Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

34

  • Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2025. godine
13.06.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
nači prva točka dnevnog reda:

- Izvješće o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2025. godine

Podnositelj je Vlada RH na temelju čl. 16 Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u HS, a raspravu je proveo Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
S nama je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, g. Sanjin Rukavina koji će nas uvest u temu, izvolite.
Stanku? Tko? Gđa Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a radi konzultacija. Naime, s jedne strane je zapravo poražavajuće da mi danas pričamo o broju birača u Registru i u fluktuacijama koje su nevjerojatne u odnosu na vrlo kratko razdoblje koje smo imali između nekoliko izbornih ciklusa, nekako evo, kad su izbori, birača je nešto malo više, nego u, što bi se reklo, mirnodopsko doba. Ali ono što je najveći problem, najveći problem je to što HDZ opetovano potvrđuje da svaki glas ne vrijedi jednako.
Problem je u tome što HDZ ima institucije koje će u slučaju tijesnog rezultata HDZ-u ići na ono, tjerati vodu na mlin. To seže od sastava županijskih i gradskih izbornih odbora pa sve do Ustavnog suda. Smatram da je velika greška našeg sustava što dopušta da imamo suce i sutkinje koje imaju odlučujući ulogu u ocjeni valjanosti pojedinog glasačkog listića i da ne postoji mehanizam pravovremenog uklanjanja tih sutkinja s njihovih funkcija s obzirom da interesnu povezanost sa HDZ-om. Pričam o sutkinji čiji je suprug bio donator u iznosu od 5 tisuća eura na lokalnim izborima, dakle donirao je kandidatu HDZ-a i onda ta sutkinja donosi vrlo kontradiktornu odluku, s pravne strane neprihvatljivu odluku, naravno, u korist HDZ-a. Istovremeno sudi na Županijskom sudu, na apelacionom sudu u predmetima hrvatskih građana.
Što se tiče skandaloznih odluka Ustavnog suda, pa treba li jači dokaz da je pravna država potopljena? Ustavni sud se ne može dijeliti po ključu tko je te suce predložio i imenovao niti možemo imati Ustavni sud koji …
.../Upadica: Hvala, vrijeme./... gdje suci svoju fotelju zahvaljuju i načinom glasanja se odužuju HDZ-u.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Pretpostavljam da idemo dalje budući da nema mogućnost konzultacija, je l' da?

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Dakle, uvaženi, ako smijem samo protumačit, s obzirom da ste me pitali, nađite mi gdje u Poslovniku piše da je za konzultacije potrebno …
.../Upadica: Pa vi ste rekli./... da zastupnici iz pojedinog kluba budu fizički prisutni u sabornici. Dakle ja se sa svojim članovima kluba mogu konzultirali telefonski, e-mailom, golubom pismonošom i kako god.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dajem 10 minuta da se konzultirate telefonski. Izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Golubom pismonošom, evo tako ću.

Radin, Furio (Nezavisni)
Molim?

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ništa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Može. Dajem, dajem 10 minuta da se konzultirate.
.../Upadica se ne čuje./... Idemo dalje?
.../Upadica se ne čuje./... Izvolite, Raukar-Gamulin, gđa Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime …
.../Upadica: Još jednu./... Kluba Možemo!...
.../Upadica: Dobro./... u trajanju od 10 minuta zbog konzultacija, dakle pošteni i fer izbori su preduvjet demokracije. Mi smo sada iza sebe imali superizbornu godinu i doista je vrijeme da se zapitamo da li su ti izbori bili fer i pošteni po više stavaka, al' ajmo se zadržati na jedno.
Po statističkim podacima, u Hrvatskoj imamo 3,8 milijuna stanovnika, a po vašem izvješćima imamo 3,6 milijuna birača. Dapače, taj broj birača raste. Prošle godine se između I. i III. tromjesečja smanjio za 7,5 tisuća, međutim, od I. tromjesečja '24. do I. tromjesečja '25. bome je narastao za skoro 20 tisuća.
S takvom tendencijom rasta, mi ćemo se zaista približiti i doći do idealne situacije da imamo jednak broj birača i jednak broj stanovnika u RH. Da ne govorim o izbornim zakonima, o granicama koje određuju korita rijeka i vrhovi planina, da ne govorim o različitim praksama izbornih povjerenstava i da ne govorim o odlukama Ustavnog suda koje se donose na nož sa 7 6.
Da li vi možete nama reći kada će se konačno urediti Registar birača u RH da slijedeći izbori mogu bar u tom segmentu biti pošteni i fer?
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, to ste pitanje postavili pretpostavljam gospodinu Rukavini jel da?
Izvolite da li možete nama reći to pitam, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Povreda Poslovnika 238., ja poštujem duhovitosti gospodine predsjedavajući zaista …
…/Upadica Furio Radin: Pa nema duhovitosti tu, nema duhovitosti inače ja moram odgovoriti./…
… dolazim iz kazališta gdje su ljudi mogu vam reći izuzetno duhoviti, ali smatram da je potpuno neprimjereno ove vaše primjedbe i kolegici Orešković i meni.
Tražim stanku fizičku od 10 minuta za konzultacije.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Redundantno jer sam ju već dao. 10 minuta stanke. Izvolite.
…/Upadica: Imamo još jednu stanku./…
Koja, koja?
…/Upadica: Puljak i Blažević./…
Puljak i Blažević.
Gospođa Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem evo poštovani predsjedavajući ja tražim stanku da se vi konzultirate sami sa sobom kako voditi ovu sjednicu, pa evo za, radi ničeg drugog. Nisam je uopće htjela tražiti ali kad vidim kako vi vodite ovu sjednicu vama stvarno treba malo odmora, pa evo odmorite 10 minuta saberite se i onda počnite voditi sjednicu u skladu sa Poslovnikom sabora. Znači ovo uopće ne razumijem o če… kakvo je ovo vođenje, a sad ću reći o temi.
Dakle, nalazimo se u 21. stoljeću, dobu umjetne inteligencije, digitalizacije, zelene ovakve, onakve tranzicije a mi živimo u jednoj europskoj državi koja nije u stanju prebrojati svoje birače odnosno uskladiti broj birača sa brojem stanovnika, a to ne znam kako se može opravdati iti jednoj relevantnoj europskoj instituciji. Dakle, koliko ih imamo pola milijuna birača više nego stanovnika. Evo sad smo imali i lokalne izbore i Ustavni sud se umiješao, razno razne odluke, imali smo ljude koji su sa osobnom kartom dolazili na birališta, nisu u popisu birača. Kako to može biti u '25. godini 21. stoljeća?
Pa ne znam ljudi, saberimo se svi skupa, prvo predsjedavajući da vidi kako će vodit sjednicu, a onda i sve institucije ove države koje ne znaju koristit danas moderne alate i povezati sve registre ove države da znamo konačno koliko birača ima.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Za ponedjeljak ću se odmoriti, hvala.
Tko je još bio? Gospodin Mažar je sada, a povreda Poslovnika. Ja nisam rekao ništa duhovito, ja sam samo, uopće ništa, uopće ništa duhovito. Gospođa Raukar ako, ja ne znam vaš smisao za humor je istančan.
…/Upadica se ne razumije./…
Izvolite gospodin Mažar.
Jako istančan.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Članak 238., pa evo i gospođa Puljak i ostali koji su tražili stanku vidimo da su u biti dosta nervozni i ja ih razumijem u tome. Ja bih ih samo zamolio i poštujem vas kao predsjedavajućega jel dugi niz godina predsjedavate i sigurno jako dobro znate voditi da i današnji petak privedemo. Ok, očito su ga jedni počeli kao petak 13 jel im je danas petak 13, a ja bi volio da ga mi završimo u duhu Svetog Antuna i da kasnije odemo svi u miru.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ima li još zahtjeva za stanku?
Gospođa Anamarija Blažević.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala lijepa.
Tražim stanku u ime Kluba zastupnika HDZ-a kako bi još jednom utvrdili i raspravljali o ovom izvješću i kako bi naglasili kako HDZ kao stranka od svog osnutka njeguje temeljne demokratske vrijednosti i pridodaje posebnu pažnju i transparetnosti i vjerodostojnosti izbornog procesa. I upravo zbog tih načela Vlada je i ispunila svoju ustavnu obvezu i poštovala odluku Ustavnog suda donošenjem novog Zakona o izbornim jedinicama kojim je usklađen broj birača u izbornim jedinicama ostvarujući temeljno demokratsko načelo da svaki glas ima jednaku težinu.
Iz ovog zaključka možemo izdvojiti i slijedeće zaključke, a to da ukup… iz ovog izvješća dakle možemo izdvojiti slijedeće zaključke da je ukupan broj birača neznatno pao za oko 0,45% u odnosu na prošlu godinu, da je broj birača po izbornim jedinicama u skladu sa zakonski propisanim +-5% te da Vlada sukladno zakonu dostavlja izvješće o broju birača ovdje u sabor.
Isto tako moram reći da Ustavni sud obavlja svoje zadaće koje su mu propisane. Onaj tko gubi ima se uvijek pravo ljutiti čak i brojati glasove ili brojati birače bolje od bilo kojeg registra ili od umjetne inteligencije. Mislim da su nam i ovi i svi prethodni izbori pokazali kome je narod dao povjerenje i kome vjeruje.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Tražim stanku isto u trajanju od 10 minuta u ime Kluba MOST-a. Ne trebam se konzultirati s nikim, evo koristim mogućnosti traženja stanke i još jednom hrvatskoj javnosti evo čitat ću konkretno podatke.
Popis stanovništva 2021. kaže kako nas ima 3 miliona 871 tisuću 833 građanina RH. Ukupno registriranih birača 31. ožujka 2025. 3 miliona 615 tisuća 381, inače imamo djece rođene do 14 godine života 652 tisuće 428, ali ako ste mislili da je ovdje kraj nije jer u Hrvatskoj uvijek može biti bolje, drugačije na HDZ-ov način. Imamo djece od 15 do 17 godina više od 118 tisuća, dakle punoljetnog stanovništva imamo nešto manje od 3 miliona 100, a višak halo Bing 513 tisuća. Točnije 16,6% imamo viška ljudi od punoljetnih koji odjednom se pronađu, izađu na izbore, zaokruže i to kako zaokruže tako nam svima bude.
I stvarno apeliram na sve institucije i na one koji su tu da uredi se napokon država. Smijurija smo. Među 4 najkorumpiranje zemlje smo u EU. Smijurija smo koliko god mi ovdje pričamo bajke jedni drugima. Popis birača se mora urediti to je temelj demokracije. Temelj bez toga nema ništa i maknut se ovih 500 tisuća ljudi koji ne postoje.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Bauk, stanka.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Sve što trebamo znati o ovom izvješću, a onda i o Vladinoj promjeni Zakona o izbornim jedinicama, a nakon toga i o kontroli Ustavnog suda o tom zakonu je slijedeće.
Kada je Ustavni sud 2010. donio izvješće, razlika u broju birača koji su izašli na izbore između izborne jedinice gdje je izašlo najmanje i gdje je izašlo najviše je bila 25% do 2007., a nakon što je Ustavni sud reagirao nakon što je Vlada izmijenila Zakon o izbornim jedinicama najveća razlika u broju izašlih birača na izborima 2024. između dvije izborne jedinice 32%. Dakle, nejednakost glasa je veća nakon šta ste ovo popravili nego pri… nego što je bila prije i to su neupitne matematičke činjenice, a što se tiče Ustavnog suda on je na ovim izborima su jasne dvije stvari. Prvo da HDZ u saboru ima većinu od 76, a na Ustavnom sudu od 7 6. To je prva činjenica, a druga da su u svojim odlukama koja otprilike glasi ako se nitko nije potpisao prigovor nemamo o čemu odlučivat promovira onu doktrinu jednog poznatog bivšeg člana HDZ-a koji je inače Milanovića nominirao za novog predsjednika HDZ-a a ona glasi tko je jamio jamio.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Povreda Poslovnika gospodin Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Članak 238., zaista sada ovo postaje već omalovažavanje svega što se desilo u proteklih mjesec dana jer svi smo na izbore izašli pod jednakim uvjetima. Popis birača je bio jednak za sve političke stranke i svi su bili na izborima u jednakim uvjetima, jednakim. Znači ovo što sad gledamo slijedećih proteklih 10-ak dana je priča SDP-a i oporbe da su oni imali grbavi teren a da je naš bio ravan, da nam svi nešto pomažu i da oni jednostavno ne mogu pobijediti. Dolazim do zaključka da zamolimo onda Ustavni sud …
…/Upadica Furio Radin: Hva… hvala lijepa, hvala, vrijeme./…
… da proglasi SDP pobjednikom i da završimo više ovu priču.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, vrijeme, bila je replika, bila je replika pa moram dati opomenu.
Gospodin Deur, povreda Poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
238., pa prije svega slušajući i gospođu Puljak i gospodina Bauka i sve kolege prije lokalnih izbora su bili čak su i pjesme skladali o velikoj rijeci crvenoj koja nailazi Oreškovićka, Bauk, sad i pravda i sve. Svaki put kad se pobijedi SDP hvala Bogu nije bilo puno toga sve je regularno. E sad kad je HDZ ovako …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme gospodin Deur./…
… pobijedio sad su i birače našli da im smetaju da im fale.
…/Upadica Furio Radin: Gospodin Deur./…
Moj gospodine Bauk vama puno toga fali u SDP-u.

Radin, Furio (Nezavisni)
Još, još jednom mogu reći gospodin Deur. Replika je bila ide opomena.
Stanka gospodin Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Evo tražim stanku isto od 10 minuta u ime Kluba Domovinskog pokreta kako bih na jedan način isto upozorio na određene devijacije koje su jasno primjetne ovdje. Svi smo rekli bila je super izborna godina, u toj super izbornoj godini pod jednakim uvjetima bili su različiti izbori. U jednim izborima pobijedio je velikom većinom predsjednik Milanović od istih tih birača, bili su parlamentarni izbori. Isti ti birači su odlučili o nekim drugim, drugim takmacima. Ja isto tako nisam zadovoljan sa izbornim rezultatima u mome gradu Imotskom, a rezultati su takvi kakvi jesu. Možemo pričati o nekim tehničkim detaljima ovoga popisa, izbornih nekim elementima, ali dovoditi u pitanje izbore ove što su sada bili i potezati nekakve paralele ja mislim da je sasvim neodgovorno.

Radin, Furio (Nezavisni)
To je bila stanka dobro, naravno sve te stanke dosada se uvažavaju.
Gospođa Puljak, povreda Poslovnika.

Puljak, Marijana (Centar)
Da povrijeđen je Članak 238., evo kad mi gospodin Ivica Kukavica govori o izborima i koga su birali birači. Pa birači su na parlamentarnim izborima npr. birali vas zato što ste bili najveći kritičar stranke osuđ… pravomoćno osuđene za korupciju i obećali da ćete se i dalje boriti protiv njih kad gle vi prevarite te birače i odete u vlast sa organizacijom pravomoćno osuđenom za korupciju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, hvala lijepa opomena jer je bila replika.
Gospodin Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Članak 238., iznošenje neistina. Nije prvi put nomen est omen, gospođa Puljak ja apsolutno nikada takve stvari nisam izrekao nigdje. Ja apsolutno ne kritiziram na taj način, ne komuniciram. To jedino vi radite i zato ste kažnjeni u Splitu i veselim se tome. Zbog vaših laži i neistina izgubili ste grad i to mi je najveća satisfakcija ovih izbora.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ali prije je bio gospodin Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče.
…/Upadica Furio Radin: Povreda Poslovnika./…
Članak 238., omalovažavanje kolegice Puljak i svega što se događalo u proteklom vremenu, ali evo baš sam jučer uhvatio jedan, jedan, jednu izjavu SDP-ovca o Marijani Puljak koji kaže ovako. Ništa ne može omesti kaže on žalostnicu u neumornom napadu na državne plaće, vijećničke naknade i želju za moći. Znači to je čovjek koji je član SDP-a koji je udomio praktički Marijanu Puljak na listi za Hrvatski sabor, dao joj je prostor da ovdje govori i sada ratuju na svim razinama. Znači to govori o ljudima i njihovoj percepciji što su oni kad uđu u ovakav …
…/Upadica Furio Radin: Oprostite./…
… dom u ovaj parlament.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena jer je bila replika.
Gospodin Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Članak 238., pa gospođo Puljak s obzirom na ovu veliku brigu o izborima i rezultatima izbora niste samo rekli da li ste tražili prebrojavanje listića u gradu Splitu i da li skoro 4 tisuće glasova pobjede Šute naspram Puljka je isto sumnjiva pobjeda i da li građani odnosno 42,2% građana i građanki Splita koji su izašli su isto muljali sa izborima i kako ćete taj problem u Splitu riješiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, bila je replika pa ide opomena.
I sada ja dajem ovaj, ovaj uzvraćajući na to da sam ja umoran što se uopće ne osjećam umoran da se vi odmorite 15 minuta pauze.
…/Upadica: Oni su se konzultirali potpredsjedniče./…
Ako se hoćete konzultirati to je vaš problem, a rečeno je da to nije uvjet. Gospodin Miletić je rekao i ima pravo.

STANKA U 9,45 SATI.

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,00 SATI

Sasvim ozbiljno kažem da sam zakasnio 5 minuta i dajem riječ državnom tajniku gospodinu Sanjinu Rukavini da nas uvodi u temu.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvažene zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor propisano je da osnova za određivanje područja 10 izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u RH prosječan je broj birača upisanih u Registar birača koji imaju prebivalište u RH.
Prethodno navedena osnova utvrđuje se na način da se ukupni broj birača upisanih u Registar birača koji imaju prebivalište u RH podijeli s brojem 10. Broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije se razlikovati više od +-5% od osnove sukladno odredbama zakona kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i Registar birača Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu RH. Ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od +-5% birača od osnove ministarstvo o tome bez odgode obavještava Vladu RH.
Nadalje, Vlada RH dostavlja Hrvatskom saboru izvješća o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama, a ista se dostavljaju dva puta tijekom kalendarske godine i to na kraju prvog i trećeg tromjesečja.
Iz Izvješća o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje 2025. godine koje je Vlada RH dostavila Hrvatskom saboru na temelju podataka iz Registra birača proizlazi da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru, a maksimalno odstupanje od osnove kreće se u izbornim jedinicama u rasponu od -2,63% do 2,24% na kraju tog tromjesečja.
Tijekom razdoblja praćenja kretanja broja birača u izbornim jedinicama prvo tromjesečje 2025. godine zabilježeno je smanjenje ukupnog broja registriranih birača s ukupno 3 miliona 624 375 birača na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine na dan 30. rujna 2024., na ukupno 3 miliona 615 381 birač na kraju prvog tromjesečja 2025. godine na dan 31. ožujka 2025., pri čemu se sva zabilježena odstupanja o broju izbornim jedinicama u okviru zakonom dopuštenog to znači raspona od +-5% po propisanoj osnovi.
Iz dostavljenih podataka proizlazi da je broj birača u svih 10 izbornih jedinica u rasponu od +-5% birača od osnove.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Čekajmo samo da gospodin Rukavina zauzme svoje mjesto.
Gospođa Blažević, replika.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče kao što ste i sami istaknuli sva odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama su unutar zakonski dopuštenog raspona od +-5% što znači da nije potrebna nikakva intervencija ili promjena u rasporedu izbornih jedinica. Isto tako to i potvrđuje da je zastupljenost birača i dalje u granicama zakonitosti te da izborni sustav zadovoljava ustavne kriterije ravnomjerne zastupljenosti birača.
Molim vas vaš komentar o tome, dakle o ravnomjernoj zastupljenosti birača i o jednakom glasu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Uvažena saborska zastupnice to znači sukladno zakonu Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izvještava Vladu svako tromjesečje. Vlada RH Hrvatski sabor za prvo i treće tromjesečje. Apsolutno bi se složio sa svim ovim što ste konstatirali. O tome je sve rekao 2024. godine i Ustavni sud. I ono što je ključno da je jednako u svih 10 izbornih jedinica težina glasa je ujednačena u naravno -+5%.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ivan Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani većina zemalja članica EU ima omjer birača od 3, od 2/3 do 3/4 u odnosu na broj stanovnika. U Hrvatskoj nije tako. U Hrvatskoj je broj sta… broj birača gotovo izjednačen broju stanovnika, dakle to nije posljedica demografske situacije nego administrativne situacije.
Možete li nam reći s obzirom da se i na ovoj ljestvici unutar EU nalazimo na vrhu ili na dnu ovisi sa koje strane gledamo u smislu izjednačenosti broja birača i građana, što je naravno posljedica realnih okolnosti iseljavanja, dijaspore povijesti i spomenute administrativne situacije u krugu kojih se to zemalja nalazimo na dnu ili na vrhu popisa zemalja članica EU.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Rukavina.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče mi takve podatke nemamo. Ono što mogu reći za Registar birača da je to živo tkivo koje se na dnevnoj osnovi, to znači unose se podaci, a sve se veže sukladno prebivalištu i MUP dostavlja kroz matice našem ovaj također ministarstvu.
Ono što se tiče broja stanovnika to je znači statističko istraživanje i moguće je da možda, moguće je kažem ne kažem da nije da nisu svi stanovnici popisani.
Evo to je ono što vam mogu u ovom trenutku kazati.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Ikić Baniček.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem.
Slažem se, a sigurno ćete se i vi sa mnom složiti da je Registar birača i njegova preciznost i točnost vrlo važan element u izbornim procesima. Gotovo jednako kao poništavanje biračkih listića u izbornoj noći i naknadno nedozvoljavanje pregledavanje tih listića, međutim ja bih vas kao osobu s iskustvom, relevantnim iskustvom iz relevantnog ministarstva pitala da li je za legalnost izbora i kasnije poštivanje zakona bitno i poštivanje Zakona o lokalnim izborima.
Naime, u gradu Sisku imamo konkretno situaciju gdje se ne poštiva Članak 89. Zakona o lokalnim izborima o nespojivim dužnostima gdje je pročelnica prvog reda, tako su je prozvali u županijskoj dakle upravi ujedno volonterka odnosno zamjenica gradonačelnika u gradu Sisku. S obzirom da zakon izrijekom kaže da je to nespojivo molim vas vaše tumačenje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, hvala.
Odgovor.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Poštovana saborska zastupnice ova točka dnevnog reda nema veze s vašim pitanjem, ali ja vam samo mogu reći da smo mi se očitovali kao nadležno ministarstvo jučer i dostavili smo ovaj naše mišljenje našeg ministarstva o predmetnom što ste mi postavili pitanje.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Zanima me jeste li upoznati sa slučajem Ston i imate li podatak koliko je u Registru birača naših državljana bošnjačke nacionalnosti na području Općine Ston. Naime, to je eklatantan primjer ove fiktivnosti u kojoj plivamo i kojom se onda može manipulirati na različite načine jer vaše ministarstvo je uputilo nakon održanih izbora Općini Ston dopis da se moraju održati dodatni izbori za predstavnika u vije… gradskom vije… u općinskom vijeću dakle za predstavnika bošnjačke manjine jer ih je navodno više od 5% što stoji po popisu stanovništva gdje su popisna 132 Bošnjaka u odnosu na 10 godina prije kad je bio samo 1 i na tvrdnje načelnika da sa samo 7 naših državljana bošnjačke nacionalnosti živi u Stonu.
Dakle, što znate o slučaju Ston? Što mislite oko toga poduzeti i imate li podatak, a to sam zatražio i kao zastupničko pitanje od ministra Habijana koliko je naših sugrađana bošnjačke nacionalnosti …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… u Registru birača u Stonu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Registar birača kao što sam uvodno rekao poštovani saborski zastupniče se veže na prebivalište, ako je u tom trenutku prebivalište prijavilo bilo koja nacionalna manjina u to znači iznosu većem sukladno Ustavu zakonom od 5% ona ima pravo na predstavnika u predstavničkom vijeću.
Također je moguće da predstavničko tijelo, to znači općinsko vijeće, gradsko vijeće ili županijska skupština u svoj status ugradi i ako se nema 5% to pravo.
Znači što se tiče Stona ako je bilo, to znači po prebivalištu prijavljeno te nacionalne manjine onda su oni ostvarili to pravo.
Evo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvaženi gospodine državni tajniče Rukavina, vi ste sada dali jednu izjavu koja je dosta zanimljiva a to je da možda ni broj stanovnika nije egzaktan i točan. Znači stavljate u pitanje rad statističkog zavoda. Znači potvrđujete ono što mi kažemo, a to je da ova država ne zna brojati.
Znači ovako moje pitanje je vrlo jednostavno i konkretno. Ustavni sud je naložio da se uredi Registar birača, to naravno i vezano uz pitanje prebivališta i ja vas sada pitam kada ćete urediti Registar birača?
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Poštovana saborska zastupnice ja nisam rekao ovo što vi navodite, ja sam rekao da je to statistički podatak znači, a što se tiče Registra birača on se veže na prebivalište i on, on je sukladno zakonu bitan kada se provode bilo koje vrste izbori u RH.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče kao što ste rekli ovim izmjenama zakona ne samo da smo ispunili odluku Ustavnoga suda o jednakoj težini glasa odnosno jednakom pravu biračkoga glasa u svim dijelovima RH nego ako se malo vratimo unazad koliko bure je bilo u to vrijeme kada se donosio ovaj Zakon o izbornim jedinicama o izboru zastupnika u Hrvatski sabor i što je sve bilo u medijskom eteru. Sada sa vremenskim odmakom možemo vidjeti ne samo da je ispoštovana odluka Ustavnoga suda nego da je i napravljena intencija i predlagatelja i zakonodavca da će se struktura izbornih jedinica napraviti i donijeti na način da neće biti potrebne nove modifikacije svake godine, a to sada vidimo da se sve unutar zakonskoga okvira. Ako pogledamo da je prije toga recimo IV. izborna jedinica imala minus 14,58%, a IX. izborna plus 14% itekako vidimo da je ovaj zakon dugoročno strateški dobro napravljen.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo poštovani saborski zastupniče Mažar. Ja se apsolutno slažem s vašim konstatacijama. Bilo je velikih rasprava unatrag, pošto sam od 2020. godine državni tajnik u ministarstvu i mi kad smo krenuli u izmjenu zakona mi smo upravo vodili se sa ovom, ovim stvarima o kojima ste vi pričali, pa je bilo tu rasprava da će trajati jednu godinu. Vidimo sada da to apsolutno ne stoji.
Također su pokrenute prema Ustavnom sudu i određene tužbe i Ustavni sud je 2024. se očitovao o svemu i vidi se da se nije u pravu bilo, nego dapače da je zakon donijet u skladu sa Ustavom.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče kako javnosti objasniti da imamo u Hrvatskoj 3,8 milijuna duša, da imamo 3,6 milijuna birača a da prema tom istom popisu imamo 780 tisuća djece, dakle 780 tisuća maloljetnih osoba? Evo vaš komentar, kako to protumačiti ovaj nesrazmjer?
Hvala vam.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo poštovani zastupniče Miletić, kazao sam već da popis stanovništva je statistički podatak i da se on svakih 10 godina na neki način radi. Registar birača se veže na prebivalište. Složit ćete se s menom da što se tiče prebivališta da ja mogu u 10 godina imat prebivalište u jednom gradu, a u 10 godina biti u nekoj drugoj članici EU. Tako, da evo prebivalište je sigurno nešto što je bitno i ključno u odnosu na broj i popis stanovništva svakih 10 godina.
E sad moguće je da MUP nadzire i vrši nadzor prebivališta da li se ja ili vi imamo zakonito prebivalište ili nemamo kao i boravište jel, to je dodatno moguće, ali znamo da smo zemlja demokracije i da baš nećemo sad kucati i bit radit, MUP neće raditi sigurno nekakve represije.
Evo, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Rukavina moram vam dati riječ, moram vam dati riječ. Tako piše ovdje inače meni bi bilo puno ovako.
Replika gospođa Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Uvaženi državni tajniče evo je upitno veliki nesrazmjer osobnih podataka odnosno birača u Registru birača i ljudi u popisu stanovništva. Međutim, po meni zbog javnosti trebali bi definirati što je to Registar birača. Čega je to zbirka. Zbirka osobnih podataka. Da li je to zbirka samo osobnih podataka hrvatskih državljana s prebivalištem u RH ili sadrži i hrvatski državljane koji žive negdje van RH kao i sve one koji žive u EU a imaju pravo glasa u RH odnosno biračko pravo?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Poštovana saborska zastupnice Registar birača za 10 izbornih jedinica imaju prebivalište u RH, a 11 izborna jedinica svi oni hrvatski državljani van RH i također taj podatak se svaku godinu dostupan je i na našim mrežnim stranicama objavljuje i točno se navodi koji je to broj. To je dostupno svima, a i svi saborski zastupnici mogu dok traje im mandat to znači izvršit uvid u Registar birača.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvjestitelji odbora? Ne.
Otvaram raspravu.
Vrijeme Kluba zastupnika SDP-a dijelit će gospodin Bauk i gospodin Račan.
Izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, 2010. godine Ustavni sud objavio je izvješće o nejednakom vrijednosti glasa na izborima za Hrvatski sabor. Referirao se na izbore koji su održavani prije, a zadnji izbori prije toga održani su 2007. godine. Te davne 2007. godine najmanje birača izašlo je u tadašnjoj IV. izbornoj jedinici 211 tisuća 839, a najviše birača izašlo je u tadašnjoj VII. izbornoj jedinici 264 tisuće 795. U tom trenutku što je bila i, što je bio i razlog za intervenciju Ustavnog suda razlika između najveće i najmanje izborne jedinice po izlaznosti bila je 24,99%.
Nakon toga održani su izbori 2011., 2015., 2016. i 2020. godine. Brojevi koji su u razlici broja birača koji su izašli na izbore po pojedinoj izbornoj jedinici nisu bili manji nego 2007. godine ali Ustavni sud nije reagirao. Dapače u jednom je, u jednom slučaju je odlučujući o Zakonu o izbornim jedinicama odlučio da je zakon u skladu s Ustavom, a toga se sjećam jer sam u ime Ministarstva uprave, u ime vlade napisao očitavanje gdje sam obrazlagao da se ništa nije promijenilo jer da je od 2000. godine razlika u broju birača bila jednaka kad je prvi put takav zakon donesen.
Onda je došao popis stanovništva 2021. godine. Njegovi rezultati objavljeni su nešto kasnije i Ustavni sud se trgnuo iz hibernacije i donio izvješće. I ne samo, pardon, da nije do… da je donio izvješće nego je donio odluku da Zakon o izbornim jedinicama nije u skladu sa Ustavom i Vladu je zadužio ili Hrvatski sabor da donese novi zakon jer se bez zakona i ne bi mogli održati izbori. I izbori 2024. godine održani su po novom zakonu, po novim izbornim jedinicama.
2007. da se još jednom podsjetimo znači razlika u broju izašlih između najveće i najmanje izborne jedinice bila je 24,99%. Kako je bilo 2024.? Tako da je u V. izbornoj jedinici sadašnjoj izašlo 183 tisuće 593 birača, a u VI. izbornoj jedinici sadašnjoj 242 tisuće i 83 birača. Razlika između te dvije izborne jedinice je 31,85%. Znači nakon šta smo kao popravili tu nejednakost glasa broj gla… broj glasača koji su izašli između najveće i najmanje izborne jedinice je veći nego kad je Ustavni sud zaključio da su glasovi nejednaki.
A zašto je to tako? Razlog je po meni samo jedan. Zato što je Vlada kao osnovu za određivanje broja birača i granica izbornih jedinica uzela Registar birača, a ne popis stanovništva. Kada bi se usporedio broj izašlih na izbore odnosno postotak sa brojem punoljetnih stanovnika u popisu stanovništva došlo bi se do puno uravnoteženijeg podatka i vrijednost glasa u pojedinoj izbornoj jedinici bila bi jednakija ili skoro pa skoro pa jednaka.
Bilo bi dobro da Ustavni sud nakon prvih provedenih izbora po novom zakonu napravi jednu analizu je li intervencija Vlade u Zakon o izbornim jedinicama dovela do smanjenja ili povećanja nejednakosti glasa u odnosu na početnu poziciju iz 2010. godine. Ne treba biti matematički genij da se zaključi da je nakon ovog popravka nejednakost glasa još veća nego onda kad su oni intervenirali prije 15 godina.
I sada ono što je ustvari objašnjenje o čemu se radi. Zbog čega dolazi do razlike u broju stanovnika i broju birača? Ustav kaže da su birači svi punoljetni hrvatski državljani s navršenih 18 godina što znači da su to i oni koji žive u Hrvatskoj i oni koji žive u inozemstvu. I ako je neko rekao da ima 500 tisuća birača nego punoljetnih stanovnika nije u pravu, ima ih milion i 300 tisuća više jer negdje 800 tisuća birača je u Registru birača u XI. izbornoj jedinici. Što znači da mi u Registru birača nemamo 3 miliona i 600 tisuća kao što smo dobili ovdje podatak ukupno, nego ih imamo negdje 4, 4 i po miliona ili možda čak 4 i 700. Taj podatak bi bilo dobro da isto bude dio ovog izvješća slijedeći put da imamo cjelokupnu ovoga cjeloku… točnu informaciju.
I doista, popis stanovništva doista nema nikakve veze sa nečijim pravom glasa jer hrvatski državljanin koji je rođen u Buenos Airesu ako ima hrvatsko državljanstvo i nikad nije bio u Hrvatskoj je birač i može glasat na izborima za saboru u XI. izbornoj jedinici, za predsjednika države tamo gdje se zatekne kad se prijavi, na referendumu može glasat, na izborima za Europski parlament, jedino ne može glasati na lokalnim izborima. Tako svatko tko je živ, punoljetan i ima hrvatsko državljanstvo je birač i njemu ono prestaje ili kad izgubi državljanstvo ili kad umre, ako je maloljetan dobije biračko pravo kada postane punoljetan.
2012. godine donesen je Zakon o Registru birača kojim je potezom pera broj birača smanjen za negdje 800 tisuća u popisu birača a da nikome nije oduzeto pravo. E sad kako je to moguće? Tako što smo da se plastično izrazim napravili A i B listu. A lista su bili ljudi to se zove popis birača koji su imali važeće osobne iskaznice, a tzv. B lista je bilo negdje 350 tisuća stanovnika birača u Hrvatskoj i cijel… svi birači u inozemstvu koji su imali nevažeće osobne iskaznice ili ih nisu imali. Zašto se to napravilo? Zato što se utvrdilo da veliki broj državljana ima prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj a već 20 ili 30 godina ne živi u Hrvatskoj, a mnogi i u prekooceanskim zemljama i da im 20 ili 30 godina nije trebala osobna iskaznica. Kako nije bilo moguće u tom trenutku po Zakonu o prebivalištu provesti postupak za nekoliko stotina tisuća ljudi, da im se dakle ukine prebivalište u Hrvatskoj nego ostane jedan prijelazni period od 2 ili 3 godine, napravila se jedna administrativna intervencija da ljudi koji nemaju osobnu, važeću osobnu iskaznicu nisu uvršteni u popis birača nego na tzv. rezervnu listu i da su svoje biračko pravo jer ga po Ustavu imaju iako su imali nevažeću osobnu iskaznicu da idu kako se to kaže u općinu po potvrdu. Ali sam, sam taj proces, dakle smanjenje broja birača na puno prim… puno točniji podatak nego što je to bilo prije povećao je na neki način povjerenje građana u izborni proces.
Što se tiče dijaspore uvedena je najprije aktivna registracija, a nakon toga sa izmjenom Zakona o osobnoj iskaznici omogućeno je građanima koji nemaju prebivalište da dobiju hrvatsku osobnu iskaznicu s adresom u inozemstvu i da budu stavljeni na popis birača umjesto aktivne registracije.
Možda je vrijeme gospodine državni tajniče da svi hrvatski državljani koji su punoljetni i s prebivalištem u Hrvatskoj uđu u popis birača jer broj onih koji imaju nevažeću osobnu iskaznicu više nije takav kakav je bio 2012. godine.
Postoje tu sada određene, određene zamke da se ponovo na popisu birača nađu osobe koje su umrle, a to se dogodi zato što oni koji imaju važeću osobnu iskaznicu sa adresom u inozemstvu ako preminu u inozemstvu tijela te države nisu obavezna javiti hrvatskom konzulatu ili ambasadi da je netko umro i onda ta osoba ostane na popisu birača. Taj podatak da je netko tko je umro na popisu birača u mnogo čemu umanji povjerenje i u evidencije i u birački popis, a i u izborni proces.
A sada nešto će o tome u, rekao mi je da mu treba 2 minute, ja ću mu ostaviti 3, govoriti kolega Račan. Dakle, zašto dolazi do razlike između broja birača i broja stanovnika u Hrvatskoj? Zato što jedan broj naših državljana ima osobnu iskaznicu i prebivalište u Hrvatskoj, a živi u inozemstvu. Radi se najviše o dvije i sad u zadnje vrijeme o tri skupine. Jedna su evo reći ću, sad ću okrenut redoslijed, prva ili ona treća su je tzv. nova dijaspora, dakle ljudi koji su nedavno odselili iz Hrvatske ali po zakonu mogu 5 godina imati prebivalište u Hrvatskoj i oni su, nisu popisani u popisu stanovništva ali jesu u Registru birača. Oni mogu glasat ili na svom biračkom mjestu u Hrvatskoj ili se prijavit da glasaju u inozemstvu.
Druga skupina su pripadnici srpske nacionalne manjine koji su prije rata živjeli u Hrvatskoj, nakon rata odselili, a po Zakonu o prebivalištu iz određenih razloga koji su navedeni tamo u zakonu imaju i dalje pravo na prebivalište u Hrvatskoj. I treći, treća skupina su naši sunarodnjaci Hrvati iz BiH koji također žive u BiH, ali imaju iz nekih razloga prebivalište, prebivalište u Hrvatskoj.
Dakle, to su tri skupine koje u najvećoj mjeri čine tu razliku između popisa birača i popisa stanovništva. Oni mogu utjecati na izbore ako dođu na glasanje. E sada, to je sada ono jedno, jedno pitanje motivacije. Koja bi bila motivacija nekome da prijeđe tisuću kilometara da bi došao na glasanje a mi raspravljamo je li produženi vikend ili je lijepo ili ružno vrijeme za one koji živi tu. To je sad stvar svakoga neka se zamisli o motivaciji.
Dakle, da bi se izjednačila vrijednost glasa na izborima postoje samo dvije mogućnosti. Jedno je da Hrvatska bude jedna izborna jedinica i onda je svima svugdje jednako, a drugu, druga je da se za granice izbornih jedinica kao temelj uzme popis stanovništva i popis birača.
Mi ćemo zbog toga što smatramo da je sam temelj loš o ovome izvješću nećemo glasat za prihvaćanje nego primanje na znanje jer ovi brojevi su ionako samo prepisani. Odatle odakle su prepisani su točni ali nisu bitni, a zaključak o tome da je sve u okvirima 2, 3 ili 5% nam je neprihvatljiv jer znamo da podloga ne odgovara.
Kolega Račan će još nastaviti o europskim kretanjima.
Hvala.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Dakle, u Europi u EU sve članice imaju omjer birača i stanovnika na 2/3 do 3/4 stanovništva su registrirani birači. Samo četiri zemlje prelaze taj okvir a to su Portugal, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska pri čemu je Portugal jedan specifičan slučaj gdje ima više birača nego stanovnika zbog njihovog načina kako vode svoje iseljeništvo i nekih zanimljivih pravila poput toga da se npr. iz registra birača ispisuje tek dvije godine nakon otkazivanja ili isteka osobne iskaznice na primjer, a Portugalski slučaj mislim da ćemo se složiti zaista je specifičan.
Ono što je karakteristično za Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku je administrativna situacija gdje se najčešće radi o velikom broju birača odnosno većem broju birača od stanovništva zbog ili lošeg vođenja prebivališta, sporog odjavljivanja, u nekim slučajevima neefikasne odjave preminulih i ispisa iz popisa birača i tu dolazimo do diskrepancije koju imamo u odnosu na ono što stvarno očekujemo. E sada ono što se uvijek postavlja kao pitanje a ne trebamo imati iluzija, popis birača u Hrvatskoj je tema de facto već 3 desetljeća i nikada tu nije bilo potpuno sređeno stanje, ali recimo da se stalno to popravlja i da je sve sređenije. I mi smo nekada imali više birača nego stanovnika.
Ono gdje stvar postaje sporna, postaje sporna ako se postavlja pitanje da li zaista glasaju ti ljudi koji su upisani u popise birača ili se u njihovo ime glasa na neki način? I to je ono gdje se ulazi sada u sferu rasprave oko izbornih prevara i to je loše da je to uopće moguće, ali kažem odraz je nekih realnih naših povijesnih okolnosti i realne situacije.
Međutim drugo, ono što bi trebalo biti, do čega bi trebalo biti stalo nama samima je upravo to administrativno stanje naše države. Koliko ćemo ju urediti, kako ćemo ju urediti, kako da popravimo te stvari da dođemo zaista do stvarnog broja u popisu birača i na tome bi trebalo raditi i to bi trebalo po meni biti daleko važniji interes od straha da će izbori biti pokradeni zato što ima u popisu birača nepostojećih birača ili da se u njihovo, da u njihovo ime netko drugi glasa.
Dakle, što bolje napraviti administrativnu situaciju u Hrvatskoj sa popisom birača tako će sve drugo u Hrvatskoj administrativno biti bolje.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Raspudić, gospodin Nino Raspudić, Klub zastupnik… nezavisnih zastupnika.
Izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Raspravu o sličnom ovakvom izvješću imali smo razmjerno nedavno. Bila je riječ o izvješću iz 2024. i u toj raspravi se dosta toga moglo čuti. S jedne strane imali kolege iz oporbe poput kolege Bauka koji je tada kao i danas pedantno matematički opisao zašto ovako skrojen sustav izbornih jedinica i nadalje ne donosi željeni stvarni cilj, a to je da svaki zastupnik u Hrvatskom saboru bude izabran približno jednakim brojem glasova.
U kontekstu tih rasprava pojavili su se i zahtjevi da izborne jedinice skrojimo prema rezultatima popisa stanovništva umjesto prema podacima iz Registra birača. Takvi prijedlozi pozivali su se na očiglednu i veliku razliku između podataka o broju birača u RH iz Registra birača te podataka o broju stanovnika iz popisa birača. O tom, treba u tom smislu priznati da je popis stanovništva iz 2021. donekle bolji i objektivniji pokazatelj kakvo je stvarno stanje našeg stanovništva.
Međutim, za potrebe izrade novog izbornog sustava i on se pokazuje kao problematičan. Riječ je o popisu koji je napravljen u jesen 2021., a obuhvatio je pod određenim kriterijima sve one koji su se zatekli u Republici Hrvatskoj u vrijeme popisa, pa i strance kao što smo vidjeli na primjeru, na bizarnom, tragikomičnom primjeru općine Ston.
Nisam dobio malo prije odgovor na pitanje što se dogodilo u Stonu po tumačenju ministarstva, ima li tu problema i koliki je broj naših državljana bošnjačke nacionalnosti u Registru birača u općini Ston. Naime, podsjetit ću još jednom dogodila se bizarna situacija da je ministarstvo gospodina Habijana poslalo dopis općini Ston da moraju provesti dodatne izbore, jer nije izabran predstavnik Bošnjaka u Općinsko vijeće, a oni bi na to trebali imati pravo s obzirom da ih je po popisu stanovništva više od 5% u Općini Ston što je izazvalo potpunu zbunjenost dolje uključujući i načelnika Vedrana Antunicu da ne znaju tko su ti ljudi, a onda su shvatili da su 2021. popisali 132 strana radnika. Tu se gradio Pelješki most i pristupne ceste, dakle je bilo je i Kineza i ljudi iz BiH koji su godinu, dvije tu boravili, ljudi odradili posao, otišli i ostali popisani.
Načelnik Antunica tvrdi da je 7 njegovih sugrađana ukupno bošnjačke nacionalnosti. Pitanje u registru birača ima li ih i toliko. Ali ne samo da treba izabrati predstavnika Bošnjaka u Općinsko vijeće kao manjine koja po popisu prelazi 5% sada, nego po Zakonu o registru stanovništva taj je popis iz 2021. tipično hrvatski. Bit će relevantan za manjine do 2023.
Dakle, potpuno bizarna situacija ali koja je znakovita, a može biti i dragocjena da nas potakne da neke stvari počnemo rješavati i sređivati. Zatražio sam pismenim putem, dakle kao zastupničko pitanje od ministra Habijana taj podatak koliko je hrvatskih državljana bošnjačke nacionalnosti, dakle u registru birača općine Ston. Kada to dođe bit će potpuno jasno što je tu posrijedi. Kad bismo već danas radili taj isti popis kakav je bio 2021. on bi uključivao i brojne strane radnike koji su duže od 12 mjeseci nastanjeni u Republici Hrvatskoj.
Ako ih danas imamo kud i kamo više nego 2021. koja je ipak još uvijek bila pandemijska godina. Osim toga, krojenje izbornih jedinica prema popisu stanovništva koji je napravljen u jednom vrlo specifičnom trenutku, vremenu bio bi u velikoj mjeri zavaravajući posao. Kao što znamo novih popisa stanovništva neće biti. U budućnosti imat ćemo registar stanovništva. No, kako sam u raspravi o tom zakonu već govorio niti registar stanovništva neće riješiti problem.
Naime, i ovdje dolazimo do biti. Registar stanovništva jednako kao i registar birača preuzima podatke iz evidencije prebivališta koju vodi Ministarstvo unutarnjih poslova. I dok se ta evidencija ne sredi ni jedan drugi registar koji se na njoj temelji neće moći biti točan, niti će se moći uzimati kao pouzdan kriterij za krojenje izbornih jedinica kakve bi one trebale biti po našem Ustavu.
Slične probleme vidimo i u drugim državnim evidencijama. Neki dan smo imali raspravu o Nacionalnoj razvojnoj strategiji u kojoj stoji da smo u 2023. bilježili čak 4 milijuna i 100 000 osiguranika u zdravstvenom sustavu mahom na području Republike Hrvatske. Dakle, naše su službene evidencije pune fiktivnih prebivatelja, fiktivnih osiguranika pa će slijedom toga biti i pune fiktivnijih birača na području Republike Hrvatske. I tu nema prečaca.
Nama treba jasan akcijski plan kako pročistiti ove evidencije, a osobito MUP-ovu evidenciju prebivališta. To je rudarski, terenski i dugotrajan posao, a vrijeme da ga napravimo je upravo sada kada ulazimo u duže mirnodopsko da tako kažem vrijeme bez izbora i kada imamo na temelju čak četiriju izbora u proteklih godinu dana sva moguća sredstva za analizu anomalija i gdje i kako se te anomalije pojavljuju. Dakle, primimo se ozbiljnog posla.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Urša Raukar-Gamulin, Klub zastupnika Možemo!

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvaženi državni tajniče sa suradnikom, znači mi ponavljamo svi jedno te isto, malo modificirano da je problem kao što svi zajedno znamo na čelu sa Ustavnim sudom da imamo 3,8 milijuna stanovnika i 3,6 milijona birača. Kad sam vam postavila pitanje naravno da sam u pitanje stavila i problem prebivališta. O svemu tome su do sada kolege dosta opširno govorile pa smatram da nema smisla da to sad sve ponavljam, ali činjenično jest da nam registar birača nije uređen, da nije u skladu sa realnim stanjem i naravno da to jest problem. Ponavljam i Ustavni sud je 2023. u svojoj odluci kada je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama vrlo jasno u svojoj odluci rekao da treba urediti registar birača.
I naravno da i mi kao klub smatramo da je to neophodno. Iz svih argumenata koje smo već do sada čuli, ali onda mislim naprosto da budemo neka uređena država. Mislim da nam to svima treba biti u interesu, a ne da se iz godine u godinu ponavljaju jedni te isti jedni te isti problemi i da mi imamo ove rasprave o stanju registra birača kao da je sve u redu, kao eto baš je sve odlično pa samo sad da vidimo da li je to sve unutar zakonskih brojaka. Mislim da je to zaista i neodgovorno i nije dobro naprosto evo da se suzdržim od bilo kakvih drugih kvalifikacija to je potpuno jasno. I naravno da takva situacija sa registrom birača kod građana daje naravno percepciju da izbori nisu u potpunosti fer i demokratski.
Znači to je zaista osnova, mislim blesavo je to govoriti ali se mora ponoviti da je osnova demokracije su fer i pošteni izbori. To je, bez toga sve drugo postaje vrlo upitno i besmisleno. Nalaziti tu neke, neke vi ste rekli da je možda neki ljudi nisu popisani. Znači vi dajete sumnju i u broj stanovnika, da biste opravdali taj nevjerojatan, te dvije nevjerojatne brojke 3,8 i 3,6. Mislim da je to samo pokazuje, dokazuje ono što smo već rekli i ranije da naprosto ova država ne zna brojati, a to bi bilo elementarno.
Ali uz registar birača budući da smo završili sad tu super izbornu godinu u kojoj smo imali zaista onako lepezu svih mogućih izbora u Republici Hrvatskoj sasvim sigurno to jest trenutak da se pogleda i šta je to zapravo se sve događalo na tim izborima. Sada ako ne dođe do izvanrednih izbora imamo tri godine i bilo bi ja mislim, mi mislimo i smatramo i zapravo i tražimo da se te stvari urede. Dakle, da bi izbori bili fer i pošteni moraju postojati jasna i nedvosmislena pravila u cijelom procesu. Trebamo prihvaćanje tih pravila osigurati od svih, od svih strana i od svih aktera uključenih u izborni proces. Mi trebamo izbornu administraciju koja zna što radi i ima identična pravila i primjenjuje ih konzistentno. I naravno konačno trebamo i Ustavni sud da u nadzoru izbornog procesa osigura visoku dozu povjerenja u ishode izbora.
Mi svjedočimo tome da imamo različita pravila za različite izbore, pa recimo u jednom od biračkim odborima nikako ne smiju biti članovi stranke, u drugima baš oni moraju bit zajedno sa simpatizerima. Imamo problem izborne šutnje. U jednim izborima se ona apsolutno nije kažnjiva, u drugima te kazne se penju i do preko 60 000 eura, da ne govorimo o problemu izborne šutnje u ovom 21. stoljeću i samo kad pogledamo sve probleme sa mrežama. To onda imamo sad je to izuzetno veliko pitanje tih ne tzv. nego nevažećih glasačkih listića.
Nevažeći glasački listići postaju krucijalni problem u prvom krugu izbora za u neposrednom biranju predsjednika, načelnika, gradonačelnika i župana jer ukoliko je tanka razlika, znači 50 plus 1 glas pribrojavanje nevažećih listića mogu smanjiti to na način da kandidat koji je zapravo dobio izgubi, tj. ne dobije u prvom krugu. U drugom krugu nevažeći listići ne znače ništa, oni su tek izraz volje građana da, da mislim da pokažu šta misle ili o kandidatima ili o izborima.
Imamo problema i u radu biračke administracije od biračkih odbora preko gradskih, općinskih, izbornih povjerenstava nadređenih im županijskih pa do samog Državnog izbornog povjerenstva. Naprosto svjedočimo o jednoj, jednom visokom postotku needuciranosti i o različitim praksama i čitanjima jednog te istog zakona, jednih te istih izbornih pravila. Negdje se dozvoljava kandidatima uvid u izborni materijal, drugdje se to izrijekom ne dozvoljava.
Imamo jedno te isto županijsko povjerenstvo koje za dva listića koja su, koja imaju neku škrabotinu dolje nečitku za jedan kažu da je važeći, za drugi kažu da je nevažeći isto Izborno povjerenstvo. Imamo omaške u zapisnicima, na jednom mjestu se omaška u zapisniku prihvaća i ponovno se broji, a na drugom mjestu, govorim o istom Izbornom povjerenstvu se na istu takvu primjedbu se kaže da je to vjerodostojna isprava, zapisnik i ne, ne pristupa se ponovnom brojanju glasova. Imamo situacije da se pomiješaju glasački listovi, listići i u tome se ne vidi neki preveliki problem. Znači, nađu se listići sa registarskim brojevima na biračkom mjestu na kojem ne mogu biti, pa se kaže ma to su se samo malo izborni materijali pomiješali.
Kako se mogu pomiješati izborni materijali? Ne znam. I u tome isto DIP ne vidi neki veliki problem niti se na to referira nekom uputom, nekom odlukom, bilo čime da se takva situacija razriješi na način da se ponovno pristupi brojanju, da se vidi zbog čega, da se neke sankcije dogode zbog toga, ništa.
Imamo i DIP i DORH koji nekoliko dana prije drugog kruga lokalnih izbora apsolutno nemaju nikakvu reakciju na objavljenu snimku direktnog kupovanja glasova. Akcije kupovanja glasova, ta snimka ne može biti jasnija nego što je. U njoj se vrlo jasno kaže kako će se to raditi, kako će kupovati, kolika je cijena pa se onda i oko cijene dogovara malo kao na placu se pregovara. Ništa koliko smo upoznati do sada ni DORH, ni DIP oko te evidentne akcije za kupovanje glasova se nije, nije u tom smislu uopće oglasio.
I na kraju naravno imamo i Ustavni sud koji donosi odluke, sada već dvije što se kaže na nož. I ne samo to, nego mijenja, mijenja svoju dosadašnju praksu, govorim o ovom listiću sa škrabotinom koja se ne može pročitati jer smo ju, svi smo to vidjeli i ne može se utvrditi točno što tamo piše, a uvjeravaju nas da ne vjerujemo vlastitim očima. Znači, prije svega mijenjaju svoju dosadašnju praksu, ali ne samo da je mijenjaju, nego je mijenjaju na način da se odluka donosi na nož sedam, šest, da su svi glasali u Ustavnom sudu za tu promjenu prakse, hajde možda uz neko obrazloženje, konzistentno moglo bi se prihvatiti.
Međutim, ako imamo 6 sudaca koje imaju izdvojeno mišljenje, a 7 koji glasa za i to u 2 slučaja izbornih neregularnosti, onda doista ne možemo reći da je to, da su to odluke koje će građanima vratit povjerenje u izbore i da su to odluke koje će pokazati da su ovo bili fer i pošteni izbori, nego upravo suprotno. Tako donesene odluke na nož sasvim sigurno povećavaju nepovjerenje građana u fer i poštene izbore i zaista ne moramo se čuditi da izlazi toliko malo građana na izbore što je isto porazno za demokraciju.
I zbog toga pozivamo zaista da se prestanemo čuditi na mali broj glasača, nego da uredimo cijeli taj sustav na način da naši građani, naše građanke steknu ponovno povjerenje u izborni proces i da imaju garancije da će državne institucije doista odraditi svoj posao. Moram napomenuti da Državno izborno povjerenstvo ima još iz 2013. odluku Ustavnog suda i nalog Ustavnog suda da treba omogućiti tj. osigurati da svaki član biračkog odbora bude pravodobno upućen u tipične načine različitog označavanja glasačkih listića u praksi i da bude osposobljen jasno razlikovati one koji se smatraju važećima od onih koji se smatraju nevažećima.
To je citat iz odluke Ustavnog suda iz 2013. Sada je da se podsjetimo 2025. Naravno svemu tome treba nadodati i cijelu 2023. godinu tijekom koje je kompletna opozicija, ali i gotovo svi ustavno-pravni stručnjaci u Hrvatskoj su upozoravali na nedemokratski način izmjene izbornih jedinica u režiji HDZ-a koji je rezultirao Frankensteinskim oblikom tih istih jedinica u kojoj niti jedna ne slijedi administrativne granice, ali zato slijedi korita rijeka i hrtove planina.
Dobro je za ponovno napomenuti da i Venecijanska komisija smatra da u izradi i u radu na izvornim zakonima trebaju sudjelovati kako opozicija, tako i naravno stručnjaci, a mi smo svjedočili jednoj kuhinjskoj komisiji, jednom kuhinjskom povjerenstvu zainteresiranih stranaka obitelji Šeks …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
… tako da, točno je točno je. No u svakom slučaju mi tražimo izmjenu izbornih pravila, sređivanje registra birača kako bi se konačno mogli dogoditi fer i pošteni izbori u Hrvatskoj.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nisam ni ja, inače bih prije rekao.
Gospođa Anamarija Blažević, Klub zastupnika HDZ-a.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala potpredsjedniče, uvaženi državni tajniče sa suradnikom.
Evo ja ću se držati ove teme kolegice i kolege i reći nekoliko riječi u ime Kluba zastupnika HDZ-a na Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i o broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje 2025. godine. Naime, u ovom izvješću raspravljamo temeljem članka 16. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a izvješća se dostavljaju dva puta tijekom kalendarske godine na kraju prvog i trećeg tromjesečja.
Vratit ću se i malo unatrag i podsjetiti kako je došlo do izmjene navedenog zakona. Nakon popisa stanovništva 2021. godine Ustavni sud je temeljem novih podataka o broju stanovnika i birača utvrdio kako postoje razlike u broju birača i odlučio ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog sabora. Važno je napomenuti kako Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje kako se izborne jedinice ne smiju razlikovati više od plus, minus pet posto.
Hrvatska demokratska zajednica kao stranka od svog osnutka i njegove temeljne demokratske vrijednosti pridaje posebnu važnost, transparentnost i vjerodostojnost izbornog procesa. Upravo zbog tih načela je Vlada ispunila svoju ustavnu obvezu i poštovala odluku Ustavnog suda donošenjem novog Zakona o izbornim jedinicama kojim je usklađen broj birača u izbornim jedinicama ostvarujući temeljno demokratsko načelo da svaki glas ima jednaku težinu.

To nije bio jednostavan zadatak, ali smo ga odgovorno proveli vodeći računa o svim pravnim zahtjevima i specifičnostima različitih dijelova Hrvatske. Ovim zakonom postignuta je ravnoteža koja osigurava pravednu zastupljenost svih hrvatskih građana u najvišem zakonodavnom tijelu. Odstupanja u broju birača među izbornim jedinicama sada su unutar prihvatljivih granica kao što smo rekli plus, minus 5% što je važno za jačanje demokratskih procesa.
Prema izvješću koje je pred nama svih 10 izbornih jedinica su unutar raspona dozvoljenog odstupanja. Prosječan broj birača je 361358, a broj birača po izbornim jedinicama kreće se od 352028 u Petoj izbornoj jedinici do 369643 u Desetoj izbornoj jedinici.
Klub zastupnika HDZ-a ističe i kako se zahvaljujući reformama koje smo proveli danas imamo registar birača koji omogućuje brzo i učinkovito ažuriranje podataka što je posebno važno za naše državljane kako u Hrvatskoj tako i u dijaspori i za birače koji mijenjaju prebivalište. Želim napomenuti kako je registar birača jednak za sve sudionike izbornog procesa što neki interpretiraju i na drugačiji način.
Još jednom ću i ponoviti kako je Registar birača službena baza podataka kojom se evidentiraju svi državljani sa pravom glasa i temelji se na prebivalištu. Njime upravlja Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ali podatke dostavljaju druge institucije kao što su MUP, matični uredi ali i konzularna predstavništva. Registar birača je javan na način da građani svoje vlastite podatke mogu provjeriti i eventualno zatražiti ispravak svojih podataka. DIP ima na uvid sve relevantne podatke, a političke stranke i kandidati tijekom izbornog procesa imaju pravo na uvid u popise birača sa ograničenim podacima sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
Nadalje, kada se uspoređujemo sa drugim državama, odnosno zemljama članicama EU reći ću i to da nemaju sve zemlje automatski registar birača kao u Hrvatskoj, nego se u nekim zemljama još uvijek držimo modela, registracije na zahtjev i to imaju Cipar, Francuska, Irska, Malta itd.
To znači da građani, njihovi građani ako žele biti uključeni u birački popis moraju zatražiti registraciju. Upravo te zemlje imaju omjer stanovništva i birača oko 60%. Nadalje, zahvaljujući digitalnim rješenjima koja smo implementirali, omogućili smo jednostavniji pristup informacijama, a u budućem razdoblju nastavit ćemo raditi na daljnjem unjapređenju izbornog zakonodavstva i procedure vezane za registar birača. Naš cilj je osigurati da svaki hrvatski građanin ima povjerenje u izborni sustav i da može ostvariti svoje biračko pravo bez prepreka.
Iz ovog izvješća koje je danas pred nama možemo izdvojiti sljedeće zaključke. To su da ukupan broj birača je neznatno pao za oko 0,45% u odnosu na prošlu godinu. Broj birača po izbornim jedinicama i dalje je u skladu sa zakonskim propisima plus, minus 5%, te Vlada sukladno zakonu dostavlja izvješće o broju birača.
I zaključno, klub HDZ-a prihvaća ovo izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje 2025. godine.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Marin Miletić, Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića.
Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Radin, poštovana gospođo Kristina Zadro-Omrčen, poštovani državni tajniče sa svojim suradnikom, kolege, kolegice vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Evo ovako, citiram vam sada poruku na Whatsapp koju sam dobio od čovjeka i kaže da spomenem javno njegovo ime i prezime pa vjerujem da je vjerodostojan. Nekako sumnjam da čovjek bi bilo tko poslao, a zna da će se govoriti o njegovoj obitelji sa ovog mjesta, pa evo ovako. Na biračkom spisku u Kozici vidio sam da je moj brat Berislav koji je od travnja 1967. živi na Novom Zelandu. Na njemu je i njegova supruga Vesna, ali je i njezin brat Goran Katić. Tamo vam se zastupniče nalazi i Ivan Katić i njegova supruga Nevenka.
Zastupniče Ivan je otišao u Australiju prije više od 60 godina, umro je prije malo manje od dvije godine, pokopan je i on i njegova žena a nalaze se uredno na popisu. Eto šta se sa takvim biračkim spiskom može napraviti ostavljam na maštu narodu.
Još jednom ću ponoviti popis stanovništva kaže da nas je 3 milijona 800 000. Ministarstvo uprave kaže da imamo 3,6 milijuna birača, a imamo 780 000 maloljetnika u Republici Hrvatskoj, 780 000 maloljetnika koji ne izlaze na izbore. I zato nas tu buni, buni, čuli smo ovdje neke argumente koji pokušavaju objasniti zašto ali nas buni taj višak od pola milijuna sablasnih glasačkih listića.
I to nije neka statistička samo greška, to je sistemski propust koji treba riješiti i kao kršćanski demokrat u politici podsjećam da je dostojanstvo čovjeka, realnog čovjeka, živog čovjeka, malog čovjeka iznad bilo kakvih nekih biračkih spisa i zato lažni birači nisu samo broj. Oni su itekako glas koji onda guši čovjeka čiji bismo mi ovdje trebali biti zastupnici.
I zato potičem čim prije, dakle to nije moja struka ali treba uvesti registar, posložiti matične knjige, MUP, e-građani u realnom sektoru. Dakle, danas sve imamo preko e-građana pa točno se zna gdje si, šta si, gdje živiš, jel' ti aktivna osobna, nije aktivna osobna, koliko je prošlo vremena. Točno se sve zna.
Automatsko brisanje preminulih, automatsku kroz neku digitalnu poveznicu sa Smrtnim listom i to u roku od 24h. To se može urediti, posložiti da sve bude jasno i da sustav funkcionira, a ne da mi imamo umrle koji i dalje su po popisima. Čuli ste ovdje prije 60 godina otišao izvan, preminuo je prije godinu i pol dana i dalje je na popisu. To je nedopustivo. I onda možete zamisliti u nekom selu uz dužno poštovanje je li, ali negdje gdje ista ekipa u biračkom odboru i onda frend otvori popis i kaže ooooo, evo završili su. A vidi ove sve koji su ostali? Pa se ubacuje u kutije, ubacuje se u kutije. Možda negdje u gradovima gdje su kontrole veće, gdje i mi svi angažiramo svoje aktiviste, poznanike, prijatelje, članove stranke pa tu se bdije nad time. Ali u mnogim mjestima se to događa ovako. Ubacuje se u kutije.
A i o tim kutijama isto je posebna onda priča numeriranja, tiskanja listića. Zašto nemamo potpis svoj itd. itd. da se ta kontrola digne ipak na jednu veću razinu, da stvarno možemo reći volja naroda. Jer bez potpuno uređenog popisa, potpuno uređenog, ali potpuno uređenog. Pazite mi pričamo, mi smo u 2025. godini, u2025. Austro-ugarska je imala potpuno uređeni popis gdje su sve sa štambiljima udarali, oni su imali, a mi u 2025. mi ne možemo nego evo čovjek je preminuo prije godinu i pol dana ali mi ne znamo da je preminuo nego evo ga na popisu. I koliko je takvih u našoj Hrvatskoj?
Dakle, bez posloženog, čistog, poštenog, pravednog popisa nema poštenih izbora i ovo nije pitanje tehnike nego temeljne, političke, moralne odgovornosti prema svima koji još vjeruju da promjena se postiže olovkom na tim izborima, kemijskom je li, kada dođemo i kad zaokružimo svi skupa.
A ovo pitanje pravednosti, ja sam rođeni Riječanin, cijeli svoj život živim u Kastvu. Završio sam gimnaziju, fakultet sve u Rijeci, da moj Kastav ili Matulji da su ista izborna jedinica uz dužno poštovanje prema Glini. Uz dužno poštovanje ja sam u Glinu odlazio i u selo Nebojan i tamo bio sa ljudima 9 noći kad se dogodio ono užasan potres i spavao tamo u nekoj polu razrušenoj kući itd. i pomagao ljudima.
Ali moj Kastav, Matulji kakve veze imaju sa Glinom? Daj hajmo bit ljudi razboriti. S Glinom? Ista izborna jedinica? Prošetamo, odemo na more, spustimo se na Volosko iz Matulja treba nam pješke 12 minuta. Niz Stošinu za gore malo je duže jer je velika uzbrdica i za 12 minuta smo na moru. I sad netko mi kaže Matuljci, pozdrav CMH, Matuljci vaša izborna jedinica to vam je ista sa Glinom. Pa dobro nemojte me ljudi, pa nemojmo se pravit blesavi. Kome to odgovara? Kome odgovaraju ovako skrojene izborne jedinice? I onda negdje se događa da pa dobro hajmo otvoreno znači da sam ja na rubu hoću li ući ili neću u Hrvatski sabor dobijem 12000 glasova, a onda netko uleti sa pola manje, sa pola manje i bez da trepne. Gdje je tu pitanje pravednosti? Gdje je tu pitanje uređenog sustava? Zašto svaki zastupnik u ovom časnom Domu u Hrvatskom saboru nije biran sa donekle jednakim brojem birača?
Zašto netko je sa 12700glasova na 5,7% i ne zna da li će ući, neće. Pazite 12700, a netko dobije 7000 i uleti unutra na glavačke. Još objavljuje videa ono slavodobitno nu mene koji sam kralj. E vidite to nije pravedno uređeni sustav. I imamo jako puno posla kao država. U mnogim stvarima se napredovalo, je.
Ne, lagao bi kad bi rekao da nije u mnogim stvarima, ali ovo su ogromni izazovi još pred nama. I zato evo molim državni tajniče sa ministrom napravite što god možete da se čim prije ta priča uredi. Onda vam stvarno više nitko ne može ništa govoriti, šta ćemo vam onda reći, ne možeš ništa. Ako se sve posloži možeš čestitati i reći a eto, napravili su, posložili šta drugo ne? Ali evo tri godine nema izbora, tri godine imate onaj mir politički kako se kaže i stvarno možemo ovo sve skupa urediti da imamo pravedan sustav.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospođa Dalija Orešković, HSS, GLAS i DOSIP.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zastupnice i zastupnici, tri tragedije hrvatske države očituju se u sljedećem. Prva tragedija je to što Hrvatska ima neuredan, nesređen izborni sustav. To znači kompromitirani izborni proces. Druga tragedija je to što HDZ zapravo ne želi niti čuti o svim nepravilnostima koje postoje i to što HDZ ne dopušta da se bilo što ispravi ili promijeni i to što HDZ smatra da je kreiranje izbornog sustava pravo ili leno one stranke koja ima većinu u Hrvatskom saboru umjesto da se izborni sustav temelji na širokom političkom konsenzusu. A treća tragedija je ta što oporba očito nema za sada ambiciju da temu izbornog sustava stavi kao glavnu temu naših međusobnih rasprava, pa i širih rasprava sa zainteresiranom i stručnom javnosti kako bi to danas sutra postao temelj nekakvih naših budućih dogovora.
I sad ovu treću tragediju još uvijek možemo preusmjeriti, preokrenuti i napraviti nešto po tom sustavu i naravno da, naravno da tu najveću odgovornost ima najveća oporbena politička stranka u Saboru. E sad, što se tiče ove prve tragedije ovog nesređenog izbornog sustava sve o čemu danas govorimo zapravo to potvrđuje od ovog odstupanja u broju između birača i stanovnika, od toga da se mi ne možemo dogovoriti treba li ostati ovo pravilo da pet godina nakon odlaska možeš zadržati prebivalište ili to možemo promijeniti na jednu godinu. Treba li temelj za kreiranje izbornih prava biti popis stanovništva ili nešto drugo. Mislim da postoji volja našlo bi se neko, ako ne idealno, ali u svakom slučaju bolje rješenje.
Sve te anomalije dovele su do ovih nepravilnosti na terenu, a onda i do izbornih rezultata koji ipak ne odražavaju pravu volju birača ili barem možemo osnovano sumnjati da su barem u nekim mjestima izbori pokradeni, pokradeni od strane HDZ-a, pokradeni od strane izbornih povjerenstava, pokradeni na kraju krajeva i od samog Ustavnog suda.
Navest ću nekoliko primjera. Korčula, Đakovo, Zadar, Varaždin evo to su one neuralgične točke na kojima se čak i Ustavni sud podijelio na dva dijela. Dakle, nenormalno je što god netko mislio ili tvrdio, ali nenormalno je da se u predmetima o kojima Ustavni sud odlučuje baš svaki put Ustavni sud podijelio po osovini 7 HDZ-ovih ustavnih sudaca i 6 onih koji pišu izdvojena mišljenja. To znači da Hrvatska nema jedan, nego ima dva Ustavna suda, da nije politički ključ, politički ključ temelj po kojem su sudili ustavni suci onda bismo imali mješovitu situaciju. Onda bi se u razmatranju neke ustavno-pravne problematike stvorila nekakva ne znam druga većina sedam tri ili bi različiti suci bili nekad na jednoj, nekad na drugoj strani, držali bi se nekih svojih pravnih razmatranja.
Ali ovdje je vrlo evidentno i jasno da pravo i činjenice sa odlukama Ustavnog suda nemaju apsolutno nikakve veze. Ima veze tko ih je postavio u Ustavni sud što znači da Ustavni sud kao takav nije Ustavni sud nego tijelo sastavljeno od jednog oporbenog, mislim žalosno je za te ustavne suce moram priznati zato što smatram da su kvalitetni i da ispravno sude, ali ovo je činjenično stanje. I onaj drugi HDZ-ov Ustavni sud.
To je dovelo do toga da se sada razmatra može li se pokrenuti inicijativa ili nekakva tužba prema Europskom sudu za ljudska prava. Dakle, do tud je Hrvatska dosegla u tom jednom svirepom uništavanju vladavine prava, da se sada moramo obraćati institucijama izvan vlastite države kako bismo sredili nered u izbornim procesima. Kako taj nered konkretno izgleda? Pa evo kada govorimo o Korčuli saznali smo da su se kutije sa izbornim glasovima transportirale na način da su te kutije vozali HDZ-ovci, a onda su HDZ-ovci tajno i vršili prebrojavanje tih glasova u kutijama.
Pa kome tu nije jasno da je nešto nakaradno u takvom procesu? Kod Đakova imali smo prilike vidjeti da su se falsificirali reći ću to tako kolokvijalno, pa onda neka Državno odvjetništvo utvrdi je li to ono falsificiranje u smislu kazneno-pravne odgovornosti, ali ne odgovaraju zapisnici sa biračkih mjesta. Mislim što je to? Kakva je to država? Ako govorimo o Varaždinu, dakle na broju od 25000 glasova koja su dana otprilike za jednog i drugog kandidata razlika na kraju je bila u manje od 20 glasova, ali nema prebrojavanja. Zašto nema prebrojavanja? Dakle, sve su to anomalije.
Ono što se dogodilo u Zadru već sam nekoliko puta obrazložila. Dakle, takav izborni sustav ne može ostati jer on šalje signal biračima, dakle koliko god se sada vidi na jednom jedinom glasu da može preokrenuti rezultat izbora to je potvrdio Zadar, ali s druge strane masovno se šalje biračima poruka da je politika najsretnija kada većina njih uopće niti ne izađe na birališta. Evo i to je poruka na koju barem mi u opoziciji ne smijemo pristati. Nadalje, doista tko god bio vlast ili opozicija nije pristojno, a da ne kažem nije u rangu nekakvih demokratskih standarda da izborni sustav dirigira jedna većina. To stvarno mora biti predmet konsenzusa, moramo tražiti neko kompromisno rješenje i moramo uključiti i stručnu javnost.
U prošlom sazivu bilo je nekoliko zakonodavnih prijedloga. Jedan od njih uputila sam i sama, ali manje-više sličan prijedlog imao je SDP, sličan prijedlog je imala stranka Možemo! Ticao se promjene izbornog modela, u smislu kroja izbornih jedinica, da umjesto postojećih 10 u kojima se bira po 14 zastupnika imamo 6 izbornih jedinica u kojima se bira različit broj zastupnika ovisno o broju birača, odnosno stanovnika koji žive u njima.
U tom modelu, to je model zapravo koji je formirao GONG. Izbjegli bismo to da moramo prekrajati izborne jedinice prije svakih izbora zbog promjena koje dolaze na terenu što znači da bi izborni sustav bio stabilniji, a u odnosu na ovaj primjer ili prijedlog da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica ipak bi postojala veća povezanost između birača sa onim zastupnicima koji se biraju iz njegove izborne jedinice. Plastično da to prikažem, ako grupiramo nekoliko slavonskih županija u jednu izbornu jedinicu poštujući postojeće granice tih županija, onda bi Slavonci znali tko su njihovi zastupnici u Saboru.
Ista stvar je primjerice sa Istrom ili sa dalmatinskim županijama što trenutno evo čuli smo i iz izlaganja prije mene da tome nije tako jer Glina i Kastav nemaju nikakvih zajedničkih dodirnih točaka, odnosno imaju ih vrlo malo.
Za kraj samo želim reći da je pred nama otprilike, ako ne bude prijevremenih izbora tri godine bez izbornih procesa. U te tri godine je prije svega na oporbi da nametne tempo kroz okrugle stolove, kroz naše međusobne, zajedničke inicijative, kroz zajedničke press konferencije. Mi moramo temu izbora i izbornog sustava staviti kao jedno od ključnih tema, pitanja, ne znam. To je po meni pitanje o kojem ovisi budućnost i sudbina čitave Hrvatske. Ako se oporba postavi kao rezervni kotač HDZ-a, ako oporba šalje signal da sve ove nepravilnosti o kojima govorimo su tek neke manje nepravilnosti, nešto što ćemo raspravljati u fus notama mislim da ne dajemo dovoljno motivacije građanima da uopće izađu na izbore, da u svemu tome sudjeluju.
Već su sada birači pokazali svojim ostankom kod kuće da su sa ovakvim sustavom debelo zasićeni. Hrvatska nema budućnost sa tračnicama koje je davnih dana postavio HDZ. Te tračnice većinu naših državljana šalju izvan Hrvatske. Sva korupcija kojoj svjedočimo iz dana u dan generira, stvara se u izbornom procesu. Ako je izborni proces kontaminiran, kompromitiran, koruptivan, ako je koruptivna tvorba parlamentarne većine u Saboru, onda su i sve daljnje radnje, sva daljnja korupcija koju provodi HDZ kada dođe na vlast također dio te jedne iste kompozicije, koruptivne kompozicije kažem čije je temelje davnih dana postavio Vladimir Šeks. Oporba mora stvoriti novu viziju, novi temelj hrvatske države ako smo u prošlim izborima pričali o trećoj republici onda treba reći što to znači.
Izborni sustav, reforma institucija, teritorijalni preustroj itd. I to ne smije biti jedna ovako mlačna rasprava petkom jel' kad je većina zastupnika već krenula kući. To mora biti nešto o čemu se vrlo ozbiljno i vrlo detaljno raspravlja.
Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Sandra Krpan počinje sa pojedinačnim raspravama, izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
Zahvaljujem se potpredsjedniče, državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici.
Posljednji izbori lokalni su na pojedinim biračkim mjestima duboko kompromitirani. To si Hrvatska nikako ne smije dopustiti da građani sumnjaju u vjerodostojnost i regularnost, u pošten izborni rezultat. Isto tako je nepojmljivo prozivati pojedine suce, ustavnog suca koji brane demokratski proces, koji brane poštene izbore.
Svaki političar, političarka kada ulazi u izbornu borbu zna da može pobijediti, isto tako i izgubiti. Ali nikako ne može prihvatiti da kao normalno da se izbori kradu, da se glasovi kupuju, da jedan glas vrijedi 20 eura, a ako osigurate 30 glasova da ćete za to dobiti 200 eura. Što o tome ima za reći …/Govornica se ne razumije./…? Očigledno ništa. Popis birača mora biti točan, broj birača ne može biti veći od popisa stanovništva. To nije logično i kakvo god objašnjenje vi za to državni tajniče dali nije normalno da 40% građana Hrvatske ne vjeruje da su izborni procesi pošteni u Hrvatskoj. To zadnjih dana možemo čitati po medijima gdje se sumnja u regularnost izbora u Hrvatskoj.
Na ovom Saboru je velika odgovornost, na saborskim zastupnicama i zastupnicima da se izmijeni Izborni zakon, jer građani Hrvatske to očekuju. Želimo poštene izbore u Hrvatskoj.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Tomislav Josić, Klub zastupnika Domovinskog pokreta završno.

Josić, Tomislav (DP)
… /Govornik naknadno uključen./… predsjedniče Hrvatskog sabora, državni tajniče sa suradnikom i uvažene saborske zastupnice i zastupnici. Pa interesantno je danas slušati ovu raspravu o popisima, o poštenju, o ne znam ni ja što je sve ovdje danas iznešeno. Znači, izgleda da je HDZ kriv za sve, međutim svi ostali su dobri i pošteni. Pa hajmo se vratiti malo unazad. 2011. godine u Vukovaru je popis, kaže 28000 stanovnika, ima 32000 birača i 40000 prijavljenih u Policiji. U to vrijeme Vukovar po popisu stanovništva ima 32 stanovnika starija od 100 godina. To ni New York nema, ali na žalost to tada nikome nije smetalo, pa ni Hrvatskom saboru. Čak Sabor o tome uopće nije htio povesti ni raspravu, iako smo to u više navrata tražili. Dokazali smo i predsjedniku Sabora i predsjedniku Vlade i predsjedniku države da je popis stanovništva lažan, jer je na popisu bilo jako puno onih koji nikako nisu mogli biti u Hrvatskoj kada je popis izvršen, a bilo je jako puno onih koji su umrli i to smo uspjeli dokazati kao i adrese na kojima su nekakvi popisani se nalazili. Znači ulica broj ima zadnji broj 35, na broju 40 ima 70 prijavljenih, na broju 42 ima 80 prijavljenih, ali ni to nikome nije smetalo.
Ljudi su dolazili organizirano na glasovanje, a i na popis stanovništva i to po 20 autobusa. I to smo upozoravali, ali ni to nikoga nije zanimalo. Toliko o motivima dolaska na popis stanovništva ili na glasovanje. Motivi se uvijek nađu, a ako čovjek ima volje za to to se i odradi iako ima i potrebe za to. Znači ovo je stara tema o kojoj se govori već dugi niz godina, međutim po tom pitanju se ništa ne poduzima. Za jedne izbore je u redu popis birača kada pobijedi predsjednik Milanović. Nakon 2 mjeseca kada pobijedi netko drugi onda popis nije dobar i treba ga mijenjati.
Nadam se da će najavljeni registar stanovništva biti rješenje i nakon toga više neće biti popisa. Registri bi se trebali ažurirati temeljem prijava u policiji, iako vjerujem i tada da će biti nezadovoljni, vjerujem i tada da će biti raznih malverzacija i vjerujem i tada da taj popis neće biti vjerodostojan.
Na žalost trebamo malo svi spustiti loptu, svi se pogledati, svi razmisliti što trebamo raditi. Hvala bogu imamo sad tri godine mira i neke stvari se moraju promijeniti, međutim ovo su stare teme, a ja bih rekao po ovim brojkama i po ovim popisima se već 30 godina u Hrvatskoj glasuje i događaju se izbori i onda s vremena na vrijeme se netko javi i buni da neke stvari treba promijeniti. Naravno da treba neke stvari promijeniti ali ne sada, to je trebalo promijeniti prije 20 godina. Na žalost mi za sve imamo izgleda vremena.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda gospođa Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Povrijeđen je članak 238. omalovažavanje, pa čak usuđujem se reći i vrijeđanje. Ja nisam čula ovdje nikoga iz opozicije da je govorio, da je registar birača bio u redu na predsjedničkim izborima, a nije sada, apsolutno nikoga i svjedočim da godinama koliko sam ja u Saboru govorimo o registru birača bez obzira o kojim izborima se radi i bez obzira o rezultatima.
Dobro. Baš je zanimljivo da ste se vi javili govoriti o poštenju kad su u vaše ime, vaše stranke izvršeni pokušaji …
…/Upadica Radin: Vrijeme. Hvala./…
… kupovine glasova u Vukovaru.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Opomena, bila je replika.
Povreda Poslovnika gospodin Krpan.

Josić, Tomislav (DP)
Znate tko o poštenju uvijek, točka, članak 238. Znate uvijek tko voli najviše o poštenju pričati? Ja bih volio da se moje, znači sve što ja imam u imovinskoj kartici uporedi sa svim saborskim zastupnicima i da se uporedi i da se utvrdi porijeklo imovine, a onda tek možemo pričati o nekakvom poštenju.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomenu dobite jer je bila replika.
U čemu je bila stvar sada?
…/Upadica Zadro Omrčen: Gospođa Krpan je prva bila, pa tek onda gospodin Josić./…
Oprostite.
Gospođa Krpan, izvolite. Oprostite.

Krpan, Sandra (SDP)
238. Očigledno je da gospodin Josić gorljivo brani neregularnost izbora. Ono što ovdje želim u Hrvatskom saboru naglasiti da hrvatski građani žele poštene, demokratske izbore.
…/Upadica sa strane, ne čuje se./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Šššššš čekaj samo malo, moram dati opomenu prije jer je bila replika.
Izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Još jednom članak 238. povreda. Znači ja ne branim niti izborni proces niti mislim da je dobar, rekao sam i sam da puno toga treba promijeniti i treba napraviti. Poslušajte što govorim, nemojte tvrditi da govorim nešto što nisam rekao.

Radin, Furio (Nezavisni)
I to je bila replika i tu ide opomena.
Samo ja ne shvaćam jednu stvar gospođa Krpan, rečeno mi je da ste bili prije, da, prije gospodina Josića jel' da? A vi ste odgovorili gospodinu Josiću?
…/Upadica sa strane, ne čuje se./…
Dobro hajde, svejedno.

Krpan, Sandra (SDP)
Ja sam odgovorila, ispričavam se. Ja sam odgovorila gospodinu Josiću kad je imao izlaganje za govornicom. Vi ste ovdje predsjedavajući tako da vi vodite red na sjednici.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Shvatio sam. Sad sam shvatio.
Gospodin Bauk završno, SDP.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Osvrnut ću se samo sa jednom rečenicom na izlaganje, osnovno izlaganje kolege Josića.
Kolega Josiću mislim da ste u izlaganju počinili nekoliko nenamjernih pogrešaka između popisa stanovništva i popisa birača, ali nemam sad vremena da detaljnije analiziram. Dakle, popis stanovništva je napravljen bio 2011., 2021. i mislim da više neće bit rađen jer prelazimo na ovaj Registar stanovništva.
U popisu stanovništva je vidljiva određena razlika u broju birača i u broju stanovnika, ali ona nije raspoređena ravnomjerno u svim dijelovima Hrvatske. I dijelovi kao što sam rekao uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom i tamo gdje je prije rata živjelo veliki broj pripadnika srpske manjine su upravo ti gdje dolazi do take razlike. Vi ste ispravno primijetili da je i u Vukovaru bila tako velika razlika 2011. godine. Popis stanovništva je još uvijek relevantan podatak za određivanjem prava nacionalnih manjina na zastupljenost prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i to u toj mjeri da će ovaj popis iz '21. vrijediti do 2033., a onda će se nakon toga 2037. uspostaviti novi omjer i onda će sigurno nepalska i filipinska indijska većina dati Hrvatima i Srbima koji će biti manjina vjerojatno neka prava koja mi sad dajemo drugima. Malo se šalim naravno.
Što se tiče ove teme, Registar birača za predsjedničke izbore vjerovali ili ne je točan i za izbore za Europski parlament je točan jer svaki glas vrijedi jednako i nema izbornih jedinaca, tako da je potpuno nebitno jel netko u registru u inozemstvu ili u Hrvatskoj kada može glasati na bilo koje biračkom mjestu. Za lokalne izbore to nije slučaj i za lokalne izbora ta razlika najviše dolazi do izražaja kao što je upravo točno da na lokalnim izborima obzirom da ima preko 2 tisuće, pardon, preko tisuću i nešto izbornih utakmica svaku od njih može odlučiti jedan glas. Ovdje se radi o uočenim neregularnostima u možda 10-ak ili 20-ak izbornih utakmica što je puno, ali u odnosu na broj, broj onoga što se dogodilo možemo raspravljati bi li se neke nepravilnosti našle i tamo gdje je bila razlika u glasovima 30% da se išlo istraživat, tražit, ali nije zato što nije bilo bitno. Tamo gdje je razlika u 5, 7 ili 1 glasu ljudi žele biti sigurni da su izbori bili regularni i neke od tih izbornih utakmica koje su završile skoro pa neriješeno nije bilo primjedbi jer su se ljudi uvjerili da je, a tamo gdje je bilo primjedbi tamo je Ustavni sud to riješio. Je predsjednik Vlade izvrijeđao ove koje su tražili pred Ustavnim sudom ali je bilo i nekoliko članova HDZ-a koji su isto tako pred Ustavnim sudom tražili svoja prava. Nisam siguran da je htio baš i njih izvrijeđati, a ispali su, ispali su kolateralne, kolateralne žrtve.
Ono što je ipak bit cijele ove rasprave da nas Vlada izvještava o nečemu temeljem odluke Ustavnog suda, da to o čemu nas izvještava nema dobar temelj jer to pokazuju ne evidencije nego stvarni izlazak građana na izbore. Dakle, nema nikakve logike da u određenim, da su određeni dijelovi Hrvatske puno motiviraniji iz izbora za izbore da izlaze na izbore i onda je njihov postotak veći. Ne, radi se samo o tome da je broj ljudi koji je u Registru birača odnosno u evidenciji prebivališta ima veći broj onih koji žive u inozemstvu. To je cijela priča. Točno po određenim skupinama stanovništva i točno po određenim dijelovima Hrvatske već kako je rekao kolega Josić 30-ak godina. I to je cijela priča naše nejednakosti glasa. Dakle, sada je razlika bi… 30, više od 30% u broju izašlih na izbore u izbornim jedinicama, a da je uzet popis stanovništva ta razlika bi bila manje od 10%. To je bio razloga zašto se Ustavni sud nakon petna… 10-ak godina probudio, zašto je dao nalog Vladi da napravi nove izborne jedinice ali dalje od toga, dalje od toga nije otišlo.
Također, kada govorimo o Ustavnom sudu činjenica je dakle da su neke odluke koje su ovako malo politički zvučnije donesene temeljem kriterija izbora sudaca Ustavni sud tko je koga predložio i tko je iza koga stao i prema tome nije ni to, nije ni to Sveto pismo da je sastav drugačiji, odluka bi bila drugačija.
Ono što je naša zadaća je da ne dopustimo da se ovo nastavi i to je to. Nemamo što drugo, nemamo što drugo dodati.
Postoji još jedan pravni lijek koji se tiče lokalnih izbora. Nalazim se u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu i mislim da oni koji smatraju da ga trebaju pokrenu da ga i pokrenu tako da priču dovedemo do kraja.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ante Babić, Klub zastupnika HDZ-a završno.
Izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče, kolegice i kolege evo pokušat ćemo na jednom primjeru konkretno iz Zadra, cijelo vrijeme se ovdje Zadar proziva probati demistificirati ovu mantru kako HDZ krade izbore. Radi javnosti ću pokušati točno na jednom primjeru konkretnome objasniti proceduru provođenja izbora.
Dakle, na svako biračko mjesto se sastoji od 10 članova biračkog odbora koje se sastoji na način da su predsjednik i potpredsjednik tog biračkog odbora nestranačke osobe. Oni štoviše moraju potpisati izjavu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da ne pripadaju niti jednoj političkoj opciji. Ostalih 8 članova biračkog odbora je raspoređeno da 4 člana imenuje vladajuće stranke na temelju saziva iz skupštine gradskog vijeća, općinskog vijeća, a 4 člana biraju opozicijske stranke iz istog toga vijeća. Na konkretnom primjeru iz Zadra na biračkom mjestu gdje je pojavljen taj famozni listić sastav biračkog odbora je bio slijedeći. Dakle, predsjednik i potpredsjednik nestranačke osobe, a od ovih 8 članova biračkog odbora HDZ je imao 2 pripadnika, 2 člana biračkog odbora, Ričard nezavisni svoje 2 člana, dakle Ričard nezavisni zbog javnosti je apsolutno protiv HDZ-a, Akcija mladih 2 člana, Akcija mladih apsolutno protiv HDZ-a, SDP ne treba ni govoriti. Dakle, HDZ je od 10 članova biračkog odbora imao dvoje svojih članova. Dakle, u tom trenutku brojanja svih listića na tom biračkom mjestu svi ti članovi plus tu su bili i promatrači i HDZ-a i SDP-a, su utvrdili rezultate nakon prebrojavanja glasova. Niti jedna osoba, niti jedan član biračkog odbora, niti Ričarda nezavisnog, niti Akcije mladih, ni SDP-a nije dalo primjedbu na rezul… utvrđene rezultate na tom biračkom mjestu. Dakle, o čemu mi onda govorimo? Najlakše je reći HDZ je pokrao izbore. Dakle, to govore izborni gubitnici oni koji se, koji ne mogu pobijediti pa onda nađu nekakvo sebi kvazi opravdanje.
Ponavljam još jednom, na biračkom mjestu u Zadru HDZ je imao 2 člana od 10, dakle svi su potpisali zapisnik i nije bilo primjedbi.
Tako da draga javnosti onaj tko gubi ima pravo se ljutiti.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Zaključujem raspravu, povreda Poslovnika Bauk, da izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zbog, to je 238., kolega Babiću niste ništa krivo rekli ali niste rekli sve. Na tom biračkom mjestu je u konačnici Ustavni sud promijenio svoju praksu a na, sa svega 18% biračkih mjesta u Zadru nisu utvrđene nepravilnosti odlukom ŽIP-a i nakon toga Ustavnog suda.
Prema tome, veći je problem to što je bila praksa da kad je, kad su svi potpisali i kad nema primjedbi da se to smatra Svetim pismom.
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
Situacija je pokazala stvarno da to nažalost, nažalost nije tako.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala, hvala.
Moram reći unatoč Svetom pismu moram vam dati opomenu jer to je bila replika.
…/Upadica se ne razumije./…
Ne po, unatoč.
Gospodin Ante Babić da dobro, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Članak 238., zaboravio sam reći da je u na gradu Zadru izvršen uvid uz cijeli birački materijal za izbore za gradsko vijeće. Znači svih 71 biračko mjesto i u konačnici je pronađeno 20 i nešto važećih listića, a od toga najviše je oštećen HDZ za 9 izbornih listića.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, također je bila replika i moram dati opomenu i s opomenom završim i raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.

34

  • Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2025. godine
27.06.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2025. godine, podnositelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prihvaća se Izvješće o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2025. godine. Molim glasujmo.
109 glasova, 77 za, 32 protiv, usvojen je zaključak kako ga je predložilo saborsko radno tijelo.
PDF