Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 6
PDF
Svi govornici
4
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 146
24.04.2025.
Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:26 SATI.
Dobar dan svima.
Točka na dnevnom redu sada je:
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 146
i amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu. S nama je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva g. David Vlajčić pa bi ga molio da uzme riječ.
Vlajčić, David
Hvala lijepo. Uvaženi i poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane saborske zastupnice i zastupnici, sve skupa vas lijepo pozdravljam.
Na snazi je Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta čije se izmjene i dopune predlažu u cilju učinkovite provedbe samog Zakona o komasaciji u svrhu ispunjenja programa komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. g. kao akta planiranja provođenja komasacije na okvirnoj površini zemljišta za predviđeno razdoblje i u skladu s planiranim financijskim sredstvima. Provedba zakona ukazala je na određene poteškoće u primjeni pojedinih odredbi te je uočeno da su pojedini rokovi prekratki, kao i da su neki uvjeti iz postupka komasacije teško ostvarivi. Također, da je teško odnosno gotovo nemoguće postići uvjet za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija od najmanje 50+1 uz uvjet da je u njihovu vlasništvu najmanje 67% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija.
Također, i da jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb nisu dovoljno iskazale interes za postupak komasacije, svojom prijavom na javne pozive za odabir određenog područja za provođenje komasacije u skladu s navedenim programom komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. g., dakle govorimo o 2 javna poziva iz '23. i '24. g. koje je objavilo ministarstvo.
Donošenje zakona o izmjenama i dopunama zakona po hitnom postupku predlaže se kako bi prema važećem programu komasacije koji je donijela Vlada RH tražene izmjene i dopune Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta stupile najkasnije u drugom kvartalu 2025. g., čime bi se svi već pokrenuti postupci komasacije provodili bez smetnji, a posebno bi se omogućilo pokretanje novih postupaka komasacije na koje se, je li i cilja, po lakšim uvjetima koji se propisuju ovim izmjenama i dopunama zakona.
Konačnim prijedlogom zakona izmijenit će se dakle propisani uvjeti za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija na način da će se propisati važenje suglasnosti vlasnika zemljišta od najmanje 5% uz uvjet da je u njihovu vlasništvu najmanje 10% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija.
Stvorit će se također, kompletan normativni okvir kojim bi se postigla učinkovita provedba komasacije kroz olakšavanje uvjeta za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija. Propisat će se, dakle duži rok zamjene zemljišta u komasaciji, mogućnost da se komasacijom obuhvati zemljište na području jedne ili više jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba. Mogućnost da ministarstvo samostalno provede komasaciju na određenoj površini poljoprivrednog zemljišta kada je to u interesu RH, radi ispunjenja važećeg programa.
Također, uvest će se mogućnost da se tijekom postupka u komasacijsko područje uključi ili isključi pojedino zemljište te dodatno uređenje postupka komasacije radi učinkovite provedbe samog Zakona o komasaciji. Posebno bi se omogućilo pokretanje novih postupaka komasacije po lakšim uvjetima koji se propisuju upravo ovim izmjenama i dopunama zakona.
Dakle zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta poboljšat ćemo samu primjenu zakona, olakšat ćemo uvjete koji se odnose na suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija, ostvarit ćemo povoljnije uvjete za razvoj poljoprivredne proizvodnje, omogućit ćemo ekonomičnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj, što su svakako strateški ciljevi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, smanjenjem suglasnosti vlasnika poljoprivrednih zemljišta kao uvjeta za pokretanje postupaka, povećat ćemo postupak, postotak prihvatljivih površina za komasaciju.
Evo, slijedom navedenog, danas u raspravi imamo ovaj prijedlog izmjenama, o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta s konačnim prijedlogom zakona. Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Imate nekoliko replika.
Prva replika, gđa Lipovac Pehar.
Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a.
Poštovani ministre, što je po vama osnovni razlog zašto poljoprivrednici odnosno vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne sudjeluju aktivnije u procesima komasacije? Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Izvolite odgovor.
Vlajčić, David
Hvala lijepa.
Pa brojni su tu razlozi, no najviše bismo rekli, prema iskustvima koje imamo u kontaktu s građanima i prilikom upita za iskazivanje interesa su ta izgubljena vjera tijekom bivšeg sustava kada se zemlja prisilno oduzimala pa je to jedno, jedno, neko nasljeđe koje naše građane demotivira za interes za ovakve postupke.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Milinković.
Milinković, Mario (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče, poštovani ministre.
Što planirate sa komasaciju nakon Nacionalnog plana oporavka? Hoće li se nastaviti provoditi sa nacionalnim sredstvima ili prekinuti, jer ne možemo biti konkurentni ni visoko produktivni ako nam je proizvodnja skupa.
Naime, u Hrvatskoj se komasacija ne provodi od 1990. g., a zemlje koje ju kontinuirano provode, npr. Slovenija, imaju vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po glavi stanovnika od 1357 eura i nalaze se na 10. mjestu ljestvice, a Hrvatska je sa 803 eura na 23. mjestu odnosno na samom dnu ljestvice. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Izvolite odgovor.
Vlajčić, David
Hvala lijepo na pitanju. Dakle sve benefite komasacije poljoprivrednog zemljišta i njihov utjecaj na kompletnu obradu tla ne moram posebno naglašavati. Nakon isteka ovog razdoblja financiranja, svakako ćemo u državnom proračunu svake godine, ovisno i o interesima planirati sredstva za postupke komasacije, dakle ovisno o interesima ćemo moći razgovarati o kojim će to godišnjim iznosima bit, ali dakle komasacija je nešto što, u kojem smjeru trebamo svakako ić i svakako ćemo voditi računa da se ona provodi i u sljedećim godinama.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gđa Petir.
Morate se uključiti samo.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre. Evo, okrupnjavanje zemljišta u RH sasvim sigurno jedan od prioriteta. Ovim Zakonom pojednostavljuju se bitno uvjeti, no mogli su se čuti određeni prigovori da bi ovakve odredbe gdje se ustvari smanjuje i postotak vlasnika i zemljište u njihovom vlasništvu koje može ući u proces komasacije i odredbe kojima se ministarstvu daju bitno veće ovlasti moglo izazvati određene pravne sporove.
Ja znam da svaki zakon koji dolazi ovdje u proceduru mora proći mišljenje nadležnih državnih tijela pa me zanima da li ovakvo bitno pojednostavljenje koje će stvarno ubrzati procese komasacije doista može otvoriti probleme sa privatnim vlasnicima i eventualne pravne sporove?
Radin, Furio (Nezavisni)
G. potpredsjedniče, izvolite.
Vlajčić, David
Hvala lijepo. Dakle pitanje definitivno na mjestu. Prilikom i promišljanja i raspisivanja odredbi se svakako o tome vodilo računa. Dakle sva tijela državne uprave su dala pozitivna mišljenja, oko ovoga je bilo definitivno suglasje, bilo je i od stručne zajednice prijedloga da to čak bude i ispod 10%, postoje brojni slučajevi neuređenih zemljišnih knjiga gdje su nepoznati vlasnici i preminuli ili svakakvih je bilo situacija zaista u praksi, što je dovelo do onemogućavanja provođenja postupka komasacije.
U svakom slučaju, procjena je da je ovo dobar prijedlog, da benefite koje donosi komasacija zasigurno, zasigurno u ovom obliku treba provoditi i svakako nitko neće biti zakinut na bilo koji način nakon provedenog postupka komasacije.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa Jembrih.
Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjedniče, poštovani ministre, evo svakako pozdravljam prijedlog zakona. S obzirom na značajnu promjenu uvjeta za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta, evo, zanima me slično pitanje kao što je postavila kolegica, na koji način će se osigurati zaštita vlasnika zemljišta, zaštita njihovih prava kako bi se spriječile moguće zlouporabe u postupku komasacije? Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Izvolite odgovor.
Vlajčić, David
Hvala lijepo. Dakle svi će biti maksimalno uključeni u postupke komasacije, imat će i pravo sudjelovati i davati svoja mišljenja sve, ali u svakom slučaju, njihova prava su zaštićena u samom postupku, dobit će jednako vrijedno zemljište koje su unijeli u komasacijsku gromadu. S druge strane, benefite koje donosi sam postupak komasacije nakon provedenog postupka zasigurno svima njima ide u korist, evo, toliko o tome.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Piližota.
Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre, zakon propisuje da će se pojedine odluke objavljivati isključivo na internetskim stranicama pa je moje pitanje, možete li jamčiti da će svi sudionici tog postupka, pogotovo mislim na starije stanovništvo iz ruralnih područja imati stvarni pristup svim tim potrebnim informacijama?
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. ministre.
Vlajčić, David
O, imat će, u svakom slučaju bit će i skupovi vlasnika i educiraju se građani po jedinicama lokalne samouprave koliko sam ja informiran, da su već takve edukacije, tribine, rasprave već i ranije odrađivane u ovim postupcima. Vjerujem tu i na aktivno sudjelovanje jedinica lokalne samouprave koje će svoje građane sa svog područja aktivno motivirati i uključiti da se zna o čemu se radi jer je svima interes da se komasacija provodi i zaista vjerujem da nakon donošenja ovih izmjena zakona će interes kojega već sad imamo u nekakvom zadovoljavajućem broju, zasigurno porasti i u drugim dijelovima Hrvatske gdje je potrebna komasacija.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Mišić.
Uključite se, molim vas.
Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala. Prijedlog zakona za koji mislim da će u najvećoj mjeri ubrzati postupke provedbe komasacije je čl. 14, prijedlog kojim se mijenjaju st. 4 i 5 čl. 28 kojim se predlaže da nositelj komasacije ili vanjski izvođač podnosi zahtjev za davanje mišljenja nadležnim tijelima za vodno gospodarstvo, prostorno uređenje, zaštitu kulturne baštine, imovinskopravni poslovi, zaštite prirode, geodetske uprave, itd., a da nadležno tijelo mora dostavit svoje mišljenje u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva.
Ukoliko isto ne dostavi, smatrat će se da nemaju primjedbe i da prihvaćaju prijedlog projekta komasacije. Je li to isto dogovoreno sa tijelima državne uprave? Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Vlajčić, David
Evo na, hvala lijepo. Na naše zadovoljstvo, zaista i nije čest slučaj, ali zaista je postignuto jedno suglasje svih tijela državne uprave, ono što želim naglasit, u radnoj skupini su sudjelovali i Zajednica općina i Udruga gradova, Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, Agronomski, Geodetski i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ministarstva zaštite okoliša, prostorno uređenje, pravosuđe, DORH, DGU, HGK, HOK i HPK, hoću reći zaista jedna šira znanstvena stručna zajednica, sva tijela državne uprave nisu imale primjedbe na ovakve odredbe, Ured za zakonodavstvo, također, zato vjerujem da je ovaj prijedlog zaista i dobar.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa Juričev-Martinčev.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre, ovih dana mogli smo pročitati, kaos oko zemljišta širi strah u Dalmaciji. Podržavamo, naravno ovaj prijedlog zakona kojim se smanjuje broj čestica, povećava površina zemljišne jedinice kako bi se omogućilo učinkovito korištenja tla, a i poboljšala konkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje. Međutim, vlasnici zemljišta su zabrinuti da bi komasacija mogla se provoditi i bez njihove suglasnosti. Što možemo poručiti svim tim našim građanima, vlasnicima takvih i sličnih čestica? Kako ih umiriti?
Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.
Vlajčić, David
Hvala lijepo. Dakle ako se ne varam, inicijativu imamo iz Konavoskog polja, područja gdje 70%, je li tako, vlasništvo zemljišta koje ulazi u komasacijsku gromadu, vlasništvo RH, svi su aktivno sudjelovali, bili pozivani na konstruktivnu raspravu u samim postupcima prilikom podnošenja inicijativa, kako za ostatak Hrvatske, za sva područja, vjerujem da tako u suradnji zaista s jedinicama lokalne samouprave nitko neće ostati neinformiran i da će znati zaštititi i reagirati za zaštitu svojih interesa i prava, sve benefite komasacije i postupka, da ne ponavljamo, vjerujem da neće bit tih slučajeva, odnosno da će biti minimaliziran broj eventualno nekakvih slučajeva gdje je netko neinformiran.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Izvjestitelji odbora? Da. Izvolite, gđo Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre, ravnateljice, zastupnice i zastupnici.
Odbor za poljoprivredu HS-a, raspravio je u svojstvu matičnog radnog tijela, na svojoj 22. sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja u raspravi su postavljeni upiti o realizaciji Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. godine, zainteresiranosti jedinica lokalne samouprave za provedbu komasacije te glavnim preprekama koje usporavaju provedbu postupaka komasacije. Postavljen je upit o razlozima zbog kojih se u čl. 18., kojim se u članku 37 st. 2 toč. 9 i 13 i u čl. 19 kojim se mijenja čl. 38 st. 2 zakona, predlaže brisanje izraza „tržišne“, a što se odnosi na tržišnu vrijednost zemljišta. Zatraženo je pojašnjenje odredbi čl. 24 prijedloga zakona koji je vezan uz prijave koje na javnim pozivima nisu ostvarile uvjete o suglasnosti većine vlasnika zemljišta i najmanje površine, a koje će nadležno povjerenstvo za provedbu javnog poziva administrativno provjeriti, vrednovati i očitovati se jesu li ispunjeni uvjeti iz čl. 9 zakona.
Pozitivnim je ocijenjen prijedlog čl. 14 ovog akta kojim se mijenja čl. 28 zakona i to posebno stavci 4 i 5, kojima se predlaže da nositelj komasacije ili vanjski izvođač podnose zahtjev za davanje mišljenja nadležnim tijelima za vodno gospodarstvo, prostorno uređenje, zaštitu kulturne baštine, imovinskopravne poslove, zaštitu prirode te Državnoj geodetskoj upravi, te da nadležno tijelo mora svoje mišljenje dostaviti u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Istima se predlaže i da će se, ukoliko nadležna tijela ne dostave svoje mišljenje u roku od 15 dana smatrati da nemaju primjedbi i da prihvaćaju prijedlog projekta komasacije. Naglašeno je kako bi upravo ova izmjena mogla ubrzati postupke provođenja komasacije i rečeno kako bi ovo rješenje moglo biti primjenjivo i u drugim zakonskim rješenjima.
Ukupno je 18 jedinica lokalne samouprave bilo zainteresirano za provođenje postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta u dosadašnjim javnim pozivima sa ukupnim površinama većim od planiranih 18 000 hektara, odgovorio je predstavnik predlagatelja i dodao kako je odobrenim projektima komasacije ukupno obuhvaćeno 9000 hektara. Dodao je kako će se dodatna nacionalna sredstva osigurati za provođenje postupaka komasacije, ukoliko za isto bude potrebe. Rekao je kako se ove izmjene predlažu zbog ubrzanja postupaka provedbe komasacije i realizacije programa, a kao glavna prepreka koja koči provedbu komasacije naveo je nepovjerenje hrvatskih poljoprivrednika zbog iskustava koje su imali u proteklim vremenima, kada im je pod nazivnikom komasacije oduzimana zemlja.
Brisanje izraza „tržišne“ predloženo je od strane Ministarstva financija, a izmjene koje se predlažu čl. 24 ovog akta trebale bi ubrzati postupke komasacije.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.
Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Otvaram raspravu. Prvi je SDP i g. Mario Milinković, izvolite.
Milinković, Mario (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Pozdravljam predstavnike ministarstva.
SDP je u nekoliko navrata analizirao Zakon o komesaciji poljoprivrednog zemljišta, pripremio nekoliko .../Govornik se ne razumije./... dao amandmane iz zakona iz 2022. te sad daje kratak osvrt i na izmjene i dopune zakona.
Za početak moram reći da je u RH čak 70% poljoprivrednika koristi površine do 5 hektara, a proizvodnja se obavlja u prosjeku na 9 katastarskih čestica koji su uz to, često toliko udaljeni od gospodarstva da se postavlja pitanje isplativosti njihove obrade, a o visokoj produktivnosti i konkurentnosti ne može biti ni riječi, stoga bi u cilju smanjenja troškova bilo nužno provesti komasaciju koja je u zemljama EU to već desetljećima uobičajan i kontinuiran postupak, a kod nas se ne provodi zadnjih 30 godina. Prvi Zakon o komesaciji donijet je 2015. g. u razdoblju od 7 godina do 2022. g. po pitanju komesacije nije učinjeno ništa, a ponovo se o njoj počelo raspravljati tek kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kojem je u prvom kvartalu 2022. planirana izrada novog Zakona o komasaciji i početak provedbe je 4. kvartal 2021., a završetak ulaganja kraj 3. kvartala 2026., kada bi se trebalo komesirati oko 18 tisuća hektara zemljišta, za što je osigurano 33,2 milijuna eura.
Moramo naglasiti da je ovo ulaganje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti sufinancirano sredstvima EU u iznosu od 80%, dok se sufinanciranje od strane jedinice lokalne samouprave u iznosu od 20% ukupno iznosa prihvatljivih troškova.
Nažalost propuštena je velika prilika da se barem dio sredstava za provedbu komasacije iskoristi iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., konkretno pod mjere 4.3. potpora za ulaganje u infrastrukturu vezano za razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrednih i šumarstva tip operacije 2 komesacija poljoprivrednog zemljišta.
U programu su za tu namjenu bila planirana sredstva za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za provedbu komasacije pri čemu je intenzitet potpore iznosio do 100% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova. Sada jedinice lokalne samouprave moraju osigurati 20% sredstava iz proračuna, ali i za dodatne troškove, kao što su plaće zaposlenika, rad povjerenstva i slično.
Smatram da to nikako nije ekonomičnije, pogotovo za manje jedinice lokalne samouprave u ruralnim sredinama. Do 2018. postojala je agencija za poljoprivredno zemljište koja je trebala provoditi postupke komasacije. Tada je ukinuta. Upozoravali smo da zakon mora i treba što prije donijeti i uskladiti sa ukidanjem agencije te krenuti u provođenje komesacije.
Kako pitanje komesacije ministarstvo rješava? Prebacivanjem odgovornosti na jedinice lokalne samouprave odnosno nositelja komesacije, a sad se još 3 godine kasnije, ukupno 8 godina od ukidanja agencije ili 10 godina od donošenja prvog govori sljedeće, provedba zakona ukazala je na određene poteškoće u primjeni pojedinih odredbi zakona jer je uočeno da je teško, odnosno gotovo nemoguće postići uvjete za uvođenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komesacija od 50%+1 uz uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 67% ukupne površine poljoprivrednih zemljišta s područja na kojem se planirana komesacija, da su pojedini rokovi prekratki, da su neki uvjeti iz postupka komesacije teško ostvarivi, itd., kao i omogućavanje ministarstvo da samostalno i aktivno može pokrenuti i provesti postupak komesacije u interesu RH radi ispunjavanja važećeg programa, što konkretno znači da se za provođenje postupka komesacije ipak potrebno neko državno tijelo jer je to izuzetno zahtjevan posao.
Jedinice lokalne samouprave za njegovo provođenje nemaju dovoljno ni financijskih niti ljudskih resursa te da ukidanje agencije sad donosi više štete nego što je donijelo koristi. Između ostalog, zakon se mijenja da bi na dodatno se uređuje postupak komesacije kroz pojednostavljenje prethodnog postupka koji se vodi pred jedinicama lokalne samouprave u vezi s izradom prijedloga idejnog rješenja komesacije, tako da se ne prepisuje donošenje odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave te se u tom dijelu postupka ukida mogućnost za pravni lijek, što skraćuje vrijeme provedbe, kroz čekanje proteka vremena za pravni lijek ili trajanje upravnog spora ako je podnesen pravni lijek.
Da podsjetimo, i na ovo smo upozoravali, tada smo rekli, da između ostalog, ukidanje prava na žalbu na gotovo sve odluke ili rješenja koja se donose u postupku komesacije, kao i kod većih drugih zakona iz područja poljoprivrede, uvodi se institut upravnog spora pri nadležnom upravnom sudu. Nije jasno zašto onda postoji krovni zakon kojim se definira upravni postupak u kojem stranke mogu podnositi žalbu i zašto je se mogućnost žalbe zamjenjuje pokretanjem upravnog spora.
Sada je jasno da to samo produžuje vrijeme provedbe. Kako zakon nije pripremljen na vrijeme krajem 2021., raspisan je javni poziv jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne samouprave za iskazivanje interesa za sudjelovanje u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 21-26, reformska .../nerazumljivo/... mjera C1P2 unaprjeđenje sustava za rekonstruiranje poljoprivrednih zemljišta i komesaciju.
U predmetu javnog poziva ističe se da se radi o ulaganju C1P211 komesacija poljoprivrednog zemljišta. Naglašavamo da je po konačnom zakonu, konačnom prijedlogu zakona nositelj komesacije mogu biti jedinice lokalne samouprave ili Grad Zagreb, ali ne i jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno županije. Uz jednostavno idejno rješenje komesacije čiji elementi nisu propisani zakonom već javnim pozivom, nositelj komesacije treba dostaviti i suglasnost većine vlasnika poljoprivrednog zemljišta odnosno sudionike komasacije.
Međutim, članak 20. zakona propisuje da se skup sudionika komasacije održava tek nakon slanja prijedloga idejnog rješenja u zagradi …/Govornik se ne razumije./… a ne jednostavnog idejnog rješenja nadležnim institucijama i zaprimanjem njihovog mišljenja kao i suglasnosti ministarstva.
Nadalje jedinice lokalne samouprave ili grad Zagreb o svom trošku izrađuje jednostavni nadzor tog idejnog rješenja komasacije čiji sadržaj kao što je već navedeno nije propisan zakonom. Nakon toga ide donošenje odluke nositelja komasacije u izradi PIP-a sukladno s programom o vlastitom trošku. Ako sredstva za njegovu izradu nisu osigurana osim komasacije traži suglasnost ministarstva za subvencioniranje i tek nakon toga se raspisuje javni poziv za komasaciju.
Sada se i taj dio u zakonu predlaže izmijeniti. Jedinice lokalne samouprave, odnosno grad Zagreb nisu bez obzira na iskazani interes prije stupanja na snagu zakona od 23 jedinice lokalne samouprave sa površinom oko 50 000 ha dovoljno iskazale interes za postupak komasacije svojom prijavom na javni poziv za odabir određenog područja za provođenje komasacije u skladu s programom komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. godine.
Nadalje, Zakonom o izmjenama i dopunama zakona predlaže se donijeti po hitnom postupku iz razloga uspješne provedbe postupka komasacije kroz ispunjavanje programa koji propisuje dostupna financijska sredstva za komasaciju u određenom vremenskom razdoblju na okvirnoj površini poljoprivrednog zemljišta od najmanje 18 000 ha što je indikator za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021/2026.
Na žalost propuštene godine za provedbu komasacije, okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta ne manje važno propušteno iskorištavanje financijskih sredstava koja su nam bila do sad na raspolaganju, pa smo sa pravom zabrinuti u kojoj mjeri će se sredstva osigurana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti iskoristiti, a koliko će provedba komasacije ići na teret građana.
Gotovo identična situacija je i sa raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Priča o povećanju količine kvalitete korektnosti o pozitivnim rezultatima zvuči tragikomično dok poljoprivrednici ne mogu ulagati u navodnjavanje zbog usitnjenosti parcela i ne mogu doći do osnovnog resursa za svoj rad, a to je poljoprivredno zemljište. Vrijeme je za novi smjer u poljoprivredi koji će uvažavati sve poljoprivrednike i njihove potrebe, a ne samo odabrane.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Marijana Petir Klub zastupnika HDZ-a, izvolite.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam potpredsjedniče, državni tajniče, ravnateljice, zastupnice i zastupnici.
O ograničenjima sa kojima se hrvatski poljoprivrednici susreću zbog velikog broja usitnjenih poljoprivrednih površina više se puta raspravljalo u Hrvatskom saboru jer to utječe na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, a ima i direktan utjecaj na upravljanje poljoprivrednim zemljištem u okolišnim, gospodarskim i ekološkim pogledima. Imamo i pozitivnih primjera u kojima su jedinice lokalne samouprave bile svojevrsni pokretači komasacije u kojima su uspjele moderirati dogovor između poljoprivrednika na terenu i tako okrupniti parcele poljoprivrednog zemljišta.
No, poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj se nerado uključuju u provedbu komasacije zbog iskustava koja su imali u proteklim vremenima kada im se pod nazivnikom komasacije oduzimala zemlja, stoga je potrebno prije svega provesti informiranje o benefitima komasacije kako ovaj zakon ne bi ostao mrtvo slovo na papiru.
Poljoprivredna produktivnost u Republici Hrvatskoj povijesno je bila uvjetovana niskim kapitalnim ulaganjima u razvoj uz dodatne otegotne okolnosti kao što su problemi vezani uz konsolidaciju i upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Niska poljoprivredna produktivnost posljedica je između ostalog ograničenog obuhvata sustava navodnjavanja, usitnjenosti i razbacanosti poljoprivrednih parcela, nedostatne zaštite i trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta i nedostatne primjene najboljih proizvodnih praksi.
Usprkos značajnim površinama poljoprivrednog zemljišta Hrvatska je ispod prosjeka EU po produktivnosti prirodnih resursa i po učinkovitosti kojom ih koriste poljoprivredna gospodarstva. Učinkovito korištenje poljoprivrednog zemljišta na velikom dijelu površina ograničeno je i zbog toga što postoji znatan broj usitnjenih, međusobno udaljenih obradivih površina.
Iz Godišnjeg izvješća o stanju poljoprivrede u 2023. godini na dan 31. prosinca 2023. godine hrvatski poljoprivrednici su ukupno koristili više od milijun i 160 000 ha poljoprivrednog zemljišta. Najveći broj poljoprivrednika, njih 76,5% koristi površine do 5 hektara. U prosjeku jedan poljoprivrednik koristi 7 hektara poljoprivrednog zemljišta što je ispod prosjeka EU u kojoj to iznosi 17,4 hektara.
Iz ovih brojeva jasno možemo procijeniti koliko nam je komasacija važna. Provedbom postupaka komasacije područja koja su trenutačno manje pogodna za poljoprivredu zbog loših uvjeta postaju atraktivnija za poljoprivrednu proizvodnju. Postupcima komasacije između ostalog planira se izgradnja mreže pristupnih poljskih puteva sustava za navodnjavanje i melioraciju tamo gdje se pokaže potreba za takvim sustavima. Postupcima komasacije stvorit će se preduvjeti za primjenu suvremenih metoda obrade poljoprivrednog zemljišta, a izgradnjom infrastrukture planira se omogućiti lakši i učinkovitiji pristup zemljištu.
Provedba planiranih aktivnosti osim navedenog doprinijet će boljem upravljanju vodama i očuvanju voda, sprječavanju erozije i zakiseljavanja tla, očuvanju zraka, uređenju i zaštiti krajolika, povećanju zapošljavanja što će posredno i neposredno utjecati na obnovu i očuvanje ruralnog prostora.
Poljoprivredno zemljište je Ustavom i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu definirano kao dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Mjere usmjerene na upravljanje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta predstavljaju prioritet nacionalne poljoprivredne politike.
Strategijom poljoprivrede za razdoblje do 2030. godine prepoznata je ključna potreba postizanja veće usklađenosti između sustava poljoprivredne proizvodnje i agro ekoloških svojstava proizvodnog okoliša kroz bolje planiranje korištenja zemljišta. U tu svrhu razvit će se informacijski alati za prikupljanje podataka o zemljištu obuhvaćenom komasacijom sve kako bi se iskustva stečena kroz pojedine postupke komasacije mogle iskoristiti i u narednim komasacijama. Razvoj informacijskih alata koji će se koristiti u provedbi komasacije poljoprivrednog zemljišta i povezivanje sa Zemljišnim knjigama i bazom zemljišnih podataka pomoći će da se jednom okrupnjene površine više ne usitnjavaju. U skladu sa programom komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine izvori financiranja za provođenje postupaka komasacije su fondovi EU, državni proračun, proračuni jedinica lokalne i područne samouprave, donacije i sredstva drugih zainteresiranih osoba.
Za razdoblje 2021./2026. u okviru reformske mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju sredstva su osigurana u mehanizmu za oporavak i otpornost u državnom proračunu u iznosu od gotovo 40 milijuna eura.
Kako na troškove komasacije utječu brojni parametri od veličine katastarskih čestica do stanja infrastrukture i potrebe sanacije puteva ili izgradnje novih puteva programom je planirano i osiguranje dodatnih financijskih sredstava iz drugih izvora financiranja ukoliko se za to ukaže potreba radi financiranja ukupnog obuhvata svih radova poput primjerice izgradnje ili rekonstrukcije kanalne i putne mreže.
Okvirna površina na kojoj se u skladu sa spomenutim planom planira provedba komasacije poljoprivrednog zemljišta iznosi najmanje 18000 ha poljoprivrednog zemljišta, a do sada su zaprimljene prijave o 23 jedinice lokalne samouprave sa ukupnom površinom od, više od 46609 ha. Ovo pokazuje da interesa za komasaciju poljoprivrednog zemljišta ima, no potrebno je prilagoditi uvjete i procedure kako bi se postupci okrupnjavanja ubrzali, a program ostvario.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji stvorit će se normativni okvir kojim bi se postigla učinkovita provedba komasacije kroz olakšavanje uvjeta za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem je planirana komasacija, dodatnog uređenja postupaka komasacije, te omogućavanje ministarstvu da samostalno može pokrenuti i provesti postupak komasacije u interesu Republike Hrvatske radi ispunjenja važećeg programa. Ostvarit će se povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje, omogućiti ekonomičnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj, a smanjivanjem suglasnosti vlasnika poljoprivrednog zemljišta kao uvjeta za pokretanje suglasnosti povećat će se postotak prihvatljivih površina za komasaciju.
Ovim prijedlogom bi se postupci komasacije zemljišta mogli ubrzati jer će se izmijeniti propisani uvjeti za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija na način da će se propisati važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija od najmanje 5% uz uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 10% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija.
Prijedlog da Republika Hrvatska, tj. ministarstvo kao nositelj komasacije može pokrenuti, provesti postupak komasacije ako je više od 50% zemljišta za komasaciju u vlasništvu Republike Hrvatske i ukoliko je ispunjen jedan od uvjeta za provođenje komasacije također će ubrzati postupke komasacije.
Čuli smo i prethodno od ministra koji je odgovorio da ove dvije odredbe su usuglašeni sa drugim resorima kao i sa stručnom i zainteresiranom javnošću i poljoprivrednicima, te da ne očekuju u tom segmentu pokretanje nikakvih pravnih sporova ili na bilo koji način da će privatni vlasnici ovakvim odredbama biti zakinuti.
U velikoj mjeri postupke provedbe komasacije mogao bi ubrzati i članak 14. ovog prijedloga kojim se mijenjaju stavci 4. i 5. članka 28., a kojim se predlaže da nositelj komasacije ili vanjski izvođač podnese zahtjev za davanje mišljenja nadležnim tijelima za vodno gospodarstvo, prostorno uređenje, zaštitu kulturne baštine, imovinsko-pravne poslove, zaštitu prirode i Državne geodetske uprave, a da nadležno tijelo mora dostaviti svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva i da će se ukoliko isto ne dostave smatrati da nemaju primjedbi, da prihvaćaju prijedlog projekta komasacije.
Dobro je što se ovim aktom predviđa da će se sredstva za troškove prijave na javni poziv za provođenje komasacije osigurati u proračunu ministarstva ukoliko jedinice lokalne samouprave, odnosno grad Zagreb nemaju osigurana sredstva za ovu namjenu i da se ovim aktom osim isključivanja predviđa i mogućnost uključivanja okolnog poljoprivrednog zemljišta u komasacijsku gromadu što je propisano člankom 34.
Postupcima komasacije smanjit će se broj zemljišnih parcela po jednom vlasniku, odnosno korisniku a povećat će se površina pojedine parcele. Rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa na područjima obuhvaćenim komasacijom višestruko se utječe na učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Komasacija ne doprinosi samo boljim ekonomskim učincima već utječe i na razvoj i povećanje kvalitete života u ruralnim područjima.
Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona po hitnom postupku predlaže se kako bi se mogao provesti program komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine, a već pokrenuti postupci komasacije kako bi se mogli provoditi bez smetnji. Izmjene zakona će omogućiti pokretanje novih postupaka komasacije po lakšim uvjetima, stoga će naš klub zastupnika podržati donošenje ovog zakona.
Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Zvonimir Troskot u ime Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.
Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovana javnosti.
Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta nije, zapravo je problem svugdje u Hrvatskoj osim u Sisačko-moslavačkoj županiji i nekoliko je razloga zbog toga pogotovo sada mislim na projekte ukrajinskih mogula dakle od kojih je jedan izbačen iz Francuske. Macron ga je izbacio van iz Francuske jer je ozbiljna prijetnja francuskim nacionalnim interesima, a drugi je prljavi novac od kocke iz Ukrajine mislio oprati upravo na teritoriju Republike Hrvatske odnosno u Sisačko-moslavačkoj županiji. To je jako bitno za uvod u cijelu priču. A zašto se, zašto postoji taj jedan katalizator u tim procesima i zašto se tako brzo okrupnjuje to zemljište za to, za te ukrajinske mogule? Zato što imaju tajnog agenta koji je poslan od strane Vlade Republike Hrvatske, a to je ni manje ni više nego Tugomir Majdak koji sjedi danas ovdje u Hrvatskom saboru kojem je glavni zapravo zadatak sprovest ono šta je Andrej Plenković dogovorio sa ukrajinskim mogulima, da zapravo uništi u potpunosti Sisačko-moslavačku županiju.
Na zadnjoj sjednici Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije bilo je riječi o izmjenama prostornog plana koji je ključan, pa je predstavnica županije rekla citiram: „O petim izmjenama prostornog plana neću govoriti jer ga nismo ni donijeli, niti smo ga napravili. Momentalno se radi strateška studija o utjecaju na okoliš 5. izmjene prostornog plana. Ne možemo govoriti o nečemu što nije doneseno. Ono što nije doneseno nije na snazi, na njemu se ne postupa, odnosno po njemu se ne postupa.“ E to je laž, to nije istina. Ministarstvo zaštite okoliša koje je povezano sa Ministarstvom poljoprivrede i te zelene tranzicije donijelo je više od 20 rješenja za ove ukrajinske mogule koji bi uništavali Sisačko-moslavačku županiju kao da su oni prihvatljivi za ekološku mrežu.
Pod broj 1. gospodin Tugomir Majdak će morati objašnjavati jednog dana u javnosti kako to da je prihvatljiva za ekološku mrežu spalionica iznutrica tih peradi koja se nalazi recimo u Sisku. Kako je to prihvatljivo za hrvatski narod i to za proizvodnju koja bi bila tri puta veća nego cijela proizvodnja Republike Hrvatske? I da naglasim u peradarstvu smo gotovo samodostatni gdje nam fali samo 10% da bismo mogli proizvoditi piletine koliko nam je prijeko potrebno da se prehrane svi građani u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, imamo situaciju recimo u jednoj Petrinji. Kaže parcele odnosno zemlje na kojoj bi se gradile farme i prateći objekti u Petrinji su ni manje ni više, nego u vlasništvu Republike Hrvatske, a ne investitora, odnosno ovih sumnjivih ukrajinskih mogula od kojih su neki od njih prali novce u Ukrajini na temelju kocke, na ukrajinskoj mladosti zaradili koji bi sada htjeli oprati u Hrvatskoj.
Dakle neinvestitora koji je dao izraditi studiju. Kako je to moguće? Dakle, on ni nema vlasništvo nad tom zemljom u Petrinji, išao je raditi studiju. Vlasništvo je u Republici Hrvatskoj. E sad ono što sam već rekao količine, odnosno planirani kapaciteti proizvodnje i prerade na području Sisačko-moslavačke županije nekoliko puta premašuju cjelokupnu domaću proizvodnju, a taj pristup obuhvaća sve od proizvodnje jaja do proizvodnje stočne hrane, klanja, prerade i distribucije uz osiguravanje smještaja za strane radnike i to veliki broj koji će na kraju dana i rušiti cijenu rada u Republici Hrvatskoj.
Takav način proizvodnje u suprotnosti je sa vizijom obnove i napretka održive, naglašavam obiteljske poljoprivrede, a ne poljoprivrede Tugomira Majdaka koji radi za ukrajinske mogule i to ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Na sjednici saborskog odbora na kojoj smo svi bili za poljoprivredu prisutni potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva gospodin David Vlajčić trebao je predstaviti strateški plan zajedničke poljoprivredne politike koji zapravo uključuje i komasaciju Republike Hrvatske od 2023. do 2027., a prije slanja na odobrenje Europskoj komisiji. Iz strategije bi se vidjela potreba hrvatske poljoprivrede uključujući i okrupnjivanje zemljišta i ruralnih područja.
Od ministra smo saznali kada je davao odgovor da se informira iz novinskih članaka ili ga je možda brifirao gospodin Tugomir Majdak, možda od onih istih koji su plaćeni od strane investitora za promociju njihovih interesa. Saznali smo da nije važno porijeklo kapitala koje bi se uložilo u proizvodnju, saznali smo da ne smatra se odgovornim za ekološke opasnosti koje nosi takva proizvodnja.
Ministar poljoprivrede, a upozoren je na Tugomira Majdaka kad je bio na Odboru za poljoprivredu i kad ga se zapravo predstavljalo, dakle odbacuje svaku odgovornost za velike koncentracije zagađenosti koja ide uz ovakvu proizvodnju, ogromne količine potrošnje pitke vode, te stvaranje velikih količina stajskog gnoja i otpadnih voda, narušenu kvalitetu života i zdravlja ljudi na području gdje se zahvati planiraju, primjerice spalionica u Sisku. To gospodina Tugomira Majdaka ne zanima.
Ministar poljoprivrede kaže da njegova funkcija nije zaštita okoliša, niti je njegova funkcija da vodi brigu o prostoru, odnosno o okruženju gdje bi se trebala proizvoditi hrana. Citiram sve što je rekao na Odboru za poljoprivredu. Ministru je očito fokus na poljoprivredi kao da peradarstvo pripada Ministarstvu kulture, a ne Ministarstvu poljoprivrede. Jedan od zaključaka zašto je to tako jest da on zapravo ni nije ministar poljoprivrede i to mu je rečeno bilo na Odboru za poljoprivredu. Ta osoba za tehničko i operativno provođenje određenih zamisli Andreja Plenkovića pogotovo po pitanju ukrajinskih mogula je ministar Tugomir Majdak i može se shvatit, može se shvatit da se recimo napravi proporcionalno investiranje gdje recimo naša kompanija Doking investira u Ukrajini, ali sigurno nisu ovakva zdanja, ovakvih 18 zdanja koji niču ko' gljive po Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje nitko ne zna šta se tamo događa.
Ali su vas prozreli ljudi gospodine Majdak. U Velikoj Ludini je bio jedan od prvih velikih prosvjeda, gdje su vam građani jasno rekli da nećete uništavat Sisačko-moslavačku županiju zajedno sa investitorima za koje vi radite jer vi ne radite za interese Republike Hrvatske kao ni Plenković po tom pitanju koji je primio te mogule na službeni sastanak. Nećete to radit! Sisak i ljudi u Sisku su vam rekli nećete raditi spalionicu veliku iznutrica tih peradi u zraku koji će onda onečišćavati, dakle Sisak i Sisačko-moslavačku županiju.
Ministar nije protiv investicija čak i pod cijenu da propadnu i svi domaći proizvođači što će se definitivno dogoditi, a gospodin Majdak će morati jednog dana objašnjavati Vindiji Varaždin da je sudjelovao u tome da uništi hrvatsko peradarstvo ne samo malih obiteljskih proizvođača, malih obiteljskih poljoprivrednih postrojenja nego i Vindije Varaždin u Varaždinu koja je jedna od najznačajnijih kompanija u Hrvatskoj i perjanica hrvatske poljoprivrede u jednom od segmentu svoga poslovanja.
Također, ovih smo dana imali prilike vidjeti i video kako izgleda proizvodnja tih investitora u svojoj zemlji Ukrajini i obećanja koja su dali svojim sunarodnjacima o razvoju i zapošljavanju. U videu je prikazano zagađeno područje i ljudi koji imaju zdravstvenih problema zbog prevelikog zagađenja vode, tla i zraka.
Prva poruka gospodinu Majdaku i ukrajinskim mogulima nećete graditi takva zdanja u Republici Hrvatskoj.
Poruka broj dva gospodinu Tugomiru Majdaku i stranim ukrajinskim mogulima jest da nećete uništavat hrvatsko peradarstvo.
Točka broj tri gospodinu Tugomiru Majdaku i stranim ukrajinskim mogulima nećete ni uništavat hrvatsku poljoprivredu, jer tu su bili rečeni, da su bili stvoreni pristupni putevi. Nitko ne govori o tome da su ta postrojenja rađena blizu željezničkih postaja, jer će se žitarice zapravo uvoziti iz Ukrajine.
Točka broj četiri poruka gospodinu Tugomiru Majdaku i stranim investitorima iz Ukrajine, velikim mogulima nećete uništavat hrvatske kompanije kao što je Vindija Varaždin i ostale koje zapravo opskrbljuju sa peradarstvom, odnosno sa piletinom cijelo hrvatsko tržište, a i prema izvozu prema van.
Točka broj pet kao poruka gospodinu Tugomiru Majdaku i vrlo sumnjivim ukrajinskim mogulima nećete nekontrolirano uvoziti stranu snagu, radnu koja će rušit cijenu rada u Republici Hrvatskoj na temelju projekata za koje ne postoje zapravo prave studije, a i ovo što je zapravo prikazano ne govori istinu o zagađenju prostora Sisačko-moslavačke županije.
I šesta poruka gospodinu Tugomiru Majdaku i ukrajinskim mogulima sav prljav novac koji je opran na ukrajinskoj mladosti i na kocki koju su tamo ostavili zapravo na temelju svoje navezanosti na tu kocku koja je oprana tamo i želi, odnosno tamo je oprana, želi se sada graditi zdanje u Republici Hrvatskoj. Uzmite si taj novac odavdje i idite tamo obnavljati Ukrajinu jer je taj novac tamo puno potrebniji nego što je to tu.
Evo nadam se da će shvatit ozbiljno tih šest poruka koje nije od strane Mosta, nije od strane dakle političkih aktera, nego od ljudi sa terena. Pozdravljaju vas ljudi iz Velike Ludine od kojih su neki porijeklom ovdje iz Hrvatskog sabora. Pozdravljaju vas ljudi i iz Lekenika, iz Siska, iz Petrinje koji vam kažu nećete!
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Dragana Jeckov, Klub zastupnika, govorim polako dok siđete tamo sa zadnjega reda, SDSS-a.
Izvolite.
Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege, uvaženi državni tajniče, gospođo.
Kako je sad popularno slati poruke ja vas molim da u moje ime pozdravite gospodina ministra i da mu prenesete da njegovo, njegov činjenica da nije ovde sa nama kada govorimo o ovako važnoj temi zapravo govori kakav je njegov odnos prema poljoprivredi, prema poljoprivrednicima, prema stočarima i svima onima kojima je do poljoprivrede stalo. Dakle, stalo mu je kao do lanjskog snijega. Da, da znam da je bio uvodno, međutim ova ozbiljnost ove teme zahtijeva prisustvo i punu koncentraciju jer o Zakonu o komasaciji to je prevažna tema da bismo je olako, olako shvatili, tako da vas ipak molim da mu prenesete moje pozdrave i činjenicu da ga je briga o komasaciji, poljoprivredi kao za lanjski snijeg.
Dakle, nakon otprilike dvije godine danas je pred nama opet ta tema komasacije, ta važna tema, odnosno izmjene i dopune Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta doduše ovaj put u hitnoj proceduri. Prije dvije godine kad smo donosili trenutno važeći zakon složili smo se kako je dobar put donošenje novog zakona, a ne izmjene i dopune tada važećeg zakona koji je, dakle bio na snazi nekih 7 godina. Međutim, danas sa vremenskim odmakom mislim kako ni donošenje novog zakona nije izazvalo željeni efekat.
U prilog tome govori i činjenica da trenutno važeći zakon nije u dovoljnoj mjeri poslužio svrsi, jer su do sada provedena dva jasna poziva za komasaciju poljoprivrednog zemljišta koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede dok je treće otvoren do kraja šestog mjeseca.
Međutim, jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi pokazale su poražavajuće slab interes za okrupnjavanje što je suprotno ambicijama koje su pokazale prije donošenja trenutno važećeg zakona, prije nego, dakle više od dvije godine. Tada su kroz iskaz interesa želju za komasacijom izrazile 23 općine i grada sa površinom oko 50 hiljada hektara.
Nasuprot tome današnja dva javna poziva ministarstva pokazuju kako se javilo ukupno 7 općina, 3 na prvi, te 4 na drugi javni poziv. Prijavivši sređivanje ukupno 5 hiljada 200 hektara. Čak i da su se javile sve 23 jedinice lokalne samouprave bilo bi premalo, usudila bih se reći gotovo ništa, jer vrijeme curi.
Dosadašnja provedba zakona je pokazala da je gotovo nemoguće postići uvjet za važenje suglasnosti vlasnika od 50% plus jedan na zemljištu na kojem se planira komasacija. Bitno se snižavaju kriteriji važenja suglasnosti za provođenje komasacije. Nju će prema prijedlogu morati dati samo 5% vlasnika zemlje na kojoj se provodi okrupnjavanje uz uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 10% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta.
Zanimljivo je recimo kako smo, dakle navedeno kao klub zastupnika predlagali prije dvije godine ali je isto odbijeno bez logičnog objašnjenja. Pojednostavljuje se izrada prijedloga idejnog rješenja komasacije za što su zadužene jedinice lokalne samouprave. Takve prijedloge više neće morati potvrđivati gradska i općinska vijeća, odnosno predstavnička tijela, pa će sve biti u rukama lokalnih čelnika.
Međutim, postavlja se pitanje spremnosti istih da to učine. Ključ ovako ozbiljnog pothvata kakav komasacija sigurno jeste je pojednostavljivanje postupaka kroz smanjenje administracije i educiranje. Naročito je bitan ovaj drugi segment. Razumijem ljude koji ponekad nemaju dovoljno informacija o nečem, ne vide jednostavno sve benefite, pa zbog toga ne pristaju na promjene. Isto sigurno vrijedi i za rukovodstva pojedinih lokalnih samouprava.
Upravo zbog toga nadležno ministarstvo morat će na sebe preuzeti teret približavanja, pojašnjenja ovog instituta ne samo pojedincima već i predstavnicima jedinice lokalne samouprave što vi koliko znam već i činite nekoliko godina unazad. Na žalost parcele koje se rade su uglavnom usitnjene, imovinsko-pravni odnosi složeni, pa cijeli postupak komasacije u ovom trenutku ne može teći glatko.
Imali smo onaj primjer u medijima gdje na oko 450 ha je bilo nevjerojatnih hiljadu 300 vlasnika i suvlasnika od kojih neki polažu pravo tek na metar četvorni ili dva. Bez okrupnjavanja nema ni napredne poljoprivredne proizvodnje, a okrupnjavanje bi bilo ujedno i praktično i pragmatično, jer su na velikim parcelama uvijek manji troškovi upravo zbog mehanizacije jer dakle poznato je da velika mehanizacija sa velikim radnim zahvatom smanjuje ukupni trošak proizvodnje svake kulture.
Okrupnjene i uređene čestice i obiteljskim gospodarstvima jamče uštedu vremena i novca. Zamislite trošak kojima neki poljoprivrednik koji do jedne od svojih parcela putuje dvadesetak kilometara, a nerijetko poljoprivrednici koji obrađuju veću količinu poljoprivrednog zemljišta imaju i po stotinjak sitnih parcela.
Komasacijom bi se u funkciju stavilo i neobrađeno poljoprivredno zemljište, te bi se uredila poljoprivredna infrastruktura i osigurala ekonomična i modernija proizvodnja hrane na selu. Novi pokušaj komasacije mora dovesti do povećanja poljoprivredne proizvodnje, stvoriti veću dodatnu vrijednost u toj proizvodnji i staviti u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište ali i bolje uvjete za obrađivanje tog zemljišta uređenjem puteva i komunalne mreže.
Nipošto ne smijemo zanemariti ni to da bi provođenje sustavne komasacije trebalo u konačnici rezultirati povećanjem vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, jer je upravo zbog rascjepkanosti i slabe infrastrukture poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, dakle među najnižima u zemljama
EU.
Sve to bi trebalo utjecati na razvoj i unapređenje ruralnog prostora, a to nam je valjda svima je li i osnovni cilj. Međutim, bojim se kako bi u procesu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta koji je pred nama na žalost moglo biti i problema prvenstveno zbog već spomenutih imovinsko-pravnih odnosa, a o tom problemu smo mi iz kluba SDSS-a govorili ovdje već nekoliko puta prvenstveno kada smo raspravljali o katastarskim izmjerama.
Problematični imovinsko-pravni odnosi će definitivno usporiti cijeli proces, jer su primjerice u katastru navedeni jedni podaci, a u zemljišnim knjigama, odnosno u gruntovnici sasvim drugi. Čest je slučaj i da na pola hektara zemlje postoji veći broj suvlasnika od čega je polovina pokojna ili su na neki drugi način nedostupni.
Moguća je i situacija da se jedan dio vlasnika ne bavi poljoprivredom zbog čega je njihov interes za postupkom komasacije gotovo nepostojeći. Otpor je mislim najveći, jer se ljudi boje da neće dobiti istu kvalitetu i klasu zemlje ili da će biti na manjoj parceli za što se nadam da se neće dogoditi prije svega zbog definiranih načela jednake vrijednosti, te načela, oblika uporabe i položaja zemljišta.
I unatoč dugogodišnjim naporima komasacija ostaje i dalje ključan problem zbog kojeg nam prijeti gubitak 33,1 milijun eura iz mehanizma za oporavak i otpornost. Provedba zakona nije važna samo zato da bi osigurali velik europski novac koji će vjerojatno ostati neiskorišten, već i zato što su poljoprivredne parcele u Hrvatskoj iznimno male, odnosno prosjek je 7 hektara po poljoprivrednom gospodarstvu što omogućuje veću produktivnost u uzgoju i proizvodnji hrane.
Ipak ni na jednoj razini od državne do lokalne, a očigledno i među samim poljoprivrednicima nema volje da se situacija promijeni. Nakon tri godine provođenja zakona nismo ni na trećini od zacrtanog cilja od 18 hiljada hektara. Rješavanje problema usitnjenosti i razbacanosti poljoprivrednih parcela ne može riješiti samo zakon jer je bitna volja da se nešto promijeni, a nju koliko vidimo nedostaje na svim razinama.
Zanimljivo je kako komasacija kontinuirano provodi gotovo sve države EU, neke više ili manje uspješno, pa mi uistinu nije jasno zašto kod nas to tako teško ide. Mislim da imamo razloga da budemo skeptični, a odgovornost za gubitak 33,1 milijun eura snosit će tko? Pa ministar naravno. Tako dakle prenesite gospodinu ministru u iščekivanju njegove ostavke zbog neostvarenja zacrtanog cilja srdačno ga pozdravljam.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Jelena Miloš, Klub zastupnika Možemo!
Izvolite.
Miloš, Jelena (Možemo!)
Dobar dan svima poštovane kolegice i kolege, pa ono što jest zasigurno problem s kojim se svi slažemo je upravo fragmentacija odnosno neiskorištenost i rascjepkanost samog poljoprivrednog zemljišta, te niska produktivnost, što naime predstavlja velik problem i dugogodišnji problem za konkurentnost hrvatske poljoprivrede i to jest strukturni problem s kojim se Hrvatska neuspješno nažalost bori čitav niz godina i pitanje jest upravo i zašto znajući za tu rascjepkanost poljoprivrednih zemljišta taj proces okrupnjavanja koji uostalom na, na kraju krajeva donosi i uštede po pitanju poljoprivredne proizvodnje, čeka i neuspješno se provodi još od 2015.g. i do dan danas nije zaživio? Hrvatska je na tome izgubila izuzetno puno vremena, pa i troškova zato što ta reforma toliko godina nije uspjela zaživjeti i zbog čeg danas ovdje imamo opet i novu izmjenu zakona.
Slažem se s kolegama koji su naglasili da bi trebalo ljude informirati o koristi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta zbog strahova i nepovjerenja u institucije koje naravno sasvim razumljivo u zemlji u kojoj živimo o tome koje su im koristi od takve vrste, od takve vrste postupka.
Međutim isto tako imam potrebu naglasiti da cilj okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta ne bi i ne smije biti to da se zemljište samo pripremi kako bi se prodalo stranim investitorima i velikim igračima koji, koji imaju novce za takva ulaganja, već bi se taj proces trebao iskoristiti tako da se pomogne domaćoj poljoprivredi i tako da se pomogne našim domaćim poljoprivrednicima da hrvatska poljoprivreda uistinu uz sve druge mjere koje treba, treba napraviti postane barem malo konkurentnija.
Jedan od načina kako se to može napraviti jest i da država bolje upravlja poljoprivrednim zemljištima kao strateškim resursom, a pogotovo poljoprivrednim zemljištima u svom vlasništvu koje bi onda trebala davati lakše i brže u zakup domaćim poljoprivrednicima, međutim danas to nažalost nije slučaj. I ja bih podsjetila da sam kao predsjednica Odbora za europske poslove prošle godine poslala upit Ministarstvu poljoprivrede o tome jesu li koristili pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta, dakle koje ima, ima to pravo država po zakonu, nakon što je istekao moratorij prodaje zemljišta strancima, dakle moratorij je istekao i država je onda imala pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta kako to zemljište ne bi otišlo primjerice stranim investitorima nego državi, pa onda uostalom i našim domaći poljoprivrednicima. Dakle ja sam to pitanje postavila, a odgovor je bio da nisu ništa otkupili, dakle niti jednu, niti jedan hektar poljoprivrednog zemljišta, niti jednom nisu iskoristili pravo prvokupa. Pa bi ja sad pitala državnog tajnika koji je tu s nama, da li se u međuvremenu ta situacija promijenila i da li je država iskoristila i koristi li to pravo prvokupa i što će zapravo s tim, s tim napraviti. A ono još veće pitanje koje se nameće, da li mi uopće imamo strategiju upravljanja poljoprivrednim zemljištima uz neke parcijalne mjere koje provodimo i koje, i koje su nužne kao što, kao što je recimo komasacija kod pitanja ovog, ovog zakona.
Drugo bi nešto rekla za kraj koje jest malo šire, pa ćete mi oprostiti, međutim s obzirom na geopolitičke okolnosti u kojim se nalazimo mislim da je važno, dakle da je važno razgovarati oko toga koliko je poljoprivreda nama strateški resurs i strateška grana i koliko država odgovorno upravlja strateškim resursima, tu smo temu imali uostalom i jučer po pitanju brodogradilišta. Ovo govorim zato što je Hrvatska izuzetno izložena uvozu hrane, što znamo. Poljoprivreda kao što smo danas čuli i od strane oporbe i pozicije jest nekonkurentna, ali to je jedan od osnovnih razloga koji imamo danas za visoku cijenu hrane i za inflaciju koju imamo u prehrambenom sektoru. O tome smo puno puta ovdje govorili u saboru i potrebne su nam i još uvijek nedostaju odlučne mjere kojim Hrvatska može smanjiti ovisnost o uvozu hrane u srednjem i u dugom roku, te osigurati i jeftiniju i zdraviju hranu za naše građane. To je kao što sam rekla široka tema, međutim jedna od njih je i pitanje zelene i javne nabave koju smo recimo uveli u Zagrebu i koju bi država mogla uvesti, a do dan danas nije uvela, pa time postavljam i zadnje pitanje državnom tajniku, da li i kada će Hrvatska uvesti javnu nabavu za sve svoje institucije kojim bi se mogla osigurati zdravija i jeftinija hrana za naše građane i osigurati lokalno tržište za naše domaće proizvođače? Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Ljubica Jembrih, Klub zastupnika HDZ-a, završno. Izvolite.
Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Državni tajniče i ravnateljice, kolegice i kolege zastupnici.
Pred nama je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, izrađen temeljem konkretnih iskustava u primjeni postojećeg zakona, kao i u skladu sa ciljevima definiranima programom komasacije od 2026.g.. Ovim izmjenama nastoji se otkloniti niz prepreka koje su u proteklom razdoblju usporavale, a u nekim slučajevima i onemogućavale provođenje komasacije na terenu unatoč iskazanom interesu određenih JLS i pojedinih vlasnika zemljišta. Komasacija kao postupak okrupnjivanja i racionalnog uređenja zemljišta ima višestruku važnost. Ona ne utječe samo na povećanje proizvodne učinkovitosti već i na bolju prostornu organizaciju ruralnog područja, dostupnost infrastrukture, smanjenje troškova obrade i lakše provođenje agrotehnički mjera.
Usitnjene i međusobno razbacane čestice zemljišta često bez adekvatnog pristupa i s neuređenim vlasničkim odnosima predstavljaju jednu od ključnih zapreka snažnijem razvoju hrvatske poljoprivrede. Dosadašnji zakonski okvir iako osmišljen s dobrom namjerom sadržavao je niz prepreka koje su u praksi bile teško savladive. Prije svega riječ je o uvjetu za prikupljavanje, prikupljanje suglasnosti trebalo je više od 50% vlasnika s vlasništvo nad najmanje 67% ukupne površine u planinarom, planiranom području komasacije. Taj je uvjet kako je pokazala praksa bio gotovo nemoguće ostvariti čime je onemogućena realizacija brojnih lokalnih inicijativa. Zato se ovim izmjenama predlaže znatno pojednostavljenje i realniji pristup. Novi uvjet predviđa da za pokretanje postupka bude dovoljna suglasnost od 5% vlasnika koji zajedno posjeduju najmanje 10% ukupne površine zemljišta u obuhvatu. Time se otvara mogućnost za konkretne i operativne pomake na terenu. Uz to jača se uloga Ministarstva poljoprivrede u slučajevima kada postoji javni interes osobito kada je više od polovice zemljišta na određenom području u vlasništvu RH.
Izmjenama se dodatno uređuje i informacijski sustav komasacije, uvodi se povezanost sa drugim bazama podataka te se stvaraju preduvjeti za elektronično, elektroničko praćenje, obradu i provedbu svih faza komasacijskog postupaka. Time se povećava transparentnost ali i skraćuje trajanje postupka.
Također, predviđena je mogućnost zamjene zemljišta unutar i izvan komasacijskih gomada, jasnije definiranje komasacijskog područja koje može prostirati na području više jedinica lokalne samouprave kao i novi rokovi za zamjenu zemljišta te uključivanje prethodno zapuštenih parcela u postupak komasacije.
Zakon vodi računa i o financijskom aspektu provedbe. Osigurana su sredstva u državnom proračunu kao i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti čime se dodatno olakšava provedba jedinicama lokalne samouprave koje često nemaju dostatan, dostatna sredstva za pokretanje inicijativa.
U praksi su već zabilježeni pozitivni primjeri komasacije gdje se nakon provedbe povećava iskoristivost zemljišta, smanjila rascjepkanost parcela, olakšala poljoprivredna proizvodnja i potaknula dodatna ulaganja.
Važno je naglasiti ovim se izmjenama ne mijenja smisao i svrha zakona. Komasacija ostaje postupak koji se temelji na stručnim, planskim i razvojnim kriterijima ali se sada omogućuje njegova operativna provedba uz manje administrativnih prepreka i veću fleksibilnost svih uključenih aktera.
Ovim zakonom stvaraju se uvjeti za ravnomjerni teritorijalni razvoj, prostorno planiranje, bolju valorizaciju prirodnih resursa i dodatni iskorak …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… u poljoprivrednom sektoru. Klub HDZ-a će svakako podržati ovaj zakon.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede gospodin Tugomir Majdak ima završnu riječ.
Izvolite.
Majdak, Tugomir
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovane članice Hrvatskog sabora zastupnice i zastupnici evo u kratkim crtama iznijet ću završnu riječ vezano za Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta s konačnim prijedlog zakona. Dakle, ispričavam ministra koji je u međuvremenu otišao na sjednicu Vlade. On je i uvodno dakle bio iznio prijedlog izmjena ovog zakona odnosno i odgovarao je na replike koje su uslijedile.
Dakle, u najkraćim crtama izmijenit će se propisani uvjeti za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija na način kako će se propisati važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija od najmanje 5% uz uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 10% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija.
Stvorit će se normativni okvir kojim se postigla učinkovita provedba komasacije kroz olakšavanje uvjeta za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija.
Zakonom se propisuje mogućnost pokretanja novih postupaka komasacije po lakšim uvjetima odnosno na suglasnost vlasnika poljoprivrednog zemljišta odnosno smanjenje uvjete za važenje vlas… suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija od najmanje 50% plus 1% uz uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 67% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija na najmanje 5% uz uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 10% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija.
Nadalje, propisuje se duži rok zamjene zemljišta u komasaciji jer je u dosadašnjoj provedbi dakle bio kratak rok i sada ga produljujemo na cijelu proceduru provedbe komasacije.
Nadalje, mogućnost da se komasacijom obuhvati zemljište na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba. Mogućnost da ministarstvo samostalno provede komasaciju na određenoj površini poljoprivrednog zemljišta u interesu RH a radi ispunjenja važećeg programa. Mogućnost da se tijekom postupka u komasacijsko područje uključi ili isključi pojedino zemljište te dodatno uređenje postupka komasacije radi učinkovite provedbe Zakona o komasaciji.
Dakle, Zakonom o izmjenama i dopuna zakona poboljšat ćemo primjenu zakona, olakšat ćemo uvjete koji se odnose na suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se …/Govornik se ne razumije./… komasacija, ostvarit ćemo povoljnije uvjete za razvoj poljoprivredne proizvodnje, omogućit ćemo ekonomičnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj, a smanjivanjem suglasnosti vlasnika poljoprivrednog zemljišta kao uvjeta za pokretanje suglasnosti povećat ćemo postotak prihvatljiv površina za komasaciju.
Zaključno, zahvaljujem na otvorenoj i konstruktivnoj raspravi, svim primjedbama i prijedlozima, te vas pozivam da podržite donošenje ovog zakona, a još vezano za amandman koji je podnio Odbor za zakonodavstvo, dakle HS, na čl. 10., ovim putem ga prihvaćamo i odgovorio bi na nekoliko pitanja vezano koja su bila u ovoj raspravi, dakle poštovanoj zastupnici Miloš, vezano za pravo prvokupa. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dakle sukladno zakonu odnosno definiranim kriterijima u ugovorima vezano za zakup je u postupku otkupa dakle i aktivacije pravo prvokupa. O pojedinostima dakle samim lokacijama nije sada referentno da se izjašnjavamo, ali vezano za aktivaciju ove odredbe u samom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, dakle ona je aktivirana.
Vezano za poruke dakle koje su upućene ministru prenijet ćemo, a vezano za poruke koje su upućene i meni osobno dakle kao državnom tajniku, a nisu vezane uz zakon, dakle pozivamo i g. Troskota i sve one institucije koje su u nadležnosti vezano za strane investicije u RH, ne samo naše ministarstvo već i Ministarstvo gospodarstva, ali i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i same JLS koje provode zakone da možemo održati u bilo kojem trenutku dakle radni sastanak na stručnoj razini i sve što je g. Troskotu nepoznato da se može razjasniti vezano za kako poljoprivrednu proizvodnju tako i zakone u koji treba uputiti dakle u detalje samog zastupnika jer ovdje je izneseno dosta proturječja u odnosu na postojeće zakone. Dakle, žao mi je što nema g. Troskota, pa da raspravimo i u ovom domu, dakle o onome što je njemu na duši. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, možete ić na vaše mjesto jer imate replike, a nema ih čak ni puno.
Gđa. Petir izvolite.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, vezano uz megaprojekte koji se planiraju provoditi u Sisačko-moslavačkoj županiji od strane Premium Chicken Company i MHP grupe u više JLS, građani i inicijative su se obraćali i izražavali svoju zabrinutost zbog utjecaja tih megaprojekata na tlo, vodu, zrak, kompletno okoliš i sve te predstavke koje upućuju na netransparentnost donošenja Studije utjecaja na okoliš, kao i da studije ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, sam uputila ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije, što je u njenoj nadležnosti, da se o tome očituje. No sasvim je sigurno da ako govorimo o tako velikim megaprojektima u peradarskoj proizvodnji da će oni neminovno utjecati na peradarsku proizvodnju u Hrvatskoj, a posljedično i na ratarsku proizvodnju, pa me zanima je li Ministarstvo poljoprivrede radilo procjenu utjecaja tih projekata na poljoprivredni sektor…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…i ako nije, planira li to napraviti?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Majdak, Tugomir
Hvala na vašem upitu, dakle veći dio nadležnosti je vezan za Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, vezano za same projekte kada oni budu u toj fazi realizacije o kojoj će nas vjerojatno izvijestiti JLS. Projekti jesu predstavljeni Vladi, ali oni nisu u tako zreloj fazi realizacije, dakle onda možemo raspravljati o učincima, međutim Hrvatska se zalaže na razini i AGRIFISH vijeća vezano za uvoz dakle i transport žitarica iz Ukrajine na način da podržava određene kvote koje, o kojima se raspravlja, dakle tu definitivno štitimo našu proizvodnju žitarica i ukoliko dođe to takve proizvodnje industrijske ona će imati svoje benefite kroz realizaciju. Također trenutno po podacima iz 2023. samodostatnost u peradarstvu nam je na razini 75%.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Miloš.
Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Evo poštovani državni tajniče, zahvaljujem prije svega što ste se osvrnuli na, na moja pitanja iako nisu usko vezana uz zakon, međutim nisam dobila konkretan odgovor na pitanje da li država sada otkupljuje i poljoprivredna zemljišta nakon što je protekao moratorij zabrane prodaje strancima i država ima pravo prvokupa, dakle da li sad to pravo iskorištavate jer prošle godine kad sam to pitala država nije iskoristila nijedno pravo prvokupa. Ako ne znate u ovom trenutku odgovor…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…okej, može, ja onda tražim da, da to odgovorite pisanim putem i dakle to je prvo pitanje, a drugo, ponovno bih pitala, da li možete reći je li u pripremi provedba zelene i javne nabave od strane državnih institucija i javnih institucija jer to je nešto što naš, naš klub traži već duže vremena, evo zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Majdak, Tugomir
Hvala i na vašem upitu, dakle možda se nismo razumjeli, mi smo u fazi otkupa jedne čestice, dakle po odredbi koja je definirana i vezana za pravo prvokupa od strane države. Vezano za zelenu i javnu nabavu, dakle mi smo sudjelovali vezano za Zakon o javnoj nabavi i vezano za preferiranje kratkih lanaca opskrbe i tu smo naglasili tu domicilnost zajedno sa resornim ministarstvom koji donosi taj zakon, a i održavamo redovno sastanke evo sa predstavnicima kratkih lanaca opskrbe i u tom segmentu ih upućujem na sve moguće dakle niše korištenja europskih sredstava prije svega kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj odnosno Europski garancijski fond u poljoprivredi kako bi potaknuli na ovaj način dakle učinkovitiju zelenu javnu nabavu odnosno kratke lance opskrbe u poljoprivredi.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Juričev Martinčev.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče dolazim iz Šibensko-kninske županije iz Dalmacije gdje je posebno izražen problem veliko broja malih poljoprivrednih čestica koje se nasljedstvom dodatno cijepaju. Tako u jednom dijelu naše županije imamo slučajeve da su oporučno roditelji ostavljali maslinu jednom djetetu, a zemljište ispod masline drugom djetetu. Kakva su vaša dosadašnja iskustva sa komasacijom i jedinicama lokalne samouprave s područja Dalmacije? Da li tu ide teže, sporije ili ne postoji čak ni interes za komasaciju?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Majdak, Tugomir
Hvala i na vašem upitu, dakle ministarstvo kao što je već bilo naglašeno i od strane ministarstva ministra a i u pojedinim izlaganjima danas radi kontinuiranu kampanju vezano za komasaciju koja i na području Dalmacije i primorja, dakle odradili smo više radionica kako bi jedinice lokalne samouprave ali i same poljoprivrednike i vlasnike zemljišta uputili u sve benefite komasacije. Trenutno dakle od postojećih prijava putem javnih poziva nemamo ni jednu jedinicu lokalne samouprave ali očekujemo baš jednu od posljednjih radionica imali smo u Dalmaciji pa očekujemo da će se i tamo prepoznati interes za komasaciju i što znači okrupnjeno poljoprivredno zemljište za konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju.
Radin, Furio (Nezavisni)
I na kraju gospođa Borić.
Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani predsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom, nekako sam se bojala kada ste sumirali činilo mi se da ste nam samo prepričali i dali sažetak zakona a ovo je mjesto doista rasprave gdje je važno onda dobiti od vas neke dodatne odgovore i mislila sam i povući svoje pitanje, međutim ponovo niste dali odgovor ili odgovor koji ste dali zabrinjava. Naime, da li je moguće da je država tek sada u procesu otkupa rekli ste jednog, jedne, jednog zemljišta?
Dakle, ono što zabrinjava a govorimo i o samodostatnosti također ste vrlo općenito govorili oko zelene javne nabave, ako želimo s jedne strane doista vratiti značaj našoj poljoprivredi s druge strane imati zelene planove mislim da treba ponovo istaknuti ovdje pa nedopustivo je da je država najmanje zainteresirana za okrupnjivanje.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Majdak, Tugomir
Hvala na vašem pitanju, ne država je najviše zainteresirana za okrupnjivanje iz tog razloga i mijenjamo zakon kako bi kroz NPO iskoristili mogućnost korištenja europskih sredstava ali nastavit ćemo s ovim procesom komasacije i u nastavku dakle vezano za aktivacijom nacionalnih sredstava nakon NPO-a.
Ne, nisam rekao da se tek sada realizira pravo prvootkupa već da svi kriteriji koji su propisani dosada nisu nama omogućili, ne omogućili nego nismo isk… nismo trebali aktivirati tu odredbu jer su kriteriji na razini cijele Hrvatske da čestica mora biti veća od 10 hektara čestica, a na području Primorske Hrvatske veća od 1 hektara koja se prodaje dakle i sada imamo ispunjenje tog kriterija. U procesu je jedna aktivacija ali ima više …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… koje će biti u proceduri.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa time zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
4
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 146
30.04.2025.
Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,00 SATI
Dobar dan poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Kako smo najavili danas je glasovanje pa krećemo redom po najavljenom rasporedu.
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 146.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena.
Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo.
Predlagatelj ga je prihvatio i postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Dajem dakle na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.
Molim glasujmo.
116 glasova, 110 za, 6 suzdržanih, donesen je Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.
PDF
Učitavanje