Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

36

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, drugo čitanje, P.Z. br. 143
16.06.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na današnju prvu točku dnevnog reda:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, drugo čitanje, P.Z. broj 143

Predlagatelj je Vlada na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
Molio bih sada poštovanog državnog tajnika Ivana Crnčeca da predstavi konačni prijedlog navedenog zakona.
Izvolite.

Crnčec, Ivan
Hvala vam poštovani predsjedniče sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici, pred vama je evo Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, zakona koji uređuje plaćanje javnobilježničkih pristojbi kao i oslobođenje od plaćanja tih pristojbi.
Ono je zapravo dvojako. Znači jedna vrsta oslobođenja je ona koje je propisana zakonom kada javni bilježnik zapravo na licu mjesta oslobađa stranku od plaćanja javnobilježničke pristojbe u zakonom taksativno navedenim slučajevima poput recimo tijela državne vlasti, imatelja socijalne iskaznice, prognanika, izbjeglica, supružnika, djece i roditelja poginulih, stradalih, nestalih, zatočenih u Domovinskom ratu, dok je druga kategorija ona o kojoj, koje se danas zapravo dotičemo, a to je situacija kada stranka sama od suda koji je nadležan prema sjedištu javnog bilježnika koji obavlja radnju traži zapravo oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe.
Kada stranka podnosi takav zahtjev dužna je uz taj zahtjev podnijeti i odgovarajuću potvrdu o imovnom stanju Porezne uprave znači Ministarstva financija. Tako je prema trenutnom važećem normativnom rješenju, međutim radi se o tome da ta potvrda o imovnom stanju zapravo ne sadrži podatke o vlasništvu imovine podnositelja odnosno podnositeljice zahtjeva i njegovog odnosno njezinog supružnika ili supružnice već isključivo podatke o visini njihovih dohodaka i primitaka i upravo o tome se radi s ovom ja bi rekao jednom manjom tehničkom izmjenom zakona. Znači terminološki usklađujemo, mijenjamo, potvrda koju izdaje Porezna uprave ne zove se više potvrda o imovnom stanju, zove se potvrda o visini dohodaka i primitaka. Na isti način izmijenjen je već i Zakon o sudskim pristojbama, a biti će i Zakon o upravnim pristojbama.
Uz to unijeli smo još jednu odredbu radi jasnoće kada stranka podnosi zahtjev za oslobođenje od javnobilježničke pristojbe do 30. lipnja onda se ova potvrda o visini dohodaka i primitaka odnosi na prethodnu kalendarsku godinu. Ako ga stranka podnosi nakon 30. lipnja onda će se ta potvrda odnositi na tekuću kalendarsku godinu. I isto tako je jedna odredba ovdje kojom zapravo sud može naravno po službenoj dužnosti sam tražiti još dostavu nekih dodatnih podataka od državnog tijela koje vodi službene evidencije kako bi provjerili naravno podatke koje, koji su sadržani u ovom zahtjevu koji podnosi stranka.
Zakon je zapravo identičan kao kakav je bio i pred vama u prvom čitanju tako da evo naravno otvoren sam za sva pitanja i predlažem da ga raspravite i usvojite.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnom tajniku.
Imamo pet replika, evo kad se vratite na mjesto ćemo krenuti, prvi na redu je kolega Račan.
Izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče možete li nam razjasniti koji se stvarni problemi rješavaju tim što se potvrda o imovnom stanju zamjenjuje potvrdom o visini dohodaka i primitaka. Dakle, nije li pojam imovnog stanja semantički širi od dohodaka i primitaka ili se vraćamo u vrijeme kada je Ustavni sud presuđivao da novac nije imovina pa zato moramo razdvojiti novac od pojma imovine koji je sveobuhvatljiv.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Crnčec, Ivan
Pa evo hvala, hvala vam na pitanju pa da upravo, upravo je i problem to što je ovaj pojam širi i zapravo nije točan. Upravo ono što sam rekao znači potvrda o imovnom stanju trebala bi onda obuhvaćati i podatke o vlasništvu imovine što zapravo de facto ta potvrda ne obuhvaća i potvrda se zapravo ispravno zove potvrda o visini dohodaka i primitaka. Radi se znači isključivo o jednom terminološkom usklađenju.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, pa da na tragu toga da našim ljudima na neki način bude jasnije, dakle mi ovim izmjenama prije svega ne utječemo na iznos javnobilježničkih pristojbi odnosno za hrvatske građane neće se dogoditi ništa u smjeru poskupljenja određenih pristojbi. Dapače, imali smo izmjene kada smo oslobodili prije svega sve osobe sa invaliditetom, a onda smo i određene pristojbe umanjili. S druge strane dakle ovim na neki način pomažemo da se ta cjelokupna situacija koja je vezana za Poreznu upravu odnosno primitke i dohodak uokviri i sa drugim zakonskim propisima ako znamo da smo imali izmjene Zakona o sudskim pristojbama iz 2013. kada su brisane odredbe o podnošenju potvrde o imovini kao i da smo imali i naputak o izdavanju potvrde o imovnom stanju Ministarstva up… iz tisuću Ministarstva financija iz '95. godine, dakle ovo se samo radi da se uskladi sa drugim propisima a građanima se neće ništa otežati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Crnčec, Ivan
Pa da tako je upravo to, kao što ste rekli 2013. je znači Zakon o sudskim pristojbama izmijenjen upravo da bi se isto napravilo ova, ovo terminološko usklađenje. Isto će biti učinjeno i sa Zakonom o upravnim pristojbama. Znači nikakvih zapravo konsekvenci nema ovom izmjenom za naše građane.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege ma kratko samo pitanje ne konkretno vezano uz ovu stvar koja se mijenja ovim zakonom nego jer ministarstvo razmišlja ide li u nekakvom pravcu oko proširenja ovlasti javnih bilježnika ili ostaju sad ovakve kakve jesu za duže vremena.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Crnčec, Ivan
Ne, u ovom trenutku nije uopće na stolu nikakvo širenje ovlasti javnih bilježnika.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče dvije tisu… nedavno smo ovaj izmijenili Zakon o javnom bilježništvu i dali im nove sudske ovlasti po pitanju provođenja ostavinskih postupaka. Zanima me da li, da li smo u ovom periodu od kada, od kada javni bilježnici provode određene ostavinske postupke proveli, proveli valorizaciju i učinak kako oni to rade, koliko smo rasteretili sudstvo i koliko su efikasni u svemu tome i još me zanima na koji način mi ustvari vršimo kontrolu nad radom bilježnika odnosno vršimo li je u pojačanoj mjeri s obzirom da imaju sada pojačane ovlasti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Crnčec, Ivan
Pa evo hvala vam. Znači ostavine su zapravo u nadležnosti javnih bilježnika od 2003., nemam sada iskreno konkretne brojke ali mislim da je doista došlo do značajnog, do značajnog rasterećenja sudova i evo kontrolu vrše sudovi zapravo budući da su i ovo povjereni poslovi od strane, znači oni su povjerenici sudova kada obavljaju, kada obavljaju ostavinske rasprave. Imamo naravno mi i u ministarstvu našu, naš nadzor koji obavljamo isto nad obavljanjem javnobilježničke službe.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovani znate onu rečenicu da država od građana ne bi trebala tražit dokument ili podatke koje ona sama već posjeduje. Dakle, ima li šanse u nekoj bližoj da ne kažem daljoj budućnosti da država ne traži ove podatke od Porezne uprave jer ih već postoji, ima li šanse za digitalizacijom, transformacijom, imamo sad već ministarstvo koji u nazivu ima digitalnu transformaciju.
Dakle, ima li šanse da se podaci zatraže iz ovih službenih evidencija, da se povežu ti registri i da građani ne moraju trčati od jednog ureda do drugog i u jednom uredu tražiti papir i donijeti ga u drugi? Hoće li to biti u ovom a neću reći stoljeću, ali evo barem desetljeću?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Crnčec, Ivan
Pa hvala vam, hvala vam na pitanju, pa ovdje se radi o tome da je zapravo riječ o zahtjevu koji podnosi sama stranka. Znači stranka ovdje traži od suda oslobođenje od plaćanja pristojbe pa je onda zapravo i teret dokazivanja na stranci. Zato stranka treba ovu potvrdu ovaj podnijeti uz, uz svoj zahtjev.
Međutim ovaj ovo što ste zapravo pitali mi kontinuirano radimo na digitalizaciji. Pogotovo rekao bi još jedan dodatni zamašnjak bilo je i spajanje Ministarstva pravosuđa i uprave sa digitalnom transformacijom tako da mi pa gotovo bi rekao na tjednoj, mjesečnoj razini imamo neke nove, nove aplikacije, imamo, imamo značajno poboljšanje digitalizacije i u sferi pravosuđa a i u sferi općenito horizontalno javne uprave.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne onda otvaram raspravu.
Prvi na redu Klub zastupnika SDP-a i kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, prije svega želio bi se osvrnuti samo na tri stvari vezane uz ovaj prijedlog zakona.
Prva stvar je što se stvarno mijenja sa ovakvom odredbom. Nakon prvog čitanja ako se sjećam bio je tu ministar pa je i na nekoliko pitanja saborskih zastupnika odgovorio da se suštinski ne mijenja ništa, pa ću onda to ponovit suštini se ne mijenja ništa. Bilo bi dobro da smo iskoristili očito potrebu za ovakvom promjenom da smo možda dublje ušli u cijelu problematiku sustava javnih bilježnika u RH, od njihovog broja, od u krajnjem slučaju količine posla koja im je dana da rade, pa onda se dotakli i stvari koje mislim da tište mnoge građane u RH. I tu dolazim do te druge stvari o kojoj danas želim reći, a to je o kvaliteti života naših sugrađana. Zadnji put sam konkretno uz ovo tražio podatak koliko je dosada ljudi, da li imamo podatak koliko je njih tražilo oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi temeljem ovakve odluke, temeljem ovakve potvrde. Nisam dobio odgovor, mislim da bi to bilo zanimljivo, zanimljivo za istražiti, zanimljivo za pogledati te podatke jer ne mogu se oteti dojmu, a to u krajnjem slučaju vidimo i svi mi koji šetamo i živimo u RH da je sve više ljudi živi na rubu siromaštva, da je sve jaz između bogatih i siromašnih i da sa prosječnom plaćom od 1.400 eura ili medijalnom plaćom od 1.100 eura gotovo je nemoguće pokrivati osnovne troškove života a kamoli što više. Ali da me se ne optuži da politiziramo jednu ovako banalnu izmjenu zakona onda kažem da će Klub SDP-a podržati ovu izmjenu zakona u nadi da ćemo nekakve analize vezane uz sam zakon, kao i uz rad javnih bilježnika, dobiti nekom drugom prilikom. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Druga rasprava, Klub zastupnika HDZ-a, poštovana kolegica Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče sa suradnicom i kolegice i kolege.
U ime Kluba HDZ-a uvodno u ovom Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, drugo čitanje, nije bilo izmjena od prvog čitanja.
Važno je za napomenuti kako su u čl. 10 Zakona o javnobilježničkim pristojbama točno pobrojani svi čimbenici koji su po sili zakona oslobođeni od plaćanja pristojbi i nisu u obvezi podnositi zahtjev za oslobođenje od plaćanja istih, kao što su npr. osobe s invaliditetom, imatelji socijalnih iskaznica, osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti i drugo.
Ove promjene se odnose na proširenje uvjeta za oslobođenja od plaćanja javnobilježničkih pristojbi uređenih čl. 11 i 11.a Zakona o javnobilježničkim pristojbama, a koje se tiču građana koji prema svom općem imovnom stanju ne mogu podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji, a vezano za ispunjenje uvjeta u slučaju ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donosi rješenje o oslobađanju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.
Donošenje takvog rješenja suda do sada je bilo uvjetovano podnošenjem potvrde o imovnom stanju građanina koji traži oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi. Ovim prijedlogom izmjena i dopune Zakona o javnobilježničkim pristojbama, oslobođenje od plaćanja istih uvjetuje se podnošenjem potvrde o visini dohodaka i primitaka te se jasno navodi kako će sud cijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost službene radnje, broj osoba koje stranka uzdržava, dohotke i primitke te vrijednosti imovine koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.
Znači građani moraju s potvrdu Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka podnijeti i podatke o vrijednosti svoje imovine i imovine članova svoje obitelji.
Zakon donosi i proceduralna olakšanja i kontrolu na način da se propisuje da sud može po službenoj dužnosti zatražiti i dodatne podatke iz službenih evidencija. Isto tako, izdavanje tražene potvrde Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka vezana je uz vrijeme podnošenje prijedloga za oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe, odnosno ako se prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnosi do 30. lipnja tekuće godine, uz prijedlog se podnosi potvrda izdana za prethodnu kalendarsku godinu.
Ako se prijedlog podnosi nakon 30. lipnja odnosno od 1. srpnja tekuće godine, uz prijedlog se podnosi potvrda izdana za tekuću godinu. Potvrda Porezne uprave i Ministarstva financija o visini dohodaka i primitaka je službeni dokument koji prikazuje financijski pregled osobe na temelju podataka iz evidencije Porezne uprave. Najčešće se koristi kao dokaz u svrhu ostvarivanja prava na oslobođenje pristojbi, socijalnih naknada, stipendija i sličnih prava.
Potvrda, pored općih podataka o podnositelju sadrži i razdoblje na koje se podaci odnose, sve vrste dohodaka i primitaka evidentiranih kod Porezne uprave kao što su plaće, mirovine, dohoci od samostalne djelatnosti, dohoci od kapitala, dohoci od imovine, imovinskih prava i svi ostali dohoci.
Navedena potvrda se može pribaviti i putem portala e-Građani. Ovom izmjenom omogućava se veća pravednost, obzirom podaci o dohotku i imovini omogućavaju objektivniju procjenu za oslobođenje od plaćanja pristojbi, osobito za socijalno osjetljive skupine.
Predložena izmjena odražava napredak u pravnoj transparentnosti i socijalnoj pravednosti, osiguravanjem bolje usklađenosti s osobnim imovinskim stanjem podnositelja zahtjeva za oslobođenjem.
Klub HDZ-a podržava ove izmjene i dopunu Zakona o javnobilježničkim pristojbama. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govoriti poštovana kolegica Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo, zahvaljujem. Evo, preskočila sam korištenje povrede Poslovnika jer sam zapravo htjela samo odgovoriti na, na vaš odgovor, je li, o tome, rekli ste dakle da je teret dokazivanja na građaninu, je li, koji traži zahtjev za oslobađanjem, za oslobađanjem plaćanja pristojbe i onda on mora, je li, ishodovati papir i taj papir priložiti uz taj zahtjev oslobađanja pristojbe, mislim, u redu je da je teret na građaninu koji traži zahtjev, ali onda ostatak ovog procesa ne bi trebao uključivati nikakvo, ne znam, printanje papira i dostavljanje papira bilo kome. Kažem, pokušajmo kao država, kad već evo, imamo i ministarstvo sa tom misijom da digitalizira sve što može digitalizirati, dakle u svakom procesu tražiti način da povežemo postojeće registre i da ne otežavamo posao građanima već da olakšamo, kažem, pogotovo zato što su to podaci koje država već ima.
Dakle kako bi, imamo, kažem, digitalne registre, e-Građani, sustav, Porezna ima pristup svim prihodima, rashodima, itd., evo, zašto građanin mora bit na neki način kurir između državnih institucijama i sad kako bi otprilike izgledao ovaj proces, dakle građanin podnosi zahtjev elektroničkim putem sustava e-Građani, označava dakle da traži oslobođenje plaćanja pristojbi, sustav automatski povlači potrebne podatke iz Porezne uprave, dakle sve dohotke, primitke, itd., zemljišnih knjiga, vlasništvo, drugih registara, je li, sve što je potrebno i sud digitalno zaprima tu dokumentaciju, dakle bez fizičkih potvrda i odluku dostavlja građaninu opet u elektroničkom obliku zajedno, je li, sa dodatnim eventualnim zahtjevima, ako nešto u podacima nedostaje ili ne znam, tako, i dalje cijeli onda se postupak vodi i na kraju i arhivira u digitalnom obliku, dakle smanjuje se i administrativni trošak i rizik od pogrešaka i šetanje građana od jednog ureda do drugog, već se sve na nekakav klik može obaviti, kažem, da ne kažem na mobitelu ili na računalu. Dakle ako već ulažemo evo i milijune u tu digitalnu transformaciju, znači ajmo pokušat napraviti da ta digitalna transformacija zaista služi građanima i pokušajmo u svakom procesu nać načina da izbjegnemo evo, da su građani kuriri između institucija već da zaista koristimo benefite, evo, što se nalazimo u 21. st. i što je većina podataka već prisutna u državi u digitalnom obliku.
evo, samo sam to htjela reći. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zaključujem raspravu. Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.

36

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, drugo čitanje, P.Z. br. 143
27.06.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, drugo čitanje, P.Z. broj 143.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama.
Molim glasujmo.
I ovdje jednoglasno sa 110 glasova za donesen je navedeni zakon.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, podnositelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći Zaključak.
Prvo, prihvaća se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala i drugo sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
111 glasova za, dakle donesen je Zaključak kao su ga predložila saborska radna tijela.
PDF