Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

8; 9

  • Prijedlog zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 144
  • Prijedlog zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju, prvo čitanje, P.Z. br. 145
28.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovime smo došli do kraja rasprava klubova zastupnika i sada prelazimo na dnevni red kao što smo najavili. Dakle, provest ćemo objedinjenu raspravu o točkama

Prijedlog zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z.E. br. 144. i

Prijedlog zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 145.

Predlagatelj je Vlada na temelju članka 85. Ustava i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun i Odbor za ravnopravnost spolova. Nema zahtjeva za stankom tako da će predstavnik predlagatelja sada dati dodatno obrazloženje i pozivam poštovanog državnog tajnika Davora Zoričića da to učini.
Izvolite.

Zoričić, Davor
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
S ciljem rasprave u prvom saborskom čitanju danas se pred vama nalaze dva prijedloga zakona i to Prijedlog zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i Prijedlog zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju. Cilj navedenih prijedloga zakona je unapređenje korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, utvrđivanje jasnih i mjerljivih ciljeva, profesionalizacija i odgovornost upravljačkih tijela, te povećanje transparentnosti javnog izvještavanja u skladu sa međunarodnim standardima.
Nacrtom Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske uspostavlja se novi regulatorni okvir izvršavanja članskih prava Republike Hrvatske u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske kao i uvođenje novih zahtjeva u pogledu korporativnog upravljanja.
Također, budući da će stupanjem na snagu Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i istovremenim donošenjem novog Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju u potpunosti prestati važiti dosadašnji Zakon o upravljanju državnom imovinom važno je osigurati kontinuitet u obavljanju poslova, djelatnosti javnih ovlasti Centra za restrukturiranje i prodaju.
Slijedom navedenog predlaže se istovremeno donošenje posebnog Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju koji je usklađen sa novim zakonodavnim okvirom koji regulira pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske. Naime, 30. prosinca 2023. godine na snagu je stupio Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske čime su prestale važiti odredbe Zakona o upravljanju državnom imovinom koje se odnose na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, dok će se ovim zakonskim prijedlozima urediti područja upravljanja pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Smisao donošenja novih zakona povezan je sa mogućnošću unapređenja postojećeg zakonskog okvira koja prvenstveno proizlazi iz potrebe za boljom koordinacijom disperziranih vlasničkih ovlasti kao i iz potrebe za unapređenjem načina na koji država ostvaruje svoju vlasničku ulogu. Novi zakon izazove povezane sa disperziranim ovlastima otklanja jasnom ulogom svih dionika koji predstavlja državu kao vlasnika na način da nadležna ministarstva i centar zadržavaju svoju vlasničku funkciju, a Ministarstvo financija postaje tijelo za koordinaciju osiguravajući usklađenu i dosljednu primjenu vlasničke politike na svim razinama.
Također zakon predviđa jedinstveni standard korporacijskog upravljanja u pogledu upravljačkih tijela pravnih osoba i njihovih uloga i odgovornosti. Ključna novost ovog zakonskog paketa, ali i podzakonskih akata koji su u pripremi odnosi se na sveobuhvatno osnaživanje uloge države kao aktivnog i odgovornog vlasnika u okviru kojeg država jasno definira zašto je vlasnik određene pravne osobe i što time želi postići.
U skladu sa tim predviđeno je donošenje vlasničke politike ključnog strateškog dokumenta koji jasno definira ciljeve državnog vlasništva, razloge za zadržavanje pojedinih pravih osoba u vlasništvu države, te pravile i standarde upravljanja. Zakonom je jasno utvrđeno da će država zadržati vlasništvo u onim pravnim osobama u kojima za to postoji jasan i opravdan razlog utvrđen i obrazložen u vlasničkoj politici.
Lista pravnih osoba koja će imati status od posebnog interesa utvrdit će se vladinom odlukom na temelju jasno utvrđenih kriterija. Pažnja će biti na onim pravnim osobama koje zbog svog strateškog, fiskalnog, gospodarskog ili infrastrukturnog značaja imaju ključnu ulogu u ostvarivanju javnih ciljeva, interesa Republike Hrvatske na primjer pravne osobe koje upravljaju javnim dobrima, pružaju temeljne javne usluge, djeluju unutar prirodnih monopola ili imaju značajan učinak na državni proračun.
Zakonom je predviđeno da se taj popis i vlasnička politika redovito preispituju najmanje jednom u četiri godine kako bi se osiguralo da status posebnog interesa uistinu odražava aktualne potrebe društva i strateške prioritete države. Nadalje, predviđa se uspostava sustava financijskih i nefinancijskih ciljeva uključujući i ciljeve povezane sa čimbenicima održivosti koje pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske trebaju ispunjavati, te njihovog praćenja od strane vlasničkih tijela pri čemu ti ciljevi jasno održavaju strateške interese i razloge koje Republika Hrvatska želi postići vlasništvom u tim pravnim osobama.
Godišnji i srednjoročni planovi pravnih osoba obuhvaćaju ove ciljeve kao sastavni dio, te će biti javno objavljena. Novi zakon također predviđa i podjelu pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske s obzirom na obavljanje tržišnih djelatnosti i djelatnosti pružanja javnih usluga. Nastavno na to propisuje se razdvajanje tržišnih djelatnosti od djelatnosti pružanja javnih usluga s ciljem sprječavanja unakrsnog financiranja, te obveza preoblikovanja onih pravnih osoba koje nemaju oblik trgovačkog društava, društva a bave se pretežito tržišnim djelatnostima u pravni oblik društva kapitala.
Također, velik naglasak stavljen je na profesionalizaciju upravljačkih i nadzornih struktura. Postupak izbora članova nadzornih odbora i uprava bit će transparentan, otvoren i kompetitivan.
Naime, novim zakonskim prijedlogom definirano je da će se članovi nadzornih odbora i uprava birati putem javnog natječaja uz strogo utvrđene uvjete i postupke. Uvažajući dobru praksu korporativnog upravljanja uvodi se i obveza minimalno 33% neovisnih članova nadzornih odbora ali i raznolikost u sastavu osobito prema profesionalnom iskustvu, obrazovanju, spolu i dobi što predstavlja važan iskorak kojim će se osigurati sagledavanje različitih perspektiva prilikom donošenja odluka. Tako strukturirani nadzorni odbori bit će autonomni u pogledu nadziranja rada uprava, odobravanja strateških dokumenata poput godišnjih i srednjoročnih planova te u postupku izbora imenovanja uprava čime se jača uloga i odgovornost nadzornih odbora.
Novo zakonsko rješenje predstavlja i temelj za utvrđivanje politike primitaka uprava i nadzornih odbora. Prilikom utvrđivanja politike primitaka vodit će se računa o kompleksnosti poslovanja pojedinih pravnih osoba. Naime, sve pravne osobe nisu u istom položaju. Neke djeluju u tržišnim uvjetima i suočavaju se s konkurencijom dok druge obavljaju specifične javne usluge. Upravo zato pristup će biti diferenciran s ciljem da se, da postavljeni okviru budu realni, primjerni ali i poticajni.
Posebna pažnja u ovom zakonskom prijedlogu posvećena je transparentnosti izvještavanja s ciljem da javnost ima pravovremen i usporediv uvid u poslovanje pravnih osoba putem unificiranog javnog izvještavanja kako od strane pojedinih pravnih osoba tako i od strane države kao vlasnika.
Iako već nekoliko godina unazad država prepoznaje praksu objave godišnjeg agregiranog izvješća o poslovanju pravnih osoba, novim regulatornim okvirom predviđeno je da će se objedinjeno godišnje izvješće o poslovanju izvještavati o ostvarenju postavljenih ciljeva koje država kao vlasnik utvrđuje.
Također, novost je da će se izvještaj o poslovanju pravnih osoba u državnom vlasništvu nakon usvajanju na Vladi podnositi Hrvatskom saboru čime se osigurava parlamentarni nadzor.
Dodano, Ministarstvo financija sustavno će pratiti i analizirati kvalitetu korporativnog upravljanja u pravnim osobama i to putem posebno razvijenog kompozitnog indeksa koji objedinjuje ključne pokazatelje upravljačke učinkovitosti, transparentnosti i usklađenosti s dobrim praksama.
Važno je napomenuti da se zakonom uvode prekršajne osobe kojima se pravna osoba te odgovorna osoba može kazniti ako ne dostavi propisane planove i izvještaje odnosno ako iste ne objavi.
Zakon se primjenjuje na pravne osobe u vlasništvu RH u kojima RH ima prevladavajući utjecaj, a iznimno se primjenjuje i na pravne osobe u kojima RH nema prevladavajući utjecaj kada je to zakonom propisano.
Također, primjena zahtjeva i standarda određenih zakonom na odgovarajući način primjenjuje se i na ovisna društva pravnih osoba u vlasništvu RH.
Novosti vezane uz prijedlog zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju odnose se prije svega na promjene vezane uz ustrojstvo centra. Naime, centar predstavlja pravnu, prvu pravnu osobu osnovanu po posebnom zakonu čija se upravljačka tijela usklađuju s novim standardima korporacijskog upravljanja.
Važno je spomenuti kako predloženi zakonski okvir predstavlja ključnu reformsku mjeru unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Međutim, isto tako njime Hrvatska izravno odgovara i na preporuke OECD-a čiji smo pravni instrument smjernice za korporativno upravljanje u državnim poduzećima prepoznali kao standard dobrog upravljanja, a članstvo u OECD-u jedan je od strateških ciljeva RH.
Naposljetku, donošenje ovog zakona predstavlja sveobuhvatnu reformu s ciljem učinkovitijeg, profesionalnijeg i transparentnijeg upravljanja pravnim osobama što bi u konačnici trebalo rezultirati boljim uslugama za građane i većim koristima za državu kao vlasnika.
Predloženi zakonski okvir uzima u obzir nacionalne specifičnosti i potrebe, ali je usklađen i s najboljim međunarodnim praksama.
Zahvaljujem uvaženim zastupnicama i zastupnicima na pozornosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku.
Ukupno imamo 11 replika, prvi na redu replicirat će kolega Lalovac.
Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, pa evo zanima me ovdje ste uvodno samo napomenuli da bi se ovaj zakon odnosio na 36 ovih firmi. Mislim da je on malo ipak malo širi pa mi konkretno odgovorite na koliko je to zapravo ovaj, ovaj zakon će se primjenjivati kad stupi na snagu. Znači koje je to veličina tih javnih poduzeća, koliko je to udio u BDP-u, radile li se nekakve analize, šta to znači jel za njih, koliko uje to uprava i nadzornih odbora jel. I koliko sam ovdje vidio čini mi se da oni idu u ovo se primjenjuje tek kada njima istekne mandat jel. Znači zanima me malo konkretnije o ovim svim znači na koga će se primjenjivati ovaj zakon.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala puno na pitanju.
Mislim da je jako važno pojasniti, dakle zakon se primjenjuje na 36 pravnih osoba koje se na list… nalaze na listi pravnih osoba od posebnog interesa ali isto tako i na 12 trgovačkih društava koja se nalaze u portfelju CERP-a, dakle ukupno je 48 pravnih osoba koje su obuhvaćene ovim zakonom u portfelju središnje države.
Ono što sam stavio u prvi plan tijekom svojeg uvodnog izlaganja odnosilo se zapravo na pravne osobe od posebnog interesa u smislu utvrđivanje razloga za vlasništvo jer moramo točno znati zašto su to pravne osobe koje imamo na toj listi jer njih namjeravamo zadržati dok one pravne osobe ili trgovačka društva koja ostanu u CERP-ovom portfelju su zapravo trgovačka društva koja će država prodati. Jednom kad se napravi analiza koja to poduzeća želimo zadržati svi će to zapravo svi nadzorni odbori i uprave bi se trebali unutar godinu dana od stupanja na snagu zakona izabrati po novom principu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Citiram iz jednog članka. Premijer Plenković ipak je pristao na ostavke HDZ-ovih članova uprave Hrvatskih šuma. Osim toga dogovoreno je da DP dobije još 15-ak članova uprava tvrtki. Domovinski pokret je na tom inzistirao po cijenu koalicije. Hrvatske šume su doživjele stranačko porobljavanje, a Plenkovićeva vlast se sama sa sobom zapravo ne uspijeva dogovoriti da li obećava depolitizaciju, a istovremeno provodi pojačanu stranačku instrumentalizaciju državnih tvrtki.
S jedne strane predlažu se zakoni kojima bi se trebao utjecaj HDZ-a i politike i stranaka u strateškim državnim firmama smanjiti, a paralelno se zapravo s DP-om u konspiraciju dijele pozicije u Hrvatskim šumama, kao što vidimo i u nekim drugim tvrtkama. U tom smislu se državna poduzeća doživljavaju kao svojevrsni izborni ratni plijen. Ja vas pitam, hoćete li i kako poštivati dogovor između HDZ-a i DP-a odnosno hoćete li ovaj javni natječaj za članove uprave samo fejkati ili je ovaj zakon samo zapravo dimna zavjesa…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…da prikrije neko novo stranačko porobljavanje državnih tvrtki?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Kao što smo objašnjavali sada u uvodnom obraćanju, ali i ranije, dakle smisao donošenja ovih zakona, paketa zakona je zapravo uspostava formalnog okvira za interakciju između država i državnih poduzeća, što znači da krećemo sa definiranjem razloga za vlasništvo u određenim državnim poduzećima, ali i uspostavom sustava ciljeva i pokazatelja uspješnosti za državna poduzeća. A s obzirom na te ciljeve i pokazatelje i podzakonske akte koji će se donijeti, uspostavit će se sustav upravljanja i izvještavanja, tako da odgovor na vaše pitanje je da da, upravo kao što smo najavljivali, distancirat će se samo upravljanje u poduzećima i nadzor od političkog utjecaja jer će politički utjecaj biti kroz strateški prizmu, perspektivu za davanje ciljeva i KPI-jeva odnosno pokazatelja uspješnosti, a javnim natječajima će se birati nadzorni odbori koji će onda javnim natječajem birati…/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Račan izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani državni tajniče, molim vas direktan odgovor. Da li to znači da trenutkom stupanja na snagu ovog zakona kreće taj proces odmah, što znači dakle da DP u ovom slučaju prestaje upravljat Hrvatskim šumama ili to znači da će se ovaj zakon donijeti, ali će se to provoditi u nekoj budućnosti kada za to se steknu uvjeti ili kada to dođe na nekakav dnevni red? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle nakon stupanja na snagu ovoga zakona u roku od 60 dana trebala bi se donijeti Uredba o imenovanju članova nadzornih odbora i uprava, a u roku od godine dana trebali bi se provesti izbori svih članova nadzornih odbora i uprava o novim principima u ovom zakonu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Sokolić izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani izlagatelju, pitat ću vas sad nešto vrlo konkretno, nastavno na ovo što ste maloprije rekli. Jeste li vi ili niste za rodnu ravnopravnost u nadzornim odborima? Naime, zakon predviđa donošenje vlasničke politike i javne natječaje za članove nadzornih odbora. Smatrate li vi da bi kriteriji izbora trebali uključivati i rodnu ravnotežu kao obvezujući kriterij i zašto to niste stavili u zakon, zašto to prepuštate podzakonskim aktima? Kako drukčije namjeravate ostvariti stvarnu ravnotežu zastupljenosti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle apsolutno smo za ravnopravnost spolova i mi smo i stavili u zakon kao što možete primijetiti diversifikaciju i prema kompetencijama, profesionalnom iskustvu, ali isto tako i prema dobi i spolu. Javni su natječaji za izbor nadzornih odbora, a nadzorni odbori opet putem javnog natječaja biraju uprave. Isto tako što se tiče direktive na razini EU, ona se primjenjuje kako na privatna, tako i državna poduzeća, za ona poduzeća koja su listana, obveza primjene te direktive je do 30.6.2026.g., a 3 od 6 listana, listanih državnih poduzeća već su se uskladila s tom direktivom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Katičić izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče sabora, državni tajniče sa suradnicima, sve vas srdačno poz… imam jednu kratku repliku na ovo vaše pitanje. Meni se čini da je ovo jedna od reformskih mjera, usudio bih se kazati još od tranzicijskog vremena koje će napraviti jedan ogromni iskorak u jednom vrlo bitnom segmentu, a to je upravljanje znači tim preostalim dijelom državnih poduzeća odnosno i nekakvih resursa koji su bitni za svakog građanina ove države, međutim vratio bi se malo na jedno konkretno pitanje. Ova reforma jasno ukazuje na izraženiju ulogu države kao aktivnog i odgovornog vlasnika koji će sudjelovati u svim i postavljati ciljeve i pratiti te učinke. Vi ste o tome nešto rekli. Međutim, moje konkretno pitanje je, na koji način će vaše ministarstvo, jer to je sad u vašem portfelju, osigurati da ti ciljevi budu ambiciozni, a istodobno realni…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…nešto kao u stilu pravnog, privatnog sektora? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju, dakle kao što ste dobro primijetili Ministarstvo financija će biti koordinacijsko tijelo, što znači da ćemo osigurati razmjenu informacija, dijeljenje informacija i osigurati da se ovaj formalni okvir koji postavljamo za državna poduzeća implementira na najbolji mogući način. To nikako ne znači da će svi resursi potrebni za ostvarenje onoga što namjeravamo ovom reformom postići biti osigurani samo Ministarstvu financija, dakle potrebno je osloniti se i na one resurse sposobnosti kapaciteta koji postoje u drugim ministarstvima, što znači da vezano uz vaše pitanje i postavljanje ciljeva koji trebaju biti realni, ali i ambiciozni, postavit će se na način da će nadležna ministarstva predlagati ciljeve Ministarstvu financija, Ministarstvo financija će ih preispitivati i zatim prosljeđivati Vladi koja će onda odlukom ciljeve poduzećima i zadavati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, evo zasigurno Reforma o upravljanju, korporativnom upravljanju državnim firmama predstavlja jedan veliki izazov i mislim da je bitno zbog javnosti naglasiti, sukladno preporukama OECD-a kojih je to 6 bitnih ciljeva, jačanje funkcija državnog vlasništva, usklađivanje pravnog i regulatornog okvira, održavanje jednakih uvjeta poslovanja kao za trgovačka društva u privatnom vlasništvu, poboljšanje praksi transparentnosti javnih objava, jačanje sustava unutarnje kontrole kroz poboljšanje sustava unutarnjih kontrola, jačanje autonomije i neovisnost nadzornih odbora.
Moje pitanje je, svi ovi ciljevi, da li imate neku projekciju, u kojem razdoblju očekujete da oni se i ostvare?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju, dakle mi upravo donošenjem ovih zakona nastojimo zapravo da se provedba tih ciljeva ostvari u najkraćem mogućem roku. Upravo sam spomenuo da u roku od godine dana bi po novim načelima, principima, novoj proceduri trebalo izabrati sve članove nadzornih odbora i uprava.
Što se tiče drugih ciljeva koje ste spomenuli, mi na njima već radimo paralelno sa ovim prijedlogom zakona, što znači da su već mnogi podzakonski akti u visokom stupnju dovršenosti, ali isto tako i u komunikaciji s državnim poduzećima, pogotovo iz portfelja Ministarstvo financija ili šire, vodimo računa i o zaštiti tržišne utakmice i o postavljanju strateških planova i ciljeva na način da su usklađene s onim što pripremamo i pripremamo se zapravo za jesen i pristupni pregled u OECD-u, gdje ćemo upravo odgovarati na takva pitanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Ova reforma korporativnog upravljanja dobro zvuči na papiru pogotovo u ovom dijelu koji kaže da nešto radimo zato što to OECD od nas traži. Na neki način povezano je sa uspostavom antikorupcijskih modela u tom sustavu upravljanja.
Mene zanima kako ćete konkretno provesti ona poboljšanja vezana za postavljanja članova uprava i nadzornih odbora, kako ćete spriječiti političke igre ili političke sukobe, pa čak i unutar HDZ-a kao vladajuće stranke. Evo, uzmite npr. Zrakoplovno-tehnički centar i uzmite razinu nekompetencije između ljudi koje resorni ministri na silu postavljaju kako bi proveli neke svoje ciljeve.
Molim vas, recite mi konkretno što to točno u ovom Zakonu će spriječiti da se ovakve prljave stvari događaju u svim trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, kao što to imamo prilike vidjeti na primjeru Zrakoplovno-tehničkog centra?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle nije riječ samo o usklađivanju sa standardima OECD-a koje nam netko nameće izvana, nego kao što smo već komunicirali više puta, potrebu unaprjeđenja korporacijskog upravljanja, Vlada je prepoznala još 2020. g. kad smo u suradnji sa Europskom komisijom raspisali zapravo dobili jedan projekt tehničke pomoći, a onda na koji se javio OECD i koje je zapravo pomogao da definiramo standarde korporacijskog upravljanja koje sada nastojimo primijeniti, uzimajući u obzir sve naše specifičnosti. Odgovor na drugi dio vašeg pitanja je da u skladu s onim što sam do sada govorio, sve izbore provodimo u postupku javnog natječaja, da već u zakonu postoje kriteriji koji će se uzimati u obzir prilikom određivanja članova nadzornih odbora, a onda i uprava, a dodatno uredbom Vlade o imenovanju članova nadzornih i odbora i uprava će se dodatno propisati kriteriji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Pa evo ja ću vam navesti primjer kako se ovih, ovi vaši novi standardi korporacijskog upravljanja mogu primjenjivati i kad nema zakonske potrebe za to, dakle naime Grad Split dolaskom, je li, nove gradske administracije proveli su javne natječaje, javne pozive za sve, za sva upravna vijeća svih svojih ustanova, za sva upravne odbore, nadzorne odbore gradskih tvrtki, za sve direktore gradskih tvrtki, dakle imate slučajeve da su direktori gradskih tvrtki, čudili su se što su izabrani jer nisu nikoga od gradske uprave ili izvršne vlasti poznavali. Dakle to je bilo provedeno i bez potrebe dakle zakonske potrebe dakle da netko nekoga prisiljavao da to radi, kao šta ovdje zapravo idemo u ove, idete u ove izmjene jer vas zaista prisiljavaju, evo i EK i OECD.
Dakle evo, ja ću ponoviti pitanje, na koji način ćete osigurati da ovo ne bude samo farsa za ponovno …
.../Upadica: Hvala vam./... postavljanje podobnih ljudi …
./... u upravu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
.../Upadica: Izvolite odgovor./...

Zoričić, Davor
Dakle kao što sam rekao, nitko nas ne prisiljava nego to samostalno, dobrovoljno činimo, radimo i kao što sam rekao znači uredbom će se prepisati, propisati detalji i kriteriji vezano uz postupke izbora članova nadzornih odbora i uprava, a što je već u zakonom propisano.
Dakle naglasak je na profesionalnom iskustvu, kompetencijama, a zatim i dobi, spolu, kako bi se upravo iz više različitih perspektiva donosile najbolje moguće odluke za sva poduzeća u državnom portfelju, a koje, kao što smo imali prilike čuti i do sada, kad smo zakon predstavljali prije javnog savjetovanja, upravljaju sa imovinom koja predstavlja 80% državnog portfelja, imaju prihode koji čine, isto tako 80% portfelja svih društava u vlasništvu države.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem poštovani državni tajniče, evo prije svega da vam se zahvalim osobno, evo i javno kao što ste i vi za ono što ste maloprije javno rekli, a to je da konačno Domovinski pokret gubi svoj plijen u Hrvatskim šumama.
Imam dva pitanja vezano za ovaj Zakon, a to je da zakon nalaže razdvajanje tržišnih djelatnosti od javnih usluga unutar pravnih osoba. Tu me zanima kako će se to razdvajanje provoditi u samoj praksi u društvima u kojima su tržišne i javne usluge isprepletene, prvenstveno tu mislim u tvrtkama kao što su Hrvatske vode ili HEP i drugo, zakon jača obavezu izvještavanja javnih objava, što svakako pozdravljam, no postoji li po tom pitanju planirani nadzor nad točnošću i kvalitetom tih objava koje će biti znači objavljene za javnost i što će se događati ako državna poduzeća ne objavljuju sve one podatke koje bi morale javno objavljivati. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala vam. Dakle kao što sam već u uvodnom obraćanju istaknuo, u slučaju neobjavljivanja svega onoga što bi trebali objavljivati, postoje prekršajne odredbe, kaznit će se, kako pravna osoba, tako i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Što se tiče prvog dijela vašeg pitanja, dakle pravne osobe od posebnog interesa su zapravo i tzv. subjekti od javnog interesa odnosno public interest entities osim onim koji su zapravo proračunski ili izvanproračunski korisnici, svi drugi imaju i revizijski odbor, a revizijski odbor služi kao pododbor nadzornog odbora upravo kako bi pomogao i u prvom i drugom, i s prvim i drugim dijelom vašega pitanja. I osim toga ono što ste pitali, dakle postoji i vanjska revizija koja će provoditi nadzor, a osim toga u recimo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… filmskoj radio-televiziji, ispričavam se, dakle već na primjer je odvojeno unakrsno financiranje …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… a primijenit će se …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Državni tajniče hvala vam lijepa. Molim vas u minutu.
Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani državni tajniče, mene zanima jesmo li mi spremni pustiti žene koje su sposobne, koje imaju sve kriterije na upravljačke pozicije u tvrtke u državnom vlasništvu. Jer vidimo da većinski tim tvrtkama upravljaju muškarci, te tvrtke su nerijetko legla korupcije i ne baš uspješnog upravljanja.
To je jedna segment. Ali drugi segment je to što ste vi pod prisilom EU u zakon transponirali jednu direktivu kojom obvezujete gospodarske subjekte u privatnom vlasništvu da moraju imati 33% zastupljenih žena u upravama, 40% na neizvršnim direktorskim funkcijama, a mi kao država nismo spremni svojim primjerom pokazati da cijenimo znanje, da smo protiv rodne diskriminacije i da propustimo žene na upravljačke, u upravljačke strukture. Zašto je tome tako?
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
I nemojte mi odgovoriti da će od 6 biti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Glasovac./…
… da ste u 6 državnih već 3 primijenili.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala.
Dakle, bit će u 6 od 6 ako je moguće primijenjeno tako je, a dakle jednako se odnosi europska direktiva i na državna i na privatna poduzeća, a dodatno ono što smo predvidjeli u našem zakonu kao što sam rekao je javni izbor članova nadzornih odbora koji onda biraju uprave i predvidjeli smo i diverzifikaciju i po profesionalnom iskustvu i po dobi i po spolu tako da sve pretpostavke za provođenje ovoga o čemu ste govorili u praksi su već predviđene u zakonu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Da vidimo u čemu je povreda Poslovnika kolegice Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
U omalovažavanju zastupnice temeljem članka 238. Evo vidite, u 6 državnih tvrtki u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu države od 900 će biti 30 do 40% žena. Naravno u Hrvatskim šumama će ključni kriterij biti iskaznica DP-a jer je politika tako odlučila. To su kriteriji koji su nepisani i na to nas direktiva ništa ne obvezuje, krasno, bravo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Smijem li ja vama dati opomenu kolegice Glasovac? Onda dobivate opomenu.
Idemo dalje.
Kolega Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče zajedno sa suradnicima pa svakako ova dva zakona predstavljaju kako ste i uvodno istaknuli jednu reformsku aktivnost, jednu veliku reformsku mjeru u upravljanju državnim portfeljom, prije svega državnim tvrtkama.
Ja bih možda molio da mi pojasnite vezano za, nešto vezano za Strategiju upravljanja i Strategije poslovanja odnosno planove upravljanja koliko smatrate da će oni doprinijeti i većoj transparentnosti, ali isto tako i efikasnosti i odgovornosti uprava tih trgovačkih društava kada moraju donijeti takve dokumente koji će biti javno objavljeni.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala.
Donijet će puno veće transparentnosti i odgovornosti. Naime, upravo pri postavljanju ciljeva i pokazatelju uspješnosti zapravo planira se prenijeti strateški okvir na planove državnih poduzeća kako bi sve ono što država ne ostvaruje kroz proračun ostvarila kroz državna poduzeća zbog čega ih zapravo u portfelju ima. I osim toga nakon donošenja ovoga zakona kad se donesu i svi podzakonski akti, onda će se i ciljevi i pokazatelji koji se uspostave povezati i sa njihovim izvršenjem što će biti onda iskazano i u izvješćima državnih poduzeća, a i u …/Govornik se ne razumije./… izvješća.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolegica Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče u ovom zakonu zapravo se tematizira i nastavak privatizacije državnih tvrtki. Ovim zakonom i vlasničkom politikom kako je definirana Vlada zapravo kaže da neće privatizirati one tvrtke od posebnog interesa. To je sad nekih 36, a sve druge će skinuti sa liste, odnosno prebačene su na CERP i privatizirat će se u narednim godinama.
Dapače, Vlada se na to obvezala NPO-om, dakle da će vršiti daljnju privatizaciju tvrtki u državnom vlasništvu. I sam ministar najavio je da država planira postupan izlazak iz vlasništva nad tvrtkama koji nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Dakle, onih tvrtki kojima raspolaže CERP.
Na tom popisu naravno ima svačega, međutim apsolutno ima strateških tvrtki za Republiku Hrvatsku. Tu je riječ o Uljaniku, o Trećem maju, o luci Vukovar, o preostalim dionicama Podravke, Petrokemije, itd. itd. Ja smatram da su to apsolutno strateške tvrtke i resursi za Republiku Hrvatsku i zato pitam zašto ih Vlada želi privatizirati?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle, rekli smo da ćemo kao što je predviđeno prijedlogom zakona raspolagati sa određenim portfeljem koji će predstavljati pravne osobe od posebnog interesa, a one za koje ne postoji razlog za vlasništvo u državnom portfelju bit će ostavljeni u portfelju CERP-a. Ta poduzeća ili ta trgovačka društva će biti prodana, međutim nismo rekli koja su to poduzeća.
Kao što sam u uvodnom obraćanju i rekao i popis pravnih osoba od posebnog interesa i vlasnička politika revidirat će se najmanje jednom u četiri godine, ali sigurno prije nego se nastavi sa procesom prodaje državnih poduzeća koji su u državnom portfelju još jednom će se provjeriti portfelj koji je u Centru za restrukturiranje i prodaju kao i portfelj pravnih osoba od posebnog interesa, a zatim će se nastaviti sa aktivnostima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnom tajniku.
I došli smo do kraja sa replikama.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da.
Kolegica Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom i suradnicima, kolegice i kolege.
Kao Odbor za ravnopravnost spolova razmotrili smo na 13. sjednici održanoj 24. travnja ovaj prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. Uvodno obrazloženje je podnio državni tajnik, a dozvolite mi da ne čitam što je izrekao, jer je to izrekao malo prije ovdje.
Ali zato dozvolite da govorim o onome što je bila naša rasprava. U raspravi je sudjelovao zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koji je istaknuo kako se ured pravobraniteljice uključuje u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o ovom prijedlogu zakona. Naime, u prijedlogu zakona ne postoji izričita odredba kojom se transponira Direktiva Europskog parlamenta i vijeća o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i povezani mjerama osim načelne odredbe da se o onim pitanjima kojima se ne bavi Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima.
Prijedlog zakona sadrži posebne odredbe koje se odnose na uređenje izbora članova tijela pravnih osoba u vlasništvu RH odnosno da prilikom izbora kandidata za članove nadzornih odbora odnosno upravnih odbora treba voditi računa između ostalog i o raznolikosti o spolu. Smatram da navedeno otvara prostor za nedoumice u tumačenju pravila o primjeni općeg propisa u slučaju kada posebnim zakonom nije regulirano određeno pitanje.
Nadalje, budući da se radi o propisima uz koje se vežu prekršajne odredbe moguće je otvaranje pitanja različite interpretacije pred sudovima. Stoga Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova smatra da je važno da se u prijedlog zakona s ciljem uklanjanja nedoumice unese eksplicitna odredba kojom će se pozivati na primjenu odredaba koje se tiču rodne ravnoteže u Zakonu o trgovačkim društvima.
U raspravi koja je uslijedila izraženo je zadovoljstvo što će se o ovom prijedlogu raspravljati u dva čitanja. Članice odbora podsjetile su na raspravu na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora o prijedlogu Zakona o trgovačkim društvima kada je predsjednik predlagatelja višeputno naglasio da što se tiče poduzeća u vlasništvu RH kotirale one na burzi ili ne odredbe ranije navedene direktive biti transponirane kroz poseban zakon u nadležnosti Ministarstva financija. U raspravi je tada sudjelovalo više članica odbora iz čitavog političkog spektra, a bilo je isticano da se nakon udovoljavanja kriterija kompetencije kandidata treba voditi računa o rodnoj ravnoteži.
Nadalje, istaknuto je da su brojna istraživanja pokazala da žene imaju dru… različit tip vođenja te donose novu vrijednost i kvalitetu korporativnog upravljanja. Postoje primjeri dobre prakse koji pokazuju da su poduzeća u kojima žene čine 40 i više posto u upravama uspješnije te da žene donose drugačiju vrstu komunikacije, drugačija znanja pa i odnos prema riziku što korporacijama donosi profit. Izneseno je mišljenje da bi država trebala biti primjer privatnom sektoru. Također je naglašeno da se radi o ravnopravnosti spolova kao temeljnoj ustavnoj vrednoti.
Nadalje, istaknuto je da u preambuli navedene direktive stoji kako primjereno da javna poduzeća posluže kao model privatnom sektoru. Stoga su u raspravi članice odbora apelirale da se do drugog čitanja u tekst prijedloga zakona unese odredba i o široj primjeni načela navedenih u direktivi čime bi se pokazala politička volja da država primjeni na poduzeća u svom vlasništvu ono što traži od poduzeća u privatnom vlasništvu.
Državni tajnik završno je istaknuo da je direktiva transponirana u Zakon o trgovačkim društvima kao opći zakon da se on jednako primjenjuje na sva listana društva na tržištu kapitala odnosno uređenom tržištu bez obzira na vlasništvo, a da do 30. lipnja 2026. sva listana poduzeća to trebaju primijeniti.
Vezano uz komentar da državna, da bi državna poduzeća trebala predvoditi promjene istaknuo je da su 3 od 6 državnih poduzeća već ispunila te uvjete. Također, je izrekao uvjerenje da će ostala 3 državna poduzeća to učiniti u zadanom roku te da će odredba o raznolikosti omogućiti uvođenje rodne ravnoteže dodatno i na sva državna poduzeća a ne samo ona listana na burzi.
Nakon rasprave kao odbor smo većinom glasova 7 glasova za i 1 jedan suzdržani glas odlučili predložiti Hrvatskom saboru da se donese ovaj prijedlog zakona, ali i da se sve mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostave radi izrade konačnog prijedloga zakona.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
E sad prije nego što otvorim raspravu napravit ćemo jednu stanku kako bi se sudionici što bolje pripremili dalje za raspravu i nastavit ćemo u 10 sati i 50 minuta, 20 minuta, nastavit ćemo u 10 i 50.
STANKA U 10,30 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,50 SATI


Poštovane kolegice i kolege nastavljamo s radom.
Pozivam Klub zastupnika SDP-a poštovanog kolegu Lalovca i kolegicu Lugarić da iznesu stav kluba. Prvi će govoriti kolega Lalovac.
Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, pred nama je danas Nacrt prijedloga Zakona o pravnim osoba u vlasništvu RH jedan potpuno novi zakon kojeg donosimo po meni iz dva, dva razloga su. Jedan je zato što je on dio jedne reforme tako bar Vlada navodi kroz NPO i gdje je već prije 2-3 godine počele rasprave o tome kako poboljšati upravljanje javnim poduzećima i o njem npr. čak i ovisi ova tranša, šesta tranša od 830 miliona eura kada i donese ovaj zakon onda će biti i formalno ispunjeni određeni uvjeti da možemo i povući ovu tranšu od 830 miliona eura iz NPO-a, a drugi također razlog je sudjelovanje odnosno primanje Hrvatske u OECD. I tu ću odmah biti jasan kao što sam cijelo vrijeme kada se raspravlja ja osobno i u ime Kluba SDP-a apsolutno smatram da je pristupanje Hrvatske OECD-u jedna dobra stvar, mi ćemo to podržati i ja to osobno podržavam. I mislim da su sve te neke stvari pogotovo te gospodarske asocijacije gdje ulazite u krug najboljih zemalja svijeta korištenjem poslovne prakse dobre za Hrvatsku. Dobre za Hrvatsku. I ono sve što je strateški dobro za Hrvatsku apsolutno ćemo podržati i shodno tome i ovaj donosimo danas i ovaj zakon. A reći ću nešto što sam kada smo bili zajedno sa kolegama iz HDZ-a, ja sam bio kao predsjednik Odbora za financije u međuparlamentarnoj suradnji kada smo bili sada u Parizu znači na godišnjoj skupštini OECD-a gdje je i Hrvatska prezentirala se, trebali bi slijedeće godine znači u 6. mjesecu ovaj i ući i zbog se i donosi ovaj zakon i zbog toga je ovdje i državni tajnik rekao da će unutar godine dana upravo da pokažemo prilikom ulaska u OECD da smo i napravili određeni iskorak u upravljanju državnim poduzećima što je mene osobno zasmetalo, a mislim da je zasmetalo i kolege iz HDZ-a gdje smo tamo zajednički, zajednički i HDZ i SDP branili Hrvatsku pri ulasku u OECD da je to strateški cilj i mislim da smo bili apsolutno jedinstveni tamo kad smo predstavljali kao zemlja jel smo izgledali ozbiljno, ozbiljno smo izgledali jel su i neke druge zemlje su se predstavljale i naravno da uvijek imate tamo ovaj imate uvijek tamo i ne znam ko govori da li iz Vlade, iz opozicije, onda napadaju jedni druge dal treba OECD ili ne treba. Mi smo bili jedinstveni i to je ono kada Hrvatska odlazi i prema međunarodnim institucijama se predstavljamo kao jedinstvena zemlja i mislim da smo jako ozbiljno izgledali. Međutim ono što je neozbiljno izgledalo u tom trenutku kada smo mi bili tamo i branili boje Hrvatske je bio DP jel. Ljudi moji jel, ljudi moji sramota nas je bilo i jedne i druge jel dok mi tamo branimo boje Hrvatske i govorimo o transparentnosti i uvođenju javnih poduzeća, DP vrišti kako oni svoj plijen traže jel. Ljudi moji ono sramota je to bilo uopće branit tamo jel da ćemo, mi sad dolazimo tamo i govorimo da ćemo stvarno, da smo ozbiljni, a ovi govore ma to vi tamo što vi govorite pred DP-om mi imamo svoje kvote, ljudi moji mi smo dobili svoj plijen, mi imamo 5%, 6%, 2%, nema veze, mi želimo svoj plijen u šumama, mi želimo, pazite, al to je ono katastrofa jel, neugodno ti tamo ovaj i oni i oni naravno iz OECD-a čitaju tamo gle ljudi pa vi ste ozbiljna zemlja, kako, kakav DP jel, šta je ovo jel. Sad morate dolazit tamo da su oni neozbiljni partner, da su oni to eto nešto tamo, ono katastrofa jel. Pa daj bar ono, kad bar tamo dolazimo da ih neko može reć gle ljudi moji ne možete se tako ponašat jel i vani neko čita šta se događa u Hrvatskoj jel, pa šta nisu oni tamo da ne znaju, dolaze njihove službe, dolaze, dolaze u Ministarstvo financija, predstavljamo se kao zemlja ljudi moji jel, a ne kao plijen jel i to je katastrofalni bio nastup DP-a koji su svaki dan samo vrištali sa medija kako oni žele svoj plijen, a država je manje bitna jel. I zbog toga ovdje pohvaljujem ovaj izradu ovoga zakona zato što se nadam da će i takvim strankama koji će u budućnosti misliti da je samo država plijen, da država nije plijen i da postoji nešto što se donosi strateški, što se donosi dugoročno za državu i kada neće biti tzv. DP-a ili bilo kakvih stranaka jel, bilo kakvih stranaka neće biti da se to donosi za Hrvatsku jel kad vas oni izvana gledaju jel ulazite u ekipu najboljih jel, u ekipu najboljih, niko nas tamo ne tjera jel i stoga smatramo da je naš dobrovoljni prilog tamo je da mi sami smo svjesni da moramo puno bolje u upravljanju javnim poduzećima. A zašto moramo puno bolje? Zato što je to i kod OECD-a koji su u ovom dijelu nama partneri, ljudi moji partneri, niko nas nigdje ne tjera, oni kažu koje su zamjerke kada gledaju Hrvatsku, a nije to da oni gledaju Hrvatsku, nego gledaju investitori, znači kada neko pristupa, kad imate markicu OECD-a, isto kao da imate markicu kad ulazite u ligu prvaka jel, ono champions lig, igrate među najboljima jel, i onda investitori kada ulažu u Hrvatsku i međunaro… i govorimo i o velikim svjetskim korporacijama, ako žele ulagati u Hrvatsku, kada imate tu markicu OECD-a znači da se tom biznisu koji želi uđi da ipak su, da je postavljeno transparentno odnosno da su uvjeti isti kao da investirate npr. u SAD jel, kao da investirate u Francusku, kao da investirate u najbolje zemlje jel i onda su i oni nama rekli zapravo iščitavajući jedan izvještaj o upravljanju državnim poduzećima, imate ga na stranicama OECD-a, oni su već napravili screaming i ja sam baš analizirao točno kako je OECD po njihovim zaključcima donosio izvješće o Hrvatskoj i po tome je pristupilo Ministarstvo financija i to je vrlo mudra i pametna odluka Vlade odnosno Ministarstva financija da upravo po tome šta su oni zamjerali Hrvatskoj, da su pri tome pristupili i zato se danas nalazimo s ovakvim zakonom znači postoji politička volja evo to je po meni prvo pohvalno da postoji politička volja da se krene u bolje upravljanje javnim poduzećima. Prvo ono što su zamjerali, kaže, vrlo je otežana snalaženje i zamršenost zakona i dobivanje jasnog i sveobuhvatnog uvida u praksu poduzeća u državnom vlasništvu. Znači prva zamjerka OECD-a je ovdje da postoji jedna pravna, pravni problem odnosno zamršenost zakona i da ne mogu dobiti jasno šta se sa javnim poduzećima u RH događa. Zatim drugo, oni su zamjerili očigledan nedostatak komunikacije i koordinacije među nadležnim ministarstvima. I to je zašto se ovaj decentralizirani pristup koji sad se ovdje donosi da sva ministarstva rade i imamo mi, mi osnivamo tih ministarstava ovisno koliko DP-u treba ili nekoj drugoj političkoj stranci i na temelju toga se onda dolazi do plijena jel, jel u tim poduzećima i zato i oni kažu ljudi moji nemojte to radit jel, em što vam ministarstva nisu koordinirana, nemate Vladinu politiku jel ovo je Vlada RH, ne pojedinih, pojedinih stranaka jel i onda kaže imate slabu koordinaciju među njima i vi morate kao Vlada donositi jasne odluke što ćete s tim javnim poduzećima jel i da oni, da oni ne smiju biti produžena ruka ministarstava, to je jako važno jel. Oni nisu produžena ruka ministarstva ni u kadrovskom smislu, ni u načinu upravljanja jel. Ako želite se baviti vrlo jasno politikom, uđete u ministarstva, provodite politike, međutim ova kompanije koje su na tržištu jel, jel puno veći utjecaj ljudi vam je u javnim poduzećima nego u ministarstvu, pa to valda svi znaju jel, šta može, znači imate ministra, državnog tajnika itd., međutim problem je kad uđete u javna poduzeća jel i to je ono zapravo što je cijelo vrijeme Vlada kaskala sa svojim problemima, ona je cijelo vrijeme zadnjih 2.g. donosila probleme oni kojima se odnosi na javna poduzeća i zbog toga smatram da je ovaj dio vezano za javna poduzeća koja prema mišljenju MMF-a imamo najveći javni sektor, 260 javnih poduzeća imamo na milijun stanovnika i za 2019.g. kažu da ima 47% udjela u BDP-u, znači vrlo veliki utjecaj i nemojmo zaboraviti da ijedan udio inflacije, ijedan udio inflacije neefikasnosti temelji se na neefikasnim javnim poduzećima jel, na neefikasnim javnim poduzećima jel zato što se unutra uhljebljuje i radi, analiza nikakvih jel, nikakvih analiza i zato vas ovdje molim da kad budete i donosili drugi za… drugi, drugo čitanje da dajte malo detaljnije šta se upravlja, koji je to fond, koji je to 15 milijarde eura, 54 milijarde imovine, koja su to poduzeća, koji su to kriteriji itd. jel.
Ovdje ima, kolegica će još ovaj nastaviti iza mene, ali samo još kratko molim vas pogledajte čl. 13. vezano za preoblikovanje, odredite određeni rok za preoblikovanje, znači da nemate u zakon, da niste naveli rok. Također prekršajne odredbe iz čl. 67. i 68. molim vas mislite, pazite, dovest ćete člana uprave, dat ćete mu 10 tisuća eura plaću i on ako ne ispostavi račun Vladi odnosno izvještaj saboru kažnjen će biti sa 500 eura jel. 500 eura, 500 tisuća eura će biti kažnjen ako ne izvršava ali će zato dobit 10 tisuća eura plaću jel ste ovdje rekli da će biti taj varijabilni dio. Pa morate povećati ove prekršajne odredbe vezane za te uprave i nadzorne odbore ukoliko ne izvršavaju ovaj proces. Ljudi moji 500 eura vam je ono kazna auto ako prek… nekoga preteknete a on upravlja s 15 milijardi jel s 15 milijardi upravlja jel i vi ćete ga s 500 eura kazniti jel.
Tako da i vezano ovo, vezano za ciljeve i transparentnost ciljeva apsolutno to je jako važno jel. Ovo će tek kasniji podzakonski akti ovdje biti jako važni. Ovaj generalni okvir, apsolutno podržavam mislim da je to dobro, kolegica će još reći šta bi se trebalo poboljšati još vezano za rodnu ravnopravnost jel međutim ovi podzakonski akti kao što su te udruge gdje će se definirati ti sami ciljevi jel i financijski, ne financijski e to će, to će biti pravi test Vladi koja će sad vidjeti da li će ovo biti u konačnici u provedbenom dijelu biti efikasno. Ja znam da ovo nije ni vama lako jer morat ćete hrpi vaših morati objasniti zašto više ne mogu biti u tim nadzornim odborima, ali nevezano za politiku ja smatram bez obzira koje političke stranke to mora, to je dobro za Hrvatsku, ako je nešto dobro za Hrvatsku onda manite se političkih stranaka koje će, koje će upravljati, koje će upravljati s tim.
I molim vas samo još jedno kratko, ovdje niste uključili lokalna poduzeća jel, lokalne vlasti. Govorili smo preko 900 firmi imate javni podu… preko 800 ih je lokalnih jel. Nemojte zaboraviti da je tu i holding i brojne druge stvari koje bi trebali, koje bi trebali unutra također uključivati iako možda nisu veličinom jel imali veliki brojnost i utječu na lokalnu samoupravu.
Evo kolegica će dokraja, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolegice Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem.
I nastavno na diskusiju koju smo imali ranije u studenom smo donijeli ovdje zakon gdje smo obvezali privatna trgovačka društva koja kotiraju na burzi, to je 20-ak kompanija da zapravo imaju za… uravnoteženje zastupljenosti muškaraca i žena tada da smo u toj raspravi kao Klub SDP-a tražili da to proširimo i na tijela, na trgovačka društva koja su u vlasništvu ili pretežito državnom vlasništvu kotirala ona na burzi ili ne. A smatrali smo tada, a smatramo i danas da ako država propisujemo obvezu za privatne kompanije da je minimum da se i kao država sama u odnosu na svoje kompanije trebamo pridržavati tih istih pravila. To tim više što je porazna činjenica da je postotak žena u upravama i nadzornim odborima državnih tvrtki još i manji nego u privatnom sektoru a zapravo bi trebalo biti suprotno. Doista je licemjerno da kao država od privatnih kompanija tražimo ono što sami nismo spremni poduzeti.
Tada nas je u raspravi podržao i ministar Habijan koji je ovdje bio kao predstavnik Vlade i on je više puta direktno odgovorio da će Vlada kod donošenja ovog zakona o kojem sada raspravljamo to tako biti i uređeno, međutim toga sada nema i zapravo smo mi kolegice i kolege svi ovdje skupa izigrani. To nismo samo mi iz SDP-a nego su o ovome govorili kolegice iz HDZ i kolege iz drugih stranaka ili nas je naprosto ministar Habijan samo lagao.
No, međutim ovaj zakon je u prvom čitanju pa ponavljamo ovaj prijedlog i očekujemo od Vlade da ga obzirom na konsenzus koji o ovoj temi vlada u saboru i prihvati i uvrsti u konačni prijedlog zakona. Dakle, predlažemo da se i za trgovačka društva u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu države kotirala ona na burzi ili ne u upravama i nadzornim odborima osigura rodna ravnoteža odnosno zastupljenost žena. U tom smislu ova načelna odredba iz stavka 2. Članka 45. nije dostatna i ona neće osigurati rodnu ravnopravnost.
Zašto to tražimo? Zato što je situacija doista porazna. Prosječan broj žena u nadzornim odborima je nešto manje od 25%, u upravama je svega 17,29%, a situacija je posebno tragična i tragičnija ako uzmemo u obzir slijedeći podatak. 56% svih visokoobrazovanih su žene. Žene su dakle obrazovanije od muškaraca ali se vrlo teško probijaju kroz korporativne staklene labirinte i uspijevaju dosegnuti do upravljačkih pozicija. Žene u kompanijama su zalijepljene za pod i ne mogu probiti stakleni strop.
Zapravo je to pitanje činjenice odnosno pitanja koje svi sebi moramo odgovoriti je želimo li zaista osigurati stvarnu rodnu ravnopravnost ne kao ideološko pitanje, ne kao pitanje samo pravednosti prema ženama nego ko pitanje ekonomske učinkovitosti. Naime, jedan podatak koji je meni osobno bio šokantan kada sam ga pročitala. Analiza Mackenzie iz 2021. godine je išla pokazati nekoliko scenarija rodne ravnopravnosti u Srednjoj i Istočnoj Europi do 2030. godine. U optimalnom scenariju odnosno scenariju potpune rodne ravnopravnosti Hrvatska bi mogla povećati svoj BDP za 4 milijarde eura godišnje odnosno ostvariti godišnje povećanje BDP-a od preko 5% ukoliko ostvari scenarij potpune rodne ravnopravnosti. Ponavljam, povećati BDP za 4 milijarde godišnje odnosno ostvariti godišnje povećanje BDP-a od preko 5% samo ukoliko implementira potpuno načela rodne ravnopravnosti.
I zato je poštovani državni tajniče važno da osiguramo ravnomjerno ili barem ravnomjerniju zastupljenost muškaraca i žena u upravnome i u nadzornim odborima tvrtki u državnom vlasništvu. Vi uostalom bolje od mene znate da u Hrvatskoj istakao je to i kolega Lalovac obzirom na veličinu i strukturu gospodarstva postoji značajan broj i velik broj državnih kompanija i da bi osiguranje ovog načela bio značajan iskorak prema jednakosti, ali bi doprinijelo i kvalitetnijem upravljanju i transparentnosti u postupcima imenovanja što su već brojne studije o raznolikosti upravljačkih struktura i pokazale. Na koncu u samom uvodu direktive stoji da zbog njihove prirode primjereno je da javna poduzeća posluže kao modelu privatnom sektoru.
Obzirom na navedeno očekujemo da se ovaj prijedlog …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… prihvati do drugog čitanja.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na drugu raspravu, Klub zastupnika HDZ-a poštovani kolega Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicima, zastupnice i zastupnici, evo danas imamo raspravu o Prijedlogu Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu. Kao što je uvodno i državni tajnik istaknuo riječ je o jednoj reformskoj aktivnosti kojom se zapravo i ostvaruje cilj koji je postavljen i u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka koji se zapravo odnosi na poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima posebnog interesa za RH. Radi se zapravo o ključnom zakonu koji ima za cilj zasigurno povećati i transparentnost i odgovornost ali i učinkovitost upravljanja državnom imovinom. Naravno da se i ovaj zakon ali isto tako i ova reformska aktivnost poklapa sa ambicijom i ciljem Republike Hrvatske za ulaskom u OECD. Međutim, treba reći da je zapravo ovo kao reforma postavljena još 2020. godine kada se i pripremao Nacionalni plan otpornosti i oporavka, ali vjerujem da je razlog tome i činjenica što je zakonodavni okvir koji je danas na snazi zapravo dosta neujednačen odnosno nije jedinstven s obzirom da su pravne osobe u državnom vlasništvu regulirane kroz čitav niz različitih zakona, ali isto tako i kroz odluke Vlade, odnosno interne pravilnike.
Zapravo nije postojao jedan jedinstven zakon koji bi na sveobuhvatan način uređivao upravljanje, poslovanje i nadzor nad tvrtkama u državnom vlasništvu. Dakle, imali smo i Zakon o upravljanju državnom imovinom, dakle i dalje je on važeći koji je zapravo uređivao upravljanje i dionicama i udjelima Republike Hrvatske u trgovačkim društvima ali nije taj zakon regulirao poslovanje samih društava niti standarde za članove uprave i nadzornih odbora. Tu je osim tog zakona bio još i Zakon o trgovačkim društvima koji naravno regulira pravne osobe pa tako i pravne osobe u državnom vlasništvu, prije svega kroz pravila koja se odnose na osnivanje, poslovanje i odgovornost trgovačkih društava.
Dakle, osim ta dva zakona tu su još bile naravno i odluke Vlade o imenovanjima članova upravnih i nadzornih odbora. Nije postojao obvezan postupak javnoga natječaja. Također imali smo i kodeks korporativnoga upravljanja kao nekakav dobrovoljni kodeks, ali nije primjena njegova bila obavezna za sva državna društva. I naravno da je taj aktualni sustav, odnosno važeći sustav imao određene slabe točke prije svega nedostatak strateškog upravljanja gdje su zapravo i mnoga društva poslovala stihijski bez nekih dugoročnih ciljeva, ali isto tako slaba kontrola poslovanja i rizika i isto tako i slab sustav izvještavanja prema Vladi, a sve to zapravo dovodi do jednog neujednačenog standarda poslovanja među različitim društvima. I mislim da je također, da su ti razlozi doveli do toga da se razmotri i još 2020. godine kada se pripremao Nacionalni plan otpornosti i oporavka da se donese i jedan jedinstveni zakon. Naravno taj zakon je u međuvremenu usklađen i prati ono što Republika Hrvatska ima za cilj vanjsko-politički cilj a to je zapravo ulazak u OECD i zapravo se kroz taj, kroz ovaj novi prijedlog zakona, odnosno kroz novi zakon uvode određena jedinstvena pravila za sve pravne osobe u državnom vlasništvu. Dakle, kroz ovaj novi zakon će se svakako osigurati i obveza javnih natječaja, ali isto tako uvest će se i određeni stručni kriteriji za imenovanje.
A ono što je također bitno, dakle za ono vrijeme koje slijedi nakon imenovanja i izbora zapravo uprava i nadzornih odbora, a to je zapravo uspostava mehanizama kontrole, ali isto tako i transparentnosti poslovanja. To će naravno posljedično dovesti i do veće odgovornosti članova uprava, ali i nadzornih odbora.
Dakle, kada govorimo o ciljevima i svrsi ovoga zakona, dakle tu su ciljevi višestruki, dakle koji kreću od profesionalizacije upravljanja pravnim osobama u državnom vlasništvu naravno kroz sve obveze koje su postavljene u ovom zakonu zapravo je cilj ojačati financijsku održivost tih pravnih osoba, povećati transparentnost njihovog rada, naravno smanjiti politički utjecaj na postavljanje rukovodećih kadrova, te uspostaviti jasna pravila za nadzor i izvještavanje prema Vladi Republike Hrvatske.
Dakle, kada sumiramo sve ono što je postavljeno kao cilj i svrha ovoga zakona, dakle zasigurno je to zaštita, jača zaštita javnog interesa i naravno da se državna imovina, da se državnim tvrtkama, državnom imovinom upravlja učinkovitije, te da se zapravo stvore na taj način temelji za razvoj konkurentnog i odgovornog tržišnog ponašanja poslovanja pravnih osoba u državnom vlasništvu.
Kada govorimo o ključnim odredbama ovoga zakona tu je uvodno državni tajnik, ali isto tako i u odgovoru i na repliku jasno istaknuo na koga se odnosi ovaj zakon, koje su to državne tvrtke na koju se on odnosi, koliko ih zapravo ima. Ono što je zapravo dobra stvar da po prvi put se kroz jedan jedinstven zakon regulira i pitanje Strategije upravljanja, odnosno poslovanja tih pravnih osoba. Dakle, svaka pravna osoba u državnom vlasništvu će morati donijeti određene strateške dokumente. Naravno oni će pratiti više strateške dokumente i zapravo će kroz odobravanje tih strategija poslovanja i upravljanja se moći provoditi određene državne politike, ali isto tako i pratiti i ispunjenja svega onoga što je stavljeno u strateškim dokumentima.
I tu su zapravo odgovorne osobe u tim pravnim osobama se zapravo trebaju rukovoditi nekim od temeljnih načela poput efikasnosti, odgovornosti, održivosti i tržišnog ponašanja. I naravno, dakle utvrđuje se i nadzorno tijelo, a to je zapravo Ministarstvo financija koje je nadležno za praćenje provedbe strateških ciljeva.
Također kroz odredbe ovoga zakona se reafirmira i uloga i odgovornost CERP-a koji je zadužen za upravljanje portfeljom državne imovine u trgovačkim društvima. Kada govorimo o imenovanju članova uprave i nadzornih odbora, dakle kao što je državni tajnik istaknuo jedan od najvećih zapravo doprinosa transparentnosti, ali vjerujem i efikasnosti i učinkovitosti u upravljanju i vođenju državnih tvrtki je uvođenje instituta javnog natječaja za izbor članova uprava i nadzornih odbora. To zapravo prati i raspis određenih stručnih kvalifikacija, iskustvo, integriteta koji zapravo, ali isto tako i kriterija koje osobe moraju imati kako bi zapravo bile izabrane na te odgovorne pozicije i mogle realizirati sve ono što se od njih očekuje.
Dakle, te pravne osobe u državnom vlasništvu obvezne su primjenjivati naravno i kodeks korporativnoga upravljanja koji propisuje određene standarde, upravljanje, prava i obveze članova tijela, te pravila transparentnosti.
Ono što je također bitno istaknuti je taj, izvješće o poslovanju dakle koje uključuje i financijsko izvješće i izvješće o rizicima i strateške ciljeve, dakle tu se, radi se o dokumentima koji se javno objavljuju i koji će zasigurno donijeti do, do, doprinjeti zapravo transparentnosti i samoj kontroli od strane javnosti.
Naravno kroz odredbe ovoga zakona propisane su i sankcije za članove uprave nadzornih odbora u slučaju nepoštivanja zakonskih odredbe. Ja se slažem tu sa kolegom Lalovcem, možda bi trebalo razmisliti i o pooštravanju kazne za, za predsjednika uprave dakle za odgovorne osobe u pravnim osobama.
Ono što bih još istaknuo odnosno osvrnuo bi se zapravo na ono što ističemo, a i što je svakako bitno i što će se zapravo ostvariti kroz donošenje ovoga zakona, a to je ispunjavanje određenih standarda koje propisuje OECD, dakle temeljni i ključni dokumenti OECD-a koji se odnose na korporativno upravljanje državnim poduzećima sadrže određene smjernice koje traže od država članica i država pristupnica zapravo jasno razgraničenje između vlasničke funkcije države i regulatorne funkcije države, zatim profesionalno upravljanje bez političkog uplitanja u operativno poslovanje, transparentnost poslovanja, redovito objavljivanje financijskih i nefinancijskih izvještaja, javna objava ciljeva odnosno strateških dokumenata, zatim racionalno upravljanje državnim društvima prema tržišnim načelima, te jednake uvjete tržišnog natjecanja između državnih i privatnih poduzeća.
I zapravo ova RH kao što sam i uvodno istaknuo nije imala jedinstven dokument, zakon, propis koji je, koji bi ispunjavao ove zahtjeve na jednom mjestu i zato je zapravo OECD u svim dosadašnjim izvještajima koji su se odnosili na RH ukazivao da postoji zapravo potreba za donošenje jedinstvenog zakona koji će, kojim će se zapravo ostvariti sve smjernice koje su stavljene u tom temeljnom dokumentu dakle za korporativno upravljanje državnim poduzećima. I vjerujem da smo evo ovim prijedlogom zakona došli do toga da se ispune sve ove smjernice koje OECD propisuje i vjerujem da će zapravo ovaj zakon kada on bude usvojen dakle biti jedan snažan vjetar u leđa Hrvatskoj, Hrvatskoj, cilju RH da uđe u OECD, dakle mislim da je ključan, ključan, jedan od ključnih zakona kako bi zapravo RH ispunila uvjete iz pregovora o pristupanju OECD-u jer zapravo bez dokaza o transparentnom i učinkovitom upravljanju državnom imovinom, članstvo u OECD-u ne bi bilo moguće.
I za kraj, smatram zapravo da je ovaj zakon odnosno ova dva zakona su potrebna, ali isto tako i važna za politiza… depolitizaciju i profesionalizaciju upravljanja državnom imovinom. Naravno uspjeh svakog zakona ovisi o stvarnoj provedbi i političkoj volji da se poštuju standardi koje zakon postavlja. Mislim da je politička volja već izražena kroz upućivanje ovoga zakona u zakonodavnu proceduru, ali isto tako i u ovu raspravu ovdje koju imamo vjerujem da će se između dva čitanja također razmotriti da li postoje određene dodatne aktivnosti koje treba provesti ili određene promjene koje treba provesti kroz konačni prijedlog zakona i rekao bih evo da, da bi zapravo usvajanjem ovoga zakona ne samo da moderniziramo upravljanje državnom imovinom već kroz donošenje ovoga zakona šaljemo jasnu poruku OECD-u da je, da je zapravo RH spremna biti pouzdan i odgovoran član najrazvijenijih svjetskih gospodarstava. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 3. raspravu, Klub zastupnika Možemo! i poštovana kolegica Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, evo prije svega mi je žao da se ovako važan zakon zapravo raspravlja u periodu neposredno prije lokalnih izbora, a kad znamo da je pažnja i javnosti i velikog dijela i medija i političara usmjerena na lokalne izbore, a ovo je uistinu jedan od važnijih zakona o kojima raspravljamo ove godine i to najmanje iz dva razloga. Prvi razlog zato što se tiče reforme upravljanja državnim poduzećima, a znamo da se njima godinama upravljalo i po stranačkom ključu, često na štetu javnog interesa i često bez dovoljno nadzornih mehanizama koje su prouzrokovale gubitke milijuna i milijuna iz državnog proračuna. Sjetimo se samo kako su recimo, kako je nestao javni novac iz, iz INA-e. Drugo je zato što se ovaj zakon bavi definiranjem vlasničke strategije RH, a ta strategija, vlasnička strategija RH uključuje i to koje će poduzeće Hrvatska zadržati u svom javnom vlasništvu, a za koje će nastaviti proces privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu putem privatizacije raspoloživog portfelja CERP-a, dakle to je izuzetno bitna tema i o takvoj temi apsolutno trebamo razgovarati ovdje u HS.
Najprije nešto o cilju transparentnosti koji odnosno upravljanja državnim poduzećima koji se, koji se rješava ajmo to tako reći ovim zakonom. Dakle cilj je zaustavljanje i to je ono što govore smjernice OECD-a, partikularnog stranačkog upravljanja na štetu javnog interesa i to je nešto što smo odavno trebali zaustaviti. Ja takve ciljeve mogu samo pozdraviti, makar oni su još uvijek okvir kako će to u samoj praksi zaživjeti to ostaje tek vidjeti. Vidimo da stranačka iskaznici niti može, niti hoće i dalje biti prepreka recimo sudjelovanju u odborima, tako da će sigurno u jednom dijelu kako će se, kako će se ta transparentnost upravljanja manifestirati ovisiti i o političkoj volji da to napravi, al to je tako naravno sa svakim, sa svakim zakonom jer stvar je prakse kako se to, kako se to provodi. Naravno i ja i naš klub pozdravljamo ulazak Hrvatske u OECD kao strateški gospodarski cilj RH. Također sam kao predsjednica Odbora za europske poslove sudjelujem u parlamentarnoj dimenziji praćenja ulaska Hrvatske u OECD, a moram priznati da bih voljela imati puno više informacija o tome. Zasad smo imali samo jedan sastanak a informacija zapravo nekih velikih nemamo i jednostavno bih voljela da to, da se takva parlamentarna dimenzija praćenja ulaska u OECD pospješi.
Međutim ono što smatram da nam apsolutno treba danas je i strateška i javna rasprava o vlasničkoj politici kako se najavljuje ovim zakonom odnosno koja uključuje i najavu nastavka privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu. Naravno dobro je imati vlasničku politiku koju Hrvatska niti bilo koje hrvatske vlade do danas nisu imale, međutim ja smatram da je apsolutno nužno u toj vlasničkoj politici zadržati sva poduzeća koja predstavljaju strateški interes RH, a kako sad vidim da se raspolaže poduzećima u vlasništvu RH to nije slučaj.
Dakle, Hrvatska se obvezala OECD-u uostalom i EU kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti da će vršiti daljnju privatizaciju tvrtki u državnom vlasništvu. Cilj na koji se Hrvatska obvezala u NPO-u je da smanji državni portfelj putem privatizacije CERP-a. Ja zapravo ne znam zašto bi sam po sebi neki cilj trebao biti smanjenje.
Citiram reformsku obvezu iz NPO-a koja kaže u svrhu, stoga se u svrhu promicanja gospodarskog razvoja i povećanja njegove ukupne efikasnosti nastavak privatizacije odnosno prodaje ne strateške državne imovine postavlja kao prioritet. Ministar Primorac najavio je uoči ovog zakona da država planira citiram postupan, postupan izlazak iz vlasništva nad tvrtkama koje nisu od posebnog interesa za RH. Drugim riječima Vlada namjerava privatizirati tvrtke u državnom vlasništvu koje ne smatra posebnim interesom, dakle one koje jesu ili će biti u portfelju CERP-a. Trenutno je među tvrtkama od posebnog odnosno strateškog interesa 36 tvrtki, prije ih je bilo puno više. Među ostalima oni, među ostalima dakle onima kojima trenutno raspolaže CERP tu se slažem ima apsolutno svačega ali ima i apsolutno onih tvrtki koje jesu i predstavljaju strateški resurs RH i svih njenih građana, a među njima su trenutno i Uljanik i 3. maj i Luka Vukovar, a ako govorimo o manjinskim dionicama tu su preostale dionice recimo i Petrokemije ili Podravke.
Državni tajnik na moje pitanje kaže da se još nije odlučilo koje će sve tvrtke biti na popisu tvrtki od posebnog interesa a koje će se dalje privatizirati. Međutim, znamo da je već ove godine prema poslovnom planu CERP-a i Uljanik i 3. maj predviđen za prodaju, a da je Luka Vukovar u planu za privatizaciju narednih godina. Što će biti sa sudbinom jedne Petrokemije ili Podravke to ne znamo, a mislim da je to apsolutno ključno pitanje o kojem trebamo razgovarati ovdje u Hrvatskom saboru.
Dakle, ključno pitanje je isto tako zašto o tome tko će biti, koje će firme biti na popisu strateških poduzeća ne odlučujemo ovdje u Hrvatskom saboru? Zašto o tome odlučuje samo Vlada?
Želim vas sve podsjetiti još jednom kako je to nekad izgledalo i kako su nestajale firme i kako su privatizirane firme s popisa pravnih osoba od posebnog državnog interesa. Recimo želim vas podsjetiti da je HDZ-ova Vlada na telefonskoj sjednici s popisa tvrtki od posebnog interesa maknula Petrokemiju, Podravku, Končar i Luku Rijeka, dakle započela rasprodaju strateških poduzeća mobitelom, mobitelom. Evo tako je to izgledalo i ja smatram da niti jedna vlada ne bi trebala samostalno odlučivati o obiteljskom srebru nego bi to trebala raspravljati i donositi ovdje u Hrvatskom saboru.
Drugo važno pitanje na koje se želim vratiti s obzirom na trenutno zapravo planove CERP-a je zašto se, zašto Vlada želi prodati nešto što ja smatram strateškom industrijom RH u trenutnom geopolitičkom trenutku kao što je Uljanik ili kao što je 3. maj i to prodati u vremenu kad brojne zemlje vraćaju stratešku industriju u svoje ruke. Dakle, brodogradilišta nam idu u bubanj u trenutku kad jedna Italija, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Finska i druge zemlje imaju većinsko vlasništvo nad brodogradilištima radi kontrole nad tom strateškom industrijom. Idu u bubanj odnosno idu na prodaju kad ministar Anušić govori da, da hrvatska brodogradilišta imaju potencijal za sudjelovanje u europskoj obrambenoj industriji, pa zašto ih onda Vlada rasprodaje.
Ja smatram da su poduzeća od strateškog interesa ključna za suverenost, ključna su za samodostatnost i ključna su za sigurnost građana. Imamo posljedice katastrofalnih privatizacija u kojima je Hrvatska ostala bez kritičnih i strateških resursa infrastrukture i to se često vrlo radilo, često se radilo bez ikakve javne rasprave u hrvatskom, u Hrvatskom saboru. Koliko je jedna država snažna mjeri se time koliko štiti i razvija domaće gospodarstvo jer je snažna ekonomija uostalom temelj svakog suvereniteta. Stoga još jednom pozivam da se ovakve rasprave i rasprave o vlasničkoj politici RH vode u Hrvatskom saboru.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak.
Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, dakle pred nama su prijedlozi Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH i o Centru za restrukturiranje i prodaju. Formalno gledano ovi zakoni su važan korak naprijed. Uvode nova pravila za upravljanje državnim poduzećima, profesionalizaciju, depolitizaciju, transparentnost i odgovornost.
Međutim, moramo biti zaista iskreni prema građanima, razlog zbog kojeg danas raspravljamo o ovim zakonima nije unutarnja svijest i politička volja za promjenom. Ove zakone donosimo zato što nam to nalažu obveze prema EU i OECD-u, Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, dakle da nije bilo međunarodnih pritisaka mi bismo nažalost i dalje svjedočili nastavku starog načina postavljanja podobnih umjesto sposobnih, partijskog kadroviranja, netransparentnog upravljanja imovinom svih građana Hrvatske. Dakle zašto država nije već ranije primijenila ovakve standarde, zašto su sve ove godine, desetljeća na ključna mjesta u državnim tvrtkama postavljani podobni, a ne sposobni, kolko nas je to na kraju krajeva koštalo u milijardama ili kuna nekad ili eura u zaustavljenim investicijama, u izgubljenim radnim mjestima?
Hrvatska država nije bila dobar gospodar, to više nije predmet rasprave, to je jednostavno činjenica. Uprave državnih tvrtki uglavnom su služile kao politički plijen za podjelu između stranaka koje su bile na vlasti. Evo najbolji i najfriškiji primjer o kojima smo i čuli ovdje imamo pred očima, DP je prilikom ulaska u Vladu tražio pravo da upravlja Hrvatskim šumama, dakle otvoreno je tražio pravo na državnu tvrtku kao politički plijen, kao da se radi o nekom ratnom trofeju, a ne o poduzeću koje gospodari prirodnim bogatstvom svih građana Hrvatske.
Ista ta praksa političke podijele plijena duboko je ukorijenjena i na lokalnoj razini, rekla sam evo i u svom, u svojoj replici, dakle u gradu Splitu godinama je vrijedilo nepisano pravilo, ne znam 60% uprava tebi i nadzornih odbora, 40% meni, dakle između, posljednjih godina između HDZ-a i Keruma je li 60, to je bilo i javno obznanjeno je li, 60% HDZ-u, 40% Kerumu, dakle bez natječaja, bez kriterija, temeljem je li političkih dogovora, čista politička trgovina, da ne govorim evo u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj 30.g. vlada HDZ, dakle generacije političara su vlast doživljavale kao privatno vlasništvo, županijske institucije su bile nagrada za odane stranačke kadrove, ne samo da su time potkradali građane, nego su im oduzimali i priliku za napredak za bolje upravljanje za zdravu budućnost.
Danas zakonom se propisuje ono što bi svaka odgovorna vlast trebala raditi bez zakonske prisile, izbor članova nadzornih odbora putem javnih natječaja, uvjetovanje neovisnih članova u nadzornim odborima, definiranje vlasničke politike države, mjerenje rezultata putem financijskih i nefinancijskih ciljeva, razdvajanje tržišnih i javnih djelatnosti u državnim poduzećima i obavezno izvještavanje i transparentno poslovanje.
Evo da pogledamo kako u drugim zemljama EU to izgleda, recimo u Švedskoj na koju se često pozivamo, svi natječaji za uprave državnih poduzeća su javni i međunarodno otvoreni, kandidati se vrednuju prema strogo definiranim stručnim kriterijima, a politička pripadnost je eliminirajući faktor. U Nizozemskoj i Njemačkoj država vodi jasnu vlasničku politiku utemeljenu na interesima građana, a ne interesima, ne raznih interesnih skupina. Imamo domaći dokaz da je to moguće je li kao što sam rekla u replici u gradu Splitu bez posebnog zakona, bez pritiska OECD-a, Brisela ili bilo koga drugoga, Split je uveo pravu profesionalizaciju upravljanja gradskim tvrtkama, dakle svi natječaji su bili stvarni, javni natječaji, kažem čak tamo gdje zakonski se to nije tražilo, gdje je gradonačelnik mogao doslovno samostalno imenovati uprave, direktore itd., kriteriji su bili stručni, politička pripadnost nevažna, pa ćete naći je li među i direktorima tvrtki imate čak evo i iz HDZ-a imate direktora tvrtki koji su članovi HDZ-a jer su na natječaju bili najbolji. Dakle to nije tražio zakon, to je bila politička volja trenutne izvršne vlasti u Splitu. Zato evo danas kad govorimo o donošenju ovih zakona moramo znati da je ovo tek alat, ne rješenje samo po sebi jer i sami znamo da i najljepše napisani zakoni ništa ne znače ako postoji politička volja da ih se zaobiđe. Ako želimo zaista evo promijeniti stvarnu promjenu dakle moramo promijenit i političku kulturu, prekinuti s praksom gledanja na državna i javna poduzeća kao ratni plijen ili stranački feudalizam. Ova promjena ne smije ostati na razini države, lokalni izbori koji su pred nama bit će prilika da građani odluče žele li nastaviti živjeti u sustavu podjela, ucjena i trgovina ili žele otvoren, transparentan i stručan sustav, evo onaj kakav Split živi posljednjih godina.
Evo da budem i sasvim jasna, ovaj sustav političke trgovine kadroviranja i devastacije nije slučajan, to je sustav, više puta sam govorila o tome ovdje u saboru, sustav koji HDZ njeguje desetljećima i na državnoj i na lokalnoj razini, HDZ je taj koji je stvorio i održavao model političkog plijena, zato je danas evo kao i ranije ključno i na ovim izborima 18. svibnja pobijediti HDZ gdje god se to može ako želimo stvarnu promjenu.
Čula sam ovdje i od kolega koji kao pozdravljaju političku volju koja se ovim zakonima je li pokazuje, međutim zaista mi je evo nakon 30.g. devastacije i stranačke trgovine, nekako mi je jednostavno neuvjerljivo i u ovom trenutku sad pozdravljati tu naglo pokazanu političku volju. Evo dopustite mi da jednostavno ne vjerujem u provedbu ovog zakona, al evo kako će se osigurati da ovi zakoni ne budu samo još jedna farsa, kako će se spriječiti da natječaji postanu kulisa za novo uhljebljivanje podobnih umjesto biranja najboljih i najsposobnijih kadrova, kako će građani moći provjeriti da je natječaj zaista javan, transparentan i pošten, evo nekoliko prijedloga i konkretnih mjera, recimo objava svih prijava i ocjena kandidata na natječajima, ne samo imena pobjednika, neovisna tijela za kontrolu natječaja uključujući i vanjske stručnjake ne samo predstavnike ministarstava, javna izvješća o svakom postupku imenovanja, dakle tko je birao, po kojim kriterijima zašto je izabran baš taj kandidat, obavezna provjera sukoba interesa prije svake odluke o imenovanju. Dakle, samo stvarnom a ne deklarativnom transparentnošću možemo građanima vratiti povjerenje. Dakle, ovi zakoni vjerujem da će nas većina podržati ove zakone, međutim ovdje u ime kluba i stranke CENTAR još ćemo više podržavati i tražiti stvarnu provedbu, stvarnu promjenu i stvarnu odgovornost.
Dakle, aktivno ćemo pratiti kako se provode natječaji za nadzorne odbore, tko su stvarno kandidati koji pobjeđuju na tim natječajima, kakva su njihova stvarna znanja i iskustva, hoće li se doista birati neovisni stručni ljudi i hoće li građani dobiti izvještaje koje zaslužuju. Dakle, pratit ćemo ih hoće li Ministarstva financija kao koordinator vlasničkih prava zaista postati jamac profesionalnog upravljanja ili samo nova poluga političke kontrole.
Dakle, evo zaista je vrijeme da kažemo da vrijeme političke trgovine i kadrovske raspodjele plijena mora završiti. Zato evo i na predstojećim lokalnim izborima pozivam građane podržite kandidate koji već sada provode korporativno i profesionalno upravljanje bez prisile, bez direktive samo zato što im je interes građana na prvom mjestu. Dakle, kažem sve ono što je ovim zakonima definirano moglo se i do sada provoditi da je bilo političke volje u onima koji to i u izvršnim vlastima ili koje su to htjele.
Dakle evo, podržite na lokalnim izborima one koji su dokazali da promjena nije samo obećanje već i praksa.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti poštovani zastupnik Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Kolegice i kolege, ovaj zakon je korak u dobrom smjeru, pa ću proći kroz neke promjene što on zapravo mijenja u odnosu na ono što je bilo do sada. Dok je do sada upravljanje bilo disperzirano između više ministarstava ono se sada centralizira u Ministarstvo financija. Do sada nije bilo jasno definirane vlasničke politike, a sada će postojati obaveza donošenja vlasničke politike.
Kod izbora nadzornih odbora nije postojao obvezan javni natječaj i uključivanje neovisnih članova. Sada dolazimo do javnih natječaja i neovisnih članova što će stvoriti definitivno jednu drugu dinamiku o kojoj je danas već ovdje puno govoreno, pa ću ja o tome još nešto reći poslije.
Do sada nije bilo postavljano sustavno financijskih i nefinancijskih ciljeva. Sada će postojati obaveza na papiru da se to napravi. Do sada nije bilo jasnog razdvajanja tržišnih i javnih djelatnosti dok će sada obavezno računovodstveno i organizacijsko razdvajanje djelatnosti morati biti napravljeno.
Do sada nije bilo obaveze preoblikovanje u trgovačka društva dok će sada morati biti preoblikovanje u dionička društva ili u d.o.o.-ve ako se pretežito bave tržišnim djelatnostima. Do sada nije postojala ili su bila vrlo blaga pravila o javnoj objavi podataka, a sada je daleko definiranija obvezna javna objava financijskih poslovnih podataka.
I ono zbog čega se sve ovo radi do sada je djelomično usklađeno sa OECD-om postojala samo na toj razini djelomično, a sada se radi o visokoj usklađenosti jer je to priprema za punopravno članstvo u OECD-u. Dok recimo kolegica Puljak problematizira to ja ću reći nešto drugo. Hrvatska je imala nacionalni konsenzus za ulazak u EU svih vodećih političkih opcija i OECD je u suštini nastavak tog puta gdje Hrvatska postaje članica najboljih ili najorganiziranijih, najbitnijih organizacija ili saveza što se OECD-a tiče na svijetu. I dobro je da postoji politička volja da se Hrvatska mijenja u pozitivnom smislu da bi pristupila OECD-u pa i drugim asocijacijama koje su nam još iako nema više toliko bitnih, ali postoje još neke.
Nekoliko riječi oko potencijalnih rizika. Ono što je dobro istovremeno je i opasnost centralizacija moći u Ministarstvu financija definitivno tim zakonom, novim zakonom stavlja sve ključne ovlasti pod Ministarstvo financija čime to naprosto može biti pretjerana koncentracija vlasničkih ovlasti u jednom tijelu čime se posljedično može iznegirati sve ono pozitivno što se pokušava postići u smislu završetka višedesetljetne faze podjele političkog plijena.
Sam izbor članova nadzornih odbora i njegov sastav je apsolutno veliki korak naprijed, ali jako je bitno znati da je praksa ono što će definirati i što će se mjeriti, jer puno toga se može jako lijepo napisati u ideji, a praksa je ono što će pokazati kako će stvarno biti.
Postoji i rizik formalizma kod vlasničke politike i ciljeva. Vlasnička politika i postavljanje financijskih i nefinancijskih ciljeva mogli bi postati samo formalna obaveza radi OECD-a bez stvarne implementacije. Ako Ministarstvo financija koje je ovdje odgovorno za sve ne bude aktivno pratilo ostvarenje ciljeva postoji opasnost da cijeli sustav ostane naprosto neučinkovit, a dobro zamišljen.
I neizvjesnost oko primjene standarda iako zakon deklarativno slijedi OECD smjernice praksa će pokazati hoće li se zaista provoditi standardi poput profesionalizacije nadzornih odbora, razdvajanja tržišnih djelatnosti od javnih usluga i transparentnog izvještavanja. Postoji naravno rizik da sve to ostane na deklaratornoj razini.
Ono što je za građane i javnost pa i za hrvatsku demokraciju najvrjednije je taj iskorak prema kraju ere gdje se nakon parlamentarnih izbora dijeli politički plijen u smislu javnih poduzeća reći ću i ministarstava, jer broj ministarstava u Hrvatskoj u kontinuitetu desetljećima samo raste, povećava se kako je kojem koalicijskom partneru potrebno, potreban neki politički plijen.
Taj dio treba završiti. To je nešto što Hrvatsku ne vodi nikuda, što smo u aktualnoj strukturi vlasti svjesni gdje je naprosto pozicija Domovinskog pokreta bila da su se hvalili plijenom koji su ostvarili i koji traže, koji je bio uvjet da bi sudjelovali u Vladi, a hrvatski građani, hrvatsko društvo od toga u konačnici nema nikakvu korist.
I tu želim još jednom pohvaliti državnog tajnika Zoričića koji je vrlo jasno rekao, dakle da ta praksa i izrekao je dinamiku kojom će ta praksa trajno završiti, a to je u sljedećim godinama, dakle prije sljedećih parlamentarnih izbora će biti proveden novi sustav izbora nadzornih odbora i sa time, dakle izbor novih uprava.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo dvije replike.
Prva je poštovane zastupnice Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Samo na početku kolega samo da kažem apsolutno podržavam ulazak Hrvatske u OECD, dakle nisam nikad problematizirala taj dio i zaista evo pozdravljam i ovako definiran zakon. Kao što sam rekla profesionalizacija i depolitizacija uprava se mogla i do sada provoditi bez zakonske prisile da tako kažem u navodnike, bez prisile vanjskih institucija i tijela. Pa reći ću evo i primjer i u Splitu, vaš kolega je li predsjednik SDP-a 2021. smo bili je li u koaliciji. Izbačen je iz koalicije upravo zato jer je tražio, dakle da on ima pravo na biranje direktora stanouprave. Dakle, evo nadam se da je naučio lekciju i da to nakon ovih lokalnih izbora više neće ponavljati. Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog zastupnika Račana.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovana kolegice, poštujem vašu poziciju supruge splitskog gradonačelnika i sudjelovanje u lokalnim izborima i jasno mi je da imate taj interes i to je u redu. Međutim, mi ovdje sada ne pričamo o lokalnoj razini na koju se de facto ništa u ovoj raspravi ne odnosi. To je druga tema koja također mora doći na dnevni red gdje treba napraviti puno izmjena.
Ali ovdje imamo možda prvi puta koliko sam ja svjestan u ovom mandatu, a možda ii duže da je netko iz Vlade HDZ-a jasno imenom i prezimenom u ovom slučaju državni tajnik izrekao da će se praksa promijeniti u smjeru u kojem svi želimo. I ja naprosto smatram da to treba pohvaliti i na to sam se fokusirao.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Uvaženi kolega pričali ste o pozitivnim stranama uvođenja odnosno donošenja ovog zakona, ali isto tako i o potencijalnim opasnostima, pa me zanima vaše mišljenje da li dodatna koncentracija ovlasti u Ministarstvu financija koje po mom osobnom mišljenju imaju već sad enormnu moć nije na neki način i potencijalna centralizacija u smislu političke centralizacije koja će potencijalno isto tako omogućiti lakšu kadrovsku kontrolu nad državnim poduzećima.
Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Kolega da, opasnosti naravno da postoje. Kao što sam već rekao praksa će sve pokazati. Ono što je vrlo, što je meni recimo najjasnija opasnost da će se desiti, da će se desiti da će političke stranke u ovom slučaju HDZ i Domovinski pokret koji naprosto taj politički plijen dijele kroz stranačke podjele, da će naprosto se smanjiti broj nazovimo ih stručnjaka koji su i članovi političkih stranaka gdje vi više nećete znati da su oni izravno na taj način tamo došli i da će tu biti jedan proces u Hrvatskoj gdje će biti manje članova u strankama kako bi lakše zauzimali te pozicije kada se bude pod navodnicima dijelio plijen u oblicima koji će biti moguć. Ali to sve ostaje da vidim. Rekao sam praksa će nam sve pokazati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Još jednom pozdrav državnom tajniku sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege. U studenom prošle godine prije evo 6 mjeseci ovdje smo raspravljali o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima i na poticaj ili prisilu kako tko to tumači mi smo tada u hrvatsko zakonodavstvo s obzirom da smo bili u roku, da je rok za tu primjenu i implementacije u hrvatsko zakonodavstvo bio kraj 2024. godine unijeli odredbu kojom želimo protežirati rodnu jednaku zastupljenost u upravljačkim strukturama.
U tom slučaju taj zakon se primjenjivao na privatne gospodarske subjekte pod određenim kriterijima. Ti kriteriji su bili da su izlistani na burzi, da imaju više od 250 zaposlenih, regulirali su određene financijske aspekte. U tom trenutku taj zakon odlučili smo dati do kraja, do lipnja čini mi se 2026. godine 24 hrvatska privatna gospodarska subjekta koja funkcioniraju i bore se na tržištu moraju u svoje upravljačke strukture unijeti, odnosno minimalno zastupiti 30% podzastupljenog spola što su naravno žene i 40% na položajima neizvršnih direktora.
U tom trenutku ministar Habijan kazao je da od tih 24 gospodarska subjekta, odnosno trgovačka, privatna trgovačka društva, da u tom trenutku od tih 24 uvjete kod uravnoteženosti u upravljačkim strukturama zadovoljava njih 6, a da će se ostalih, čini mi se, ovaj 18 morati prilagoditi do 2026. g.
Mi smo u tom trenutku, kad kažem mi, ne mislim na Klub zastupnika i zastupnike SDP-a, nego mislim pritom na zastupnike gotovo svih političkih opcija u HS-u, sjećam se da je tu vrlo konkretno, na tom tragu bila kolegica Borić, kolega Ledenko, kolega Grbin, kolegica Lugarić, kolegica Blažanović, kolegica Mrak-Taritaš, osobno i ja, nadam se da nisam nekog .../nerazumljivo/... izostavila, ako jesam, ispričavam se, bili smo na jednom tragu.
Postavili smo ministru Habijanu jedno pitanje. Ako je cilj direktive uvažavanje sposobnosti i uvažavanje rodne ravnopravnosti, al' ne samo s tog područja ravnopravnosti spolova, nego ovo što je spomenula i kolegica Lugarić, profita uspješnosti, onda zašto mi kao država propisujemo obvezu za privatne tvrtke, a to nismo spremni učiniti kao država i primijeniti to prvo na sebe? U tom trenutku, na te brojne replike koje su imale isti prizvuk i isti ton, ministar Habijan odgovarao je slično, ali ja ću pročitati jedan odgovor.
Dakle mi u ovom trenutku imamo Zakon o trgovačkim društvima koji generalno uređuje materiju kada govorimo o trgovačkim društvima, uređuje materiju za koju smo smatrali da kada transponiramo ovu direktivu i kada govorimo o ovoj mjeri rodne ravnoteže se odnosi na trgovačka društva koja jesu u privatnom vlasništvu.
Ono što sam i rekao već u odgovorima na neke replike, obzirom da i sada postoji zakon koji se odnosi na trgovačka društva u državnom vlasništvu, da je to mjesto gdje se to pitanje trebalo regulirati po nadležnosti to spada u Ministarstvo financija i ono što znam u razgovoru i s ministrom Primorcem, taj zakon je u najavi i ja sam siguran da će uskoro biti ovdje pred vama u sabornici i da ćete onda to pitanje zapravo nećete niti trebat postavit jer će to pitanje biti uredno isto tako i riješeno.
A mi to pitanje danas moramo postaviti. Ponovno moramo postaviti to pitanje, evo došlo nam je Ministarstvo financija, donijelo nam je prijedlog zakona, ali u tom zakonu imamo određene ograde i nismo u potpunosti možda shvatili što bi trebala biti poanta i poruka koju država šalje, a to je da je ta implementacija i direktive, ali i naša slobodna volja i potreba da idemo korak dalje od onoga što neke direktive propisuju, da je to jedan od alata koji za cilj ima povećati udio žena u upravljačkim pozicijama i mislimo zaista i ovom prilikom apeliramo, mislimo da je nužno da država u onim poduzećima o kojima je vlasnik u potpunosti ili u pretežitom vlasništvu, zapravo primijeni ovaj kriterij, ali ne samo po onim užim kriterijima koji su izlistani na burzi, evo danas čujemo od državnog tajnika, kaže, pa da, pa to će vam se onda prema ovom zakonu iako to nije taksativno navedeno da mora bit 40%, da mora bit 30%, kako je to, 33% kako je to navedeno u ZTD-u, vrlo je to sve fluidno, ali onda on kaže, pa čak i ako se to primijeni na tvrtke koje su izlistane na burzi, koje zadovoljavaju te neke kriterije, to će se odnosit na 6, od kojih već 3 zadovoljavaju uvjeti, aj' kao tu smo u boljem postotku u odnosu na onih 24 gdje su samo 6 bile u tom trenutku kad se donosio zakon su zadovoljavale uvjetima.
Ali postavljam pitanje, što je sa ostalih, ja sam krivo rekla u replici, prema konsolidiranom godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika koji je objavila FINA, tamo piše, ja sam rekla da se radi o 900, ali to je bilo u 2022. g., 1117 u 2023. g. Znači mi ćemo se kao država zadovoljiti time da od ovih 1100 poduzeća u potpunom ili pretežitom vlasništvu države, u njih danas 3, sutra 6 imamo nekakvo, evo, zadovoljenu rodnu, jednaku rodnu zastupljenost. Ja mislim da je to nedovoljno ambiciozno i mislim da to nije, ne samo nedovoljno ambiciozno, mislim da to zapravo je jedan put koji mi ne bismo trebali ići.
Zašto? Prema podacima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od prije 2 godine, od 22 državna ureda, zavoda, instituta, žene su na čelu 3 takve institucije, što je 13%. Od 101 članica i člana uprave u državnim poduzećima, samo je 19 žena, što je oko 19%, a od tih 43 poduzeća, samo su na čelu 3 žena, što je sramotnih 7%. I meni je jasno da su hrvatsko društvo desetljećima gradili muškarci, po svojoj mjeri, ali i dalje u Hrvatskoj, ali i ne samo u Hrvatskoj, u svim segmentima dominira tradicionalni pogled na muško-ženske uloge u društvu, ali sva relevantna istraživanja pokazuju da žene na vodećim pozicijama imaju bolje rezultate, bolji osjećaj za kolektiv, bolji osjećaj za krizno upravljanje i veću društvenu odgovornost.
I ako već kao društvo tradicionalno više vjeruje muškarcima na upravljačkim pozicijama, unatoč istraživanjima koja govore drugačije, ne da one trebaju svugdje nego ta, samo da trebaju biti jednako priznate, onda država treba bit ta koja će promicati takve obrasce i mijenjati kriva uvjerenja i predrasude.
Tako da, naprosto mislim da je ovo nasušna potrebna i mislim da nije dobro da se jedna država odriče toliko ogromnog potencijala koje žene nose, a žene čine većinu u ovom društvu, žene čine većinu visokoobrazovanih u ovom društvu. Kada bismo napravili možda malu, malo istraživanje i kada govorimo o zaposlenima u javnom i u državnom sektoru, pa to bi bile možda ravnopravne, u zdravstvenom sustavu su već ono dominantne, ali ljepljivi pod ih stalno drži da se ne mogu uspeti i tu je država ta koja im treba otvarati vrata, a ne podmetati nogu.
I ja se nadam da ćete razmisliti o tome da do drugog čitanja napravimo odlučnije mjere kojim ćemo omogućiti svim sposobnim ženama u Hrvatskoj koje se odluče ući u taj svijet rada jer nemojmo zaboraviti da su njima namijenjene brojne druge uloge u društvu i majke i domaćice i skrbnice o starijim i nemoćnim članovima obitelji i o svemu tome moraju biti besprijekorno sposobne i fenomenalne i uz to još i ova sfera profesionalnog života i ako već žele, a zakinute su u mnogočemu i u napredovanju jer i zbog porodiljnog i zbog brojnih drugih ovih elemenata o kojima sam govorila, kaskaju i zaostaju ako već to žele, onda je u redu da im otvorimo vrata.
Mi tu ne govorimo o kršenju bilo kakvih kriterija, mi tu govorimo samo i isključivo o jednakim šansama. A da bi se do jednakih šansi došlo, prvi korak ka tome je pozitivna diskriminacija. To je odgovor svima onima koji govore da su kvote glupost. Je, kada dođemo u situaciju da u Norveškoj se trgovačka društva koja nemaju jednaku zastupljenost oba spola brišu iz registara trgovačkim društvima, što je govorila …
.../Upadica: Hvala./... o tom iskustvu kolegica Borić koja je tamo i živjela. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo repliku poštovane zastupnice Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem. Evo kolegice apsolutno podržavam vaše izlaganje. Naravno i veću zastupljenost žena u upravama, dakle podaci evo pokazuju da u Hrvatskoj žene čine negdje, ako sam izvukla, oko 11% članova uprava u državnim poduzećima, a europski prosjek je čak i 3 puta veći. Međutim, evo da se osvrnem i na vašeg kolegu koji je rekao da o ovim zakonima ne govorimo o lokalnoj razini, dakle ovdje ne govorimo i o rodnoj ravnopravnosti koja treba biti već o načinu izbora i depolitizacija i profesionalizacija moraju biti cilj i na državnoj i na lokalnoj razini. Dakle ovim Zakonom se to definira na državnoj razini, ali svakako ti ciljevi nam moraju biti ambicija nam mora biti te ciljeve imati i na lokalnoj razini dakle nije …
.../Upadica: Hvala./... dovoljno popuniti …
.../Upadica: Poštovana …/... uprave ženama, već …
.../Upadica: Hvala lijepo. Poštovana …/... stručnima.

Reiner, Željko (HDZ)
… zastupnica i potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Da, super mi je taj argument kad se počne ovaj govoriti ili o listama za predstavnička tijela na nacionalnoj razini, na lokalnoj razini, kad se počne govoriti o zastupljenosti žena i mladih, onda se uvijek poteže taj argument stručnosti. Kao kod muških je to i kod odraslih starijih je to neupitno, to se ne propituje, ali kad .../nerazumljivo/... a vidimo u šta su nas doveli i kamo su nas doveli čelnici HEP-a, pa Hrvatskih željeznica, HAC-a, HC-a, sve manje-više masculinity društvo koje baš i nije pokazalo neke upravljačke sposobnosti.
Ja ne kažem i ne tvrdim ovdje da to bi žene ono decidirano bolje, ali sam sigurna da bi poštenije i odgovor je, odgovornije, tu se naravno radi o pojedincima, ali ne pristajem na taj, na taj narativ da kad se počne govoriti o bilo kakvim kvotama, mladih ili žena, da se odmah kažem, ne, ne, ali trebaju biti stručni. Znači automatizmom žene i mlađi trebaju dokazivati stručnost, što one druge kategorije koje to nisu apsolutno ne trebaju jer je to kao već …
.../Upadica: Hvala./... imperativ, to je već zadano, tako su se rodili.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo za završne izlaganja pa će u ime Kluba zastupnika HDZ-a završno govoriti poštovani zastupnik Krunoslav Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Sabora i predsjedavajući sjednice, državni tajniče sa suradnicima.
Pa evo u ime Kluba HDZ-a završno nakon ove rasprave koja je provedena, pa kad gledate ovo što sam i u replici kazao, jedna od reformskih mjera koja je krucijalna za hrvatsku državu kao takvu, usudim se kazati još od tranzicijskih vremena jer ovdje se radi o pristupu odnosno implementaciji svih dobrih praksa koje naprednije zemlje zapadnoeuropske civilizacije, ne samo Europe, nego i svijeta rabe u svojim gospodarstvima i ulazak u OECD je jedna od strateških odrednica koje ova Vlada započela i završila.
Zaboravlja se u ovom procesu koji traje već gotovo 7 godina da nije se čekalo sad od jednom trenutku da je to nešto, a čulo se od iz raspravo nametnuto da se sve ovo radi zbog Europe, Europske komisije, zbog puno razloga, što jednostavno ne odgovara istini.
Istina je sljedeća, prije 7 godina se krenulo u ovaj proces isključivo prvim potpisom Vlade koju predvodi Andrej Plenković i HDZ jasnim određenjem da se krene u ovaj postupak. I kad gledate kroz povijest i pristupa OECD-u, rijetke su zemlje koje su uspjele u tako kratkom vremenskom periodu ostvariti taj rezultat. Kada gledamo kroz povijest što se svašta dešavalo, onda se može postaviti opravdano pitanje što se želi sa ciljem ovih, što je cilj ovog Zakona.
Cilj ovog Zakona se može možda sublimirati u dvije vrlo jasne rečenice. Aktivno i odgovornog vlasnika koji sudjeluje u procesu i upravljanju onako kako to vlasnik treba poštovati, stoga ovo što sam i maloprije kazao, kad se govori o objedima i iz portfelja CERP-a i iz portfelja vlasništva u kojima RH ima i pretežito i većinsko vlasništvo, govore se raznorazne poluistine.
Evo konkretno kad je bilo u ime obraćanje u ime Kluba Možemo!, spominju se tvrtke kao Petrokemija, kao Končar, Podravka i onda se stječe dojam da je to u većinskom vlasništvu RH, zanemare se istina, a to je istina, da tamo RH ima manjinski paket. Znači nema niti u, jedva da ima onih preko 25%, ovisi o svakoj od ovih trgovačkih društava, na kojima može imat uopće utjetat putem ZTD-a i populistički se nameće da je tu sad nešto se rasprodaje obiteljsko sirebro, a ovdje se želi samo dovršiti i pokušati ovim Zakonom i Zakonom o CERP-u dovršiti tranzicijski postupak na koji smo se odlučili koji postupak koji traje preko 30 godina.
Stoga je zbog javnosti, a ovo je izuzetno bitno za sve hrvatske građane jer u tom procesu i u tim trgovačkim društvima, barem ovima koji sada posluju pod time postaje mnogo, mnogo zaposlenih ljudi i mora se voditi briga o tome.
Spominju se i neke druge, benefiti ovog Zakona koje ime. Prvo, mislim da je izuzetno dobro da je koordinacija data u Ministarstvo financija. Dobre prakse OECD-a govore i o nekim drugim praksama, uglavnom, ali uglavnom se to vrti ili od Ministarstva financija, ima nekih drugih ovaj modela kao što je npr. samostalni uredi pri Vladi, međutim, uvijek je to pri izvršnoj vlasti. Pozdravljam da se to podnosi godišnje izvješće, da se izvješćuje i zakonodavno tijelo u tom dijelu koji se obavještava javnost o tom dijelu i to će se dešavati u HS-u.
Međutim, ima i ovaj u ovom dijelu jednom drugo, što je isto izuzetno bitno da će se, iako se to već i sada provodi, doći do profesionalizacije i profesionalizacije uprava i nadzornih odbora. Sve u skladu sa ZTD-om, stoga je svima jasno da će Klub HDZ-a u ovom prvom čutanju poduprijeti prijedlog ovog Zakona. Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera završno će govorit poštovana zastupnica Marijana Puljak. Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Pa evo završno za kraj, želim na početku jasno reći, dakle snažno podržavamo ulazak Hrvatske u OECD. To je naravno, prihvaćanje viših standarda, transparentnosti, odgovornosti upravljanja i svakako korak prema ozbiljnijoj, modernoj, modernijoj Hrvatskoj. Međutim, kad evo, kolega iz HDZ-a kažu da ovo nije nikakva prisila, već da evo HDZ radi na reformi upravljanja već 7 godina, evo pitam jednostavno, vrlo jednostavno pitanje, ako je to doista tako, zašto ste sve ove godine dopuštali da državnim i lokalnim poduzećima se upravlja bez ikakve profesionalizacije. Zašto niste, evo, već do sada bez zakonske prisile uveli zaista stvarne javne natječaje, neovisne nadzorne odbore i stručne uprave. Dakle evo, zašto se čekalo zakon da se s time krene?
A zapravo evo, građani onda i vide da je to zato što moramo, je li, ne zato što ima neke političke volje ili iskrene želje za tim. Dakle ako ste vjerovali u profesionalizaciju, zašto se godinama, godinama radili upravo suprotno? Zašto su državna poduzeća, od Hrvatskih šuma pa do HEP-a služila kao poligon za političko kadroviranje, zašto su javni natječaji bili samo formalnost, javna imenovanja, a stvarne odluke donosile se po stranačkom ključu.
Evo, primjer te političke trgovine gledamo i danas, već spomenuti Domovinski pokret, je li, upravljanje Hrvatskim šumama, njima je to bio politički plijen i na to ste pristali. Dakle kao što sam rekla, taj problem ne postoji samo na državnoj razini, već sličnih problema i političkih kadroviranja i političke trgovine imamo i na lokalnoj razini. Rekla sam, evo, u Splitu je dosad vladalo 60% HDZ-u, 40% Kerumu, bez javnih natječaja, bez ikakvih stručnih kriterija, meni-tebi, je l'?
Dakle '21. g. kad smo preuzeli, kad je stranka Centar preuzela upravljanje Splitom, odlučno smo odbili takav način rada, sve, svi na nekih 150 pozicija u Gradu Splitu dakle uprave, ustanova, gradskih tvrtki, upravni, upravna vijeća, za sve te pozicije, javni pozivi i javni natječaji koji nisu traženi zakonom.
Evo, i podsjetit ću dakle nema toga samo u HDZ-u, u tadašnje doba i predsjednik SDP-a Splita je otvoreno tražio upravljanje gradskom tvrtkom Stano-upravom, zbog toga je izbačen iz koalicije jer stranka Centar ne pristaje na takav tip političke trgovine, političkog uhljebljivanja. Rekli smo, nek se čovjek prijavi na javni natječaj, ako bude najbolji, bit će izabran, nema postavljanja ljudi kao rezultat ikakve političke trgovine ili ucjene.
Dakle evo promjene koje ovi zakoni donose, moraju zaista biti puno više od deklaracije. što će evo, garantirati da će se ovi zakoni zaista primjenjivati? Tko će garantirati da javni natječaj neće biti samo nova formalnost, već zaista stvarno natjecanje stručnosti? Tko će nadzirati da izbori u nadzorne odbore, dakle tko će nadzirati nadzorne odbore, neće biti nova verzija starog stranačkog kadroviranja? Dakle ako ove promjene ne budu istinski provedene, sav trud će biti uzaludan, nije dovoljno samo donijeti zakone, potrebno je izgraditi i kulturu odgovornosti i na svim, i to na svim razinama, i državnoj i lokalno.
Dakle podržavamo ulazak u OECD svakako, podržavamo ai reforme, ne prihvaćamo, je li, pokušaj da .../nerazumljivo/... stvarna politička odgovornost se zamijeni deklaracijama jer građani zaista Hrvatske zaslužuju bolje, zaslužuju profesionalna, odgovorna i depolitizirana javna poduzeća, zaslužuju sustav u kojem funkcije nisu plijen, nego povjerenje koje se mora zaslužiti.
dakle evo pozivam još jednom i na ovim lokalnim sljedećim izborima 18. svibnja izaberite one koji ne govore i ne pričaju i ne obećavaju, već će ovo sve provode i u praksi.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Time zaključujem raspravu o ovoj točci. O noj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.
Mi smo tako završili sa današnjim radom, nastavit ćemo sutra u utorak, 29. travnja i prva točka bit će prijedlog zakona o izmjenama i dopuni zakona o obvezanom zdravstvenom osiguranju, prvo čitanje, P.Z. br. 148.
Želim vam ugodno poslijepodne.
SJEDNICA PREKINUTA U 12:05 SATI.

9

  • Prijedlog zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju, prvo čitanje, P.Z. br. 145
30.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o centru za restrukturiranje i prodaju, prvo čitanje, P.Z. br. 145.
Predlagatelj je Vlada RH, a rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o centru za restrukturiranje i prodaju i
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona, molim glasujmo.

Glasovalo je 117 zastupnica i zastupnika, 110 za, 7 suzdržanih, pa je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF