Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

11

  • Prijedlog zakona o fiskalizaciji, P.Z. br. 149
29.04.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Prelazimo na sljedeću točku dnevnoga reda:

- Prijedlog Zakona o fiskalizaciji, prvo čitanje, P.Z. br. 149

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava RH i čl. 172 ovoga Poslovnika. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
A raspravu su do sad proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun. Uvodit će nas u ovaj Zakon g. državni tajnik u Ministarstvu financija, g. Stipe Župan, izvolite.

Župan, Stipe
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici. Danas se pred vama nalazi Prijedlog Zakona o fiskalizaciji. Fiskalizacija se u RH primjenjuje punih 12 godina, tijekom godina primjene Zakona o fiskalizaciji o prometu gotovinom, isti se nadograđivao u nekoliko navrata te danas predstavlja važnu komponentu nadziranja ostvarenog prometa u trgovini. Fiskalizacija obuhvaća samo dio podataka o ostvarenim prometima i to podatke koji se ostvaruju u pravilu u krajnjoj potrošnji, na engleskom bi se to reklo business to customers i to naplatom karticama i gotovinom.
Ostali prometi ostvareni izdavanjem računa kao što je promet u krajnjoj potrošnji naplaćen na transakcijski račun, promet ostvaren između poreznih obveznika te između poreznih obveznika i javnih tijela ne ulaze u izvještajni sustav odnosno nisu dostupni kroz fiskalizacijske poruke Poreznoj upravi u trenutku izdavanja računa.
Izdavanje računa temeljni je preduvjet uspostave financijske discipline na tržištu te je osnova za utvrđivanje poreznih obveza, posebice PDV-a. Upravo je cilj ovog Prijedloga zakona stvoriti novi izvještajni sustav na području PDV-a kroz uvođenje digitalno izvješćivanja u stvarnom vremenu temeljeno na izdavanju e-računa na način da izdavatelj i primatelj e-računa šalju fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi kako bi se omogućila unakrsna provjera podataka.
Pravni i porezni sustav u RH već danas imaju osnovne pretpostavke potrebne za prelazak na novi izvještajni sustav temeljen na izdavanju e-računa. Naime, provedba fiskalizacije u većem dijelu business to customers segmenta te već poznato poslovanje s e-računima u postupcima javne nabave odnosno business to government, omogućuje preduvjete za novi digitalni sustav izvještavanja u RH.
Stoga je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti usvojena mjera koja se odnosi na implementaciju sustava za fiskaliziranje e-računa između poreznih obveznika. Na temelju navedene mjere, Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava pokrenula je projekt Fiskalizacija 2.0, financiran iz bespovratnih sredstava programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. g.
Kako bi se ostvarili navedeni ciljevi projekta, potrebno je stvoriti jedinstveni pravni okvir za razmjenu e-računa
Kako bi se ostvarili navedeni ciljevi Projekta potrebno je stvoriti jedinstveni pravni okvir za razmjenu e-računa u svim segmentima poslovanja. Shodno navedenom radi sveobuhvatnog praćenja poreznih obveznika, u svim segmentima poslovanja predlaže se donošenje jedinstvenog propisa Zakona o fiskalizaciji kojim će se zamijeniti postojeći Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom te propisati jedinstveni porezni i pravni okvir za fiskalizaciju svih računa u krajnjoj potrošnji, izdavanje i fiskalizaciju e-računa između poreznih obveznika te fiskalizaciju računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela.
Treba naglasiti i da je EK donijela mjere za modernizaciju sustava PDV-a kako bi sustav bolje funkcionirao i bio otporniji na prijevare. Naime, prema izvješću o jazu na području PDV-a, države članice su izgubile 93 milijarde eura prihoda od PDV-a u 2020. g.
Tako je donijela direktiva nazvana VIDA s ciljem stvaranja novog izvještajnog sustava na području PDV-a. Ovaj Prijedlog zakona donosi rješenja koja su u visokom stupnju usuglašena s navedenom VIDA direktivom odnosno imaju iste ciljeve.
Prijedlog Zakona o fiskalizaciji podijeljen je u nekoliko dijelova na način da se u prvom dijelu navode opće odredbe i pojmovnik, drugi dio propisuje fiskalizaciju u poslovanju prema stanovništvu, treći dio propisuje izdavanje i fiskalizaciju e-računa u poslovanju između poreznih obveznika i u poslovanju prema javnim tijelima. Četvrti dio propisuje zajedničke odredbe i 5. dio propisuje prijelazne i završne odredbe.
Porezni obveznici kao obveznici izdavanja i zaprimanja e-računa moraju izvršiti određene prilagodbe kod isporuke dobara i usluga jer se propisuje obavezno korištenje klasifikacije proizvoda prema djelatnostima, odnosno KPD. Korištenje klasifikacije KPD ne isključuje mogućnost korištenja drugih ili vlastitih klasifikacija, ali pretpostavlja da je potrebno te druge ili vlastite klasifikacije povezati na KPD u pripremnom razdoblju od rujna do prosinca 2025. g.
Kako bi se KPD primijenio moguće je koristiti tražilicu Klasus objavljenu na stanicama DZS ili se izravno obratiti za pomoć DZS-u. Fiskalizacija e-računa treba se temeljiti na programskim odnosno, softverskim rješenjima tijekom kojih se izdvajaju obvezni elementi fiskalizacije iz e-računa u pravilu bez ikakve ljudske intervencije.
Troškovi koje će imati porezni obveznici kao obveznici zaprimanja i izdavanja e-računa kompenzirat će se financijskim i administrativnim rasterećenjem radi smanjenja broja poreznih obrazaca, a za male porezne obveznike u smislu PDV-a uspostavit će se besplatna aplikacija obzirom da bi troškovi uvođenja poslovanja temeljenog na e-računu bili nerazmjerni koristima koje bi dobili iz takvog načina poslovanja.
Radi se o aplikaciji MIKROeRAČUN koja omogućuje izdavateljima i primateljima e-računa koji nisu u sustavu PDV-a da ovisno o vlastitom izboru koriste besplatnu aplikaciju za izdavanje, zaprimanje, fiskalizaciju e-računa, kao i arhiviranje računa. Polazeći od prijedloga zakona, sustav fiskalizacije nadograđivao bi se na sljedeći način, u dijelu fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji, od 1. rujna 2025. omogućava se radi provedbe fiskalizacije računa korištenje digitalnih certifikata izdanih od strane ovlaštenih pružatelja usluga, od 1. rujna 2025. ukida se dostava podataka o poslovnim prostorima putem obrasca prijave podataka u sustav fiskalizacije, od 1. rujna 2025. ukida se mogućnost dostave podatka o čeku kao načinu plaćanja, također, od 1. rujna 2025. ukida se fiskalizacija pratećih dokumenata, od 1. siječnja 2026. postupak fiskalizacije primjenjuje se na sve obveznike fiskalizacije u krajnjoj potrošnji neovisno o načinu plaćanja.
Također, od 1. siječnja 2026. započinje obveza fiskalizacije u djelatnosti prodaje u kojoj se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica. Od 1. siječnja 2026. g. ovjera uvezane knjige računa provodi se slanjem zahtjeva putem sustava e-Porezna te se pojednostavljuje postupak prijave podataka o poslovnom prostoru koji se odnose na radno vrijeme i radne dane.
U dijelu izdavanja i fiskalizacije e-računa u poslovanju poreznih obveznika od 1. rujna 2025. godine svi obveznici razmjene e-računa i informacijski posrednici imat će mogućnost testirati sposobnost vlastitih sustava za razmjenu e-računa, fiskalizaciju e-računa i e-izvještavanje kako bi bili spremni na primjenu ovog zakona od 1. siječnja 2026. godine.
Također, od 1. siječnja 2026. godine uvodi se obveza izdavanja i zaprimanja e-računa za porezne obveznike u sustavu PDV-a uz obvezu zaprimanja e-računa za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, te proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave koji su upisani u registar proračunskih i izvan proračunskih korisnika, a koji nisu u sustavu PDV-a.
Od 1. siječnja 2027. godine uvodi se obveza izdavanja e-računa za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, te proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i jedinica lokalne i područne odnosno (regionalne) samouprave koji su upisani u registar proračunskih i izvan proračunskih korisnika, a koji nisu u sustavu PDV-a.
Dakle od 1. siječnja 2026. papirnati račun postupno se zamjenjuje e-računom do pune primjene e-računa od 1. siječnja 2027. godine. Prijedlogom Zakona o fiskalizaciji se osim prethodno navedenih ciljeva omogućava cijeli niz koristi za sve uključene, a posebno porezne obveznike, smanjuje se broj poreznih obrazaca, te predispunjenost obveznih prijava podacima sa platforme e-račun, stvaraju se aplikativna rješenja kolja će na temelju podataka iz e-računa olakšati vođenje poreznog knjigovodstva poreznim obveznicima. Doprinosi se naravno i zaštiti okoliša upotrebom digitalne umjesto papirnate arhive računa čime se ostvaruju zelene politike, te poslovanje u skladu sa okolišnim ciljevima, društvenim ciljevima i učinkovitim korporativnim upravljanjem.
Smanjuju se troškovi poreznim obveznicima prelaskom na digitalno poslovanje temeljeno na e-računima dovest će do nižih materijalnih troškova, odnosno manjih troškova ispisa, poštarina, rukovanja, arhiviranja i slično, uštedit će se ljudski resursi, te ubrzati poslovanje što se odnosi na lakšu razmjenu računa, brže usklađenje podataka, skraćenje rokova plaćanja, te nesmetan protok informacija.
Ovo predstavlja i niz prilika za digitalizaciju poslovanja privatnog i javnog sektora. Naravno i bolje će se planirati fiskalne politike i preciznije procjenjivati makro ekonomski pokazatelji, te na kraju učinkovitije će se utjecati na djelovanje Porezne uprave, te smanjenje potrebe za komunikaciju između Porezne uprave i poreznih obveznika za provjeru i usklađenje podataka uz omogućavanje ciljanih poreznih nadzora.
Zahvaljujem svim uvaženim zastupnicima na pozornosti, te se radujem konstruktivnoj raspravi.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku.
Imamo nekoliko replika.
Prvi na redu je poštovani kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče.
Evo i mi smo na Odboru za financije dobili upit određenih turističkih djelatnika sa juga Dalmacije da će upravo ovaj proces fiskalizacije koji se sada donosi opteretiti turističke radnike upravo u jeku turističke sezone, da će se morati dodatno pripremati u ove zakonske izmjene, pa molim vas evo komentar na to šta se to konkretno i za njih mijenja, šta se mijenja za poduzetnike čisto radi javnosti da se dobije točan uvid o tome šta je to, da li će zapravo ovo opteretiti turističke djelatnike i sa kojim rokovima, kada kreću određene pripreme?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovani zastupniče Lalovac.
Promjene koje se odnose na kategorije poduzetnika koje ste naveli odnose se na uvođenje fiskalizacije i plaćanja sa transakcijskih računa. Ono što navedene kategorije poduzetnika ne treba brinuti je da će to utjecati na turističku sezonu s obzirom da je zakonom propisano da navedeno stupa na snagu tek od 1. siječnja 2026. godine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče u potpunosti pozdravljam namjeru digitalizacije i transparentnosti, no poznato je i u praksi određeni postotak manjih ja bih rekao poduzetnika prvenstveno onih koji rade u ruralnim krajevima nisu kapacitirani za obavezno e-izdavanje računa i sustave e-izvještavanja, pa me zanima planirate li i na koji način pomoći mikro i malim poduzetnicima u prelasku na ove digitalne sustave. Tu prvenstveno mislim na financijski edukativni i infrastrukturni aspekt.
Evo hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepo.
Dakle, mi smo mislili na male i srednje poduzetnike, te smo sukladno tome i omogućili besplatnu aplikaciju kako sam rekao i uvodno koja se zove mikro e-račun koja omogućuje izdavateljima i primateljima e-računa koji nisu u sustavu PDV-a da ovisno o vlastitom izboru koriste besplatnu aplikaciju za izdavanje, za primanje fiskalizaciju e-računa kao i arhiviranje navedenih.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče.
Evo ovaj Prijedlog zakona o fiskalizaciji svakako donijet će i dodatne koristi u borbi protiv PDV-a, prijevara i utaja, smanjenja nelojalne konkurencije upravo kao što ste rekli kroz uvođenje opće obveze izdavanja i primanja e-računa. Možete li navesti koje još osim ovih koristi će, predviđate donošenjem ovog zakona.
Hvala lijepa.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovana zastupnice.
Dakle, ovim zakonom odnosno uvođenjem sustava fiskalizacije 20 procijenjena korist za naše poduzetnike iznosi više od 120 milijona eura koje se mjeri u administrativnom rasterećenju za naše poduzetnike. Dakle, kao što sam naveo i uvodno smanjuje se broj poreznih obrazaca te predispunjenost obveznih prijava također će se smanjiti troškovi poreznim obveznicima i to materijalni troškovi, odnosno manji troškovi ispisa, poštarina, rukovanja, arhiviranja i slično uštedit će se i naravno i na ljudskim resursima, te ubrzati sveukupno poslovanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Totgergeli, izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, poštovani državni tajniče.
Pa evo prije 13 godina skoro već sad kad se uvodila fiskalizacija prije svega se uvodila kako bi se spriječile porezne prevare prije svega u maloprodaji odnosno u trgovini gotovim novcem i karticama. Ali sad u zadnje vrijeme najčešće slušamo da se u stvari poduzetnici udružuju kako bi probali prevarit državu zajednički izdavanjem međusobnih računa i uzimanjem sebi koristi uskraćivajući PDV državi.
Zanima me koliko ovaj prijedlog zakona će pomoći u tome da se to spriječi, a i spominjali ste ogromne iznose na nivou EU poreznih prevara, pa me zanima kako vi procjenjujete koliko se dobro mi u Hrvatskoj nosimo sa tim poreznim prevarama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Da, u EU kako sam i uvodno naveo je procijenjeno da je u 2020. izgubljeno 93 milijarde eura prihoda od PDV-a upravo zbog navedenih poreznih prijevara. Ovaj sustav uvođenje e-računa upravo je jedan alat u borbi protiv poreznih prijevara, jer će omogućiti unakrsnu provjeru i izdavatelja i primatelja računa, te neće biti moguće više na navedeni način kako ste vi opisali vršiti porezne prijevare.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa poštovani državni tajniče.
Kolege iz HDZ-a vole operetno govoriti danas kada govore o nekim prijedlozima kako je sve to nešto SDP krivo, loše napravio, pa sada se to nešto popravlja, a ovdje su imali jedinstvenu priliku da naprosto pohvale nešto što je SDP napravio dobro pred više od desetljeća. Međutim, nisu to napravili, a ja ću pohvaliti ovaj prijedlog zakona bez obzira što ga radi HDZ-ova Vlada jer smatram da je ovo korak u jako dobrom smjeru.
Moje konkretno pitanje vama je sljedeće: Kada će prestati obaveza recimo trgovcima i ugostiteljima da izdaju tiskane račune? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Pa ugostitelji, trgovci već sada mogu izdavati račune u bilo kojem obliku, a ne samo u tiskanom.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nemamo više replika.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu.
Prvi je na redu Klub zastupnika SDP-a i poštovani kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicama iz Porezne uprave, kolegice i kolege zastupnici.
Evo pred nama je danas isto kao jučer dva važna zakona, dva važna zakona na nacionalnoj razini i gdje tu bez obzira na neke boje koje tu predstavljamo imamo neke strateške poglede i ja se ne libim i pohvaliti nešto što Vlada napravi, a i nešto što Vlada nastavi što SDP 2013. kada nije baš bilo lako i uvoditi ovakve određene promjene koje su bile znakovite za društvo, a to je sprječavanje određenih prijevara u plaćanju gotovinom.
Međutim, narednih u zadnjih desetak godina osim velikog broja gotovine koja je i dalje u opticaju, jel' i to neće se tek tako uspjeti izbjeći budući da iako EU predlaže da najveći dio i transakcija bude bezgotovinski, da bude digitalno ulazimo u jednu potpuno novu eru poslovanja, to je to digitalno poslovanje. I zapravo i Porezna uprava se priprema ozbiljno zahtjevno na prilagodbu tog novog digitalnog poslovanja i slijedom toga su i ove promjene koje se danas nalaze danas sa nama pred nama.
Dosadašnji oblik poslovanja odnosno nekakve fiskalizacije, odnosno izdavanja tog računa, izdavanje računa samo ću kratko se nadovezati da je taj hrvatski model koji je tada napravljen 2013. godine bio jedan od vodećih modela unutar EU. Znate zašto? Zato što znam u komunikaciji sa brojnim ministrima financija tada kada sam bio komunicirao i češkim ministrom financija i brojnim drugim ministrima financijama postojala su dva nekakve modela gdje su fiskalne kase bile odvojene, jel' bile su posebne u odnosu na povezanost sa Poreznom upravom.
Međutim, onaj model koji smo se mi tada prihvatili smo upravo da bude slobodno na tržištu kako će se razvijati i oblici softverskih rješenja i da budu povezani sa Poreznom upravom. To je smanjilo, jako smanjilo troškove, a s druge strane potaknulo je konkurenciju svih onih koji su razvijali takve modele.
E sada idemo, međutim to je bio taj dio krajnje potrošnje, odnosno gotovinskog plaćanja. Danas zapravo Vlada po meni jako dobro prepoznala da je potrebno obuhvatiti cjelokupni ne samo ovaj dio gotovinskog, nego ovaj dio i transakcijskoga. Zašto? Pa evo nedavno smo imali jedno veliko uhićenje, ja mislim da je i bilo preko 60, 70 tih poduzetnika koji više, da ne kažem ono sa gotovinom su oni davno koristili taj dio nego gdje je bilo ogromno, po meni je bilo šokantno da uopće se time bave iskreno, da se uopće time bave. Ljudi danas se možete baviti čim god hoćete. Postoje EU sredstva, postoje brojni projekti jel' od strane EU itd. Ali ne, oni su si upikirali bavit će se ono faktoriranjima i izvlačenjima novca. Moš' mislit biznisa!
I naravno, naravno u tom određenom dijelu i onda pazite od svih tih kreativnih biznisa oni na najgluplji način uđu se nečim bavit i naravno da u tom dijelu pozdravljam ovakav dijalog gdje će se već u startu reći ljudi moji pa ono na možete se time baviti, tim određenim kružnim prevarama. To nije ono u nikakvom nekakvom obliku da nećete moći biti uhvaćeni i način da je, da to što se ovdje događa kod nas to nisu samo naši poduzetnici da bi netko mislio.
Zato kako smo na jedinstvenom europskom tržištu pa danas vam može bilo tko upravo i da nema tih granica pogotovo na nekakvim rubnim zemljama EU ljudi se odlučuju i s obzirom da je i lakše registriranje takvog posla i bavit se tim oblikom posla. Međutim i to je danas koliko to danas vidimo, to je danas na žalost jel' postao je i nekakav i ozbiljan biznis.
I zbog toga ovdje pozdravljamo ove izmjene koje će odmah u startu zapravo suzbiti takav oblik prevara. Čuli smo ovdje da se to na razini EU negdje oko 93 milijarde nestajućeg znači PDV-a i to su tzv. oni nestajući trgovci gdje se zapravo tako fakturiraju da, da zadnji tek zapravo kupi taj dio novca.
Ono što je i dalje ovdje jako važno znači da se širi taj sa krajnje potrošnje na bezgotovinsko i na sudjelovanje države, jer država je već 2019. godine ovdje brojnim zakonima potaknula jel' sudjelovanje da i država bude partner u izdavanju e-računa i zapravo da pokaže da se to isplati i digitalno na taj način da će se smanjiti troškovi.
I ovdje mi je drago da je Porezna uprava, evo moram vas hvaliti isto kao što i jučer sam rekao vašim kolegama iz drugog dijela da bi bilo bolje malo da ono obrazloženje kada radite obrazloženje o tako važnom zakonu kao što su bila jučer javna poduzeća, pa da nemate baš ni jedan podatak tehnički koliko je to udio u BDP-u, da nam malo zapravo ovdje olakšate tamo raspravu ja ću ovdje pohvaliti Poreznu upravu i pohvalit ću Ministarstvo financija jer stvarno su dali jedno jako lijepo, dugo obrazloženje.
Čak su dali, ovo mi je malo zanimljivo, čak su dali vrlo detaljno koliko će se ukinuti, koliko će se uštedjeti po svakom ukidanju obrasca. Evo stvarno vas tu pohvaljujem. Je li to onda i u našoj raspravi kada možda netko, morate razumjeti jel'? I ovdje kada ljudi dolaze jel' nisu svi stručnjaci u ovome područje, međutim kad obrazloženje pročitaju što jednostavnije obrazloženje, što stavljate nekakve kvalitetnije podatke onda se i ljudi mogu pripremiti kvalitetnije zastupnici i onda ta rasprava može ići u puno kvalitetnijem obliku. Tako da ovdje stvarno pohvaljujem evo pazite ukida se 10 obrazaca. Pa možda hrpa njih nije ni čula za nekakve, ovih brojnih obrazaca, jer ne rade svaki dan. Međutim, oni najvažniji obrasci su oni URA, IRA, ti obrasci koji se još davno još iz onih doba socijalizma se čuju. Znači ukidaju se u ovom obliku i to je stvarno pohvalno i vidite vrlo detaljno da 120 milijona eura će se ukinuti administrativnog rasterećenja koristeći nove oblike ovih digitalnih platformi, odnosno korištenja, korištenja novog načina komunikacije.
A zašto je važno donositi i po meni je evo vidjeli smo nedavno zašto je važno Vladi, po meni svakoj Vladi kao jedan instrument koji se nadograđuje i koji se razvija. To je zapravo sam jučer i rekao, to je kod velikih političkih stranaka jako važno, jako, jako važno da se strateške odluke, strateški dokumenti nevezano na boju donose i pogledajte mi smo donijeli 2013., vi ste ovo nastavili sada 2025. Netko iza vas će ponovo to dalje razvijati i to je izgradnja institucija, to je izgradnja institucija. A ne ono, mi kad dođemo e odmah ćemo prvu stvar što napraviti ukinuti sve što ne valja u nekakvom dijelu. I zbog toga su i ove rasprave ovdje u Saboru koje nam trebaju biti da nas približe u nekakvim stvarima koji su stvarno, stvarno dobre.
I zato možemo i ovakve projekte kada se to donosi, jer nije lako napraviti neki projekt onda možemo doći sutra pred OECD i reći gle ljudi, pogledajte šta mi imamo u Hrvatskoj. Imamo najbolji model fiskalizacije koji i strancima kada dolaze u Hrvatsku olakšava poslovanje ljudi moji. Nema tih brojnih obrazaca, pa taj koji želi investirati u Republiku Hrvatsku pa kaže, pa gledajte vi ste stvarno i vezano i za digitalno itd., napredni ste, možete koristiti, država ima sve te neke podatke. Znači država je bussines friendly prema poduzetnicima jel' što se tiče u ovome dijelu tehnološki, odnosno što je najvažnije postavlja jednu ozbiljnu razinu transparentnosti jer ovdje nije samo utaja poreza odnos prema državi nego je utaja poreza važna prema onome drugom poduzetniku što ga da ne kažem taj drugi poduzetnik se loše osjeća, odnosno nekonkurentan je ako on plaća pune poreze, a ovaj ne plaća.
Znači to je ono što uništava zapravo samo tržište ne samo ovdje koje država koja gubi određeni prihod, nego ona koja uništava vezano za poslovanje. Tako da mislim da se Hrvatska može pohvaliti isto kao što govorimo u OECD-u i o ovakvim projektima. I ovakve projekte nuditi na razini EU kao stvarno uspješni projekti i onda kada nas ono rangiraju na ono doing business, bussines friendly itd. prezentirati se, da stvarno imamo dobre i ozbiljne projekte koji nisu jednostavni napraviti. To treba godinama napraviti, to treba imati kontinuitet ljudi koji to rade itd. i vrlo ih jasno u tome ih i komunicirati. Tako da vezano i za ove rokove koje ste ovdje, znači ovi rokovi se provode u tri faze jel'? Znači prva faza je 1. rujna 2025. godine, ovdje je i državni tajnik rekao na koga se sve odnosi 2025. godina. Onda ide ova druga faza, značajnija faza i zapravo 1. siječanj 2026. godine koji se odnosi zapravo na sve ovaj oblik fiskalizacije i ova treća faza, znači 1. siječnja 2027. godine.
I ovdje je sada jako važno na Poreznoj upravi da ovo komunicira prema poduzetnicima da se onda, znači gledajte donosimo danas zakon, vrlo danas malo rasprave, već su počeli nekakva ljetna sezona itd. da ljudi ne bi sad rekli znate kako, pitanje koliko oni to prate na svakodnevnoj razini, da ne bi evo sad rekli, se sjetili u 10 mjesecu nešto moramo napraviti od 1. siječnja 2026. godine. Znači pola godine. I pogotovo ovo što ste ovdje i naveli da se već od 1. rujna to je ono što je jako bitno svi obveznici razmjene e-računa i informacijski posrednici imat će mogućnost testirati sposobnost vlastitih sustava za razmjenu e-računa. To je jako bitno.
Znači odmah ljudima reći ljudi moji od 1.9. imate a ne ono sjetiti se ono 30.12. hajte nam prolongirajte. Odmah sada imate mogućnost od 1.9. ovo što rade i tehnički, informatički budući da je ovo jako puno, da odmah poduzetnike se i upozna da imaju mogućnost od 1. rujna i testirati cjelokupni taj proces.
I vezano za na kraju se pokazalo i kod ovoga koliko su važni ovakvi elementi za upravljanja fiskalnom politikom, odnosno politikom Vlade. Vidjeli ste kako je fiskalizacija reagirala vrlo brzo reagirala kada se donose ove odluke kada je bio onaj bojkot trgovina. Znači vi niko vam nije mogao tako brzu odluku donijeti, nego kao što je napravila Porezna uprava, da ne kažem on line je napravila šta se događa na tržištu.
A zamislite sada kada se ovaj obuhvat znači još proširi, znači državi daje stvarno dobar alat, vrhunski alat da se bavi protiv poreznih utaja, to je jako važno odnosno da ih odmah u početku suzbijate, da možete vrlo brzo donositi određene odluke što je najvažnije. Vrlo brzo možete donositi određene i kvalitetne odluke i treće imati mogućnost rasterećivanja poduzetnika. To je onaj pravi paket kada se u tom dijelu onda rastereti i onda Hrvatska postaje business friendly, ali to je proces. To ne ide tako brzo, to ne ide tako preko noći, to je ono nešto što morate godinama pripremati. I zato ja kažem Hrvatska se ima puno stvari se može pohvaliti i prodati to kao jako dobar, kao nacionalni proizvod vani.
I naravno da danas o tome nema velike rasprave zato što je nešto po meni dobro. I to je zato što podržavamo i jedni i drugi i zato što to u nekakvome dijelu smatramo da je nacionalno. Tu nema nekog mesa da kažemo gdje je tko ovaj dio, ali to je onaj dio i naše rasprave.
Čim se može naći, izvući nekome e to ćete imati cijeli dan raspravu. To je onaj dio i naših rasprava, znači mi moramo po meni za one dobre stvari ima nas malo, nije nam jednostavno prodati bilo šta, danas nije jednostavno prodati ljudi moji, danas pogotovo sa tim tehnološkim kompanijama koje su s druge strane koje su puno veće, koje su puno ozbiljnije zemlje, koje su u nekom tržišnom kapitalizmu već 200 godina ljudi moji. Mi smo tridesetak godina u nekom tržišnom kapitalizmu. Nije lako napraviti sve ove reforme što radite i urediti cjelokupni tog sustava i Hrvatska ide u tom dijelu pogotovo digitalizacije jako dobro, ali nekad i u tom dijelu na žalost to nitko i ne prenosi. To misli da je to nešto što ide jednostavno, a zbog toga ću ovdje osobno pohvaliti ljude u Ministarstvu financija, u Poreznoj upravi koji su iznijeli cijeli ovaj projekt i 2013. i 2019. kada ste uradili i sada i dalje radite kontinuitet ljudi i to je onda kada jačate institucije. To je važno za državu. Kad govorimo o jakim institucijama u tom nekom kontinuitetu i zbog toga evo ja ću ovo pohvaliti, apsolutno podržati. Evo nadam se, nadam se da će na žalost ovo je sad ispala kao neka dosadna rasprava, tu se nešto međusobno hvalimo nema nekakvih. Ali mislim da ovakve, dao bog da bude ovakvih više rasprava onda u Saboru da smo u …/Govornik se ne razumije./…
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Bez obzira što ste sve pohvalili imamo povredu Poslovnika kolega Šimić da vidimo.

Šimić, Petar (HDZ)
Povrijeđen je 238. Ja želim iskoristiti priliku i čestitati gospodinu Lalovcu. Dakle, jedan od rijetkih oporbenih čelnika koji je spreman priznati i pohvaliti rad resornog ministarstva, Vlade Republike Hrvatske i stvarno evo i ja želim da da bog što više ovakvih rasprava i da što više izmjena i dopuna zakona i novih zakona donosimo jednoglasno kad smo suglasni da su oni stvarno na korist svih nas.
Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sve je lijepo samo ste to trebali reći kroz raspravu, pa vam sad moram dati opomenu. Što sad?
Idemo na drugu raspravu Klub zastupnika HDZ-a i poštovana kolegica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa stručnim suradnicima iz Porezne uprave.
Evo Ministarstvo financija, Porezna uprava vodila je projekt fiskalizacije 2:0, implementacija sustava za bezgotovinsko plaćanje putem e-računa sa integriranom e-arhivom, te naprednog on-line knjigovodstva u sustavu PDV-a. to je projekt koji je trajao do kraja 2024. godine, financiran je iz bespovratnih programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine.
I upravo u provedbi projekta fiskalizacije 2:0 postavljeno je nekoliko ciljeva. Uspostavio se sustav za prijavu bezgotovinskih računa Poreznoj upravi i to računa koji se danas izdaju putem tijela državne i javne uprave, implementacija sustava bezgotovinskog plaćanja putem e-računa za poduzetnike uspostavom besplatne aplikacije za e-račune koji će biti omogućen malim poreznim obveznicima u smislu propisa o PDV-u kojima bi troškovi uvođenja poslovanja temeljenog na e-računu bili nerazmjerni koristima koje bi dobili iz takvog načina poslovanja.
I upravo radi ostvarenja navedenih ciljeva projekta fiskalizacija 2:0 ovim prijedlogom današnjim Zakona o fiskalizaciji predložen je pravni okvir kojim će se u Republici Hrvatskoj omogućiti prelazak na novi izvještajni sustav u digitalnom dobu temeljen na izdavanju e-računa. Naime, već sada u poslovanju poreznih obveznika postoji fiskalizacija računa koja se odnosi na krajnju potrošnju naplatom karticama i gotovinom. Ovakva fiskalizacija računa propisana je važećim Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom i podrazumijeva dostavu fiskalizacijske poruke u Poreznu upravu koja se odvija neposredno prije izdavanja računa, a temelji se na utvrđenim softverskim rješenjima i uređajima za izdavanje računa.
Od samih početaka uvođenja fiskalizacije pokazalo se da je takav izvještajni sustav dostave podataka iz računa prema Poreznoj upravi prilikom izdavanja računa moguć i da ni na niti jedan način ne ometa niti produljuje postupak izdavanja računa. Kako je prethodno izložena važeća fiskalizacija računa obuhvaća isto tako krajnje potrošače u svim načinima plaćanja osim plaćanja na transakcijski račun, te kao takav ne ulazi u izvještajni sustav, odnosno isti nije dostupan kroz fiskalizacijske poruke Poreznoj upravi u trenutku izdavanja računa.
Isto tako nadalje u poslovanju koje se odnosi u postupcima javne nabave primjenjuje se izdavanje i slanje računa u elektroničkom obliku koje je obvezno od 1. srpnja 2019. godine primjenom Zakona o električnom izdavanju računa u javnoj nabavi, a koji je usklađen sa Direktivom 2014. 55 Europskom unijom o električnom i elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.
Osim na području javne nabave, e-računi se danas koriste i u poslovanju određenog broja poreznih obveznika posebice velikih s obzirom da se izdavanje e-računa u javnoj nabavi uspješno primjenjuje već 6 godina, te da postoji praksa izdavanja e-računa vidljivo je da je razmjena e-računa nije novina u Republici Hrvatskoj. Isto tako, osnovni alat za postizanje financijske discipline na tržištu i osnova za utvrđivanje poreznih obveza je upravo izdavanjem računa. Važnost pravovremene dostupnosti podatka o računu prepoznata je i od strane Europske komisije.
Europska komisija donijela je mjere za modernizaciju sustava PDV-a u EU kako bi bolje funkcionirao za porezne obveznike i bio otporniji na prijevare, te kako bi se riješili svi izazovi u PDV-u koji nastaju razvojem ekonomije platformi. Cilj promjena je stvoriti novi izvještajni sustav na području PDV-a kroz digitalno izvješćivanje u stvarnom vremenu temeljeno na e-fakturiranju, odnosno na izdavanju e-računa i fiskalizaciji e-računa kojim će se omogućiti slanje fiskalizacijskih poruka Poreznoj upravi.
Dakle, pretpostavke za stvaranje preduvjeta za prelazak na novi digitalni sustav izvještavanja u Republici Hrvatskoj temeljen na e-računu već sad postoji u pravnom sustavu Republike Hrvatske, ali shodno navedenom radi sveobuhvatnog praćenja poreznih obveznika u svim segmentima poslovanja ovaj Prijedlog zakona o fiskalizaciji zamjenjuje postojeći Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom pri čemu se propisuje jedinstveni porezni i pravni okvir za fiskalizaciju svih računa u krajnjoj potrošnji, izdavanje i fiskalizaciju e-računa između poreznih obveznika, računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijle.
Prema Prijedlogu zakona o fiskalizaciji sustav fiskalizacije bi se nadograđivao. U dijelu fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji u bitnome se izdvaja od 1. siječnja 2026. postupak fiskalizacije primjenjuje se na sve obveznike fiskalizacije u krajnjoj potrošnji neovisno o načinu plaćanja. Isto tako u dijelu izdvajanja i fiskalizacije e-računa o poslovanju poreznih obveznika od 1. rujna 2025. godine svi obveznici razmjene računa, informacijski posrednici imat će mogućnost testirati sposobnost vlastitih sustava za razmjenu e-računa, fiskalizaciju e-računa i e-izvještavanje kako bi bili spremni na primjenu ovog zakona od 1. siječnja 2026. godine.
Od 1. siječnja 2026. uvodi se i obveza izdavanja i zaprimanja registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a. Od 1. siječnja 2027. godine uvodi se obveza izdavanja e-računa za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna jedinice lokalne samouprave koji su upisani u registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a.
Isto tako, posljedice koje će proizaći iz primjene Prijedloga zakona o fiskalizaciji kroz uvođenje obveze izdavanja i primanja e-računa donijet će dodatne koristi u borbi protiv PDV-a, prijevara i uplata, te smanjuje smanjenja nelojalne konkurencije. Obveza izdavanja računa sa prijenos podataka iz e-računa Poreznoj upravi u stvarnom vremenu omogućit će dosljednu provjeru prijavljenog i naplaćenog PDV-a. Time će se ujedno povećati saznanje o poslovnim aktivnostima što će omogućiti da se mjere ekonomske politike što više određuju u skladu sa stvarnim gospodarskim pokazateljima.
Nadalje, uvođenjem e-računa i novog izvještajnog sustava omogućit će se brojne uštede u poslovanju poreznih obveznika, pojednostavljeno ispunjenje poreznih obveza, ali i prednosti za razvoj digitalnog poslovanja. Posljedično pojednostavljuje se cjelokupni proces izdavanja e-računa, štedi vrijeme i osigurava nesmetan protok informacija uz osiguravanje ostvarenja zelenih politika.
Uvođenje obveze izdavanja e-računa uz fiskalizaciju e-računa, te uvođenje sustava e-izvještavanje dovest će do značajnog administrativnog rasterećenja i omogućiti ukidanje niza poreznih prijevara. Upravo uštede i prednosti koje će se ostvariti u poslovanju poreznih obveznika već u kratkoročnom razdoblju kompenzirat će troškove prilagodbe u novom izvještajnom sustavu. I kao što je državni tajnik u uvodu rekao radi se o administrativnom rasterećenju u vrijednosti od 120 milijuna eura našim poduzetnicima.
Stoga Klub Hrvatske demokratske zajednice pozdravlja izmjenu Zakona o fiskalizaciji i podržati će ovaj zakon.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zaključujem raspravu.
Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti

11

  • Prijedlog zakona o fiskalizaciji, P.Z. br. 149
30.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o fiskalizaciji, prvo čitanje, P.Z. br. 149.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o fiskalizaciji i
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona, molim glasujmo.

118 glasova za, jednoglasno je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF