Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 6

PDF

3

  • Konačni prijedlog zakona o grobljima, drugo čitanje, P.Z. br. 140
24.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i zastupnici.
Krećemo sa najavljenim dnevnim redom, prva točka:

- Konačni prijedlog Zakona o grobljima, drugo čitanje, P.Z. br. 140

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172., a u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za ratne veterane. Molio bih sada potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića da predstavi Konačni prijedlog Zakona o grobljima. Izvolite potpredsjedniče Vlade.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici.
Vlada RH predlaže Konačni prijedlog Zakona o grobljima nakon što smo u HS-u proveli raspravu u prvome čitanju. Prilikom mog uvodnog obrazloženja tijekom rasprave u prvom čitanju rekao sam i naveo sam glavne razloge zašto Vlada RH predlaže Zakon o grobljima i tada sam rekao da je jedan od temeljnih razloga činjenica da je važeći zakon donesen 1998. g. i da od tada pa do danas je ta, taj zakonski okvir kojim se definira upravljanje održavanja grobljima bio podnormiran s obzirom da je sam zakon koji je važeći ima tek 21 članak i brojni postupci koje su provodila, provodile jedinice lokalne samouprave ili upravitelji groblja nisu bili samim zakonom definirane, nisu bile uređeni pak je onda u pravilu postupanje sa grobljima, održavanjem groblja, upravljanje groblja se provodilo kroz različite vidove postupanja ovisno o jedinici lokalne samouprave.
Naime, groblja i grobna mjesta su javna dobra, u općoj uporabi, dakle izvan pravnog prometa i podijeljene su pod strogi javnopravni režim. Taj status groblja definira dvojakost, s jedne strane pravo jedinice lokalne samouprave odnosno grada kao vlasnika nekretnina na kojom je groblje izgrađeno i s druge strane, subjektivna prava trećih osoba odnosno korisnika grobnih, .../nerazumljivo/... groblja odnosno grobnih mjesta, kao i opreme koja je na tim istim grobovima.
Upravljanje grobljem i održavanje groblja je u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu i komunalna djelatnost pa samim time, jasno da je određeni i definirano da jedinice lokalne samouprave tim grobljima i upravljaju. Prema jednim, prema pregledu groblja u Hrvatskoj, tri su moguće varijante upravljanja grobljima. Prva je varijanta ako je u pravilu koriste manje jedinice lokalne samouprave, a to je da direktno jedinica lokalne samouprave putem vlastitog pogona upravlja grobljem ili što je najčešći slučaj, putem trgovačkog društva ili nekad su rjeđi slučajevi, putem javne ustanove koja opet čiji osnivač svejedno jedinica lokalne samouprave.
Prema trenutno važećem Zakonu o grobljima, uprava groblja, a rekao sam da je to u pravilu komunalno poduzeće, obavlja poslove, značajne poslove na način da daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme, uz naknadu te o tome donosi rješenje, vodi grobni očevidnik o ukopu svih umrlih osoba na području jedinice lokalne samouprave, a koji očevidnik sadržava podatke o grobnicama, grobnicama za urne, grobovima, korisnicima grobova i grobnica te grobova i grobnica za urne, osobama koje imaju pravo ukopa i svim promjenama i uzrocima smrti i vodi registar umrlih osoba po prezimenu i imenu te imenu oca.
Ono što je važno reći, dakle da je, da, a to sam već uvodno i spomenuo, s obzirom na podnormiranost zakona, postojećeg i važećeg zakona, Vlada RH odlučila je da predložimo novi zakon koji će sve nedostatke koji su utvrđeni u tijekom 27 godina, koliko je postojeći zakon na snazi te nedostatke ukloniti sa zakonom koji će koji bi onda odgovorio na te na brojna pitanja koja nisu samim zakonom riješena.
U tom smo smislu formirali radnu skupinu, vrlo široku radnu skupinu koju su činili, pored predstavnika središnjih državnih tijela, dakle i ministarstava, predstavnici DORH-a, DIRH-a, županija, općina i gradova te HGK. Nakon nekoliko sastanaka, predložen je zakon kojega smo predstavili u prvom čitanju i koliko smo shvatili nije bilo većih primjedaba na sam zakon, tako da ovaj novi prijedlog odnosno konačni prijedlog zakona praktično se mijenja u jednom, u dva članka, a o tome ću još nešto malo kasnije.
Ono što je ovim Zakonom definirano, a to je da je status i odnos prema grobljima ostao isti, dakle i dalje su grobljima upravljaju jedinice lokalne samouprave putem svojih institucija, kao što sam prije rekao da to ne ponavljam, ovim se zakonom uređuje, to je važno reći i spomenuti, status memorijalnih groblja za poginule branitelje, koje, koji je, čije održavanje i upravljanje prepušteno je Ministarstvu hrvatskih branitelja. Ovim Zakonom je jasno propisana prava i jasno su propisana prava i obveze jedinice lokalne samouprave i upravitelja groblja, ali i korisnika groblja, definiran je ovim zakonom i razmak odnosno vremenski period između dva ukopa, bilo da se radi o grobu ili o grobnici koji je u pravilu 10.g. za grob, za grobnicu 20.g., ali ukoliko je grobnica građevina u kojoj je moguće odvojeno odlagati odnosno ukapati pokojnike onda se taj rok može biti i kraći i njega propisuje JLS. Definiran je rok za potpuno uklanjanje odnosno premještanje groblja koji je prema važećem zakonu bio 100.g., sada smo mi definirali da je to 30.g., a u slučaju da je potrebno groblje koje je zatvoreno ukloniti zbog provedbe realizacije pojedinog važnog infrastrukturnog projekta od nacionalnog značaja, onda je moguće i skratiti taj rok na 10.g., o čemu opet odlučuje predstavničko tijelo JLS.
Ovim se zakonom također definiraju prostori i područja na području JLS na koje je moguće odlagati pepeo nakon kremiranja. Detaljno zakonom propisujemo izgled, obrazac očevidnika o, grobnih očevidnika. Ono što je važno propisuje se obveza plaćanja grobne naknade, a isto tako postupak ukoliko se grobna naknada ne plaća, mogućnost onda oduzimanja prava korištenja groblja i to ako se ta grobna naknada ne plaća više od 10.g.. Dakle to su bili temeljni razlozi koje smo, zbog čega smo išli u ovaj novi zakon i kojim smo zakonom propisali, propisali kako i na koji način se grobljem upravlja i kako se groblje održava.
Ono što smo posebno i tada rekli prilikom prvog čitanja, a to ću danas ponoviti, jedna od važnih stvari zbog čega smo također išli u donošenje novog zakona jest činjenica da je postojećim Zakonom o grobljima već u čl. 11. st. 4. bilo propisano da natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske i moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnike. Međutim Zakon o grobljima koji je na snazi nije propisivao postupak kako i na koji način ukloniti takve natpise ili spomen ploče koji nisu u skladu sa ustavnopravnim poretkom i činjenica je da, da su, da su takvi natpisi nastali tijekom okupacije dijela RH i nakon oslobađanja tih prostora i nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i dalje su takvi natpisi ostali na, na grobovima i u grobljima, a nisu bili predviđeni postupci kako i na koji način takve natpise koji nisu u skladu sa ustavnopravnim poretkom RH, kako i na koji način ih ukloniti. Zbog toga smo ovim zakonom propisali da će takve natpise, takve spomen ploče i spomenike koji vrijeđaju nacionalne, vjerske i moralne osjećaje naših sugrađana provoditi se postupkom kojega će, koji će se temeljem Zakona o općem upravnom postupku provoditi pri nadležnom upravnom tijelu za komunalne poslove županija, koji će donositi rješenja po prijavi pojedinog građanina ili jasno na prijedlog JLS odnosno upravitelja, upravitelja groblja i u tom postupku može nadležna osoba koja taj postupak provodi zatražiti mišljenje povjerenstva kojega će osnovati na razini županije župan, a to će povjerenstvo brojiti 5 članova, među njima obavezno mora biti povjesničar, povjesničar umjetnosti, arhitekt i pravnik. To mišljenje povjerenstva nije obvezujuće za samog voditelja postupka, ali ga je voditelj postupka dužan, dužan zatražiti.
Ono što bih samo još htio reći da je Vlada RH 2017.g. osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima i da je to Vijeće donijelo jedan dokument koji je nazvan Dokument dijaloga u kojem dokumentu je utvrđeno da kako je, kako ne bi bilo ne ustavno, dapače to je bilo u skladu sa ustavom postupanje demokratske države u kojoj demokratska država odnosno tijela države ili područnost lokalne samouprave bi takve natpise na grobovima mogli, mogli uklanjati. Tako da ovaj zakon praktično predstavlja jednu od provedbenih mjera tog Dokumenta dijaloga. Često puta smo znali čuti u javnosti kako, kako je taj Dokument dijaloga kojega je pripremilo to Vijeće, kojega je imenovala Vlada RH, nije, ostalo je samo mrtvo slovo na papiru i nakon njega nije bilo niti jednog dokumenta koji bi označio i omogućio provedbu takvih stajališta tog istog Vijeća. Evo na ovaj način možemo reći da je i taj Dokument dijaloga kroz ovaj naš zakon praktično našao jedan, jednu nišu, jedan put kako provesti određene stajališta koja, koja su prihvaćena gotovo rekao bih jednoglasno na razini tijela kojega je Vlada RH imenovala.
U odnosu na prvo čitanje imamo dvije izmjene, prva se odnosi na propisivanje sudjelovanja policije prilikom uklanjanja takvih, takvih spomenika, ako jasno bude na određeni način nemoguće provesti takav jedan, takav, takav stav i takvo rješenje kojega donosi županijski upravni odjel. Naime to nije potrebno jer je to definirano Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima, pa onda nema potrebe dva puta pisati u pojedinim zakonima RH. To se smatra da je defi… već riješenim i utvrđenim u Zakonu o policijskim poslovima. I drugi, druga izmjena u odnosu na prvo čitanje odnosi se na, na obavijest korisnika grobnog mjesta na čijem grobnom mjestu jest takav sporan natpis, a to je da smo da smo prema rješenju iz prvog čitanja iz …/Govornik se ne razumije./… zakona bili propisali privremenog zastupnika ukoliko nam je nepoznato boravište ili prebivalište korisnika groblja pak smo onda postupak, pa se onda zakonom predvidio postupak preko tog ovlaštenog odnosno privremenog zastupnika. Sada smo ovim zakonom odnosno konačnim prijedlogom zakona definirali da je moguće i da je sukladno zakonu obavještavanje putem oglasne ploče jedinice lokane samouprave odnosno oglasne ploče na samome groblju.
Evo, dakle s obzirom da je gotovo bila vrlo mala izmjena zakona u drugom čitanju u odnosu na prvo čitanje predlažem da onda ovakav prijedlog zakona sabor podrži.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade Bačiću.
Imamo 9 replika, prvi na redu kolega Mlinarić, izvolite.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedniče sabora.
Poštovani ministre evo jedno tehničko pitanje da naši ljudi znaju kad zakon bude izglasan 30. ovog mjeseca gdje mogu prijaviti neprimjeren sadržaj na pojedinim grobnim mjestima. Da li su to županije da još jedanput ponovite? Ja znam da jesu i da pozovemo ljude jel ne možete znati niti vi u ministarstvu niti bilo tko u Zagrebu gdje se takvi spomenici nalaze, a znamo ih, znamo da ih ima jedno 60-ak u cijeloj RH i da pozovu se ljudi da prijave takve spomenike županijama da bi došlo do uklanjanja tih spornih spomenika koji su zapravo nisu trebali nikad ni biti u RH.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Mlinarić, dakle uprava groblja jedinica lokalne samouprave ili građanin državljanin RH ukoliko ocjeni da pojedini tekst na spomen ploči, na spomeniku u grobljima suprotan i vrijeđa moralne osjećaje naših sugrađana, suprotan ustavnopravnom poretku RH tu svoju prijavu može podnijeti nadležnom upravnom odjelu županije na čijem se području nalazi to groblje i to grobno mjesto taj grob i taj natpis i onda će jasno nadležno tijelo kao što sam već maloprije rekao postupati sukladno zakonu, zatražiti mišljenje povjerenstva i donijeti rješenje. Na to rješenje ima se pravo žalbe na ministarstvu i ukoliko je nezadovoljno stavom ministarstva postoji …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… Upravni sud je moguće onda doći do konačnog rješenja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Uvaženi ministre kod starih groblja postoji između ostalog i problem dimenzija grobnih mjesta. Zakon propisuje standardne dimenzije ali mnoga stara groblja kao što znamo ne zadovoljavaju te uvjete jer su im grobna mjesta znatno manja što stvara probleme i kod gradnje i kod uređenja.
Kako mislite riješiti ovaj problem i hoće li zakon biti fleksibilan u ovakvim slučajevima? I još jedno pitanje, rekli ste da mišljenje komisije kod rušenja spornih spomenika neće biti obvezujuće. Vodi li nas ovo ministre u samovolju i političko pravnu nesigurnost jer kada mišljenje stručnjaka nije obvezujuće onda s pravom imamo sumnjati upravo u to?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Dragić, dakle u zakonu je to nadopisano ukoliko postojeće groblje ne zadovoljava potrebama građana te jedinice lokalne samouprave onda je predstavničko tijelo vlasno donijeti odluku o pristupu proširenja ili izgradnje novih groblja vodeći računa o potrebama te jedinice lokalne samouprave na rok od 30 godina.
Što se tiče postojećih grobnica odnosno grobova mi ovim zakonom nismo propisali mogućnost, mogućnost proširenja tih istih grobnica, međutim mi ćemo prilikom izgradnje novih groblja propisati potrebne dimenzije kako bi se moglo jasno normalno ukapati u te iste grobove. Tako da ono što je postojeće to nije zakonom predviđeno mijenjati, ali za buduće jasno bit će to pisani svi uvjeti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre nakon inicijative Domovinskog pokreta kojom se uklanjaju ploče koje vrijeđaju naše dostojanstvo kako možemo biti sigurni da se neće pojaviti nove ploče koje nakon uklanjanja se ponovo pojavljuju sa spornim natpisima. Možete li nam objasniti kako je to zakonom propisano.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Ovaj zakon propisuje da je nedozvoljeno odnosno protivno zakonu i potrebno je ukloniti takve ploče koje vrijeđaju rekao sam nacionalne, vjerske i moralne osjećaje naših sugrađana. Prema tome to se odnosi i na pro futuro ukoliko bi se ne na tom mjestu nego bilo gdje na nekom drugom mjestu postavljali takvi, takve, takve ploče i spomenici koji bi bili suprotni zakonu na isti način će se postupati.
Prema tome ja sam uvjeren nakon što se uklone postojeći da se neće ponoviti na tim mjestima, ali moguće je i to pa će se ponovno provoditi postupak i time će se sukladno zakonu otkloniti mogućnost da na nekom groblju trajno budu postavljeni takvi natpisi koji su protivno Ustavu RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedniče sabora.
Poštovani ministre sa suradnicima imam jedno konkretno pitanje, očekujem da će tu biti puno opstrukcija i pokušavanja ja bi rekao izvrdavanja i neće, mislim da će biti puno lokalnih jedinica koje neće htjeti i koje će pokušati nekako da to zadrže te postojeće spomenu… spomenike jer to su njihovi heroji, junaci ne znam ni ja što.
Da li postoje alati koji mogu to znači uprkos tim opstrukcijama da se to ipak napravi, da se to ne bi oteglo u nedogled, da ne bi trajalo godinama da se neke stvari maknu, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani g. zastupniče, pa ja mislim da smo upravo ovakvim postupkom gdje smo propisali provođenje postupka uklanjanja takvih, takvih natpisa ili spomenika definirali da postupa Županijski upravni odjel. Ja ne vidim da bi tu trebalo biti problema i, i u uklanjanju takvih spomenika s obzirom da će nadležna, nadležna županijska tijela donositi odluku, da će zadužiti ukoliko to ne napravi korisnik tog groba, ukoliko se ne može provesti na taj način postupak, da će se putem treće osobe kao što se inače uklanja bespravna gradnja u RH i takvi natpisi i spomenici i spomen ploče ukloniti i to je, ne vjeruje da bi tu, jer je to zakon propisao, da bi opstrukcija bila od uprave groblja ili od JLS…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…mogla zaustaviti uklanjanje takvih protuustavnih…
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
…natpisa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Novak izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani ministre, imamo situacije i to prilično ih ima gdje su grobovi podijeljeni na više suvlasnika i jedan dio suvlasnika plaća, drugi ne. Groblja ne dobivaju punu cijenu, a ne mogu nikog izvlastiti, niti utjerati dug ako su suvlasnici osobito izvan RH. Jest to pravno pitanje. Ne mislite li da bi trebali pokušati naći pravi način rješavanja njihovih problema i u ovom zakonu? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice, pa mi smo sa zakonom predvidjeli što se događa sa grobnim mjestom ukoliko se ne plaća grobna naknada. Prema tome, svatko od korisnika je dužan plaćati grobnu naknadu, ukoliko ne plaća grobnu naknadu više od 10.g. uprava groblja je u postupku koji je zakonom propisan vlasna tim, tim korisnicima groblja oduzeti pravo korištenja i dati ga onda na korištenje nekoj drugoj osobi koja je zainteresirana za grobno mjesto na, na pojedinom groblju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Račan izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani ministre, možete li reći što ovim novim zakonom postaje dostupnije, jednostavnije ili jeftinije građanima? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče, ovim zakonom smo propisali na razini Hrvatske univerzalnu, jednako univerzalnu i jednako upravljanje i postupanje grobljima, što dosada nije bio slučaj jer je zakon bio podnormiran i onda su pojedine JLS sukladno mjesnim i lokalnim prilikama propisivali načine upravljanja i korištenja groblja. Ovim sada zakonom smo to rekao bih unificirali kako i na koji način će se prema svim građanima RH neovisno u kojoj JLS živjeli će JLS odnosno uprava groblja postupati, naplaćivati grobnu naknadu, utvrđivati red i održavanje grobnog mjesta. Prema tome, sada smo ovim zakonom rekao bih učinili jednakim postupanje prema svim JLS odnosno prema svim korisnicima groblja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Đakić izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo g. predsjedniče HS.
Uvaženi ministre sa suradnicima.
Pa evo pred nama je zakon i lijepo ste to obrazložili, 4 osnovne su stavke koje zakon ovaj rješava, al postoji ona peta koja poslije mirne reintegracije i poslije završetka rata ostali su tragovi koji su duboko vrijeđali kroz cijelo ovo vrijeme dostojanstvo, kao i vrijeđali su i ustavni poredak RH. Neki su to donošenje ovog zakona nazivali riskantnim pitanjem, neki su konstatirali da ima viška Srba na grobljima, pa da treba i to riješiti. Da li stvarno ovim zakonom se ide ka tome ili se ide ka jednom civiliziranom uređenju groblja i onoga što može bit na grobljima? Ostaje jedno pitanje koje se postavljalo, ono što neki nazivaju četničkim obilježjima, neki ne nazivaju, nije to ono kao neki nazivaju, to su stvarna četnička obilježja na grobljima koja ne bi trebala bit tamo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Đakić, pa ja mislim da je ovaj zakon, a onda i provedba zakona primjerena demokratskoj državi u 21. stoljeću. Dakle ja sam uvjeren da će svi građani RH podržati donošenje ovog zakona jer ovaj zakon ne traži ništa više nego da naša groblja budu uređena sukladno zakonu i da natpisi na grobovima, da izgledi tih grobova ne vrijeđaju moralne, vjerske i nacionalne osjećaje građana RH, državljana RH i da budu u skladu sa Ustavom RH, ništa više i ništa manje. Ja mislim da smo pronašli i predložili postupak koji će biti na tragu jedne demokratske države koja se odnosi prema, prema svojim nacionalnim vrijednostima i ustavnim vrijednostima utvrđenim u Ustavu RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piložota izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala.
Poštovani ministre, zanima me s obzirom da se prijedlogom ovog zakona predlaže uvođenje Digitalnog grobnog očevidnika, što je zasigurno korak naprijed, no iskustva sa drugim digitalnim bazama pokazivali su nam često probleme vezane za ažuriranje i kašnjenje odnosno netransparentnost. Stoga me zanima hoćete li i na koji način osigurati korisnicima grobnih mjesta da oni budu javno dostupni, da budu redovito ažurirani i da ne postoji nikakva mogućnost manipuliranja sa tim podacima odnosno sa tim očevidnikom? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče pa zakonom je propisano obveza vođenja Očevidnika groblja i to u digitalnom obliku. Ono što je važno taj očevidnik mora biti javno dostupan i na strancima prije svega uprave groblja i na taj način će korisnici groblja biti, bit će im dostupni podaci o svim grobnicama, svim grobljima na jednom groblju.
Prema tome, dužna je uprava groblja redovito održavati i ažurirati taj očevidnik i ja ne vidim pri čemu bi tu bio problem, dapače sada smo napravili korak dalje jer će on biti digitalno vođen i javno dostupan svim građanima na području jedinice lokalne samouprave a i inače svim građanima RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolegica Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre pozdravljam donošenje ovog zakona i uređenje kojim se uređuje i groblja i način kako se treba sve to uređivati, da se stavljaju alati u ruke jedinica lokalne samouprave da stave okvire na dostojanstven način da se pokapaju naši mrtvi.
Mislim da je zbog javnosti bitno istaknuti da smo u smrti svi jednaki i da nije bit… potrebno neke animozitete, netrpeljivost ili mržnje prenositi na naša vječna počivališta. Time naše pokojne nećemo vratiti a možemo samo izazvati mržnju kod nekih drugih ljudi. Tako da mislim da je ovo bitan zakon i da se s njime uređuje da sve to bude dostojanstveno i u skladu sa ustavnim poretkom RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovana zastupnice u pravu ste i upravo iz razloga što je bilo jako puno nedorečenosti, što nije bio propisan postupak niti davanja grobnog mjesta na korištenje, niti oduzimanja tog prava pa onda se postupalo različito ovisno o jedinicama lokalne samouprave i mi smo ovim zakonom htjeli kao što ste sami rekli definirati taj postupak i cijeli taj proces oko održavanja upravljanja groblja i ukapanja učiniti dostojanstvenim kako bismo ga jasno definirali na razini cijele Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nema više replika.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu, prvi je na redu Klub zastupnika SDP-a poštovana kolegica Irena Dragić.
Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, kolegice i kolege raspravljamo o važnom zakonu o novom Zakonu o grobljima u drugom čitanju koji uređuje područje koje zadire duboko u naš odnos prema pokojnima ali je u nadležnosti i obveza jedinica lokalne samouprave.
Zakon je svakako bilo potrebno donijeti jer je prošlo 27 godina od prvog Zakona o grobljima. Uskladiti ga s vremenom u kojem živimo. Novi zakon donosi veću pravnu sigurnost za korisnike grobnih mjesta. Nasljeđivanje i ustupanje prava korištenja grobnog mjesta sada je jasnije definirano a javni bilježnici će po službenoj dužnosti dostavljati rješenja o nasljeđivanju upravitelju groblja. To znači da više nećemo sami morati podnositi zahtjeve za upis novog korisnika nakon smrti člana obitelji.
Groblja nisu samo prostori ukopa ona su dio naše kulture, tradicije i poštovanja prema umrlima. Jasna pravila i standardi koji uređuju upravljanje grobljima, prava i obveze korisnika grobnih mjesta trebali su biti modernizirani i usklađeni s praksom.
Međutim, moram otvoreno reći da se ovaj zakon ne donosi samo zbog potrebe već pod političkim pritiskom pod krinkom uklanjanja spornih spomenika što je uvjetovao Domovinski pokret. U obrazloženju se navodi da je cilj ukloniti natpise i simbole koji vrijeđaju vjerske, nacionalne i moralne osjećaje građana te veličaju agresiju na RH. Na prijedlog pučke pravobraniteljice preciznije je definirano što je svakako dobro što se smatra neprimjerenim natpisima na grobnim mjestima. Jasnije je navedeno da su zabranjeni oni simboli koji su suprotni vrednotama ustavnog poretka ili pozitivnim propisima RH, koji vrijeđaju nacionalne, vjerske i moralne osjećaje građana ili vrijeđaju vrijednosti Domovinskog rata.
SDP u potpunosti podržava uklanjanje obilježja koje veličaju četništvo i agresiju na Hrvatsku ali upozorava na način provedbe koji može stvoriti ozbiljne političke i pravne probleme. Zakon predviđa osnivanje županijskih povjerenstava koji odlučuju o uklanjanju takvih obilježja. Iako su u njih uključeni stručnjaci, povjesničari, pravnici, arhitekti, povjesničari umjetnosti nema jasno definiranih kriterija odlučivanja, mehanizama kontrole njihove nepristranosti i nadzora nad njihovim radom, a kao što je rekao i ministar ta mišljenja u konačnici neće biti obvezujuća.
Takav model otvara prostor za političko manipuliranje i ideološke interpretacije iz prošlosti. Postoji stvarna opasnost da se uklanjanje spomenika pretvori u selektivno politički obračun umjesto usklađeno i pravno utemeljeno uređenje prostora. To nije smjer koji kao društvo želimo podržati i kod drugog čitanja naglašavamo i upozorenje vjerskih zajednica osobito židovske i bošnjačke koje su jasno ukazale da njihova vjerska pravila ne dopuštaju premještanje posmrtnih ostataka osim u iznimnim situacijama. Zakon je morao predvidjeti konzultacije s vjerskim zajednicama i njihovo mišljenje o procesima odlučivanja. Postoji ozbiljan rizik od povrede vjerskih sloboda i dostojanstva pokojnika.
Pozitivno je što zakon modernizira određene institute. Jasno je da su promjene nužne ali da trebaju sadržavati jasne upute a ne da se njima može manipulirati jer zakon s nejasnim i nepreciznim uputama o tome što se i kada uklanja lako može postati alat za zlouporabu.
U prvom čitanju iznijeli smo i svoje prijedloge i upozorenja na izazove iz prakse jedinica lokalne samouprave pa ukazujemo na neke od njih. U Članku 23. stavku 1. predložili smo da se rok za gubitak prava korištenja grobnog mjesta zbog neplaćanja skrati sa 10 na 5.g.. Ako netko 5.g. ne plaća grobno mjesto, teško je vjerovati da će ga nastaviti plaćati, pogotovo ako se ogluši na obavijest o neplaćanju koji mu se po zakonu mora dostaviti. 10.g. je predug rok koji stvara probleme, stvara dugove, neusklađenost s drugim zakonima i otežano upravljanje ograničenim prostorom.
U čl. 23. st. 7. tražili smo jasnije određivanje prioriteta kada se više osoba javi za isto grobno mjesto. Potrebno je točno definirati tko ima prvenstvo, nasljednici korisnika ili umrle osobe kako bi se izbjegli problemi i sporovi. Upozorili smo i da je veliki problem nesređena evidencija korisnika grobnih mjesta, osobito kroz starih grobova, nasljednici se ne javljaju, a sudovi traže posebne zahtjeve i naplaćuju pristojbe za izdavanje rješenja o nasljeđivanju koja često nisu potpuna. Grobna mjesta ponekad nisu ni bila dio ostavinske mase.
Pozdravljamo što se sada propisuje da rješenja o nasljeđivanju idu po službenoj dužnosti, no pitamo hoće li sudovi to doista slati automatski bez dodatnih zahtjeva jedinica lokalne uprave i samouprave? Ako se to jasno ne propiše, problem se svakako neće riješiti.
Kod starih grobalja postoji problem dimenzija, o čemu sam i pitala ministra kroz svoje, kroz svoju repliku na početku. Kod suglasnosti za izvođenje, izvođenje radova dobro je da se uvode procedure, ali potrebno je precizno definirati tko može izvoditi radove i kako se to kontrolira. U praksi se događalo i događa da radove izvode izvođači bez ikakve komunikacije sa upraviteljima groblja. Rokovi za usklađivanje evidencija često neće biti ostvarivi jer podaci za mnoga stara grobna mjesta jednostavno ne postoje. Potrebno je produljenje prijelaznih rokova i dodatna podrška manjim jedinicama lokalne uprave i samouprave koje nemaju posebne službe za groblje.
I sada ono što je životno, a o tome smo najmanje govorili. Velik je problem i manjak grobara na hrvatskim grobljima, stanje je u nekim mjestima zaista alarmantno i teško. Radi se o vrlo zahtjevnom poslu i fizički i emocionalno. Osim manjka djelatnika trenutno nema ni dovoljnog broja grobnica na grobljima u većim, u većini naših gradova, a cijene grobnih mjesta ako ga uspijete i dobiti otišle su u nebo. Tako da mnoge obitelji moraju dizati kredite da bi kupile grobno mjesto i platile troškove ukopa koji su također iznimno visoki i ovo je hrvatska stvarnost. Sve su to problemi s kojima se suočavaju naši građani i s kojima se nose naši gradovi i naše općine.
Klub SDP-a smatra da je Zakon o grobljima nužan, ali upozorava da bez jasnih uputa i načina provedbe možemo imati ozbiljne pravne i političke posljedice, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 2. raspravu, u ime Kluba zastupnika SDSS-a govorit će poštovana kolegica Anja Šimpraga, izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Uvažene kolege i kolegice, uvaženi potpredsjedniče Vlade sa svojim suradnicima.
Danas raspravljamo o Konačnom prijedlogu Zakona o grobljima koji na prvi pogled djeluje kao tehnički zakon, ali u svojoj suštini otvara vrata diskriminaciji i arbitrarnosti. Ovaj zakon nije samo pravni okvir za upravljanje grobljima, on je i politički alat koji može produbiti podjelu u našem društvu. Pod izlikom zaštite nacionalnih osjećaja otvara se Pandorina kutija povijesnog revizionizma i institucionalne diskriminacije. Ne znam je li ikada ovako ekspresno donesen neki zakon, ali jasna nam je poruka, tko, kako, zašto i zbog čega.
Odredba čl. 13. st. 2. koja zabranjuje natpise i simbole koji vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje ili veličaju agresiju, ali ne definira što točno spada pod tu kategoriju i time ostavlja previše prostora za subjektivno tumačenje. Što točno znači vrijeđati nacionalne osjećaje? Tko definira granicu između sjećanja i uvrede? Pučka pravobraniteljica je u javnoj raspravi ukazala da pojam vrijeđanja osjećaja nije dovoljno definiran i otvara prostor za zloupotrebe. Za jedne ćirilični natpis jeste uvredljiv, za druge to je dio identiteta, a lokalne vlasti tumače ono krajnje subjektivno. Primjer apsurdnosti ove odredbe vidimo i u slučaju iz Općine Vrsi gdje je ćirilična nadgrobna ploča naložena za uklanjanje pod izlikom da vrijeđa osjećaje građana. Nadgrobna ploča na ćirilici proglašena je uvredljivom bez ikakvog objektivnog temelja unatoč tome što je ćirilica ustavno priznato pismo srpske zajednice u RH. Pitamo se kako se ona druga znamenja vezano uz ustašku ideologiju i s ustaškom idejom koje isto nalazimo na grobljima nisu predmet ovog zakona jer i ona vrijeđaju vjerske osjećaje kao i nacionalne. Tko će o tome odlučivati? Povjerenstva županija. Prema čl. 33. povjerenstva pri županijama koje će odlučivati o uvredljivosti spomenika što može postati alat za revanšizam i to prema mrtvima. Na primjer u Benkovcu gdje su srpski spomenici već meta vandalizma, takva tijela će služiti kao cenzorski mehanizam. Čl. 33. predviđa osnivanje povjerenstava kako sam rekla pri županijama koje će odlučivati o uvredljivosti spomenika, no sastav tih povjerenstva ne garantira objektivnost, niti uključuje predstavnike manjina. Kako možemo vjerovati da će takva tijela donositi nepristrane odluke u sredinama gdje su manjine već marginalizirane? Jedno od pitanje koje se uređuju jeste i kraće razdoblje za mogućnost premještanja groblja ako je to potrebno, 30.g. od posljednjeg ukopa umjesto dosadašnjih 100.g., no ako je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu RH groblje se može premjestiti za 10. Smatramo kako predloženi rok od 30 godina treba biti barem 50 i više. Zašto? Pa bit će to sjajna prilika za pojedine općine da se tzv. projektima od državnog interesa pravda brisanje posljednjeg traga i nekadašnjeg postojanja Srba kao što se to već čini u brojnim općinama gdje proširenja ceste moraju zahvatiti i uklanjanje spomenika s popisima žrtava fašističkoga terora. Sad to možemo raditi i sa pravoslavnim grobljima.
Prekršajne sankcije i rokovi ne pravedni su i socijalno neosjetljivi. Kazne od hiljadu do 5 hiljada eura za neusklađene spomenike su pretjerane i ne uzimaju u obzir socioekonomski status građana posebice starijih osoba koji često nisu ni svjesni novih obaveza. Rokovi za usklađenje iz Članka 47. nisu realni samo 30 dana za fizičke osobe dok jedinice lokalne samouprave imaju 60 dana.
Kako očekivati da građani u ruralnim područjima financiraju promjene u tako kratkom roku? Kazne od hiljadu do 5 hiljada eura dodatno opterećuju ljude koji često žive u siromaštvu. Na određeni način ispada da je zakon propisao vođenje upravnog postupka za uklanjanje spornih spomenika, ali za postojeće spomenike nalaže se bez vođenja postupka i rješenja kojim se to utvrđuje i naređuje da se uklone.
Historijska groblja moraju biti tretirana kao kulturna baština, a šta je s onim grobnicama i grobnim mjestima kao i spomen kosturnicama koje do dana danas nisu obnovljene.
I zaključno, ovaj zakon neće donijeti pravnu sigurnost niti zaštiti pijetet pokojnika. On će produbiti podjele, institucionalizirati diskriminaciju. Ovakav zakon predstavlja direktan napad na temeljna ljudska prava i pijeteta prema pokojnicima. Psihološki učinci zakona bit će osjećaj poniženja, nastavak traumatizacije kroz administrativne pritiske te narušavanje digniteta sjećanja.
U ime Kluba zastupnika SDSS-a u prvom čitanju jasno smo rekli slijedeće. Ako hoćemo društvo oslobodit od nasljeđa historijskog, ideološkog i političkog zla koje predstavlja i ustaška i četnička ideologija i trag u zlu to je zapravo vrlo jednostavno, ali ako ćemo abolirati jedne a kazniti samo druge to neće biti dobro za RH.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mlinarić izvolite, povreda Poslovnika.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo.
238., vrijeđanje saborskih zastupnika ovo se Goebbels postidio bi se ovakvog govora. Gospođo Šipraga nemojte manipulirati. Nitko neće skidati natpise na ćirilici, nitko neće preoravati groblja ali će se skinit četnički spomenici koji vama nisu smetali. Da su vam smetali kad ste bili dio vlasti vi bi to uklonili sami.
Prema tome, otići će oni …
…/Upadica predsjednik: Kolega Mlinarić vrijeme je isteklo./…
… spomenici koji vrijeđaju hrvatski narod i hrvatske branitelje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mlinarić to sve možete reći u slob… u raspravi vašeg kluba, pojedinačno u replikama ali ovo nije bila povreda Poslovnika od strane zastupnice tako da dobivate opomenu.
Sada je na redu kolega Troskot u ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Jurčevića.
Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovana javnosti, vezano samo za prijašnje izlaganje prije svega podrška svemu šta se, šta vrijeđa hrvatske branitelje.
Slušao sam pozorno jučer i kolegicu Šimpragu i općenito predstavnike srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Zanimljivo je kako ih nikad nema na područjima a to je recimo ovaj današnji zakon dodiruje, na područjima gdje se uistinu dakle to dotiče i srpsku nacionalnu manjinu, primjerice jučer nije spomenuta Srpska pravoslavna crkva u Karlovcu koju je razbio gradonačelnik Mandić, a zanimljivo kolegica Šimpraga kako niste spomenuli primjerice da je baš u Kosinju su ušli i na pravoslavno groblje sa građevinskom mašinerijom i sa strojevima i da su poništili i katolička i pravoslavna groblja. I kako vas nikad nema primjerice tamo na Uni lijepo je pit kavu i kolače, ali kad treba zaustaviti onu mašineriju vaša kolegica Rađenović nije bila za zadarskoj skupštini kada je bio rađen plan županijski da će se tamo na Uni granit, gradit dakle ona hidrocentrala.
Prema tome, ja bi više volio da, ja razumijem vašu perspektivu ali da vi stvarno radite za dobrobit Srba u Hrvatskoj. Ja vas ne vidim u VII. izbornoj jedinici da se vi borite za Srbe u, u ovim dijelovima Hrvatske koje sam vam spomenuo. Jučer ni bu, ni be za Pravoslavnu crkvu u Karlovcu koja je porazbijana sa induciranim potresima kao što vas ne vidim ni u Kosinju gdje su ušli sa građevinskom mašinerijom prije svega na katolička ali i na pravoslavna groblja i da nitko ne govori kako su lubanje prenesene prije svega sad na katoličkim grobljima što je bilo suprotno Zakonu o grobljima. I ono što kolegama iz Domovinskog pokreta prolazi ispod radara, pohvalit je ovo taj dio da se zaustave dakle i četnička obilježja i sve ono šta zapravo dira i što zapravo vrijeđa hrvatske branitelje. To stoji, ali vama je u ovom zakonu prošla činjenica da su oni promijenili zakon da se posmrtni ostaci mogu dakle premještat s jednog mjesta na drugi ne više za 100 godina nego za 10 godina za grobnicu, a za dva… groblje pojedinačno, a 20 godina za grobnicu.
A znate zašto je to tako? I zanima me kako gospođa Šimpraga o tome ne govori. Tako da se može potapat Kosinjsko polje. To vam je suština promjene ovoga tu zakona ovdje jer nisu mogli premjestit posmrtne ostatke jer je zakon bio do 100 godina. Zadnji ukopu u Kosinjskom polju je bio 2021. godine što znači da bi mogli premjestit ostatke 2121. godine. Znači nije bilo sveto, dakle anticivilizacijski čin je to jer je 1483. godine tamo tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku i na glagoljici Misal po zakonu 20.g. nakon što je tiskana Biblija Gutenbergova, 20.g. mi imamo svoju tiskaru na vlastitom jeziku i na glagoljici i vi to sad potapate i ovaj zakon iako treba pohvalit ovo za branitelje vama je ispod radara prošlo da sada za 10.g. brana kosinjska može bit gotova. Građevinska mašinerija i strojevi su ušli na groblja, raskopavali lubanje, to je, to je, to, to je van svake pameti, to nigdje nisam vidio u svijetu, to zvjeri ne rade svojim precima šta smo mi radili tamo u Kosinju sa strojevima i mašinerijom. Sa ovim zakonom, sa čl. 4. gdje sada kaže, premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop može se obaviti nakon proteka 20.g., bilo je 100, a na pojedinačnoj grobnici je 10. Zašto? Da bi direktori iz HEP-a mogli i dalje krast na tom projektu jer su izmišljeni ti projekti, gdje su direktori kupovali tamo zemljišta i od Hrvata i od Srba o čem Šimpraga neće govorit, o tome ni bu, ni be, ni zaštiti Srba tamo, al okej, dobro, to je vaš odabir, gdje u HEP-u kupuju direktori jeftinije to zemljište i prodaju ga sada HEP-u po, po skupljoj cijeni preko agenata kako bi se moglo potapat tamo polje koje nikakvog uporišta nema. Energetski to je 1/3 Senja šta bi se proizvodila električna energije. Kada bi se potopilo jezero ona bi bila na minimalno 495 metara nadmorske visine, izračunato je da je tad već izbijala voda u Otočcu ljudima kroz, kroz, kroz vodu. Šta će bit gđo. Šimpraga sa Vrhovinama i sa, sa vodom kad to počne izbijat tamo? Tamo živi vaša nacionalna manjina, ni bu, ni be. Pa kad grune tamo jezero, a na 518 metara nadmorske visine bi bilo kad se potopi, cijeli Otočac će bit pod vodom i niko ne govori o tome da su to ogromne količine vode, misle betonirat taj krški kraj. Kako? Pa mislim probit će voda i onako i ovako jel je to porozno tlo, ne može se to izbetonirat i s druge strane preveliki pritisak na jednu stranu obale. To je suština zakona, šta je vama prošlo ovdje, da ovo znači da 2031.g. se može potopit centar naše pismenosti i našega identiteta. To je anticivilizacijski čin, anticivilizacijski čin šta je vama prošlo u ovom zakonu ovdje i nitko nije reagirao, ni vi predstavnici manjina, a ni većine jer ovo, ovo ide sada na ruku HEP-ovim direktorima i ja ne znam tko, ko je mogao ovako nešto odobrit, pa to da je u Njemačkoj bi tamo već bio centar Gutenbergov gdje bi se ljudi na maturalac išli, svi, svi razredi i škola bi išli tamo na predstavljanje gdje se vidi gdje je zapravo bio centar hrvatske pismenosti i glagoljica gdje je bila tiskana prva knjiga, gdje je 40-tak arheoloških nalazaka koje mislite potopit sa tom ludošću, a vodu nećete dobit, električnu energiju nećete dobit, samo treba popravit jednu, jednu turbinu u Senju, imat će više električne energije sustav u Hrvatskoj nego što bi bila ta brana. Najbolji primjer toga je zapravo na, na rijeci Dobri ona, ona hidroelektrana koja se napravila, koja je u potpunosti uništila i rijeku Dobru i Mrežnicu jer je krivo projektirana, košto će i ova bit krivo projektirana i svaki put se stvaraju novi gubici za HEP i onda Vlada dođe i 29.9.2024.g. milijardu i 300 milijuna iskešira za ovaj anticivilizacijski čin jer ta Hidrocentrala Kosinj nije ništa drugo nego ubijanje i u potpunosti brisanje hrvatskog identiteta, naše knjige koje smo mi pisali 20.g., Europa nije imala tad još knjigu, imala je samo Njemačka sa Gutenbergom, ali ćemo to sve u potpunosti potopit, razvalit, raselit ljude, ulazi im se sa građevinskom mašinerijom i strojevima na groblje, pa onda plaćeni novinari dolaze, dolaze na njihova vrata i izvlašćuju ih neustavno, što znači da ako to uspije tamo sada u Kosinju to znači da će to moć uspjet bilo gdje u Hrvatskoj, nitko neće više bit siguran i izmišljeno je da je to strateški projekt, kako može bit strateški projekt RH brisanje hrvatske civilizacije, naše tekovine, našega jezika, tjeranje naših ljudi iz ognjišta, da ne kažem da ste od Like cijele napravili groblje i to ću dokazat. Po škrapama, po cijeloj Lici, o tome gđo. Šimpraga trebate govoriti jer tamo ljudi žive je napravljeno smetlište od Kapele, pa skroz do Velebita, po svim škrapama 700 tisuća tona smeća, smeća je unutra. Ovo što je otkriveno u Gospiću je ništa šta znači smeće koje se nalazi po škrapama jer je netko sebi strateški odabrao Liku da postane smećarski deponij, o tome trebate govorit, tamo žive i Srbi isto, a taj deponij i radioaktivni i onaj sav medicinski otpad koji smo preuzeli od talijanske mafije završava i u rijeci Lici i u rijeci Gackoj, a tu vodu piju i Hrvati i Srbi, o tome ni bu, ni be. 700 tisuća tona u 15.g. je po škrapama po cijeloj Lici. Ono što je u Gospiću otkriveno je ništa, ništa. Brišu se naši pradjedovi, brišu se i vaša i naša groblja. Vaši su ljudi tamo već jednom seljeni u drugo selo, već je jednom potapano to bilo. Slušao sam, dolazili su mi na skupove. Gdje ste vi kad treba slušat te ljude? Ovdje ćete se razbacivat sa Drugim svjetskim ratom itd., ljudi, ljudima danas treba pomoć. Ovo šta je prošlo sada 10-20.g. od grobova i vas će to dirat i vaše grobove. Zamislite kada gledate vašu baku ili djedu da lubanju vade van i to na najmonstruozniji način, to nijedna zemlja na svijetu ne radi šta prolazi sa ovim zakonom, a mi se busamo strategije, lokalna, nacionalna i kako ne znam šta. Niti ima energetsko opravdanje, niti ima ekološko opravdanje, niti civilizacijsko opravdanje, književno opravda…, arheološko opravdanje, nema opravdanja šta radite. Zašto? Da bi Barbarić i ekipa mogli tamo i direktori prije njega zarađivat na tom projektu i zaradili su i na stanovima u Perušiću jel su tamo mislili izvlastit ljude. Ne znam da li znate da tamo ljudi koji su preseljeni iz Kosinja nemaju pravo stalnog boravka, kad umru, to je onda vlasništvo Perušića i Perušić šuti zbog toga jer im je pasalo da im tamo HEP napravi dakle .../nerazumljivo/... ovaj, da napravi stanove, koje su gradili, by the way dakle građevinske firme koje su povezane na direktore tamo.
I o tome nitko ni bu ni ne nego će ovaj Zakon proć, ovaj dio za branitelje, apsolutna podrška. Ali ovaj će Zakon proć, a mi ćemo potopit povijest našega naroda. A čovjek koji potopi povijest svoju nit više zna tko je u sadašnjosti, a kamoli da će znat tko je u budućnosti. I to dira i Hrvate, a dira i Srbe i dira bilo koga tko živi na ovom području.
I ako se ne zaustavi potapanje Kosinjskog polja, mi ćemo svi kao generacija i cijeli ovaj naraštaj i u HS-u i u Vladi bit potopljeni jer ostat će u povijesti zapisano da smo vlastitu povijest, vlastitu pismenost, vlastite pretke potopili bez ikakvog razloga, raselili ljude, prijetili im, poslali tamo odvjetnika koji ih izvlašćuju neustavno, da bi se upisivali u te nekretnine, samo im pošalju novce koje su procjene nikakve, kupljuju to po bagateli i da bi mogli kupit, odnosno koristit stan u Perušiću, za šta im novac koji dolazi iz Kosinja nije dosta tamo.
E to tiče, to se tiče svakoga. Tko god da će glasat za ovaj tu dio zakona, neka zna da ulazi u povijest da je sudjelovao u genocidu nad svojim narodom. Ekocid je premala riječ za ovo što se događa jer tko god da je mijenjao ovaj članak zakona gdje se, će bit 20 godina i 10 godina od ukopa zna da će sudjelovat u uništavanju povijesti hrvatskog naroda. Pa tko god stisne zeleno za ovo, a ne izmijeni, nosit ćete to na svojoj duši. Bili vi Hrvat, Srbin, Rom, Rus, Nijemac, tko god.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani kolega Đakić, ali prije toga kolega Zekanović se javio za povredu Poslovnika. Možete, kolega Đakić.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče Sabora, čl. 238, evo malo me nasmijao me ovaj kolega Troskot. Ma zanima me samo jedna stvar. Hoće li on glasovat za ovaj zakon ili neće, je li dakle dakle je li on sudionik isto potapanja Kosinjske doline, je li, šta će napraviti i spomenio bih hrvatskoj javnosti jednu važnu činjenicu da je on odnosno njegova stranka Most u Šibensko-kninskoj županiji u koaliciji s SDSS-om koji je on danas kritizirao po nekim pitanjima. Jako bitne činjenice.
Zajedno upravljaju, vladaju, kadroviraju, postavljaju direktore.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović, bila je replika, dobivate opomenu.
Idemo dalje. Sada će govoriti kolega Đakić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a, uvaženi ministre sa suradnicima. Pa pred nama je prijedlog Zakona o grobljima u drugom čitanju o kojem smo više-manje sve rekli prije niti dva tjedna u prvom čitanju.
Čuli smo do sada od predstavnika predlagatelja važnost ovoga Zakona kako bi se uredilo i u normativnom smislu propisala problematika koja se odnosi na upravljanje grobljima u RH. Kada govorimo o grobljima i o grobnim mjestima, onda znamo i vjerujemo da se svi slažete da nam je to izuzetna važna, mogao bih reći i sveta nekretnina i stoga o tome trebamo voditi itekako računa.
U odnosu na prvo čitanje, čuli smo da su usvojene nomotehničke primjedbe saborskog Odbora za zakonodavstvo. Dodatno, uređen je čl. 13 st. 2 zakona o u skladu sa primjedbama tj. prijedlozima iznesenim od strane pučke pravobraniteljice. Na prijedlog pučke pravobraniteljice preciznije je definirano što se smatra neprimjerenim natpisom na grobljovima, na grobnim mjestima, odnosno jasnije je navedeno da su zabranjeni oni simboli koji su u suprotnosti sa vrednotama ustavnog poretka ili pozitivnim propisima RH, a koji vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana ili vrijeđaju vrijednosti Domovinskog rata.
Uređeno je i dostava pismena na oglasnu ploču ulaza na groblje te na oglasnu ploču jedinica lokalne samouprave, novim zakonom groblja i krematoriji kao komunalni objekti ostaju u vlasništvu lokalnih jedinica, ali ujednačava se postupanje svih upravitelja groblja te je jasno uređuje upravljanje i korištenje groblja, izgradnja novih groblja te rekonstrukcija, proširenje ili preseljenje postojećih groblja kao postupak dodjele i gubitak prava na korištenje grobnog mjesta.
Dio grobnih očevidnika bit će javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih, a sve sa ciljem povećanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta. Također se propisuje i obveza korisnika grobnog mjesta od kojih su najvažnije održavati urednima i sigurnima grobno mjesto te plaćati grobnu naknadu za održavanje groblja. Zatim i postupak u kojem se utvrđuje gubitak prava korištenja grobnog mjesta, ako se grobna naknada ne plaća, što je do sada bilo neujednačeno i nije bilo predviđeno kao upravni postupak pa korisnici groblja nisu imali pravnu zaštitu.
Nadalje, propisuje se i kako je premještanje groblja ili dijela groblja moguće tek nakon proteka roka od 30 godina od posljednjega ukopa, što je promjena u odnosu na važeći zakon koji je bio propisan da je premještanje groblja moguće tek nakon proteka roka od 100 godina od posljednjega ukopa.
Također, propisuje se periodi mirovanja grobnog mjesta, odnosno vrijeme između dva ukopa na istom grobnom mjestu i to 10 godina za grob, a 20 godina za grobnicu. Pod dodatnim uvjetima da su sve ostvarili i drugi uvjeti, to se odnosi na grobna mjesta u kojima je tehnički moguće sahraniti umrlu osobu bez da se otvara.
Prvi put zakonom se uređuju status memorijalnih groblja za stradalne branitelje iz Domovinskog rata koji nisu samo groblja već simbol naše povijesti, žrtve i zajedništva.
Upravljanje ovim grobljima biti će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja, koji će u ime RH preuzeti odgovornost za njihovo održavanje, uređenje i očuvanje. Time se naglašava nacionalni značajan ovih mjesta koja su .../nerazumljivo/... neizostavni dio našega inditeta i povijesnoga nasljeđa.
Ministarstvo hrvatskih branitelja provodit će sve potrebne aktivnosti kako bi se osiguralo da memorijalna groblja budu uređena u skladu sa najvišim standardima. Ovim toga, briga o ovim svetim mjestima podrazumijeva očuvanje spomen obilježja koja veličaju vrijednosti Domovinskog rata i naše borbe za slobodu, a naša zajednička odgovornost je osigurati da sjećanje na naše branitelje ostane trajno upisano u povijesti RH.
I konačno, jedna od najvažnijih stvari koja je bila potrebno urediti su grobna mjesta i spomen obilježja suprotna temeljnim odredbama i najvišim vrednotama propisanim Ustavom i ostalim propisima pozitivnim propisima RH. Budući da i danas na hrvatskim grobljima postoje spomenici koji veličaju ideologiju pripadnika agresorskih i okupatorskih vojnih i paravojnih postrojbi zaostalih iz vremena kada su dijelovi državnog teritorija RH u više godina bili pod okupacijom srpskih agresora od '91. do '95. i protivni su poštivanju prava čovjeka, mirotvorstvu i vladavini prava, kao najvišim vrednotama ustavnog poretka RH.
U ovaj Zakon ugradit će se učinkoviti mehanizam za provedbu nadzora nad takvim spomenicima koji su ne samo protuzakoniti, nego su i protivustavni te svakodnevno izazivaju nove podjele u hrvatskom društvu. Takvi natpisi i simboli ne samo da narušavaju mir pokojnika, već ometaju proces pomirenja i izgradnje zajedništva u našem društvu. Planiraju se uvesti stalna povjerenstva na razini županija koja bi, ako je potrebno davala mišljenje o prikladnosti spornih spomenika.
Upravni postupak .../Govornik se ne razumije./... sukladno izgleda grobnog mjesta sa zakonom o pravnom stupnju bio provodile županije, a u drugom stupnju ministarstvo. Ako se utvrdi da grobno mjesto ili spomen-obilježje vrijeđa vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje naših građana ili da veliča agresorsku vojsku koja je u Domovinskom ratu počinila ogromne zločine, onda bi korisniku ili vlasniku bilo naloženo da takav spomenik ukloni.
Nadgrobni natpisi i poruke na pojedinim grobovima i grobnicama tih umrlih osoba nedvojbeno su protivni Ustavu RH, kao i poštivanju prava čovjeka. Takvi nadgrobni natpisi na pločama i spomenicima te pripadajuća grobna ikonografija i simbolika opterećuje hrvatsko društvo već godinama. Na kraju, smatram kako je bilo potrebno taj zakon koji je donesen prije 27 godina razraditi i urediti kako bi očuvali dostojanstvo naše države, zaštitu ustavnih vrednota i osiguranja društvenog mira, ali isto tako, ovaj Zakon donosi značajne promjene s ciljem modernizacije upravljanja grobljima, zaštite ustavnih vrednota te povećanje pravne sigurnosti i transparentnosti te zaštitu kulturnih i moralnih vrijednosti te klub zastupnika će naravno, podržati ovaj Zakon o grobljima jer ovo nije samo pravni dokument, on je izraz naše odlučnosti da zaštitimo dostojanstvo RH i svih njezinih građana.
Pozivam sve zastupnike i zastupnice da podrže ovaj zakon i pridonesu očuvanju vrednota koje nas kao društvo čine snažnijima i kao što sam rekao i u prvom čitanju, opet ponavljam, naš, naša prošlost mora biti temelj za izgradnju bolje budućnosti, budućnosti u kojoj ćemo svi živjeti u miru, dostojanstvu i međusobnom poštovanju. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na 5. raspravu, Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, poštovani kolega Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedniče HS-a, poštovani ministre sa suradnicima. Evo i danas u tijeku, u tijeku ove rasprave čuli smo razne teorije i priče, kako ovo nije dobro, kako nije ono dobro. Ja ću sad reći još jednom, čuo sam da je, kaže, hoće, hoćemo skidati i ustaške i četničke spomenike. Sad ovako, znači ovim Zakonom se uklanjaju spomenici koji su postavljeni nakon 30.5.'90. g. '90. g., ja koliko se sjećam, u Hrvatskoj nije bilo ustaša, tako da ne može bit ni nekakvih ustaških spomenika.
Ja vjerujem da je gđa Šimpraga mislila na spomenike pripadnicima HOS-a, ali ja moram ovdje još jednom napomenuti da je HOS legalna postrojba koja je branila Hrvatsku, nije zakonom zabranjena, čak niti ta udruga niti njihova insignija. Znači da bi uklonili takve spomenike, mora se onda donijeti neki drugi zakon, a to nije ovaj Zakon.
Ja ću vam reći jednu stvar, znači u tijeku Domovinskog rata u Vukovaru ja nisam vidio niti jednu osobu koja je imala na kapi ili na šljemu U, niti jednu. Ne kažem da možda neki pojedinac negdje nije imao, ja ih stvarno nisam viđao. Za razliku od onih koji su na nas napadali, oni su svi imali ili kokardu ili petokraku. Mene da se pita, ja bi i jedno i drugo zabranio jer borio sam se i protiv petokrake i protiv kokarde. U ovim .../nerazumljivo/... ovim Zakonom za sada ne diramo petokraku, međutim, kokardu i te sporne natpise treba ukloniti, oni nisu ni trebali biti nikada nit postavljeni, a ja ću na kraju još jednom pročitati takve neke natpise pa da vidimo kome je tu išta sporno.
Ali, krenimo ispočetka, jedna od najvažnijih stvari kojima je potrebno uredit su grobna mjesta i spomen-obilježja suprotna temeljnim odredbama i najvišim vrednotama propisanih Ustavom i ostalim pozitivnim propisima RH. zakon o grobljima propisuje kako natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika. Međutim, Zakon o grobljima ne sadrže ne sadržava prijelazne odredbe koje bi uredile i postupanje sa natpisima koji su na grobovima i grobnicama bili postavljeni prije 21.2.1998. godine kada je taj zakon stupio na snagu. Tako se i danas na hrvatskim grobljima susreću grobovi i grobnice pripadnika agresorskih i okupatorskih vojnih i paravojnih postrojbi zaostalih iz vremena kada su dijelovi državnog teritorija više godina bili pod okupacijom srpskih agresora od '91. do '95. a u hrvatskom Podunavlju i pod prijelaznom upravom UN-a za Istočnu Slavoniju sve do 15. siječnja '98.
Nadgrobni natpisi odnosno poruke i njima pripadajuće aplikacije na pojedinim grobovima i grobnicama tih umrlih osoba očito su i nedvojbeno protivni članku 11. stavku 4. Zakona o grobljima, štoviše protivni su i Ustavu. Naime, zbog svoje militantnosti te poticanja mještana i šire javnosti na prihvaćanje ideologije i ciljeva oružane agresije na Republiku Hrvatsku sporni nadgrobni spomenici i natpisi na njima protivni su poštivanju prava čovjeka i mirotvorstvo i vladavini prava kao najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske a u sadržajnom smislu često predstavljaju poricanje Hrvatske države te veličanje velikosrpstva.
Opisani nadgrobni natpisi, odnosno poruke te pripadajuća grobna ikonografija i simbolika opterećuje hrvatsko društvo već godinama. Zbog svega toga uvode se stalna povjerenstva na razini županija koja bi ako je potrebno davala mišljenja o prikladnosti spornih spomenika. Uklonit će se spomenici koji vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje ili veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu. Ako sam korisnik grobnog mjesta to ne učini u zakonskom roku uklanjanje bi se izvršilo putem trećih osoba.
Ovim prijedlogom zakona propisuje se da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja '90.-te godine kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona na snagu, za sva postojeća oprema i uređaji grobnog mjesta i spomen obilježja koji nisu u skladu sa odredbama ovog zakona morali ukloniti. U suprotnom korisnicima prijete prekršajne sankcije.
E sad da ponovimo još jednom nekakve natpise. Znači nije sporno ako na nekom grobu piše na ćirilici da je čovjek živio negdje, poginuo, datum smrti, datum rođenja, apsolutno to nikome nije sporno. Ali pa idemo redom. „Na Koreji kraj Dunava levo i ulazak je u Borovo Selo gde se mutni sastaju oblaci tu padoše krajiški junaci. Živote su ovde dali za slobodu srpskome narodu. Od krvnika MUP-a i ustaških gardi na mostu život dao si mladi.“ To je natpis iz Borova sela. „Za srpski narod ponosno si pao i otišao večno i ne rekao zdravo.“ To je Krnjak kraj Karlovca. „'94. niz lice nam suza kanu za Krajinu Mišo pade i svoj život mladi dade.“ Interesantno!
Pa kaže ovako: „Za narodnog junaka proglašena veliko srpskoj skupštini u Belom Manastiru 25. septembra '91. godine.“ I onda dodano: „I sad gledam Borovo rođeno moje selo, braću i sestre i srpske borce, moje bitke biju žestoko ponosno dižu čelo i srpske zastave visoko i tvrdo na srpskoj zemlji stoje. Poginuo sam i nije mi žao za krajinu svoj sam život dao. Sad krajina postoji slobodna, to je ponos srpskome narodu.“ To vam je Gornji Klastić kraj Gline.
„Bio je dobar drug, fudbaler i borac. Život je izgubio kao srpski dragovoljac. Tko god prođe pokraj moga groba nek' se seti moga mladog doba. Poginuo 4.7. za slobodu srpskog naroda. Dao svoju mladost i život za slobodu srpske krajine.“
Ne znam da li da nastavim još i dalje. Znači ovo su sporni natpisi, ovo su sporni natpisi. Znači ovim drugim grobovima gdje piše ime i prezime nije bitno na kojem pismu na njemu bilo što piše niti će netko dirati, niti će netko vadit te kosti, niti će premještati. Ali ove sporne natpise treba što prije ukloniti i baciti u smeće.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada prelazimo na završne rasprave.
Prvi na redu Klub zastupnika SDP-a kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Zakon o grobljima zadire u osjetljivo i vrlo važno područje, nosi i potencijalne koristi, ali i ozbiljne rizike. Kako bi bio pravedan, provediv i prihvaćen u praksi mora uvažiti konstruktivne prijedloge oporbe, a bilo ih je ovdje, vjerskih zajednica i jedinica lokalne samouprave.
Groblja nisu samo prostori ukopa. Ona su dio naše kulture, naše tradicije i poštovanja prema umrlima i tako se prema njima trebamo i odnositi. Jasna pravila i standardi koji uređuju upravljanje grobljima, prava i obveze korisnika grobnih mjesta trebali su biti usklađeni sa vremenom u kojem živimo i sa praksom. I to nije sporno, međutim moramo otvoreno reći da se ovaj zakon donosi i iz političkih razloga i pod političkim pritiskom. Stoga upozoravamo da način provedbe ukoliko ne bude nadziran i ujednačen može stvoriti ozbiljne političke i pravne probleme samim time što mišljenje Komisije, dakle mišljenje stručnjaka neće biti obvezujuće što nas može odvesti u samovolju, a to zasigurno nitko od nas ovdje ne želi.
S obzirom na okolnosti postoji opasnost da se uklanjanje spomenika pretvori u selektivno, politički obračun umjesto u usklađeno i pravno utemeljeno uređenje prostora groblja.
Zbog svega navedenog klub SDP-a će biti suzdržan kod glasanja o ovom zakonu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Drugi na redu klub je Kluba zastupnika Možemo! i poštovana kolegica Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Novi zakon zasigurno donosi više pravne sigurnosti, ujednačava se i jasno definira posljedice neplaćanja grobnih mjesta ali baš u tome vidimo više problema. Imamo nekoliko prijedloga.
Godišnja grobna naknada plaća se u pravilu jednom godišnje kao naknada za održavanje i upravljanje grobljem i smatramo da predloženih 10 godina čekanja neplatiša da plate dug ipak nije dobar iz nekoliko razloga, stoga predlažemo i dalje skraćivanje roka neplaćanja godišnje grobne naknade sa 10 na maksimalno 5 godina.
Evo samo nekih argumenata za tu promjenu. Predloženo omogućava korisnicima da zanemaruju svoje obveze bez posljedica čak 10 godina. Komunalna poduzeća imaju priliku takva dugovanja naplatiti tek kada dođe do smrtnog slučaja, kada se pokojnika želi ukopati u to grobno mjesto, a imamo i situacije gdje su grobovi podijeljeni na više suvlasnika i jedan dio suvlasnika plaća, drugi ne. Groblja ne dobivaju punu cijenu, a ne mogu nikog izvlastiti niti utjerati dug ako su suvlasnici izvan Republike Hrvatske.
Omaška koja se spominje u pojašnjenjima sjajnih savjetovanja, promašeni argument. Naime, omaška može biti kada se godišnja grobna naknada ne plati jednu godinu, pa i dvije. Ali omaška se ne može događati više od 10 godina i to 10 godina uzastopno pogotovo ne kada se redovito šalju i opomene za neplaćanje. Neplaćanje kroz dulji period od 10 godina može u tim situacijama, dakle svima koje smo nabrojili stvoriti korisnicima nepotrebne administrativne troškove ali i dugove koji im na naplatu dolaze kada imaju evo smrtni slučaj, pa se oni još k tome i nagomilaju.
Intencija smanjenja roka sa 10 na 5 godina kako mi predlažemo nije uzimanje prava korištenja grobnog mjesta. Intencija je poticanje korisnika da svoje obveze plaćanja redovito izvršavaju. Kraći rokovi šalju poruku da je briga o grobnom mjestu prioritet što potiče korisnike na odgovornost prema i pokojniku i grobnome mjestu.
Uz sve navedeno u urbanim sredinama gdje je zemljište ograničen resurs duži rokovi neplaćanja poput trenutnih predloženih 10 dovode do nekorištenja i vrijednog prostora. Održavanje groba podrazumijeva troškove radnika koji to rade, materijala, sipine, zelenila i slično. Zatim usluga samozbrinjavanje otpada iz groblja, te vode, plina i struje i drugoga. Ti troškovi trebaju se platiti svake godine u rokovima u kojima dospijevaju fakture dobavljača, odnosno mjesečno kako se isplaćuju plaće radnicima na grobljima pa i tu nailazimo na operativni tehnički problem tvrtki koje upravljaju grobljima.
Predlažemo još jednu izmjenu. Naš je prijedlog u članku 4. stavak 4. a vezano uz urne, odnosno brisati riječi „u slučaju da se čuvaju na groblju“. Naime, urne se ne čuvaju izvan groblja. Iz predloženog proizlazi da se urne eventualno mogu čuvati izvan groblja što neki čine, a nije dozvoljeno. Sa jedne strane ovaj zakon uređuje prosipanje pepela, ali postupanje sa urnama, sa ostacima u njima nimalo nije uređeno, pa je zapravo dozvoljeno da one budu i u podrumima, tavanima, po morima ili drugdje, a bilo je primjera dakle kad ribari iz mora izvlače cijele urne u svom ribolovu, pa nam se čini da to zapravo ne pokazuje pijetet prema umrlima a na kraju krajeva i na taj način se zatire njihovo ime, dakle i spominjanje nema ih na grobnim mjestima.
I svakako možda evo još nešto što bismo dodali bi bilo dobro osigurati kampanju kojom bismo informirali građane i podigli svijest o njihovim pravima i obvezama vezanima uz groblja.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada završna rasprava Klub zastupnika HDZ-a govorit će poštovani kolega Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege zastupnici.
Činjenica je da je materija o upravljanjima grobljima do sada nije bila zadovoljavajuće regulirana i za posljedicu imamo evo ovako nesređeno stanje, različita postupanja u općini i gradu ovisno kako je koja vlast tumačila zakon. Trenutni zakon koji je još uvijek na snazi ima ukupno samo 21 članak, a ovaj predloženi u drugom čitanju ipak ima 53. članka.
Važno je za napomenuti da predloženim zakonom osnovne postavke upravljanja grobljima neće se mijenjati. Groblja su komunalna infrastruktura u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a njima dakle upravlja jedinica lokalne samouprave ili trgovačko društvo kojem je osnivač jedinica lokalne samouprave. Dakle, možemo konstatirati da predloženi zakon poštuje samostalnost jedinica lokalne samouprave, ujednačava praksu, te uklanja nered koji vlada na pojedinim grobljima diljem Hrvatske.
Novim zakonom jasno će se propisati prava i obveze jedinice lokalne samouprave, upravitelja groblja ako su imenovani umjesto jedinica lokalne samouprave, ali i samih korisnika groblja što je vrlo važno, što je evo i zastupnica Novak govorila. U odnosu na prvo čitanje usvojene su neke nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo, ali isto tako i uređen je članak 13. stavak 2. zakona u skladu sa primjedbama iznesenim od strane pučke pravobraniteljice na sjednici Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Ona sama je u raspravi pozdravila donošenje novog cjelovitog Zakona o grobljima posebno u dijelu koje se tiče uklanjanja neprimjerenih nadgrobnih spomenika, ali uz prijedlog da se dodatno precizira predložena formulacija nacionalnih, moralnih i vjerskih osjećaja građana, da se jasnije navede kako je nedopustivo ono što je u suprotnosti sa drugim pozitivnim propisima, a što smanjuje mogućnost neprihvatljivog tumačenja istog i doprinose pravnoj sigurnosti.
Razlika u odnosu na prvo čitanje u Hrvatskom saboru je uklanjanje stavka 7. u članku 31. obzirom da je zakonskim rješenjima već jasnije i prije propisano postupanje policije, odnosno obveza policije da asistira jedinici lokalne samouprave i komunalnim službama, dakle kod provođenja odluka.
Također, ono što je vrlo bitno što i sam evo svjedočim na terenu kao načelnik općine da je propisana i dostava u slučaju kada korisnik grobnog mjesta je nepoznat, nepoznatog boravišta ili pak odbija primiti rješenje prije svega o naplati za korištenje grobnog mjesta, pa je navedeno da se mora nužno radi brzog i učinkovitog postupanja službene osobe u situacijama izbjegavanja dostave ili izbjegavanja prijavljivanja novog korisničkog mjesta izložiti to na oglasnu ploču na groblju ili na oglasnu ploču jedinice lokalne samouprave.
Kada gledamo neki rezime tog Konačnog prijedloga zakona nekih pet stvari se tu ističe da se ujednačava praksa upravitelja grobljima u Republici Hrvatskoj, povećava se transparentnost prilikom dodjele grobnih mjesta, omogućava se korisnicima učinkovita pravna zaštita, uređenje statusa memorijalnih groblja za hrvatske branitelje i uvođenje učinkovitog mehanizma za otklanjanje neprimjerenih spomenika. Jer naime nakon okupacije dijela Republike Hrvatske u Domovinskom ratu za okupatorima su preostali razni spomenici koji su moramo prije svega reći protivni našem ustavno pravnom poretku, a do sad u Zakonu o grobljima nije propisana mogućnost, odnosno način kako bi se to uklanjalo.
Sada se to propisuje i propisuje upravni postupak gdje će se neprimjerenost izgleda grobnog mjesta utvrđivati prije svega u prvom stupnju na županijskoj razini, a nakon toga u drugom stupnju i na razini ministarstva. Ako se utvrdi da takvo grobno mjesto ili spomen obilježje vrijeđa vjerske, moralne, nacionalne osjećaje ili da veliča poraženu agresorsku vojsku u Domovinskom ratu, onda bi se korisniku naložilo da takav spomenik ukloni. Ako naravno ne bi bilo uklonjeno u zakonskom roku uklonilo bi se istim putem kao što se uklanjaju i ilegalne građevine diljem Hrvatske.
I važno je ono što je već nekoliko puta ovdje napomenuto da se spornima mogu smatrati samo spomenici koji su podignuti nakon 30. svibnja 1910. godine. Dosta bitno i već je ranije bilo spominjano da se regulira i postupak kremiranja, te prosipanja pepela. Općine i gradovi će moći propisati gdje je na njihovom području dozvoljeno i isto tako poželjno je da sve općine i gradovi imaju i mjesta za polaganje urni, odnosno niše koje sve više ja mogu reći se postavljaju prije svega vidim na sjeveru Hrvatske dosta užurbano.
Novi zakon detaljno propisuje i grobne očevidnike i mogu reći da evo zaista se dosta odradilo na tom zakonu i klu HDZ-a zaključno podržati će prihvaćanje Konačnog prijedloga zakona o grobljima. I moram reći da je ovaj zakon dosta dugo čekao da vidi svoje svjetlo dana, ali da je došao u pravo vrijeme i mislim da je to za pozdraviti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Došli smo do kraja. Imamo još samo završno u ime predlagatelja, govorit će poštovani državni tajnik Dario Tišov, izvolite.

Tišov, Dario
Dobar dan. Ja vas sve skupa pozdravljam.
Prije svega evo zahvaljujem na konstruktivnoj raspravi tijekom drugog čitanja. Izuzetno mi je zadovoljstvo da smo evo već u roku mjesec dana obradili drugo čitanje i da će uskoro i doći trenutak samog glasanja.
Također ovom prilikom bi evo samo naveo da prihvaćamo amandman Odbora za zakonodavstvo i zahvaljujem evo na raspravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku.
Imamo tri replike.
Prva je na redu kolegica Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani državni tajniče ministar nije odgovorio na moje pitanje pa ga postavljam vama. Rekli ste da mišljenje komisije, dakle mišljenje stručnjaka kod rušenja spornih spomenika neće biti obvezujuće. Vodi li nas to u samovolju što vi mislite i političko pravnu nesigurnost?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Tišov, Dario
Hvala.
Dobar dan. Hvala na pitanju poštovana zastupnice.
Mišljenje. Da, ne može se reći da je obvezujuće, ali onda zapravo županije ne bi donosile nikakvu odluku, znači kako je propisano. Samim tim s obzirom da je zakonom definirano da županije provode u prvom postupku proceduru, znači te iste županije donose rješenja i odluku, pa samim tim ne može mišljenje bit obvezujuće jer onda ne bi bilo prvog postupka. Znači mišljenje kao takvo je mišljenje, na temelju njega odluku konačnu donose županije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani državni tajniče ovo je hvale vrijedan prijedlog zakona koji rješava brojna pitanja i daje odgovore na sve ono što smo imali, sve nesporazume i nelogičnosti koje smo imali u proteklom vremenu.
Između ostalog kaže uređuje se kremiranje i posipanje pepela. Kako smo mogli čitati da postoji protivljenja posipanja pokojnikovih pepela i držanju urne kod kuće, a to bi trebale rješavati jedinice lokalne samouprave, pa vas molim nešto detaljnije, nešto više na ovu temu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Tišov, Dario
Hvala lijepo.
Evo što se tiče znači bilo je da pitanja da li je zakon usklađen sa Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti. Odgovor je da je. Zakon je usklađen, znači sa Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti. U samom zakonu o pogrebničkoj djelatnosti zapravo se spominje posipanje pepela i sve ostalo, znači obveze i prava pogrebnika, a dok je u Zakonu od grobljima, znači jasno definirano da odlukom JLS, JLS je ta koja propisuje način, poziciju prosipanja pepela i sve ostale detalje u tom dijelu što se tiče pepela, urni i kremiranja.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolegica Bušić, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Gospodine državni tajniče evo ja sam pozorno slušala sva izlaganja u ime klubova i naravno gospodina ministra i vas, a bitno je ovdje stvarno naglasiti još jedanput jer smo čuli stvari koje apsolutno ne stoje i ja vas pitam vrlo jasno jedno vrlo čisto pitanje bez ikakvih primjesa. Hoće li se uklanjati spomenici koji su napisani ćirilicom ili je to sporni sadržaj? Jer kolegica je ovdje u ime kluba rekla da i ćirilica koja je zapravo u Hrvatskoj se apsolutno je legalna, da će se uklanjati ćirilični natpisi. Molim vas lijepo, ako piše ime i prezime pokojnika ćirilicom, hoće li se uklanjati? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Tišov, Dario
Hvala na pitanju poštovana zastupnice. Ne, znači spomenici koji su napisani na ćirilicom i koje ne vrijeđaju, znači sve kako je navedeno sukladno čl. 13 st. 2, neće se uklanjati, međutim, spomenici i napisani na ćirilicom i napisani na latinicom koji vrijeđaju i koji smo ovdje mogli čuti kako je to napisano u kojem kontekstu će se uklanjati bez obzira na kojem jeziku bili pisani.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala svima koji ste sudjelovali u raspravi. Zaključujem raspravu. Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Sada ćemo napraviti stanku do 11 sati i 30 minuta, nakon toga Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, hvala.

STANKA U 10:58 SATI.

3

  • Konačni prijedlog zakona o grobljima, drugo čitanje, P.Z. br. 140
30.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o grobljima, drugo čitanje, P.Z. br. 140.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena.
Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo, prihvaćen je od strane predlagatelja i postaje sastavni dio Konačnog prijedloga zakona, pa dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o grobljima, molim glasujmo.
Jeste uspjeli? Je, dobro, hvala.
118 glasova, 80 je bilo za, 35 suzdržanih i 3 protiv, što znači da je donesen Zakon o grobljima.
PDF