Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

85

  • Konačni prijedlog zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, drugo čitanje, P.Z. br. 52
10.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
.../Prekid u snimci, govornik se ne razumije./... poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, prva točka danas:

- Konačni prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, drugo čitanje, P.Z. br. 52

Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Nemamo zahtjeva za stankom, dakle molim poštovanog ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana da obrazloži navedeni konačni prijedlog zakona, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege. Poštovani ravnatelju, sve vas lijepo pozdravljam.
Kao što je i predsjednik HS-a najavio, danas imamo i Konačni prijedlog zakona o državnoj informacijskom infrastrukturu, k'o što znate prošle godine u listopadu, točnije 11. listopada listopada donesen je i raspravljen prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, dakle sada smo u drugom čitanju. Što se tiče postojećeg, odnosno važećeg zakona, kao što znate, isti datira iz 2014. g. i on je bio tada u to vrijeme temelj za uspostavu, za razvoj i za ustroj i korištenje i sustava i servisa i komponenti državne informacijske infrastrukture i na neki način sigurno možemo reći i temelj za unaprjeđenje i modernizaciju javne uprave RH.
Ono što u ovih 10, 11 godina primjene samog zakona, temeljem iskustva koje su stečeni, ja bih rekao u njegovoj dosadašnjoj praksi se pokazalo i potreba za donošenje novog zakonodavnog odnosno normativnog okvira koji bi uredio upravo ovu materiju. Što se tiče konačnog prijedloga zakona, njime su utvrđena i prava i obveze odgovornosti i korisnika državne informacijske infrastrukture koje se tiče i vezano i uz uspostavu, razvoj i upravljanje samom državnom informacijskom infrastrukturom. Isto tako, sadržaj svrha, uvjeti, kao i obveze u primjeni korištenja državne informacijske infrastrukture u njihovom radu, pružanju javnih e-usluga te u elektroničkoj komunikaciji prema fizičkim i pravnim osobama. Što se tiče svrhe ovoga Zakona, ona je zapravo vrlo jednostavna, to je osigurati učinkovitost rada korisnika digitalizacijom procesa, unaprjeđenjem i naravno, modernizacijom usluga primjenom državne informacijske infrastrukture i naravno interoperabilnosti rješenja.
Neću puno u detalje što se tiče samih, samog sadržaja zakona, što se tiče načela, mislim da su ona u potpuna jasna u tom dijelu zapravo nema promjene u odnosu na prvo čitanje, što se tiče same državne informacijske infrastrukture, često se postavlja zapravo pitanje što je to. Državna informacijska infrastruktura dakle ukratko možemo reći da ona predstavlja zapravo zajedničku informacijsku, komunikacijsku, tehnološku osnovicu ili temelj za rad i razvoj sustava obveznika primjene ovog Zakona, a njena svrha je osigurati zapravo korisnicima i digitalizaciju procesa, konsolidaciju i naravno, optimizaciju troškova, njihovu međusobnu komunikaciju te naravno, razmjenu podataka, ali isto tako, ujednačiti način pružanja e-usluga i elektroničku komunikaciju te naravno, dostavu akata fizičkim i pravnim osobama.
Nadalje, zakon propisuje da su tijela državne uprave, druga državna tijela i javne ustanove čiji je osnivač RH obvezni koristiti državnu informacijsku infrastrukturu, dakle tu je razlika u zakonu između onih koji jesu obveznici, oni koji na neki način imaju mogućnost ili možemo reći fakultativno obveznici odnosno korisnici državne informacijske infrastrukture u to zapravo spadaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, isto tako pravne osobe s javnim ovlastima, gospodarski subjekti te naravno, neprofitne pravne osobe.
Što se tiče jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne i područne samouprave, u korištenju državne informacijske infrastrukture, imaju i imat će zapravo ista prava i iste obveze kao i oni koji su obveznici korištenja, a pravne osobe s javnim ovlastima, gospodarski subjekti i neprofitne pravne osobe će koristiti tu državnu informacijsku infrastrukturu ako je u skladu, naravno s aktima strateškog planiranja.
Ovime se u odnosu na trenutno postojeći zakon, kao što sam rekao iz 2014. g. otvara mogućnost korištenja državne informacijske infrastrukture većem broju korisnika, državne, ali i lokalne razine, čime će se zapravo sva tijela koja koriste državnu informacijsku infrastrukturu imati kibernetičku sigurnu okolinu za komunikaciju s građanima.
Mislim da u svjetlu i recentnih događaja i u pogledu geopolitičke situacije, kibernetika i kibernetička sigurnost je nešto što je zapravo u zadnje vrijeme u većini posljednjih propisa možemo reći i top tema i koje je i ovo ministarstvo zaduženo za digitalnu transformaciju posvećuje veliku pažnju.
Što se tiče ovog Zakona, odnosno novi zakon otvara i mogućnost korištenja komponenti državne informacijske infrastrukture gospodarskim subjektima, što će sigurno pridonijeti mogućnosti zamjene njihovih postojećih sustava državnim rješenjima koji su sada već notificirani na razini EU što smatramo izuzetno bitnim.
Nekoliko riječi o sustavu e-Građani, obzirom da govorimo o ovom Zakonu, na današnji dan, mislim da je to jedna dobra vijest, imamo preko 2 milijuna, odnosno dva točnije 2 milijuna 85 tisuća korisnika, mi smo prije nekih 2, 2,5 mjeseca prešli tu brojku od 2 milijuna. Konkretno, 109 usluga koje se pruža unutar portala, odnosno unutar sustava e-Građani. Isto tako, zakon definira i centar dijeljenih usluga. Svi znamo da je riječ o organizacijskom poslovnom modelu pružanja dijeljenih usluga korisnicima te operativno zapravo uspostavlja tehničku infrastrukturu za korištenje usluge istih programskih rješenja usluge korištenja zajedničke informacijsko-komunikacijske infrastrukture, tehničke usluge, itd.
Što se tiče data centara odnosno podatkovnih centara, zakon u tom pogledu propisuje obvezu smještaja registara koji sadrže osobne podatke upravo takvim podatkovnim centrima koji se nalaze na teritoriju RH, što mislim da potpuno razumljivo i potpuno jasno, dakle kada govorimo o važnosti tih podataka, imajući u vidu naravno njihovu sigurnost. Zakon također, nadalje definira i mreže državne informacijske infrastrukture, on ih definira i objašnjava kao neklasificirane informacijske komunikacijske mreže koje koriste upravo korisnici državne informacijske infrastrukture, kada govorimo o tim mrežama, dakle riječ je naravno, o HITRONetu, onaj koji je možda i najpopularniji i najbitniji, također, CARNET, Srce i Healthnet. Što se tiče HITRONeta kao osnovne mreže državne informacijske infrastrukture, ona, kao što znamo je u vlasništvu RH i predstavlja sigurnosnu osnovicu informacijsko-komunikacijske mreže između korisnika te pružanje zajedničkih mrežnih i aplikativnih servisa.
Kada govorimo o upravljanju HITRONetom zakon propisuje da na način da RH poslove uspostave, razvoja i upravljanja nadzora održavanja HITRONet mreže povjerava Financijskoj agenciji odnosno FINA-i, a poslove same izgradnje nadzora i održavanja i upravljanja pasivnom infrastrukturom osigurava zapravo trgovačkom društvu Odašiljači i veze d.o.o. Zagreb. Ja mislim da je vrlo jasno da se time zapravo omogućuje da upravljanje HITRONet mrežom ostaje u isključivo nadležnosti RH putem pravnih osoba koje jesu u isključivom vlasništvu upravo RH.
Zaključno, ovim novim prijedlogom odnosno konačnim prijedlogom zakona se državna informacijska infrastruktura preciznije definira, s jasnim i nedvosmislenim zakonskim odredbama i okviru kojih će sustav državne informacijske infrastrukture biti u mogućnosti podnijeti zahtjeve moderne javne uprave i isto tako, usmjeren je i na segment pojmovnog usklađivanja s drugim važećim propisima RH te su preciznije definirane i mreže državne informacijske infrastrukture.
Za sve ostalo, odnosno za detalje, ako ima potrebe, naravno, bit ću spreman odgovoriti u vašim replikama. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem ministru. Imamo 6 replika.
Prva na redu je kolegica Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem. Pa mi naravno podržavamo svaki iskorak u dijelu digitalizacije i jačanja informacijske infrastrukture, kako ste govorili. Spominjali ste jedinice lokalne samouprave i zaista mogu potvrditi da puno nas radi na informatizaciji sustava, bilo da se radi o manjim ili većim jedinicama lokalne samouprave, a pogotovo je to izazov za male jedinice lokalne samouprave koje često nemaju sredstva za financiranje kasnije tih održavanja. Najlakše je digitalizirati sustave, međutim, sve ono što dolazi kasnije su zapravo ovaj preveliki troškovi.
Ja bih vas samo htjela upozoriti na jednu stvar koja nema veze sa vašim ministarstvom, ali svakako smatram da se možete uključiti i pomoći, a to je naime, dobar internet. Znači banalan problem, na otocima, ruralnim sredinama, pogotovo u ljetnoj sezoni kada interneta uopće skoro pa nema.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor. Isključite se samo, molim vas. Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa. Zahvaljujem poštovani predsjedniče, uvažena zastupnice.
Drago mi je da ste spomenuli i značaj i ulogu upravo jedinice lokalne i područne samouprave i ja bih ovdje zapravo iskoristio priliku da i vas pozovem, kao što sam i u dobroj komunikaciji sa zajednicom županija i udrugom gradova i zajednicom općina zapravo iskomunicirali i novi otvoreni poziv koji se tiče upravo digitalizacije usluga jedinica lokalne i područne samouprave iz PK, PKK sredstva, nekih 20 milijuna eura, prema tome, očekujem da ćete iskoristiti navedena sredstva i napraviti jedan odličan i dobar projekt, a kada govorimo o internet vezi, mislim da ona treba spomenuti i ovu mrežu koja se tiče OEV-a koja je krenula dakle 2024. g. i koja upravo vodi računa o ovim područjima koje ste vi spomenuli, dakle otočna područja, prema tome, i sami znate da su takvi infrastrukturni projekti nešto što zahtijeva određeno vrijeme, da su postupci javne nabave često i ponešto nešto s čime se svi u državnoj zapravo u državi ovoga suočavamo, ali ja sam uvjeren da će oni rokovi koji .../Govornik se ne razumije./... bilo rečeno biti zapravo završeni.
.../Upadica: Hvala./... Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Hrebak, izvolite.

Hrebak, Dario (HSLS)
Hvala lijepa uvaženi i poštovani ministre. U mom, u našem mišljenju naš liberala je iznimno važan zakon. Zašto? Zato što naša država koja poprilično zaostaje za nekim drugim razvijenijim zemljama u smislu gospodarstva ima sjajnu priliku da upravo iskoristi digitalizaciju za svoje daljnje jačanje. Primjer toga u Europi je Estonija koja je strašno veliki gap odnosno jaz za ostalim zemljama u Europi upravo .../Govornik se ne razumije./... prekoračila na način da je iskoristila digitalizaciju kao svoju priliku.
Ovo je sjajan podatak koji ste rekli da praktički preko 2 milijuna ljudi je već u sustavu e-Građani. To je dobar znak državi da su građani praktički spremni i da država sada treba putem svojih mehanizama, i sad ste rekli da se nude i europski fondovi, iskoristiti kako bi se dodatno digitalizirala. Po vašem mišljenju, kada mi možemo očekivati da ćemo doći na neku razinu spremnosti po pitanju digitalizacije cijelog državnog aparata, u koje to nekakvom vremenu bi bilo i kolike, koji će se još …
.../Upadica: Hvala vam./... europski fondovi stavljati na raspolaganje da bismo to…
.../Upadica: Hvala./... postigli?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče, uvaženi zastupniče.
Drago mi je na, da ste postavili upravo ovo pitanje i da prepoznate zapravo što sve ministarstvo i Vlada po pitanju digitalizacije i radi. Vi znate da je jedno od 4 stupova, ja bih rekao i u mandatu ove Vlade je upravo i digitalizacija procesa digitalne transformacije. Da, podatak doista od 2 milijuna 85 tisuća pokazuje da idemo u dobrom smjeru, mislim da svi projekti koji, moram priznati jesu i rađeni od strane Središnjeg državnog ureda za digitalnu Hrvatsku odnosno bivšeg SDUD-a koji je sada dio ovog Ministarstva se nastavljaju. To su odlični projekti koji, slažem se, možda treba ponekad malo i više promovirati, poput korisničkog pretinca koji će zapravo omogućiti komunikaciju između fizičkih osoba i tijela državne uprave. Isto tako, ne treba zaboraviti spomenuti da već preko 900 korisnika imamo u centru dijeljenih usluga i ono što konstantno radimo, gdje pozivamo zapravo jedinice lokalne i područne samouprave da se uključe upravo u CDU, ali isto tako da kažemo što je konačni cilj digitalizacije, to je zapravo i fokus treba biti na građankama i građanima, manji trošak vremena, dakle manje troškova za određene usluge koje treba obaviti …
.../Upadica: Hvala vam./... i da izbjegnemo oni .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Kolegice Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem, poštovani ministre.
Mene zanima zapravo jedna stvar koju niste govorili uvodno, a to je po vašem osobnom mišljenju, koji je najveći problem ili da postavim to malo pozitivnije pitanje jer ova rasprava mislim da treba bit pozitivno intonirana, koji je zapravo najveći izazov s kojim se suočavamo kao država da bismo doista postigli ovo što ste sad na kraju rekli, da je građanima su dostupne, dakle da postanemo pravi e-građani, da skratim. Evo. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem. Upravo iz tog razloga koji ste vi spomenuli, zbog tog izazova s kojima se suočavamo, mislim da je dobro da je Vlada prepoznala značaj digitalizacije i zapravo podigla temu digitalizacije na razinu ministarstva. Zašto? Zato jer sada ministarstvo je tijelo koje treba sve ono što je bilo disperzirano do sad po mnogim ministarstvima, brojni projekti gdje smo se i duplali, radili zapravo određena rješenja koja su bila slična ili ista. Sada imamo jedno tijelo koje zapravo centralizirano prati cijeli sustav. I mislim da je prvi i ključni korak zapravo ta međusobna koordinacija ako doista želimo napraviti i postići ono što smo i digitalnim kompasom propisali, a to je da do 2030. godine zapravo sto posto uspijemo u onome što je kolega Hrebak zapravo prethodno rekao u svom pitanju.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem.
Evo ovaj zakon prepoznajemo kao važan iskorak prema stvaranju digitalne, zrele, povezane i korisnicima usmjerene javne uprave i zato ga sa punom odgovornošću podržavam. Posebno ističem vrijednost uvođenja obvezne primjene državne informacijske infrastrukture, te mogućnost uključivanja lokalne samouprave kao i gospodarskih i neprofitnih sektora.
Smatram iznimno važnim što zakon uspostavlja i eliku razinu kibernetičke sigurnosti čime se dodatno širi, štiti javni sektor i građani. U tom kontekstu želimo uputiti pitanje o važnosti informiranja građana upravo o mjerama zaštite osobnih podataka i kibernetičkoj sigurnosti unutar sustava državne informacijske infrastrukture, pa vas molim vaš komentar u tome.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice zahvaljujem na zapravo razumijevanju i shvaćanju važnosti ovog zakona. Ponovno se vraćamo na jedinice lokalne, područne samouprave. U tom kontekstu ono što još nisam spomenuo a mislim da je bitno podaci koji pokazuju državnu sabornicu dakle kao mjesto gdje se sabiru svi podaci zapravo iz javnih registra na jednom mjestu, pokazuju da gotovo imamo preko 500 milijona zapravo razmjenu informacija što pokazuje u odnosu na 2021. ako se ne varam gdje smo imali 800, 900 000 dakle takvih razmjena, odnosno informacija. Sada smo došli na pola milijarde. Dakle, očekujemo do kraja godine gotovo milijardu.
Vratit ću se ono što sam rekao već u nekoliko navrata. Smisao je zapravo da ako određen dokument postoji negdje u sustavu, nekom javnom registru građanin koji dođe i ponovno traži neki papir, recimo da li ima uvjete za stipendiranje ili traženje stipendije za svoje dijete ne mora ponovno taj papir vaditi na šalteru ako on postoji već u sustavu. Dakle, to je ono što želimo postići, to je ta interoperabilnost i to je ono kada sam i kolegici Lugarić rekao …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… pitanje koordinacije i podizanje svijesti zašto je to važno.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče Sabora, uvaženi ministre sa suradnikom.
Evo ovaj Zakon o informacijskoj infrastrukturi je izuzetno koristan jer donosi također više prednosti koje pomažu i građanima, ali i institucijama. Omogućuje bolju dostupnost informacija, jača učinkovitost javne uprave, te podržava i razvoj sustava e-građani. Postoji li plan da se uz primjenu ovog zakona uloži i u edukaciju građana, ali i službenika koji upravljaju sustavom e-građani kako bi se smanjila ranjivost na digitalne prijevare i napade.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvažene zastupnice drago mi je da ste spomenuli pitanje sigurnosti, odnosno ono što sam rekao i u uvodnom izlaganju pitanje zapravo kibernetičke sigurnosti pogotovo kažem u vidu recentnih događaja, u vidu onoga što se zapravo događa geopolitički gledajući.
Upravo iz tog razloga mislim da je bitno naglasiti i jačanje kibernetičke sigurnosti u centru dijeljenih usluga, jačati prije svega radi sigurnosti podataka koji se, naših građanki i građana, poslovnih subjekata, ali ne na neki način i poručiti i poslati javnu poruku upravo njima da su ti podaci zapravo sigurni. Na taj način ih možda u toj komunikaciji i edukaciji ja ću reći pod navodnicima privoliti zapravo upravo u tom procesu digitalizacije.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Idemo sada vidjeti žele li predstavnici odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu.
Imamo dva kluba za sada.
Prvi na redu Klub zastupnika SDP-a poštovana kolegica Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani ministre, ravnatelju, kolegice i kolege.
Kao klub SDP-a smo zakon podržali u prvom čitanju. Mislim doista nema razloga da ga ne podržimo ni sada u drugom čitanju. Na koncu nama kao SDP-u je važno i ovdje istaknuti da zapravo prva uspostava ovog sustava na ovaj način državne informacijske infrastrukture i prvi zakon je donesen za vrijeme naše SDP-ove Vlade i zapravo tada smo postavili temelj i sustava i moderne javne uprave i mora se reći da je u proteklih 10, odnosno 11 godina postignut ovdje veliki napredak. On se vidi prvenstveno po nama u tri dijela. Prvi u samom razvoju informacijske infrastrukture, dakle u onom infrastrukturnom dijelu, drugo u načinu, novom načinu rada državnih tijela prvenstveno u suradnji koju oni moraju postići primarno u konsolidaciji i razmjeni podataka.
Evo ja dok sam bila tamo još u Ministarstvu obrazovanja kada smo primjerice uvodili e-radnu knjižicu doista je bilo problem natjerati i javne institucije obrazovne koje izdaju diplome srednje škole, sveučilišta. S druge strane Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, dakle da izmjenjuju te podatke, da te baze budu međusobno kompatibilne i da se zapravo postigne da ljudi kada diplomiraju ne moraju nigdje nositi svoje diplome i da dobe radnu knjižicu u elektroničkom obliku.
I treći dio promijenilo se doista i postignut je velik napredak u tome u načinu na koji država komunicira sa građanima, ali i obrnuto građani sa državom. I doista taj sustav e-građana o kojima ću reći nešto kasnije je bio da tako kažem prilično veliki obrat u smislu kako mi funkcioniramo.
Danas nakon 10, 11 godina govorimo i o novim temama, govorimo o kibernetičkoj sigurnosti i kibernetičkoj sigurnosnoj certifikaciji, govorim o korištenju državne informacijske infrastrukture od strane gospodarskih subjekata i neprofitnih pravnih osoba. S druge strane, prestali smo pričati o meta registrima i pričamo o središnjem sustavu interoperabilnosti, a čini mi se da više vodimo računa što je jako važno u vremenu brzih promjena i u skalabilnosti sustava. To je sve dobro i to podržavamo.
Kolegice i kolege sustav načelno ima zapravo dva dijela. Dio koji mi ne vidimo kao nekakav svojevrsni bekend i zapravo o tome je uglavnom riječ u ovome zakonu kako postaviti cijelu strukturu i infrastrukturu da zapravo ključno i dobro funkcionira Frontnet, ono što kao građani, kao korisnici vidimo prvenstveno kroz sustav e-građani. U tom smislu jedan mali pogled unazad, 10 i više godina doista je postignut nezamisliv napredak. Mi doista više ne nosamo papire, vozačku dozvolu možemo naručiti preko interneta i dođe nam kući poštom, djeca se upisuju u srednju školu preko interneta. Sjećam se kada smo uvodili te e-upise u srednju školu kolegica Glasovac i ja smo bile tada u ministarstvu i vodile taj projekt rekli su nam da nema šanse da uspije. Ali evo uspjelo je. Prijavljujemo prebivalište primjerice ili dajemo suglasnost za prijavu prebivališta i boravišta naših podstanara klikom preko interneta.
Možda je najviše promjena u tome što se događa kad se rodi dijete kad ga morate prijaviti u sustav gdje ono mame i tate nakon poroda ne hodaju više, nego to se doista rješava elektronički. Prijavljujemo turiste i plaćamo boravišnu pristojbu sa nekoliko klikova, printamo radne knjižice i sve ostalo iz radno-pravnog statusa i zapravo još puno stvari se događa koje smo kada smo prije desetak godina stvarali ovaj sustav zapravo samo planirali i priželjkivali.
I uglavnom smo zapravo osim što smo građani u međuvremenu postali i e-građanima, međutim sučelje iako se unapređuje još uvijek ima dosta problema, pa sugeriramo da se prioritetno gospodine ministre i vi u ministarstvu time zapravo pozabavite. U tome ćete doista imati našu podršku, jer će pridonijeti većem korištenju e-usluga.
Prvenstveno tu kao ključne probleme vidimo tri stvari. Prvo dizajneri sustava i zapravo sam sustav u dizajnu razmišlja još uvijek previše iz pozicije države i državne uprave u smislu strukture, a ne zapravo iz korisnika. Mi smo promijenili način na koji država komunicira sa građanima, ali sučelje još uvijek nije napravilo posve tu transformaciju. Mi još uvijek kada idemo nekoj usluzi moramo tražiti u kojem se to ministarstvu nalazi, jer sustav razmišlja u smislu uređenja državne uprave, a zapravo ne samih usluga koje trebaju biti. I zapravo bi bilo dobro da se stvar postavi da tako kažem malo više user friendly sa aplikativne strane.
Prije nekoliko godina je tu napravljen jedan iskorak, međutim to je ono puno premalo i puno prekasno da tako kažem. Drugo proces certifikacije koji je izrazito važan je i dalje prekompliciran. Ponavljam radi se o izrazito važnom procesu, ali ako banke to možda možemo najbolje uspoređivati sustav sa bankama i Internet bankarstvima, ako banke to riješe sa biometrijom ili spinom ja ne znam zašto država još uvijek očekuje sa jedne strane da imamo ili čitače pametnih kartica u koju onda umećemo onu elektroničku osobnu iskaznicu. Mislim tko još uvijek doma ima čitač pametne kartice ili se zapravo moramo teškom mukom da tako kažem probijati kroz mordor Certilije. Mislim meni je moram priznati ja imam osobno veliku traumu sa pogonjenjem Certilije ako smatram sebe i obrazovanijom i informiranijom, to je doista teško upogoniti. A ako slučajno morate promijeniti mobitel to uopće ne želim, to uopće spominjat koja je to muka.
Slično je i sa NIAS-om, dakle nacionalnim identifikacijskim i autentifikacijskim sustavom. To je povezano i sa sučeljem o kojem sam govorila. Mislim građane ne zanima NIAS, njih ne zanima, oni zapravo ni ne trebaju znati da to postoji ali s druge strane kod odjave iz sustava e-građani vas pita, trebate kliknuti da li se vi slažete da tamo neki NIAS napravi jedinstvenu odjavu. Mislim tu treba reći bar je o.k. da je napravljeno da je jedinstvena odjava, a ne više jedna po jedna usluga, ali zapravo iz pozicije građana bi to trebalo biti ono klikni, odjava, izlaz i doviđenja. Mislim sustav bi u pozadini trebao odraditi svoje i mi doista se ne bi kao građani većinom trebali razmišljati o tome jel' postoji nekakav NIAS ili ne postoji i šta on zapravo u pozadini radi.
I treće, ovo je sad naša velika želja ali mislim da je krajnje vrijeme da o tome počnemo ne samo razmišljati nego i konkretno raditi. Doista je vrijeme da se krene sa izradom mobilne aplikacije e-građani, odnosno da onaj portal koji imamo, koji je jako robustan, mislim sustav je doista robustan i ne može bit nerobustan. Ali mislim da bismo morali krenuti razmišljati o mobilnoj aplikaciji. To sve skupa bi zapravo trebalo dovesti do toga da se sustav e-građani još više koristi, da on bude doista iz godine u godinu bolji. Ali zato je i važno da se što više digitaliziraju javne usluge.
Druga stvar vezano uz ovaj zakon koji želimo reći je mislim da je jako važno kakvi su odnosi privatnih tvrtki koje ulaze i postaju dijelom informacijske infrastrukture. To je važno, jer država zapravo niti može, a niti ne treba zapravo sama sve raditi i važno je tu u cijeli proces uključiti i privatne informatičke tvrtke jer imaju i znanja i svega. Ali zapravo kad uključujemo te vanjske privatne tvrtke osim pitanja kibernetičke sigurnosti jako je važno postići da ti zapravo privatni na neki način provideri budu i kvalificirani i certificirani i da zapravo obavljaju posao kak' se spada.
Mi smo imali slučaj tih cvjećara koji su radili aplikaciju za cijepljenje i onda smo se čudili zašto to nije funkcioniralo. Naravno da nije funkcioniralo kad ljudi koji su dobili taj posao za to nisu bili niti kvalificirani, niti certificirani. Imamo slučaj padanja CEZIH-a. Portal Zdravlje je izvrstan, ali kad je izvrstan? Ako uspijemo doći do njega nakon što se probimo kroz NIAS i Certiliju ili onda ako dođemo u situaciju da CEZIH ne pada, onda stvar funkcionira ali to je puno, previše tih „ali“. I to me zapravo dovodi do još jednog problema koji moramo početi ubrzano rješavati, a to je zapravo kronično zaostajanje u tehničkoj modernizaciji informacijske infrastrukture.
Naši mnogi sustavi su zastarjeli ili nisu optimizirani, a o skalabilnosti da i ne govorimo. Velika je sporost u implementaciji novih tehnologija što je posljedica jednim dijelom inercije, jednim dijelom neznanja a nekad i realnosti da zapravo da nema sredstava i da nema novaca iako to doista ne bi danas trebao biti razlog zaostajanja, novaca za ovakve projekte ima. Međutim, možda najveća rak rana sustava iz koje će biti jako teško izaći je duboka fragmentacija sustava. Nije do te fragmentiranosti došlo namjerno ili jako svjesno pa da sad tu možemo upirati krivce ili treba tražit krivce, ne treba. Ona je naprosto posljedica činjenice da su se unutar pojedinih institucija različito gradili i razvijali pojedini servisi koje je sad jako teško integrirati.
Ovaj već spomenuti CEZIH je dobar primjer toga. Radili su se pojedini moduli koji su radili različite tvrtke, različiti izvođači i zapravo je sad to jako teško uvezati da dobro i funkcionalno i strukturirano radi bez grešaka. Ne znam, ostavljam pametnijima i stručnijima od sebe da zapravo procijene je li možda racionalnije nekad takve velike sustave stvarati ispočetka nego stalno krpati.
Mene vam to podsjeća kad o tome govorimo kako to izgleda na lego kockice. Imate onu ploču na koju se slažu lego kockice. To bi trebala biti ova informacijska infrastruktura, međutim različite legiće ne možete slagati na istu pozadinu, odnosno možete nešto složiti. Međutim u prvom da tako kažem zavoju ili na prvom problemu će se ta kućica raspasti i to je zapravo nama problem te neusklađenosti i fragmentiranosti sustava.
I da dam gospodine predsjedniče Sabora možda primjer ovdje vezano uz Sabor. Mi tu imamo dva problema koji možda zapravo najbolje oslikavaju ovo o čemu govorimo o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Prvo nominalno evo pogledajte naše klupe, pogledajte Sabor sad i prije 15 godina. Mi više nemamo papire, mi dobijamo sve materijale, dokumente mailom. Međutim, mi ne dobivamo elektroničke dokumente, mi dobivamo slike, mi dobivamo skenirane PDF-ove. To nisu elektronički dokumenti, to nisu da tako kažem u ovom smislu informatizacije ono što bi to trebalo biti. Mi nemamo elektronički potpis.
Ja sam kao predsjednica odbora na početku mandata htjela elektronički potpisati izvještaj odbora, ne to je nemoguće. Vi to morate isprintati, potpisati, skenirati. To su zapravo fotokopije, to nisu elektronički dokumenti u onom smislu kojem bi trebalo biti, a također nemamo niti nekakvo sučelje unutar kojeg se sve to skupa događa. I to je doista primjer gdje bi Sabor možda mogao otići naprijed.
Drugi primjer ovoga o čem smo govorili kako zapravo sustav iz dobre želje i iz dobre volje dođe do fragmentacije koja poslije postaje problem je ovaj sustav koji smo imali za e-amandmane za proračun. Dakle, jako smo svi bili sretni jer imamo e-amandmane preko proračuna. Međutim, šta je tu problem? Taj sustav je razvijen da bi prvenstveno Ministarstvo financija i stručnim službama Sabora bilo lakše obrađivati amandmane, to je ono kad sam govorila da je sustav više napravljen iz pozicije državne uprave, a ne korisnika, a ne da bi nama kao zastupnicima bilo lakše. I s druge strane taj sustav je napravljen izolirano od bilo kojeg drugog sustava. Ako ja sada hoću podnijeti amandmane na ovaj zakon to se neće moći raditi razvijajući taj sustav za e-amandmane za proračune, nego će se morati raditi nešto posebno drugo i onda to nećemo moći morati polijepiti. Dakle, mi nismo sustavno razvijali da tako kažem model, nego smo doista iz dobre volje radili pojedine segmente koje onda posljedice ne mogu uvezati. I to doista jest problem.
Na kraju, dozvolite mi još jednom reći naša podrška zakonu, ali zapravo još više i svim procesima koji trebaju dovesti do toga da građanima bude lakše. Tu je doista su tone i tone nevidljive infrastrukture i nevidljivog posla, to košta doista puno novaca i onda bi nam bilo važno kada se već toliko puno uloži svega da tako kažem u taj sustav da to onda bude i građanima, da kažem hrvatski lijepi izraz user friendly. Jer doista je lakše doma za kompjuterom klik, klik ili ja bih voljela sutra na mobitelu na nekoj mobilnoj aplikaciji, nego ono beskrajno hodanje po šalterima i sa administracijom objašnjavati jel' imamo ili nemamo neki papir.
Tu poštovani ministre želim samo još jednom reći načelo koje je postavljeno i u ovom sustavu, ali i u ZUP-u i drugdje, da zapravo država ne smije od građana tražiti papir koji ona ima u svom vlasništvu. Još uvijek nije implementirano do kraja. Mi se još uvijek ponekad kao građani moramo ne znam u Poreznu upravu nositi izvod iz matične knjige rođenih ili slično što zapravo ne bismo smjeli.
I posljednje što želim istaknuti doista je bitno da ako želimo razvijati ove e-usluge za građane da imamo dostupnost ili optike ili 5G brzog interneta, da OEB-e radi nešto na tome. Međutim, to ide presporo. Ja se bojim kako nama te javne nabave, to sve skupa traje, nas će tehnologija pregaziti. Tamo gdje ne postoji interes komercijalnih operatera to nisu samo otoci, to nisu samo manja mjesta. Vi u Zagrebu imate dijelove gdje su obiteljske kuće, gdje nije prošao optički kabel. Dakle, dok mi nemamo optike, odnosno nekakvog outdor 5G koji bi glumio fiksnu, brzu mrežu zapravo teško možemo govoriti o razvoju sustava.
Da, malo je ovo ministarstvo je napravljeno. Međutim meni se nekako čini da ta digitalizacija je još uvijek tamo u drugom planu i sa naše strane zapravo poruka da možda malo više hrabrosti, možda malo više to gurnuti politički u prioritete to ćemo doista podržati. Ali onda da se ne dogodi opet da se ne možemo sjetiti šta nam je ono peti prioritet, šta je ono bilo? Digitalizacija.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo sada poštovanog ministra koji će u ime predlagatelja govoriti. Možete, možete.

Habijan, Damir (HDZ)
Kratko. Evo zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Doista kratko. Pa evo u 10 godina ulagano je zapravo jako puno u infrastrukturu. Ono što je stav ovdje u ministarstvu u narednom razdoblju trebamo više raditi upravo na unapređenju usluga.
Što se tiče mobilne aplikacije koju ste spomenuli e-građanin ona izlazi kroz mjesec, dva. Dakle, bit će mobilna aplikacija. Što se tiče redizajna e-građanina isto tako na tome radimo i upravo ovo koliko sam dobro vas shvatio na tom user experiencu odnosno na tom korisničkom iskustvu da bude bolje. Prema tome i to će uskoro biti vani.
Što se tiče CEZIH-a, CEZIH nije pao od 10 mjeseca upravo u onom trenutku kada je zapravo postao dio CDU-a, kada je migriran u CDU. Mislim da je to isto tako dobra vijest.
Što se tiče e-amandmana radimo i na tome, tako da ćete moći ne na ovaj prijedlog zakona podnijeti e-amandman ali u suradnji sa Hrvatskim saborom radimo upravo i na tim stvarima. Prema tome, zahvaljujem na podršci. Koliko sam shvatio vi ste zadovoljni, idemo naprijed. Vaša podrška je dobro došla i sve je dobro.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovana kolegica Vojnić, izvolite.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedavajući, uvaženi ministre, poštovane kolegice i kolege saborski zastupnici. Evo drago nam je da čujemo da postoji konsenzus po pitanju ovog zakona i da smo zapravo svi svjesni kako će sa usvajanjem ovog zakona svima nama biti olakšana svakodnevnica i sa time je važnost ovog zakona veća, tako da nam je evo drago da ćemo dobiti podršku, a sada ću samo u ime kluba HDZ-a možda još jednom podcrtati zbog čega je ovo toliko važno i naglasiti sve ono što smo manje-više već danas od svih izlagača čuli.
Dakle, ovo je zakon koji postavlja temelje digitalne Hrvatske i koji nas konačno svrstava među zemlje koje razumiju da moderna država mora biti jednostavna, učinkovita, sigurna i na koncu dostupna građana. Dakle i do sada je postojalo u Republici Hrvatskoj niz pravilnika, uredbi, podzakonskih akata, nekih fragmentiranih rješenja ali na ovaj način nije ni jedan zakon sveobuhvatno uvažio, znači sve segmente da bi sve funkcioniralo kako smo već i nekoliko puta čuli sa koordinacijom i uz stratešku povezanost.
Dakle, često se događalo, svi smo to rekli kako su podaci često, tj. nerijetko putovali, duplicirali se, da su građani bili ti koji su nosili papire, potvrde, uplatnice iz jednog reda u drugi i dakle ukratko nerijetko se događalo da sustav nije služio građaninu, nego građanin je služio sustavu. Stoga ovim zakonom mijenjamo tu logiku i postavljamo jedinstven zakonski okvir koji kaže tko je nadležan za što, kako se planira i razvija infrastruktura, kako se upravlja podacima i rizicima i na koncu kako sve treba funkcionirati u sustavu jedne digitalne države.
Dakle, državna informacijska infrastruktura nije neki apstraktni pojam nego živi sustav koji povezuje sve informacijske sustave državnih tijela od ministarstava, općina, preko škola, bolnica do javnih sustava i agencija. I ovo će dakle biti sustav koji omogućava da građanin bez obzira gdje se nalazi svoje probleme rješava i potrebe on line, jednostavno i brzo. Dakle, da gospodarstvenik ne čeka tjednima dozvolu, da dobije digitalno, da lokalna uprava ima u vidu podatke bez da ponovno, isponova svaki puta traži te podatke.
Dakle, zahvaljujući ovom zakonu podaci će putovati brzo i sigurno i sustavi će komunicirati jedni s drugima, a građani kao što se nekad znalo događati neće više biti tzv. poštari između šaltera. I upravo to je ideja ovog zakona da se sve digitalne karike povežu u jedan učinkovit, siguran i standardizirani sustav.
Ono što smo već rekli ovim zakonom jasno se uvode pravila tko je odgovoran za što, koji su standardi, kako se osigurava sigurnost podataka i kako se sprječava dupliranje resursa. Jasno se preciziraju i uloge što je jako dobro, dakle ministarstvo nadležno za digitalizaciju će voditi politiku,
Središnji državni ured će operativno to provoditi, a Nacionalni centar za potporu informacijskim sustavima će osigurati podršku i sigurnost. Naravno sve to uz koordinaciju i nadzor.
Dakle, ključ digitalne transformacije nije u broju aplikacija već u povezanosti i logici sustava. Upravo zato ovaj zakon povezuje sve digitalne karike u jedan standardizirani, sigurni lanac, eliminira nepotrebno dupliranje resursa, omogućuje da se jednom uneseni podaci više puta koriste i gradi sustav koji građanina stavlja u središte, a ne u red pred šaltere.
Informacijski sustavi različitih tijela razvijani su izolirano što je dovodilo do tehničke nekompatibilnosti, nerijetko povećanja troškova i frustracije korisnika. Drago nam je da smo čuli i ovo što je kolegica naša rekla jest mislimo da je zaista isto jako važno da ovaj sustav i ovaj zakon prati adekvatna edukacija. Svi smo mi svjesni da mlađe generacije će lakše to ispratiti, ali će biti potrebno i starije generacije obučiti da bi sustav mogao nesmetano funkcionirati, dakle da uprava dođe do građana a ne obrnuto.
Naravno digitalna infrastruktura ne smije biti krhka. Zakon predviđa zaštitu podataka, upravljanje rizicima, reakcije u kriznim situacijama bilo da je riječ o kibernetičkim napadima ili tehničkim kvarovima. I ono što je najvažnije zakon je usklađen sa europskim standardima jer digitalna Hrvatska je dio europske digitalne unije i ovo je strateški potez, dio nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dio digitalne budućnosti Europe.
Ono što je još isto važno financijska sredstva za ovaj zakon su također osigurana. 58,5 milijuna eura za 2025. godinu, 35,5 milijona eura za 2026. i više od 60 u 2027. godini što znači da ovaj zakon nije samo ideja, nego i realan provodiv projekat.
Zaključno ovaj zakon će omogućiti građaninu da iz svog doma ostvari prava, poduzetniku da brže dođe do dozvola, službeniku da radi učinkovitije, a državi da se razvije transparentno i sustavno. Zato vas u ime predlagatelja pozivam da podržite ovaj zakon, jer time podržavate Hrvatsku koja je maje birokratska, više uslužna, manje spora, više učinkovita, manje zatvorena, a više povezana sa građanima, sa gospodarstvom i Europom i budućnošću.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Nema više zainteresiranih klubova, tako da prelazimo na završne rasprave.
Ponovo Klub zastupnika HDZ-a i poštovana kolegica Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani stručni suradniče ministarstva, kolegice i kolege.
Evo važeći Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi iz 2014. godine više ne odgovara potrebama suvremene javne uprave. Novi zakonski prijedlog donosi moderniziran, preciziran i jasno definiran okvir za daljnju digitalnu transformaciju. Zakon počiva na načelima poput otvorenost podataka, korisnost, usmjerenost prema korisnicima, racionalizacija i korištenje autentičnih izvora podataka.
Cilj je omogućiti digitalizaciju procesa, bolju komunikaciju među tijelima, sigurnu dostavu akata građanima i jedinstven pristup e-uslugama. Primjene državne informacijske infrastrukture bit će obavezna za tijela državne i lokalne samouprave te javne ustanove uz mogućnost izuzeća u posebnim slučajevima. Uz obveznika zakon otvara prostor i za dragovoljno uključivanje korisnika, jedinice lokalne samouprave, pravnih osoba sa javnim ovlastima, gospodarskih subjekata i neprofitnih organizacija.
Time se osigurava šira primjena, bolja kibernetička sigurnost, te građani više neće morati donositi dokumente iz drugih registara. Sustavi će međusobno komunicirati, a dokumenti će im se dostavljati digitalno. Gospodarski subjekti moći će koristiti komponente državne infrastrukture što znači manje troškove i preusmjeravanje sredstava u razvoj poslovanja uz korištenje certificiranih rješenja na razini EU.
Zakon uvodi obavezu kibernetičke sigurnosti čime korisnici ne moraju sami ulagati u sigurnost. Sigurnost je zajamčena. Razvija se i informacijski sustav za koordinaciju projekata kojim će se izbjeći dvostruko financiranje i višekratni razvoj istovrsnih sustava. Tijela javne vlasti pri razvoju e-usluga obavezna su koristiti državnu infrastrukturu čime se postiže administrativno rasterećenje i bolje korisničko iskustvo.
Sustav e-građani postaje središnje mjesto za pristup informacijama i e-uslugama u sigurnu elektroničku komunikaciju sa građanima i poduzećima. Korištenje sustava bit će obavezno. Centar dijeljenih usluga omogućava zajedničko korištenje softverskih rješenja i infrastrukture čime se postiže ujednačenost postupanja i značajne uštede.
Središnji sustav jamči sigurnu razmjenu podataka među registrima uz zabranu paralelnih sustava čime se postiže jedinstven i ažurnost, jedinstvenost i ažurnost informacija. Mreže državne infrastrukture osiguravaju sigurnu povezanost tijela, a HITRO.net kao osnovna državna mreža u vlasništvu države predstavlja temeljnu sigurnu osnovicu.
Zaključno. Ovaj zakon donosi širi krug korisnika i veću funkcionalnost, jasno definirane servise, sigurnost i racionalizaciju, te usklađenost sa važećim zakonodavstvom.
Klub Hrvatske demokratske zajednice podržava donošenje ovog zakona jer predstavlja važan korak prema modernoj, učinkovitoj i sigurnoj javnoj upravi.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Javila se i poštovana kolegica Lugarić završno u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Samo kratko nakon sada izlaganja kluba HDZ-a i završno u ime kluba HDZ-a mogao se možda steći dojam, da tek donošenjem ovog zakona ćemo uvesti sustav e-građani, da će tek donošenjem ovog zakona građani prestati nosati papire i slično. Želim samo napomenuti da je zakon koji je ovo sve skupa regulirao prvi put donesen 2014. godine, da smo tada postali e-građani, da mi već i danas ne moramo nositi papire, da već i danas imamo mnoge e-usluge koje su zapravo razvijene u vremenu od proteklih 10 godina.
Zakon sada je zapravo samo osuvremenjivanje i širenje jednog dijela kruga korisnika, a on zapravo ne nosi ništa novo revolucionarno kao što je to bilo prije desetak godina di smo doista tada inovirali sustav. On se sada ne inovira, on se sada poboljšava i to je o.k. ali on zapravo ne donosi ništa toliko novo.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama.
Došli smo do kraja rasprave.
Zaključujem raspravu.
Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti, a to će biti sutra.
E sada ćemo napraviti stanku do 10 sati i 45 minuta i onda ćemo raspravljati Konačni prijedlog zakona o sportskoj inspekciji. Isto je jako malo prijavljenih kao i za ovu točku, tako da ćemo odmah nakon završetka toga imati iznošenje stajališta pa da možete planirati.
Evo hvala vam.
STANKA U 10,14 SATI

85

  • Konačni prijedlog zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, drugo čitanje, P.Z. br. 52
11.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, drugo čitanje, P.Z. br. 52..
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, molim glasujmo.
132 glasa, 127 za, 5 suzdržanih, donesen je Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
PDF