Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

6

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 141
25.04.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
Mi ćemo onda započeti sa prvom točkom, a odmah bih htio najaviti, kao što ste i dobili kolko znam elektronskim putem informaciju da ćemo sa iznošenjem stajališta klubova započeti odmah po završetku rasprave o točkama, tako da vas molim da onda obavijestite i ostale kolege iz klubova i tako da ako to nisu vidli možda obavijest, a obavijesti su otišle u sve klubove, ali eto da budu ovdje jer ćemo izvjesno završiti ranije nego što uobičajeno u jedan sat imamo ovaj iznošenje stajališta, pa krenimo na prvu točku, to je:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 141

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172., 204. i 206. Poslovnika HS.
Sukladno čl. 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Prema čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za gospodarstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, izvolite.

Špehar, Vedran
Hvala potpredsjedniče.
Uvažene gospođe zastupnice i uvaženi zastupnici, dobro jutro. Pred vama je danas Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji s konačnim prijedlogom zakona. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji koji je stupio na snagu 2021.g., te njegove izmjene i dopune iz 2023., temeljni je pravni akt koji uređuje pitanja ključna za prelazak korištenja obnovljivih izvora energije. Ovaj zakon u velikoj mjeri preuzima odredbe Direktive iz 2018.g. br. 2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora tzv. RED II direktiva, dok su određeni dijelovi te direktive implementirani i u zakonodavstvo koje regulira tržište električne energije i bio goriva u transportu. Međutim radi potpunog usklađivanja s europskom direktivom odnosno direktivama, danas predlažemo donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Ovaj zakon donosi se kao odgovor na dodatno obrazloženo mišljenje Europske komisije zbog propusta u obavještavanju o nacionalnim mjerama preuzimanja RED II direktive u hrvatsko zakonodavstvo.
Ovim zakonom uvodi se novi model samoopskrbe sa ciljem ukidanja tzv. neto mjerenja i prelaska na model neto obračuna. Prema novom modelu krajnji kupci plaćat će naknadu za korištenje mreže za svu preuzetu električnu energiju iz mreže, a istovremeno zajamčena im je i otkupna cijena za viškove električne energije koju predaju u mrežu, a ta je cijena povezana pak sa tarifom odnosno cijenom za opskrbu električne energije.
Zakonom se propisuje ambiciozniji nacionalni cilj, a to je postizanje najmanje 42,5% udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji energije do 2030.g., što je znatno povećanje u odnosu na dosadašnji cilj koji je bio 36,6%.
Važno je naglasiti da je RH već ostvarila odnosno ostvaruje značajne udjele obnovljenih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije i to upravo tih 42,5% je bilo već ostvareno u 2023.g., što je ja bi rekao izvanrednih 76,6% u neposrednoj potrošnji električne energije, a time smo u vrhu kad gledamo države članice EU.
Nadalje, do veljače 2025.g. u sustavu samoopskrbe i kod kupaca s vlastitom proizvodnjom bilo je instalirano ukupno 572 MW postrojenja, što je 1,5 našeg dijela u NE Krško. Ove brojke pokazuju da su dosadašnji sustavi poticaja tj. dosadašnji sustav poticaja dao značajne rezultate i ostvario postavljene ciljeve.
Također sukladno porezima, propisima EU u okviru porezne politike ukinut je i porez na dodanu vrijednost na sunčane elektrane, što je značajno smanjilo troškove za fizičke osobe koje su se odlučile na ovaj korak odnosno na samoopskrbu.
Izmjene modela samoopskrbe također su nužne i zbog …/Govornik se ne razumije./…dizajn direktive iz 2019.g. br. 944 koja nalaže jednak tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže odnosno mrežarine. U tom smislu, prekid tj. prelazak sa primjene sustava neto mjerenja kod obračuna mrežarine na nove za nove korisnike postrojenja za samoopskrbu trebao bi biti, trebao je biti implementiran početkom 2024. g. međutim, upravo zbog situacije u kojoj smo tada bili RH je od Europske komisije ishodila odgodu odnosno derogaciju te obveze do kraja 2025. i s obzirom na navedeno, bilo je nužno upravo ove godine uvesti zakonsku .../Govornik se ne razumije./... prema kojoj će novi sustavi samoopskrbe odnosno oni koji predaju zahtjev operatoru distribucijskog sustava za priključenje takvih sustava na mrežu nakon siječnja iduće godine odnosno siječnja 2026. biti dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto mjerenja, dakle kao i svi drugi potrošači električne energije.
Zakonom se jamči minimalnu otkupna cijena za viškove električne energije koje takvi proizvođači proizvedu. Ponavljam, cilj toga nije da oni proizvode električne energije, cilj je da se oni samoopskrbe, a ukoliko, normalno da uvijek zbog tehničkih ograničenja će biti viškova, takvi viškovi se uredno preuzimaju u mrežu i plaćaju se po minimalnoj otkupnoj cijeni, što .../nerazumljivo/... minimalnoj, dakle uvijek im se garantira da će bit takvi viškovi otkupljeni i po cijena po kojoj će biti otkupljeni, što također, predstavlja jedan oblik daljnjeg poticaja razvoja obnovljivih izvora energije. Uvodi se i faktor odnose preuzete i isporučene energije s ciljem destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na stvarnu potrošnju, a što je također, bilo primijećeno u praksi, međutim, istovremeno se zadržava i fleksibilnost potrošnje i proizvodnje sa prethodno navedenom otkupnom, modelom otkupa.
Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike sustav ne mijenja osim u pogledu trajanja primjene neto mjerenja koje je ograničeno na 10 godina. Ovo ograničenje uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticaja i definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Upravo vodeći računa o zaštititi dosadašnjih ulaganja u sustave samoopskrbe.
Procedura za osnivanje zajednica pak za obnovljive, zajednica obnovljive enegrije je pojednostavljena te se one sada samo registriraju kod HERA-e dok za dijeljenje energije unutar zajednica se ukida potreba za ishođenjem dozvola za obavljanje djelatnosti. U postupku pak izdavanja odobrenja, certificiranja i izdavanja dozvola primjenjuju se načelo objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i jednakog postupanja prema podnositeljima zahtjeva i uzimanja u obzir posebnosti postojećih tehnologija obnovljive energije.
Zakon definira kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase, način provjere usklađenosti s tim kriterijima te izračun utjecanja na stakleničke plinove. Također se definira da se potpora za energiju iz obnovljivih izvora energija, energije iz obnovljivih izvora proizvedenu spaljivanjem otpada ne dodjeljuje ako nisu ispunjene obveze odvojenog prikupljanja otpada.
Propisuje se i donošenje planova za određivanje namjenskih infrastrukturnih područja za razvoj elektroenergetske mreže i skladištenja, a koje su potrebne za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav te donošenje propisa iz nadležnosti HERA-e, HOPS-a te ministarstva nadležnost za energetiku.
Zaključno, uvažene zastupnice i zastupnici, mogu naglasiti da je očigledno da je tržište sunčanih elektrana u RH izuzetno aktivna. Postavljeni ciljevi su u velikoj mjeri postignuti, što bi moglo sugerirati smanjenje potrebe za poticanjima ubuduće, međutim, uzimajući u obzir pozitivnu praksu i daljnji potencijal Hrvatske, ovim zakonom ostavlja se mogućnost daljnjeg poticanja korištenja obnovljivih izvora energije za sustave samoopskrbe. Dakle poticaji su i dalje dostupni u vidu nulte stope PDV-a na opremu, poticanja na strane investicije kroz Zakon o poticanju ulaganja te regulatornog, reguliranog otkupa viškova električne energije, što takve proizvođače stavlja u povoljan podnos u energetskoj tranziciji RH.
Zahvaljujem na pažnji i još samo da se izjasnim kako se prihvaća amandman saborskog Odbora za zakonodavstvo koje je predložio. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika na vaše izlaganje. Prva je zastupnika Mesića, izvolite. Vratite se na mjesto, izvolite kolega Mesić.

Mesić, Ivica (DP)
Hvala g. potpredsjedniče. Državni tajniče, zbog čega se išlo u smjeru ukidanja neto mjerenja i prelaska na neto obračun kada RH na začelju EU po kapacitetima sunčanih elektrana? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa kao što sam u uvodnom izlaganju i rekao, mi smo morali preći, ishodili smo i dobili smo 2 godine izuzetak koji nam je dopustio da u tom razdoblju i dalje provodimo neto obračun, međutim, to nije korektno. Neto mjerenje, poanta neto mjerenja je da svaki potrošač električne energije u Hrvatskoj plaća za onu energiju koju je preuzeo iz mreže, da plaća trošak mrežarine. A što se tiče stanja sunčanih odnosno obnovljivih izvora energije, upravo sam rekao, konkretno samu opskrbu smo postigli u ovih 2 godine, ne samo ove 2 godine, do sada da već 1,5 puta koliko imamo nuklearnih, udio u NE Krško, imamo već sada u sustavima samoopskrbe. Oni su sada isplativi i oni sada i bez poticaja i uz novi model će i dalje se nastaviti razvijati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Dabro.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, državni tajniče, mene zanima, postojeći korisnici postrojenja za samoopskrbu ostvaruju pravo na poticanje 10 godina od dobivanja dozvole za trajni pogon. Možete malo obrazložiti zašto baš 10 godina.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dakle, bili smo svjesni kada se donosilo ovaj novi model i uzeli smo, napravili smo analizu. Iz analize smo uzeli prosječnih 3,5 tisuće kilovat sati na godinu je nekakva potrošnja i investiciju koju je netko napravio u samoop… u samoopskrbi. Pri tome je evidentno da povrat tog ulaganja je nekakvom najkonzervativnijom metodom između 7 i 10 godina više 7 i to s ovom cijenom električne energije za kućanstva koja je regulirana koja budimo iskreni ispod tržišne razine. Više puta sam i ovdje najavljivao da će ta cijena ubuduće i rast jer mora rast da je dovedemo na tržišne razine postupno uvažavajući socijalnu u konačnici situaciju u državi. Tako da ta isplativost od 7 godina u konačnici će biti još manja. Još na to da dodamo PDV oslobođenje znači kroz različite načine mi smo vodili računa da u tih 10 godina svatko tko je danas pustio …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… da si isplati investiciju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala.
Evo imam jedno pitanje odnosno dva pitanja. Prvo, s obzirom na to da zakon značajno mijenja pravila za korisnike solarnih panela molio bih još jednom da ukratko samo pojasnite što konkretno znači to ukidanje neto mjerenja i vaše mišljenje odnosno kako će to utjecati na postojeće korisnike koji su već uložili u postojeće sustave.
I drugo, ovaj prijedlog zakona također prepoznaje potrebu za skladištenjem energije, ali ono što možemo uočiti da nedostaju i konkretni poticaji, pa evo pitam vas da li Vlada planira osigurati posebne poticaje za razvoj infrastrukture za skladištenje električne energije, prvenstveno tu mislim na kućanstva i male poduzetnike.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dakle suštinska razlika je u tome da danas još uvijek vi ili ja kao samoopskrbljivač onu količinu koju proizvedem a ne potrošim u datom trenutku ja ju pošaljem u mrežu. Mreža ju prihvati i onda navečer kada ju više ne proizvodim električnu energiju ja nazad povlačim iz mreže upravo tu svoju proizvedenu električnu energiju. Samo razliku ono preko toga što sam proizveo a potrošio sam ja de facto dobivam iz mreže i plaćam mreži što nije korektno. Prebija se količina koju sam ja u datom trenutku proizveo u odnosu na onu koju sam u nekom drugom trenutku trebao koristiti.
To je rezultiralo time da u biti i ovaj model neto mjerenja je prekršen, neću reći prekršen nego time korištenje mreže je za mene objektivno rečeno bilo besplatno, a to nije primjeren odnosno adekvatan pristup u odnosu na …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… druge potrošače iz mreže. Poticaji za baterije upravo idu …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
i od strane ministarstva.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče pa kad smo uvodili ovaj sustav neto mjerenja bili smo svjesni da on nije beskonačno dugo održiv jer kad bi svi stavili sebi panele za samoopskrbu i kad bi svi tijekom dana proizvodili i viškove puštali u mrežu, a navečer to sve povlačili nazad kad bi to svi u Hrvatskoj tako radili naravno da taj sustav bi se srušio ne bi bio održiv i nužno je bilo potrebno u nekom trenutku to mijenjati. Međutim, bilo je korisno onda kad smo to uvodili jer sami ste rekli potaklo je da imamo skoro jednu cijelu nuklearku Krško sad proizvođača koji sami sebe opskrbljuju električnom energijom gledano po snazi.
Međutim, ono što mene zanima za buduće to je prije svega u kom smjeru će ići poticaji i ovo što je već kolega prije toga pitao vezano uz baterije i kako je to sad trenutno stanje. Koliko oni koji imaju samoopskrbu ugrađuju baterije?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Hvala, odlično ste to objasnili ja bi samo nadodao dosada je sustav bio velika baterija i to besplatna. Sada po novom baterije je novi, ja bi rekao novi biznis koji se razvija, međutim moramo razdvojit baterije u kućanstvima to je jedna priča, a baterija u kod proizvođača električne energije možda najbolje rečeno kod obnovljivaca kod sunca i vjetra koje je periodično baterija je nužno nazovimo, neću reći nužno zlo nego jednostavno nužno kao tehnološka jedna cjelina koja bi količinu energije koja se proizvede u trenutku kada nje baš i ne treba toliko na tržištu proizvođač pohrani kod sebe i kao odgođenu proizvodnju pošalje u mrežu malo kasnije. Upravo to ovim zakonom je i prepoznato i potiče se.
Također, uvode se samostalni baterijski sustavi to je već tržišna djelatnost koja će kada ima viška u mreži otkupit jeftino i kada bude falilo …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… struje u mreži će prodavati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kolarek.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče vrlo ambiciozan cilj nacionalni cilj korištenja energije s obno… obnovljivih izvora sa 36,6 na 42,5%. Pitanje je hoće li tu ambicioznot, ambicioznost pratiti Hrvatska elektroprivreda u svojem tehničkom smislu opremanja i ulaganja u sustav da to sve skupa može pratiti, primiti i onda dalje distribuirati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Hvala.
Dobro ste rekli, znači ambiciozan je cilj međutim nije to ne znači da mi nismo ambiciozniji. To je cilj do '30.-te. Mi u konačnici smo se opredijelili da mi želimo do 2055. biti neutralna što se tiče CO2. Znači nama je cilj 100%. Za to će trebati tehničke pretpostavke odnosno za to je potrebna mreža. Mreža je godinama građena, godinama je građane u sasvim drugom kontekstu i sasvim drugom smjeru da doveze iz udaljenih područja električnu energiju u naseljena područja a sada ispada da se električna energija, će se proizvoditi u naseljenim prosto… u naseljenim prostorima, isto tako u nekim mjestima gdje dosada nije bilo električne mreže. To sve u konačnici zahtjeva velike investicije i HEP odnosno Operator prijenosnog sustava i Operator distribucijskog sustava morati će pratit ta, taj razvoj, međutim u tom kontekstu moraju isto tako voditi u racionalnost …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…šta su potrebe RH i šta je utjecaj na krajnju cijenu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani državni tajniče, energetske zajednice zapravo se smatraju jednim od ključnih elemenata za ostvarivanje ciljeva energetske transformacije EU do 2050.g., a zapravo Strategija EU za solarnu energiju postavlja kao cilj uspostavu minimalno jedne energetske zajednice utemeljene na obnovljivim izvorima energije do ove godine, do 2025.g. u svakoj JLS koja broji više od 10 tisuća stanovnika. U Hrvatskoj se, iako imamo formalni okvir energetske zajednice se mogu pojaviti kao energetske zajednice građana, zajednice obnovljive energije i zajednice suvlasnika u višestambenim zgradama. Imamo dosada registrirane samo tri ove energetske zajednice građana. Zašto ih nemamo jer iako imamo formalnopravni okvir, on je beskrajno kompliciran, vi ste sada jednim dijelom ga malo olakšavate, ali ja vas pitam jeste li spremni učiniti doista ono što je potrebno kako bi energetske zajednice građana i ove obnovljive i višestambene doista profunkcionirale i kako to mislite napravit bez paketa izmjena Zakona o električnoj energiji jer bez izmjena Zakona o električnoj energiji ovo nema nikakvoga smisla. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Tako je, znači ovo je samo prvi, prvi krug, do kraja godine predložit ćemo i saboru totalno apsolutno novi Zakon o tržištu električne energije koji će i ove stvari uzimati u obzir. Odgovor zašto dosad smo bili spori, ja bi pragmatično rekao, ne zbog administrativnih prepreka jer i administrativnih prepreka je bilo i u nekim drugim djelatnostima, pa su one jako brzo napredovale gdje je bio financijski poticaj. Razloge da budem pragmatičan je zato, u Hrvatskoj mi bez obzira šta će javnost reći ili šta će neki pojedinci reći, mi imamo jeftinu energiju i to je glavni razlog zašto se ljudi ne udružuju. Ljudi bi se trebali udruživat upravo da taj trošak bude čim manji. U tom kontekstu ovim prijedlogom zakona maksimalno pojednostavljujemo proceduru osnivanja zajednica obnovljivih izvora energija, pa se nadam da ćemo time staviti pretpostavku da se ubuduće organizacija energetskih zajednica bude puno, išla puno bržim tempom.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, evo pohvalno je postavljanje visokih ciljeva putem prijedloga ovog zakona za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije. Jedan od takvih izvora je i spaljivanje otpada i to je velika problematika u RH i potpore su vezane i za odvajanje otpada. Pa ako možete objasniti gdje smo što se tiče postizanja ciljeva dobivanja energije iz takvog obnovljivog izvora energije spaljivanjem otpada, da li se radi na tome da se to što više poveća taj cilj postizanja na, na, od tih obnovljivih izvora iz spaljivanja otpada odnosno razdvajanja otpada i da se aktiviraju te potpore u što većem mogućem smislu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Hvala na pitanju.
Ja ne bi sad htio ulazit u ingerenciju kolega iz Ministarstva zaštite okoliša, međutim u kontekstu ovog danas zakona mogu jasno naglasiti i hvala na prilici da naglasim, nema potpora i nema riječi o obnovljivoj energiji ukoliko se otpad spaljuje koji prethodno nije razvrstan, znači naglasak je razvrstavanje otpada, pa možemo i 10 puta ponovit, razvrstaj, razvrstaj, razvrstaj, kružno gospodarstvo koristi, taj otpad nije smeće, sad da ne ponavljam slogan od kolega, znači tek kad se razvrsta i tek ono šta se više ne može razvrstat, e to se smije i može u minimalnoj mjeri spaljivat.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani državni tajniče, energija ima strateško značenje za RH i za bilo kakvu zajednicu, znači to je jedan suverenistički strateški javni interes. Ovdje se utapamo u detaljima, međutim trebalo bi odgovoriti na ključno pitanje kad se radi općenito o zelenoj agendi i o obnovljivim izvorima, pogotovo sunčanom, sunčanoj energiji ili vjetroelektranama, HEP je u vlasništvu toga približno 5% i zapravo ja bih htio od vas odgovor na ono ključno pitanje koje je razumljivo građanima, dakle tko su vlasnici dakle vjetroelektrana, isto tako ovih sunčanih i solarnih elektrana i to je ključ. Jasno je da su vlasnici banke, a banke nisu u hrvatskim rukama. Zašto dakle i vas molim da potvrdite to dakle da su to privatni interesi koji će onda zapravo ukinuti ovaj javni interes i zapravo dominirati nad javnim interesom, a to znači i nad suverenošću i samostalnosti Hrvatske i njezinoj perspektivi, razvojnoj perspektivi, dakle tko su…
…/Upadica Reiner: Poštovani, hvala…/…
…tko su vlasnici?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Ko su vlasnici? Vlasnici su evidentno trgovačka društva ili neki pravni oblik, ulaziti dublje u to mislim da nije čak niti tolko potrebno. Ja znam na šta vi ovaj, šta je poanta da kažete, ali ja ne vidim, mi kao država objektivno ne bismo trebali previše niti vodit računa ko je vlasnik odnosno da li je državna tvrtka ili da li je privatna tvrtka, mislim da to više nije, čak više niti ne bi smjelo, ne bi ni trebalo bit tema. Ono što mi kao država moramo vodit računa kako da postižemo ciljeve koje smo davanjem dozvola, davanjem koncesija i davanjem bilo kakvih prava takvima postigli i kako da se ti ciljevi postižu. Jedan, da ne skrećem s teme, ali jedan dobar primjer je bio više puta i ovdje to spominjano, geotermalna elektrana koja je sagrađena, a ne radi. To su teme na kojima se mi kao ministarstvo fokusiramo i na koje ćemo se fokusirati, a pitanja vlasništva nam nije, moram priznat, nije toliko presudno.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević dignuo je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., dakle upravo suprotno, dakle ministarstvo, dakle vi bi trebali biti ili država jel koja zastupa javni interes, to je ključno pitanje tko je vlasnik jel dakle jer država dakle javni interes, građani dakle subvencioniraju tu energiju, a zapravo financiramo na neki način, građani financiraju profit privatnih tvrtki. Tu je poanta, dakle a vi kažete da to nije važno. Dakle vi se morate baviti kao država, kao javna institucija strategijom dakle, a to je upravo …
.../Upadica: Dobro, to je … /... to tko je vlasnik.

Reiner, Željko (HDZ)
… bila replika pa dobijate opomenu.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne. Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govoriti poštovani zastupnik Zvonimir Troskot i kolega Jurčević. Najprije poštovani zastupnik Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege, poštovana javnosti.
Još jednom po ne znam koji put, dakle zelena tranzicija nije zelena tranzicija nego zelena prevara. Znači vrlo jasno, vrlo direktno i vrlo argumentirano jer evo i tajniku ministarstva je preuzeo tu jednu mantru koja vlada u tom javnom prostoru, a to je da ćemo mi bit do 2055. CO2 neutralna zemlja. Jedino da ukinemo fotosintezu.
Znači sad je, sad ćemo se riješit kao plina, vidite i sami, Njemačka šta je napravila, evo to je sad odličan primjer koliko je ta zelena tranzicija prevara i sve šta se veže uz pridjev zeleno da je prevara u energetskom, ali i u ideološkom smislu, da je Njemačka koja ima jake vjetroelektrane, koje rade po 2800 sati godišnje, da je sada na onshore vjetroelektrane imaju bitak od 12 TWh u prvom kvartalu 2025. u odnosu na 2024., što znači u prijevodu sljedeće, znači da je to 10% gubitka ukupne proizvodnje električne energije u Njemačkoj, ponavljam, znači to je ukupno smanjenje, a proizvodnja je bila negdje oko 430 TWh i smanjuje se otkad su zeleni bili preuzeli vlast u Njemačkoj i ne daj Bože da više ikada igdje išta preuzmu jer je Njemačka najbolji primjer šta se može dogodit kada to zeleno ludilo preuzme zemlju, a to je da se sada proizvodnja seli iz Njemačke u SAD, a najjaču perjanicu njemačkog gospodarstva, to je autoindustrija je preuzela Kina.
E to je kad dođe ta zelena mantra, mi ćemo bit CO2 neutralni, što je zapravo i dijametralno suprotno, odnosno vi stalno šaljete kao Vlada mješovite poruke vaše strategije jer evo, citirat ću tog energetskog gurua Plenkovića koji je na COP-u u Azerbajdžanu rekao da će, da ćemo mi zapravo u potpunosti doći do smanjenja dekarbonizacije, a napravi na Krku dakle plinski hub gdje bi sa plinovodom spajao Njemačku i Austrija .../nerazumljivo/... preko plinovoda.
Pa dakle to su nejasne stvari što vi govorite i ovo tu da ćemo mi bit neutralni, pa mi nismo Norveška koja bi mogli proizvodit električnu energiju 95% iz vode, na kraju zarađivat na plinu i nafti koje šaljemo van i onda još ulagat u dakle u skladištenje CO2 pod morem i ulagat u zelenu tranziciju. Dakle to su gluposti. Svaka zemlja ima suvereno pravo odlučivati o energetskom miksu koji će dovodit do proizvodnje električne energije.
Pad u Njemačkoj zbog zelenih ludih politika je dovelo do toga da su se prebacili na ugljen i na plin i na naftu. Sad zamislite vi kad pogasite sve izvore energije jer vam je to zbog vaše ideologije jedino prihvatljivo, vi onda palite ugljen, naftu i plin da biste nadomjestili to puštajući još više CO2, što znači da si u paradoksu razmišljanja u startu samom. Pa ti onda nisu samo izvori proizvodnje električne energije, nego onda ti smetaju i krave i njihov izmet i na kraju dana onda još dođe čovjek koji u udisaju i izdisaju ima CO2 pa ćemo onda, a s druge strane se, ne zaustavljaju, recimo, sjeća šuma u ovome, u Sisačko-moslavačkoj županiji da bi ovi ukrajinski moguli i farmeri tamo gradili zdanja preko opranog novca od kocke šta su ljudi stradali u Ukrajini.
Mislim to su gluposti ono. Sad je bio skup u Keniji, što se tiče energetike, dignule su se brojne zemlje i rekli su da je ta zelena tranzicija, ta opće sve zeleno na šta se to .../nerazumljivo/... je opasno za energetsku sigurnost i dosta bi bilo tih mantri. Dosta bi bilo tih zelenih ludila. Dakle jedino što je razborito je da Hrvatska može razmišljat na osnovu inputa koje mi imamo, da ne kažem da Njemačka sada i uvozi električnu energiju zbog toga šta je nema. Možemo odlučivat o optimalnom koji je najbolji za Hrvatsku.
Točka br. 2, dakle govorite o kao zelenoj tranziciji i onda ima recimo, ona sunčana elektrana Korlat, s njom se jako hvale naši u vladajući, netko je vjerojatno iz HEP-a potplatio novinare jer je izašlo u jednom od portala da će sunčana elektrana Korlat imat, pazite vi ovo, 2200 sati proizvodnje električne energije tijekom godine, što je laž. To je obična laž, to je potplaćen članak, naše pretpostavke da je netko tamo platio 100 do 150 tisuća eura tom portalu da izađe takva glupost van u javnost.
Ako 50, možda ili 50-ak km samo dalje je 1450, mislim da je maksimum sati koliko može sunčana elektrana u određenim dijelovima Dalmacije proizvodit električne energije. Znači to se stalno laže, to je non-stop je laž vezana za tu zelenu tranziciju jer nema utemeljenja, nije inženjerski potkrijepljena ta činjenica šta se iznosi u javnost.
Nadalje, ministar gospodarstva je nedavno, ja ne znam šta mu se dogodilo, je li mu prišla, prišao netko iz ekipe Ante Ćurkovića, ali sam počeo uviđat te određene trendove tih, ovo što je pitao profesor Jurčević, tko su stvarni vlasnici, to je jako bitno, vlasnici u zelenoj toj ludilu koja se predstavlja kao tranzicija su privatni vlasnici ala Ante Čurković i stranci. Njima nije u interesu sigurnost opskrbe i dakle cijena električne energije, njima je bitno da se po bagateliziranim cijenama kupuju koncesije, da se troškovi smanjuju i prebacuju na ljude a profiti uzimaju njima, a mi to sve subvencioniramo. To je ključ. I onda dođe ministar gospodarstva i kaže da će priključci biti besplatni. Bravo majstore, evo ne znam tko ti je to rekao to znači u prijevodu povećanje cijena mrežarine, u prijevodu to znači gasi HEP jer to HEP ne može podnijet. To HEP takvu, takav udarac niti HEP, a HOPS koji je u još većim problemima kao prijenosnik električne energije ne može podnijeti takav udarac. I to su priče za malu djecu. Nek si Čurković sam financira sve te priključce i trafostanice i svi ti dakle privatnici ako će uopće dobit to. Jer šta je sad caka? Izračunato je negdje još oko tisuću do tisuću 500 megavata instalirane snage je ostalo u Dalmaciji priključaka da je moguće a da mreža može izdržati. Pitanje je kome ćete vi izdavat energetska odobrenja? To je jako va… važno pitanje za naše gledatelje. To znači da na jednom parkiralištu 4 auta se žele parkirat na jedno parkirno mjesto koliko ima prijavljenih projekata na tu mrežu. Kome ćete davat energetska odobrenja to je veliko pitanje.
Inače HEP je u tom svom ludilu, dakle od tih mješovitih poruka koje se šalje prema javnosti jer se ne zna jel to plin jel to zeleno itd. oni su išli u nabavku električne energije i to su napravili da su potrošili negdje pola, pola milijarde otprilike, da 500 milijuna. I sada imate caku da je na to 100 milijuna gubitaka već. Zašto? Jer su fiksirali cijene koje su tada bile visoke kada se usporedi to sa cijenama koje su sada na burzi one su niže a nisu se hedžirali odnosno nisu zaštitili ugovore. A gdje je problem? Ovo što je pitao profesor Jurčević onda dođete u 9. mjesecu i Vlada iskešira sve te gubitke koji su vidljivi u HEP-u koji nastaju zbog krivog tradinga iza koje stoji korupcija ljudi koji zarađuju na tradingu električne energije.
Tko su vlasnici jako bitno i to možda još profesor Jučević dotaknut jer se zna da je 30% bolja izvori energije u Hrvatskoj nego što je to u Europi pogotovo u Njemačkoj. Inače Njemačka kao perjanica te zelene industrije kad se podijeli instalirana snaga sa proizvodnjom električne energije vi dobijete da u Njemačkoj imate 600 sati na sunčanu energiju. Pa tko to može pokriti? Pa šta vi mislite da će manjkove koji nastaju kad nema vjetra ili kad nema sunca da će ovaj pokrivat tko? HEP, mi građani, tko će to pokrivat, a inače prije nego što dam riječ kada su izmislili da je 2.200 sati na toj sunčanoj elektrani to jedino da ta sunčana elektrana radi za vrijeme mjeseca pa dok vukovi laju tamo na Dinarni da se proizvodi električna energija na toj sunčanoj elektrani.
Zelena tranzicija je laž i bolje bi bilo da se, da se fokusiramo na razborit pristup koji će osigurat prije svega energetsku opskrbu i najvažnije energetsku sigurnost. Privatnici i strani vlasnici uopće ne mare o tome, a cijenu plaćamo svi mi.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime istog kluba poštovani zastupnik Jurčević.
Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo predsjedavajući, poštovani državni tajniče vraćam se na ono što sam i postavio u pitanju, izbjegli ste odgovor iako mislim da ste ga razumjeli jer nije ništa komplicirano budući ste u sustavu sigurno pratite što se događa u HEP-u i HEP je glavna, najvažnija strateška tvrtka hrvatske države. Mislim da je to svakome jasno, dakle zamislimo da se ostanemo bez struje jel što bi to značilo, dakle ništa u državi ne bi pa čak ni sabor ne bi mogao komunicirati jer ni ovi mikrofoni ne bi, ne bi radili a da ne govorim o gospodarskom i drugom razvoju. Dakle, ne bi mogle ni obrazovne ustanove, medicina dakle država bi potpuno nestala jel kad bi nestalo električne energije odnosno HEP-a.
Svjedoci smo zapravo da je ključno pitanje u Hrvatskoj vlasništvo jer promjena vlasničkih odnosa se nažalost u Hrvatskoj događala preučestalo jel '45. sve što privatno revolucionarnim putem je dakle opljačkano i proglašeno je državnim i društvenim. Znademo jel kako je partija s time ovaj krčmila u svoje opet nekakve hedonističke interese.
Uoči '90.-tih ključno pitanje već kad se vidlo da će raspasti Jugoslavija odnosno da će doći do sloma komunizma bilo je pitanje tko će opljačkati zajedničko državno društveno vlasništvo. I na primjeru HEP-a zapravo možemo pratiti tu pljačkašku strukturu jer čitavo vrijeme unutar HEP se rade, izvan HEP-a se rade udari da se HEP opljačka doslovno ne privatizira nego opljačka dakle to je najbolje tako reći na razne načine budući je to iznimno moćna tvrtka. Ima unutra naravno raznih klanovskih ovaj i drugih ovaj interesa koji zapravo ipak u ovome rasulu u Hrvatskoj koje vlada i u ovome prosvjećenom apsolutizmu kojeg predvodi Andrej Plenković dakle radi se o udaru na HEP dakle da ga se dokapitalizira navodno jel sa 25% i slično, ali vidjeli smo na primjeru INE kako je to završilo. Dakle, završilo je u privatnim džepovima bilo naših domaćih pljačkaša udruženih sa kolonizacijskim globalističkim interesima.
Prema tome, ključno pitanje i kad je riječ o zelenoj agendi ovo što je govorio kolega Troskot i tu se može potpuno jasno vidjeti dakle da mi dakle hrvatski građani koji su ionako opljačkani, osiromašeni, na rubu siromaštva itd., itd. u nestašici itd., dakle da se iz hrvatskog državnog proračuna to znači od nas poreznih obveznika subvencionira tzv. zelena energija a ključno pitanje pri tome tko su vlasnici. Dakle, vlasnik je naravno i privatne tvrtke njihova glavna agenda, cilj, strategija jest dakle svoj profit na uštrb javnoga naravno interesa.
Prema tome, kad se gleda HEP je li što se događa sa HEP-om u ovih 10-ak proteklih godina od 2015. bilo je nekoliko pokušaja tzv. dokapitalizacije koja bi se naravno događala po modelu INE jel i sjetimo da je tamo na početku našeg neprosvijećenog apsolutista prije 9 godina dakle obećao je jel da će vratiti INA-u od, dakle da će vratit INA-u ponovno u hrvatsko praktično vlasništvo i upravljanje jel, međutim to se naravno nije dogodilo jel energija jel je dakle ključ razvoja, opstanka i slično, a pogotovo električna energija. Prema tome, u HEP-u se neprekidno događaju ti udari, dakle da HEP se privatizira, prvo da se, da se dakle podijeli na proizvodnju energije itd., itd..
Jedna od stvari o kojoj se uopće ne govori u Hrvatskoj jest da je HEP u svom portfelju nema hidroelektrane jel, da je izvlašten opet kriminalnom silom, u to je upetljan i DORH, da sad ne ulazim u detalje jer naravno nedostaje mi, nedostaje mi vremena jel, tako da još uvijek dakle u vlasništvu HEP-a, u njegovom portfelju ne nalaze se hidroelektrane, dakle ista igra se događa sa zelenom agendom gdje je to puno uočljivije, dakle mi hrvatski građani dakle donosimo cijeli niz ovih zakona, dakle po tom modelu da nam se nudi nekakvo drveće o kojem odlučujemo, a ne vidimo tu stratešku šumu, dakle ključno pitanje je ko će biti vlasnik i očigledno se radi na tome, dakle da se ne samo ova zelena agenda dakle da bude model kojim će se pljačkati hrvatski građani nego se radi o tome jel da se HEP dakle tzv. privatizira odnosno dokapitalizira, zapravo da se opljačka i da bude u funkciji jel pljačkanja i siromašenja hrvatske države dakle rušenja njene suverenosti do potpunoga kraja, a hrvatski građani će dakle biti tu glavne žrtve dakle na kojima će mnogi, mnogi jel domaći pljačkaši ili strani ostvarivati svoje profitne privatne interese, što se događa zapravo i sa cijelom Hrvatskoj. Isti slučaj je dakle kad se radi o podzemnim zalihama pitke vode, kad se radi o Hrvatskim šumama, dakle kad se radi o kapitalnim prednostima dakle komparativnim i hrvatskim prirodnim bogatstvima i resursima energetskim itd., dakle ključno je pitanje vlasništvo. Zato u svakom ovom obliku ključno pitanje je da svi shvatimo dakle da je vlasništvo presudno, dakle onaj koji ima vlasništvo on upravlja, on gospodari i on može raspolagati, a pogotovo kad se radi o energiji doslovno sa našim životima. Naglašavam dakle…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…bez struje nema uopće života. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Ljubomir Kolarek, izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Pred nama je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Za početak kratko iz udžbenika, obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se prirodno obnavljaju i praktični su neiscrpni za ljudsko, vremensko, na ljudskoj vremenskoj skali, za razliku od fosilnih goriva one ne doprinose značajnim emisijama stakleničkih plinova i često imaju manji negativni utjecaj na glavni, na okoliš. Glavni obnovljivi izvori energije su sunčeva ili solarna energija, energija vjetra, hidroenergija, a najstariji i najzastupljeniji obnovljivi izvor energije su biomasa, razni organski materijali koji se mogu izravno spaljivati i pretvarati u bioplin odnosno bio gorivo. Geotermalna energija koristi toplinsku i svu unutrašnjost iz zemlje, a može se koristiti i za grijanje i proizvodnju električne energije, ovisni o temperaturi izvora te energije, valova, plima, plime i oseke. Kogeneracija pak je proces kojim se istovremeno proizvodi električna energija i korisna toplina iz istog izvora energije.
Osobno dolazim iz grada Preloga i Prelog trenutno provodi trajni javni poziv za sufinanciranje glavnog projekta solarne elektrane u kućanstvima. Ovaj poziv omogućuje fizičkim osobama, vlasnicima ili suvlasnicima obiteljskih kuća na području grada Preloga da ostvare bespovratna sredstva za izradu glavnog elektrotehničkog projekta solarne elektrane za vlastitu potrošnju. Moram reći da smo na taj način dosta ljudi iz našeg kraja potakli na ugradnju malih kućnih solarnih elektrana i taj, taj mali primjer trebao bi podići i na razinu cijele Hrvatske. Oni koji proizvode vlastitu energiju imat će dugoročnu prednost smanjenju ovisnosti o tržišnim kretanjima, vanjskim dobavljačima i geopolitičkim utjecajima. Osim ekonomskih dobrobiti vlastita proizvodnja energije doprinosi i borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju emisije CO2, te stvaranju zdravijeg i sigurnijeg okružja. To nije samo osobna investicija već i doprinos zajednici i budućim generacijama.
Danas se u Prelogu, što se Preloga tiče u prigradskom naselju Draškovec planira izgradnja hibridne geotermalne elektrane koja će opskrbljivati toplinskom energijom kućanstva, gospodarske zone i poljoprivredna gospodarstva. Ovo postrojenje bit će prvo takvo u Hrvatskoj koje koristi geotermalnu energiju za široku primjenu u lokalnoj zajednici, a AAT Geothermae je hrvatska tvrtka sa sjedištem u Draškovcu koja razvija jedan od najnovijih i najinovatnijih geotermalnih projekata u regiji, hibridnu geotermalnu elektranu, a ovaj projekat je 2019.g. proglašen strateškim investicijskim projektom RH sa tadašnjom procijenjenom vrijednošću na 600 milijuna kuna. Ovisno osnovali smo Energetsku zadrugu građana „Zeleni Prelog“, a sudjelujemo u međunarodnoj projektnoj livaji koji se fokusira na razvoj energetskih zajednica i razmjenu iskustva s europskim partnerima sa ciljem unaprjeđenja lokalne energetske tranzicije, no vratimo se mi prijedlogu zakona.
Ovaj zakon potvrđuje načela i ciljeve energetske politike u području obnovljivih izvora energije i kogeneracije, uvjete za proizvodnju, distribuciju i korištenje električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora, sustav poticanja i podrške za ulaganje u obnovljive izvore energije i visoku učinkovitu kogeneraciju uključujući tržište, tržišne mehanizme javne potpore i povlaštene otkupne cijene. Zatim postupak izdavanja dozvola i pojednostavljenje administrativne procedure za projekte obnovljivih izvora energije, odgovornosti javnih i privatnih subjekata uključujući operatere prijenosnog i distributivnog sustava, investitore, jedinice lokalne i regionalne samouprave, mjere za praćenje, izvještavanje i nadzor nad provedbom zakona i ostvarivanjem ciljeva udjela u ukupnoj potrošnji energije.
Ovo je također važna, važno i da se uskladimo sa pravnom stečevinom EU posebno sa Direktivom EU 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
Ovim primjerom zakona umjesto dosadašnjih 36,6% propisuje se ostvarenje nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije od najmanje 42,5% obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji energije do 2030. godini u RH sukladno podlogama i metodologiji primjenjivoj u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Također se posebice ovim prijedlogom zakona utvrđuju pitanja osiguranja obnove šuma te sveukupno održivost korištenja bio mase. RH dobila je dvogodišnju odgodu do 31. prosinca 2025. godine primjene odredbe EU zakonodavstva iz propisa kojima se utvrđuje tržište električne energije s, a kojima se, kojima više nije dopušteno da kupci u samoopskrbi imaju prednost neplaćanja mrežnih naknada i ostalih davanja pri preuzimanju električne energije iz mreže.
Definiraju se i nova pravila za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe i samoopskrbu električnom energijom te novi poticajni okvir za promicanje i olakšavanje razvoja i potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora posebice u dijelu dijeljenja energije.
Novim sustavom od 1. siječnja 2026. godine svim kupcima za preuzetu energiju od opskrbljivača osigurat će se jednak tretman u pogledu pristupa distribucijskoj mreži i mrežarinama. Novi sustav će redizajnirati način obračuna naknade za vlastitu proizve… proizvodnju električne energije u samoopskrbi isporučene u mrežu. Sve naknade i pristojbe uključujući mrežne tarife moraju održavati troškove i biti razmjerne i ne diskriminirajuće.
Ključna promjena je ukidanje neto mjerenja za nove korisnike dok se za postojeće korisnike neto mjerenja zadržavaju do 10 godina od izdavanja potvrde o trajnom pogonu. Umjesto neto mjerenja uvodi se neto obračun gdje se vrijednost predane energije koristi za umanjeni račun a naknada za korištenje mreže se obračunavaju na temelju ukupne preuzete energije. Novi model samoopskrbe donosi i promjene u obračunu naknade za korištenje mreže i električne energije. Naknada za korištenje mreže se sada obračunava na temelju ukupno preuzete električne energije iz mreže i ne umanjuje se više količinom predane električne energije u mrežu.
Novost je da se kod pružatelja i javnih usluga i kućanstva proizvodnjom za vlastitu potrošnju smatra i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora koja je smještena iza drugih obračunskih mjernih mjesta na udaljenoj lokaciji pod uvjetom da obračunska mjerna mjesta pripadaju istom potrošaču vlastite obnovljive izvorne energije.
Istovremeno novi sustav će potaknuti kupce da se udružuju u zajednice obnovljive energije, razmjenjuju energiju te će i nadalje imati zaštićenost da će proizvedena energija poslana u mrežu biti preuzeta od strane opskrbljivača.
Precizira se uloga aktivnog kupca te se za sve osobe bilo pravne ili fizičke utvrđuje preuzimanje iz mreže ili isporuka mreže u realnom vremenu pri čemu jedan kupac sa svojim OIB-om može imati razmjenu sam sa sobom na različitim lokacijama uz plaćanje za korištenje mreže.
Naknada i pristojbe neće se obračunavati za vlastitu proizvodnju električne energije koja ostaje u objektima potrošača vlastite energije čime će se promovirati i skladištenje energije na mjestu proizvodnje.
Posebno je važno da će se temeljem ovog zakona izraditi plan razvoja elektroenergetske infrastrukture i skladišnih kapaciteta čime se stvaraju uvjeti za još veću integraciju obnovljivih izvora u mrežu.
Ovo su neki naglasci koje spominje predlagač uz ona brojna usklađenja s Direktivom EU. Prijedlogom zakona i izmjenama, o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji sa hrvatskim zakonodavni okvir usklađuje se europskim, Europskom direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, a istovremeno se unose ključne promjene koje će imati konkretan utjecaj na građane, poduzetnike i investitore.
Klub HDZ-a će podržati ovakve izmjene.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba Domovinskog pokreta govorit će poštovani zastupnik Ivica Mesić.
Izvolite.

Mesić, Ivica (DP)
Gospodine potpredsjedniče, državni tajniče, kolegice i kolege.
Ovaj Zakon uvodi i novi model samoopskrbe s ciljem ukidanja tzv. neto mjerenja i prelaska na model neto obračuna. U ovom novom modelu krajnji kupci plaćat će naknadu za korištenje mreže za svu preuzetu električnu energiju iz mreže što je u skladu i sa Electricity market design direktivom koja nalaže jednak tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže odnosno mrežarine.
Novi model neto obračuna trebao je biti implementiran do početka 2024. g. međutim, RH je od EU ishodila odgodu. Do kraja 2025. g., stoga je bilo nužno ove godine uvesti i zakonsku obvezu prema kojoj su novi sustavi samoopskrbe, odnosno oni koji predaju zahtjev operateru distribucijskog sustava nakon 1. siječnja 2026. dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto mjerenja, dakle kao i svi drugi krajnji kupci.
Istovremeno je zajamčena otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, što također, predstavlja jedan vid poticanja daljnjeg razvoja obnovljivih izvora energije. Za postojeće korisnike sustav se ne mijenja, osim u pogledu trajanja primjene neto mjerenja koje je ograničeno na 10 godina. Ovo ograničenje uvedeno je s ciljem ograničavanja trajanja poticanja i definirana na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve.
Pojednostavljuje se procedura za osnivanje i registraciju zajednica obnovljive energije čime se građanima omogućuje aktivnije sudjelovanje u proizvodnji i korištenju energije iz obnovljivih izvora. Novost je i mogućnost da građani i tvrtke proizvode električnu energiju za vlastite potrebe i na udaljenim lokacijama, pod uvjetom da su sva obračunska mjerna mjesta na ime istog korisnika. Istovremeno se pooštravaju kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase te definira da se potpora za energiju iz obnovljivih izvora proizvedeno spaljivanjem otpada ne dodjeljuje, ako nisu ispunjene obveze odvojenog sakupljanja otpada. Zaključno, ovaj prijedlog zakona predstavlja važan korak naprijed u energetskoj tranziciji jer osigurava ravnotežu između interesa građana, gospodarstva i energetskog sustava te stvara temelje za dugoročno održiv razvoj hrvatske energetike.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Time bih ja zaključio raspravu o ovoj točci. O njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.
Sada bismo onda napravili jednu kratku tehničku pauzu od doslovno par minuta, tako da u se vidimo u 10 sati i, moram vidit koliko je sati, u 10 sati i 50 minuta.

STANKA U 10:27 SATI.

6

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 141
30.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 141.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo.
Prihvaćen je od strane predlagatelja, postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
Molim glasujmo.
114 glasova, 111 za, 3 protiv, znači da je donesen Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
PDF