od ukupno 5 godina te da redefiniramo uvjet da više nije vezan dakle uz godine mirovinskog staža nego uz godine navršeno života i da svi oni nakon 65 godine neovisno koliko imaju mirovinskog staža mogu dobiti bonifikaciju odnosno uvećanje mirovine za dulji ostanak u svijetu rada.
Jednako tako nakon što smo 2019. uveli 6 mjeseci dodanog staža majkama za svako dijete sada želeći umanjiti rodni jaz u mirovinama predlažemo da taj dodani staž, ne mirovinski nego dodani staž iznosi godinu dana i da njegov efekt bude uvećanje mirovine za dodatnih 3% za svako rođeno dijete.
Po treći put institut najniže mirovine uvećavamo na način da više ne iznosi 103% aktualne vrijednosti mirovine nego da kroz usklađivanje taj postotak bude na razini od 106%.
Nakon povećanja obiteljskih mirovina posljednjom zakonskom intervencijom mi ovaj put predlažemo da se sve invalidske mirovine dodatno uvećaju za 10% i to kroz uvećanje samog faktora za izračun, dakle invalidskih mirovina koji onda se povećava za 10%. Samim time generira se i rast tih mirovina za dodatnih 10%.
Dugo smo kroz sve silne izmjene koje smo imali u ova protekla dva mandata ove Vlade kad smo god dirali neko pravo ili zakonski propis koji definira mirovinski sustav ne samo prvi stup nego i drugi i treći neka posebna prava mirovine po posebnim propisima, smo zapravo razgovarali o ukidanju penalizacije. Brojni su saborski zastupnici za govornicom naglašavali važnost dakle upravo ukidanja ovog instituta i ujedno predlagali da godine života 70 navršena bude zapravo uvjet da se penalizacija koja je zbog ranijeg odlaska u mirovinu umanjila vrijednost mirovine ukine. Ne samo da tim ljudima omogućavamo da doživotna kazna ne bude primijenjena, nego zapravo omogućujemo da našim umirovljenicima nakon 70 godina kada zasigurno ulaze kroz faktor ugroze od siromaštva omogućimo veće mirovine.
Rad umirovljenika prije svega nekoliko godina bio je mit, bio je u tragovima, danas u Hrvatskoj 37 tisuća umirovljenika koristi pravo na rad na način da im je omogućeno 2019. pravo rada pola radnog vremena i primanje cjelokupne zaslužene mirovine. Ovim novim institutom uz zadržavanje i ovog postojećeg prava omogućavamo svim umirovljenicima koji to žele, koji mogu, koji se tako osjećaju da rade puno radno vrijeme i koriste pola mirovine nakon 65 godine. Vjerujemo da će i ovo novo zakonsko pravo poboljšati i postotak i broj zaposlenih umirovljenika ali ujedno biti mjera koja će odgovoriti na pojačane potrebe tržišta rada u Hrvatskoj.
Tema istovremenog rada nakon 65 godine obrtnika i osoba koje se bave samostalnim djelatnostima dosad nije bilo zakonsko pravo sada i njima omogućavamo nakon 65 godine da koriste pravo koje su dosad imali svi umirovljenici, ostati raditi u svom obrtu u svojoj samostalnoj djelatnosti nakon 65 godine i primati pola mirovine.
U odnosu na prvo čitanje omogućili smo i vjerujem da će to biti itekako dobra mjera da svima onima koji imaju status njegovatelja, roditelja njegovatelja i udomitelja nakon 65 godina ukoliko žele taj status zadržati omogućiti pola mirovine.
Osobama koji primaju invalidsku mirovinu za potpuni gubitak radne sposobnosti želeći izjednačiti njihov status sa hrvatskim braniteljima koji također koriste sličnu mirovinu omogućavamo rad na 3,5 sata. To je također jedan prijedlog koji smo čuli upravo od osoba sa invaliditetom koji su ovo predložili i Vlada je odgovorila.
Uz ovaj krajnji cilj povećanja mirovine u Hrvatskoj nakon što su one svim ovim intervencijama povećane za više od 80%, gotovo za 100% povećana su one najniže, mi želimo naravno promovirati i dulji ostanak u svijetu rada. Ne povećavati godine života kako bi ispunili uvjete za mirovinu to nam nije bilo ni u primisli ne znam otkud takvi tonovi već ovdje prije no što smo zakon predstavili osim ako ga netko nije pročitao. Želimo kroz sve ove institute i godišnji dodatak koji će biti vezan uz godine mirovinskog staža i kroz promoviranje ostanka u svijetu rada i kroz bonifikaciju i kroz dodani staž utjecati na to da se prosječna trajanje mirovinskog staža u Hrvatskoj ne 31 godinu i 6 mjeseci kako smo čuli, nego 31 godinu i 11 mjeseci značajno u slijedećim godinama poveća da uz to što povećamo adekvatnost mirovine činimo sve i na održivosti mirovinskog sustava. Da imamo podlogu za to govori i činjenica, informacija da su prosječne mirovine u Hrvatskoj za sve one osiguranike sa 40 i više godina radnog staža iznad 945 eura, a to vam je 66% prosječne hrvatske plaće.
Dakle, model postoji, mi ovim zakonom nestajemo po pitanju unaprjeđenja položaja umirovljenika i osiguranika nego samo nastavljamo kontinuitet trajnog unaprjeđivanja dakle prava i umirovljenika i osiguranika u Hrvatskoj.
Pozivam sve saborske zastupnice i zastupnike da ovakav Prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju podrže.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem ministru Piletiću.
Imamo 25 replika, prva na redu je kolegica Dragić, izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre s obzirom da se cijelo vrijeme hvalite iznimnim rezultatima ove Vlade i porastom BDP-a novca dakle ima, a inflacija je iako najveći neprijatelj našim građanima vama dobro došla i omogućila punjenje proračuna. Zašto niste odmah preusmjerili ta sredstva onima koji najteže žive u prvom redu našim umirovljenicima? To vam ne govorimo samo mi već i Europska komisija kojoj nije jasno kakva je to država koja novca ima, a građani posebno umirovljenici nikada siromašniji. I po kojem ste vi to modelu izračunali da će 800 eura prosječne mirovine biti dostatno za život 2028. godine jer to je već i danas malo za jedan dostojanstven život, a cijene svakim danom divljaju.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Poštovana zastupnice ne vjerujem da ste prespavali sve ovo što je Vlada činila upravo po pitanju smanjenja siromaštva u Hrvatskoj. Podsjetit ću dakle da smo upravo umirovljenicima kroz 11 paketa isplatili više od 745 milijuna eura kako bismo upravo olakšali učinak inflacije kroz sve ove godine. Uz to Vlada regulira cijenu energenata, naftnih derivata kako bi oni bili dostupni i priuštivi, a kada govorimo dakle o osobama u teškoj materijalnoj deprivaciji onda ste trebali čitati izvješća Europske komisije u kontinuitetu. 2016. ova Vlada je naslijedila 12,6% osoba …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam ministre./…
… u teškoj materijalnoj deprivaciji.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre hvala vam lijepa, molim vas da se sažmite u minutu, da kažete one ključne stvari koje želite.
Kolega Pavić, izvolite.
Pavić, Marko (HDZ)
Netko ugasi, e hvala.
Poštovani predsjedniče sabora, poštovani ministre, pa čestitke na ovom iskoraku koji je svakako rezultat Vlade, rasta BDP-a da možete doći ovdje sa 2 milijarde eura više za umirovljenike koji će ići na njihove račune kroz povećanje mirovina već od 1. srpnja.
Kritike da je to malo, uvijek može više, ali oni koji su prije bili na vlasti SDP je povećavao mirovine za 12 eura, prema tome ove kritike su u potpunosti neosnovane, a dolaze prvenstveno radi rada vas i Vlade u partnerstvu sa umirovljenicima i strankama i udrugama umirovljenika. Upravo je jedno od takvog partnerstva uz ove veće mirovine 85 15 i ESF natječaj aktivno u mirovini, aktivno starenje, pa ako nam možete još jedanput nešto malo reći više o tome i kako je to partnerstvo sa umirovljenicima …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… dovelo do ovakvog povećanja mirovina.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Dakle i kroz prijašnji Europski socijalni fond postojao je natječaj aktivni u mirovini. Mi zapravo naše umirovljenike smatramo bogatstvom ovoga društva. Želimo njihovu aktivniju ulogu i upravo zbog toga smo predvidjeli i financijska sredstva da udruge koje njih okupljaju čine im život raznovrsnijim, ugodnijim i aktivnijim, dobiju sredstva kako bi upravo mogli raditi na promociji aktivnog starenja i bivanja aktivni u mirovini.
Što se tiče dakle nekakvog našeg socijalnog partnerstva s umirovljenicima ono je najočitije dakle kroz rad Nacionalnog vijeća za starije i umirovljenike koje se sastaje redovito, koje o svim ovim stvarima promišlja i koji zapravo predlaže kroz svaki zakonski proces prijedloge Vladi RH i oni u konačnici su rezultirali povećanjem mirovina …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u kontinuitetu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa, izvolite.
Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani ministre izmjenama ovog zakona najavljuje se povećanje najniže mirovine za oko 3%. Možete li nam reći na koliko se točno umirovljenika ta mjera odnosi? Koliko će iznositi to povećanje u prosjeku u apsolutnim brojkama i smatra li Vlada da je to povećanje dovoljno da se najugroženijim umirovljenicima osigura mirovina koja bi im omogućila dostojanstven život jer znamo da je među primateljima najnižih mirovina velik broj ljudi koji su radili cijeli život, često teške fizičke poslove i sada žive s 400 eura mjesečno, pa me zanima je li ovo stvarno najviše što se moglo učiniti?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, dakle najnižu mirovinu danas u Hrvatskoj prima nešto više od 250 tisuća umirovljenika i nismo ih zaboravili dosad, nismo ih zaboravili kroz ove izmjene zakona, a sasvim sigurno dakle nećemo ih zaboraviti ni u budućnosti.
Uvećanje aktualne vrijednosti mirovine već je po treći put ova Vlada učinila i zato vam je razlika između povećanja prošle mirovine od 82% i 98% koliko je dakle povećanje najniže mirovine u Hrvatskoj. Uz to uvodimo dakle i godišnji dodatak i povoljnije pravo usklađivanja mirovine. Dakle, povećavamo izravno zakonskom intervencijom najnižu mirovinu, omogućavamo dvije veće stope usklađivanja i uvodimo dakle godišnji dodatak koji će naravno rezultirati povećanjem mirovina.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre evo nastavkom reforme mirovinskoga sustava danas kroz ove izmjene zakona idemo u smjeru rasta minimalno mirovine, nove formule usklađivanja, trajnog dodatka na mirovine, povoljnije bonifikacije duljega rada, ukidanje penalizacije, veća prava za umirovljenike itd..
Prema tome ono što možemo vidjeti da trajna briga Vlade RH prema ovoj našoj najosjetljivoj skupini društva i osobama treće životne dobi je trajna i ide u smjeru što smo rekli izvršenja programa i prosječne mirovine od 800 eura, ali moje pitanje u replici je da danas ovdje raspravljamo na temelju podataka, na temelju činjenica, na temelju istinitosti pa bi ja zamolio da ovaj dio koji ste krenuli vezano za prikazivanje grafikona što smo zatekli kada smo došli i što je danas, obrazložite mi i da vidimo na temelju tih podataka kakvo je bilo stanje na početku mandata, a kako je danas.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo zastupniku Mažaru što mi je omogućio da još jedanput prikažem dakle ovaj grafikon. Dakle, 2016. 12,5 osoba u Hrvatskoj bile su osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji. '24. njih je dakle svega 2%. 2% još uvijek previše. Kada uzmete dakle podatak osobe u riziku od siromaštva, dakle 30% ili 29% dakle bilo je 2016. bez obzira što je minimum bio dakle 19 2022. on je nešto sada porastao postotak sa 20,7 na 21,7 zbog prvenstveno dakle povećanje i plaća i mirovina i zbog izračuna koji Državni zavod za statistiku, dakle upravo ovo izvješće dostavlja cjelokupnoj hrvatskoj javnosti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Curiš Krok, izvolite.
Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala predsjedniče, evo moram vam čestitati ministre.
Nekad su prije Hrvatske željeznice i vlak bili sinonim za kašnjenje, a danas ste upravo postali to vi i vaše ministarstvo.
Kasnite sa izdavanjem rješenja za inkluzivne dodatke, kasnite sa izdavanjem rješenja privremeno uzdržavanje djece, a kasnite jako dobro i sa rješenjima o mirovini. Evo, neki dan čitam, piše jedan gospodin, dobio je, predao je zahtjev za mirovinu, međutim, nije dobio konačno rješenje čak 10 mjeseci nakon predavanja zahtjeva. Također, 4 mjeseca kasnije stiglo mu je tek privremeno rješenje i tek nedavno je dobio predujam koji naravno, nije puni iznos one pripadajuće mirovine.
Radi se o ljudima koji su radili cijeli svoj životni vijek, često i preko 40-ak godina. Ja vas pitam, kako ti ljudi dok ne dobe tu mirovinu od koje neće živjeti nego životariti, tih mjeseci, kako će preživjeti?
.../Upadica: Hvala vam. /... Kako će plaćati režije, kupovati hranu, …
.../Upadica: Hvala vam lijepa. /... plaćati, plaćati lijekove …
.../Upadica: Hvala vam lijepa kolegice./... ili živjeti aktivnu starost .../Govornik isključen./...
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice, molim vas. Izvolite odgovor.
Isključite se samo.
Piletić, Marin (HDZ)
Dakle, kada smo uvodili i novo pravo i povećavali obiteljske mirovine i uvodili novo pravo, dakle dio obiteljske mirovine, rekli smo da će zbog obuhvata potencijalnih korisnika i rješenje koje HZMO treba donijeti, dakle biti kašnjeno sa izračunom i ostvarivanjem dakle tog prava. Svi umirovljenici kad predaju zahtjev, u roku od 2 mjeseca dakle dobiju privremeno rješenje i iznos koji odgovara približno dakle budućem iznosu kompletne mirovine temeljem rješenja HZMO-a.
Svi oni koji kasne u toj proceduri, dobiju zaostatke. Niti jedan umirovljenik neće bit zakinut ni za cent ni za lipu onog prava koje temeljem zakona ima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a, uvaženi ministre sa suradnicima.
Evo, ja bih željela svakako pozdraviti današnji Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju i pohvaliti svakako povećanje postojećih mjera koje omogućuje da ljudi i dalje ostanu i produlje svoj radni vijek, a svakako ostanu u radu i tako ostvare svoja materijalna prava. Posebice bi pozdravila i istakla mjeru za majke koja za svako rođeno dijete ili posvojeno dijete se produljuje, priznaje staž sa 6 mjeseci sada na 12 mjeseci.
Isto tako, molila bi vas, ako možete veliki iskorak i pozitivni iskorak u ovome Zakonu o mirovinskom osiguranju, donosi upravo obrtnicima i poduzetnicima, vezano za njihovu mirovinu pa vas molim da još jedanput to istaknete. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. Dakle po postojećem zakonu, obrtnici nisu dakle mogli otići u mirovinu i nastaviti dakle obavljati svoju djelatnost, kao i osobe koje imaju dakle profesionalne svoje samostalne djelatnosti. Mi smo sada omogućili nakon dakle navršavanja 65 godina da ti ljudi ostanu radit i koriste pola svoje mirovine koju su zaslužili. Riječ je o našim obrtnicima, riječ je o našim liječnicima, odvjetnicima, riječ je o ljudima dakle koji, ukoliko žele, mogu, potrebni su tržištu rada, hrvatskom gospodarstvu, nastave dalje radit, ali da im se omogući dakle pravo na mirovinu nakon 65 godine kao što je to dosad bilo pravo za sve ostale umirovljenike koji su mogli raditi na pola radnog vremena i primati punu mirovinu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić, izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući, poštovani ministre.
Imajući u vidu sve ono dobro što ovaj Zakon donosi, vjerujem da ćete razumjeti da je uloga svih nas iz oporbe ukazati na one stvari koje možda se mogu malo bolje i regulirati pa u tom kontekstu i ova replika i ono što ću reći u ime kluba je upravo naslonjena na tu činjenicu.
Moje pitanje će ići u kontekstu čl. 37, dakle ovog Zakona. Vi više-manje svi znate da posao udomitelja je onaj koji je poprilično teži od posla kojeg ima određeni biološki roditelj.
Iz kojeg razloga su njihova prava i njihova, njihov status definiran u Zakonu o socijalnoj skrbi, a u kontekstu dodatnog staža nisu definirani u ovim izmjenama zakona? U tom kontekstu ja ću vam predložiti amandman gdje ćemo definirati da statusno svaki udomitelj koji ima status udomitelja duže od 5 godina, da za svako dijete o kojem je skrbio minimalno 2 godine, dobije …
.../Upadica: Hvala vam./... 3 mjeseca dodatnog staža.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Dobro. Predložite amandman, naravno da ćemo razmotriti, s obzirom da za svako zakonsko pravo treba napraviti procjenu fiskalnog učinka pa ćemo vidjet dokle ćemo doći.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica, izvolite.
Kukavica, Ivica (DP)
Hvala. Poštovani g. ministre sa suradnicima. Pa već sam u uvodu rekao, ovaj Zakon je dobar. Ja osobno nalazim nove puno dobrih stvari, u ovom trenutku je ovo nešto najbolje što je izvučeno.
Sad ću malo parafrazirati jednu situaciju tih vremena kada sam govorio, kada se išlo veoma rano u mirovinu, pa i ja sam bio jedan od tih koji je u tim trenucima se snalazio, u jednom trenutku sam i radio na autoputu i zaštitnu ogradu od Sv. Roka do Maslenice. Sad je sve to zakonom regulirano. Mene zanima održivost ovoga sustava mirovinskog.
Jasno je da apsolutno imamo poprilično loše negativne demografske trendove, iseljenje, koliko smatrate, gledajući sada unaprijed, da je bitna sinergijski rad ove Vlade i ovo šta radi ministar Šipić na povratu naših Hrvata i svim tim demografskim mjerama i održivosti ovoga sustava.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. Pa po svim procjenama analitičara koji se bave mirovinskim sustavom hrvatski mirovinski sustav je neupitno održiv do 2070. godine.
Ja ću podsjetiti sve vas zastupnice i zastupnike da je omjer umirovljenika i osiguranika 2015. godine bio na jednog umirovljenika 1,16 osiguranika. Mi smo danas '25. jedan umirovljenik 1,42 osiguranika i kontinuirani rast. Kad su u pitanju uplate doprinosa mi smo 2016. dakle doprinosi za mirovinsko osiguranje u ukupnom izdvajanju za mirovine bili na 53%, mi smo sa prvih 5 mjeseci 2025. na 73%.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jeckov, izvolite.
Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine ministre ključna novina je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka svim umirovljenicima tzv. trinaesta mirovina i to je nešto što svakako pozdravljam, ali gospodine ministre razuvjerite me i objasnite da to nije svojevrsni odgovor na inflaciju koja u našoj zemlji nije mala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Zadatak ste mi dali vrlo jednostavan gospođo Jeckov. Dakle, kumulativna inflacija u ova dva mandata ove Vlade vam je 33,3%. Rast mirovina iznad 80%. Rast najniže mirovine gotovo 100%. Regulirana cijena energenata, 11 dodataka izravno koje je Vlada svojom odlukom dala kroz ove 3-4 godine i trajno pravo koje ulazi u Zakon o mirovinskom osiguranju to je taj godišnji dodatak koji će se vezati uz godine mirovinskog staža kao još jedan zapravo uvjet koji potiče dulji ostanak u svijetu rada. Nema dakle većih mirovina sa malom prosječnom dobi trajanja mirovinskog staža.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Lukačić, izvolite.
Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre podržavam ovaj prijedlog da se svim korisnicima invalidske mirovine zbog potpune nesposobnosti za rad zbog opće nesposobnosti za rad dozvoli kao i hrvatskim braniteljima da rade do 3 do 3,5 sata, međutim ostaju mi nekako rekla bi na duši one osobe s invaliditetom koje mogu raditi ali ne mogu raditi puno radno vrijeme nego mogu raditi 4 sata. To su osobe koje još nisu bile u svijetu rada, dakle isključene su iz svijeta rada ali molim vas možete li …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… promisliti da se njima dozvoli da rade 4 sata.
Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa kolegice Lukačić.
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo zastupnice Lukačić. Ja mislim da vi najbolje možete svjedočiti koliko je dakle iskrena podrška Vlade osobama s invaliditetom kroz čitav niz zakona i kada uzmete u obzir i cilj ove Vlade da do kraja mandata poveća broj osoba s invaliditetom na tržištu rada za dodatnih 6 tisuća osoba. Mi smo već preko 50% tog zadanog cilja ostvarili u prvoj godini našega mandata, nastavit ćemo to i dalje. Jedno od prava koje se može regulirati Zakonom o mirovinskom osiguranju je pravo na rad upravo do 3,5 sata svim onim korisnicima invalidske mirovine koji koriste zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, a podsjećam cjelokupnu hrvatsku javnost da i kroz sustav poticaja našeg zavoda za vještačenje kao i zavoda za zapošljavanje zapravo potičemo poslodavce da upravo omoguće …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kvalitetno radno mjesto osobama s invaliditetom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre u Hrvatskoj je dakle odnos između, između prve mirovine i posljednje plaće samo negdje oko 45% ili 45,7%. Znači da prosječan umirovljenik nakon odlaska u mirovinu prima manje od polovice svoje zadnje plaće. U državama EU taj je odnos omjer 60, 70% u neki i veći. Uz to evo kao što ste i rekli omjer aktivnih osiguranika i umirovljenika je 1,42:1 što je zapravo i među najlošijima u EU. Dakle, u takvim uvjetima zaista je teško govoriti o održivosti mirovinskog sustava i još teže o pravednosti. Da bi mirovine rasle, da sad ne nabrajam Hrvatska bi trebala prvo ukinuti 60% općina koje ne nude nikakvu uslugu svojim, svojim građanima, povećati transparentnost proračuna, smanjiti korupciju, klijentelizam, omogućiti dulji rad uz punu mirovinu, potaknuti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… potaknuti inovacije …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Puljak./…
… i zadržavanje mladih u zemlji. Što namjeravate po tom poduzeti?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala.
Ja ću podsjetiti još jedanput sve zastupnice i zastupnike dakle održivost mirovinskog sustava nije upitna. To nije tema gdje bi se mi trebali politički prepucavati. Naš zadatak je trajno povećavati dakle prava i iznose koji iz tih prava primaju dakle hrvatski umirovljenici, a još važnije da ta prava omogućavaju današnjim osiguranicima, današnjim zaposlenicima dakle kvalitetnije uvjete za umirovljenje.
I podsjetit ću još jedanput dakle da je prosječna starosna mirovina s mirovinskim stažem od 40 i više godina u Hrvatskoj 65,2% prosječne plaće u Hrvatskoj.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbarić, izvolite.
Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani ministre.
Odnosi hrvatskog mirovinskog sustava i mirovinski sustav BiH su uređeni međudržavnim sporazumom. Jesam li u pravu? Kako to funkcionira i imate li podatak koji je broj mirovina koji se iz hrvatskog mirovinskog sustava isplaćuju onima koji stalno žive u BiH, a zaradili su mirovinu u Hrvatskoj i obratno?
Je li istina, kako to navode ovih dana brojni mediji, da se ovim reformskim zakonom na neki način zaobiđena prava Hrvata iz BiH, pa i Srbije i Crne Gore, koji su svoju mirovinu zaradili u RH?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Nisam čitao takve spekulacije, uvaženi zastupniče Barbarić, dakle ono što mogu reći, dakle ovaj Zakon odnosi se dakle na sve umirovljenike i na sve osiguranike koji imaju staž u Hrvatskoj, niti jedan može bit zaobiđen niti bi to bila intencija dakle ove Vlade.
Što se tiče nekakvog omjera, mi imamo dakle mirovine koje šaljemo u inozemstvo, njih nema više, ja mislim od 180 tisuća dakle, raspodjela po zemljama, nije tu samo dakle BiH nego su tu i čitav niz drugih eurpskih i neeuropskih zemalja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Krstičević, izvolite.
Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala.
Naime kada su 2019. g. radnici rekli doslovno ne i 67 je previše, Plenković se tada s njima složio, promijenio zakone, vratio sve na staro.
Ali je nažalost dopustio da mirovine dodatno zaostanu za troškovima života i za plaćama i sve ono što smo mi tada dobili obranom od tog produljenog rada, nama su oduzeli zapravo na mirovinama. Sada naravno i Plenković priznaje da su mirovine premale i jedino što to njihovo povećanje je i premalo i dolazi prekasno i što ćemo, kako se to sad bar čini iz preporuka svjetske banke, platiti to radom do 67. ili do 72.
Moje pitanje je sljedeće, kakvo je vaše mišljenje o tim preporukama i prijedlozima svjetske banke i slažete li se vi da bi hrvatski radnici trebali kao što je napisao jedan umirovljenički medij sa posla ići…
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... direktno na groblje?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Zastupniče, jeste vi iz noćne? Niste?
Dakle, sveukupna prosječna mirovina u mandatu ove Vlade narasla je za 81%. U razdoblju od 2012. do početka 2016. 3,5%. Ova Vlada je kroz 7 puta predstavljanja različitih zakona dolazila pred HS da bismo mi danas mogli govoriti o povećanju mirovina sveukupne .../Govornik se ne razumije./... koja daleko veća nego što je kumulativno stopa inflacije u proteklih 8, 9 godina.
To su rezultati ove Vlade i zbog toga ova Vlada dobiva povjerenje hrvatskih građana, uključujući i umirovljenike u Hrvatskoj koji su i dali da treći put ovdje pred HS, svojom …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... većinom povećava mirovine u Hrvatskoj.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Povreda Poslovnika, kolegica Glasovac, izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
G. predsjedniče HS-a, povrijeđen je čl. 238 u smislu da, a na neki način ministar ponovno vrijeđa zastupnike, ja smatram da vi tu trebate reagirati. Šta znači pitanje jeste vi iz noćne?
Pa kolega Krstičević i nakon dežurstva funkcionira 10 puta bolje nego vi nastavani s beauty sleepom od 8 sati, tako da, mislim, to stvarno mislim da trebate malo ministre, pogotovo g. Piletića malo uokviriti u pristojno ponašanje i ponašanje u skladu s Poslovnikom. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, jeste li bili ovdje od početka, kad su zatražene stanke? Znate što je rekao kolega Krstičević? Da osjeća gađenje, to je bila prva rečenica prema ovome o čemu mi danas govorimo i ja sam to odšutio iako je to meni potpuno neprihvatljivo.
Dakle sad je rekao kolega Piletić ili ministar Piletić isto nešto što je nekakva šala, tako, doskočica i to. Sad bi ja njega trebao upozoriti, a za ono ne bi trebao upozoriti, dakle pokušavam držati podjednake kriterije, nekome se ne sviđa ovako grubi izričaj, nekome se ne sviđa podsmjeh, ali tu nije bilo ništa što bi bilo ovaj, za opomenu jer ako to dovedemo do te razine, onda ću dnevnom morat zbog izgovorenoga davati na desetke opomena, i vi kao predsjedavateljica kad budete na ovom mjestu.
Oke, ukazali ste na nešto, nema, nema, nećete dobit opomenu, naravno.
Kolega Krstičević, izvolite.
Krstičević, Mišo (SDP)
238.
Ako čovjek kaže da izražava gađenje prema nekom procesu za koji misli da je loš za hrvatsko društvo, onda netko sa pozicije predsjednika Sabora izražava drugačiju opozicijsku, stav, u odnosu na moje mišljenje, to je jasna poruka građanima i vi se nje držite, onda nećete imat zapravo dalje ovakve rezultate kako kaže g. Piletić.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Krstičević, ja se toga i držim, ja vama nisam dao opomenu, vi ste izrekli svoj stav koji meni nije prihvatljiv, ali ga nisam komentirao, komentirala je prva kolegica Glasovac nešto što se njoj nije svidjelo kod izlaganja ministra, ali to što je napravio ministar je bila, bilo nešto malo, ruganja, i tak dalje, međutim, to ne izlazi izvan onoga što se svakodnevno u Saboru čuje.
Idemo dalje. Kolega Gabričević, izvolite.
Gabričević, Veselko (HSU)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre sa suradnicima. Već u prvom čitanju mi smo vidjeli da nam Zakon o mirovinskom osiguranju donosi niz izmjena koje će se pozitivno odraziti na povećanje mirovina i kojim je uređeno da je puno kategorija umirovljenika sada stavljeno u povoljniji i u jednak položaj.
Na tome vam zaista čestitam što ste se prvi uhvatili rješavati probleme iz prošlosti. Jedno pitanje, želio da se malo više objasni, obrtnici su kategorija umirovljenika koja je bila zakinuta, a ovim zakonom bit će im omogućeno da primaju pola mirovine i da nastave s radom. Obrtništvo u našem gospodarstvu ima veliki značaj, sigurno će mnogi obrtnici ovo pozdraviti.
Možete li prokomentirati kako će se to odraziti da ne izgubimo odnosno da ne izumre jedan broj zanimanja jer smo svjedoci da se zadnjih godina …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… puno obrta ugasilo …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Gabričević./…
… i izumrlo.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Pa obrtništvo u Hrvatskoj kao i u Europi ima dugogodišnju tradiciju. Svaki obrt je vrijedan prvenstveno zbog onog što pruža svojim kupcima, ali i zbog akumuliranog znanja kroz desetljeća rada nekog obrta. Mi sada omogućavamo da ti obrtnici koji dosad nisu imali takvu mogućnost nastavka rada u svom obrtu nakon umirovljenja da nastave raditi i da to svoje znanje i iskustvo prenesu i na neke slijedeće generacije ali da zbog pojačanih potreba dakle na tržištu rada i za proizvodima i za uslugama i za zaposlenima budu dakle jedan od odgovora Vlade na dakle sve veći broj osiguranika i potražnje radnika na novim radnim mjestima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre uvažavajući sve pozitivne pomake koje donosi ovaj zakon ipak bi istaknuo nešto što mislim da bi trebalo promijeniti, a to je prije svega oporezivanje, oporezivanje imovina, mirovina. Naime, mirovina nije plaća, mirovina nije dodatni prihod, mirovina je plod desetljeća rada i to je ono što su naši umirovljenici uplaćivali kroz svoj doprinos. I zašto sada ti umirovljenici koji su čitav radni vijek plaćali poreze ponovo plaćaju porez na ono što su već zaradili?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Piletić, Marin (HDZ)
Možemo otvorit zastupniče Paus i tu temu koja nije vezana uz Zakon o mirovinskom osiguranju ali jest o, vezana uz umirovljenike ili točnije njih 400 tisuća koji zapravo plaća pola stope poreza na dohodak od one koju plaćaju dakle osiguranici ukoliko neoporeziv dio primitaka, samim time dakle mirovine nije u poreznim škarama.
Dakle, mirovine porez na mirovine se plaća 50% koliko je zapravo porez na dohodak. Tu temu možemo ozbiljnije razmatrati dakle ali nam treba konsenzus i doprinos Ministarstva financija čiji je zakon zapravo ovdje matičan i to regulira. Nije da te teme nije bilo i na užim sjednicama Vlade ali o tome u nekom drugom razgovoru s drugim zakonom pred Hrvatskim saborom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimić, izvolite.
Šimić, Petar (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, prije svega želim vam čestitati na ovom novom Zakonu o mirovinskom osiguranju. Od 1. srpnja 2025. godine majke će umjesto dosadašnjih 6 mjeseci imati pravo odnosno dobiti pravo na 12 mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete tzv. roditeljski staž. Ja vas molim samo da široj evo hrvatskoj javnosti pojasnimo tko ima pravo na 12-mjesečni dodatak radnog staža po djetetu i kako će se taj roditeljski staž primjenjivati u praksi kada su u pitanju dodaci radnog staža na već ostvareni radni staž kroz svoj radni odnos.
Hvala.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo zastupniče Šimić.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar izvolite.
Piletić, Marin (HDZ)
Pardon. Dakle, već smo nekoliko puta i o tome dakle komunicirali. Mi smo 2019. uveli novo pravo dodani staž majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete. Ukoliko bi se dogodila situacija da je rodiljni dopust, roditeljski dakle više koristio otac onda i otac dakle dobiva dodani staž, a ne majka. Dakle, poanta je tko je više koristio pravo rodiljnog i roditeljskog dopusta. Kroz taj dodatak i kroz godinu dana dodanog staža svatko onaj tko će na njega imat privo, pravo prilikom odlaska u mirovinu može računati na 3% veću mirovinu po djetetu. Dakle, to je još jedan novitet ali zapravo element kojim zapravo povećamo i prava iz mirovinskog sustava, smanjujemo rodni jaz i svi koji će ići …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… u mirovinu mogu računati na taj dodatak.
Reiner, Željko (HDZ)
Replika poštovanog zastupnika Piližote.
Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre imam dva pitanja.
Prvo u zakonu, prijedlogu ovog zakona predlaže se uvođenje godišnjeg dodatka ali da pojasnimo riječ je o jednokratnom iznosu koji ne ulazi u osnovicu za obračun mirovina. Pa evo iskreno me zanima zašto, koji je stvarni razlog zašto niste prihvatili SDP-ov prijedlog o trajnom i rastućem dodatku na mirovine koji bi sustavno podizao razinu mirovinskih primanja na neki način da umirovljenici ne ovise o vašim, trenutno vašim političkim odlukama iz godine u godinu.
I drugo o pravednosti povećanja mirovina jer u obrazloženju zakona navodi se da želite osigurati socijalnu pravednost ali ne uvodite progresivni model rasta mirovina.
Isto tako moje je pitanje zašto niste uvažili SDP-ov prijedlog progresivnog rasta jel da li smatrate da umirovljenici sa najnižim mirovinama dobivaju istu dinamiku povećanja …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… kao oni sa najvišim.
Evo zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Piletić.
Piletić, Marin (HDZ)
Dakle, dodatak je novo pravo, prvi put ulazi u zakon. Kao i svako pravo kroz godine će se redefinirat, usklađivat, poboljšavat primjerenije u zakonu opisat. To je stvar o kojoj će Hrvatski sabor u slijedećim godinama i svaki put kad se budemo dirali u Zakon u mirovinskom osiguranju spominjati. Mi ovdje moramo zastupniče voditi računa dakle i o fiskalnoj održivosti. Povećavamo 2 puta godišnje stopu usklađivanja i dodajemo novo pravo koje će tri puta godišnje zapravo uvećavati mirovinska primanja svih hrvatskih umirovljenika, a odluku mora donijeti Vlada upravo zbog dakle fiskalne odgovornosti i održivosti mirovinskog sustava.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Klasić.
Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre sa suradnicima, jedno pitanje možda nije vezano sa ovim zakonom ali sigurno je sa funkcioniranjem mirovinskog sustava i održivosti istoga. Kao što znate mirovinski sustav uvelike zapravo ovisi o financijskim sredstvima a vidimo da kod nas često i mirovine nisu vezane sa stažom. Ono što mene zapravo interesira koje bi mi razjasnilo volio bi, nisam vidio u javnom prostoru taj podatak, s obzirom na omjer korisnika mirovine i zaposlenih od 1:1,42 i da je tek svaki 12 umirovljenik odradio puni radni staž koji je osnova prihoda mirovinskog fonda zapravo je pravo čudo da mirovinski sustav RH uspijeva se nositi sa izazovima financijske opstojnosti.
Zanima se koliko mirovinski sustav uspijeva prikupiti od doprinosa, a koliko zavisi od proračuna RH?
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Piletić.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo zastupniče Klasić, mislim da sam to već spomenuo, ne znat tko je od kolega ranije komunicirao. Dakle, mi smo 2016. imali svega 53% prikupljenih doprinosa za mirovinsko osiguranje kroz izdatke državnog proračuna za mirovinu. Dakle, udio doprinosa u ukupnom izdvajanju za mirovine bio je 53% i svake godine zapravo rastao sa izuzetkom 2020., 2024. završili smo sa 61% da bi već u prvih 5 mjeseci '25. dakle taj postotak bio 73, ostatak odnosno razlika do 100% su opći prihodi i primici u državnom proračunu.
Dakle, cilj i jest kroz rast plaća povećavati uplate doprinosa da bi taj omjer i u budućim godinama dakle bio puno bolji i kvalitetniji.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vlašić Iljkić.
Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre evo ovim prijedlogom se povećava dodani radni staž za majke na 12 mjeseci po djetetu sa sadašnjih 6 mjeseci, ponovno se odredbe zakona odnose samo na buduće umirovljenice no ne na postojeće umirovljenice koje to pravo neće moći ponovno iskoristiti. Već smo na to upozoravali u proteklom sazivu i o tome govorili kada je također u 2019. godini napravljena diskriminacija kada su brojni predstavnici umirovljenika pa i mi u saboru o tome govorili jer njima nisu obuhvaćene zapravo sve majke bez obzira kada su otišle u mirovinu. Rekli ste da ćete razmotriti i da ćete izraditi procjenu fiskalnih učinaka na ovaj zakon, no ne vidimo da ste to učinili u ovom prijedlogu te molim vas iz kojeg razloga ste već unaprijed govorili prije godinu dana kad se pripremao ovaj zakon da ćete razmotriti ozbiljno i o tom prijedlogu.
Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Piletić.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo zastupnice, pa mi smo razmatrali i dakle s obzirom na nemogućnost retroaktivne primjene zakona, ali ne zbog toga nego upravo zbog povoljnijih uvjeta koje su majke ranije odlazile u mirovinu, zbog gledanja u 10 najboljih godina staža, zbog povoljnijih nekih prava mi smatramo dakle da u ovom trenutku nije moguće retroaktivno primijenit dakle ovaj dodani staž na sve umirovljenike postojeće, a s obzirom dakle na obuhvat što sve čeka HZMO po pitanju novih prava po izračunu godišnjeg dodatka kojim će svaki umirovljenik dobit različit iznos s obzirom na povoljniju stopu bonifikacije, usklađivanja mirovina i sva ostala prava posebice dakle kod povećanja i najniže i invalidske mirovine. U ovom trenutku mislimo da to nije moguće.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre sve pohvale za ovaj prijedlog zakona koji donosi i više i bolje svim kategorijama umirovljenika. Posebno me veseli odredba kojom se povećava dodatni staž za svako rođeno, posvojeno dijete sa 6 na 12 mjeseci što je u prosjeku oko 3% za svako dijete.
Koji je ukupni iznos koji će se izdvojiti za pomoć našim majkama posvojiteljicama umirovljenicama ženama svake godine upravo za ove namjene koje su odlučene?
ŽELJKO REINER:
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Piletić.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo zastupnice, ja bih rekao dakle da ovo nije samo mirovinski dodatak odnosno novo pravo od godinu dana dodanog staža nego je i dio sveukupne Vladine dakle demografske politike. Naravno da je to dugoročni efekt i neće dakle rezultirati u kratkom vremenskom razdoblju, ali smatramo da uz sve ostale izmjene zakona i povećanje dakle prava i majkama roditeljima, roditeljima njegovateljima i ovo je jedan mali korak dakle jačanja demografske potpore Vlade roditeljima i majkama.
Ukupan efekt ovog zakona do kraja mandata još ću jedanput podsjetit je 2 milijarde eura i to je ono minimalno što očekujemo da će primjenom novih prava pa tako i ovog dodanog staža utjecati na rashode u državnom proračunu.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostojić.
Ostojić, Ranko (SDP)
Poštovani ministre ovo maloprijašnje ruganje sa noćnim radom liječnika u traumi itd. stvarno izaziva gađenje, ali ja mislim da vi pokušavate izbjeći odgovor na ono glavno pitanje koje je bilo postavljeno. Šta mislite oko odlaska sa posla na groblje? To je bila intencija da vidimo da li će produžavat, neće i na koji način će se odnosit prema tome? Mene interesira da li ćete produžavat taj staž znači da će ljudi morat nemam pojma radit do 70 i koje godine da bi dobili mirovinu.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Piletić.
Piletić, Marin (HDZ)
Ja opet zastupniče ne mogu razumjet da netko je došao ovdje u sabornicu raspravljat zakon a da nije ni pročitao ni prve dvije stranice uvodnog teksta zakona. Nema povećanja godina života za odlazak u mirovinu. Te priče oko preporuka Svjetske banke jeste li vi to igdje našli u prijedlogu zakona? Niste.
A što se tiče dakle noćnog rada ja ću podsjetit da je upravo ova Vlada na prošlim pregovorima sa sindikatima uvećala dodatak za rad noćnog rada pa tako i liječnika, ali to što netko radi noću ne znači da može doći ovdje u sabornicu plašiti današnje osiguranike da Vlada sa povećanjem prava kroz ovaj zakon za povećanje mirovina povećava i dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Ja neću upotrijebit pridjev koji ste vi upotrijebili da bi rekao svoj stav …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i što mislim o tome.
Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Ostojić dignuo je povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?
Ostojić, Ranko (SDP)
238., znači drago mi je da zapravo sad ispravljamo određene neistine koje su dosada navodno plašile ljude i drago mi je da je zapravo ministar rekao da od toga neće biti ništa da …
…/Upadica Željko Reiner: Dobro, a šta je povrijeđeno u Poslovniku?/…
… naši umirovljenici mogu biti mirni i da nema produženja šta se tiče ovih preporuka Svjetske banke.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to nije bila povreda Poslovnika nego replika pa dobijate opomenu.
Kolegica Lipovac Pehar ima repliku.
Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre evo ja bi htjela pohvaliti ovaj godinu dodanog staža za svako rođeno i posvojeno dijete. Neke, neke zemlje EU poput Njemačke primjenjuju čak i nekakvu drugačiju praksu npr. oni za jednu godinu, 12 mjeseci dodanog staža za jedno dijete, 18 mjeseci za drugo dijete, 24 mjeseca za treće dijete i tako za novo posvojeno ili rođeno dijete. Pa što mislite dvi… može li se ovakva praksa primijeniti i u Hrvatskoj s obzirom da je to izuzetno dobra i demografska mjera a svi znamo evo kakva je, u kakvoj je situaciji trenutno Hrvatska što se tiče demografije.
Evo hvala vam lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Piletić.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo zastupnice.
Mi smo imali zakonski okvir gdje ste za svako rođeno dijete dobili nula, nula. Sada smo 2019. uveli dodani staž 6 mjeseci, pola godine. Ovim izmjenama zakona povećavamo to na godinu dana. Svaka slijedeća intervencija u zakon sasvim sigurno ovo pravo neće umanjiti.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Babić.
Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre ovim prijedlogom Vlada jasno pokazuje da mirovinski sustav ne ostaje statičan nego se prilagođava demografskim i ekonomskim izazovima. Posebno je važno što se povećava najniža mirovina, što se mirovine usklađuju po novijoj povoljnijoj formuli 85 15 te što se roditeljima priznaje dodatni staž za svako dijete. Time se ova reforma ima i socijalnu i demografsku komponentu.
Moje je pitanje koliki će broj umirovljenika već u prvim godinama osjetiti izravnu korist od izmjena ovoga zakona?
Hvala lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Piletić.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče, pa odgovor je vrlo jasan. Stupanjem na snagu ovog zakona ako ga sabor potvrdi i stupi na snagu dakle 1. srpnja mi ćemo dakle već imati prvi učinak ovog zakona na sve umirovljenike sa novom stopom usklađivanja koja će se primijeniti dakle odmah i isplatiti znate i sami dakle do kojeg zakonskog roka zajedno sa svim zaostacima. Mi očekujemo da nova stopa usklađivanja bude puno bolja nego što su to bile prethodne dvije, tri.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica i potpredsjednica Glasovac.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Poštovani ministre nastojat ću biti blaga i ne reći sve ono što mislim da ste pogrešno činili u odnosu prema umirovljenicima prethodnih 9 godina, a isti taj stav dijeli i dobar dio umirovljenika.
Vi nam sad ovdje dolazite poslije 9 godina s nečim što je zakašnjelo i nečim i što je premalo i to predstavljate kao veliki iskorak, a punili ste državnu blagajnu zahvaljujući inflaciji i niste umirovljenicima pomagali da drže vodu iznad, glavu iznad vode.
Ja vas pitam zašto uporno odbijate naš prijedlog da mirovine usklađuju, usklađujete prema u 100%-tnom iznosu za umirovljenike povoljnijem faktoru i drugi dio da uvedete trajni dodatak koji će prvu godinu biti odmah 10%, a slijedeće 3 godine po 5% naravno čime bi mirovine koje su niže puno više rasle a one veće manje jer jedino na taj način možemo umirovljenicima …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… osigurati dostojanstvene mirovine.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Piletić.
Piletić, Marin (HDZ)
Umirovljenicima barem oni što plaćaju porez na dohodak možemo učiniti kvalitetniji život kada bi recimo tamo gdje vi obnašate dužnosti smanjili stopu poreza na dohodak. U pravilu SDP ili zajedno s Možemo! pogledajte Grad Zagreb je propisao maksimalnu stopu poreza na dohodak koju by the way plaćaju dakle i umirovljenici. Njih najviše u Zagrebu, njih ukupno u Hrvatskoj 400 tisuća.
Zastupnice potpredsjednice Glasovac nit je zakašnjelo, vi ili ste isto prespavali 8 godina, 7 puta smo mijenjali i unapređivali pred ovim saborom a vi ste posljednje izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju poduprijeli ili ste to možda zaboravili.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bakić.
Đakić, Josip (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre evo dakle mi ćemo od sada nadalje mirovine usklađivati nešto povoljnije, dakle uzimajući stopu usklađenja kao težinski prosjek stopa rasta plaća i stopa rasta cijena, ne više u omjeru 70:30, nego 85:15.
E sad, da bismo mi svi, da bi naši građani mogli imati neki osjećaj što to zapravo u praksi znači, možete li reći sa koliko će dakle postotno ta nova stopa usklađenja koja sada slijedi, za koliko će postotno biti veća u odnosu na onu koja bi se dobila primjenom stare formule? Ili, ako vam je tako lakše, možemo se vratiti unatrag pa da opet ilustriramo, recimo, ovako, 3,03 je bila stopa usklađenja u prvoj polovici prve godine. Koliko bi ona iznosila primjenom nove formule? Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Piletić.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo na ovom pitanju i zapravo i na komentaru, zastupniče Bakić.
Ali, ja ću vam odgovorit sljedeće, mi ćemo ako Sabor dakle prihvati ovakav prijedlog zakona kod prvog usklađivanja mirovina sa dakle 1.7. dati jasan izračun koliko bi to bilo da je ostalo po stopi 70:30, a koliko po važećoj stopi od 85:15. Vi znate da tu odluku formalno mora donijeti Upravno vijeće HZMO-a, na temelju dakle prispjelih informacija i rasta cijena i rasta bruto plaća u Hrvatskoj zadnjih 6 mjeseci u odnosu na 6 mjeseci ranije i nije sad ni moje ni vaše da ovdje spekuliramo o postotcima, da opet ne bi zbunili naše umirovljenike, ali kod ovog izračuna vidjet ćete dakle koja je razlika između …
.../Upadica: Hvala./... 70:30 i 85:15.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda krećemo na, na raspravu i u ime kluba prvo će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Mišo Krstičević. Izvolite.
Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala kolega Reiner.
Jozo, 40 godina, šalov'o, armir'o beton, naliv'o u niskogradnji, evo na dijalekt. Istovari materijal, prži se na 40 stupnjeva, smrzava se ujutro kad je hladno, bez subote, bez nedjelje, bez normalnog obiteljskog života i bez zdravlja nažalost, e.
I bole ga zglobovi od tog vibracijskog udarača. I dođe meni u ambulantu i kaže gledaj, boli. Ja kažem, dobro, mi možemo sanirat te probleme, ali puno je lakše pacijentu kada su ti problemi samo na jednoj razini.
A taj jadni Jozo ima oštećenje na svih 5 razina lumbalne kralješnice. Ja mu kažem, pa dobro Jozo, nemojte baš puno sjedit, a kaže on, doktore, ja da nemam još ovaj posao zaštitara s takvom mirovinom od 542 eura, ne bi baš mogao živit. Znate, moja Milica, ona je umrla, ja vam sam živim.
Eurostat. Kaže da je prag rizika od siromaštva za jedno kućanstvo, za jednočlano kućanstvo 617 eura. Pazite, mirovina ovoga mog Joze ne nešto iznad merijana koji je za tu njegovu kategoriju 494 eura. Kako tek žive oni koji, koji primaju manje? Onih 500, 600 tisuća, kolega Piletiću, koji ostaju ne samo ispod praga rizika od siromaštva nego ispod razine nekog elementarnog političkog poštenja jer, meni se čini da ode dostojanstvo malo prečesto spominjemo.
Evo vam sestre koja je potegla prvi staž na kirurgiji. 490 eura. Muž je bio strojovođa, kad je on umro, ona je uzela 70% njegove mirovine i sad ima 690 eura. Pitajte učiteljicu razredne nastave. 42 godine staža, 530 eura.
Možemo mi gledat, možemo mi biti zapravo politički nepošteni koliko god hoćemo, ali ne možemo tim ljudima uzeti ono što je njihovo, a to je njihovo ljudsko dostojanstvo jer oni znaju da su radili cijeli život i da su radili pošteno i koliko im bilo teško, kad bi željeli dat unuku 10 ili 20 eura, a ne mogu jer neće moći platit struju, oni znaju da samo ga mogu pogledat u oči i znati da problem nije u njima.
E sad, ja vjerujem da mi svi ovdje znamo u čemu jest problem. Znamo da je netko negdje, a danas nije ni pitao, donio odluku da evo, npr. 6,5% BDP-a za starosne mirovine iz rada navodno okej. Česi, Bugari, Rumunji, mogu plaćat 7 do 8%. Slovenci skoro 9% od BDP-a, prosjek EU 10% od BDP-a. A kada bi samo malo pogledali sve one bonuse i plaće direktora koji nam kažu, nema za mirovine, dok oni kupuju stanove da im stoje prazni, vidjeli bi mi da ima para i za mirovine. Usput evo, jedno pitanje za one imućne porezne obveznike, pa znate li vi kolika je bila najviša stopa poreza na dohodak 2002. g.? tada smo imali jedan dosta progresivni zapravo porez na dohodak sa stopama od 15, 25, 35 i 45%.
Početkom 90-ih, Tuđmanovo doba, se plaćalo i iz bruta i iz neta, a ukupno porezno opterećenje najviših plaća je bilo preko 90%. Naravno, sreća je za neke popularne pjevače da su se barem što se tiče poreza makli iz te '90. i neke, ali, iako ja stvarno prezirem zaradu na bilo kakvom, pa čak i nehotičnom poticanju mržnje ili .../nerazumljivo/... ali, mislim problem politike zapravo nije ni u pjesmi ni u njenom pjevaču. Problem je što je ta politika nikako u poziciji da shvati da bi umirovljeničko kućanstvo sav taj novac kojega navodno nema, sve bi to umirovljenici potrošili u tim vašim poduzetničkim dućanima, na kave u vašim kafićima, neki možda otišli na putovanje, neki nešto popravili oko kuće, neki možda kupili CD tih popularnih pjevača, netko bi nešto možda početo i proizvoditi jer umirovljenička i radnička potrošnja je upravo ono što podiže ekonomiju, dok zalihe tim imućnih poduzetnika podižu samo nažalost cijenu stanova, kako vidimo, nejednakost, jedan opći osjećaj nepravde u našem društvu.
I to je ona makroekonomska dimenzija mirovine u koje su nas HDZ-ove, pa i SDP-ove vlade unazad 25 godina uvjeravale. Da je treba privatizirati, predati u ruke privatnih mirovinskih financijskih fondova, koje ćemo puniti mi tim umirovljeničkim parama, sjetite se kako ste nas uvjeravali da će privatizacija mirovina smanjiti javni dug. A šta je napravila? Zapravo ga povećala.
I onda kako bi se zatvorila rupa nastala ovdje ovom tih doprinosa u privatne mirovinske fondove, Vlada izdaje obveznice koje ne kupuje nitko drugi nego ti isti mirovinski fondovi i to novcem od tih naših radničkih uplata.
Vlada plaća prosječnu kamatu od 4,7, prinos fondova 3,5. Ekonomisti su izračunali da je privatizacija mirovina zaslužna za oko 20% javnoga duga. Ti isti, sjetite se kako su nam govorili, država je najgori upravljač, ali evo jedan ekonomist je isto tako izračunao da rashodi po .../nerazumljivo/... zaposlenom u našem javnom zavodu su bili manji od 20 tisuće eura godišnje, dok su rashodi prihvatnih društava za upravljanje našim novcem iznosili od 20 puta više.
Ja ne znam je li se negdje još može vidit tako rijetko uspješna industrija. Samo prošle godine su u Hrvatskoj na osnovi naknada zaradili 70 milijuna eura. Te naknade se sada smanjuju za 0,01% svake godine da bi se, kao eto, spustile na 0,2 ukupno do 2029. g.
A dobro, zašto to se ne napravi odmah? Zašto mi nemamo neko javno neprofitno društvo za upravljanje kako možda ima Nizozemska ili Švedska? Zašto nitko tim mirovinskim fondovima ne kaže, gledajte, nema se, ne može se više? Zašto je hrvatska politika hrabra samo onda kad treba govoriti umirovljenicima da nema para. Zašto ta politika mirovinskoj i bankarskoj oligarhiji ne kaže, dosta je bilo, nema više, ostavit ćemo mi nešto za investicije i za razvoj?
Jer, ono što je stvarno jedino važno je dobra ekonomija, povećanje onoga dijela koji je bitan za dijeljenje između radnika i umirovljenika i naravno, bitna je dobra vlada koja će voditi takvu razvojnu politiku. A gledajte, ta privatna ruka u tom umirovljeničkom džepu može samo odmoći. Kao što se u posljednjih 25 godina, imali smo se dosta puta priliku uvjeriti, ta ruka to i nadalje naveliko čini, ali zapravo najgori rezultat privatizacije kao fundamentalnog dijela socijalne države je bila i ostala promocija ideje da se svatko mora pobrinit samo za sebe, da se mora ulagati u sebe, nemoj slučajno dijelit informacije sa svojim drugovima iz razreda, moraš riskirat, ti gledaj, kupi jedan stan nek ti stoji prazan ono.
Da taj poslijeratni društveni ugovor između radnika i kapitala koji je činio temelj te socijalne države, radnik daje svoj rad i doprinos, država jamči sigurnost i život u starosti, nitko nam nije javio da je taj ugovor jednostrano raskinut, a je i da sad vrijedi jedan novi ugovor u čijoj preambuli stoje riječi Margaret Thatcher, gledajte, ne postoji nešto kao društvo, samo individualni muškarci i žene i obitelji i svatko se mora brinuti sam za sebe.
To je bio taj atentat na solidarnost, to je ono najgore što neoliberalizam čini našim društvima i našim radnicima. Ujutro se ustanite u 4 i po', pola sata do posla, ako ti šefovi zatvore tu pekaru, vodit ćeš se još 40 minuta duže, 10 do 12 sati ćeš raditi iza pulta, puni redovno telefon jer će se brzo ispraznit baterija kad te zovu i sve što zapravo takvi ljudi mogu činiti je da se onda sutra pridruže jednoj masi ljudi na koncertu popularnoga pjevača, ogrnu se zastavom, naslone rame na svog prijatelja pored sebe, jer gledajte, njima sutra opet alarm zvoni u 4 i 30. Za kakvu plaću? Onu koju se vjerovatno svima srame spomenuti.
I naravno, s tom plaćom rade za mirovinu koja će bit 35% te iste plaće ili kako bi rekao vjerojatno Piletić ili kolege iz HDZ-a, 47,8% po Plenkovićevoj statistici.
A jedino što toj ženi politika govori je da je za sve sama kriva, da nije dovoljno radila, dovoljno riskirala, nije dovoljno ulagala u sebe, da joj je glazbeni ukus, evo, kao što vidite, loš, da je ona zapravo gubitnica i tu onda naravno, prostora, evo ga, dolazi naša hrabra desnica koja je i promućurna i kaže, gledaj, ma nije tvoja krivnja ta što su ti mirovine i plaće male, ma to su ti krivi tamo migranti, gore Srbi, tamo feministkinje, itd.
E sad, kad bi ovoj saborskoj vojarni bilo nekih prozora, mi bi možda mogli vidjeti da hrvatski ljudi, čiji je, bi mirovine danas ovim Zakonom trebalo pošteno povisiti, da oni .../nerazumljivo/... znaju da za niske mirovine nisu krivi ni migranti ni Srbi ni feministkinje. Da ih zapravo poticanje mržnje prema nikome neće povisiti. Oni znaju da jesu siromašnu, ali ne vjeruju da su, da su gubitnici. Znaju da nisu krive ni žene ni mladi ni umirovljenici, nego kapital i zapravo politika koja mu svakodnevno služi.
I koja nema zapravo političke hrabrosti da kaže jedan put, pa evo, dosta je. I sad gledajte, onaj moj pacijent Jozo koji možda ima tu kralježnicu oštećenu od cjeloživotnog rada, ali mu je jedna moralna ljudska kičma zapravo, zapravo uspravna i on dobro zna da problem mirovina je zapravo problem politike. Politike koja nema kičme da se usprotivi ekonomski jačima nego sav teret svaljuje na one najslabije.
Ovaj zakon koji povisuje mirovine za iznos koji je već pregažen inflacijom pravi je spomenik ovoj Vladi i njenom kukavičluku. Ako nas tjeraju da umjesto do 65 radimo do 72 godine starosti to znači gospodo 14 tisuća sati više, to je kao da vam svaki dan umjesto onih 8 povećaju na gotovo 10 sati. Pritom kao što je upozorio Sindikat umirovljenika 12 država u EU će zadržati dob umirovljenja na 65, Francuska 62 do 64.
Gledajte mislim možda takav odnos snaga a tamo gdje vlade znaju da su rizici preveliki da bi to gurali u društveni prostor. Ljudi naravno u fizičkim zanimanjima se razbole i prije i prije 65 godine. Mogli smo vidjeti u Francuskoj da su i Melenchon i sindikati upozoravali da dulji rad u starosti dovodi do značajnih povećanja troškova nezaposlenosti mladih. Brojke negdje do 5 milijardi eura u Francuskoj ako se mirovina odgodi na 65 godina.
Mislim ono što smatram da je važno, a to je da je potrebno povećati doprinose i uvesti naravno njihovu progresivnost. Potrebno je i ukinuti poreze, porezne oaze na kapital, ali ono što je najvažnije potrebno je priznati da ljudi imaju pravo za vrijeme na kvalitetan i zdrav život i nakon tog i nakon tog rada jer vrijeme provedeno u radu zapravo nije jedino što se broji i nije jedino što vrijedi. Vrijedno je naravno i naše slobodno vrijeme, to nije vrijeme nikakve neaktivnosti niti uzaludno vrijeme to je, to je zapravo naše vrijeme, a oni koji nam kažu ne morate raditi morate zaraditi za naše profite mislim da ih treba pitati zašto. Zašto uz sav taj rast robotike, digitalne tehnologije, umjetne inteligencije zašto mi moramo više raditi? Pa ljudi ne bi trebali ljudi raditi sve manje posebno onih najtežih poslova. Naše slobodno vrijeme je samo naše vrijeme da budemo ljudi kakvi smo oduvijek htjeli biti, slobodni da ne radimo ono što je netko drugi odlučio nego ono što smo mi sami zapravo odlučili. Živjeti, voljeti svoje najbliže pa radit ništa ako upravo tako želimo, brinuti se o onima do kojima nam je stalo, zalijevat vrt, gledat ponovo neki film koji smo već pogledali, netko će naučit plesat. I radit nešto što uopće nije vaša briga, a pogotovo ne briga Vlade, Svjetske banke ili tih njihovih vulgarnih ekonomista.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani zastupnik Damir Bakić, izvolite.
Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice, poštovani kolege, poštovani predstavnici ministarstva, evo idemo redom imam puno toga za reći i komentirati pa ćemo, pa ćemo požuriti redom.
Nastavak rada nakon umirovljenja. Određuje se dakle da se starosna mirovina korisnika sa navršenih 65 godina isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od pola radnog vremena samo u 50%-tnom iznosu. Isto se odnosi na dugogodišnje osiguranike korisnika starosne mirovine. Nejasno je zašto se dozvoljava samo 50% mirovine. Možda neke logike ima ako je riječ o korisnicima prijevremene mirovine, ali kad govorimo o punoj starosnoj mirovini mislim da je ovo nepravedno i štetno pogotovo kad se usporedi s onima koji iz mirovine rade na pola radnog vremena jer njima se mirovine isplaćuju u punom iznosu. Zakon jasno propisuje koliko dugo moramo raditi da bismo stekli pravo na punu starosnu mirovinu bez ikakve redukcije. I ne najmanje važno je ovo, što će biti sa ženom ako je npr. u idućoj godini mogu sa 64 godine otići u punu starosnu mirovinu, u redovitu starosnu mirovinu sa 64 i nastaviti raditi. Hoće li tokom iduće godine sve dok ne navrši 65 primati punu mirovinu, a nakon toga samo 50%? Isto pitanje za dugogodišnje osiguranike za razdoblje od 60 do 65 godina jer tako vam piše u Članku 85., pogledajte i uočite da to treba popraviti.
Sve u svemu ne vidi se razlog da se obustavlja 50% mirovine. Ne možemo se složiti s obrazloženjem koje ste napisali u tekstu pred ovo drugo čitanje da se time pod navodnicima izravno utječe na povećanje razdoblja korištenja mirovine što dugoročno ima negativan utjecaj na održivost mirovinskog sustava.
Istina rad u punom opsegu uz primanje mirovine u punom opsegu predstavlja neku beneficiju, dodatnu uz već postojeće povećanje 0,45% za svaki mjesec staža ostvarenog nakon 65 godina života ali u tome ništa loše. Osiguranici koji rade i nakon 65 godine to zaslužuju.
Godišnji dodatak. Umirovljenici će dakle primiti godišnji dodatak na mirovinu svake kalendarske godine visina kojeg se utvrđuje tako da se broj punih godina staža pomnoži s nekim iznosim, s vrijednošću godišnjeg dodatka. Tu vrijednost određuje Vlada do konca listopada tekuće godine. Nemam šta drugo ponovit nego što sam rekao u prvom čitanju. Mnogo se reklamira ova mjera a zapravo se radi samo nešto višoj i nešto sofisticiranijoj verziji božićnice. Po onome što ste nam brojčano podastrli čini se da ste spremni odvojiti po 4 eura za svaku godinu staža.
A ponovit ću sad i ovo, svaka pomoć umirovljenicima je dobro došla i treba je podržati tu nema uopće sumnje, međutim naglasit ću što smo mnogo puta već govorili. Protivimo se ovim točkastim promjenama zakona. Protivimo se prigodnim dodacima, božićnicama, uskrsnicama, izbornicama kako se sve ne zovu ono za što se zalažemo je sistemska i trajna, sistemsko i trajno povišenje mirovina i to ne linearno. Ideja o uvođenju godina staža kao ključnog parametra je vrijedna i korisna i ona se može i treba provesti u trajnom povećanju osobnih bodova svakog umirovljenika.
Dodani staž za majke. Dodani staž za majke sad se povećava sa 6 mjeseci na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, apsolutno podržavamo.
Povećanje invalidskih mirovina. One se po ovom novom zakonu povećavaju otprilike za 10-ak posto, jednako podržavamo.
Bonus za rad nakon navršenja dobi za starosno umirovljeno to ostaje kako je i bilo 0,45% uvećanja za svaki mjesec rada nakon dobi za starosno umirovljenje, međutim uklanjaju se dosadašnje restrikcije, dakle više za ovo nije nužno imati barem 35 godina staža, ovo nije više ograničeno samo na 5 godina odnosno samo na povišicu od 27%, podržavamo.
Usklađivanje mirovine. Umjesto dosadašnjih 70 30 sad ćemo primjenjivati težinski prosjek 85 15. Težinski prosjek, stopa rasta plaća i rasta cijena pri čemu se veća od tih sviju stopa uzima s ponderom 85, druga s ponderom 15. Ovo je pitanje apsolutno precijenjeno. Predstavlja se kao veliki korak naprijed a ustvari se radi o jedva zamjenom poboljšanju.
Ministre kojeg nema, ministre Piletiću koji ste u svom izlaganju o mirovinskom zakonu čak našli za potrebu da kritizirate kako možemo obnašat vlast u Zagrebu, ministre Piletiću ja ću vam odgovoriti na vaše pitanje. Dakle, primjena nove formule će povećati stopu usklađenja po prilici za 2 do 3 promila, dobro smo čuli 2 do 3 promila, 0,3% možda. U prvom dijelu ove godine stopa povećanja mirovina je bila 3,03%. 3,32 bi iznosila da se primjenjuje ova nova toliko reklamirana formula. Toliko o tome da znamo što to znači. I u široj slici to zaista nije bitno i šteta što se toliko mnogo energije utrošilo na formulu usklađenja jer kad bismo pronašli ili kad budemo pronašli način da mirovine sustavno povećamo i opet se vraćam na to, sustavno povećamo. Suština je u tome da će usklađenje mirovina biti dovoljno na način da ga, da prati rast cijena.
Povećanje najniže mirovine. Umjesto 103% aktualne vrijednosti mirovine za svaku godinu staža sad će biti 106%, to je povećanje 2,91% svih najnižih mirovina, apsolutno podržavamo.
Prestanak redukcije prijevremenih mirovina. Kaže se da će umanjenje prijevremenih mirovina sada biti samo od sada biti samo privremeno i to samo do navršenja 70 godina života. Dakle, trajat će svega 5 godina nakon navršenja dobi za starosno umirovljenje. I to je u redu, to pozdravljamo. Međutim, ponovit ću i danas ovo je nepravedno prema ženama. Sve do sada i još uvijek je i bit će tako sve do 2030., dob za starosno umirovljenje žena je niža nego za muškarce. Trenutno je to 63 godine i 9 mjeseci, iduće godine će biti 64 godine itd. Zato bi u ovoj kalendarskoj godini prestanak penalizacije za žene korisnice prijevremene mirovine trebao biti sa 68 godina i 9 mjeseci, ali dobro to ne stupa na snagu u ovoj godini nego idućoj tek, pa dobro iduće taj prestanak redukcije za žene bi trebao biti sa 69 godina, ne sa 70. Dakle, ovu odredbu bismo pozdravili kad bi bila senzibilna prema ženama i uvažila tranziciju koja je još uvijek u toku i predložit ćemo odgovarajući amandman u tom smjeru.
Dugogodišnji osiguranik. Ovo analogno s prethodnim. Na to smo upozoravali mnogo puta. Ostalo je nepravda prema ženama u definiciji dugogodišnjeg osiguranika. Piše u zakonu da se status dugogodišnjeg osiguranika stječe sa 60 godina života i 41 godinom staža, a smisao je da takvi osiguranici sa toliko mnogo staža tehnički već tada sa 60 godina mogu ići u mirovinu a bez da se ona interpretira kao prijevremena, dakle bez redukcije. E ali ti su parametri naštimani prema uvjetima umirovljena za muškarce, za žene smo još u tranziciji. I fer uvjeti za stjecanje statusa dugogodišnjeg umirovljenika za žene bi trebali analogni, ne identični, nego analogni ovima za muškarce imajući u vidu što je trenutno regularna dob za starosno umirovljenje žena. Ako hoćete formule to je x-5-19 godina staža i x-5 godina života gdje je x dob umirovljenja.
Nama se ovo čini i zdravorazumski i argumentacijski kao jedanput jedan, a argument s kojim zakonodavac to odbio uvažiti a to piše sad u obrazloženju u ovom drugom tekstu je toliko apsurdan da je teško vjerovati da je došao iz Vlade i da je došao u pismenom obliku jer kaže zakonodavac u obrazloženju da odlukom Ustavnog suda iz 2007. godine nije moguće propisivati različitu starosnu dob za muškarce i za žene. Pa da nije moguće tako je, zato ovaj zakon i podiže dob umirovljenja za žene do 65 godine, međutim to čini postupno u procesu u nekoj tranziciji koja će trajat sve do 2030. godine i naravno s pravom jer ne bi bilo u redu odjednom podići dob umirovljenja žena od danas na sutra sa 60 na 65 godina. I mi sad tražimo i zahtijevamo da se i druge odredbe koje operiraju sa 65 godina kao dobi umirovljenja da se naprosto prilagode toj tranziciji, a vi nama kažete da vi to ne možete odlukom Ustavnog suda, a unatoč toj istoj odluci Ustavnog suda ovaj zakon o kojem danas pričamo predviđa malo po malo dizat ne instantno nego malo po malo dizanje dobi umirovljenja za žene. Ja tu više ništa ne razumijem zapravo ali ćemo svejedno predložiti amandman.
Usklađivanje mirovina. Još jedanput ali sada jezično. U zakonu piše ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stope promjene prosječnog indeksa cijena i stope promjene bruto plaće manji ili jednak 50%. Poštovani ministre kojeg nema, poštovani predstavnici Vlade ja nisam prije 4 tjedna ovdje govorio o sadržaju te odredbe, ja sam govorio o hrvatskom jeziku, vi ste potpuno krivo sve razumjeli, pa nisam ja pledirao da se izostavi mogućnost kad su te dvije stope jednake, a vi o tome pišete u obrazloženju i kažete to onda neće pokriti taj slučaj. Za Boga miloga ako su te dvije stope jednake onda je doslovce svejedno koju ćete uzeti s ponderom 85% a koju s 15%.
Imam još koju minutu pa ću pokušati još jednom objasniti o čemu se radi. Ajmo ovako, ako imamo dvije stope, dva broja, nazovimo ih x i y i ako želimo reći da je x veći ili jednak od y onda u hrvatskom jeziku to kažemo x je veći ili jednak od y. Ne pada nam na pamet govoriti da je x u zbroju x i y čini više od 50%. To je bizarno da tako piše. I ja sam samo pledirao da pojednostavite izražaj, a ne da mijenjate smisao pa se nadam da smo se sad razumjeli a za svaki slučaj, a za svaki slučaj podnijet ćemo amandman.
E i na kraju želio bih dodati da sam u jednoj stvari bio u krivu u svom izlaganju prije 4 tjedna u prvom čitanju. Naime, pogrešno sam protumačio odredbu Članka 79. stavak 7. koja govori o vrijednosnim bodovima u godinama kad za nekog osiguranika nema podataka o plaći. Ja sam nešto pogrešno tamo bio razumio u tome je predlagatelj bio u pravu i sada je u pravu, dobro je da je ta odredba ostala takva jest i evo imao sam potrebu sa ovog istog sa ove govornice priznati da sam bio pogriješio prije 4 tjedna to interpretirajući.
I na samom kraju, to je taj ceterum censeo koji su mnogi danas spominjali nešto što nema veze s ovim zakonom ali da s mirovinskim sustavom svakako ima to je pitanje oporezivanje mirovina. Ta naravno spada u Zakon o porezu na dohodak ali neodvojivo je od ovoga šta danas pričamo i opet isto, ponovit ću. Pitanje glasi poluretoričko, polu, polu …/Govornik se ne razumije./… možemo li mirovine barem iznad nekog iznosa ne nužno kompletno, možemo li mirovine osloboditi plaćanja poreza? Mislim da možemo i trebamo. Trenutno se porez na mirovine umanjuje za 50%, mi predlažemo da se porez umanji za 100%, dakle da se uopće ne plaća na iznos do visine možda medijalne plaće ili prosječne plaće ili kao se dogovorimo za što bude uvjeta, a na onaj dio mirovine koji je eventualno veći od tog, od te granice neka se plaća porez kao i dosada 50%. I apeliramo da se ovaj prijedlog uzme u razmatranje naravno s odgovornošću prema proračunima jedinica lokalne samouprave.
U kontekstu drugih najavljenih promjena u vezi s poreza, poreza na dohodak jer naravno u ukupnoj slici budući je to prihod lokalne samouprave u ukupnoj slici treba paziti na održivost prihoda gradova i općina nula nula nula nula.
Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka govorit će poštovani zastupnik Darko Klasić.
Izvolite.
Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi predstavnici ministarstva, cijenjene kolegice i kolege, hrvatsko mirovinsko osiguranje temelji se na generacijskoj solidarnosti i počiva na načelima uzajamnosti, solidarnosti i pravičnosti. Pri tom načelo uzajamnosti podrazumijeva proporcionalnost mirovinskih primanja, ulaganja u taj sustav tko uplati više dobije više, a solidarnost preraspodjelu mirovinskog primanja u korist onih kojima je to potrebno.
Unatoč povećanju mirovine, mirovine su izgubile bitku sa rastom cijena u protekle dvije godine i pritom su najviše pogođeni naši umirovljenici sa najnižim mirovinama. S druge strane rast mirovina predstavlja sve značajniji izazov za mirovinski fond ali i proračun RH pogotovo ako uzmemo u obzir statistiku doprinosa za mirovine i socijalnu sliku naših današnjih umirovljenika.
U Hrvatskoj je milion i 230 tisuća 134 korisnika mirovine od toga je 213 tisuća 14 korisnika prijevremene mirovine, 153 tisuće 896 korisnika invalidske mirovine, 208 tisuća 241 korisnik obiteljske mirovine i 518 tisuća 352 umirovljenika u punoj starosnoj mirovini ili malo više od 40% svega. Prosječna starosna mirovina koja bi trebala biti okosnica mirovinskog sustava u prosjeku iznosi 650 eura, ali pojedinačno iznos itekako ovisi o godinama radnog staža svakog osiguranika. Naime, više od polovine starosnih umirovljenika ima ispod 35 godina radnog staža, a samo njih 95 tisuća radilo je 40 i više godina koji u prosjeku dobivaju prosječno 944 eura.
Nažalost ova statistika gdje tek svaki 12 umirovljenik u RH ima određen, odrađen puni radni staž reflektira se i na cjelokupnu krvnu sliku mirovinskog sustava. Kako bi sustav mirovinskog osiguranja što bolje funkcionirao prvenstveno se treba orijentirati na pozitivne poticaje zakona za ostanak naših građana na tržištu rada jer samo to može biti zdrava osnova kako bi sustav mirovinskog rada dobro funkcionirao, a mirovine bile primjerene. Gospodarske i mirovinske politike proteklih više od 30 godina koje su omogućavale ranija umirovljenjenja uz produljenje životnog vijeka naših građana glavni su uzrok današnjeg stanja mirovina.
Razlike u mirovinama između umirovljenika koji su odradili puni radni staž u odnosu na ostale umirovljenike već danas su vidljive, ali smatram da također, trebaju biti još poticajnije. To, zato pozdravljam uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, čija će visina ovisiti o punim godinama mirovinskog staža koji se uzima u obzir za izračun mirovine, a ne o visini mirovinskih primanja te da će ovaj dodatak činiti umnožak broja punih godina mirovinskog staža i vrijednosti utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža koji će odrediti Vlada.
Primjer, ovo je možda najbolji primjer pozitivnog poticaja za što, za ostvarivanje punog staža u životnom radnom vijeku našeg građana. U to, na tom tragu sigurno nije dobro rješenje o ukidanju penalizacije s navršenih 70 godina života jer će sigurno destimulirajuće djelovat na rad na tržištu rada do punog staža te time indirektno i na financijsku stabilnost prihoda Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Također je za pozdraviti u cilju podizanje standarda umirovljenika, promjene u bonifikaciji, odnosno povećanja polaznog faktora na način da se ukine uvjet od 35 godina mirovinskog staža te ograničenje od 5 godina po mjesecu od 0,45% i maksimalno 27%.
Pozitivan je iskorak je sigurno i zakonska regulativa koja ide u prilog i našim umirovljenicima koji želje i dalje raditi, ali i tržištu rada kroz mogućnost nastanka rada obrtnika i osoba koje samostalno obavljaju djelatnost i stjecanja prava na mirovinu. Mogućnost rada u punom radnom vremenu i primanju pola mirovine, rada korisnika invalidske mirovine koji imaju želju i fizički su sposobni raditi. Ta mogućnost je dakako svih dobrodošla.
Pozitivno također, smatramo ukidanje kontrolnih pregleda korisnicima invalidskih mirovina i korisnicima prevedene starosne mirovine, praksa je pokazala kako se ocjene nisu mijenjale te da je takav pregled nepotreban, a dodatno smo time birokratizirali sustav i opterećivali korisnike ove mirovine te je ukidanje ovog .../Govornik se ne razumije./... svakako za pozdraviti.
Hrvatski mirovinski sustav već je niz godina suočen sa dvojakim izazovima, to je očuvanje financijske održivosti i osiguranja primjerenih prihoda umirovljenih građana Hrvatske. Ključna je svrha mirovinskog sustava zaštititi starije osobe od siromaštva i omogućiti im pristojan životni standard. Nažalost to je svake godine sve teže zbog povećanja životne dobi koji pada radno sposobnog stanovništva. Mirovinski sustav, budimo iskreni sve više se oslanja zato na državni proračun.
Mirovine znatno utječu na državni proračun te ponudu radne snage i ti se učinci mogu, moraju uzeti u obzir u mirovinskoj politici. I uz najbolju namjeru, ovaj Zakon sigurno će doživjeti kritike uz primjedbu da su povećanja više nego simbolična, kao što smo i čuli.
Slažem se, većina umirovljenika mirovine su niske u odnosu na povećanje troškova života, ali s obzirom na trenutnu krizu na globalnom tržištu, kao i sve veće svakodnevne izdatke proračuna te s obzirom da je za provedbu ovog Zakona treba osigurat dodatna sredstva u državnom proračunu, mislim da Vlada čini sve u svojoj moći kako bi spriječila daljnji pad standarda umirovljenika i također, smatram da će većina umirovljenika biti zadovoljna ovom reformorm unutar Zakona o mirovinskom osiguranju jer regulira trajnu regulativu za unaprjeđenje položaja i proširenja materijalnih prava umirovljenika te će stoga HSLS isti podržati.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Petar Šimić, izvolite.
Šimić, Petar (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a g. Reiner, poštovani državni tajniče Vidiš, poštovana kolegice Čičak.
Drage kolegice zastupnici u HS-u, pred nama je nacrt Zakona o mirovinskom osiguranju, zakon koji ne samo da odgovara na suvremene demografske i gospodarske izazove već potvrđuje naše želje i težnje da osiguramo što dostojanstveniji život sadašnjih i budućih umirovljenika.
Ali, želim iskreno zahvaliti i čestitati ministru Piletiću te svim uposlenima u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na kontinuiranom predanom radu za dobrobit najosjetljivijih skupina našeg društva.
Ovim Zakonom ne mijenjamo uvjete za stjecanja prava na mirovinu, dakle dob i staž ostaju nepromijenjeni. Ponovit ću zbog svih građana RH koji nas gledaju i slušaju, ovim Zakonom ne smijemo uvjete za stjecanja prava na mirovinu. Dakle dob i staž ostaju nepromijenjeni. Nastavljamo s povećanjem adekvatnosti mirovina, za što dostojanstvenijim životom još bržim smanjenjem razlika među korisnicima.
Ovim novim Zakonom potičemo dulji ostanak u svijetu rada za one koji to žele, ali uz još snažniju motivaciju. Dosad učinjeno proveden je i .../nerazumljivo/... jer je cijeli niz zakonskih izmjena iz mirovinskog zakonodavnog okvira, ne samo Zakona o mirovinskom osiguranju, već i zakone o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima o mirovinskim osiguravajućim društvima, reforme II. mirovinskog stupa, povećanja obiteljskih mirovina, a donešen je i Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Isplaćeno je 11 jednokratnih pomoći ukupne vrijednosti 774,4 milijuna eura, obuhvaćeno je oko milijun i 250 tisuća korisnika.
Proračunska izdvajanja za mirovine u 2025. g. dosežu 9 milijardi eura, što je rast od 81,3% u odnosu na 2016. g., što je dokaz odgovornog vođenja javnih financija Vlade RH predvođeno premijerom Andrejom Plenkovićem.
Imali smo i 8 Vladinih paketa pomoći, u 8 sveobuhvatnih paketa pomoći u vrijednosti više od 7,5 milijardi eura Vlada RH pomogla je gospodarstvu i najugroženijim građanima, uključujući i umirovljenike. Mjere su uključivale energetske vaučere, subvenciju za plin i struju, dodatke na mirovine, jednokratne i redovne, posebne naknade za umirovljenike s najnižim primanjima. Cjenovne intervencije zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena građanima je tim zakonom omogućen povoljniji pristup, cjenovno zaštićenih 70 proizvoda osnovnih potrepština za kućanstva.
Subvencije za stanovanje i grijanje, pomoć roditeljima-njegovateljima, invalidima i nezaposlenima. Sve ove mjere Vlade RH očuvale su socijalnu koheziju i potvrdile snažnu socijalnu odgovornost države.
Posebna je usmjerenost na unaprjeđenje adekvatnosti rasta mirovina. Dodatak na osobnu mirovinu od 27% iz obiteljske mirovine koristi 113 tisuća korisnika. Najniže mirovine povećane su za 311 tisuća korisnika, obiteljske mirovine porasle su za 209 tisuća korisnika. Rad u punom radnom vremenu uz zadržavanje mirovine koristi za sada 36 tisuća umirovljenika sa brzom tendencijom rasta.
Unaprjeđujemo kapitalizirani mirovinski sustav, izjednačavamo dodatak na osnovnu mirovinu iz I. stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25%. Omogućavamo jednokratnu isplatu u visini do 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u II. stupu, do sada je to bilo 15%. potičemo veću aktivnost obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo RH kroz uvođenje obveze ulaganja minimalno 5% ukupne neto vrijednosti imovine obvezatnog mirovinskog fonda kategorije A i B u alternativni investicijski fond s garancijom države. Ovo je iznimno važno za još brži razvoj gospodarstva RH koji bilježi rast već 17 kvartala zaredom, a prvi kvartal 2025. g. stopa rasta u RH je 2,9%, među najvećima unutar EU.
Vidljivi rezultati do danas, najniža mirovina porasla je za 96% i sada iznosi 409,69 eura. Prosječna mirovina porasla je za 74% i sada iznosi 644,69 eura, što je rast od 287 eura u odnosu na 2016. g. Treba istaknuti kako se prilikom navođenja podataka o prosječnim mirovinama zanemaruje činjenica kako su niže mirovine u najvećoj mjeri posljedica relativno kratkog mirovinskog staža i nižih primanja tijekom radnog vijeka. Naime, prosječna starosna mirovina za 40 i više godina radnog staža u svibnju 2025. g. iznosila je 944,51 eur, a njezin udio u prosječnoj plaću u RH iznosi 64,2%.
U Italiji je to 75%, u Njemačkoj i Francuskoj 65 do 70%, Irska, Estonija 50% prosjek, u EU je 56%. Usporedbe radi, a moramo podsjetiti naše građane, prosječna sveukupna mirovina u mandatu SDP-ove vlade 2012.-2016. g. povećala se za samo 3%, odnosno za samo 12 eura.
Nacionalna naknada iznosi 154,50 eura za 18 785 korisnika koja je uvećana za 158% u protekle dvije godine. Omjer osiguranika i umirovljenika trenutno je na jednog umirovljenika skoro 1,5 uposleni, a 2016. g. bio je skoro na jednog uposlenog, jedan umirovljenik. Rezultat ovih pozitivnih trendova su gospodarski rast, produženje radnog vijeka, rad uz isplatu mirovina, Vladine mjere aktivne politike zapošljavanja i poticanja povratka radno sposobnih iz inozemstva čiji je trend evidentan.
Tržište rada 2025. g. zaposleno je 1 742 312 osoba, najviše od osamostaljenja RH, nezaposlenih je 69 937, nikada manje u RH, a stopa nezaposlenosti je oko 5%. Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj za travanj 2025. g. je 4,5%. Hrvatska je po nezaposlenosti ispod prosjeka EU koji je oko 6%.
Ključne mjere predložene novim zakonom, usklađivanje mirovine 85% naspram 15 umjesto dosadašnjih 70-30 u korist umirovljenika pravedniji i dinamičniji model prema povoljnijem indeksu rasta plaća odnosno rasta potrošačkih cijena.
Uvodi se godišnji dodatak svim umirovljenicima od 1.7.2025. g. Iznos dodatka ovisi o broju punih godina mirovinskog staža, svaki umirovljeni dobija istu vrijednost dodatka pomnožen sa godinama radnog staža. Vlada RH će svake godine do 31. listopada odrediti vrednovanje jedne godine staža. Povećanje najniže mirovine za 3% od 1.7.2025. g., invalidske mirovine rast za 10% od 1.1.2026. g., ukinuće penalizacije za prijevremenu mirovinu s navršenih 70 godina od 1. siječnja 2026. g., omogućuje se rad uz 50% mirovine nakon 65. g. starosti. Obrtnici i samostalne djelatnosti imaju pravo na 50% mirovine uz nastavak rada obrta.
Rad do 3,5 sata dnevno za korisnike invalidske mirovine, ukinuće kontrolnih pregleda svake 3 godine za invalide, povećanje cenzusa za obiteljsku mirovinu, od 1. srpnja 2025. majke će umjesto dosadašnjih 6 mjeseci dobiti 12 mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete, tzv. roditeljski staž. Tko ima pravo na 12 mjesečnih dodataka radnog staža po djetetu? Buduće korisnice i korisnici mirovine, tj. oni koji se umirovljuju nakon stupanja izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji stupa na snagu sa 1. srpnjem 2025. g.
Dodatno, posebne skupine, roditelji-njegovatelji, udomitelji trenutno važećim Zakonom o mirovinskom osiguranju prema propisima o socijalnoj skrbi ne mogu primati mirovinu uz primanje naknade za roditelj-njegovatelj i naknade za udomitelje. Ovim novim Zakonom s navršenih 65 godina starosti imaju pravo na starosnu mirovinu uz zadržavanje statusa roditelj-njegovatelj ili udomitelj uz 50% mirovine.
Trenutno imamo 7 069 roditelja-njegovatelja od kojih je 1 493 starijih od 60 godina. Imamo 2 339 udomitelja od kojih 394 starijih od 65 godina. Prema izrađenim projekcijama za provedbu predloženih mjera u novom zakonu do kraja mandata ove Vlade 2028. g. bit će potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu od oko 2 milijarde eura.
Znamo da to nije trošak. To je ulaganje u dostojanstvo, sigurnost, solidarnost i socijalnu pravednost. Ovim Zakonom nastavljamo reformu mirovinskog sustava započetu 2019. g., jačamo adekvatnost, održivost i pravednost prema našim starijim sugrađanima. Pružamo veću sigurnost posebnim skupinama i potičemo radnu aktivnost u mirovini. Predložene izmjene zakona donijet će i ostvarenju cilja Vlade RH da prosječna sveukupna mirovina u RH do kraja mandata ove Vlade RH do 2028. g. bude 800 eura, a vjerujemo da će se do tog cilja doći i prije 2028. g.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a predlažem da usvojimo ovaj Zakon o mirovinskom osiguranju i time još jednom potvrdimo vrijednosti društva koje poštuje i brine o svojim starijim sugrađanima. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Ma evo, svaki puta kada slušam, ma nije baš svaki puta kada slušam kolege iz HDZ-a odnosno iz vladajuće koalicije, padne mi na pamet film Sjećaš li se Dolly Bell? U tom filmu Sjećaš li se Dolly Bell, glavni lik, autosugestivno jednom mantrom svakoga dana, u svakom pogledu sve više napredujemo, nastoje promijeniti stvarnost.
Nažalost naši umirovljenici vide efekte te mantre, u ovom slučaju i nije baš, nije baš tako kako bi glavni junak u tom filmu ili u ovom našem filmu, želio da bude, no svakako treba reći da ovaj Zakon jeste iskorak po pitanju ovaj, statusa umirovljenika i mi zaista u tom kontekstu ćemo podržati izmjene.
No, oko izmjena u ovome Zakonu želio bih reći nekoliko stvari oko onih dijelova gdje mislimo da smo mogli napraviti i dodatni i dodatne iskorake.
Prije svega, radi se o diskriminaciji žena po godini umirovljenja. Naime, prijedlog da se ženama koje odlaze u mirovinu nakon 1. srpnja 2025. prizna 12 mjeseci dodatnog radnog staža po djetetu, dok onima koje su već u mirovini i otišle su prije 2019. ili nakon 2019. se ne prizna ništa ili 6 mjeseci, ipak je po nama diskriminatoran.
Razdvajamo umirovljenice u 3 skupine, one koje nemaju ništa, one koje imaju 6 mjeseci i one koje imaju godinu dana. Obrazloženje ministarstva da su žene prije imale blaže uvjete za mirovinu nije opravdanje za selektivni pristup. Naime, moramo se sjetiti ipak tih prijašnjih vremena i znati da je jako puno žena otišlo u mirovinu zato što su to željele, ne zato što nisu htjele radit nego je to bio način na koji se rješavao višak zaposlenika, na koji su se rješavali ekonomski problemi i nedostatak radnih mjesta.
Dakle nisu odlazile u mirovinu najčešće svojom voljom nego su na to bile primorane. Zašto bi jedna majka imala pravo na godinu dana dodatnog staža po djetetu, a druga ništa? Samo zato što je otišla u mirovinu, ponavljam, često ne svojom voljom, godinu ili dvije ili 10 godina ranije prije nego se donio ovaj propis.
Smatramo da ovaj, ovo obrazloženje zašto ne 12 mjeseci nije dovoljno dobro i tražimo da se zaista, da li amandmanom same Vlade ili prihvaćanjem amandmana nekog od saborskih klubova, taj, to izjednači za sve žene kad god su one otišle u mirovinu da dobiju 12 mjeseci po svakome djetetu radnoga staža, bez izuzetka.
Što se tiče oporezivanja mirovina, dakle isto mislimo da je to još jedan apsurd, dakle mirovina kao što je više puta ovdje u ovome Saboru rečeno, nije plaća, mirovina nije neki dodatni prihod ili dohodak, mirovina je plod desetljeća rada i uplaćenih doprinosa. Zašto naši umirovljenici koji su cijeli život plaćali poreze, ponovno plaćaju porez na ono što su već zaradili? Drago mi je da je u odgovoru na moju repliku ministar dao naslutiti da su ozbiljno o tome promišljali i da zaista možda i postoji mogućnost da u nekoj iteraciji, izmjeni ovog Zakona dođe do toga da se ukine porez na mirovine ili ukine do određenog cenzusa, iznosa, kao što su predlagali neki kolege ili čak imaju i vladajući priliku usvojiti neki od amandmana koji će sigurno ići u tom smjeru od strane oporbe.
Što se tiče rada uz mirovinu, zaista nije jasno zašto ne dozvoljavamo punu mirovinu i puno radno vrijeme našim umirovljenicima, dakle znamo da nam nedostaje radnika, znamo da nam nedostaje osobito kvalificirane radne snage, a mi ograničavamo umirovljenicima pravo da rade puno radno vrijeme uz punu mirovinu.
U mnogim europskim zemljama to je omogućeno, kod nas kažnjavamo ljude koji žele i mogu raditi. Ministarstvo kaže da bi to potkopalo sustav bonifikacije. Meni zaista nije jasno to obrazloženje, dakle to govori prije svega, možda o tom sustavu bonifikacije koji mi već sada na kraju krajeva imamo i nama se već sada cijeli niz ljudi odlučuje da uzme, da uzme mirovinu i pola radnog vremena, naravno, nažalost vjerojatno radeći na crno u onom drugom dijelu svog radnog vremena.
Ja mislim da ovim prijedlogom koji ne dozvoljava rad u punom radnom vremenu i punu mirovinu potičemo prije svega, rad na crno, nemamo nikakav benefit po pitanju fiskalne održivosti kako bi Vlada to rekla jer izračun, izračun je tu po meni čak povoljniji ukoliko omogućimo ljudima da rade, oni uplaćuju u, uplaćuju mirovinsko osiguranje, bez obzira što primaju mirovinu i mislim da tu, kada bi se napravila jedna ozbiljna analiza, vidjeli bi da nema nikakvog fiskalnog problema da se omogući to ljudima do kraja, dakle u smislu punog radnog vremena uz punu mirovinu.
Na kraju krajeva, dajemo ljudima neka odluče o tom svom pravu, dakle neka si sami izračunaju žele li imati povoljniju bonifikaciju odnosno veću mirovinu nakon nekog vremena ili žele sada odmah raditi i primati primanja koja će im omogućiti dostojan život.
Što se tiče ove nove formule usklađivanja mirovina, 80:15, naravno da je to povoljnije nego što je bilo do sada, ali hajmo vidit što znači i što je cilj uopće formule usklađivanja. Cilj formule je da se ne dozvoli zaostajanje mirovina za plaćama, odnosno da se održi standard života naših umirovljenika. Sigurni smo da formula 70:30 to ne omogućava, ali Boga mi, ni formula 85:15, dakle samo formula 100:0, dakle da se uzme povoljniji indeks u obzir, omogućuje da ne zaostaje mirovina za plaćom ili da prati troškove života.
Naravno, kolega Bakić je o tome tu govorio, radi se zaista o minornim sredstvima, ne radi se tu sad o nekim velikim povećanjima plaća, neće više biti, kao što je bilo možda prošle godine, i velike inflacije, nadamo se da neće biti niti velikih povećanja plaća, i u nekakvim, nekakvim ovaj izračunima, radi se o nekoliko eura po umirovljeniku kada se budu izjednačavale te mirovine odnosno kada se to bude usklađivalo.
Nadalje, trajni dodatak na mirovinu, mislimo da, naravno da je dobra ideja kao 13. plaća, no ovdje se ne radi o 13. plaći, ovdje se zaista radi o zamjeni sadašnjih dodataka jednim novim dodatkom. Koliko će on iznositi o tome će odlučivati Vlada, time će i dobit mogućnost naravno, Vlada da svake godine glumi Djeda Mraza, kao što smo i rekli, bit će to jedan vid božićnice, dakle da radi sebi samopromociju, no u redu, ako od toga imaju koristi naši umirovljenici.
No, ono što je bitno kod ove, ovog načina obračuna, ovog dodatka da osim staža po nama treba uzeti jasno i na neki način visinu te mirovine i dugotrajnost, odnosno koliko je čovjek uplaćivao u mirovinski sustav. Dakle ovdje se svima daje jednak dodatak, samo ovisno o godinama staža, a mislimo da to nije korektno.
I da završim na kraju, dakle Klub IDS-a će podržati ovaj Zakon, ovo jeste jedan pozitivan iskorak za naše umirovljenike, no zaista tražimo od ministarstva da povede računa o ovim stvarima koje sam rekao, o kojima sam govorio, a to je prije svega jednaka prava za sve umirovljenice, da bez obzira o datumu svoga .../nerazumljivo/... umirovljenja dobiju 12 mjeseci po svakom djetetu mirovinskog staža, da se ukine porez na mirovine što je prije moguće ili da se prihvati, kao što sam rekao, neki od amandmana koji ide u tome smjeru, da se omogući rad u punom radnom vremenu uz punu mirovinu i da se uskladi mirovina po formuli 100% povoljnijeg parametra odnosno indeksa, bilo to po pitanju rasta plaća ili po pitanju indeksa rasta inflacije.
I na kraju, da se trajni dodatak koji se planira usvojiti ovim Zakonom računa ne samo temeljem staža nego i temeljem uplaćenih doprinosa odnosno da se nađe jedna nova formula koja će uvažiti ipak doprinos svakog umirovljenika našem umirovljeničkom fondu. Hvala lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovani zastupnik Ivica Baksa, izvolite.
Baksa, Ivica (NPS)
Zahvaljujem potpredsjedniče Sabora. Pa slušajući danas ministra Piletića, poštovani umirovljenici, pa vi živite u blagostanju i zato prvo što ću učiniti nakon ove rasprave, nazvat ću svoju majku koja je u mirovini i pitati o čemu ona priča, o čemu priča kad kaže da si ne može priuštiti 90% namirnica, 90% stvari koje bi si htjela.
Kad slušamo ovu stranu sabornice, stalno vidimo da je mirovina drastično porasla, ali nikako da kažu da je, da su i cijene drastično porasle i da ta mirovina nikako ne prati cijene koje su na tržištu. Zakon o mirovinskom osiguranju ogledalo je odnosa koje naše društvo ima prema našim starijim građanima. I zato je naša rasprava o ovom Zakonu mnogo više od tehničkog prijepisa odredbi, onaj odgovor na jedno temeljno pitanje. Kako starost želimo u Hrvatskoj? Starost dostojanstva ili starost siromaštva?
Starost u kojoj ljudi uživaju plodove svoga rada ili starost u kojoj prebiru kovanice ispred blagajne, žive na teret svoje djece, kopaju po kontejnerima i skupljaju boce za 10 centi povratne naknade.
Naravno da podržavam svaku mjeru koja ide u smjeru poboljšanja života umirovljenika, ali isto tako imam odgovornost reći jasno kad mjere nisu dovoljne, kad su kozmetičke i kad su nepravedne. U tom kontekstu najavljena izmjena kojom se povećava majčinski dodatak sa 6 na 12 mjeseci staža po djetetu predstavlja pozitivan korak. To znači da će majkama mirovina biti veća za iznos između 14 i 35 eura po djetetu. Za majke sa troje djece to može značiti i 100 eura više mjesečno, ali ključni problem ostaje. Ta mjera neće vrijediti retroaktivno. Oko 97 000 žena koje su se umirovile nakon 2019. godine na koje se odnosi ovih inicijalnih 6 mjeseci dodatka i više od 300 000 koje su u mirovini od ranije koje ne uživaju nikakav dodatak ostat će zakinute.
Rekao je ministar Piletić da to nikako ne mogu regulirati. Radile su, rađale, odgajale, ali zakon ih sad tretira kao da nisu. To je nepravedno i diskriminatorno jer majčinstvo je vrijedno bez obzira kad ste otišli u mirovinu. Pitanje priznavanja staža po djetetu mora biti dio sveobuhvatne politike za borbu protiv siromaštva žena u starijoj dobi, jer znamo da su upravo one najugroženije.
Podaci pokazuju da čak 60% samaca starijih od 65 živi ispod praga siromaštva. Najčešće su to žene, udovice sa niskim mirovinama, umirovljene krojačice, trgovkinje, čistačice, medicinske sestre, radnice. Zbrinjavale su druge da bi sada bile ignorirane.
Ovaj zakon donosi tzv. 13 mirovinu. Na prvi pogled to je dobra vijest, no čim zagrebemo ispod površine jasno je da to nije prava trinaesta mirovina kakvu imaju druge europske zemlje već jednokratni dodatak po formuli za svaku godinu staža, a čiju će vrijednost Vlada određivati u listopadu svake godine. Spominjalo se pet eura po godini. To znači da će netko sa 30 godina staža dobiti 150 eura, ali jednom godišnje i to se predstavlja kao povijesna mjera. Ministar Piletić je najavio da to ipak neće biti na simboličnoj razini već da će biti značajno, ali ministre ta povijesna mjera ne smije biti marketinški trik. Prava 13 mirovina trebala bi biti u iznosu jednake redovnoj mirovini isplaćene u prosincu. To je standard u mnogim zemljama, neke isplaćuju i četrnaestu.
Ta 13 mirovina trebala bi biti priznanje da su umirovljenici najteže pogođeni inflacijom i rastom troškova gdje smo isto rekorderi da im je svaka pomoć prijeko potrebna. Još jedno važno pitanje usklađivanje mirovina. Promjena omjera 70:30 na 85:15 u korist plaća može izgledati kao pomak, no u stvarnosti to nije dovoljno.
Ako ćemo mirovine usklađivati po modelu koji ne prati stvarne troškove života umirovljenici će i dalje gubiti korak sa inflacijom. Cijene u dućanima rastu tjedno, a mirovine se prilagođavaju polugodišnje i to po formuli koja u startu kasni za stvarnim životom. To usklađivanje moralo bi biti u punom iznosu prema povoljnijem iznosu bilo da je to rast plaća ili troškova života, jer mi živimo u stvarnosti u kojoj 300 000 umirovljenika prima najnižu mirovinu od 400 eura, gdje se ljude savjetuje da peku svoj kruh i isključe grijanje, gdje se starije osobe sprječavaju jer su kršile one famozne bojkote trgovina koje smo imali da bi iskoristile popust na pileća prsa za 4,99 eura.
I onda u takvoj stvarnosti Vlada kaže da povećava najniže mirovine, a povećava ih za 3 i pol posto. To znači da će najniža mirovina porasti za oko 14 eura. Trenutno iznose manje od 30% prosječne plaće i oko 66% iznosa koji se smatra dovoljnim za pokrivanje osnovnih životnih troškova, osnovnih životnih troškova. U vremenu kad cijena kruha, mlijeka i mesa raste iz tjedna u tjedan to je poruka da eto moći ćete preživljavati rastegnuti sa još malo. Pozdravljam novu mogućnost da umirovljenici rade u punom radnom vremenu uz isplatu polovice mirovine. Na razini principa to je pomak u smjeru fleksibilnosti, ali ne možemo zanemariti stvarnost u kojoj više od 35000 umirovljenika radi jer mora, ne iz hobija, ne zbog razonode jer im je dosadno i žele se osjećati korisno, nego zbog računa.
Umirovljenici ne bi smjeli biti pričuvni kotači gospodarstva. Ako netko se sa 70 godina mora na posao da bi imao za lijekove, hranu i režije onda to nije sloboda izbora već tragedija. Umjesto da uživaju u zasluženoj penziji oni će sa radnog mjesta na groblje.
Ovaj prijedlog zakona propušta napraviti ozbiljniji iskorak prema sustavnom i dugoročnom rješenju, nema automatske valorizacije najnižih mirovina, primjerice vezivanjem uz 50% medijalne plaće. Nema osmišljene politike za dugotrajno nezaposlene, prekarnu radnu snagu i one koje su zbog neprijavljenog rada ili povremenih poslova cijeli život ostali na margini.
I dok zakon kroz majčinski dodatak donekle pokušava riješiti veliku razliku između mirovina muškarca i žena ona ne ide dovoljno daleko jer razlike će i dalje ostati, a rezultat su nerazmjerno velikog tereta skrbi kojeg žene preuzimaju kroz život, a da se nepravda onda prenosi i u mirovinu. Ne postoji odredba kojom bi se priznao status osoba koje su neformalno skrbile za bolesne članove obitelji bez ikakve naknade a koje su time izgubile godine staža.
Ne postoji pokušaj da se uspostavi pravična formula za one koji su cijeli život radili, ali bez sigurnih ugovora, bez doprinosa, bez socijalne sigurnosti. U konačnici iako imamo pozitivnih pomaka propuštena je prilika da se mirovinski sustav učini pravednijim, solidarnijim i otpornijim i da se pošalje jasna poruka da u Hrvatskoj starost ne znači bijedu nego priznanje i sigurnost, da je život u starosti vrijedan, da su godine rada vrijedne, da je majčinstvo vrijedno. I na kraju podsjetit ću vas na riječi jedne umirovljenice sa jednog od prosvjeda umirovljenika protiv siromaštva. Mene nije sram što kopam po smeću, mene je sram što moram raditi u državi za koju sam radila 40 godina. Molim vas vratite toj gospođi dostojanstvo i svima poput nje, to vam treba biti cilj.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Ante Kujundžić, izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući, poštovani gospodine Vidiš, poštovane kolegice i kolege.
Ministar je izložio sve ono što je dobro i ima tog što je dobro u ovom zakonu i to je ono što trebamo jasno reći, međutim ja ću nastojat ukazat na ono drugo, na ono o čemu zakon šuti, a trebao bi vikati, a ne s ciljem da bih išao omalovažiti trud nego sa ciljem da bih išao ili da bih popravio ili nadogradio ono što mislim da je propušteno u ovom zakonu, a vjerujem da je propušteno iz jednog razloga što onaj tko je pisao ovaj zakon nije svjestan različitih životnih stvarnosti ljudi koji žive u Hrvatskoj.
Prije nego što krenem želim ponoviti činjenice o kojima smo mogli čitati zadnjih nekoliko dana i one su obveza prije svega vladajuće većine u većoj mjeri, a onda s druge strane i obveza nama iz oporbe, a sve sa ciljem da bismo spoznali da u Hrvatskoj stvari baš i ne stoje najbolje ukoliko ih promatra netko sa strane, a to je u ovom slučaju bila dakle Europska komisija koja je u svom izvještaju o europskom semestru jednostavno navela da Hrvatska ima ogromne probleme sa priuštivim stanovanjem, da dobar dio građana je u popriličnom riziku od siromaštva i da socijalna isključenost rast i da primjerenost mirovina je na toj razini da umirovljenici su poprilično izloženi visokoj stopi rizika od siromaštva. I to je ono što je polazište cijele ove priče.
I kako rekoh u samom uvodu pokušat ću danas ukazati na sve ono sa čime možemo nadograditi ovaj zakon i volio bih da iz te dimenzije slušate i čujete sve ono što imam reći, a ujedno sam i uputio amandmane i poslao ih, dakle na mail i vjerujem da ukoliko smatrate da su oni opravdani, da ih uvrstite u predmetni zakon, pa napravite to vi osobno, a ja ću ih onda povući iz procedure.
Govor svih nas danas ja ga doživljavam iz dimenzije tog da nitko od nas ne pristaje na nepravdu koja postoji u našem društvu i ta nepravda proizlazi u jednoj mjeri danas ovdje iz određenog zakona. I slobodno ću sam sebi uzeti za pravo da ću progovoriti protiv zakona koji u jednoj mjeri ne poštuje one koji su izgradili ovu zemlju, protiv zakona koji ne obuhvaća sve ono što bi trebao obuhvatiti, a to nas dovodi do činjenice da sami zakon ne razumije što znači raditi cijeli život, a u starosti birati između lijekova ili kruha sa druge strane.
Govorimo dakle o zakonu, Konačnom prijedlogu zakona o mirovinskom kojeg je Vlada poslala u Sabor, zakon koji je uistinu dug, koji je i kompliciran možemo se složiti, ali na prvi pogled nam on izgleda jako korektno. Međutim, kad ga pročitate redak po redak, kad skinete masku pravnih fraza vidite da nije pisan za ljude, za sve kategorije ljudi. Jer ako sam ja u krivu onda neka me potvrdi odgovor života kojeg će živjeti svi oni kojih se ovaj zakon tiče, a to ćemo vidjeti u vrlo skoro vrijeme.
Ovaj zakon u jednoj velikoj mjeri nije pisan za sve one koji cijeli svoj život pošteno rade i nije pisan niti za udomitelje, nije pisan za posvojitelje, nije pisan za sezonce, nije pisan za umjetnike, nije pisan za freelance radnike i nije pisan za djecu bez roditelja i obrazložit ću vam u čemu.
Ovaj zakon nije za Hrvatsku 21. stoljeća i to je ključna činjenica od koje polazimo, jer pisali su ga vjerojatno nekakvi činovnici, a naručili su ga normalno političari koji nikad nisu morali brinuti hoće li moći živjeti od svoje mirovine i hoće li je na kraju dana primiti ili moći primiti na vrijeme i hoće li je na kraju dana uopće moći uživati, jer moguće je da nas smrtni čas susretne puno prije.
I nije u tom najveći problem u cijeloj ovoj priči. Najveći problem ovog zakona je u njegovoj šutnji, točnije u onome o čemu on ne govori, a trebao bi vikati. Prije svega ovo je zakon koji diskriminira roditelje. U članku 37. zakon kaže da će se majkama dodati 12 mjeseci mirovinskog staža za svako rođeno ili posvojeno dijete i to je hvale vrijedno, ali ako je dijete posvojio otac zakon mu ne priznaje ni dana dodatnog staža osim ako je koristio pretežiti dio roditeljskog dopusta.
E sad, mi svi znamo da sustav u Hrvatskoj ne daje roditelji dopust posvojiteljima starije djece od osam godina. Dakle, ako kao otac posvojite, a dijete ima 9, 10 godina vi nemate pravo ni na jedan jedini dan a to dijete isto treba ljubav, ono treba jednaku sigurnost i ono ima i treba ispoštivati skupa sa svojom obitelji sve zadatke koji se u određenom danu pred njim nađu.
I to je sustav koji još uvijek ne razumije da roditelj nije samo žena koja je rodila. Roditelj je i otac koji diže dijete u tom domu. Roditelj je i udomitelj koji mijenja pelene djetetu i upravo zato što zakon to ne vidi mi ga trebamo mijenjati. U kontekstu dodatnog staža za posvojitelje predlažemo, dakle da se iz zakona ukloni diskriminacija po spolu i po statusu, a ona je u zakonu prisutna. Jer trenutna formulacija zakona daje dodatni staž samo kako jasno, eksplicitno piše u zakonu majkama i posvojiteljicama dok očevi i muški posvojitelji moraju dokazivati korištenje roditeljskog dopusta koji u praksi često nije ni moguć posebno ukoliko govorimo o kategoriji posvojitelja koji su posvojili starije dijete.
Također, u kontekstu dodatnog staža ustavna i EU načela su također ona sa kojima je zakon u suprotnosti, jer u suprotnosti je sa načelom ravnopravnosti iz članka 3. i 14. Ustava Republike Hrvatske, te sa člankom 21. Povelje EU o temeljnim pravima.
Roditeljstvo, zakon također buca pojmove, roditeljstvo nije biološka funkcija. Posvojitelj djeteta od 4, 8 ili 12 godina koji preuzima svu roditeljsku odgovornost mora imati ista i jednaka prava kao i biološki roditelj. I obzirom da su svima nama i iz oporbe i vama iz vladajućih puna usta demografskih politika posvojenje je čin koji izravno doprinosi zadržavanju djece u Republici Hrvatskoj i treba ga poticati, a ne ga kažnjavati zakonskim rupama ili izbjegavanjem određenih zakonskih definicija.
Što se tiče dodatnog staža za dugotrajno udomljenje udomitelji su zamjenski roditelji. Skrb za dijete nije privremena aktivnost, to je rad 24 sata dnevno puta 7 dana bez slobodnog dana često puta u Hrvatskoj taj posao traje desetljećima i to najčešće za najranjiviju djecu. Država im priznaje status, ali ono što je paradoks ne priznaje im prava.
U Zakonu o socijalnoj skrbi priznati su kao skrbnici, ali im se to ne valorizira u ovom ovdje zakonu. Iz tog razloga sam vam i uputio amandman, da ovisno o statusu udomitelja koji mora biti minimalno pet godina, da za svako udomljeno dijete o kojem je udomitelj vodio minimalno 2 godine skrbi da mu se prizna ili 3 ili 6 mjeseci dodatnog staža. To je ono što je pošteno, to je ono što je poticajna mjera za ionako deficitaran broj udomitelja u Hrvatskoj.
Ovaj zakon je onaj kad bih ga opet promatrao kritički koji ignorira stvarni rad, jer u Hrvatskoj danas radi na tisuće ljudi na studentske ugovore, na honorarne poslove, na autorske ugovore, jedan dio radi na crno. Ljudi sa 20 ili 25 godina radnoga staža, ali bez i jedne uplate za mirovinu što zakon kaže o njima? Ako ste ga čitali o njima kaže jedno veliko ništa.
Za zakon ti ljudi ne postoje, oni su gumicom izbrisani. I kad jednom napune 65 godina dobit će obavijest da nemaju uvjete za mirovinu kao da niti su postojali, niti su išta radili, kao da nisu godinama čistili urede, radili na šanku, njegovali starce, pisali knjige, vodili račune. Njihove godine kaže zakon ne vrijede, a vrijedile su svakome tko je koristio njihove usluge, vrijedile su ovom društvu, vrijedili su onima koji su im plaćali ali ih nisu prijavili. Vrijedili su i državi koja je zatvarala oči.
Na kraju ovo je zakon koji ne razumije ni selo, a ne razumije ni grad jer u članku 18. zakon priznaje pravo na osiguranje roditelju koji skrbi o djetetu ali samo u prvoj godini života. A što ako djetetu treba skrb i s dvije i s tri i s četiri godine? A treba. Što ako se skrbi o više djece? Što zakon tada kaže? Što kaže o udomiteljima, roditeljima njegovateljima, sezonskim radnicima. Svi su tu negdje na marginama, postoje na marginama. Piše da imaju pravo na osiguranje, ali ne piše da imaju pravo na dodatni staž. Pa kako žena koja je 15 godina udomiteljica troje djece ima istu mirovinu kao netko tko nikog nije odgojio?
Zakon ignorira specifičnosti ruralnih krajeva Imotske krajine, Dalmatinske zagore, Slavonije ljude koji ne rade u tvornicama nego rade na zemlji, ljude kojima je glavno zanimanje briga o djeci, briga o starima, briga o zajednici. Za zakon su oni nevidljivi.
Zakon jasno kaže prava iz mirovinskog osiguranja su neotuđiva. Bravo! Jesu, slažemo se ali onda u istom članku kaže da ako vi umrete, a nemate nasljednike država zadržava sve sebi. Zašto? Zašto novac kojeg sam primjerice ako sam ja onaj koji je umro bez svojih nasljednika, kojeg sam ja godinama zarađivao i stvarao ne ide u jedan svojevrsni fond za najsiromašnije umirovljenike? Zašto država ne oformi jedan takav fond i da onda ona sredstva svih nas koji ćemo umrijeti bez određenih nasljednika naša zarada ne ide u taj fond?
Ili ako nećemo za najsiromašnije umirovljenike zašto ne ide u nekakav fond kojega možemo oformiti da ide djeci bez roditeljske skrbi koja kad postanu punoljetna im može olakšati određeni prijelaz u život? Zašto ne ide ključno je pitanje tamo gdje je on najpotrebniji? Odgovor je jednostavan, država uzima jer ona zna rasporedit, jer u ovakvoj dimenziji ponašamo se kao lihvari, a ne kao skrbnici koji skrbe o onima koji su socijalno najugroženiji, koji upravo nastojimo ojačati one koji su među nama najpotrebniji jer to je mjerilo naše snage. On je najpotrebniji, njegova snaga je mjerilo snage naše države ne onaj najbogatiji.
I ono što ne bih volio da bilo tko ovdje kaže da je ovo zakon nekakve tehničke prirode i da su izmjene nekakve tehničke prirode, jer ja mislim da se ima smisla da se svi mi ovdje sa koje god strane došli borimo za ono što je pravedno, da borimo se za ono što je pošteno i da na kraju ne budemo puki mahači za podizanje ruku, nego da nastojimo stvarno nadograditi ovaj zakon, a imamo za to priliku sa dvije ili tri izmjene ga možemo učiniti pravednijim, poštenijim i boljim od onoga što on trenutno jest jer priznanje dodatnog staža za sve udomitelje, osnivanje fonda za socijalno najugroženije to nije populizam i to nije bilo kakav oblik nečega negativnoga. To je poštovanje i to je ulaganje u pravdu, a to je zadatak svih nas ovdje.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege.
Pred nama je evo u drugom čitanju Zakon o mirovinskom osiguranju i puno nas će ponoviti ono što smo rekli i u prvom čitanju i kad malo slušate rasprave vidimo da one imaju zaista dosta sličnosti sa svim onim što smo ukazali u prvom čitanju što pokazuje i jedan sljedeći trend, a to je kad vam vladajući kažu da, da, dobro da vi ukažete na nešto pa ćemo mi to prihvatiti između prvog i drugog čitanja. Onda dođemo do stvarnosti i vidimo da nije tako.
Jednako tako ova rasprava o ovom zakonu ide po onoj uobičajenoj metodi vladajući se svim što dolazi iz radionice njihove Vlade, odnosno Vlade Andreja Plenkovića dive i otprilike u tome nema nikakve sumnje kao i u dogme. Mi koji smo u oporbi ukazujemo na probleme koji jesu, ukazujemo na probleme koje bi trebalo riješiti a kad je riječ o određenim, dakle određenoj grupi zakona, a tu su ovi zakoni koji su vezani uz umirovljenike mi svi zapravo pristajemo na mrvice sa stola.
Svaki put pristanemo kad su mrvice sa stola, kad su nekakvi dodaci, kad su bilo kakva poboljšanja jer idemo nekako onako pragmatično bolje išta nego ništa. Ali hajde nas samo malo slušajte, ne morate nas svaki put baš poslušati, ali hajde nas bar malo slušajte pa probajte da dobijemo nekakav set zakona u kojem zaista imamo nekakve iskorake koji bi se mogli zvati iskoraci na koje ukazujemo bez obzira netko od nas pojedinačno, a i neki klubovi. Vi čvrsto žmirite na tome, ali dobro je da na kraju dana dođete do toga i da nas malo poslušate.
Ja ću ukazati na nekoliko stvari. Prvo ono što kad gledate statistiku za 2024. godinu onda je 6000 umirovljenika više umrlo nego što smo, nego što je u mirovinu došlo novih umirovljenika i to se pokaže kao određeni trend, odnosno da se broj umirovljenika koji je zaista u jednom trenutku bio ionako velik i smanjuje, jer priroda čini svoje. Zatim hajdemo stvarno pogledati gdje smo u odnosu na druge zemlje EU, pa se Hrvatska nalazi na samom dnu ljestvice po visini prosječne mirovine i to ne samo u apsolutnim brojkama već i po omjeru u odnosu na prosječnu plaću.
Hajdemo sad malo vidjeti kad imamo izvješća pojedinih pravobranitelja koji govore o tome što ljudi ukazuju i na što se žale, onda prema izvješću pravobraniteljice ne za onu, pučke pravobraniteljice, ne ono za 2022. o kojoj smo raspravljali nego recimo za 2024. godinu. Ona kaže da i te godine kao i prethodnih najveći problemi su bili u području zdravstva i socijalne skrbi vezane uz siromaštvo i osobito rastuće siromaštvo starijih i naravno uvjete u pojedinim domovima za starije.
Siromaštvo pogotovo starijih je u porastu i bez obzira što će vladajući doći ovdje i hvaliti se pojedinim brojkama i svemu tome to je stvarnost, a tako je 20,3% stanovnika Republike Hrvatske bilo u riziku siromaštva i to je bila najveća zabilježena stopa tamo davne 2012. godine. A sad kad gledamo situaciju koja je danas tu apsolutno je činjenica da su među najugroženijim u riziku siromaštva starije osobe i prema posljednjim podacima čak 37% starijih od 65 godina je u riziku od siromaštva, a čak 61,4% starijih koji žive sami.
I onda hajdemo to usporediti sa nekim drugim godinama i sa nekim drugim podacima jer ono što je ovdje naglasak, naglasak je zapravo o tome da kako idemo da nam je rizik od siromaštva starih što veći. Nedavno je i Europska komisija upozorila Hrvatsku i rekla da bez obzira na rast BDP-a, na rast plaća ovaj dio je od rizika od siromaštva među starijim umirovljenicima znatno veći. Hajdemo sad malo o iznosu mirovine. Nakon post posljednjeg siječanjskog usklađivanja sa isplatom koji je bio u travnju prosječan iznos starosne mirovine popeo se na 651 euro što čini 46% prosječne hrvatske plaće. Ali kad gledate tih 651 euro onda dolazimo do one razlike u mirovini za žene i muškarce.
Prosječno iznos je za muškarce bilo 702 eura, a za žene 611 eura. Dakle, već kad govorite tu je razlika između mirovina za žene i muškarce u tom 90 eura, a što su mirovine veće to je razlika u mirovinama između žena i muškaraca još veća, pa kad se popne na onu mirovinu od 1500 eura, ima dakle i tih mirovina. Tada dva puta više muškaraca ima tu mirovinu, nego što ih imaju žene. I naravno da analiza to može pokazati i reći zašto je tome tako, jer žene rade manje plaćene poslove, za iste poslove su manje plaćene nego muškarci. Dakle, ima niz, niz razlika što, koje govore u prilog tome.
Nadalje, 55% umirovljenika živi s 47, 472 eura ili manje mjesečno. Prema tome, mi govorimo o jednoj velikoj skupini od 220 tisuća umirovljenika. Hajdemo sad o onim najavama. Kaže nama ministar da je u cilju povećanje mirovina da se sa sadašnjih 644 eura prosječne sveukupne mirovine u Hrvatskoj do kraja mandata ove Vlade podignemo prosjek na minimalno 800 eura.
E sad, to je je lijepo ali apsolutno nije dovoljno jer to bi značilo da ćemo 800 eura prosječne mirovine imati 2028. godine, a ja vas pitam da li će, ona ni sad ne bi bila dostatna za pristojan život ili dostojanstveni život, a tad će biti još manji. Dakle, cijene divljaju kontinuirano, a mi zapravo govorimo o obećanjima.
Hajdemo sad o onom što se je sa strane oporbe dalo čuti, pa samo nek' vladajućima to prođe kroz uši pa nekad neku novu izmjenu i dopunu zakona probaju u to ugraditi. Zastupnici iz redova SDP-a i Možemo! tražili su usklađenje mirovine od 100% prema radu, cijena ili plaća. Što je Vlada napravila? Odbila, mrtva hladna je odbila. Nadalje i u prvom čitanju, a i ovdje smo ukazivali na nekoliko činjenica, odnosno jednu bitnu činjenicu a to je da bi uopće mogli biti opstanak mirovinskog fonda i da bi uopće sustavi mogli funkcionirati govorimo o tome da je potrebno 400 000 novih radnika koji bi mogli zapravo kroz rad puniti mirovinske fondove.
Od tih 400 000 novih radnika nisu svi strani radnici, nego i drugi. Ono što EU čini odlučili smo se učiniti i mi, a to je da nakon što čovjek ode u mirovinu može dalje nastaviti rad, pa smo tu radili različite pokuse i različite intervencije da bi sad na kraju zaključili da se može raditi, dakle i puno radno vrijeme. Nakon odlaska u mirovinu puno radno vrijeme neće moći raditi svi. Ja se tu uvijek referiram na određene skupine, referiram se ono što je relativno meni blisko, a to je da li vi možete zamisliti, hajde probajte zamisliti jednog krovopokrivača koji postavlja krov ili recimo tesara koji postavlja krovnu građu sa 70 godina da se on vere i to postavlja. A ako je, dakle odradio je puni svoj radni staž i sad još to dodatno radi. Ne možete ga zamisliti.
Dakle, postoje poslovi koji zaista se neće moći raditi. Ali što se u ovom prijedlogu zakona odlučilo? Odlučilo se sljedeće da oni koji će tako učiniti da dobivaju 50% mirovine, a onda naravno ovo ostalo je plaća. Ja ne mogu i dalje ukazujem na to ne mogu to razumjeti. Vi, dakle svatko je, ima pravo na svoju mirovinu takovu kakova je i meni se čini da bi bilo jedino ispravno i korektno da se isplaćuje puna mirovina, a onda će se ugovorom o radu ako iza mirovine još radite ili radite neke druge poslove definirat način na koji će se isplaćivati i ugovor o radu se definira naknada za to o čemu je riječ. Nadalje, zaista želim ovdje naglasiti poseban problem oporezivanje mirovine. Nama u Zakonu o porezu na dohodak tad u onim ulaznim odredbama zakona kaže da je dohodak ono što dobivate, ali da je dohodak i mirovina i onda je tim zakonom definirano da je 50% porez na mirovine.
Malo sam gledala koje su prakse drugih zemalja EU i različite su prakse, ali različit je sistem i mirovina. Dakle, ne možete uspoređivati kruške i jabuke i ne znam ženske grudnjake, dakle različite su prakse mirovina, tako je i ovo različito. Ali nekako sam apsolutno sigurna, dakle govorimo o onoj mirovini koja se isplaćuje iz prvog stupa, ona se isplaćuje iz proračuna. Apsolutno mi mislim da i nekako ne samo da mislim nego sam sigurna da ona ne bi trebala, da bi nju trebalo maknuti da je mirovina iz poreza na dohodak, dakle to nije u ingerenciji ovog ministarstva nego u ingerenciji Ministarstva financija ali zato postoji Uži kabinet, zato postoje dogovori na razini Vlade da se vidi što se može napraviti. Ali kao ne budi lijena što nekako mi je praksa kao saborske zastupnice mi ćemo predložiti jednu izmjenu i dopunu zakona pa da vidimo šta vladajući o tome misle i kakav je stav. Meni se apsolutno čini da porez na mirovinu je nešto što ne bi trebalo biti.
U puno navrata sam govorila i govorili su moji prethodnici na temi usklađivanja između muškaraca i žena pa ja to neću ponavljati, ali da bi bila korektna i poštena i u ovoj raspravi kao što nastojim biti. Postoji jedna novina a u odnosu na prvo čitanje i nešto što je, što je dobra i pozdravljamo takvu odredbu a to je da će roditelji njegovatelji, njegovatelji udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć moći ostvariti pravo na starosnu mirovinu sa navršenih 65%, 65 godina života u iznosu 50% uz zadržavanje statusa. Mislimo da je to dobro, da je to dobar iskorak.
Zaključno želim reći sljedeće. Mi imamo u drugom čitanju Zakon o mirovinskom osiguranju. On nije nikakav niti revolucionaran, niti su nekakvi ozbiljni iskoraci napravljeni. Mi, kad govorim mi mislim na oporbu uvijek podržavamo sve i najmanje mjere jer to ne možete ne podržati. Ali zašto govorimo u ime klubova? Zašto govorimo u pojedinačnoj raspravi? Ne zato da ovdje nekom dosađujemo ili punimo radni dan, pa da radni dan traje nego da ukažemo na probleme koji jesu kao što su kazali i moji prethodnici, kao što sam u traženju stanke ukazala ja i sad u ime kluba i samo je nekako, više nije ni molba nego mislim da je apel i potreba da vladajući kroz sljedeće nekakve izmjene i dopune zakona ili kroz sljedeće dogovore koje su vezane uz mirovine, uz mirovinsko osiguranje i sve što je zaista poslušaju i da kad rade iskorake da ih rade na način jer se ovo bazično što sam rekla mi se čini da bi trebalo biti prihvatljivo.
Rasprava o mirovinama, činjenica u kojem su statusu ljudi koji su u mirovinama. Nema predznak ni lijevo, ni desno, ni centar. Ona ima predznak da umirovljenici bolje žive i da one ružne statistike koje sam ja ovdje navela i koju svi navodimo da zaista taj postotak gdje su ljudi koji su stariji od 65 godina su u sve većem riziku od siromaštva, a to su žene još i više pogođene od muškaraca bude manji. To nam je zadatak. Zadatak nam je zapravo da stari, da ljudi koji su stariji budu u manjem riziku od siromaštva, a ne da govorimo o statistici jer su svake godine sve veći i veći postotak onih koji su u riziku od siromaštva nego što je bilo prošle godine.
Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Prije pojedinačne rasprave molili su me iz informatike da napravimo jednu kratku stanku, pa ćemo napraviti evo stanku do 12, do 12 i 35 minuta. Joj oprostite 45 minuta.
STANKA U 12,38 SATI
Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,40 SATI
Evo poštovane kolegice i kolege kažu da sve štima u informatici, pa onda možemo ići na pojedinačnu raspravu i prva će govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac, izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana predstavnice ministarstva, poštovane kolegice i kolege.
Prije točno10 godina 2015. HDZ je izišao na izbore sa programom koji se tada i sloganom koji je tada glasio vjerodostojno. U tom programu HDZ je obećao 2015. godine da će povećati mirovine i da će udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznositi 60%.
Međutim, ne da se to nije dogodilo nego je HDZ učinio sve svojim činjenjem ili ne činjenjem da u ovih 10 godina taj udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bude zacementiram na, negdje oko 40%, uglavnom manje.
Cijelo to vrijeme a posebno sa naglaskom posljednje četiri godine, te ionako niske mirovine uporno i sustavno je rušila inflacija, odnosno umirovljenička inflacija koja je bila znatno viša nego kod prosječnih građana. Zašto? Zato što su, umirovljenici pripadaju starijem stanovništvu mahom siromašnijem dijelu stanovništva i njihova osnovna životna košarica sastoji se upravo od onih proizvoda i usluga koje su rasle u prethodnih četiri godine neke čak u nekim trenucima i preko sto posto, a to su hrana, osnovne životne namirnice, to su energenti i to su lijekovi.
I stoga ne čudi što je posljednjih dana Bruxelles premijera Plenkovića vrlo posredno, ali jasno označio jednim od najmanje socijalno osjetljivih lidera u EU ne zato što to piše u nekom pamfletiću, ne u medijima, ne zato što to kaže „zločesta“ pod navodnike opozicija nego crno na bijelo u službenom dokumentu Europske komisije, europski semestar naš je premijer označen jednim od naj socijalno neosjetljivijih premijera u EU. A ključna prepreka i kamen spoticanja, ono što naglašava i Europska komisija je činjenica da su nam na koju oni upozoravaju, da su nam mirovine u Hrvatskoj na ponižavajućoj razini, ponižavajućoj za Vladu naravno i za sve umirovljenike.
Prethodnih godina upravo zahvaljujući toj inflaciji i porastu cijena svega mogućega i roba i usluga proračunu nikad bolje nije išlo, Vladi nikad bolje nije išlo. Na svakom, u svakom kutku Hrvatske u svakom medijskom nastupu svi članovi
Vlade predvođeni predsjednikom Vlade hvalili su se kako imamo najbolji proračun do sad. Ali ni ta činjenica pogodnih, makroekonomskih i financijskih okolnosti nije pomogla našim umirovljenicima jer Vlada naprosto umirovljenike nije stavila na listu svojih prioriteta.
I stoga ne čudi podatak da smo u prethodnih nekoliko godina došli do toga da nam je rizik od siromaštva za starije osobe od 65 godina, a mahom se tu radi o umirovljenicima popeo se na 37% za muškarce, a čak na 41% za žene. Ali to nije sve. Ako govorimo o samačkim kućanstvima onda je taj rizik od siromaštva, stopa siromaštva 61,4%. Znači ako ste stariji, ako živite sami, a pogotovo ako ste starija žena vi ste statistički i realno naprosto osuđeni na siromaštvo.
I sad se mi tu pitamo, mozgamo kako ublažiti taj egzistencijalni udarac. Najlogičnije i najpravednije je dostojanstvenim mirovinama. Ali te dostojanstvene mirovine ne znate milostinju koja će ovisiti o predizbornom vremenu, o političkoj volji bilo kakve Vlade, pa će se davati koliko ste rekli 11 kratkotrajnih, odnosno jednokratnih dodataka milostinje, nego sustavnim povećanjem mirovina. Jedino tako koja neće ovisiti o dobroj volji bilo koje sadašnje ili buduće Vlade. A što to znači? To znači upravo ono što smo mi prije godinu dana, a i u prošlom mandatu predlagali prvo da se mirovine usklađuju prema sto postotnom iznosu povoljnijeg faktora za umirovljenike, ništa 70:30, ništa 85:15 što vi danas predlažete sto posto. Znači koliko rastu cijene, toliko rastu mirovine. Koliko sutra rastu plaće, toliko rastu mirovine. Međutim, to je dovoljno samo da zadržimo ovaj i dalje sramotni udio prosječnih mirovina u prosječnoj plaći, da bi se znatno mirovine usustavio njihov rast.
Onda imamo i onaj drugi dio našeg prijedloga koji kaže ne ovaj godišnji dodatak pa će se neka božićnica sad zvati godišnji dodatak, nego naprosto to znači onako kako smo mi to predložili odmah u prvoj godini 10% dodatka, a svake sljedeće godine po 5% dodatka na mirovine i tako četiri godine. Za 4 godine na ovaj način promjenom indeksacije prema sto posto i trajnim, ja ću to tako reći dodatkom mi bismo mogli za 4 godine prosječnu hrvatsku mirovinu povećati za 50%, a njen udio u prosječnoj plaći staviti konačno iznad 50%. Da smo ovu formulu primijenili primjerice prije 7 godina danas bi umirovljenici imali jednu i pol mirovinu godišnje više i taj udio prosječne plaće u prosječnoj mirovini danas bi bio znatno bolji već bi došao, prešao 50%.
Ovaj vaš prijedlog zakona je šminka, to je poniženje, zaista poniženje da vi nakon 7 godina, 10 godina svoje vlasti, 4 godine inflacije da vi dolazite umirovljenicima sa ovakvim prijedlogom. To je poniženje za sve one koji su čitav život radili, a danas ne mogu pokriti osnovne potrebe. I nakon ovoga će birati između toga hoće li kupiti hranu ili lijekove i nakon ovog vašega će na žalost brojati svaki cent, jer naprosto ovim nedovoljno kompenzirate ono što su umirovljenici nepovratno izgubili uslijed godina, uslijed godina inflacije.
Još tri stvari želim reći. Prvo podržavam ovu demografsku kako ste je nazvali mjeru da žene za svako dijete dobiju povećanje, bilo je to 6, sada predlažete 12, odnosno godinu dana na staž. Međutim, činite diskriminaciju. Zašto činite diskriminaciju? Zato što žene koje su otišle u mirovinu prije 1. siječnja 2019. godine nemaju pravo ni na šta bez obzira koliko djece imale. Mogu imati i pet, mogle su doprinijeti toj demografskoj obnovi, ali one nemaju ništa.
One žene od 1. siječnja 2019. do stupanja na snagu ovog zakona imat će dodatak samo od 6 mjeseci, ali opet to bolje išta nego ništa, a žene koje, znači kad stupi ovaj zakon na snagu od 1. siječnja 2020., pardon mislim da od 2025. ili od stupanja na snagu ovog zakona, nebitno znači one će imati godinu dana. Znači ovo je diskriminatorno i molite boga da vas netko zbog ovoga ne stavi na ocjenu ustavnosti i na Ustavni sud, jer ovo naprosto mora pasti.
Mi se i dalje zalažemo da ovo pravo imaju sve majke, jer naprosto to je jedino pravedno. Treće, vi tu vidim dosta promovirate kroz zakon umirovljenički rad i to bilo o.k. da neki umirovljenik kada stekne uvjete za mirovinu ode u mirovinu, želi iz nekog razloga i dalje raditi. Postoje i sektori u kojima je to realno i čak i dobro došlo, međutim mi ovdje ne govorimo o tome da zapravo mirovine su toliko ponižavajuće da su naši umirovljenici naprosto prisiljeni raditi nakon odlaska u mirovinu da bi mogli pokriti osnovne životne potrebe. I završno ono što govori koliko ste traljavi, ja to moram reći, nemam ljepšu riječ je činjenica da ste u ovom konačnom prijedlogu zakona u prijelaznim i završnim odredbama stavili da zakon stupa na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama, a jako dobro znate koji je stav pozitivnih propisa i da treba biti 8 dana od dana objave u Narodnim novinama. A zašto ste to stavili? Zato što ste u zeitnotu, nema glasanja ovaj tjedan, bit će ga tek sljedeći tjedan i naprosto vaš zakon ne može stupiti na snagu bez ovakve prijelazne i završne odredbe.
Znači zakon koji se pripremao toliko dugo niste bili u stanju u nekakvom realnom i logičnom vremenu uputiti u Hrvatski sabor.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike.
Prva je poštovane zastupnice Mrak-Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice, na ovim našim prostorima bio je jedan političar koji više nije sa nama, a koji je meni rekao ja tebe uopće razumim što je obećat, pa ne napravit. Tako je i kad ste vi krenuli sa svojom raspravom govorili o tome što je HDZ obećao pa nije napravio.
Današnji, nakon današnjeg istupa ministra kad je ovdje predstavljao zakon svi naslovi su otprilike prosječna mirovina će biti 800 eura. Samo morate malo pročitati pa da onda vidite da ta prosječna mirovina od 800 eura je do kraja mandata. To je do 2028. Način na koji rastu cijene, na koju ide inflacija, dakle da je danas prosječna mirovina 800 eura pitanje je da li bi ona bila dovoljna za dostojanstveni život umirovljenika, a planirati ju na 2028. mislim da je apsolutno da će ona vrijediti manje nego što prosječna mirovina vrijedi danas.
I uopće nekakve iskorake, vladajući ne žele čuti, ne žele čuti nikakve prijedloge i nikakve iskorake.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Glasovac.
Glasovac, Sabina (SDP)
Kolegice Mrak-Taritaš sve su to šarene laži. Naši umirovljenici najbolje znaju kako žive, kolike su im mirovine i kolika je vrijednost tih mirovina. Ne govorim o realnom rastu tih mirovina, nego o kupovnoj moći tih mirovina posebno posljednjih tri do četiri godine.
Nama jedan ogroman dio stanovništva, ogroman tu govorim o 700, 800, 900 000 umirovljenika ima mirovine koje su naprosto ono ispod svakog minimuma potrebnog za realne životne troškove. Ne luksuz, ne iznad minimuma – minimalne. Ali o čemu mi to pričamo kad vidimo da zapravo Hrvatska godišnje izdvaja po umirovljeniku 5000 eura, dok recimo Češka 7000, Slovenija 8000. Europski prosjek je 12000 eura. Znači Hrvatska je duplo gora od europskog prosjeka izdvajanja po umirovljeniku godišnje.
…/Upadica Reiner: Hvala lijepa./…
Mi smo gori od Češke, Bugarse, Rumunjske.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Borić ima repliku.
Borić, Rada (Možemo!)
Kolegice Glasovac na vašem tragu u odnosu vrijednosti mirovina upravo sam malo prije dobila poruku jedne gospođe, umirovljene profesorice psihologije koja kad je otišla u mirovinu mogla je svojom mirovinom platiti dom za umirovljenike, da bi sada za taj dom trebala ne samo svoju plaću nego pola, ne samo svoju mirovinu nego pola mirovine i od svoga supruga. Dakle, njih dvoje ne mogu dobiti niti dom, a govorimo o tome da ćemo eto do koje godine 2028. postići 8 stotina eura, a znamo koliko na primjer stoje domovi za umirovljenike budući da se država nije brinula osigurati na vrijeme domove za umirovljenike, a nitko danas nije spomenuo koji smo na ljestvici siromaštva u, EUROSTAT je neki dan objavio, danas imate na EURONEWS-u, mi smo treći odozdo po siromaštvu.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Glasovac.
Glasovac, Sabina (SDP)
Kolegice Borić, da treći smo na dnu po siromaštvu, a to siromaštvo ima umirovljeničko lice u Republici Hrvatskoj i žensko, ali i umirovljeničko lice. U pravu ste kad upozoravate na cijene staračkih domova, odnosno domova za umirovljenike. Njihove cijene su znamo, su probile i onu psihološku granicu od 1000 eura. 1000 eura zamislite? Tisuću eura.
A kad smo mi predlagali naš plan za stan, za adekvatno stanovanje gdje bi država A kad smo mi predlagali naš plan za stan, za adekvatno stanovanje gdje bi država bila ta koja gradi stanove ne samo za mlade, nego i za naše starije i nemoćne, ali i osobe sa invaliditetom naišli smo na svojevrsni podsmjeh jer Vlada je donijela nekakav plan za stan koji će samo zakamuflirati realno stanje. I to ne bi donijela da joj Bruxelles na žalost nije skakao po glavi.
Jedino što kod nas nešto može promijeniti je pritisak Bruxellesa jer očito premijer Plenković …
… /Upadica Reiner: Hvala./…
… bolje razumije engleski, nego hrvatski.
Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Kolegice Glasovac, ja se slažem sa vama da naši umirovljenici zaslužuju i više i bolje. Međutim, ne mogu se složiti sa vama kad kažete da to nije prioritet Vlade, jer prije par dana mogli smo čuti i čitati da upravo povećanje mirovina i plaća, te suzbijanje inflacije su prioriteti Vlade.
Da bi se dizale i plaće i mirovine treba stvoriti uvjete. Nedavno smo mogli čitati da BDP raste dvostruko brže od prosjeka EU i sad se stvaraju uvjeti, pa stoga se i predlaže ovaj prijedlog zakona koji je jedan korak u tom nečem boljem i više za naše umirovljenike.
Inflacija je u svibnju porasla, ali na godišnjoj razini ona pada. Sa nestrpljenjem očekujemo šta će biti u narednim mjesecima. Znamo što znači turistička sezona, cijene u turizmu i ugostiteljstvu. Ovisno o uvjetima koji se stvore sigurno će biti mogućnosti i kao što je i sam premijer rekao Vlada će voditi računa da o tim svojim prioritetima, a to je povećanje i plaća i mirovina …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… provede što ranije.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Glasovac.
Glasovac, Sabina (SDP)
Kolegice Juričev-Martinčev vi znate ili ne znate, ali ako ne znate ja vas iznimno cijenim, ali ono što radi ova Vlada na žalost ne podržava ono što ona govori, znači acta non verba. Ja gledam samo ono što ova Vlada čini, a za umirovljenike nije učinila ni približno dovoljno, a mogla je jer su danas financijske mogućnosti puno značajnije, puno bolje negoli je to bilo primjerice prije 10 godina kad je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio znatno viši.
I drugo, rebalansom proračuna nedavno smo ovdje uzeli sredstva koja su bila namijenjena umirovljenicima i to ne mala sredstva, ne znam sad točno o kom iznosu se radi, ali su bile velika, značajna sredstva i preusmjerili smo ga onom famoznom gubitašu i posrnulom HEP-u. Posrnulom kažem zbog ljudi koji su ga vodili, a vodili su ga u provaliju.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Sad ćemo malo zastati sa točkom, jer je jedan sat i dvije minute su, pa ćemo ići na iznošenje stajališta ....
Radin, Furio (Nezavisni)
Idemo dalje sa našom točkom dnevnog reda i sa pojedinačnim raspravama.
G. Boris Piližota. Izvolite.
Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege, danas raspravljamo o Konačnom prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju, zakona koji se tiče više od milijun i 200 tisuća građana ove zemlje odnosno naših umirovljenika.
Raspravljamo o generacijama koje su ovu zemlju gradire, stvarale, nosile i koje sada po ovom prijedlogu zakona zaslužuju, pa ja bih rekao, pa jedino da prežive. Jer kad pogledamo što je Vlada u konačnici predložila, ne možemo pobjeći od zaključka, da ovo nije reforma, već da je ovo, barem za mene, samo šminka.
Ovo nije sustavna promjena nego drugim riječima rečeno, ovo je PR potez i ovo nije odgovor na vapaj naših starijih, naših umirovljenika, ovo je ignoriranje. I da kratko pokušam analizirati što nije prihvaćeno, a SDP je predlagao u ime, pa rekao bih, dostojanstva umirovljenika.
Pod 1, to je model usklađivanja mirovina, SDP je predložio 100 postotno po povoljnijem indeksu. Vlada ide sa modelom 85:15, a mislim da smo, siguran sam da smo predložili ono što je uistinu i pravedno, a to je 100% prema povoljnijem indeksu.
Znači ili rastu plaća ili cijena jer to nije nikakav luksuz, to je jednostavno osnovno poštovanje prema ljudima čija je mirovina vezana uz stvarne troškove života.
Da je Vlada ovaj model primijenila, odnosno počela primjenjivati još od 2016. g., prosječna mirovina danas bi bila barem 10% viša. Umjesto toga, prosječna mirovina je i dalje ispod 45% prosječne plaće, odnosno i dalje ispod 550 eura ili laički rečeno najjednostavnije, i dalje je sramotna.
Pod 2, to je trajni dodatak umjesto jednokratnih milostinja. SDP je predložio model trajnog povećanja mirovina i to u istom trenutku 10%, pa u narednim godinama i postotku od 5%, što smatramo da je u potpunosti fiskalno održivo, ciljano i naravno, pravedno.
A što je Vlada po tom pitanju napravila? Nastavila je dijeliti jednokratne pomoći koje za mene više nalikuju predizbornim bombonima nego bilo kakvoj ozbiljnoj politici. Sustav se ne gradi na jednokratnim gestama nego na trajnim rješenjima.
Treće, progresivni model rasta mirovina, odnosno veće povećanje za one sa najmanjim mirovinama. Oni koji imaju 3, imaju 300 eura, ne mogu se tretirati jednako kao oni umirovljenici koji imaju 1300. SDP je zato predložio progresivno povećanje upravo da više dobiju oni koji imaju manje mirovine, a da sporije rastu mirovine onima koji imaju više. I u konačnom prijedlogu ovog Zakona, ništa od toga.
Četvrto je značajnije vrednovanje dugoga radnoga staža. Ljudi s 40 godina radnog staža dobijaju nešto više, ali daleko da je to dovoljno. Mi smo tražili dodatno povećanje osnovice, a ne samo ukidanje penalizacije sa 70 godina života jer ako 40 godina uplate u sustav vrijedi manje od 0,45% bonusa po mjesecu duljeg rada, onda nešto gadno nije u redu sa našim prioritetima.
I 5. zaustavljanje sustavnog pada omjera mirovina i plaća jer kad gledamo, od 2016. g. omjer mirovina i plaća pada, a to je jednostavno, pogotovo od vladajućih, prihvaćeno kao normalno stanje.
Mi nismo prihvatili i naravno da to nećemo nikada prihvatiti. Predložili smo ciljeve i mehanizme za postupno povećanje udjela mirovine u BDP-u, skroz dok taj udio ne bi došao do 13%, što je i prosjek EU i naravno, ni to nije prihvaćeno. Kako ne bi sve bilo negativno, izdvojit ću i one stvari koje su pozitivne, a to su povećanja najniže mirovine sa 103% na 106, ali to je i dalje mimo stvarnih troškova i realnih troškova života u današnjem vremenu, zatim ukidanje penalizacije nakon 70. g. i 3., povećanje bonusa za kasnije umirovljenje, ali isto tako ukinula se gornja granica, a nisu se definirali novi ciljevi.
Naravno da je dobrodošla i najava godišnjeg dodatka, ali taj dodatak bez progresivnosti i trajnosti neće riješiti problem siromaštva u starosti.
I ponovit ću još jednom primjere koje nikako ne smijemo zaboraviti. Spomenut ću Ankicu, 73-godišnju bivšu krojačicu iz Osijeka s 42 godine staža i 468 eura mirovine i Ivana, 76-godišnjeg vozača kamiona, 44 godine radnog staža i 531 euro mirovine. Njihova stvarnost nije napisana u bilo kakvoj statistici ministarstva, ona je jednostavno napisana na njihovim računima za struju, u ljekarnama, na blagajnama, kada čekaju da kartica ne zazvoni.
I to je nažalost istina hrvatske starosti i ne možemo se više skrivati iza bilo kakvih PR floskula. I na kraju, ponovit ću još jednom, da ovaj Zakon unatoč određenim pomacima nije nikakva reforma. To je pokušaj političkog popravljanja dojma bez istinske hrabrosti da se sustav učini pravednijim, održivim i ljudskim.
Nismo protiv bilo kakve reforme, pogotovo ne reforme mirovinskoga sustava, naprotiv, mi je tražimo već godinama, ali ne ovakvu koja je parcijalna, selektivna i ja bih rekao, po potrebi, predizborna. I zato ću u raspravi ostati dosljedan svemu onom što sam dosad govorio na ovu temu, a to je da podržavam svaku izmjenu koja ide u korist umirovljenika, ali ću se i dalje zalagati i tražiti potpunu cjelovitu reformu koja će početi od ključnoga, a to je poštovanje prema onima koji su ovu zemlju izgradili.
I na kraju, Hrvatska ne smije biti zemlja u kojoj se starost boji zime. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Replika, gđa Dragić.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Piližota. Ministar je danas u nekoliko navrata rekao da su mirovine sa punim radnim stažom negdje oko 900 eura. Iz vašeg primjera Ankice i Ivana, iz primjera učitelja i medicinskih sestara koji nemaju ni 600 eura, jasno je da ministar ne govori istinu.
S druge strane, ministar je rekao danas u nekoliko navrata da su mirovine već dosegle neke 68% bruto plaća. Mi jako dobro znamo što nam gotovo kazuje da smo mi pred ciljem ostvarenja, je li, 60% mirovine od bruto plaće. Nije mi jasno zašto ministar ima potrebu govoriti neistine, odnosno zašto ministar Piletić danas ovdje obmanjuje javnost? Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Piližota, Boris (SDP)
.../Govornik se ne čuje./... kolegice Dragić. Primjere koje sam iznio su konkretni primjeri iz stvarnog života, mi smo svjesni da se u proteklih 30 godina formula za izračun mirovine mijenjala nebrojeno puta, tako da je pitanje po kojoj su osnovi i po kojem pravu ovi ljudi otišli u mirovinu odnosno što im se sve uzimalo kako bi izračun mirovine bio, evo kao što sam rekao, za 42 godine 468 eura mirovine i za 44 godine staža 531 euro. No, ono što je važno naglasiti da je važnije pričati sa umirovljenicima i vidjeti stvarno koliko oni imaju mirovinu, s koliko godinu staža, nego iznositi statističke podatke u Saboru gdje nitko od njih ne može reći, ne, to nije istina.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Curić-Krok.
Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Evo poštovani kolega, naveli ste da RH je zemlja u kojoj se starost boji zime. Maloprije smo imali priliku čuti uvaženog ministra koji nije odradio nijednu noćnu u svojem životu, da u Hrvatskoj je moguća aktivna starost. Ja vas pitam, evo i kao čovjeka koji ima zavidno iskustvo u mirovinskom sustavu, što je to aktivna starost i da li je aktivna starost moguća uopće u RH ili je RH jednostavno država u kojoj penzija nije kraj života nego je kraj krajeva bankovnog računa svakog umirovljenika?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Ja neću komentirat to, nego ću dat, ću dat mogućnosti odgovori.
Piližota, Boris (SDP)
Pa evo imali smo danas priliku čut u izlaganjima kolega u biti da su nažalost umirovljenici u Hrvatskoj danas primorani da nakon odlaska u mirovinu pa čak i sa 70 godina moraju radit. Ne zato što hoće nego zato što mirovina koju će dobiti apsolutno nije dovoljna da prežive od mjeseca do mjeseca, a aktivna način života za njih bi trebao bit da kad odu u mirovinu, da si mogu omogućiti dostojanstvenu starost i uživat u nekim stvarima koji si nisu mogli, ajmo reći ili priuštiti ili nisu imali vremena za vrijeme svog radnoga vijeka. Nažalost mi smo daleko, daleko od toga u Hrvatskoj.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo. I sada rasprava, gđa Dragić.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče, dakle mirovinski sustav je najvažniji sustav socijalne sigurnosti naših građana. Europska komisija vam je rekla da ste socijalno neosjetljiva Vlada koja unatoč rastu BDP-a nije sredstva usmjerila prema najpotrebitijima, a među njima su svakako i naši umirovljenici.
Dakle to vam ne govorimo mi kao oporba, to vam je rekla EK. Vi onako velikodušno nudite da ćete do 2028. g. prosječnu mirovinu povećati na 800 eura. Da je danas ona tolika bila bi nedostatna za život jer inflaciju niste obuzdali, a cijene svakim danom sve više rastu i najviše pogađaju upravo naše umirovljenike. Prosječna mirovina u najvećem broju zemalja EU je 1500 eura. Dobro, nećemo se uspoređivati sa Njemačkom, Italijom, Španjolskom, ali, ajmo se usporediti sa Slovenijom. U Sloveniji je ona danas oko 900 eura, dakle gotovo 300 eura više nego u Hrvatskoj, a cijene hrane i režija su tamo niže. Kako mislite da naši .../nerazumljivo/... umirovljenici mogu s mirovinom od 500, 600 eura, ako i toliko imaju jer mnogi nažalost ni toliko nemaju i ponovno govorim, dakle žalosno je da jedna učiteljica, jedna medicinska sestra s punim radnim stažem ima jedva 600 eura mirovine.
Ubijate dostojanstvo našim starijim sugrađanima koji nakon što su cijeli život radili, ne mogu sebi priuštiti osnovne životne potrebe. I dok gledamo kako strani umirovljenici uživaju plodove svoga rada, putuju svijetom, naši si ne mogu priuštiti ni jednodnevni izlet. Ne mogu unucima kupiti poklon za rođendan, ne mogu platiti lijekove, voće, povrće, meso kupuju na raznoraznim akcijama gdje ih također, varaju, do liječnika ne mogu doći, a novaca za privatno liječenje nemaju.
Ubili ste im dostojanstvo, osjećaju se poniženo, a cijeli život su radili i stvarali ovu zemlju. Svako povećanje ili dodatak njima zaista nešto znači, ali najčešće se radi o iznosima koji su toliko mali, mizerni, 10, 20, 30 eura koje kad im sjednu na račun već pojede inflacija.
Cijene rastu nenormalno, nešto što ste prije mogli kupiti za 10 godina, danas vam košta 10 eura. Lagali ste građane i vi i premijer, a posebno guverner. Uvjeravali ih da prelaskom na euro neće doći do znatnog poskupljenja, a sve je drastično poskupjelo. Jedino pravedno bi bilo da se mirovine usklađuju s porastom plaća i troškova života, u 100 postotnom iznosu, kao što smo i predlagali, kako bi se moglo donekle pratiti ovo divljanje cijena, ali naravno, vi to niste usvojili.
Obećali ste još prije 8 godina da će mirovine biti 60% plaća. Druge europske zemlje su oko tog postotka, a mi smo daleko ispod i s tendencijom da do tog postotka s ovakvim zakonom nećemo doći još jako dugo iako je, kao što sam rekla, ministar ovdje danas sa govornice u nekoliko navrata obmanjivao javnost. Predložene izmjene nisu dovoljne i neće osigurati dostojanstven život naših umirovljenika stoga smo predložili povoljniju formulu usklađivanja mirovina i trajni dodatak kojim bi se u kraćem vremenu povećale mirovine i to ne linearno, već na način da najviše rastu one najmanje mirovine i to je jedino pošteno.
S obzirom da se cijelo vrijeme hvalite sa iznimnim rezultatima ove Vlade, a to cijelo vrijeme slušamo ovdje u Saboru, o porastu BDP-a, novca, dakle u proračunu ima, a inflacija je, iako je najveći neprijatelj našim građanima, vama dobrodošla i omogućila punjenje proračuna.
Zašto niste ta sredstva preusmjerili onima kojima, koji najteže žive, kojima je to najviše potrebno? To vam naravno, ne govorimo samo vi, to su vam rekli i vaši prijatelji iz Bruxellesa kojima nije jasno da država ima novca, a građani nikad siromašniji.
Ministar Piletić danas je u nekoliko navrata zaista obmanuo javnost, a država je onoliko bogata koliko je bogat njen najosjetljiviji sugrađan. Ovo je misao koja duboko odražava društvenu odgovornost i pravednost. Prava snaga jednog društva ne leži samo u njegovim ekonomskim pokazateljima, već o tome kako brine o svojim najranjivijim članovima.
Bogatstvo se ne mjeri materijalnim resursima, bogatstvo se ne mjeri brojkama i postotcima, već solidarnošću, dostupnošću obrazovanja, zdravstvene zaštite, kvalitetom života i temeljnim ljudskim pravima. Ministar Piletić zadužen je i za mirovinski sustav i za socijalne politike i u jednom i u drugom je zakazao. Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Replika, g. Piližota.
Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem poštovana kolegice Dragić, lijepo ste na početku rekli, ne možemo se kao uspoređivati sa Njemačkom, Francuskom, Španjolskom i drugim državama koje ste tu nabrojali iako se tu neću složit s vama jer često čujemo kad treba, da se onda uspoređujemo, pa kad govorimo, recimo, ove godine pa kažu Hrvatska od svih zemalja članica EU ima najveći rast BDP-a, al' kad govorimo o mirovinama, e, onda ne možemo bit k'o Njemačka.
Tako da, trebamo odlučit, da li ćemo se uspoređivati, da li jesmo članica EU ili nismo, ali zanimljivo mi je bilo kad ste, evo, konkretno usporedili Sloveniju sa Hrvatskom pa me zanima razlog, što vi mislite, zašto Slovenija ima drastično veću prosječnu mirovinu nego Hrvatska, da li je to išlo samo od sebe ili je ipak to rezultat vlada u Sloveniji koje su kroz proteklo vrijeme jednostavno shvatile da su umirovljenici bitan sloj društva i da im se jednostavno mora omogućiti …
.../Upadica: Hvala./... da zarađuju koliko su i zaslužili.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem kolega Piližota. Pa da, upravo ono što sam i rekla. Mirovinski sustav je najvažniji sustav socijalne sigurnosti naših građana, iznimno je važan za svaku socijalnu državu. E sad, ja vam samo mogu odgovoriti na to na način da, s obzirom kako se mi ponašamo prema najranjivijim sugrađanima i prema onima koji zaista žive teško, mi socijalna država nismo.
Ali nažalost to vide i drugi, a ne samo mi. Dakle ono što moramo napraviti je da i ono što su Slovenci napravili puno prije nas, to je da radimo kontinuirano na mirovinskom sustavu i da vodimo računa o socijalnim politikama i o tome da naši građani koji su cijeli život radili i stvarali našu domovinu, moraju živjeti dostojanstveno.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Kujundžić.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući, poštovana kolegice.
Svi mi sebe najbolje vidimo, međutim, kad nas pogleda netko drugi, često puta onda ta slika koju mi vidimo o sebi odudara u očima promatrača sa strane, pa tako i u Hrvatskoj najbolju sliku dala Europska komisija u Izvješću o europskom seminaru u kojem je vrlo jasno i nedvosmisleno istaknula da primjerenost mirovina i dalje dovodi umirovljenike u situaciju u kojoj su poprilično izloženi visokom riziku od siromaštva i to je ona jedina i ispravna činjenica u cijeloj ovoj priči.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
Dragić, Irena (SDP)
Da, ali kada mi slušamo vladajuće, pa i kolege zastupnike ovdje u HS-u, zar se vama ne čini, kolega Kujundžiću da umirovljenici nikada bolje nisu živjeli nego danas u Hrvatskoj?
Mi cijelo vrijeme slušamo samo brojeve, slušamo samo postotke, dakle nije važno koliko je mirovina, nije važno koliko se mirovina povećala, važno je što vi od te mirovine možete kupiti. Što vi to sebi možete priuštiti. Dakle ovo obmanjivanje je kontinuirano, ali kad vam to vide i ljudi sa strane, onda zaista shvaćamo da ova Vlada nije napravila ništa za umirovljenike.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa kolegica Glasovac.
Glasovac, Sabina (SDP)
Kolegice Dragić, o tome koliko su umirovljenici prioritet ovoj Vladi dovoljno govori u prilog činjenica da .../nerazumljivo/... je ova Vlada predložila u listopadu, čini mi se, 2024. g. rebalans proračuna kojim je 500 milijuna eura tada rezerviranih i predloženih rebalansom preusmjerila ka HEP-u.
Mi smo na to ovdje negodovali, međutim, Vlada je tako odlučila i smatrala je, eto, da je za umirovljenike dovoljno sredstava u rebalansu. Međutim, ja imam jedno pitanje za vas, zašto vi mislite da ova Vlada, HDZ, pa i njihov koalicijski partner HSU odbija naš prijedlog kojim želimo da se mirovine usklađuju 2 puta godišnje 100% s porastom cijena ili porastom plaća i to im je neprihvatljivo, a ne .../nerazumljivo/... a prihvatljiva im je ova daleko nepovoljnija …
.../Upadica: Hvala./... formula. Zašto?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.
Dragić, Irena (SDP)
To bismo trebali pitati predstavnika umirovljenika, ovdje zastupnika Gabričevića koji umjesto da se zalaže za interese umirovljenika i za bolji život, prihvaća nepovoljnije ponude, je li, to je kod njega uvijek tako, dakle čovjek ima 5 tisuća eura plaću i nažalost mislim da uopće nije svjestan kako i na koji način žive drugi umirovljenici.
A to da je Vlada uzela novac koji je bio namijenjen umirovljenicima, to je podatak koji je zastrašujući, a s druge strane, kada ima novca u proračunu, onda su umirovljenici zadnji kojima će pripasti taj novac. Mislim da je vrijeme zapravo da i umirovljenici nemaju ovakve predstavnike već da to budu ljudi koji će zaista štititi interese umirovljenika u RH.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Idemo dalje sa raspravama.
Gđa Curić-Krok.
Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Pa evo, ja ću se nadovezati također, na kolegicu Dragić, danas smo puno toga imali za čuti vezano za sve one teme koje se tiču mirovinskog sustava. Prvo bih se osvrnula uopće danas u replici nisam stigla možda izdiskutirati do kraja, a to je svakako pitanje znači dugog čekanja, izdavanja rješenja za mirovinski sustav.
Kolegica Dragić je maloprije rekla jednu divnu rečenicu kojom se opisuje stanje u našem mirovinskom sustavu, ali općenito u socijalnom sustavu RH, to je da je ministar zakazao. Ministar nije ni počeo raditi jer vi kad gledate, vi imate svakodnevno situaciju da vam kasne rješenja za inkluzivne dodatke, također, evo i na naslovnicima današnjeg medija je ono što smo upozoravali, na izdavanje rješenja o privremenom uzdržavanju djece, znači kada se to prebacilo na agenciju za naplatu tražbina, na što smo također, upozoravali kao klub, a treća i najvažnija situacija, ova današnja tema, a to su upravo izdavanje rješenja za mirovinu.
Znači netko ode u mirovinu, ima pravo na mirovinu nakon dugog niza godina što je odradio, radio, stvarao, podnese zahtjev mirovinskom i čeka tu isplatu mjesecima. Ministar mi danas nije odgovorio na moje pitanje kako ti ljudi žive. Ovdje se priča o nekakvoj aktivnoj starosti. O kojoj aktivni starosti mi danas govorimo u RH? morate kupiti lijekove, morate platiti režije, penzioneri jednostavno hranu nalaze u supermarketima na nekakvim akcijama, sumnjivog podrijetla, sumnjivog roka trajanja, znači masa stvari koje su uopće za puko preživljavanje. O aktivnoj starosti, o džeparcu za unuke, o odlasku u kazalište, o odlasku na izlete uopće ne mogu niti razmišljati.
Ministar je ovdje često mahao s nekim papirom kao i što često znamo vidjeti s ove druge strane, stalno su tu neki grafikoni, ali svi koji su bar malo informatički pismeni, mogu otići na stranice HZMO-a i tamo vam jasno piše koji su bili korisnici mirovina i prosječne mirovine za travanj 2025., isplata u svibnju 2025. pa ćete tako moći vidjeti da u biti one mirovine o kojima mi najčešće pričamo i o korisnicima o kojima pričamo, to su upravo ljudi koji su dugogodišnji osiguranici mirovinskog sustava, koji su nakon dugog niza godina rada otišli u mirovinu, praktički, prosjek vam je nekakvih 500 i nešto eura.
Ja vas pitam, što vi za 500 i nešto eura danas u RH možete kupiti? Naravno da može kolega iz HSU sa takvom plaćom i onda pričati o pravima umirovljenika. Daleko smo mi od socijalne države, kao što je i kolegica prethodno bila spomenula.
Odgovor na moje pitanje što do dolaska rješenja, iako i kad dođe rješenje i kad se isplate zaostaci, to je stvarno mizeran novac kojima umirovljenici danas nažalost ne mogu ništa.
Druga tema o kojoj sam mislila u ovoj pojedinačnoj raspravi svakako spomenuti, iako se ne tiče možda direktno ovog Zakona, ali tiče se ove populacije, a to je palijativna skrb po kojoj mi i dalje nemamo nikakav plan niti program što će se u budućnosti događati pa vas ja pitam, šta je sa tim umirovljenicima sa 500 eura mirovine, to sam još i rekla puno.
Moja baka ima mirovinu 420 eura, ali hvala Bogu, živimo na selu pa si može priuštiti da je takvog zdravlja da obrađuje vrt i da neke stvari ne mora kupiti u dućanu. Ali pitam se što umirovljenik koji ima 420 eura penzije ovdje u Zagrebu koji nema niti zemlje niti ničega gdje može to obrađivati, kako će nešto kupiti i čime će se prehraniti.
Slušamo svakodnevno hvaljenja Vlade o porastu BDP-a, o porastu ovih prava, ali opet ostaje ono što za te novce može kupiti. Također, ono bitno napomenuti prilikom ove rasprave, to je definitivno da osim toga, da ta mirovina bi se trebala stvarno zvati zlatne godine, ali mislim da bi nam svima trebalo biti jedno upozorenje i ne stvaranja inata, ako je Klub SDP-a predlagao znači ovu, ovaj prijedlog da se uzme 100%, nažalost to sam iz nekog inata nije, nije prihvatilo iako, iako smo svi svjesni da novca za to ima.
Ja se nadam da će u budućnosti biti sluha za umirovljenike, umirovljenike koji imaju stvarno ispodprosječne mirovine, o kojima možda niti djeca ne mogu skrbiti, ali svi mi jednog dana ćemo se naći u toj poziciji kada ćemo biti umirovljenici. Ono što je bitno da građani u ovoj zemlji prepoznaju, da njihove interese nažalost zastupaju vrlo često oni koji ne vide pravu sliku Hrvatske, pravu sliku hrvatskog umirovljenika i evo nadam se da će ova rasprava u svakom slučaju ići dalje iako će se ovaj konačni zakon sigurno od vladajuće većine prihvatiti. Naravno da će većina glasati, stisnuti tamo tipku, zelenu tipku iako nisu niti pročitali, iako ne znaju da za što će glasati ali jedino ono što im, što im želim poželjeti da jednoga dana kada dođeju u umirovljeničke dane da se zapitaju da li, da li je stvarno bilo fer prema današnjim umirovljenicima.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.
Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani predstavnici ministarstva, poštovane kolegice i kolege, evo danas opet raspravljamo o zakonu koji bi trebao unaprijediti položaj naših umirovljenika, no i dalje i u ovom drugom čitanju govorimo o sustavu koji samo na papiru djeluje obećavajuće, ali u stvarnosti on ostavlja i dalje duboke nepravde.
Neznatno ste nešto promijenili od prvog čitanja, nažalost opet samo djelomično poboljšanje jer ne želite ili ne znate kako uvažiti dobre prijedloge koji dolaze bez obzira na političke različitosti i kako bi zajedno pomogli onima kojima su desetljećima radili, gradili, doprinosili i kako bi danas u svojoj starosti trebali živjeti dostojanstveno, a ne na rubu egzistencije.
Činjenica je da u Hrvatskoj gotovo pola milijuna umirovljenika prima mirovinu manju od 500 eura. Medijalna mirovina za dugogodišnje osiguranike iznosi 494 eura, a starosna mirovina za osobe s punim radnim stažem koje su 40 i više godina radila iznosi oko 542 eura. Usporedbe radi prema Eurostatu prag rizika od siromaštva za samca u Hrvatskoj je 617 eura. To znači da je ogroman broj naših umirovljenika, znači naših roditelja, baka, djedova službeno siromašan i ne to nije samo statistika to su stvarni ljudi. Ljudi koji biraju između hrane i lijekova, između topline i zdravlja. Ljudi koji su ponosno radili za život a danas se srame tražiti pomoć. Oni koji nemaju djecu da im pomognu još su u duboko i daleko težoj situaciji. Država im nudi nacionalnu naknadu od 154,50 eura, ali samo ako ukupna mirovina u dvočlanom kućanstvu ne prelazi 618 eura, a znamo i sad sam spomenula i mi svi znamo da je prag siromaštva za jednočlano siromaštvo 617 eura. Pa da li je onda to nešto što je poboljšanje i nešto što je pravedno?
Slušala sam priču jedne žene, moje sugrađanke koja je dobila povećanje mirovine od 20 eura i naravno prešla je taj prag ona i suprug i automatski izgubila pravo na naknadu. Naknada joj je i dalje nastavila stizati zbog našeg administrativnog kašnjenja, a zatim je dobila rješenje mora sve vratiti i to sa kamatama. Da li je to pravedan sustav da na kraju njihovo povećanje od 20 eura ustvari je gubitak od 154 eura.
Danas u više od 70 godina života ona štedi od usta da bi vratila ono što je dobila i što joj je bilo nužno za preživljavanje. Pa opet se pitamo da li je to pravedan sustav? Je li to nešto što zovemo briga za starije?
Hrvatska izdvaja oko 6,5% BDP-a za starosne mirovine iz rada a dok je prosjek EU iznad 10%. Godišnje izdvajanje po umirovljeniku u Hrvatskoj iznosi manje od 5 tisuća eura a dok je prosjek EU-a 12 tisuća eura. Slovenija ona izdvaja 8 tisuća, Češka 7 tisuća eura godišnje po umirovljeniku i to su konkretne brojke koje pokazuju gdje mi stojimo i koliko još kaskamo.
U raspravi se često čuje da sustav mora biti održiv, a činjenica je da on mora biti pravedan i ljudski jer održivost ne smije značiti održavanje nepravde. Održivi sustav nije onaj koji starost svodi na siromaštvo. I sada se ponovo raspravlja da će naknadno doći i povećanje dobi za mirovinu. Znači mi poručujemo ljudima da će tek u mirovini živjeti, ali neće tada biti ni zdravi, a možda niti iskoristiti i dočekati da to pravo iskoriste.
Zato bez obzira koliko govorimo ovdje o povećanju i statističkom povećanju činjenice su sasvim nešto drugačije. Inflacija ne prati rast mirovina i mi moramo uskladiti te mirovine s realnim životnim troškovima. Moramo i trebamo prestati kažnjavati ljude zbog toga što im je mirovina porasla za par eura. Povećanje mirovina ne smije biti puka brojka na papiru. Ono mora značiti bolji život. Mirovina mora osigurati sigurnost, zdravlje i dostojanstvo, a ne glad i račune koji doma čekaju i koje ne mogu platiti. Naši stariji zaslužuju sustav koji ne ignorira njihovu stvarnost već je oblikovan prema njoj da iza brojki i statistika vidimo te ljude jer ova borba nije borba za postotke već je borba za ljude, za umirovljenike, za dostojanstvenu starost da umirovljenik ne mora birati između te hrane i lijekova, režija već da si on može priuštiti pa čak i odlazak u kazalište, kino, kavu, ali isto tako možda i odlazak na ljetovanje, da uživa u svom slobodnom vremenu nakon toliko godina rada i stvaranja ove naše države.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Kralj, replika.
Kralj, Denis (SDP)
Hvala.
Pa slušam ove rasprave i uvijek je zapravo tako oporba govori možete dati više, vladajući to ne žele ili ne mogu no ono zapravo mislim da je postoji još jedna bit koju treba ovdje spomenuti zašto Vlada zapravo ne želi dići plaće, penzije koliko bi mogla. Postoji jedan zgodan instrument koji se ponavlja uvijek prije izbora, a to je da se uvijek isplaćuju nekakve naknade za umirovljenike i to Vlada ova koristi već redovito već više godina. Tada zapravo mislim da tu je možda dolazi do nekakvog zapravo i namjernog položaja Vlade gdje ona zapravo koristi svoju moć a to je zapravo da se mirovine ne povećavaju koliko bi mogle s obzirom na stanje gospodarsko u državi da bi se onda mogli kupovati glasovi prije izbora nekakvim dodacima koji se isplaćuju.
Evo hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Pa evo kolega dobro ste to zaključili ali isto kao i ja ste gradonačelnik jednog grada i znate da naknade za umirovljenike ustvari isplaćujemo mi gradonačelnici i načelnici svojih sredina, a da država bi trebala realno povećati mirovinu da ona bude dostojna za život. Tako da nažalost svi ovi koraci i pomaci i statistički podaci o povećanju koliko je ova Vlada povećala ustvari kada se gleda povećanje troškova života i ono što ti umirovljenici trebaju i zaslužuju nije nikakvo povećanje.
I budući da ste novi u saboru ja cijelo vrijeme tumačim i ne mogu vjerovati da jednostavno dobre prijedloge oporbe jednostavno vladajući zanemaruju i ne želi implementirati u te zakonska rješenja kako bi na kraju krajeva svi živjeli bolje i kako bi …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, hvala./…
… ti zakoni bi bili bolji za naše građane.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
I sada idemo na završna razmatranja, gospodin Gabričević, HSU i nezavisni.
Izvolite.
Gabričević, Veselko (HSU)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege ja zaista imam dobru saborsku plaću ovaj imam puno veću no u vrijeme kada sam zapovijedao i branio 1/3 RH. Žao mi je što kolegice iz SDP-a isto nemaju tako dobru plaću kao ja. Misle možda da ja to nisam zaslužio, a one jesu. No, idemo dalje.
U mandatu ove Vlade zaista se uvijek vodilo računa o umirovljenicima, osobama starije životne dobi i socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Dovoljno je sjetiti se činjenice da je od Covid krize pa do kraja '24. godine Vlada intervenirala sa 11 paketa novčane pomoći. Prvih 9 paketa je bilo usklađeno sa visinom mirovina tako da su najviše novca dobili umirovljenici sa najnižim mirovinama.
Ne smijemo zaboraviti ni vaučere za energente za socijalno ugrožene kategorije stanovništva, a intervencijama u Zakon o mirovinskom osiguranju od 2019. dosada donijele su se niz mjera od koji se posebno ističu novi model usklađivanja 70 30 do kraja 2018. bio je 50 50, najniže mirovine povećane su 2 puta po 3%, povećane su obiteljske mirovine za 10%, omogućeno je korištenje 27% dijela obiteljske mirovine, povećana je naknada zbog tjelesnog oštećenja za 15%, pokrenuta je izgradnja 18 centara za umirovljenike i osobe starije životne dobi itd..
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi niz novih zakonskih odredbi koje će značajno unaprijediti mirovinski sustav u RH i poboljšati standard umirovljenika. Zakon je sveobuhvatan, obuhvaća sve kategorije a posebno one sa najnižim mirovinama koje će biti i treći put povećane za 3%, invalide čije se mirovine povećavaju za 10%, ukidanje penalizacije umirovljenicima sa navršenih 70 godina života, a ukidanje penalizacije HSU tražila je od 1996. godine gotovo redovno u saboru i prvi put je sada zapravo to usvojeno od strane ove Vlade.
Svim umirovljenicima je omogućeno da primaju pola mirovine uz rad i da primaju punu plaću, a posebno ovdje želim naglasiti da obrtnici mogu primati pola mirovine, nastaviti svoju djelatnost. Ovo je značajno i sa stajališta da su se mnogi obrti gasili i postojala je opasnost da potpuno nestanu. Inače godinama su ovo tražili i sigurno su mnogi među njima zadovoljni sa ovakvim ovom odredbom u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Novo usklađivanje mirovina po formuli 85 15 dva puta godišnje i to 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, godišnji dodatak na mirovinu koja se određuje svim korisnicima mirovina koje su ostvarene po ovom zakonu kao i onim čije su mirovine osigurane prema posebnim propisima. To će biti umnožak broja godina mirovinskoga staža i vrijednosti utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža. Ova vrijednost obuhvaća ovaj utvrđivat će Vlada svake kalendarske godine najkasnije do 31. listopada.
Ovim korisnicima kojima mirovina nije određena na temelju mirovinskom staža visina će se odrediti na temelju 15 godina mirovinskog staža. Bitno je napomenuti da je Člankom 37. Zakona o mirovinskom osiguranju unaprijeđen i poboljšan institut dodatnog staža tako da se roditelju, majci ili posvojiteljici u mirovinski staž za određene mirovine za svako rođeno ili posvojeno dijete stv… sa stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje 12 mjeseci staža po djetetu umjesto dosadašnjih 6 mjeseci.
Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti omogućen je rad manje od 3,5 sata dnevno.
Ovo su najvažnije značajke novog Zakona o mirovinskom osiguranju. Zaista je potrebno naglasiti činjenicu da se uradilo mnogo te da u vremenu složene političko gospodarske situacije u Europi i svijetu ovo je u ovom trenutku maksimum što se moglo uraditi.
I na kraju Klub zastupnika nezavisnih i HSU-a podržava donošenje ovog zakona.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika, kolegica gospođa Glasovac.
Glasovac, Sabina (SDP)
Povrijeđen je Članak 238., gospodine potpredsjedniče povrijeđen je Članak 238. omalovažavanje svih zastupnika.
Kolega Gabričević je ovdje čitao proglas HDZ-a o lala landu u kojem žive hrvatski umirovljenici pritom dovodeći u pitanje da smo mi doveli u pitanje njegovu plaću. Mi ne dovodimo u pitanje vašu mirovinu braniteljsku i to doprinos koji ste dali za Hrvatsku. Kamo sreće da takav doprinos radite, dajete za ono za što ste birani u sabor za obranu interesa umirovljenika, ali ne vi odbijate rješenja koja su povoljnija …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, vrijeme./…
… za umirovljenike da bi čuvali većinu …
…/Upadica Furio ru i to je vaša cijena.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Glasovac bila je replika pa vam moram dati opomenu.
Gospodin Gabričević odgovor, ali to može biti samo odgovor na repliku, može bit replika.
Izvolite.
Gabričević, Veselko (HSU)
…/Govornik naknadno uključen./… umirovljenicima smanjivala mirovine, a posebno kada su u pitanju braniteljske mirovine. U dva navrata i sam sam bio svjedok i meni je smanjena mirovina u značajnom iznosu dva puta i ta mirovina je vraćena tek dolaskom ove sadašnje Vlade.
Prema tome, ne znam čemu to i čemu pričati …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… neke stvari koje ne stoje.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Isto opomena jer je bila replika, replika od replike može biti samo replika.
Glasovac, Sabina (SDP)
Povreda Poslovnika omalovažavanje mene od strane gospodina Gabričevića koji kaže da je on bio svjedok. A znate kak se zovu oni koji štite zlo i one koji štite zlo u ovom slučaju prema umirovljenicima? Đavolji svjedoci, a kada govorimo o onoj vladi, Milanovićevoj vladi objasnite vi meni molim vas kako je tada u puno lošijoj financijskoj situaciji po proračun, u recesijskom razdoblju udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio viši …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… nego danas kad imamo duplo veći proračun, to mi objasnite. Štitite neobranjivo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Mora biti opomena jer je bila replika.
Gospođa Dubravka Lipovac Pehar, Klub zastupnika Domovinskog pokreta završno.
Izvolite.
Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege odmah na početku ispred dom… Kluba zastupnika Domovinskog pokreta ističem da ćemo podržati Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju jer u nizu odredbi prepoznajemo napore da se sustav učini pravednijim, osjetljivijim i funkcionalnijim.
Smatramo posebno važnim uvođenje prava na dodani staž po osnovi roditeljstva. Ta, prvi put se u zakonu je uneseno i jasno glasan signal da roditeljska briga nije samo osobna žrtva već i vrijednost za društvo u cjelini. No, kako svaki zakon tako i ovaj koji ide u dobrom smjeru ima i prostora za napredak a najveći napredak ovdje bi izgleda bilo znatno povećanje, povećanje mirovina tada onda ne bih, ne bi raspravljali uopće o prijedlogu ovog zakona, a ovim se zakono… zakonskim prijedlogom osnažuje položaj sadašnjih i budućih umirovljenika i to povećanjem razine adekvatnosti mirovina, ali isto tako osigurava se veća percepcija umirovljenika na tržištu rada te potiče se duži ostanak u svijetu rada bez povećanja uvjeta starosne dobi i staža.
Novim nacrtom Prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju nastavlja se implementacija mjera predviđene programom Vlade RH. Zadržavaju se isti uvjeti starosne dobi i mirovinskog staža za ostvarivanje prava na sve vrste mirovina. Promjenu načina usklađivanja mirovine u omjeru 85 naprema 15% u korist povoljnijeg indeksa rasta plaća i potro… potrošačkih cijena, povećanje dodanog staža na svako dijete sa 6 na 12 mjeseci, redefiniranje tzv. bonifikacije za kasnije umirovljenje i uvođenje godišnjeg dodatka svim umirovljenicima od 1. srpnja 2025. godine, dodatno povećanje, dodatno povećanje najniže mirovine za otprilike 3% i to od 1. srpnja '25. godine. Onda dodatno povećanje invalidske mirovine za 10% od 1. siječnja '26. godine, ukidanje smanjena prijevremene starosne mirovine tzv. penalizacije s navršenih 70 godina života od 1. siječnja '26. godine, omogućavanje rada u punom radnom vremenu uz isplatu 50% mirovine svim umirovljenicima koji se tijekom korištenja mirovins… mirovine koji su zaposleni osim korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti s navršenih 65 godina života i to od 1. siječnja '26. godine. Omogućava se stjecanje mirovina u iznosu od 50% obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost bez prekida obavljanja obrta te djelatnosti od 1. siječnja '26. godine. Omogućavanje rada manje od 3,5 sata dnevno korisnicima invalidske mirovine zbog postupka gubitka radne sposobnosti od 1. siječnja '26. godine. Ukidanje kontrolnog pregleda korisnicima invalidske mirovine. Povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenica uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
Sve su ovo mjere predviđene programom Vlade kojim se ovim zakonom propisuju. Naravno da uvijek imamo prostora za napredak, a ponavljam evo najveći napredak će biti znatno povećanje mirovina kojem se evo si nadamo.
I još jednom ističem i u ime Kluba Domovinskog pokreta mi podržavamo ovaj prijedlog zakona.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Ljubica Lukačić, Klub zastupnika HDZ-a također završno.
Izvolite.
Lukačić, Ljubica (HDZ)
Gospodine potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče, predstavni… poštovana ovlaštenice ministra pa ja sam nakon gospodina Gabričevića razmišljala da li uopće trebam ja nešto govoriti. Toliko temeljito je kolega iznio sve što je ova Vlada učinila dosad za umirovljenike i sve što će se ovim zakonom dodatno učiniti za umirovljenike, a kada to kaže jedan umirovljenik onda to sigurno znači ima daleko veću težinu.
Ja ću reći da je cilj ovog zakona povećati primjerenost mirovina i to svi znamo da se ova Vlada trudi da u ovih 9 godina doista našim umirovljenicima mirovine dosegnu primjeren iznos i da od njih mogu živjeti.
Drugi cilj je smanjiti razlike u mirovinama. Veća participacija umirovljenika na tržištu rada i duži ostanak u svijetu rada. Naravno bez povećanja mirovinskog staža i odlaska, i godina života za odlazak u mirovinu.
Novi zakon zasigurno će unaprijediti kvalitetu života umirovljenicima zato što evo kako smo danas i nekoliko puta čuli uvodi se ne više mogućnost nego sad će biti pravo dodatak na mirovinu i to će sigurno našim umirovljenicima itekako puno značiti. Uz to usklađenje mirovina koje će se također događati jednako kao i dosada odnosno sada će to biti i češće u godini kao što sam rekla zasigurno će pomoći našim umirovljenicima da žive bolje i kvalitetnije.
Oni naši umirovljenici koji su radili 40 godina, dakle proveli u svijetu rada oni mogu reći da imaju mirovinu od koje mogu živjeti. Ja ih poznajem dosta koji su odradili i više od 40 godina staža i barem meni se njih žali. Rekli su da je to sad ono što naravno svi bi voljeli da imaju više, tko to ne bi volio, ali da je to njima dovoljno za njihov život.
Ono što je bitno, a danas se nije toliko spominjalo pa ću ja to reći da one kategorije ljudi kojih se to tiče evo čuju i to. Bitno je da se roditeljima njegovateljima i njegovateljima prema propisima o socijalnoj skrbi kao i udomiteljima te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima omogućavaju, omogućava ostvarivanje prava na starosnu mirovinu u iznosu od 50% ako zadrže svoj dosadašnji status. Dakle, mogu ostati i dalje raditi kao i dosada ali mogu ići u mirovinu …
…/Upadica Furio Radin: Hvala gospođo Ljubičić, Lukačić./…
… sa 50%. U svakom slučaju novi Zakon o mirovinskom osiguranju našim umirovljenicima će donijeti ipak nešto kvalitetnije, kvalitetniji život i Klub HDZ-a podržat će donošenje ovog zakona.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gospođo Lukačić.
Sad je na redu gospođa Marija Lugarić ispred SDP-a završno.
Izvolite.
Lugarić, Marija (SDP)
Poštovane kolegice i kolege možda nije loše što je prije mene što su govorili završno u ime klubova kolega Gabričević u ime HSU-a, gospođa Lipovac Pehar u ime DP-a i sada gospođa Lukačić u ime HDZ-a, sve redom predstavnici vladajuće koalicije koji su pokazali jednu svoju sliku Hrvatske koju vide kroz ružičaste naočale neki bi rekli svojevrsni lala land. Tome treba suprotstaviti i želim suprotstaviti dva podatka. Medijan mirovina za dugogodišnjeg osiguranika u Hrvatskoj je 494 eura. To znači da više od polovice umirovljenika živi sa manje od 494 eura. Drugi podatak, prag rizika od siromaštva za samce po Eurostatu je 617 eura, gotovo četvrtinu više od mirovine koju prima više od polovice naših umirovljenika.
To znači kolegice i kolege nasuprot onome što govorite da svaki 4 stanovnik Hrvatske ugrubo govoreći živi u siromaštvu. Ne zato što to govorimo mi iz oporbe nego što vašim slikama i politikama suprotstavljamo dva jednostavna broja. Ponavljam medijan mirovina za dugogodišnje umirovljenike osiguranike je 494 eura, prag siromaštva 617 eura.
Kako je nama cilj maksimalno dostojanstven život umirovljenika i kako je naš cilj zapravo dokidanje umirovljeničkog siromaštva koje je drugačije od drugog siromaštava kao Klub SDP-a na kraju ove rasprave ali ne po prvi puta predložili smo amandman po kojem bi se usklađivanje mirovine događalo ne po formuli 85 15 nego 100% u korist povoljnijeg faktora. Zašto je to važno i šta se skriva iza tih riječi? To znači da zapravo ono dva puta godišnje usklađenje odnosno povećanje mirovina koje umirovljenici dobijaju će više pratiti ono što je za njih povoljnije, usklađuju se da li sa troškovima života odnosno sa indeksom inflacije ili sa stopom promjene brut… prosječne bruto plaće.
Više razloga je za taj prijedlog. Postojeći model ne omogućava očuvanje kupovne moći umirovljenika u uvjetima izraženije inflacije jer kod visoke stope inflacije zbog toga što se usklađuje po dva faktora indeks usklađenja će biti manji od stope inflacije, a u drugom slučaju izraženijeg rasta plaća ne omogućava da bi rast mirovina pratio rast plaća pa kod više stope rasta prosječne plaće i niže inflacije indeks usklađenja zaostaje za indeksom plaća te vodi k padu udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći.
Iz ovih možda kompliciranih riječi i formula zapravo radi se o tome da u situaciji visoko izraženih inflatornih pritisaka pri čemu posebno rastu cijene one osobne, osobne potrošnje koje imaju natprosječni udio u onim troškovima umirovljenika, govorimo o egzistencijalnim dobrima koji zapravo su najbitniji hrana, stana, energenti i zato govorimo o umirovljeničkom siromaštvu.
Predložili smo taj amandman i znamo da ćete ga odbiti kao što odbijete svaki prijedlog nas iz oporbe, ali dajemo vam kolegice i kolege, predstavnici ministarstva šansu za naknadnu pamet. Zato predlažemo istovremeno i zaključak kojim tražimo od Vlade kad već neće prihvatiti naš prijedlog da predloži sama izmjene zakona i promijeni i poboljša model usklađivanja mirovina ponovno na način da se za usklađivanje mirovina uzme 100% vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH.
Ono što ponavljam želimo postići je dostojanstven život umirovljenika i želimo postići dokidanje umirovljeničkog siromaštva više nego što zapravo ono što možemo učiniti.
Rekla je kolegica Lukačić da ćemo se nastaviti truditi. Kolegice naš posao kao zastupnika nije da se trudimo, naš posao je da donosimo odluke one koje u onom trenutku možemo donijeti i one koji su najpovoljniji za naše ljude. Položili smo prisegu, zakone donosimo mi i ja ne vidim niti jedan razlog jer zato postoje sredstva u državnom proračunu što su pokazali i rebalans i preraspodjele koje je radila Vlada da se zapravo ne prihvati naš amandman i da zapravo umirovljenici dva puta godišnje dobijaju veće mirovine nego što im je to namijenila Vlada.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ante Kujundžić, MOST i nezavisni zastupnik Josip Jurčević također završno.
Izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Evo završno u ime Kuba MOST-a i vaučeri i svi dodatci s kojima se mi danas ovdje hvalimo pokazatelj su samo jedne jedine stvari, a to je jad i čemer u kojem umirovljenici žive i kad bismo imali trunku soli u glavi nitko se ovdje ne bi hvalio dodacima na mirovinu ili tzv. vaučerima što pokazuje ponavljam jad i čemer u kojem ljudi nakon svog radnog vijeka žive.
Smanjivanje mirovina u vremenu SDP-a, pa da u vrijeme recesije se rezalo svima pa i meni i logično je da je se to trebalo napraviti i prebacivanje ping ponga tko je što kada je apsolutno promašeno jer dok mi igramo ping pong netko u ovoj državi kopa po smeću i da vi ćete reći da je to populizam. Pa kako god vi to nazvali to je hrvatska stvarnost. Jednako kao što je i stvarnost da dvoje ljudi u određenoj obitelji koji rade krpe jedva mjesec dana života ako se može uopće nazvati takvim.
Ono što je najfamoznije u cijeloj toj priči jest Vlada dala. Vlada nije dala, Vlada je uzela naše i podijelila po ključu po kojem dijeli i to nije novac kojega je netko tamo u nekoj tvornici stvorio to je novac hrvatskih građana.
Ono što bih ja volio da je dominiralo danas u našoj raspravi što je s percepcijom i procjenom Europske komisije o korupciji u Hrvatskoj. Ta ista komisija kaže da iz Hrvatske na razini godine dana kroz korupciju iziđe oko 11,5 milijardi eura i to nisu moje riječi, a to je kad bismo mi to primijenili na današnju temu o kojoj pričamo to je 900 eura veća mirovina za svakog umirovljenika u Hrvatskoj danas, sada i ovdje.
I dok slušam sve ovo što ste vi pričali tu danas, da i moja majka nakon 39 godina staža ne bi preživjela kao umirovljenik da nije nas četvero djece. I to je slika Hrvatske. Samo to, samo to i ništa drugo. I uz to se vezuje još nešto. Jadan ti onaj umirovljenik koji nema djecu koja mu mogu pomoći. To je stvarnost. I mi bismo se svi trebali ovdje poklopiti ušima i barem se ne hvaliti, barem vidjeti je li još možemo nešto i ako možemo kako i na koji način jer mi u Hrvatskoj trebamo zakon koji prije svega razumije život i razumije stvarnost jer ako imamo zakon koji ne razumije život i ne razumije stvarnost onda on postaje administrativni papir kojega je netko donio s prividom da se nešto radi.
Mi trebamo zakone u kojima ljudi ne žele u mirovinu sa 65 i ne moraju sa 65, sa 67 itd., itd., međutim ako mogu i ako žele neka idu. Mi trebamo zakon u kojem naši umirovljenici neće živjeti sa 400 eura i najčešće biti oni koji će morati od tih 400 eura dati svojoj odrasloj djeci koja žive s njima određeni cent. I da, ono čega smo mi svi svjesni je postoji razlika između mirovine saborskoga zastupnika i primanja saborskoga zastupnika u odnosu na mirovinu osobe koja je 40 godina čistila određenu odgojno-obrazovnu ustanovu kao što i postoji ogromna razlika između primanja saborskoga zastupnika i trenutno bilo koje osobe koja čisti primjerice određenu odgojno-obrazovnu ustanovu ili ljudi koji rade ovdje u Hrvatskom saboru. To je stvarnost.
E sad to što smo mi odlijepili od te stvarnosti što kroz svoje naočale promatramo stvarnost hrvatskog čovjeka je naš problem i onda u toj dimenziji bismo trebali skinuti plašt barem onog Boga oca na kojeg se pozivamo i ostaviti taj plašt po strani.
Ono što tražimo je dodatni staž za svakog posvojitelja neovisno o spolu, priznavanje rada svih koji su radili preko studentskih, autorskih i sličnih ugovora i završit ću …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… osiguranje roditelja i u drugoj i u trećoj i u četvrtoj godini djeteta i priznanje dodatnog staža za sve udomitelje koji više od 5 godina skrbe o svojoj djeci.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala, hvala.
Gospođa Marijana Puljak, Centar i Nezavisna platforma Sjevera, također završno.
Izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Pa evo za kraj poštovane kolegice i kolege, da se složimo da umirovljenici u Hrvatskoj već desetljećima su žrtve ne samo niskih mirovina već i nepoštenog korumpiranog i populističkog sustava. Sustava koji ih tretira kao glasače kojima se pred izbore ubaci po koji dodatak, a između izbora ih se zaboravi. Sustava koji se više bavi sobom nego građanima, koji ne zna provesti teritorijalnu reformu npr., ne zna upravljati proračunom bez da milijarde nestanu u netransparentnim nabavama, ne zna zaustaviti odljev mladih i obrazovanih. U takvom sustavu umirovljenici ostaju na začelju i u statistici i u stvarnosti.
U Hrvatskoj je kao što sam rekla odnos između prve mirovine i posljednje plaće ili tzv. zamjenska stopa samo oko 45%. To znači da prosječan umirovljenik nakon odlaska u mirovinu prima manje od polovice svoje zadnje plaće. U EU prosjek je, prosjek prelazi 60% npr. u Austriji, Italiji, Portugalu i u susjednoj Sloveniji doseže i 70%. Čuli smo evo prosječna mirovina u Hrvatskoj je nešto više od 600 eura, čuli smo i prag siromaštva 617 eura, više par stotina umirovljenika dakle 400 tisuća umirovljenika prima manje od 600 eura mjesečno. Dakle, mnogi s 30 i više godina staža žive doslovno na rubu siromaštva. To nije slučajnost to je jednostavno rezultat lošeg upravljanja.
U ovom zakonu o kojem sad govorimo ima i nekih je li pozitivnih stvari, godišnji dodatak koji postaje trajna mjera, sada se evo povoljnije usklađuju mirovine 85 naprema 15, veća je fleksibilnost za rad u mirovini, sezonski poslovi, ugovori djelu, dodatna zarada itd., dodatni staž po djetetu, mogućnost stjecanja nove mirovine nakon dodatnog rada u mirovini itd., međutim to su sve korekcije a ne neka mirovinska reforma.
U Hrvatskoj se mirovine iznad određenog iznosa oporezuju što nije neuobičajeno i u drugim zemljama npr. Njemačkoj, Austriji i Švedskoj međutim kod nas su pragovi niži a iznosi manji. Dakle, porez pogađa i one koji teško spajaju kraj s krajem.
U Hrvatskoj se može raditi do pola radnog vremena uz punu mirovinu, ne i puno radno vrijeme, u mnogim članicama EU može. U Njemačkoj, Švedskoj, Nizozemskoj, Estoniji umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme, zadržati mirovinu i dodatno zarađivati, dakle država potiče njihovu aktivnost umjesto da ih kažnjava. Kod nas se država boji da će ljudi zloupotrebljavati sustav ali nije rješenje zatvarati mogućnost već stvoriti jasna pravila.
A što svi skupa trebamo napraviti da mirovine u Hrvatskoj budu veće? Ako želimo zaista popraviti stanje u mirovinskom sustavu ne možemo to učiniti samo kozmetičkim izmjenama zakona. Potrebne su duboke, hrabre promjene u raznim drugim sektorima. Prvo, reformirati lokalnu samoupravu, umorit ću je li odnosno neću se nikada umoriti ponavljati ovdje da gotovo 60% općina u Hrvatskoj ne pruža ni jednu javnu uslugu građanima zato načelnici imaju plaće veće od prosječne mirovine, dakle sustav koji financira fikcije a zanemaruje realne potrebe građana. Takav sustav nije održiv. Potrebno je učiniti sustav transparentnijim, efikasnijim jer godišnje milijarde eura nestaju netransparentnim javnim nabavama, klijentelizmu i uhljebničkim mrežama dok se umirovljenici bore s cijenom kruha i lijekova. Ta sredstva bi treba završiti u obrazovanju, zdravstvu i mirovinama. Omogućiti dulji rad za one koji to žele uz zadržavanje pune mirovine kao što je već praksa u mnogim državama EU, to ne bi smanjilo sustav to bi ga ojačalo. Potaknuti i treći mirovinski stup stvarnim olakšicama, ne birokracijom jer ljudi žele štedjeti za starost i dajte im razlog da vjeruju u taj sustav. I na kraju ulagati u obrazovanje i stvaranje visoko plaćenih radnih mjesta jer samo rast plaća i produktivnost može dugoročno osigurati više doprinosa i veće mirovine. Bez ovih promjena svi zakoni pa i ovaj ostat će samo to papiri.
Dakle, sustavu u kojem nakon 40 godina rada primate 500 eura nije sustav nego nepravda. Sustav u kojem političari primaju dodatke, umirovljenici molbe nije europski sustav nego hrvatska realnost. Umirovljenici ne traže milostinju, traže ono što su zaradili a mi ovdje u saboru imamo obvezu to im i omogućiti.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
Sutra ujutro u 9 i 30 Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za '24. godinu.
Hvala lijepa i to je jedina točka sutra, to je jedina točka sutra.
SJEDNICA PREKINUTA U 14,47 SATI.
39
Konačni prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 155
27.06.2025.
Radin, Furio (Nezavisni)
Izjašnjavanje o amandmanima, Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju.
Amandmane su podnijeli Klub zastupnika SDP-a, Možemo!, zastupnik Ante Kujundžić i zastupnica Martina Vlašić Iljkić.
Gđa državna tajnica Margareta Mađarić iz Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odgovorit će na ove amandmane, pređimo na amandmane.
Znači 1. amandman je zastupnika Ante Kujundžića na čl. 7.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče, zastupnice i zastupnici.
S obzirom na to da ne postoji fond za socijalne mirovine i mirovinsku pomoć za najugroženije korisnike mirovine, nije moguće prihvatiti predloženi amandman. Skrećem, također, pozornost kako se radi o prihodima iz državnog proračuna koje nije moguće koristiti bez namjene i kontrole.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Kolega Kujunžić.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Mi ćemo tražiti glasovanje o ovom amandmanu. Fond uistinu ne postoji i zato smo i tražili da se oformi jedan oblik fonda za sve one koji umru bez nasljednika i da sva njihova sredstva, dakle odlaze upravo u taj fond iz kojeg bi se zapravo sredstva osigurala onim najugroženijim skupinama, a ne išla u državni proračun. Mi ćemo tražiti glasovanje, ponavljam.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Amandman br. 2 na čl. 18, istog zastupnika.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Hvala lijepa. Amandman se također, ne prihvaća.
Naime, nije moguće urediti općim mirovinskim propisom bez prethodne izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Radin, Furio (Nezavisni)
G. Kujunžić.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući, tražim glasovanje i o ovom amandmanu. Dakle i ono nedavno kad je bilo, onda je bilo prebacivanje nekakve loptice, kad je ovdje bio Zakon o rodiljnim i porodiljnim naknadama, kao i ovo, da smo mi promašili cijelu loptu pa onda da to se ne tiče tog zakona nego da se to tiče nekakvih drugih propisa, pa ste onda kategoriju posvojitelja strpali, mogu to tako reći, u socijalne slučajeve, što je svojevrsni apsurd ili s druge strane, ogledalo pristupa ovog Ministarstva rješavanju problematika iz dakle domene i posvojitelja, a onda i svih ostalih, a onda samim time i ovoga što tražimo kroz ovaj amandman.
Dakle ono što je vrlo važno da hrvatska javnost čuje jer ona to zna i osjeća, a vi iz resornih ministarstava niti slušate, a onda niti čujete jer briga o djetetu ne prestaje sa navršenih godinu dana, ovo osobito vrijedi za ranjive skupine roditelja, to su samohrane majke, nezaposleni i posvojitelji i ovim amandmanom omogućuje se osiguranje i zaštita roditelja do 3. godine djetetovog života, čime se usklađujemo sa demografskih ciljevima i politikom obiteljske potpore koje su vam puna usta. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Tražite glasovanje, naravno. Dobro.
G. Kujundžić ima i amandman na čl. 25.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Hvala lijepa. Naime, djeca koja su smještena kod udomitelja, oni nisu u smislu članovi obitelji propisima kojima se regulira područje obiteljskog prava stoga im se ne može osigurati pravo iz mirovinskog osiguranja, ali djeca koja su udomljena pravo na mirovinu mogu ostvarit na temelju činjenice smrti članova njihovih obitelji, roditelja, posvojitelja.
Udomitelj je pružatelj socijalne usluge smještaja i za to prima naknadu i opskrbninu za korisnika.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Kujundžić.
Kujundžić, Ante (MOST)
Odbili ste amandman jer niste to rekli, jel?
…/Upadica Mađerić: Da, amandman se ne prihvaća./….
Okej, ovaj okej logično, nisam trebao ni pitati.
Ovaj, ono što ja vama želim reć jest da u Hrvatskoj određena sretna djeca dobiju priliku, pa makar odrastaju u udomiteljskim obiteljima i tu najčešće se dogodi i slučaj da u tim udomiteljskim obiteljima postanu i punoljetni i to je možda cijela tragedija ovog sustava.
Trenutni zakon diskriminira djecu iz udomiteljskih ili neslužbenih odnosa skrbi i to je ono što očito vama nije jasno, kad kažem vama onda mislim na sve iz resora. Djeca koja su živjela sa osiguranikom godinama mogu ostati bez ikakve mirovinske zaštite nakon njegove smrti. Ovim amandmanom uvodi se socijalno osjetljiviji pristup koji priznaje realnost obiteljskih odnosa. Mi tražimo glasovanje.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Broj 4 istog zastupnika na čl. 34..
Mađerić, Margareta (HDZ)
Priznavanje primitaka na koji nije uplaćen doprinos dovelo bi do neravnopravnog položaja onih koji na takve vrste primitaka plaćaju doprinos na mirovinsko osiguranje, što onda znači i niži primitak.
Vezano za studentske ugovore pitanje je potrebno cjelovito analizirati i urediti propisima kojima se uređuje studenski rad i stoga amandman nije moguće prihvatiti.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Kujundžić.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Ja tražim glasovanje, dakle pa dajte više uredite ih, pa imamo cijeli niz godina, ja sam diplomirao dakle 2006.g. i tada sam radio preko student servisa, pa od tada do danas, a da ne pričam i kolege i kolegice ili hrvatski građani koji su diplomirali puno prije mene, do danas taj status nije uređen i vi uvijek trebate nešto analizirati, vidjeti, itd., itd., mi pred nosom imamo žive ljude. Jer trenutna formulacija diskriminira dakle tisuće građana u Hrvatskoj 10-ljećima su radile na oblicima ugovora koji nisu osiguravali uplatu doprinosa, često bez svoje volje i to je ono što je istina.
Ovaj amandman uvodi mehanizam za retroaktivno priznavanje razmjernog staža temeljenog na isplaćenim naknadama, čime se djelomično ispravlja velika nepravda nad generacijama radnika, što je jako važno. Na ovo mogu i dodati i cijeli niz ljudi koji su u različitim oblicima stečajeva otišli svojim domovima, nisu im isplaćene plaće. Jel im priznat staž obzirom da im nisu isplaćene plaće, nit su im isplaćeni doprinosi, a ljudi su to odradili? Moja konkretno majka 9 mjesečnih plaća nije primila, što je sa tih njenih 9 mjeseci? Tražim glasovanje.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Članak br. 5. istog zastupnika, pardon amandman br. 5. istog zastupnika na čl. 37..
Mađerić, Margareta (HDZ)
Svrha dodatnog, dodanog staža je svojevrsno ublažavanje utjecaja smanjenih prihoda tijekom korištenja rodiljnog dopusta na visinu mirovine koju najvećim dijelom koriste majke, ali predviđeno je priznavanje i ocu ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta. Stoga su roditelji izjednačeni u pogledu mogućnosti ostvarivanja prava na dodani staž i amandman se zbog ovog obrazloženja ne može prihvatiti.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Kujundžić.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Ja ću tražiti glasovanje o ovom amandmanu jer to obrazloženje ne stoji, ono ne pije jednostavno vodu jer da pije vodu ne bismo ni predali ovaj amandman i amandmane nismo predavali evo da bi nas ovdje netko čuo jer smo mi eto prepametni, nego smo ih predali skenirajući dakle iz razgovora sa ljudima koji žive svakidašnjicu u našoj Hrvatskoj i temeljem tog ih i predali. Jer trenutna formulacija koju ste vi ovdje donijeli u predloženom zakonu ona diskriminira roditelje koji nisu majke ili posvojiteljice i to naročito u slučajevima kada nisu mogli koristiti roditeljski dopust npr. kod posvojenja djece starije od 8.g., to je ono što je i bio predmet onog što sam maloprije spomenuo. Mijenjanjem rodne odrednice u neutralnu roditelj, otklanja se ova diskriminacija i omogućuje ravnopravnost i oca i majke, što sada nije slučaj jer zašto bi netko definirao ako je koristio pretežiti dio rodiljnoga dopusta. Tražim glasovanje.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
6. na čl. 37. istog zastupnika.
…/Upadica se ne razumije./…
Molim?
…/Upadica se ne razumije./…
A oprostite, da 6. nije od g. Kujundžića, zanio sam se s vama, mislim od tolikih amandmana, gđa. Martina Vlašić Iljkić, izvolite, ispričavam se.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Naime amandman se ne prihvaća.
Pravo na mirovinu ostvaruje se prema propisu koji je na snazi u trenutku priznavanja prava, a izmjene zakonskih propisa u pravilu nemaju retroaktivnu primjenu. Nema posebno opravdanog razloga za retroaktivno priznanje prava na dodatni staž jer se mirovina prema prijašnjim propisima ostvarivala prema blažim uvjetima starosne dobi i mirovinskog staža i određivala na temelju plaća odnosno osnovica osiguravanja ostvarenih u određenom razdoblju, a ne u cijelom radnom vijeku.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Znači tražite…
…/Upadica se ne razumije./…
Izvolite gđa. Vlašić, izvolite.
Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Evo ne prihvaćam vaše obrazloženje jer vi ste prevarili predstavnike umirovljenika kada ste obećali prije godinu dana da ćete izraditi procjenu učinka i da ćete razmotriti prijedlog zapravo kod izrade nacrta da se odnosi na sve umirovljenice, a ne one koje će tek otići u mirovinu. O tome dobivamo upite i prijedloge od 2019.g. i tražimo da se obuhvate sve umirovljenice. Naime, želimo ispraviti očitu nepravdu u našem mirovinskom sustavu jer kao što je i poznato nepravdu prema ženama, majkama, posvojiteljicama koje su ostvarile pravo na mirovinu prije 2019.g. do tada, od tada do danas žene koje su išle u mirovinu ostvaruju dodani staž od 6 mjeseci po djetetu, a danas je predloženo i povećanje na 12 mjeseci, što podržavam, međutim ono što je problem što je sa umirovljenicama koje su se umirovile ranije, a to su na tisuću žena koje su podizale djecu u znatno težim uvjetima i često uz veće žrtve, ostale su u potpunosti izvan ove mjere.
Ostale su zakinute samo zato što su otišle u mirovinu ranije. Zar im želimo poručiti da su zato manje vrijedne? Dodatni staž za majke i posvojiteljice uveden je kao mjera za smanjenje razlika u mirovinama, između muškaraca i žena, kao priznanje za brigu o djeci i kao potpora demografskoj obnovi. Ali, ako taj staž dajemo samo novim umirovljenicama, a starima i dalje uskraćujemo, onda ne ostvarujemo niti ravnopravnost niti pravednost niti demografski učinak.
Zato ovim amandmanom tražimo da se pravo na dodatni staž prizna svim majkama i posvojiteljicama, bez obzira kada su otišle u mirovinu jer majčinstvo i doprinos društvu ne vrijedi manje samo zato što se dogodilo ranije. Tražim glasanje u ime jednakosti, u ime pravde, u ime poštovanja prema svim ženama koje su dale doprinos ovoj zemlji, a do danas i nadalje, samo traže tek minimum dostojanstva. Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Tražite glasovanje?
I sada je opet g. Ante Kujundžić na čl. 37.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Hvala lijepa. U skladu s važećom zakonskom regulativom, udomiteljstvo se obavlja kao zanimanje, srodničko i tradicionalno udomiteljstvo o čemu ovisi prava koja proizlaze iz obavljanja udomiteljstva. Naime, udomitelji koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje, za razliku od tradicionalnih i srodničkih udomitelja, imaju prava iz obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti.
Također, u udomiteljstvu se pruža usluga smještaja djetetu i odrasloj osobi u skladu sa zakonom kojim se uređuju socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi. Stoga nije moguće prihvatiti predloženi amandman koji ne razlikuje različiti pravni status udomitelja, ali isto tako, predloženi amandman nije u skladu s nomotehničkim pravilima jer je označavanje članka dodavanjem abecednog broja moguće samo kod dopune zakona, ali i ne kod donošenja novog zakona.
Ali ovom prilikom bi se i zahvalila na podnošenju ovog amandmana i upravo je i Vlada razmatrala takva rješenja i danas je na telefonskoj sjednici Vlada predložila amandman na zakon uzimajući u obzir sve udomitelje, znači i udomitelje za djecu, ali i udomitelje za starije, nemoćne, osobe s invaliditetom kako bismo time još dodatno olakšali položaj udomitelja te potaknuli što više građana u RH da se bavi ovim plemenitim zanimanjem.
Naime, razvoj udomiteljstva je itekako važno i jedan je od glavnih prioriteta, kako našeg ministarstva, tako i Vlade RH. prijedlog amandmana obrazložit ću u 12 sati i onda ćemo, a vjerujem da ste već dobili i prijedloge amandmana biti upoznati sa sadržajem amandmana.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. G. Kujundžić.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Onda u tom kontekstu ću ja povući ovaj amandman iako želim ovdje vrlo jasno iskomunicirati činjenicu po kojoj su .../nerazumljivo/... bili razloge zbog kojih sam i podnio ovaj amandman jer udomitelji su u kontekstu, ako uzmemo u obzir da su u određenom svojevrsnom radnome odnosu, diskriminirani u, imajući u vidu činjenicu da obavljaju puno teži posao od onog kojeg ima biološki roditelj pred sobom jer udomitelji koji dugotrajno skrbe o djeci i obavljaju dakle funkciju koja je puno i teža od roditelja, roditeljske, vjerovatno su vam svima više-manje i jasni razlozi zbog čega ovo i jest, često u težim okolnostima, a ne prizna im se njihov status u sustavu .../nerazumljivo/... i prizna im se dakle njihov status u sustavu socijalne skrbi i obveznog osiguranja, nedopustivo je zapravo da u mirovinskom sustavu nemaju pravo na dodatan staž i iz tog razloga smo mi tražili da svaki udomitelj koji je u sustavu udomiteljstva duže od 5 godina za svako dijete o kojem je skrbio više od 2 godine dobije dodatan staž u visini od 3 ili 6 mjeseci.
Hvala vam.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Sada prelazimo na amandmane zastupnika Možemo!. Amandman br. .../nerazumljivo/... 8 na čl. 42.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Hvala lijepa. Nije opravdano da korisnik u razdoblju u kojem prima plaću u punom iznosu prima i mirovinu u punom iznosu. To bi dugoročno imalo izrazito negativan učinak jer bi se obezvrijedilo trenutni sustav tzv. bonifikacije za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja te ne bi postojao razlog za odgodu umirovljenja, što bi posljedično povećalo priljev novih korisnika u mirovinski sustav i to je razlog zbog kojeg ne možemo prihvatiti vaš amandman.
Radin, Furio (Nezavisni)
G. Živković.
Živković, Marin (Možemo!)
Naime, radi se o ljudima koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu. Ostvarili su pravo na starosnu mirovinu u punom iznosu i onda i zbog potreba tržišta rada i RH, zbog toga jer su te mirovine takve kakve jesu, odluči se još raditi dodatno i onda mi kažemo ne, to što ste vi ostvarili u punom iznosu, to ne možete više dobiti, nego ćemo vam mi to umanjiti i dat ćemo vam samo pola toga što ste vi u punom iznosu ostvarili i još ćete raditi.
Mi mislimo da je to duboko pogrešno, da je to penalizacija ljudi koji su cijeli životni vijek radili i da ne bi trebali ići u tom smjeru. Ja ne znam primjere gdje se, kada netko ostvari pravo na mirovinu, gdje se testira zapravo, njihovi prihodi, ajmo tako reći, i onda ih se umanjuje njihova mirovina. Nisam čuo prijedlog da se ljudi koji rentaju stanove po ovim cijenama, da se kaže, evo, oni imaju velike prihode pa njima ne treba tolika mirovina. I ne treba tako biti. Ljudi su, ljudi koji su cijeli život radili zaslužuju mirovinu u punom iznosu. I ako se odluče dodatno onda raditi, onda to treba platiti sukladno tome. Znači to su dvije odvojene stvari i ne mogu se umanjivati jedna zbog druge. Tražim glasanje o ovom pitanju.
Radin, Furio (Nezavisni)
Glasovanje. Kluba zastupnika Možemo!, amandman br. 9 na čl. 85.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Obrazloženje jednako kao i za prethodni amandman.
Radin, Furio (Nezavisni)
G. Živković opet.
Živković, Marin (Možemo!)
Pa tražimo glasovanje i po ovom, po ovoj točki, naše obrazloženje i neslaganje sa obrazloženjem je jednako kao i prošlo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Oke. Klub SDP sada, amandman br. 10 na čl. 91.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća. Predložena izmjena formule usklađivanja mirovina u omjeru 85:15% prema povoljnijem indeksu rasta plaće i potrošačkih cijena osigurava dugoročno primjereniji, sigurniji rast mirovina u odnosu na plaće i predstavlja jedan od najpovoljnijih modela usklađivanja na području EU, a odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu.
Radin, Furio (Nezavisni)
Kolega potpredsjednica Glasovac.
Glasovac, Sabina (SDP)
Apsolutno se ne mogu složiti ni s vašim obrazloženjem ali ni s činjenicom da odbijate prihvatiti ovako važan amandman stoga molim i apeliram na sve kolegice i kolege na izjašnjavanje o amandmanu SDP-a na pozitivan način.
Dakle, mi ovim amandmanom tražimo da se od sad pa nadalje mirovine usklađuju u potpunosti s rastom cijena ili rastom plaća ovisno o tome što je u tom trenutku za umirovljenike povoljnije.
Zašto? Zato što unatoč činjenici da ste nominalno dizali mirovine vi ste urušili umirovljenički standard u prethodnih 10 godina s posebnim naglaskom na ove inflatorne godine. Život umirovljenika nikad nije bio teži. U Hrvatskoj je više od milijun i 100 tisuća umirovljenika čija je prosječna mirovina 540 eura. Od tih više od milijun umirovljenika 850 tisuća umirovljenika živi s ispod prosječnim mirovinama i doslovno mora gledati hoće li imati za lijekove i birati hoće li kupiti hranu ili će taj mjesec platiti grijanje.
Vaš program 2016. godine Vjerodostojno s kojim ste dobili izbore obećao je umirovljenicima da će udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći biti 60%. Danas 9 godina poslije vi ste taj udio urušili. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći je ispod 40% i naprosto bez ovakve formule da se mirovine usklađuju po 100% povoljnijem faktoru za umirovljenike znači o tome jel rast plaća ili je to rast cijena plus uvođenja trajnog dodatka kojeg smo predlagali prvu godinu 10%, svaku slijedeću godinu po 5% mi bismo jedino na ovaj način mogli kroz par godina doći do toga da prosječna mirovina bude za 50% veća i da njen udio u prosječnoj plaći bude 50, 50%. I baš me zanima kako će predstavnik umirovljenika glasati o našem amandmanu, evo to me živo zanima.
Radin, Furio (Nezavisni)
Ništa malo preko što se tiče vremena ali ok.
Klub zastupnika Možemo! opet, amandman 11. na Članak 91.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Trenutna formulacija načina određivanja stope usklađivanja mirovina jasno propisuje određivanje stope usklađivanja u situacijama kada je udio stopa rasta plaća i stopa rasta indeksa potrošačkih stopa u zboru stopa jednak i iznosi 50 50% u suprotnom bi tekst ostao nedorečen i pojavile bi se nedoumice na koju stopu primjenjivati veći ponder, a na koju manji u situacijama kada su ostvarene identične stope rastu, rasta oba parametra.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Živković opet.
Živković, Marin (Možemo!)
Ovo je potpuno nejasno što to znači. Koja stopa bi se primjenjivala kada bi bio identičan ponder? Ako su isti gdje je dilema koja bi se primjenjivala? Isti su onda tu ne bi trebalo biti dileme ako su isti. Znači ako imamo, meni je ovo obrazloženje potpuno nerazumljivo, ako imamo dvije iste stvari i vama će biti nerazumljivo koji ćete na, koji ćete ponder primjenjivati na jednu ili drugu stvar a iste su.
Znači mi smo ovim amandmanom htjeli pojednostaviti jezik iz nešto kompliciranijeg u jednostavniji jer je tu stavljen kompliciraniji matematički izračun nepotrebno. Ovim amandmanom se jasnije definira ono što je bitno. I svaki zakon treba se pisati što je jednostavnije moguće ako to ne mijenja njihovu suštinu. Ovo obrazloženje da će se, da će se doći do dileme koji će se primjenjivati na iste jedinice to nema jednostavno smisla i evo molim sve ovdje da poslušate to jednom, još jednom to obrazloženje, pogledajte naš amandman i glasajte za njega kada dođe prilika.
Radin, Furio (Nezavisni)
Znači glasanje.
Amandman broj 12. Klub zastupnika Možemo! na Članak 170.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Od trenutka uvođenja prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika u mirovinski sustav isti su uvjeti starosne dobi i mirovinskog staža za muškarce i žene iz razloga vrednovanja dugogodišnjeg osiguranja te se pravo na mirovinu bez umanjenja ostvaruje pod istim uvjetima starosne dobi neovisno o spolu osiguranika.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Živković.
Živković, Marin (Možemo!)
Evo svakako tražim glasanje i o ovom pitanju. Mislim s obzirom da postoji i prijelazno razdoblje u kojem nisu jednaka prava ne vrijede za muškarce i žene potrebno je uvesti ovaj amandman kako bi, kako žene ne bi u tom prijelaznom razdoblju imale negativne efekte tj. kako ne bi bile, kako im mirovine ne bi bile nepravedno obračunate. I evo pozivam opet ovim putem da i ovaj amandman podržite.
Radin, Furio (Nezavisni)
I amandman broj 13. također Kluba zastupnika Možemo! na Članak 172.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Amandman se ne prihvaća.
Pitanje je smanjena tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine sa 70 godina vezane uz razdoblje korištenja mirovine, a ne navršenu dob za ostvarivanje starosne mirovine.
Žene ranije ostvaruju pravo na privremenu starosnu mirovinu te ujedno dulje koriste mirovine stoga nije opravdano propisivati prijelazno razdoblje za ukidanje penalizacije.
Također, žene mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu po povoljnijim uvjetima u prijelaznom razdoblju.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Živković.
Živković, Marin (Možemo!)
Dakle tražimo glasanje i po ovom pitanju. Ovo je potrebno kako bi se prestanak penalizacije za žene korisnice prijevremene starosne mirovine uskladio s odgovarajućim uvjetima za muškarce ali isto tako i s prijelaznim uvjetima za prijevremeno starosno umirovljenje žena koje su za razdoblje do 20, do 2030. godine navedeni u Članku 172., iz tih razloga tražimo da se glasa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, znači glasovanje.
Hvala lijepa gospođa Mađerić.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. broj 155.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Nakon što je rasprava zaključena Vlada je podnijela amandman sukladno Članku 199. Poslovnika, o ovako podnesenom amandmanu mora se složiti većina nazočnih zastupnika.
Pa molim glasujmo o prijedlogu da se provede o amandmanu Vlade.
85 za, 5 suzdržanih dakle ukupno 90 je glasovalo i imamo većinu dakle da se provede rasprava o amandmanu Vlade, pa molim predstavnicu predlagatelja da obrazloži podneseni amandman.
S nama je poštovana državna tajnica Margareta Mađerić, izvolite.
Mađerić, Margareta (HDZ)
Hvala vam lijepa uvaženi predsjedniče.
Uvažene zastupnice i zastupnici naime Vlada RH podnijela je amandman. U Članku 37. iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. i 6.
Stavak 5. tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od 10 godina prilikom ostvarivanja prava na mirovinu prema ovom zakonu ili prema posebnom propisu mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci te stavak 6. tradicionalnom i srodničkom udomitelju iz stavka 5. ovog članka koji ostvaruje pravo na osnovnu mirovinu prema Članku 88. stavka 2. ovog zakona razdoblje od 12 mjeseci dodaje se na dio mirovine koji pripada na mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
Naime, ovom odredbom dodatno se vrednuje dugogodišnji doprinos tradicionalnih i srodničkih udomitelja koji udomiteljstvo ne obavljaju kao zanimanje. Radi se o osobama koje su tijekom života posvetili značajan dio svog vremena i resursa skrbi o drugoj osobi, a ujedno ima za cilj potaknuti dugoročnu predanost udomiteljstvu koje se ne obavlja kao zanimanje.
Predlaže se dakle omogućavanje dodatnog staža od 12 mjeseci tradicionalnom i srodničkom udomiteljima koji obavljaju udomiteljstvo duže od 10 godina prilikom ostvarivanja prava na mirovinu. Na ovaj način dodatno se vrednuje dugogodišnji doprinos tradicionalnih i srodničkih udomitelja koji udomiteljstvo ne obavljaju kao zanimanje.
I još samo na kraju, radi se o osobama koje su tijekom svog života posvetili značajan dio svog vremena i resursa skrbi o drugim osobama. Ujedno želimo naravno kao što je i napomenuto potaknuti dugoročnu predanost udomiteljstvu.
Hvala vam lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnoj tajnici.
Otvaram raspravu o amandmanu Vlade, mogu sudjelovati samo predstavnici klubova zastupnika.
Javlja se kolegica Glasovac, izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege, poštovana državna tajnice evo vidimo da ipak neke amandmane koji su pristigli na vaš Prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju prihvaćate, ovo je dosta na tragu amandmana kojeg je podnio kolega Ante Kujundžić i to je svakako pohvalno i doprinijet će zasigurno udomiteljskim obiteljima kada govorimo o njihovim mirovinskim pravima.
Međutim ono što moram iskazati negodovanje u ime Kluba zastupnika SDP-a je što ste zapravo vrlo zatvoreni za sve druge amandmane koji bi poboljšali ovaj vaš prijedlog zakona i položaj umirovljenika u Hrvatskoj, pa tako niste prihvatili primjerice amandman Kluba zastupnika SDP-a da se mirovine obračunavaju odnosno usklađuju dva puta godišnje u potpunosti prateći ili rast cijena ili rast plaća ovisno o tome što je u tom trenutku za umirovljenike povoljnije.
Ne znam kako može biti povoljnije za umirovljenike ovaj omjer koji predlažete 85 naprema 15 od ovog prijedloga da se mirovine u potpunosti usklađuju ili s inflacijom ili s rastom cijena. To smo vidjeli prethodnih nekoliko godina koliko je unatoč nominalnom povećanju mirovina vrijednost mirovina rapidno padala. U Hrvatskoj imamo nešto više od milijun i 100 tisuća umirovljenika. Njihova prosječna mirovina je 540 eura, ako uključimo obiteljske i invalidske mirovine onda je taj prosjek još niži dolazimo do 510. Od tih više od milijun i 100 tisuća umirovljenika 850 tisuća umirovljenika živi s ispod prosječnim mirovinama i doslovno iz mjeseca u mjesec bira hoće li kupiti hranu ili će platiti račun za grijanje.
Ne moramo govoriti o tome koliko je inflacija prethodnih nekoliko godina udarila i narušila kvalitetu života upravo onih ljudi koji su najosiromašeniji u ovom društvu a to su sigurno umirovljenici jer prema svim istraživanjima i prema službenim podacima svaka treća osoba starija od 65 godina u Hrvatskoj je u ozbiljnom riziku od siromaštva. I mi u prethodnih nekoliko godina možemo govoriti o posebnoj kategoriji umirovljeničke inflacije. Što to znači? To znači da ako je inflacija bila primjerice prosječna 35%, inflacija na osnovne životne namirnice od kojih se upravo sastoji osnovna košarica umirovljenika inflacija je tu u tom dijelu bila i do 65%, a za neke proizvode kao što su krumpir i kruh u nekim trenucima je probijala i onu psihološku granicu od 100%. I godinama nismo ništa učinili da bismo umirovljenicima zadržali vrijednost ovih ionako niskih mirovina. Apsolutno ništa a nije da se nije moglo.
2016. godine HDZ je izašao na izbore s programom pod sloganom Vjerodostojno i u tom programu umirovljenicima je obećao da će udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći biti 60%. To je bilo 2016. godine. Danas 9 godina poslije udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj je ispod 40%. Manje nego prije 10 godina kada je država bila u recesiji, kada je politika EU pa samim time i Hrvatske koja je netom ušla u EU bila politika štednje i kada su se radili restriktivni rezovi i po radnička prava i po umirovljenike. Danas ova inflacija je godinama blagotvorno djelovala upravo na hrvatski proračun koji je bio veći nego ikada upravo u najvećem dijelu i zahvaljujući PDV-u i rastu cijena i tome što su jednak PDV plaćali i umirovljenici i svi drugi građani. I od toga što je državi išlo bolje umirovljenici su dobili šipak.
Mi smo vas već prije 3-4 godine smo krenuli s ovom inicijativom i rekli smo vam krajnje je vrijeme da počnemo drugačije usklađivati mirovine, da ih usklađujemo kao što sam već rekla po 100%, u 100%-tnom iznosu po povoljnijem faktoru za umirovljenike, da smo to napravili primjerice prije 7 godina, primijenili samo tu formulu naši umirovljenici bi imali 10% veće mirovine, ali to ne bi bilo dovoljno i zato smo predlagali i drugi dio paketa a to je da se osim umjesto ovih kratkotrajnih dodataka koje ste predizborno, predbožićno dijelili kako nekakvu avionsku pomoć koja je naravno dobrodošla ali je to milostinja jer ona ovisi o dobroj volji neke Vlade, ona ovisi o tome da zapravo vi kažete evo mi vam dajemo. Vi ništa mi vi ne dajete umirovljenici su to svojim radom i gradeći ovu zemlju i radeći za ovu zemlju zaradili, a nisu dobili dovoljan povrat.
I zato umjesto toga da bilo koja vlada od sad pa na dalje daje milostinje i nekakve kratkotrajne dodatke koji će se još oporezivati po luđačkim poreznim stopama koje neće umirovljenici niti osjetiti mi smo predložili i predlažemo da se uvede trajni dodatak na mirovine. I naš prijedlog prije par godina je bio prva godina odmah 10%, svaku slijedeću godinu dodatnih 5% i to bi da smo tad krenuli u 4 godine dovelo do toga, naravno da one niže mirovine budu kako bih rekla da ti dodaci se ne odnose jednako linearno i na niže i na više nego da više rastu niže mirovine, a ove koje su iznimno visoke ne, ali na taj način mi bismo zapravo mogli osigurati da u jednom razdoblju od 4 godine da smo krenuli prije te bi mirovine bile za 50%, prosječne mirovine bi bile za 50% veće od današnjih prosječnih mirovina, a da ne govorim o tome da bismo se približili ovom cilju i ovom neispunjenom obećanju kojeg je HDZ dao 2016. godine da udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bude 60%. Kroz ovo ne bi ali bi prešao sigurno 50% i bio bi jedan dobar clean start i ispravljanje ovog zaostatka da možemo onda dalje kroz usklađivanje da te mirovine mogu normalno rasti ne oviseći o dobroj volji bilo koje vlade s poštenim kriterijima i stabilnim sustavom rasta mirovina.
I na samom kraju ja ću ipak iskorist priliku bez obzira što naš amandman nije prihvaćen da apeliram na sve zastupnike i zastupnice da svojim glasom podrže naš amandman i osiguraju da pošaljemo vrlo jasnu poruku da nam je do ljudi koji su nas zadužili stalo, da smo generacija koja vodi brigu o svojim starijima i da vodimo računa o tome kakvu ćemo zemlju ostaviti generacijama koje dolaze. I posebno ću pratiti kako će glasati predstavnik Hrvatske stranke umirovljenika. Hoće li čovjek glasati kao predstavnik umirovljenika za amandman kojim se traži da se mirovine usklađuju u potpunosti s rastom cijena ili rastom plaća ovisno o tome što je u tom trenutku povoljnije za njih ili će glasati za rješenje koje je nepovoljnije za umirovljenike i skupinu koju on u Hrvatskom saboru predstavlja a to je da će odbiti naš amandman i glasati za ove mrvice koje nudi HDZ.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja ove rasprave, kolegice Glasovac znadete i sami da ste izlazili debelo iz onoga što je tema, a tema je amandman koji je predložila državna tajnica. Vi ste govorili potpuno o nečem drugom, nisam vas htio zaustaviti ali molim druge zastupnike i zastupnice da se drže onoga što je smisao ove rasprave, a to je rasprava o amandmanu koji je predložila Vlada.
Pa pozivam sada poštovanu kolegicu Burić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvaženi kolege i kolegice u Hrvatskom saboru, dakle što se tiče ovog amandmana Vlade RH koji je pred nama ali i općenito o Konačnom prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju koji smo imali prilike raspraviti prije nekoliko dana moram kazati slijedeće. Da se tim zakonom stvaraju preduvjeti da prosječna sveukupna mirovina do 2028. godine bude 800 eura što smo obećali i predizbornim programom HDZ-a a nastavno na to i programom Vlade RH.
Budući da sve vlade premijera Plenkovića kontinuirano provode mirovinsku reformu rezultat svega toga jest da su sve mirovine u prosjeku u proteklih 9 godina rasle za više od 80%, a one najniže za čak 96% čime su one gotovo udvostručene.
Oporba će reći i oporba kaže kako je inflacija pojela povećanje mirovina, međutim tu tezu treba u potpunosti odbaciti jer su i mirovine i plaće rasle duplo brže i više nego inflacija i to pokazuju podaci i Državnog zavoda za statistiku i HNB-a itd..
Ovaj zakon, Zakon o mirovinskom osiguranju osigurava i garantira daljnji rast mirovina, konkretno uvodi se i trajni godišnji dodatak za sve umirovljenike koji će biti utemeljen na godinama provedenim na tržištu rada, tu je dodani staž od 12 mjeseci na koji se odnosi i ovaj amandman Vlade. Radi se o dodanome stažu za sve majke i posvojiteljice kao i očeve čime će mirovine dodatno u prosjeku rasti za 3% po djetetu.
A što se tiče ovoga amandman dakle to isto, taj isti dodani staž odnosit će se i na udomitelje koji obavljaju to duže od 10 godina, ali ne kao zanimanje. I ja to svakako pozdravljam i mislim da je dobro što je upravo i ova odredba odnosno ova 2 članka unijeti u sam konačni prijedlog zakona, ako se ne varam radi se o više od 2 tisuće takvih osoba.
Osim toga ZOMO odnosno Zakon o mirovinskom osiguranju odnosi se i na ukidanje penalizacije nakon 70-te godine za 127 tisuća naših umirovljenika. Što to znači? To znači da će im penzija u pros… da će im mirovina u prosjeku biti povećana za 57 eura mjesečno.
Isto tako unaprjeđuje se i bonifikacija odnosno financijsko nagrađivanje za duži ostanak u svijetu rada. Svi jako dobro znamo i svjesni smo da je samo duži ostanak u svijetu rada garancija više mirovine u budućnosti. To nam pokazuju i podaci koji kažu da umirovljenici sa 40 i više godina radnoga staža danas prema najfriškijim podacima imaju mirovinu oko 950 eura. Kad pogledamo to, koliki je to udio u prosjeku pro… u udjelu, udio u prosječnoj plaći onda vidimo da je taj udio oko 70%.
Što još želim reći, da se ovaj ZOMO odnosi i na povećanje invalidskih mirovina za više od 200 tisuća naših sugrađana. Što pak to znači? To znači mjesečno više od 74 eura. Zakon se odnosi i na omogućavanje rada uz mirovinu za sve kategorije umirovljenika. Tu su sada uključeni i obrtnici odnosi se čak i na one umirovljenike s potpunim gubitkom radne sposobnosti i ovdje svakako treba naglasiti izbornost rada uz mirovinu gdje sam umirovljenik bira hoće li, želi li i može li on to i na koji način.
Isto tako želim naglasiti što se tiče rada Vlade koja se vodi načelom solidarnosti i kršćanske solidarnosti pa je na vrh svega toga osigurala sredstva za izgradnju 18 novih modernih centra za starije osobe diljem cijele RH, a koliko smo imali prilike čuti uskoro je najavljen i novi javni poziv za nove centre za starije i nemoćne.
Isto tako Vlada je isplatila i 11 jednokratnih naknada za oko 800 tisuća umirovljenika, a božićnicu i uskrsnicu svima. Uvela je novi institut, a to je nacionalna naknada za starije od 65 godina, dakle za osobe koje nisu stekle niti minimalne uvjete za odlazak u mirovinu, a to je najmanje 15 godina radnoga staža. Uveden je i besplatni željeznički prijevoz itd..
Kad se dotaknem onoga što je kolegica Glasovac maloprije govorila evo ga kolegice Glasovac bilo bi dobro možda da pogledate što Jutarnji list na jučerašnji dan 2014. godine stavlja na naslovnicu. Oni pišu na naslovnici hrvatska ekonomija je najgora u EU referiraju se na vladu Zorana Milanovića. Kažu dalje vlada je prespora, privatnici mrtvi, socijalna katastrofa. Dakle, toliko o vremenu dok ste vi bili na vlasti i dok ste vi bili uključeni u sam rad te vlasti.
Što se tiče vašeg samog govora i argumentacije mislim da ste dovoljno upućeni da mirovine ne rastu samo temeljem indeksacije odnosno usklađivanja. Hrvatska je ovim prijedlogom, sad se referiram na ovaj ZOMO, uvela novi rotirajući model, povoljniji model 85 15 prema povoljnijem parametru, a kad se dotaknem ovih vaših prijedloga onda se dobija dojam da vi smatrate da se mirovine mogu podići isključivo i jedino indeksacijom odnosno usklađivanjem. Slušala sam vas jako dobro. Govorili ste i o tome kako je netko nešto pojeo, ali kolegice Glasovac ako je itko išta pojeo onda je SDP-ova vlada predvođena Zoranom Milanovićem pojela mirovine u vrijeme kad ste vi bili na vlasti. Zašto? Zato što su tada mirovine rasle za skromnih 2% ili svega 8 eura. Naglasit ću danas i unatrag 9 godina u mandatima Vlade premijera Plenkovića prosječna mirovina narasla je za više od 80%, a one najniže za više od 96%.
Kolegice Glasovac tada kad ste vi bili na vlasti ja vas nisam nikada ni vas ni vaše kolege tadašnje zastupnike i vaše ministre u vladi nisam nikad čula da su predlagali bilo kakve mjere za povećanje mirovina. Upravo naprotiv vi ste tada rušili standard starijih osoba. Osim toga čak ste oteli budućim umirovljenicima tadašnjim radnicima …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Burić …/…
… 4,5 milijarde kuna iz drugog mirovinskog stupa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić ja sam zamolio da se držimo teme, ovaj pustio sam vam isto kao kolegici Glasovac ali molim vas ili govorite o amandmanu ili privodite izlaganje kraju.
Burić, Majda (HDZ)
Hoću, hvala vam poštovani predsjedniče.
Evo i za kraj ja ću se još jedanput referirati na Vladin amandman gdje se dodatno vrijednuje doprinos tradicionalnih i srodničkih udomitelja koji udomiteljstvo ne obavljaju kao zanimanje. Radi se dakle o osobama koje su tijekom života posvetile značajan dio svojega vremena i resursa skrbi o drugoj osobi, a ujedno taj amandman ima za cilj potaknuti dugoročnu predanost udomiteljstvu koje se ne obavlja kao zanimanje. Takvih osoba je danas nešto više od 2 tisuće i mi kao Klub HDZ-a svakako pozdravljamo ovaj amandman na Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju.
Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na treću raspravu u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit će poštovana kolegica Mrak Taritaš.
Izvolite.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege na tragu rasprave moje prethodnice apsolutno mislimo da je ovaj amandman koji je predložila Vlada izuzetno dobro došao i dobro je da imamo i jedan drugi u metodologiju rada. To znači da kad oporba predloži nekakav amandman a onda taj amandman bude vladajućima prihvatljiv da ga onda predlože ko svoj i da se to ugradi u zakon i ja mislim da je to dobro i dobro je da je i dobro je da se slušaju primjedbe i dobro je na tragu kolege Kujundžića da je i ovo postao Vladin amandman koji će postati sastavni dio ovog zakona.
Ovo je jedan zakon o kojem smo svi raspravljali i u prvom i u drugom čitanju, govorili o nizu stvari koje u tom zakonu treba biti poboljšati i sve ostalo. Ja ne mislim da je bilo koji zakon uklesan u kamen i da ga se treba mijenjati ali bi bilo dobro da se malo više nas sve zajedno sluša.
U ovom trenutku je Hrvatska i u svojim apsolutnim i u relativnim vrijednostima kod govorimo o tome u mirovinama na dnu EU. Prema izvješću za 2024. godinu naše pučke pravobraniteljice 37% starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva, a 61,4% starijih koji žive sami su u tom riziku od siromaštva. Dakle, to su činjenice i sad iz tih činjenica treba izaći nekako van. One se ne izlaze nekakvim ad hoc mjerama, ne izlaze se ni milostinjom sa prigodničarskog sa stola nego sustavnim rješenjima. I ja vas sve zajedno pitam nekoliko stvari.
Prva stvar je zašto u ovom zakonu se nije odlučilo da oni koji odluče raditi iza mirovine ne primaju punu mirovinu a onda će ugovorom o radu definirati koja će naknada biti za rad jer su tu mirovinu stekli. Ta mirovina nije socijalna, ta mirovina nije milostinja to je netko tko je stekao svojim radom i ta mirovina njih pripada. A pitat ću vas i drugu stvar a to je kao što je rekla kolegica Burić Vlada je obećala do kraja mandata da će mirovine biti 800 eura i na mirovini iznad 600 eura plaća se sukladno Zakonu o porezu na dohodak porez. Zašto se plaća porez na mirovine koje su iznad 600 eura? Ovim usklađenjem će biti više mirovina iznad 600 eura na koji će se plaćati porez.
Mi dakle dvije stranke, to znači GLAS I DOSIP će u saborsku proceduru na jesen poslati prijedlog zakona da mirovina nije dohodak i da se ne može plaćati porez na mirovinu, pa pozivam Vladu, pozivam vladajuće da zaista o tome ozbiljno razmisle, ozbiljno razmotre jel mirovina nije dohodak, mirovina je nešto što smo stekli svojim radom, mirovina nije ni milostinja ni socijalno davanje nego ono što ste stekli svojim radom, tokom godina se je s njom dakle kad se uplaćivalo moglo raditi i ne vidim niti jedan jedini razlog da bude porez na mirovinu.
Različite zemlje imaju različiti mirovinski sustav i različite metodologije, ali ako smo na tragu ovog amandmana koji je zapravo došao od kolege Kujundžića a postao amandman Vlade koji ćemo prihvatit onda možda i na tragu ove najave je možda došlo i vrijeme kad dolazi inicijativa od oporbe da vladajući tu inicijativu prihvate i da krenemo korak dalje jer ozbiljan iskorak bi bio to.
Naš interes treba biti ne da mirovina bude milostinja. Naš interes ne može i ne treba biti to da netko nekom nešto daje za ono što je on stekao. Naš interes treba biti to da bude što manje umirovljenika koji su u riziku od siromaštva.
To možemo postići i mogli smo postići dvjema mjerama. Jedna mjera je dakle da umjesto da se dobiva pola mirovine, da bude puna mirovina a za dodatno što se radi da bude ugovorom o radu napravljeno, u ovom trenutku negdje radi dakle 36 tisuća umirovljenika, a druga mjera je da nemamo poreze na mirovinu. Isti čas bi mirovine postale, isti trenutak bi mirovine postale veće i tu bi napravili ozbiljan iskorak.
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
I idemo na četvrtu raspravu u ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Jurčevića, poštovani kolega Grmoja.
Izvolite.
Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Ja bi se pridružio ovom apelu dakle dijela oporbe da sve one prijedloge koje oporba upućuje, a upućujemo ih puno dakle i zakonskih rješenja i amandmana da se vladajući postave prema tome dakle na način da gledaju je li to u korist hrvatskih građana.
Ovdje je činjenica da je prihvaćen amandman dakle našeg kolege iz kluba Ante Kujundžića ali prvenstveno zašto što je on i svojim nastupom gdje nastoji uvijek konstruktivno dakle tražiti podršku sviju ali jer ima i određeni autoritet po pitanju udomiteljstva, dakle da je taj amandman odnosno da je dio toga prihvaćeno, ali imamo čitav niz prijedloga iz opozicije koji konstantno dolaze ovdje na, pred vas kao vladajuće gdje se ti amandmani odbijaju a uopće se ne gleda je li uistinu to nešto što bi trebalo ovaj prihvatiti nego se apriori odbija, pa tako i ovi amandmani koji su išli iz redova, redova SDP-a i onda smo imali izlaganje kolegice koja se sad vraća ne znam 10 godina unatrag i govori što je tko radio. Dakle, ja mislim da to nije dobar, da to nije dobar put nego da trebamo zajedno ovaj gledati što bi trebalo ovaj napraviti za naše umirovljenike. Jesu li uistinu mirovine rasle kao što su rasle cijene, a znamo da nisu. Mogu li naši umirovljenici sa takvim mirovinama dakle živjeti na jedan dostojanstven način. Mislim da se svi možemo složiti da to nije kolegice slučaj i da ne bi trebalo s takvim nekakvim politikantskim pristupom ovakvim temama pristupati.
Zato ću ja budući da ste i vi iskoristili svoju raspravu ja ju neću iskoristiti kako bi optuživao ili vas ili kolege iz oporbe, ja ću iskoristiti ovu prigodu da evo, kažem da je u proceduru jučer upućen zahtjev za smjenu vodstva HNB-a, Savjeta HNB-a i guvernera HNB-a, tako je, važna je tema i vezano je uz mirovinu …
.../Upadica: Kolega Grmoja./... vezano je, dopustite …
.../Upadica: Kolega, samo malo, dopustit ću vam, ali vas molim, dat ću vam, ali kratko to napravite jer ovo potpuna zlouporaba Poslovnika, nema veze s temom/... ima …
.../Upadica: Tako da, nemojte .../nerazumljivo/... /... ima veze, ima veze sa raspravom.
.../Upadica: Kolega Grmoja, ja vas molim, nemojte na taj način me prekidati, ja vas upozoravam./... .../Govornik se ne čuje./...
.../Upadica: Dakle tema je amandman Vlade, vi krećete u potpuno novu temu … /... ne.
.../Upadica: … i okej je ako ju povežete sa ovim, ali nemojte sad pretjerivati./... Pa povezat ću, pa evo, pa dopustite.
.../Upadica: Izvolite./...
Dakle povezujem s inflacijom i sa mirovinama, dakle gdje su kolege prije mene također, raspravljali na tu temu. Radi se o tome da imamo nekontrolirani rast cijena koji jede mirovine i plaće naših građana, istovremeno institucija koja bi trebala biti zadužena za stabilnost cijena ništa ne poduzima, osim što besramno troši javni novac.
Ja pozivam predsjednika Odbora za financije Borisa Lalovca da stavi tu točku na dnevni red, pozivam vas kao predsjednika HS-a, da točku stavi na raspravu na plenarnu sjednicu, mislim da je to minimum koji trebamo poduzeti prema hrvatskim građanima.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama i to je to. Zaključujem raspravu pa dajem prvo na glasovanje amandman Vlade. Molim glasujmo.
Dobro. 107 glasova za, dakle prihvaćen je amandman Vlade, on postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Sada prelazimo na amandmane koje su podnijeli Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika Možemo!, zastupnik Ante Kujundžić i zastupnica Martina Vlašić Iljkić. Idemo redom.
1. amandman zastupnik Kujundžić, Vlada ne prihvaća. Molim glasujmo.
Amandman nije prošao.
2. amandman istog zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Amandman nije prošao.
3. amandman istog zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Amandman nije prošao.
4. amandman ponovo zastupnik Kujundžić, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
5. amandman, ponovo isti zastupnik, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
6. amandman, zastupnica Martina Vlašić Iljkić, Vlada ne prihvaća.
Amandman nije prošao.
7. amandman, zastupnik Kujudžić, povlači se i hvala mu jer je on inicijator ustvari ovoga što je predložila Vlada, tako da evo, povlači, ali čestitam vam.
8., Klub zastupnika Možemo!, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
9., isti klub zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
10. amandman, Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
11., Klub zastupnika Možemo!, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
12. amandman, Klub zastupnika Možemo!, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
I 13. amandman, istog kluba zastupnika, Vlada ne prihvaća.
Nije amandman prošao.
Sada dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju. Molim glasujmo.
Utvrđujem da je glasovalo 116 zastupnica i zastupnika, 82 bilo je za, 34 glasa je bilo suzdržanih, tako da je donesen Zakon o mirovinskom osiguranju.
Klub zastupnika SDP-a predlaže HS-u usvajanje sljedećeg zaključka: Zadužuje se Vlada RH da u zakonodavstvu promijeni i poboljša model usklađivanja mirovine na način da se za usklađivanje mirovina uzima 100% vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH. U slučaju da je veći indeks potrošačkih cijena, novim modelom usklađivanja će se postići 100 postotna zaštita kupovne moći umirovljenika, nulta stopa realnih mirovina, a s obzirom da je opći indeks rasta bruto plaća u tom slučaju manji, usklađivanjem će se popraviti indikator udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. U slučaju da je veći indeks prosječne bruto plaće, novi model usklađivanja će postići očuvanje postojećeg udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a s obzirom da je indeks potrošačkih cijena manji, usklađivanjem će se popraviti kupovna moć mirovina, rasta realna vrijednost mirovina.
Dajem na glasovanje prijedlog ovog zaključka. Molim glasujmo.
Glasovalo je 116 zastupnica i zastupnika, 41 za, 75 protiv, dakle zaključak nije prošao.
Klub nezavisnih zastupnika predložio je HS-u usvajanje sljedećeg zaključka: Zadužuje se Vlada RH da prilikom izrade budućih izmjena zakona o mirovinskom osiguranju razmotri mogućnosti zakonskog uređenja prema kojem bi se u staž osiguranja za određivanje mirovine po određenim kriterijima dodalo vrijeme koje su korisnici mirovine proveli na studiju. Molim glasujmo.
85 glasova, 9 je bilo za, 76 je bilo protiv, tako da ovaj zaključak isto tako, nije prošao.
PDF
Učitavanje