Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

82

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 137
08.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
E sad trebao bi nam predlagatelj da možemo doći, da možemo krenuti sa prvom točkom. Danas smo malo kraće trajali sa iznošenjem stajališta pa smo rekli u 10 i 15 da dođu, ali su me izvijestili da je ovdje potpredsjednik i ministar Bačić.
Možemo ovaj samo ga pozvati. Molim vas samo da ne radimo stanku jer mislim da će doći za koju minutu.
Evo nam našeg bivšeg dragog kolege, dobrodošao.

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 137

Predlagatelj je Vlada na temelju Članka 85. Ustava i Članaka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku sukladno Članku 204. Poslovnika.
Hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Prije nego što dam riječ poštovanom potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću imamo zahtjev za stankom.
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Evo tražim stanku u ime kluba u trajanju od 10 minuta. Danas u Hrvatskoj imamo ogromnu navalu špekulativnog kapitala na naše tržište nekretnina. Navala dolazi jer je i rast vrijednosti nekretnina na godišnjoj razini često dvoznamenkast, a trenutno iznosi 12%. Ta potražnja dolazi i iznutra jer oni s viškom kapitala umjesto da ulažu u proizvodne djelatnosti štede u nekretninama, ali i izvana jer otvaranjem tržišta nekretnina prema EU ispalo da je komparativno naše tržište nekretnina najplodonosnije za špekulativni kapital.
Pritom smo i najavili potpuno otvaranje tržišta nekretnina najbogatijim zemljama svijeta tj. zemljama OECD-a. Za razliku od drugih država mi gotovo uopće ne oporezujemo špekulativni kapital. Izuzetno malo ljudi plaća porez na dobit od preprodaje nekretnina. Imam nizak porez na prazne stanove, na prazne nekretnine, a jedinice lokalne i regionalne samouprave tj. lokalne samouprave neće povećavati taj porez na maksimum jer je on povezan s porezom na kuće za odmor. Pored toga nemamo kontrole cijene rente i stanarine nepregledno rastu. Špekulativni kapital zato kod nas cvjeta i dokgod je tako zakoni i mjere koje se donose za priuštivo stanovanje nažalost neće imati dugoročnog efekta.
Hrabra Vlada, a to je ona koja radi za građane, a ne za špekulante, bi se obračunala sa špekulativnim kapitalom, a sve ostalo je prazna priča.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Tražim stanku u ime kluba Mosta od deset minuta jer smatramo da predložene mjere neće dovesti do smanjenja cijena stanova u RH te dalje i dalje naša većina naših sugrađana, poglavito mladih neće moći kupiti niti kvadrat stana, poglavito u ovoj inflaciji i gdje se sve pogoduje špekulantima i stranim bankama.
Ova Vlada niz godina nije ništa učinila po pitanju smanjenja cijena nego dapače mi moramo konstatirati da su cijene u Hrvatskoj porasle u zadnjih deset godina 79,9% cijene kvadrata nekretnine stambene dok je čak na razini EU puno niše 48%. Još smo napravili korak dalje, dok uvodimo porez na nekretnine mi u istom trenutku otvaramo se OECD-u najbogatijim državama svijeta da njihov kapital dođe i da pokupuju tu našu zemlju jer će biti građani prisiljeni pod pritiskom uvođenja poreza na nekretnine.
Ovo nije način kako doći do smanjenja cijena i kako priuštiti nego se na ovaj način dovodi ovim prijedlogom će se i dalje povećavati imat će dobit banke i imat će špekulanti. Zato pametnim politikama, politikama raseljavanja raseljene Hrvatske, potporama da se živi u područjima u dvije trećine Hrvatske da se vrate ljudi i da se živi to je poruka, a ne poruka uvođenja poreza na nekretnine. Uvedite vi porez na nekretnine bankama koje imaju ovdje špekulantima, trgovačkim lancima, a ne .../Upadica predsjednik: Hvala lijepa./... hrvatskom narodu za vaše greške. Hvala lipa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Krstičević izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Dosta je, previše je i preskupo je, svaki dan svaki student, svaka radnička obitelj na svojoj koži osjeća politike i ožiljke ove stambene politike. Deprimirajuće je što ni njen novi pokušaj odnosno ovaj zakon neće pomoći da stvari budu bolje.
Mi tražimo stanku da upozorimo da je kvadratni metar samo prošle godine poskupio 12,4%, mi tražimo stanku od tog rasta cijena. Tražimo odmor od politike koja je dovela do toga da je kod nas udio stanovništva koji živi u vlastitoj kući ili stanju preko 91%, lošije stvari samo stoje u Slovačkoj i Rumunjskoj. Vlasništvo stana ili kuće je jedina norma koja se priznaje. A zašto je to tako? Zato što sigurnost stanovanja garantira samo u slučaju privatnog vlasništva, zato što zaštita stanara u drugim stambenim oblicima nema.
Mi smo jedna od rijetkih država u Europi koja gotovo uopće nema javno upravljanog stambenog fonda, a kad nema stana van tržišta nekretnina cijene onda kontinuirano rastu. U najvažnijoj studiji o stambenim politikama arhitektica Iva Mačetić pokazuje kako je država izjednačila vlasništvo sa sigurnošću stanovanja, a potrebu za sigurnošću stanovanja poistovjetila sa ljubavlju prema vlasništvu. I onda ministri, državni tajnici, bankari i građevinari i svi zainteresirani da stambena politika nastavi po starom, da i dalje proizvodi nejednakosti i nepravde, dugove i frustracije uglas ponavljaju Hrvati vole posjedovati.
Znate šta gospodo, Hrvati i svi koji se žele stambeno osamostaliti samo vole živjeti u skladu sa svojom kulturom, imati pristup odgovarajućim uslugama, biti blizu vrtića, parka, škole i doma zdravlja, .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... blizu posla i prijatelja, a što dalje .../Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolega Krstičević./... od vaših ucjenjivačkih stambenih politika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Krstičević hvala vam, stanka je odobrena.
Kolega Gregurović izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Evo čuli smo dosta toga, normalno da oporba želi sve prikazati kao da ništa ne valja, da ova Vlada ništa ne radi, no međutim mislim da su činjenice potpuno drugačije. Ono što ne možemo osporiti, ne možemo osporiti da cijene na tržištu rastu, dakle očito postoji potražnja očito postoje oni koji su to spremni platiti. Naravno na taj način na neki način dolaze u problem oni koji možda nemaju te mogućnosti i upravo sve ono što se radi dakle od poreza na nekretnine, od ovog danas zakona radi se da bi se osiguralo priuštivo stanovanje i onima koji nemaju takve mogućnosti da na tržištu kupuju stanova ili svoj stambeni prostor.
Činjenica je isto tako da dakle oni koji imaju ulažu u nekretnine jer to gledaju i kao neki vid štednje, al upravo porezom na nekretnine ih se upravo te nekretnine koje su prazne se ide pokušava staviti na tržište da budu u mogućnosti za dugoročni najam, a ovim današnjim zakonom je još jedan dodatni korak da se pomogne svima onima kao što sam već rekao koji ne mogu možda direktno na tržištu kupovati, ali da im se pomogne da lakše dođu do svojeg stana da se lakše skuče, a pogotovo mladim obiteljima da lakše krenu u život. I mnoge jedinice lokalne samouprave imaju još dodatne poticaje upravo da pomognu mladim obiteljima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Ima li još zainteresiranih? Nema onda ćemo nastaviti u 10,30.

STANKA U 10:20 MINUTA

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10:31 SATI.
Kolegice i kolege, nastavljamo s radom. Pozivam poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića da predstavi Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji. Izvolite ministre.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji Vlada RH je uputila u hitnu proceduru iz nekoliko razloga prvi razlog je taj što je Vlada prije 12 dana donijela Nacionalni plan stambene politike za razdoblje do 2030. g. i tim Nacionalnim planom stambene politike predviđeno je nekoliko mjera koje će HS donijeti temeljem zakona koji su tim istim Nacionalnim planom stambene politike predviđeni i s druge strane, kako bi podzakonske akte nakon donošenja ovog zakona u hitnoj proceduri mogla donijeti Vlada RH i time provesti osnovne smjernice i ciljeve koje smo Nacionalnim planom stambene politike i predvidjeli i planirali.
Kad spominjem Nacionalni plan stambene politike onda moram reć da je on, a donesen je prije 12 dana, prvi krovni srednjoročni strateški dokument iz domene i oblasti stambene politike koji je donesen u proteklih 35 godina hrvatske državnosti. On je upravo sada donesen iz razloga što je pristup priuštivom stanovanju u RH prije svega mladim obiteljima otežan iz razloga što je u posljednje vrijeme došlo do značajnog povećanja cijena stanova, a koja je povećanje cijena stanova rezultat povećanja cijene građevinskih proizvoda, građevinskih usluga i građevinskih radova.
No da i nije došlo do takve, takvog povećanja građevinskih radova u Hrvatskoj, RH je ulaskom u punopravno članstvo EU prošla kod indetične procese koje su prolazile i druge države članice EU, prije svega mediteranske, kad su ulaskom u EU bilježile na godišnjoj razini dvoznamenkast rast cijena nekretnina.
To iz razloga što je ulaskom u EU pa provedbom onih osnovnih sloboda na razini EU, tržište RH pa i tržište stanovanja postalo dostupno gotovo pola milijarde stanovnika koje bilježi, koliko ih ima u EU. Time povećanom potražnjom na jednakom iznosu ponuda došlo je do povećanja cijena nekretnina u Hrvatskoj, pa tako i stanova, pa tako i najamnina za te iste stanove.
Drugi bitan razlog povećanja cijena nekretnina u RH i cijena stanova jest i dogođenje odnosno dogodio se 2022. g., tada prema podacima Državnog zavoda za statistiku rast cijena nekretnina, a ponajviše u Zagrebu, dobio je povećanje od 30%. To je dijelom i posljedica ruske agresije na Ukrajinu odnosno podredno krizi oko dostave energenata u Europi, inflatornim pritiscima i svemu onome što se događalo kada je došlo do poremećaja na tržištu energije građevinskih proizvoda i podredno i usluga i na kraju, eto rezultiralo tim značajnim povećanjem cijena stanova.
Ono što je smo u prigodi i pripremi izradi samog Nacionalnog plana stambene politike utvrdili, a to je da je u RH 2 milijuna i 310 tisuća stambenih jedinica, od njih 2 milijuna i 310 tisuća stambenih jedinica, 958 tisuća ne služi stanovanju. Dakle 40% ukupnog stambenog fonda u Hrvatskoj koji je građen za stanovanje nije u funkciji stanovanja. I to iz dva razloga, prvi, što je ogroman broj praznih stambenih jedinica u Hrvatskoj prema podacima DZS-a koji je utemeljen na popisu stanovništva iz 2021. g., gotovo 600 tisuća, odnosno .../Govornik se ne razumije./... tisuća je praznih stambenih jedinica, što je 20% cjelokupnog stamenog fonda, gotovo nevjerojatan podatak, ali smo ga dodatno provjerili kroz podatke HEP-a koja je također, iznijela sličan podatak u ovisnosti od godine do godine, a to je da negdje oko 565 do 510 tisuća takvih stambenih jedinica, takvih prostora nisu imali značajniju potrošku električne energije.
I pri tome, ako dodamo da je još 363 tisuće stanova građenih za stambeni prostor, a građeni za stanovanje ne služi stanovanju već je ili služi obavljanju neke djelatnosti ili služi za nekomercijalni turistički smještaj ili za kratkoročni najam, dolazimo do tog .../nerazumljivo/... broja od 958 tisuća stambenih jedinica koje ne koriste stanovanje. U isto vrijeme dok bilježimo 40% stambenog fonda koji nije za stanovanje, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Ekonomskog instituta u Zagrebu, Hrvatskoj je potrebno izgraditi i osigurati oko 236 tisuća stambenih jedinica kako bimo glede napučenosti pojedinog kućanstva bili negdje na razini EU. Prema tome, dok s jedne strane bilježimo značajan broj stanova koji ne koriste odnosno stambenih prostora koji se ne koriste uopće, koji su prazni u isto vrijeme mi imamo podatak da nam nedostaje oko 236000 stambenih jedinica i stoga smo između te činjenice o velikom broju praznih stambenih jedinica, a i s druge strane potrebe za novim stambenim jedinicama donijeli ovaj naš Nacionalni plan stambene politike koji smo sveli na tri cilja. Prvi je omogućavanje priuštivog stanovanja, drugi jest omogućavanje održivog ili kvalitetnog stanovanja. I treći cilj nam je osigurati prostor koji će biti u funkciji tog stanovanja. I ta tri cilja želimo ostvariti, omogućiti, dosegnuti, realizirati sa 4 poluge financijsko i porezno, zemljišnom i ekološko-energetskom polugom.
I sve naše mjere koje smo Nacionalnim planom stambene politike predvidjeli upravo jesu rezultat tih 4 poluge koje smo ovim našim Nacionalnim planom stambene politike definirali. Kada ulazimo u realizaciju i u provedbu tog našeg Nacionalnog plana stambene politike onda smo bili svjesni i činjenice da je potrebno povećati broj stambenih jedinica u Hrvatskoj novogradnjom i tu novogradnju, a jedan od razloga donošenja ovog zakona po hitnom postupku pravo jest i potreba ubrzane novogradnje, izgradnje novih stanova u Hrvatskoj. Htjeli smo brojnim mjerama koje ćemo propisati a koje će mjere proisteći iz 8 zakona koje ćemo tijekom ove godine usvojiti u Hrvatskom saboru propisati i ubrzati izgradnju tih istih novih stanova. A s druge strane naše mjere idu za tim da kad već imamo tako veliki broj praznih stambenih jedinica da ih onda financijskom polugom i poreznom polugom podignemo na tržište računajući da povećanjem ponude stambenih jedinica koje se u ovom trenutku prazne njihovim podizanjem na tržište na načelu i krivulji ponude i potražnje povećanom ponudom nastojat ćemo i uvjereni smo da ćemo to postignuti ograničiti rast cijena, nadam se zaustaviti rast cijena nekretnina u promatranom i predviđenom razdoblju, a hoće li doći do smanjenja cijena o tome ćemo to vidjeti. Ali u svakom slučaju nama je cilj povećanom ponudom ograničiti rast cijena nekretnina u Hrvatskoj.
Kako i na koji način planiramo podignuti na tržište veći broj praznih stambenih jedinica upravo je jedan od tih koraka u ovoj izmjeni zakona. I stoga evo da se sada vratim na zakon kojega predlažemo u hitnoj proceduri, njegovo donošenje definirano je i pretpostavljeno je sa tri razloga najvažnija zbog kojih smo ovaj zakon predložili.
Ono što moram reći prije nego što kažem i navedem te razloge, da ovo je hitna procedura izmjena ovoga Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, ali ćemo do kraja godine ovaj zakon staviti van snage, jer ćemo njega dovesti, donijeti u redovnoj proceduri. On će imati značajno širi opseg mjera i njega ćemo nazvati Zakonom o priuštivom stanovanju koji će zakon izmijeniti, odnosno staviti van snage ovaj zakon. Dok to ne donesemo kako ne bi čekali 8, 9 mjeseci za izradu tog zakona koji će rekao sam proći proceduru ovoga Sabora idemo sa ovom hitnom izmjenom. Dakle, prvi razlog i time se vraćam na razloge zbog čega idemo u hitnu proceduru jest činjenica da nam je potrebno u Hrvatskoj podignuti iznos predviđene cijene gradnje stanova koje provodi APN, odnosno Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Naime, maksimalna vrijednost iznos cijene stanova kojega se može provoditi kroz Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama i da on bude održiv kao što je to POS i predvidio jest cijena od 1792,5 eura, a to je dakle etalonska vrijednost stana koji danas iznosi, etalonska cijena građenja 1195 plus margine od 50% i to je iznos u kojemu mi možemo, mi APN ugovarati novogradnje u Hrvatskoj.
Kako smo u protekloj godini u nekoliko navrata vidjeli da takav iznos cijena građenja nije moguć dohvatiti s obzirom da su ponuđene cijene iznad etalonske vrijednosti građenja plus 50% mi idemo sa ovim prijedlogom hitnih izmjena zakona gdje ćemo tu marginu 50% povećati na 60% i ocjenjujemo prema ponuđenim prijedlozima u izgradnji stanova primjerice u Osijeku i drugim dijelovima Hrvatske da bimo mogli realizirati ovakvim prijedlogom zakona i takve novogradnje u Hrvatskoj.
Mi, kad govorim mi, mislim na Agenciju za pravni promet, ima sada već građevinske dozvole za 732 stana što znači da će nakon donošenja ovog zakona ići nova nabava i uvjereni smo da ćemo diljem Hrvatske već sada omogućiti izgradnju 732 stana, a APN i dalje je u postupku ishođenja građevinskih dozvola za daljnju izgradnju stanova u Republici Hrvatskoj.
Drugi razlog je zašto smo krenuli u ovaj zakon po hitnoj proceduri jest omogućavanja našim mladim sugrađanima i obiteljima, a pod time mislimo na hrvatske državljane mlađe od 45 godina kojima ćemo kad ovaj zakon stupi na snagu i ja kao ministar donesem pravilnik o povratu takvih plaćenog poreza na promet nekretnina i 50% poreza na dodanu vrijednost omogućiti da im bude prikladnije i jednostavnije i jeftinije osigurati krov nad glavom odnosno riješiti stambeno pitanje, dakle mi sa ovim zakonom predlažemo da ćemo našim mladim obiteljima i našim mladim sugrađanima koji kupuju rabljeni stan ili stan od fizičke osobe u cijelosti vratiti porez na promet nekretnina odnosno vratit ćemo 50% plaćenog PDV-a ukoliko stan kupuju u novogradnji odnosno od pravne osobe gdje im je onda zaračunat PDV.
Kako smo sam Nacionalni plan stambene politike donosili krajem odnosno javnosti predstavili tijekom prošle godine i najavili smo ovu mjeru, a da ne bi zaustavili kupoprodaju stanova u Hrvatskoj onda smo tada već rekli da ćemo zakonom kojega donesemo u prvoj polovini 2025.g. predvidjeti njegovo retroaktivno djelovanje za sve kupoprodaje koje se dogode nakon 1. siječnja 2025.g. i kada govorimo o povratu i poreza na promet nekretnina i 50% PDV-a onda želim reći da će se to odnositi ne samo na stanove nego na obiteljske kuće i na izgradnju i kupnju zemljišta i izgradnju obiteljskih kuća također od 1. siječnja 2025.g., tako da nismo samo usmjereni na kupoprodaje stanova već i na kupovinu obiteljskih kuća i na njihovu gradnju kada je investitor mlada osoba ili obitelj koja ispunjava uvjete iz ovoga zakona.
Ono što je određeno ograničenje, određeno ograničenje je to da ćemo povrat poreza na promet nekretnina i povrat PDV-a omogućit onim našim sugrađanima koji kupuju stan po prosječnoj cijeni predviđenoj za pojedinu JLS uvećano za 30% i ukoliko kupuje stan u površini koja je zakonom predviđena, a to je za samca 50, za dvočlano kućanstvo 65, tročlano 80, četveročlano 90 itd. i ako na to još s obzirom da nikad na tržištu nije baš jednostavno pronaći stan koji je u predviđenoj zakonskoj površini da i tada ćemo omogućiti povrat plaćenog poreza na promet nekretnina odnosno 50% PDV-a ako je i površina stana veća za 30% od one koja je zakonom predviđena. Dakle uvjereni smo da ćemo na taj način našim mladim sugrađanima omogućiti da nakon što kupe stan, a s obzirom na iznos povrata, da taj isti stan mogu opremiti u potpunosti sa sredstvima koja će im biti vraćena na ime plaćenog poreza na promet nekretnina odnosno 50% PDV-a.
I treći razlog zašto smo ovaj zakon predložili u hitnoj proceduri je obveza koja iz zakona proizlazi, a to je da Vlada RH, da Vlada RH donese program priuštivog, priuštivog stanovanja. Taj program priuštivog stanovanja podrazumijeva da će država prije svega u svojim praznim stambenim jedinicama nakon što ih obnovimo jer oko 1200 praznih stambenih jedinica u Hrvatskoj kojima je vlasnik RH nisu iznajmljeni iz razloga što su ti stanovi bili, što ti stanovi nisu prikladni u ovom trenutku za stanovanje i potrebno je u brojnim tim stambenim jedinicama i stambenim prostorima uložiti od strane države značajna sredstva da bi ih onda mogli dati na tržište najma našim sugrađanima koji su u potrebi osiguravanja priuštivog stanovanja. Inače kada govorimo o priuštivom stanovanju i ovih dana je ne samo kod nas nego i na razini EU često se spominje to priuštivo stanovanje. Priuštivo stanovanje podrazumijeva okolnost u kojoj obitelj ili pojedinac više od 30% svojih mjesečnih prihoda troše na stanovanje, bilo da je riječ o rati kredita plus režijski troškovi, bilo da je riječ o najmu plus režijski troškovi. Ukoliko naš sugrađanin više od 30% svojih prihoda mjesečnih troši on ili njegova obitelj na, na, na plaćanje troškova stanovanja, u tom slučaju on doista nije u prigodi, u prilici priuštivog stanovanja i zbog toga i jest i ovaj naš Nacionalni plan stambene politike donesen i još jednu malu digresiju želim reći, da problem priuštivog stanovanja nije naš ekskluzivitet, da je na razini EU također prepoznat problem jer i građani EU danas vrlo teško s obzirom na rast cijena nekretnina na razini EU mogu si osigurati priuštivo osiguranje, pa prema tome i Europska komisija prvi puta otkada je EU uopće i osnovana imenovala na razini povjerenika Vlade člana komisije povjerenika za stanovanje, to je gospodin iz Danske koji je dužan i obvezan do kraja 2026. izraditi sličan dokument kojega je izr… kojega smo mi u Hrvatskoj donijeli reko sam prije 12 dana na sjednici Vlade RH.
Ali da se vratim na ono što sam maloprije govorio, dakle tim programom ćemo temeljem javnog poziva po svakoj JLS gdje god država ima svoje prazne stanove koje usput u ovom trenutku želim reći državne nekretnine uređuju i čine prikladnim da bi ih mogli staviti na tržište najma. Temeljem javnog poziva ćemo prema pravu prvenstva u te stanove useljavati naše sugrađane, pri tome ćemo voditi se načelom da im troškovi stanovanja u tim našim državnim stanovima budu na razini priuštivosti prikladne njihovim mjesečnim primanjima. To je jedan dio tog programa, a drugi dio programa odnosi se na mogućnost aktivacije praznih stanova, rekao sam prije da iz je prije prema DZS gotovo 600 tisuća u RH. Kada smo razmišljali o Nacionalnom planu stambene politike jasno da nam je prioritet izgradnja novih stanova, ali isto tako držim da je dobra, prikladna, oportuna odluka da pri činjenici da imamo tako veliki broj praznih stanova koje možemo dignuti na tržište dobra ona politika koja ide ka bržem podizanju stambenih jedinica na tržište stanovanja jer da u ovom trenutku imamo jasnu poziciju gdje ćemo graditi nove stanove dok se ishodi građevinska se napravi projekt ishodi građevinska dozvola, provede postupak javne nabave izvođača i nadzornog inženjera, provede procedure na razini lokalne samouprave treba nam dvije ili tri godine ovisi o tome koliko je riješeno imovinsko pravno stanje i koliko je već sada moguće pristupiti brzoj realizaciji novogradnje i to znači da je to '27. možda '28.g.. Ovdje sa ovim našim programom ukoliko u njemu pronađu svoj interes najmodavci odnosno vlasnici praznih stanova možemo relativno brzo do kraja godine podignuti veliki broj stanova na tržište.
Kako mi to planiramo? Planiramo na način da one stanove naših sugrađana koji su prazni više od dvije godine, da im ponudimo temeljem javnog poziva da za njihovo ime i za njihov račun te stanove na tržište najma preuzme i podigne naša Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, a da tom vlasniku stana i najmodavcu agencija odnosno APN unaprijed isplati 60% predviđenog ukupnog najma u razdoblju na koje je dao APN-u taj stan da ga u njegovo ime ... i njegov račun iznajmi, a 40% nakon polovine perioda na kojemu je ugovoreni rok za iznajmljivanje tog stana. To recimo konkretno u primjeru prema cijeni najamnine u Gradu Zagrebu za stana od 65 kvadrata ukoliko ga iznajmi na rok od sedam godina ukupno će taj najmodavac odnosno vlasnik stana od RH dobiti 55 tisuća i 146 eura.
Ono što je posebno po nama se čini poticajno za takvog vlasnika jest činjenica RH odmah čim u taj stan useli naš sugrađanin koji nije u okolnosti priuštivog stanovanja isplatiti 60%, a to je iznos od 33 tisuće i 87 eura dok ostatak od 22 tisuće eura dobiti će nakon tri i pol godine odnosno nakon polovice ukupnog perioda na kojem je on stan iznajmio.
Mi mislimo da je to poticajna mjera za naše sugrađane da prepuste APN da APN koji ima iskustva sa brojnim svojim stanovima koje je sagradio, a nije ih prodao već ih je iznajmio da mu je sigurno da će mu taj stan biti vraćen u istom obliku i jednako kvalitetan kao onog trenutka kada je taj stan on dao APN-u.
Paralelno s time dok rješavamo podizanje tih stanova na tržište APN će objaviti prema jedinici lokalne samouprave javni poziv u kojemu će pozvat naše sugrađane koji nemaju koji nisu u toj poziciji priuštivog stanovanja da se javne na taj isti poziv i onda će se prema listi prvenstva, a prema sukladno predviđenoj zakonskoj površini taj naš sugrađanin useliti u taj stan kojega je APN ugovorom dobio od strane vlasnika tog istog stana. Time mislimo da možemo relativno u kratkom roku ukoliko naši sugrađani prihvate ovakav program na tržište najma podignuti značajan broj stambenih jedinica.
Stoga evo poštovane zastupnice i zastupnici, predlažemo da se ovaj zakon donese u hitnoj proceduri nakon čega ćemo krenuti u donošenje podzakonskih akata, prvi jest pravilnik kojega ću ja kao ministar morati donijeti, a sukladno već okviru koji je u samom zakonu definiran i s druge strane Vlada RH u idućem periodu od 120 dana donijeti oba programa.
Kad sam već maloprije spomenuo i time ću polako završiti, da RH u ovom trenutku ima na raspolaganju 1200 stanova tim stanovima u ovome trenutku, a temeljem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH upravlja državna tvrtka Državne nekretnine jest na području Dubrovnika, Splita i Zagreba pokrenula postupak obnove 150-ak stanova kako bismo već odmah nakon donošenja programa mogli te iste stanove dati na tržište.
Evo to je otprilike ono što sam htio reći uvodno o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o priuštivom stanovanju. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo na vaše izlaganje više replika, možete se vratiti na mjesto poštovani ministre, pa prva je zastupnika Borića. Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade.
Čuli smo u uvodnim govorima jednog kolegu iz oporbe iz SDP-a koji je bivši gradonačelnik jednog grada, a nije napravi nijedan stan iz društveno poticajne stanogradnje i brojne kritike na ovaj prijedlog zakona i govore da smo promašili apsolutno stambenu politiku. Međutim, očito ćemo to slušati danas, očito da lokalna samouprava ima svoju važnost koju očito neki čelnici ne prepoznaju.
Međutim i drugo pitanje je problem priuštivog stanovanja nije problem samo RH, taj problem očito muči i EU pa bih evo htio čuti ako imamo određena saznanja, što se događa po pitanju priuštivog stanovanja i politika EU u odnosu na ono što mi radimo? Da li je to nešto što je ispred nas, da li oni prate možda nešto što mi radimo ili smo tu mi nešto napravili sami, a da drugi nitko ništa ne treba raditi kad govorimo po pitanju priuštivog stanovanja?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Borić. Najprije bih vam odgovorio da naš Nacionalni plan stambene politike predviđa izniman i nužan angažman lokalne samouprave. Temeljem našeg Zakona o priuštivom stanovanju kojega sam rekao da ćemo predložiti HS-u do kraja godine, sve jedinice lokalne samouprave u kojima je izražen problem prištivog stanovanja će morati do lipnja 2026. napraviti svoj lokalni program priuštivog, lokalni program stanovanja gdje će zajedno s nama, s Vladom RH propisati mjere ukoliko oni to žele da im država zajedno s njima krene u realizaciju programa priuštivog stanovanja tako da je iznimno važan, važno participiranje lokalne samouprave.
Što se tiče pak Europske komisije rekao sam, Europska komisija u ovom trenutku također radi sličan dokument. Trebao bi biti izrađen do kraja iduće godine. Mi ćemo dotada već biti u punoj realizaciji našeg nacionalnog plana, rekao bih na svojevrstan način korak smo ispred.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica i potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, poštovani ministre, podržavamo svaku intenciju da umanjimo štetu koja postoji u Hrvatskoj, a to je da 90% našeg stanovništva nema pojedinačnu kreditnu sposobnost, da više od milijun stanovnika plaća više od 40% za troškove stanovanja i da je u mandatu Plenkovićevih vlada u ovih 10 godina cijena kvadrata stana rasla preko 60%, najma jednako tako.
Međutim, imam par pitanja za vas. Jeste li svjesni da je ovaj povrat 50% PDV-a za kupnju stana u novogradnji već inkorporiran s obzirom na najave Vlade da su ovi koji prodaju stanove već to inkorporirali i povisili cijene?
Drugo, vraćate oslobađanje plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine, ono što ste ukinuli 2017. godine, međutim pitam vas zašto se nismo vratili na onda one prve postavke da to oslobađamo poreza sve one koji kupuju prvu nekretninu, a ne samo grupaciju do 45 godine kako vi predlažete ovim zakonom?
I drugo, zašto stalno bježite od toga da država gradi stanove za najam …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… koji bi bio priuštiv, dostupan i siguran?

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Držimo se molimo vas vremena jer imamo 32 replike, pa onda će potrajati malo.
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana gospođo zastupnice, dakle rast cijena nekretnina nije samo …/Govornik se ne razumije./… RH, dapače to sam već dva puta spomenuo, rast cijena nekretnina evidentiran je na razini cijele EU, a posebno je s obzirom da smo mi prije 12 godina postali članica EU taj dio u tim našim prvim godinama to pristupanje EU doprinijelo povećanju cijena nekretnina.
Što se tiče povrata, da mi smo odlučili drukčijim pristupom ući u povrat plaćenog poreza na promet nekretnina i 50% PDV-a. Naime, nismo, nismo primijetili da je s obzirom na tu činjenicu došlo do povećanja cijena nekretnina u Hrvatskoj zbog naše najave, a druga stvar naime prodavatelj ne zna da li će budući kupac imati pravo na povrat ili neće imati pravo na povrat …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… nekret… poreza na promet nekretnina ili PDV-a pa prema tome ne znam zašto bi onda i on uračunavao toliki …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala, hvala lijepa./…
… iznos u cijeni.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani ministre i potpredsjedniče Vlade, RH se kao i brojne članice EU dakle suočava sa čitavim nizom izazova vezanih za priuštivo stanovanje, a naravno osobito su pogođene mlade osobe kojima je stjecanje prve nekretnine i općenito nekretnine otežano zbog velikog rasta na jednoj strani cijena nekretnina, a onda povezano s tim i cijena najma.
Govorili ste o Nacionalnom planu stambene politike do 2030. godine kao prvom krovnom dokumentu od hrvatske samostalnosti koji se bavi problematikom priuštivog stanovanja, a svrha mu je naravno građanima omogućiti priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i ono što je izuzetno bitno prostor u funkciji stanovanja.
Već ste o tome govorili, ali vas molim da ponovite, trenutno je u izradi i prvi plan europske stambene politike, dakle kao strateški dokument …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i molim vas da komentirate hrvatske, hrvatsko stanje u odnosu na EU.
Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice, pa već sam evo govorio sam o tome da će Europska komisija nadam se tijekom '26. godine donijeti taj dokument i vjerujemo da će taj dokument imati popratni financijski instrument koji će omogućiti lok… jed… državama članicama realizaciju tog dokumenta EU. Mi ćemo taj trenutak dočekati spremni, planiramo osnovati poseban revolving fond pri HABOR-u gdje bi se slijevala sredstva koja će država uprihoditi od priuštivog stanovanja, a s druge strane koja će, koji će fond omogućiti preuzimanje tog, tih sredstava EU. Vjerujemo da će to biti negdje na tragu onog dokumenta EU Next Generation koji je EU donijela nakon pandemija Covida-19 kad je izradila poseban program, mi smo ga u Hrvatskoj osmislili kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti gdje nam je dostavljeno 10 milijardi eura. Očekujemo da će sličan projekt biti i ovdje …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i ta bi sredstva onda ulagali u omogućavanje priuštivog stanovanja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre tko su vlasnici tih praznih nekretnina? Tko su ti ljudi koji si mogu priuštiti da ništa ne rade sa nekretninama koje imaju stvarno visoku tržišnu vrijednost i je li onda opravdan takav transfer bogatstva prema tim ljudima? Ne afirmiramo li mi time upravo to špekulativno ponašanje? Dakle, špekulanti će dobiti višegodišnji iznos tržišnih najamnina.
Još jedno pitanje koje bih vam htio postaviti je, zašto gradimo dva paralelna sustava priuštivog najma na istom lokalitetu? Grad Zagreb recimo ima svoja pravila kome i po kojim kriterijima dodjeljuje i kako to naplaćuje? Ne uvodimo li mi time što imamo dva paralelna sustava, sustav APN-a dodatnu pomutnju u cijeli taj prostor? Ne bi li oni koji najbolje znaju kam… kome i kako dodijeliti trebali upravljati tim stanovima?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.
Molim vas isključite se.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovani zastupniče mi nemamo podatke tko je vlasnik tih praznih stanova, ali možemo pretpostaviti koji su razlozi zašto su ti stanovi prazni. Prvi razlog je što su brojni naši sugrađani umjesto da svoju štednju, sredstva, višak sredstava ulože u banku jer im je niska kamata na štednju, kupovale su nekretnine i te nekretnine i na godišnjoj razini, s obzirom na rast cijena, oplemenjuju na bolji način njihovu imovinu. To je prvi razlog. Drugi razlog je što brojni naši sugrađani ne ulaze u odnos najma sa najmoprimcem, drže da im postojeći zakonski okvir nije dovoljo podloga za sigurni najam, odnosno da mogu, ukoliko nisu zadovoljni, riješiti brzo taj problem sa najmoprimcem.
I treći stvar je što ta nekretnina nije oporezovana, zato smo i donijeli zakon o porezu na stambene prostore koji ne .../Govornik se ne razumije./... stanovanje, to je točan naziv poreza na nekretnine, kao bi ga potakli da ste stanove dignemo na razinu najma. Nama je cilj .../Govornik se ne razumije./... tome tko je vlasnik te stanove podignuti na tržište jer je to ustvari u cilju i …
.../Upadica: Hvala./... i smislu donošenje Nacionalnog plana stambene politike.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, uvaženi potpredsjedniče hrvatske Vlade, ministre.
Društveno poticajna stanogradnja, program POS pokrenut je i prije 24 godine upravo kako bi se građanima RH omogućilo rješavanje stambenog pitanja. On se provodi organiziranom izgradnjom stanova, stambenih zgrada na način koji se ostvaruje svrhovito korištenje javnih i drugih sredstava za pokriće troškova, osigurava povrat tih sredstava, omogućuje prodaja stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima, u tržišnim pogledu kamata, rokova otplate, omogućavanje davanja u najam izgrađenih stanova uz mogućnost otkupa istih.
Isto tako, zakonskim izmjenama od 2019. dodatno je omogućeno rješavanje stambeno pitanje. Isto tako, kako bi se zadržao, privukao deficitarni kadar u javnim službama, naročito u .../Govornik se ne razumije./... područjima na otocima. Ono što bi vas željela pitati, koje su najznačajnije intervencije upravo u ovom novom zakonskom prijedlogu …
.../Upadica: Hvala./... o izmjenama i dopunama zakona o .../Govornik se ne čuje./...

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Baričević.
Uvodno sam naveo najvažnije mjere koje ćemo propisati zakon, odnosno u zakonima koji će predstavljati provedbu samog Nacionalnog plana stambene politike s obzirom da ste spomenuli otoke, s obzirom da ovaj naš nacionalni plan je temeljen na različitom i neravnomjernom regionalnom razvoju cijele Hrvatske, onda ovaj naš nacionalni plan pod, prepoznaje tu različitu ravnomjernu .../nerazumljivo/... regionalnu razvijenost pa onda nešto što ćemo planirati na, u prigradskim ruralnim naseljima i na otocima nije isto što ćemo u gradu Dubrovniku, Splitu ili ne znam, Zagrebu ili nekom drugom gradu RH gdje je drugačija situacija sa cijenom stanova i mogućnosti gradnje i zbog toga smo u našem zakonu predvidjeli poseban program kojim ćemo poticati jedinice lokalne samouprave da svoja prigradska i ruralna naselja, pa i otoke, možemo donijeti novi program koji ćemo potaknuti novogradnju na tim istim prostorima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče, uvaženi ministre.
Imate podatak da je u Hrvatskoj oko 595 tisuća nekretnina koje su prazne i koje se uopće ne koriste. Podatak je to kojeg ste između ostalog dobili i od HEP-a koji vam je on dostavio, nakon izvješća o tome o kojim se nekretninama uopće ne koristi električna energija.
Ovo je svakako velik broj praznih nekretnina, no, znate li ministre, koliko je od tih nekretnina onih u vlasništvu stranaca jer na njih ni na koji način ne možemo nažalost utjecati niti možemo na njih računati, koliko je točno u vlasništvu države i zašto su nam državne nekretnine u tako lošem stanju i koliko je na kraju onih koje su potpuno neupotrebljive za stanovanje.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo zastupnice.
Da, država zna s kojim brojem stanova raspolaže. Tim stanovima raspolažu dvije naše uprave u mom ministarstvu i to je negdje oko 10 tisuća stanova u dijelu kojim upravlja Uprava za stambeno zbrinjavanje i Uprava za raspolaganje nekretninama, a koje smo stanove od te uprave propustili Državnim nekretninama.
Točno znamo svaku lokaciju i svako stanje, međutim, svako stanje pojedinog stanja, međutim, svakodnevno RH postaje vlasnikom novih stanova, a to su stanovi koji su izgrađeni za vrijeme bivše države i na kojima nije se moglo stanarsko pravo prevesti u vlasništvo pa samim time po sili zakona postaje RH vlasnikom tih stanova i mi ćemo te stanove u ovom trenutku, stanova koji ne koriste stanovanje u vlasništvu države su 1200, to sam rekao, mi ćemo te stanove preurediti kako bi onda posebnim programom priuštivog najam dali našim sugrađanima u najam kako bi u tim istim stanovima mogli osigurati sebi priuštivo stanovanje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče Vlade sa suradnikom.
Evo i sami ste kazali uvodno da potpredsjednik Jurgensen, Europska komisija, Europska investicijska banka rade i na postavljanju prvih temelja za paneuropsku platformu za pristupačno i održivo stanovanje. U tom smislu, ja bih rekla da je Hrvatska veliki korak ispred budući da je druga Plenkovićeva vlada donijela još strategiju demografskog razvoja koja je teška 10 milijardi eura, a koja se itekako tiče priuštivoga stanovanja.
Neki dan ste donijeli i Nacionalni plan stambene politike koji je težak, ako dobro vidim, više od 2 milijarde eura i u svakom slučaju s obzirom na sve te strateške dokumente, ali i ove zakone koji operacionaliziraju sve te ciljeve, ja vam čestitam na smjelosti i odlučnosti za rješavanje problema, gorućeg problema, vi ste prva vlada koja se sustavno i odlučno pozabavila sa tim velikim problemom i ono što želim pitati jest možemo li u budućnosti očekivati europska sredstva vezana uz poticanje priuštivoga stanovanja?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Burić, europski povjerenik …/Govornik se ne razumije./…kako ste vi sami napomenuli, provodi tu odluku komisije koja će…/Govornik se ne razumije./… rezultirati uvjeren sam sa dokumentom. Taj dokument, ono što bi nas jako veselilo, a trebao bi pratiti i financijski instrument kako bimo ta sredstva mogli, mogli realizirati. No neovisno o tome da li će ta sredstva doći i u kolikom iznosu mi smo našim, dva akcijska plana koji proizlaze iz našeg Nacionalnog plana stambene politike, prvi je od danas, pa do kraja 2027., a drugi je od početka '28 do kraja '30., dakle dva trogodišnja plana, osigurati provedbu ovog našeg Nacionalnog plana stambene politike. Značajan dio odnosi se na održivo stanovanje, to je podizanje kvalitete stanova u Hrvatskoj i mi u ovom trenutku provodimo brojne mjere kako bismo energetski obnovili Hrvatsku i do kraja 2027., samo iz NPOO-a, sredstava Fonda za zaštitu…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…okoliša i državnog proračuna planirano je 3 milijuna kvadrata obnoviti, za što smo osigurali 3 milijarde eura.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, zašto ne olakšate kupnju postojećeg privatnog stambenog fonda? Država i lokalne samouprave čak i kad imaju želju i sredstva i čak kad imaju pravo prvokupa ne mogu često radi i zakonskih ograničenja kupovati stanove na tržištu. Jeste li predvidjeli olakšati taj postupak? I drugo pitanje, hoćete li osobe koje daju državi stanove na upravljanje hoće li te osobe biti obveznici poreza? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Dakle poštovana gđo. zastupnice, u ovom trenutku provodimo obnovu stanova u vlasništvu RH kako bismo programom koji proizlazi iz ovoga zakona mogli omogućiti priuštivo stanovanje onim našim sugrađanima u JLS u kojima ti stanovi su izgrađeni, a nisu još uvijek prikladni da možemo ih dignuti na tržište najma. Paralelno s time provodimo i realiziramo Zakon o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava i odluke ustavnog suda kojima rješavamo pitanje statusa zaštićenih najmoprimaca. Kako smo u tom zakonu dužni zaštićenim najmoprimcima koji moraju svoje stanove vratiti bivšim vlasnicima, oni su nam pored naših sugrađana koji nemaju mogućnost priuštivog stanovanja također u prioritetu, pa u isto vrijeme brinemo i o jednima i o drugima i na taj način rješavamo pitanje jedne traume…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…koja je proizašla još iz prijašnjeg sustava.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče HS.
Poštovani g. ministre, dosada je provedbom Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji koji je stupio na snagu 2001.g. izgrađeno ukupno 9126 stanova u 296 objekata u 83 JLS. Ukupna vrijednost je nešto manja od 650 milijuna eura, za što je RH uložila nešto više od 167 milijuna eura. Međutim značajno povećanje troškova gradnje dovodi do nemogućnosti ugovaranja izvođenja radova u programima POS-a, te se postupci javne nabave učestalo poništavaju jer su najviše cijene koje je moguće ugovoriti u POS-u preniske u odnosu na tržište. Pa me zanima zapravo kako će se postaviti resorno ministarstvo odnosno Vlada prema tom problemu i šta možemo očekivati mi u JLS, a mislim da je ovaj prijedlog Zakona stambene politike RH dobar i zahvaljujem se i čestitam vam na uloženom trudu.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Sobota.
Mijenjamo po hitnoj proceduri zakonu kako bismo mogli pristupiti izgradnji novih stanova, novih višestambenih zgrada na području RH. Svaki taj postupak, svaki taj stan kojega ćemo gradit, a u ovom trenutku imamo dozvolu za 732 stana, je praktično realiziran sa lokalnom samoupravom i obveza je lokalne samouprave provoditi određene radnje kako bi budući stanari sukladno listi prvenstva mogli u te iste stanove useliti.
Što se pak tiče odnosa lokalne samouprave prema programu POS-a u Hrvatskoj je različit pristup, neke JLS poklanjaju zemljište, oslobađaju komunalnog doprinosa, neke JLS postupaju drugačije. Neovisno o tome kako lokalna samouprava postupa APN provodi…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…novogradnju i onda država preuzima veći teret na sebe.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala.
Poštovani ministre, pretpostavljam da ste prije donošenja mjera odnosno stavljanja ih u ovaj prijedlog zakona, radili određene projekcije oko mjera povrata PDV-a odnosno poreza, pa me zanima da li isto tako imate projekciju koliko mladih će realno moći iskoristiti ovu mjeru odnosno imate li procjenu koliko mladih građana do 45.g. je uopće kreditno sposobno da kupe stan po trenutnim tržišnim uvjetima?
I drugo pitanje, što je sa osobama odnosno sa našim građanima starijima od 45.g., zar oni isto tako ne zaslužuju nikakvu pomoć ako su prvi puta u mogućnosti kupiti stan, a znamo da je Hrvatska jedna od zemalja gdje se djeca kada odlaze od roditelja to rade u poprilično kasnim godinama svog života. Evo zahvaljujem se.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Upravo iz te činjenice koju ste vi rekli, a to je da hrvatski građani najkasnije ili gotovo najkasnije od svih građana članica EU napuštaju svoj stan je bio jedan od razloga zašto smo krenuli u ovaj naš Nacionalni plan stambene politike jer ta činjenica dužeg ostanka u obiteljskom domu svakako je svojevrsna demografska prepreka u zasnivanju obitelji i, i rađanju djece i demografskoj revitalizaciji Hrvatske. Da najbolji, najbolja analiza koliki će broj stanova proći kroz procedure ovog našeg zakona za povrat, jest zadnja godina provođenja APN-a, dakle APN-ovih kredita koji je također poslužio za rješavanje stambenog pitanja. To vam je na godišnjoj razini oko 6000 stanova i naša je procjena je da ćemo negdje na godišnjoj razini iz proračuna ministarstva …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… trebati osigurati oko 40 milijuna eura kako bismo vratili plaćeni porez …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… našim sugrađanima.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče Vlade sa suradnikom.
Pozdravljam i pohvaljujem ovaj zakon koji je dio šire Strategije nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine prvog takvog dokumenta od hrvatske samostalnosti. Iz dijela oporbenih krugova čuju se prigovori da Vlada ovim zakonom ne rješava probleme stanovanja već samo krpa rupe sa čime se naravno ne bih nikako složio. To naravno kao što sam rekao ne drži vodu jer je riječ o konkretnim mjerama o kojima ste vi i pričali kao što su povrat poreza mladima od 45 godina, povećanje maksimalne cijene izgradnje POS-a i pokretanje programa priuštivog najma. Poštovani potpredsjedniče imate li već povratne informacije kako jedinice lokalne samouprave reagiraju na nove mjere i postoji li povećan interes gradova za uključivanje u planirane programe temeljem ovog Nacionalnog plana? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Ostrogović.
Sama izrada prijedloga Nacionalnog plana stambene politike prošla je javnu raspravu. Ono što je još iznimno važno održani su brojni sastanci sa predstavnicima udruge gradova, općina i zajednice županija u Hrvatskoj.
Prije, prošli tjedan smo imali sastanak sa predstavnicima ITU gradova, dakle to su veliki gradovi, gradovi sjedišta naših županija gdje sam predstavio ponovno sada konačni Nacionalni plan stambene politike i svi gradovi doista su iznimno zadovoljni mjerama koje ćemo mi proslijediti lokalnoj samoupravi da i one budu uključene u program priuštivog stanovanja.
To ćemo posebno riješiti sa Zakonom o priuštivom stanovanju, Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji. Ta tri temeljna zakona će omogućiti gradovima i općinama da doista sa državom izgrade veliki broj …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… stanova za priuštivo stanovanje.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Borić.

Borić, Rada (Možemo!)
Zahvaljujem.
Gospodine ministre budući da je bilo prijepora oko osiguranja raspolaganja POS-ovih stanova, a iz odluke Ustavnoga suda može se iščitati da se svi stanovi od 18. srpnja 2019. ne mogu prodavati ni iznajmljivati. Imate li podatke i informacije koliko je od tih 9126 stanova prodano, tj. preprodano bolje reći i iznajmljeno i kakve su mjere da se takve stvari ne događaju.
I dodatno, rekli ste nam računate da oni koji imaju veliki broj stanova da će im se porezima na neuseljene stanove, njima ćete još u biti dodatno omogućiti da kupe nove stanove umjesto da su porezi takvi koji bi im omogućili da ih ne drže praznima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Rekao sam da naš Nacionalni plan stambene politike sa jedne strane podrazumijeva novogradnju, izgradnju novih stanova i za priuštivi najam. Možda je to ostalo negdje nedorečeno, ali će svaka buduća zona priuštivog stanovanja podrazumijevati najmanje 50% stanova za osiguranje 50% stanova za priuštivi najam našim sugrađanima koji jednostavno nisu u poziciji kupnje stana, pa će onda koristiti priuštivo stanovanje.
Da, mi smo predvidjeli, tj. Zakon o subvencioniranim stambenim kreditima predvidio je zabranu davanja u najam stanova za koje je korištena subvencija temeljem Zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Mi ćemo i ovim našim zakonima također onemogućiti da se dođe do zlouporabe na način da koristite državna sredstva kako biste …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… kasnije mogli na njima zarađivati kroz iznajmljivanje.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Gregurović.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Evo hvala vam.
Ja imam jedno pitanje, odnosno molim samo kratko pojašnjenje vezano za članak 30h. Naime, puno mladih obitelji možda na početku svog novog životnog puta nisu kreditno sposobni da bi mogli još razmišljati o kupnji nekretnine, tako da im priuštivo stanovanje svakako tad bitno.
S druge strane imamo situaciju da u mnogim našim ruralnim područjima ili manjim sredinama je dosta praznih kuća zbog razno raznih razloga, a ovdje u članku piše da sad ne čitam cijeli članak jedan dio, te na temelju javnog poziva od fizičkih i pravnih osoba vlasnika stambenih nekretnina u postojećim zgradama koje nisu korištene u razdoblju od najmanje dvije godine.
Dakle ovo postojećim zgradama me malo zbunjuje. Ako to možete pojasniti da li se to odnosi onda i na kuće ili isključivo na zgrade?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Neovisno o tome da li je zgrada obiteljska kuća, stan isti će biti kriteriji. Kroz cijeli naš zakon, odnosno kroz cijeli Nacionalni plan stambene politike imamo jednak pristup višestambenim zgradama i obiteljskim kućama. Kao što ćemo poticati gradnju višestambenih zgrada, izgradnju cijelih naselja u zonama koje ćemo to definirati i temeljem Zakona o prostornom uređenju na jednak način pristupamo i izgradnji ili korištenju obiteljskih kuća.
Povrat poreza na promet nekretnina ili povrat 50% PDV-a odnosi se i na kupnju obiteljske kuće i na izgradnju obiteljske kuće, nikakve tu nema razlike osim što će na zemljište ako se kupuje plaćati se porez na promet nekretnina, a na izgradnju kuće će se plaćati, vraćat će se 50% poreza na dodanu vrijednost temeljem ugovora između vlasnika nekretnine i izvođača radova.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče i ministre vas ću prije svega sigurno da je stambena politika jedna od najbitnijih sfera u državi osobito za mlade obitelji, za mlade ljude koji zasnivaju obitelj za priuštivo stanovanje za ono osobnu i životnu funkciju. Evo i ovo što ste sami rekli u tom nacionalnom planu, APN i sve što ste i u zemljištu i u stano… u stanovima je jako bitno i vidimo koliko stanova fali. I uistinu puna podrška za sve ono što radite i nakon puno godina je taj zakon i sve to što ste naveli, ali evo imam i jednu molbu od hrvatskih branitelja iz Sesveta iz Jelkovca gdje Grad Zagreb, gdje već dugo godina ulaze i biološki neke godine ne mogu biti u mogućnosti otkupa tih stanova. Mole sve nas i vas i sve zastupnike jer jednostavno ne mogu doći podršku da na neki način proba se ti stanovi …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… dobit za otkup na neki način jer jednostavno su odbijeni …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i imaju jako nerazumijevanje od Grada Zagreba.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Deur.
Brojne su jedinice lokalne samo… ne brojne određeni broj jedinica lokalne samouprave među njima Grad Zagreb rješava je pitanje poticajne stanogradnje svojim vlastitim modelima čak i agencijama i različiti su modeli utvrđivanja ugovorne cijene za kupoprodaju stana i najamnine i mogućnosti otkupa tih istih stanova nakon što je najmoprimac određeno vrijeme boravio u tim istim stanovima. Odluka je na tome, o tome na jedinici lokalne samouprave koja je vlasnik te nekretnine. Mi smo našim Zakonom o subvencioniranim stambenim kreditima bili propisali zabranu prodaje tog stana 2 godine nakon što isteknu subvencije, a Zakonom o državnoj poticajnoj stanogradnji 10 godina nakon što je stan izgrađen nema daljnje prodaje same nekretnine.
Prema tome svaka jedinica lokalne samouprave …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… sama propisuje vlastite, vlastite način postupanja sa tim stanovima.

Reiner, Željko (HDZ)
Pošt… poštovani zastupnik Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče sabora.
Poštovani potpredsjedniče Vlade RH podržavam ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji. Ovim zakonom se povisuje najniža prodajna cijena stana na 1.912 eura. Koji efekt očekujemo podizanjem cijene stana kroz POS i koliko će cijene kroz program POS-a biti niže od tržišnih cijena nakon ovih zakonskih izmjena?
Želim još jednu stvar istaknuti. Vaše ministarstvo je provelo i poziv za program izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na području, potpomognutim područjima RH i donijelo odluku 28. ožujka. Ovim putem vam želim zahvaliti što i na ovaj način brinete o potpomognutim područjima RH i rješavate stambena pitanja za mlade obitelji na ovim područjima.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Bugarin.
Premda ćemo mi sa ovim našim iz… hitnom izmjenom zakona povećati cijenu stana koji će biti u sustavu POS-a na maksimalno 1.212 eura još uvijek promatrajući jedinice lokalne samouprave u kojima imamo sada već građevinske dozvole za izgradnju tih zgrada ta će cijena biti od 30 do 40% jeftinija nego što je prosječna cijena u toj istoj jedinici lokalne samouprave. Zašto? Zato što jedinica lokalne samouprave i država svojim sredstvima nadoknađuje tu cijenu koja se postiže u tom istom gradu prilikom kupoprodaje, a druga stvar da vi zna… i grad Trilj se prijavio za naš projekt stambenog zbrinjavanja i vi ste ušli u taj projekt i mi ćemo zajedno realizirat značajan broj novih stanova u gradu Trilju i na tome ja vama čestitam. Vi ste jedna od onih jedinica lokalne samouprave njih 80 na potpomognutim područjima …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… gdje ćemo takve projekte realizirati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Maduna.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, ministre, prije svega iskoristiti ću priliku i pohvaliti Vladu RH i vaše ministarstvo za izradu kako su već i kolege zastupnici spomenuli prvog krovnog dokumenta u Hrvatskoj koji se odnosi na priuštivo stanovanje, a valja istaknuti i da smo među prvima u Europi koji su se na evo rekla bih konkretan način uhvatili u koštac sa ponajvećim izazovom a to je upravo priuštivo stanovanje i posebno pozdravljam svaku intenciju da se pomogne mladima u RH.
Jedan od mehanizama za pomoć i potporu mladima kako bi im u najmanju ruku bila olakšana kupnja nekretnine je i povrat poreza na promet nekretnina za mlade do 45 godina. Obzirom da su evo u tom kontekstu navedeni kriteriji kada možemo očekivati pravilnik te hoće li u određenoj mjeri odnosno u određenom postotku biti dozvoljena odstupanja npr. odstupanje u kvadraturi …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… koja je za dvočlanu obitelj ograničena.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Pa evo ja se nadam da ćemo u petak je glasovanje donijeti ovaj zakon nakon čega je propisan rok za donošenje pravilnika 60 dana. Mi ćemo već čim zakon stupi na snagu imati vani u javnom savjetovanju pravilnik jer je završen, čekamo da se zakon donese. Nećemo čekati 60 dana, stavit, dati ćemo i kraću proceduru za javno savjetovanje s obzirom da praktično svi osnovni elementi tog pravilnika su sadržani u ovom zakonu pa prema tome tu ništa, ništa novo ne možemo još osmisliti osim propisanje, propisati postupak povrata sredstava. I uvjeren sam da bimo do kraja mjeseca imali taj pravilnik i da bi praktično podnošenje zahtjeva krenulo u svibnju kada bismo prve povrate poreza mogli omogućiti, a ponavljam retroaktivno za sve kupoprodajne ugovore koji su potpisani nakon 1. siječnja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Krstičević.

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala.
Evo kolega Bačić ja sam siguran da ste vi pripremajući ovaj zakon analizirali kako će ta isplata potpore u visini polovice PDV-a se odraziti na cijene stanova. I vjerujem da ste razmišljali o tome hoće li ta potpora pomoći mlađima od 45 da kupe prvu kuću ili stan il će završit u džepovima građevinskih poduzetnika. Ali naime g. Bačiću ekonomisti HNB-a, Međunarodnog monetarnog fonda su na dosadašnjim mjerama sufinanciranja kupnje stanova utvrdili da proračunski novac koji podmazuje taj kotač financijalizacije bez ikakve sumnje donosi porast u cijene stanova. Npr. citirat ću vodećeg stručnjaka istraživača financijalizacije stanova g. Albersa: „Globalni zid novca traži kvalitetne kolaterale u koje bi se investiralo i kada se financijske operacije sufinanciraju iz proračuna, a cijene stanova ... toga rastu, akteri financijalizacije trljaju ruke.“.
Uglavnom g. Bačiću ako ste već morali dat novac iz proračuna nekom građevinskim poduzetnicama itd. mogli sto malo elegantnije napravit, ne da ljudi i ovako će platit sad skuplje .../Upadica Reiner: Hvala./... cijene nakon ovoga pa će jedno vrijeme čekat povrat poreza. Mogli ste im dati onako čisto ... .../Upadica Reiner: Hvala./... da im se nađe, ako već mislite da im profiti nisu do sad dovoljno veliki. hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog potpredsjednika i ministra Bačića.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Krstičević. Mislim da je vaš sarkazam potpuno neprimjeren, dat dugo sam vremena u ovom poslu i ovim se bavim i čuo sam ja sve moguće kritike na račun APN-ovim kredita kako njihova periodičnost dovodi do povećanja cijena u Hrvatskoj. I bili bi u potpuno u pravu i njima bi se složio kada povećanje cijena nekretnina i stanova ne bi bilo čak i izraženije u državama gdje tog zakona nije bilo, gdje nije bilo takvih subvencija. ... nije rast nekretnina u Hrvatskoj najveći dok je bio APN, ima država članica EU gdje je rast cijena nekretnina bio veći, pogotovo stanova nego u Hrvatskoj gdje smo imali tu mjeru subvencioniranja kupnje stanova.
Ali čuli smo, svjesni smo da je vjerojatno ta periodičnog povećala na određeni način cijenu, pak smo ih stavili po strani, zakon je stavljen van snage, išli smo sa ovom mjerom kojom ćemo doista konkretno pomoći našim sugrađanima, a vidjet ćemo do godine ili dvije .../Upadica Reiner: Hvala./... koliko je to utjecalo na povećanje cijene stanova u Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Jembrih.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre. Pohvaljujem Nacionalni plan stambene politike do 2030. koji je prvi put donesen u RH, al kao što smo imali prilike čuti među prvima u EU koja sada radi na tome te izmjene zakona o društveno poticajnoj stanogradnji. Posebno pozdravljam fokus na mlade, priuštivo stanovanje aktivaciju neiskorištenih nekretnina jer su to mjere koje daju konkretnu nadu mnogim građanima.
Molim vas na koji način će se pratiti kvaliteta novoizgrađenih stanova kako bi standardi kvalitete koje plan predviđa bili zaista ispunjeni. I ono što ste u prijašnjem odgovoru već spomenuli, a ja ću samo pohvaliti da su se uvele zaštitne mjere mehanizmi sprječavanja preprodaje tih stanova. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice. Već sam rekao koji su to mehanizmi zaštite zlouporabe zakona kojega ćemo donijeti danas. Što se tiče kvalitete izgradnje stanova pa mislim da je kvaliteta izgradnje stanova u Hrvatskoj na visokoj razini, imamo negativnih slučajeva koji bacaju sjenu na brojne kvalitetne stanove u Hrvatskoj koji se grade i u sustavu APN-a.
Ono što mogu najaviti danas, a to sam već dijelom i rekao ne puno o tome, ali sam spomenuo donosimo novi Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju, ono što ćemo napraviti to je sigurno da ćemo značajno pojednostaviti proceduru ishođenja građevinskih dozvola u Hrvatskoj, značajno smanjiti dokumentaciju za izgradnju prije svega obiteljskih kuća i stambenih zgrada i posebnim pravilnikom definirati standarde kako bi ovo što ste vi rekli omogućili i doista kvalitetnu gradnju RH.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Komes.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre Bačić. Evo uz sve ove mehanizme koje smo danas čuli radi se na stambenoj na poboljšanju stambene politike pa evo zanima me konkretno između ostalog u Petrinji također imamo problem s nekretninama, velika većina je ili velika većina je u najmu odnosno zakupu, međutim ima dio nekretnina koje vlasnici jednostavno zbog možda lošeg stanja same nekretnine ne mogu iznajmiti.
Kakvi su mehanizmi prema takvim vlasnicima odnosno način eventualnog preuzimanja takve nekretnine i daljnjeg najma našim sugrađanima kojima su evo i u Petrinji neophodne za život?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovana zastupnica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi ministre Bačić sa suradnikom. Evo Vlada RH kao što smo čuli donosi strateški dokument o priuštivom stanovanju i time je RH korak, dva ispred Europske komisije. Ako RH uvodi strategiju prije nego što je Europska komisija donijela određene zajedničke smjernice i propise, znači li to da RH prepoznaje problem stanovanja kao prioritet, da pokazuje isto tako i političku volju i inicijativu, da time RH može isto također, biti primjer zemljama, što nije često slučaj u politikama koje provodi Vlada RH i može li utjecati također, na buduće politike EU iz prve ruke.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana kolegice Salopek. Ispričavam se, maloprije sam Magdalenu nazvao vašim prezimenom, da, mi ćemo iznimno aktivno sudjelovati u ovom postupku donošenja programa Europske komisije kada je u pitanju priuštivo stanovanje i u gotovo smo u svakodnevnom kontaktu sa Komisijom na tom u tom postupku se i u ime parlamenta angažirala naša zastupnica u europskom parlamentu gđa Nikolina Brnjac koja prati praktično iz prve ruke donošenje tog programa, a zajedno s našim predstavništvom u Bruxellesu pratimo i dajemo sugestije s obzirom da smo prošli kroz taj proces u protekle dvije godine i imamo već značajna iskustva kako i na koji način realizirati.
Osim ovih mjera koje smo providjeli da ćemo ih donijeti ove godine, mi smo već donijeli prošle godine Zakon o održavanju i upravljanju zgradama i donijeli smo izmjene Zakona o lokalnim porezima, a koji su zakoni bili već tada u funkciji priuštivog stanovanja i to je nešto što vidim da provode …
.../Upadica: Hvala./... i druge države članice .../Govornik se ne čuje./...

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kaniški.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Vlade, pozdravljam donošenje navedenih izmjena i dopuna Zakona o poticanoj stanogradnji, zaista svaki napor koji vodi priuštivom stanovanju mladih prije svega obitelji je za pozdraviti i za podržati. Obzirom da govorimo ovdje da imaju i pravo na povrat dijela PDV-a, ali isto tako i u potpunosti da će biti oslobođeni od poreza na promet nekretnina, moje konkretno pitanje glasi na čiji će teret ići to oslobađanje, da li središnje države ili jedinice lokalne samouprave i da li će se u budućnosti izlaziti u susret općinama i gradovima kod formiranja stambenih zona koje će biti isključivo namijenjene za priuštivo stanovanje? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovani zastupniče Kaniški. Raniji zakon kojim je bilo definirano oslobađanje plaćanja poreza na promet nekretnina je išao nauštrb jedinica lokalne samouprave. U ovom trenutku ili najvećim dijelom tada na račun i uštrb jedinica lokalne samouprave, ovim našim prijedlogom jedinica lokalne samouprave čiji je promet na promet nekretnina prihod uopće neće biti oštećena time što ćemo kupcu stana vratiti porez na promet nekretnina jer će on biti uplaćen jedinici lokalne samouprave sukladno procjeni Porezne uprave, ali će se iz državnog proračuna, konkretno iz pozicija našeg ministarstva ta sredstva u tolikom iznosu vratiti kupcu koji rješava prvo stambeno, koji rješava svoju, svoje stambeno pitanje.
I da, Zakonom o prostornom uređenju ćemo propisati jednostavnu proceduru koja će omogućiti formiranje novih zona za prostor…
.../Upadica: Hvala./... za priuštivo stanovanje bez izmjena prostornog plana nego će …
.../Upadica: Hvala./... prvo iteracijom zakona će se to skratiti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani .../nerazumljivo/... poštovana zastupnica Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem. poštovani ministre, Vlada uvodi nove mjere kako bi riješila pitanje praznih stanova, a da pritom zanemaruje vrijednost istih. Znamo da ona nije ista u Zagrebu, u Slavoniji i Baranji i u Dalmaciji pa onda uvodi nove mjere poticanja prometa novih nekretnina.
Zapravo, zaključak bi bio uvodimo svašta, rješavamo ništa. U nekoliko navrata su vas zastupnici ovdje danas pitali, zašto ograničenje od 45 godina za prvu stambenu nekretninu, niste odgovorili na pitanje, a to vas ponovo pitam zato jer ste u javnom savjetovanju imali jako puno komentara u tom smjeru.
Znamo zbog stanja u RH da mnogi i nakon 45 dolaze u situaciju da si mogu prvi puta priuštiti dakle 1. nekretninu. I drugo pitanje, ako se već ide retroaktivno sa mjerama što ste u nekoliko navrata ponovili, zašto ne od 1.1.'24. g. jer znamo naime, da je krajem '23. g. ukinuto, da su ukinuti subvencionirani krediti. Zašto ne od 1.1.'24. onda?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo zastupnice. Vaše viđenje i kako predlažemo svašta, a ne rješavamo ništa dovoljno govori o vašem pristupu Nacionalnom planu stambene politike, znači vi ste protiv mjere da se mladim ljudima vrati, vrati 50% PDV-a i porez na promet nekretnina i to je dobra pozicija. Ja vam, evo, to razumijem, to je dobro za vas i taj vaš stav. A onda sama sebe demantirate zašto nismo, kad je .../nerazumljivo/... to vratili natrag na 1.1.
Kad je to tako loše i ništa, onda bi još gore bilo ništa kada bimo išli godinu dana unatrag pa umjesto 1. siječnja došli na 1. siječnja 2025. g. da mi smo čuli što je javnost rekla u javnom savjetovanju, već smo mi ja osobno, a i mi smo već prolazili kroz rasprave od tome da se pojedine subvencije odnose na ljude do 45. godina, to smo već prošli, to smo već obrazlagali i nastavili smo taj model koji je većinom javnost propitkivala, o čemu smo već govorili …
.../Upadica: Hvala./... kada smo donijeli Zakon o subvencioniranju stambenih kredita.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Štromar.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
G. potpredsjedniče Vlade i ministre. Govorimo samo o stanovima, a jako malo o kućama. U Hrvatskoj blizu 80% građana živi u kućama. U kućama je jeftinije i jednostavnije i lagodnije, ugodnije živjeti. Mi smo sa APN-ovim kreditima subvencioniranim, više od 35% je bilo prometa kuća i nisu se digle cijene tih kuća, a danas imamo na tržištu praznih dosta kuća, imamo i nelegaliziranih kuća pa bih ja predložio da ne zaboravimo na onaj subvencionirani dio kredita za kupnju kuća u smislu da omogućimo mladima koji hoće ostat u ruralnom kraju, da to im omogućimo. A znamo, oni koji su riješili svoje stambeno pitanje APN-ovim kreditima, više od 20 tisuća mladih ljudi skoro da nema velike obaveza kao što se pričalo onda kad su uzimali kredite.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Štromar.
I ja osobno dolazim iz prostora gdje višestambene zgrade nisu pretežiti način stanovanja naših sugrađana i imam taj poseban osjećaj za značaj obiteljskih kuća i u ovim zakonima koje predlažemo i onima koje ćemo predložiti će bit posebno senzibilizrani prema izgradnji obiteljskih kuća i u ovom zakonu ako ste vidjeli imamo još jednu marginu koja je značajno veća nego što je za stan, pa onda čak i potičemo naše sugrađane da kupuju obiteljske kuće jer im je ta površina za 50% veća na koju će biti im omogućen povrat kredita nego onome ko kupuje stan, a da ne govorim da ćemo posebnim Zakonom o gradnji maksimalno pojednostavniti i poticati gradnju obiteljskih kuća i to ćete vidjeti do kraja godine…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…će doći Zakon o gradnji, pa ćemo posvjedočiti ovo što sada govorim.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sanader.

Sanader, Ante (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade ministre Bačiću, već smo jedanput potakli ovdje pitanje gradnje stano… kuća i organiziranog stanovanja na prostorima koji nisu organizirani, nisu predviđeni za takvu namjenu, ovim zakonom nije ništa rečeno u tom smislu, pa kad se očekuje takav zakon koji će omogućiti JLS znači da na područjima koja trenutno nisu u prostornom planu predviđena za stambenu izgradnju, a državna su ili vlasništvo JLS, da se na njima može graditi ili davat mladim obiteljima ne znam 500, 1000 kvadrata zemljišta na kojem bi oni gradili obiteljske kuće i da ih se oslobodi komunalnog doprinosa, da im se eventualno da i nekoliko pilot projekata raznih tipova gradnje koje bi oni mogli graditi i da im država pomogne odnosno lokalna uprava u izgradnji infrastrukture, kad bi to bilo i kojim zakonom će se to riješiti ako nije danas sa ovim?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Sanader.
Vi ste praktično nastavili na pitanje kolege Štromara, dakle donijet ćemo, to sam već čini mi se spomenuo u prethodnoj raspravi, donijet ćemo zakon odnosno ispričavam se program priuštivog stanovanja u prigradskim i ruralnim naseljima. To je upravo ona lokacija o kojoj vi sada postavljate pitanje i tim ćemo programom na tragu onoga što sam maloprije odgovorio kolegi Bugarinu, kao što to radimo na potpomognutim područjima gotovo identičan pristup imat ćemo u prigradskim i ruralnim naseljima.
Da, što se tiče rješavanja vlasništva već imamo taj slučaj u Općini Poličnik pored Zadra gdje je JLS krenula u rješavanje tog, tih lokacija i izgradnji obiteljskih kuća. Takav ćemo sličan pristup obogaćen i na njega ćemo nadodati ulogu JLS na naše programe omogućit ovo što ste vi rekli, do kraja godine ćemo izić i sa zakonom i sa programom.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbarić

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, dakle raspravljamo o kompletnom problemu koji nije tako lako rješiv. Vi ste spominjali iskustva unutar zemalja EU, pa vizavi brojnih kritika koje jednostavno ne stoje, ja ću spomenuti da mi u BiH nismo članica EU, nažalost nećemo skoro u OECD, nemamo APN-a, nije predsjednik Plenković i ova Vlada tamo, a isto tako imamo izraženiji rast cijena nego u RH, pored značajnog uvećanja proizvodnje novih stanova i problem još izraženiji.
U svom izlaganju ste spomenuli programe koje namjerava Vlada provoditi da bi se riješio ovaj problem i omogućili što priuštivije stanovanje, pozvali lokalne zajednice na suradnju i izradu programa. Možete li malo preciznije kazati što očekujete, što još lokalne zajednice mogu učiniti da bi se ovaj problem brže riješio? Spominjete Poličnik, malo preciznije još kazati što, što…

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Barbarić.
Evo vi ste potvrdili, a znao sam taj podatak, ali nije samo BiH svjedok onome što sam prije, maloprije govorio, a to da su jed… da su brojne i države članice EU gdje nije bilo Zakona o subvencioniranim stambenim kreditima bilježile rast cijena svojih nekretnina i stanova veći nego što ga bilježi Hrvatska koja je taj zakon imala. Prema tome, to bi možda postavilo upitnim takve stavove naših stručnjaka i ja ih poštujem svih, rekao sam, čuli smo, zaustavili smo taj dio da nećemo poticati izgradnju stanova kako bi time taj iznos poticanja praktično završio u konačnoj cijeni stana i od toga smo odustali i idemo sa ovim programom.
A što se tiče drugog vašeg pitanja koje se odnosi na obveze JLS, da propisati ćemo našim Zakonom o priuštivom stanovanju sadržaj lokalnog programa stanovanja gdje će JLS ući sa državom …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…u programe i omogućiti im ubrzanu izgradnju…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… stanova za priuštivo stanovanje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Miloš.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, Hrvatska je itekako osjetila inflaciju, pogotovo kad govorimo o cijenama hrane i cijenama stanovanja, među njima također i cijenama najma, međutim za razliku od drugih zemalja EU Hrvatska uopće nema regulirano tržište najma odnosno jako je slabo regulirano i većina najma zapravo se odvija i dan danas na crno. Zato Hrvatska ni nije uvela mehanizme kao što su kontrola rente odnosno reguliranje visine najma kao što su to napravile druge zemlje koje su time suzbijale inflaciju, kao što su to recimo radile jedna Španjolska ili Belgija koja ima izuzetno regulirano tržište najma. Dakle na ovaj način su te države već na početku inflacije sprječavale da se ta inflacija sa inflacije energije prelije na inflaciju stanovanja. I zanima me da li vi i vaša Vlada radite na reguliranju tržišta najma i uvođenju mjera kao što je to reguliranje visine najma? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Uvodno sam rekao da ćemo donijeti 8 zakona do kraja godine. Jedan od temeljnih zakona koji će regulirati pitanje najma novi Zakon o najmu. Dakle, mi ćemo do kraja godine u dva čitanja raspraviti novi Zakon o najmu kojim ćemo bolje regulirati tržište najma, doprinijeti sigurnosti najmodavca i najmoprimca. Jedan od razloga brojnih praznih stanova je i taj što naši sugrađani koji imaju prazne stanove ne ulaze u ugovorni najam sa najmodavcem jer drži da mu, da mu pravna sigurnost i zakonodavna procedura nije dovoljan jamac da će brzo riješiti se neurednog blago rečeno najmoprimca. To ćemo riješiti tim zakonom.
Drugim, druga stvar je činjenica da je u Hrvatskoj ipak premda nije razrađen, nije dovoljno raširen najamni odnos između najmodavca i najmoprimca ipak je mali porez od 8,4 na ukupnu uprihođenu najamninu i treća stvar kako bi suzbili i potakli naše sugrađane …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… uveli smo porez na promet, porez na nekretnine …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… za prazne stanove računajući da ćemo ih potaknuti da, da uđu u taj najam kojega ćemo bolje regulirati.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Samo digresija, dakle porez na nekretnine je manji nego porez na dohodak od najma, ali o tom potom. Isplativije je imat prazan stan i plaća porez na promet nekretnina nego ga legalno iznajmljivat i plaćat porez na najam, ali dobro.
Htjela sam vas pitat nešto drugo u ovoj replici. Koje ste osigurače predvidjeli i jeste li predvidjeli ikakve osigurače kako bi se zapravo izbjeglo da u vašem modelu subvencija i kamata i nekakve buduće stanogradnje novogradnje da bi se izbjeglo povećanje cijene stanova što se dogodilo kada su se subvencionirali APN-ovi krediti. Dakle, postoje li ikakvi osigurači da zapravo ova vaša politika ne dovede do povećanja cijene kvadrata?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Najprije poštovana gospođa zastupnice nije mi jasno kako ste sada povezali porez na promet nekretnina i porez na imovinu. Dakle, porez na, porez na nekretnine i porez na imovinu. Porez na imovinu nastaje nakon što ste nešto uprihodili pa vam je država naplatila sa stopom od 8,4 efektivnom stopom odnosno 12% na 70% vaših prihoda, a porez na nekretnine je porez na prazno, na nešto od čega prihoda nemate i zato smo mi uveli porez na nekorištenje, na stambene prostore koji ne služe stanovanju kako bismo potaknuli naše sugrađane da ih dignu na razinu najma pa onda bi taj najam bio oporezovan sa 8,4 što još uvijek mislim da je niska stopa jednog poreza na imovinu u RH.
Što se pak tiče ovog drugo dijela u kojemu ste mi postavili pitanje o tome kakav je osigurač da ne dođe do povećanja cijena nekretnina. Rekao sam dakle da ovdje nije u startu oslobođen …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… kupac tog stana već će možda on to pravo ostvariti ako ga ostvari pa na tome teško je ocijeniti da će prodavatelj znati …
…/Upadica željko Reiner: Hvala./…
… hoće li on imati ili neće imati pravo na povrat poreza.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bulj.
Kolega Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre predložene mjere neće dovesti do smanjenja cijena stanova u RH te će i dalje većina naših građana jednostavno neće moći kupiti stan pa čak i oni sa većim primanjima. Jednostavno tolike su cijene da je to neizdrživo.
Mi moramo znati da u RH se isključivo dosad pogodovalo bankama, ogromne su kamate i pogodovalo se je onima koji su znači bili oni koji su bili krupnom kapitalu i na taj način se dovelo do nekontroliranog rasta cijena. E tu država ništa nije napravila.
Vi ove mjere što donosite sada, tko garantira da će se zaustavit ova cijena? Ovo je sad povećanje skoro za 50% POS-ovih stanova jer jednostavno nema tko graditi te stanove za ovu nisku cijenu. Tko garantira da će ova cijena biti ona da će netko graditi POS-ove stanove? Zašto? Jer kontrolni mehanizmi nisu uspostavljeni, a …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… dobit ima samo krupniji kapital i oni koji su gradili stanove.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Bulj.
Vidite rekao sam uvodno da imao 600 tisuća praznih stanova, nek ih je i pola, možda nije točan podatak a nek ih je i pola opet je jako puno i država nema bržeg, nema bržeg načina za podizanje ponude na tržištu od aktivacije tih stanova koji su prazni. Njih se, njih se ne treba ih graditi, ne treba građevinska dozvola, ne treba, ne treba vrijeme za građenje nego jednostavno pokuša iznaći mjeru kako tih 600 tisuća ili 300 ili 100 svejedno dignuti na tržište jer mi godišnje uz sav cijenjeni angažman ne možemo izraditi više od 23-4 tisuće stanova u Hrvatskoj, pa smo zbog toga predložili i porez na nekretnine kako bismo građane koji imaju prazne stanove potaknuli da ih dignu na tržište dugoročnog najma i ne bi plaćali porez. No, pojedini gradonačelnici nisu to htjeli prihvatiti, dapače takav su zakon prokazivali …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… iz oportunih razloga s obzirom da je predizborna kampanja nisu htjeli uopće …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… uvoditi takav porez ili na najmanju mogu mjeru i time doprinose da ti stanovi i dalje budu prazni.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa evo gospodine ministre ja svakako pozdravljam sve ove mjere koje će potaknuti i ove mjere poticanje samogradnje našim obiteljima mladim jer je to u biti interes svih nas.
Ja ću o jednome konkretnom problemu koji se sad stvorio i nadam se da ćete imati jedan odgovor možda u budućnosti. Radi se o Vinjanima Gornjim kod Imotskoga otkud ja dolazim to je jedno veliko područje koje ima 10-ak zaselaka. Naime, postojećom zakonskom regulativom postotak državne izgrađenosti da bi se radile nove stambene cjeline znači ili stambena područja je 50%. U županiji Splitsko-dalmatinskoj je zbog priobalja 75% zbog gustoće.
Evo ja imam sad konkretan primjer da u Vinjani Gornji ima 10-ak mladih obitelji koji su se javili to se radi u biti o devastiranom području gdje stvarno je selo po privlačno obitelji koji žele graditi kuće a zbog možda tih zakonskih jer je nemoguće izgraditi to područje 50% kako sam rekao, to su raštrkana sela Lončari, Đuzeli, Kutleše i nemoguće je to sad dovesti u postotak od 50%. Da li imamo možda mogućnost da to riješimo?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče, Zakon o prostornom uređenju će biti do kraja godine donesen u Hrvatskom saboru, proći će proceduru dva čitanja. Ono što vam sada mogu reći što već sada radimo zakon da ćemo propisati da jedinice lokalne samouprave pogotovo u zaštićenom obalnom području mora gdje su takve županije kao što su Splitsko-dalmatinska ali i drugim krajevima Hrvatske omogućit ćemo svakoj jedinici lokalne samouprave koja ima izraženu potrebu za osiguravanjem stambenih zona i površina da bez izmjena prostornog plana mogu tamo gdje to ocijene osigurati zonu za priuštivo stanovanje. Jedini razlog je koji će ga prijećiti lokalnu samoupravu da to zemljište ne bude protivno Zakonu o čuvanju prirode, da nije zaštićeni rezervat itd. itd. i da nije neki prostor gdje je predviđen neki državni koridor prometni itd.
Prema tome, bez izmjene plana moći se osigurati prostor za sve sugrađane da na njima grade stanove za priuštivi najam i inače zgrade za stanovanje i kuće i obiteljske kuće ili svejedno.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Mlinarić.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Gospodine ministre svaka čast na ovome zakonu što je došao u Sabor i što ste se uhvatili u koštac od priuštivog najma stanova za mlade obitelji do kupnje mladih obitelji stanova i novih i polovnih.
U vašem izlaganju vi ste to rekli, ali ja bih vas molio da to ponovite pogotovo za mlade obitelji koji su kupili stan iza nove godine nebitno polovni, novi stan da ponovite da oni isto ulaze u ovaj zakon i to ste dobro napravili da ste stavili od 1.1. da svi koji su kupili stan da ulaze u ove vaše mjere za poticajnu stanogradnju tako da iz ovog vašega kad ste govorili 20 minuta teško je nekome izabrati. Ali konkretno pitanje znači je li ulaze mladi koji su od nove godine kupili stanove, jel' ulaze u ove vaše mjere?
Evo hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Mlinarić.
Prošle smo godine Nacionalni plan stambene politike pripremali i morali smo tada jednu mjeru istaknuti, a to je ta mjera. Kako smo mi nju najavili onda su mladi ljudi znali da će nakon izmjena zakona se omogućiti povrat, ali da mi nismo tada rekli da ćemo zakon ići retroaktivno mi bi bili zaustavili kupoprodaju stanova i time izneredili tržište stanovanja u Hrvatskoj. I da točno je kad se zakon donese u roku od 60 dana ja moram donijeti pravilnik. Ja sam uvjeren da ćemo krajem svibnja ili tijekom svibnja početi vraćati plaćeni porez na promet nekretnina 50% PDV-a retroaktivno od nove godine. Dakle, ako je netko kupio 2. siječnja stan ili obiteljsku kuću mi ćemo mu vratiti pripadajući dio koji mu je ovim zakonom predviđen.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre Bačić sa suradnicima.
Podržavam naravno i pozdravljam donošenje izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji s tim da ministre pitanje za vas mislite li vi da se upravo čelnici jedinica lokalne samouprave trebaju aktivnije uključiti upravo u ove, rješavanje ovih problema priuštivog stanovanja prvenstveno za mlade?
Vlada Republike Hrvatske i vaše ministarstvo donijelo je niz značajnih zakona. Jedan od njih je naravno i zakon, odnosno porez na nekretnine gdje se od 595000 praznih stambenih jedinica i dio od 363000 stambenih jedinica koje se koriste za druge djelatnosti trebaju pustiti u opticaj, znači u priuštivo stanovanje …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… upravo za mlade obitelji.
Evo hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Šimić.
U velikom dijelu će naš Nacionalni plan stambene politike trebati podršku jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave će temeljem našeg Zakona o priuštivom stanovanju raditi poseban svoj program, lokalni program stanovanja.
Tu imamo brojne mjere koje ćemo predvidjeti da bi mladim ljudima osigurali bržu izgradnju obiteljskih kuća ili kupnju stana. Država može dati zemljište investitoru, odnosno mladoj obitelji. Jedinica lokalne samouprave može osloboditi komunalnog doprinosa. Možemo zajedno definirati smanjenje kamatne stope. Definirat ćemo kroz program priuštivog stanovanja i poticaj za gradnju te obiteljske kuće kao što je i do sada bio slučaj. Dakle, postoje razne mjere koje ćemo sa jedinicom lokalne samouprave uskladiti i ona jedinica lokalne samouprave koja bude imala tu želju, volju, a ja se nadam da će imati većina njih ili gotovo sve moći ćemo ovaj Nacionalni plan stambene politike vrlo brzo realizirati.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade.
Ovaj zakon je hvale vrijedan i veliki iskorak u rješavanju velikog problema ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i šire. Međutim i do sada se radilo na rješavanju ovih problema, tako da evo samo u mojoj Šibensko-kninskoj županiji nedavno smo svjedočili, imamo izgrađenih 25 stanova iz Programa međuresorne suradnje koje je omogućilo stambeno zbrinjavanje za obitelji i stručni kadar.
Prije toga su uručeni ključevi za 127 stanova u gradu Šibeniku. Nedavno među izabranim je, odabranim jedinicama lokalne samouprave koje su ostvarile pravo na sudjelovanje u Programu stambenog zbrinjavanja mladih obitelji imamo Skradin Pirovac itd.
Imate li podatak koliko je do sada uloženo za rješavanje ovog problema? Koliko je izgrađeno stanova odnosno obiteljskih kuća?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Juričev-Martinčev.
Tako je, u Drnišu smo dali ključeve prvim našim sugrađanima u zgradama izgrađene u programu međuresorne suradnje. Sada u Drnišu počinje druga višestambena zgrada. Gradimo je u Benkovcu smo položili kamen temeljac. Sad idemo u Obrovac kako bismo zaključili Obrovac.
Podijelili smo ključeve u Šibeniku što ste vi rekli 127 stanova. Jedinice lokalne samouprave Skradin i Pirovac su ušle u naš, u naš program, ono što sam maloprije spomenuo kolegi Bugarinu. Brojne su, 80 jedinica lokalne samouprave na potpomognutim područjima ulaze u taj proces. Za ovaj dio koji se odnosi na novi javni poziv bilo je izvorno .../Govornik se ne razumije./... 40 milijuna iz sredstava europskog proračuna i još tome treba pridodati 15 milijuna eura, 6 milijuna eura iz državnog proračuna, ukupno 46.
Kako nam se javio veliki broj jedinica lokalne samouprave, taj smo iznos povećali na 80 milijuna eura i riješit ćemo to i sa jedinicama lokalne samouprave.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Hvala lijepa. Time smo završili s replikama.
Želi li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Poštovani predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Predrag Štromar, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora je 2. travnja 2025. na svojoj 9. sjednici raspravljao o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. 137 predlagateljica Vlada RH, kao matično radno tijelo.
U raspravi se najviše problematizirao prodaja POS-ovih stanova u turističke svrhe i njihova preprodaja s ciljem stvaranja financijske koristi. Objašnjeno je da je to zakonski regulirano dobro i da tu dobro sve funkcionira, stoga predloženo se .../nerazumljivo/... i zakonski omogući prvokup POS-ovih stanova kako bi isti ostali u stambenom fondu, što je i cilj nacionalne stambene politike. Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Sada otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Mišo Krstičević, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Naime, ako želimo da sve ostane isto, treba sve promijeniti. To je rekao nećak Tancredi svom knezu Fabriziu u romanu Gepard Giuseppeja Tomasija, poznatijeg kao di Lampedusa i prema toj čuvenoj replici i politička se doktrina ovih izmjena i dopuna usmjerenih na to da se sve ostane status quo, da onaj bez stana ostane bez stana, da onaj sa 10 nekretnina bude u poziciji da mu država kupi 11, kolokvijalno naziva di Lampeduzina strategija. I naravno, umjesto da bude raspravljena u Saboru kao nacionalna razvojna strategija, višeg sektorska, unisektorska strategija, Vladina strategija je spuštena na razinu, vidili smo, Nacionalnog plana stambene politike i neovisno, naravno o toj političkoj infantilnosti i premijera i g. Bačića, priuštivo stanovanje, održivo stanovanje, stambeni prostor u funkciji stanovanja, su ciljevi za koje se, vjerujem itekako vrijedi zalagat i mi se naravno, možemo pitati koliko i za koga će priuštivo bit zaista priuštivo.
Kada i koliko ćemo platiti tu održivost, ali činjenica je da Hrvatska nakon dugo vremena ima stambenu politiku koja barem locira neke probleme i najavljuje promjene. Naravno, masivan udio armiranog betona koji nije u funkciji stanovanja i taj nakaradan rast cijena pretvorili su stan u jedan financijski instrument i robu, nažalost nedostupnu većini stanovništva. Stan je temeljno ljudsko pravo, dragi kolege jer je temelj za druga prava, uključujući pravo na zdravlje, obrazovanje, vodu, sanitarne uvjete, slobodu udruživanja i slobodu izražavanja te naravno, pravo na sam život.
No čim se sa jedne razine rasprave o strategiji stanovanja o kojoj, kao što znate, ovdje nismo smjeli razgovarati, spustimo na razinu ovoga što danas radimo, a to su zakonske promjene pod kojima, usput, budi rečeno, nema niti prave potrebe raspravljati, ostaju samo problemi. A što je još gore, čim se sa ciljeva tog priuštivog i održivog stanja, stana, spustimo na razinu mjera za njegovo ostvarenje, šta ostaje? Ostaje samo nepravda.
Jedna od tih nepravda je POS, druga nepravda je povrat PDV-a i treća je tzv. program priuštivog najma. Kolega Bačić, gdje to piše da država uopće treba graditi za tržište? Vjerojatno u biografiji nekog građevinskog poduzetnika koji je stjecajem okolnosti postao ministrom ili državnim tajnikom pa naravno, nastavio raditi ono što je najbolje znao, gradit stanove.
I nisu ti stanovi POS-a uvijek bili problem. Bilo je tu i dobre stambene arhitekture, bilo je tu prilika za mlade inženjere. I najviše od svega, bilo je tu stvarno prilika da stan kupe oni koji drugačije ne bi mogli. I šta bi tu u jednu ruku moglo bit sporno? Pa sporno je naravno to što te lijepe stanove država i lokalne samouprave nisu gradile za dugoročni ili kako bi se to danas, g. Bačiću reklo, priuštivi najam. Što taj najam nije bio niti reguliran niti zaštićen i što je jedini, koliko toliko zaštićeni i legitimni oblik stanovanja bilo i nažalost nakon ovoga danas ostalo, vlasništvo.
Tako je država, naravno, oblikovala jedan sustav u kojem je vlasništvo izjednačeno sa sigurnošću stanovanja, kako je napisala, pa autorica vjerojatno jedne od najvažnijih studija o stambenim politikama, gđa Iva Mačetić, a potreba za sigurnosti stanovanja izjednačena s ljubavlju prema vlasništvu. Pa je država, naravno, gradila stanove za prodaju i ponavljaju, kao što ponavljaju i danas, znate, ljudi, Hrvati pa vole posjedovati.
Ali, zastanimo tu malo. Nisu li ti POS-ovi stanovi uvijek bili povoljniji ili barem malo obuzdavali rast cijena? I nisu li se privatni građevinski poduzetnici bunili što im država poduzetnica uzima profit? Danas nakon odmaka možemo reći, nisu i ne, nisu. Cijene su rasle i još uvijek rastu. Potpuno jedno grotesknom dinamikom, a tek bi trebalo vidjeti koliko su zapravo POS-ovi stanovi jeftiniji zbog povoljnog gradskog zemljišta ili besplatnom, a koliko zbog samo discipliniranja industrije, do sada kada bi se tržišta točno mogli vidjet, pogotovo u Hrvatskoj, zbog vanjskih kriza usporilo e tu bi bio POS da naruči koju zgradu. Osim toga zašto ne možemo mi otvoriti jedan put raspravu o tržištu građevinskog materijala, o privatizaciji industrije tog istog materijala, o tipologiji gradnje o cijenama građevinskih usluga, o plaćama, sigurnosti rada na gradilištima i profitima građevinara i utjecaju svih ovih nabrojanih elemenata na cijenu kvadrata?
Možemo li mi prije ovih izmjena o POS-u vidjeti g. Bačiću neku nepristranu znanstvenu studiju koja evaluira cijene i učinke tog programa? Pa naravno i vi i Uhlir kažete da ne možemo jel možda bismo mogli vidjeti da zgrade POS-a su praktično bez malih stanova, bez stanova za samce, bez svih onih kategorija koje čine povijesni poznati program društvenog stanovanja svugdje u svijetu. Ali naravno grade se stanovi 100, 110 kvadrata, među kupcima su oni koji već posredno imaju ljepe nove stanove ili kuće, ali u POS ulažu zato što im je tu povoljnije.
I razvidno je da nema mehanizma koji bi se usprotivio financijalizaciji stanova. Naime, ta financijalizacija stanova je proces u kojem se stan sve više tretira kao jedna financijska imovina, kao roba ko što vidimo koji se ulaže, s kojom se trguje, s kojom se špekulira umjesto da se u njemu kuha, odmara, djeca pišu zadaće i radi sve ono što smatramo životom. Umjesto doma stan postaje tzv. nekretnina za pohranu il akumulaciju bogatstva.
Prema Albersu kojeg sam maloprije citirao, Vlada i banke nam tu financijalizaciju nameću privatizacijom društvenih stanova, deregulacijom najma i poticajem vlasništva kao jedne investicijske strategije. Sve to ljudi moji dovodi do stvarnog rasta cijena i nažalost do raseljavanja stanovništva sa nižim prihodima.
Jel vi kolega Bačić mislite da će se ovo zaustaviti ovim izmjenama Zakona o POS-u? Jel mislite da bi možda bilo bolje da umjesto za tržište POS izgradi stanova koji bi činili trajan i održiv fond stanova za dugoročni najam, najam koji bi bio povoljan, iz kojeg vas nitko, barem uz pridržavanje nekog osnovnog kućnog reda ne bi mogao izbacit, koji bi se mogao prenijeti na članove vaše obitelji, ali ono što je najvažnije u koji bi se mogli uselit sa svojih 20? A onda ako biste u 40-ima il 50-ima poželjeli od nekakvog akumuliranog dohotka, gdje u vašem džepu koji je tu ostao zahvaljujući životu u društvenom stanu i niste ga isplatili posebno banci, mogli bi ljudi kupit kuću il dvorište kolkogod široko i onda bi rekli izvolite široko vam ono što naši današnji predlagači zakona vole reć, široko vam tržište.
I umjesto da se PDV vraća onima koji stvarno mogu kupit stan, ti stanovi za dugoročni najam možda bi mogli imati stopu od recimo 5% PDV-a.
Svi oni koji ste se prošlih mjeseci informirali malo o cijenama kod prodavača stanova ili možda zadnja dva mjeseca znaju da građevinski poduzetnici su onaj budući povrat PDV-a već ugradili u cijenu stanova i g. Bačiću to je nažalost tužna istina od koje vi bježite ovdje u cijeloj raspravi danas.
Svi koji su se ikad informirali o stambenoj politici, jako dobro znaju da čak i ekonomisti HNB-a su rekli da porezne olakšice potiču inflaciju i financijalizaciju, pazite HNB. Ali ovim zakonom imamo i povrat PDV-a koji sam po sebi predstavlja jedan vid redistribucije u korist jedne ekonomske klase mladih koji na ovaj ili onaj način je uspjela skupit nekih tih četvrtinu miliona eura. DA se razumijemo nisu ti ljudi nekakvi bogataši nego jedna normalna srednja klasa koja pokušava pronaći svoje mjesto za život. I u redu to je dobro za njih, posebno zato što su već građevinski poduzetnici ugradili taj iznos u cijenu.
A šta je s onima koji su normalna radnička klada, koji načisto samo mogu sanjati da kupe neki stan od 200 tisuća eura? Kakvu stambenu politiku i kakvu vrstu i kakvu vrstu redistribucije g. Bačiću putem PDV-a Vlada ima za njih? Jel to program priuštivog najma?
Nažalost, nažalost postoje najave i inozemna iskustva koja govore u prilog tome da priuštivi najam neće baš uspjeti onako kako je zamišljeno. Navodno neće bit velikog interesa vlasnika, no što ako subvencije i budu dovoljno dobre i stimulativne za te vlasnike, pa čak i ako nadmaše povrat na državne obveznice i onda npr. ova mjera stvori jedan novi cjenovni balon na tržištu nekretnina? Znači može doći do nove navale investitora, na kupnju praznih stanova što će cijene stanova nažalost gurnuti u još više razine.
Mehanizam i odnos u osnovi isti kao i subvencijama na stambene kredite i g. Bačiću vi bi to trebali znat. Ovakvom mjerom, ovim programom dugoročnog priuštivog najma Vlada sve one koji su uložili u prazne stanove kao financijske instrumente sada sa ovim još i nagrađuje, a oni su jedni od tvoraca ove krize.
U Portugalu npr. tako im nešto nije palo na pamet. Suočeni s tim istim problemima oni su stanove i prazne kuće više od dvije godine odlučili iznajmiti bez posebne naknade vlasnicima. Katalonija je zaprijetila nacionalizacijom takvih objekata. Postoji cijeli niz primjera ograničavanja cijena najma.
Analiza OECD-a kaže da 13 zemalja koje ograničavaju cijene najma postoji, a 23 one koje ograničavanju njihov rast. Potom je npr. zanimljiv taj švedski eko sustav u kojem udruženje stanara pregovara o najamninama i brinući se da one ne rastu više od prosječna inflacije, to je slično kao kod kolektivnog pregovaranja na tržištu rada. Ali ne, kod nas se obećava priuštivost, obećava se zaustavljanje cijena rasta, obećava se održivost, a zapravo ekipa ide u korist svojim starim klijentima građevinskom i financijskom sektoru i onima koji će na našoj potrebi odnosno pravu na stan dobro zaraditi.
To je ta politička strategija prema kojoj je najbolje suočiti se s problemima koji prijete vašim interesima i položajima, tako da kao što danas radi Bačić, napravite sitne ustupke, više načelne nego stvarne kojima ćete amortizirati nezadovoljstva i razvodniti političke energije, sve u cilju nažalost kolege da sve ostane po starom. To je ta politika velikih izmjena i dopuna zakona, pompoznih nacionalnih planova i praznih obećanja, dok cijene stanova vidjeli smo samo lani 12% rastu i rastu. Ako želimo, ponovit ću još jedanput, da sve ostane isto, treba sve promijeniti, kao što su rekli taj talijanski autor i vjerojatno predsjednik naše hrvatske Vlade i zbog toga hrvatska stambena strategija je dilampeduzima strategija, a premijer Plenković njen zadnji leopard. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime predlagatelja sada će govoriti poštovani potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici, ja mislim da sam u velikom dijelu replika odgovorio na ovaj komentar ustvari kojega je iznio g. Krstičević i u dijelu koji se odnosi na priuštivi najam i u dijelu koji se odnosi na rast cijena nekretnina u Hrvatskoj, a vezano na raniji Zakon o subvencioniranju stambenih kredita. Prema tome, rekao sam da smo čuli stav HNB-a, ona je prva krenula sa izradom studije, ali sam rekao da su države, brojne države članice EU koje nisu imale taj zakon koji je prema stavu HNB-u potaknuo rast cijena nekretnina, bilježile još veći rast cijena nekretnina, kažem a taj zakon nisu imali. No mene je potaknulo na ovu intervenciju ustvari prijedlog odnosno pozivanje na kako je rekao g. Krstičević mogućnost nacionalizacije praznih stanova u Hrvatskoj. Evo ja ne mogu vjerovati da je to danas ovdje izneseno kao prijedlog kojega bi Vlada trebala usvojiti, pa kao što je to negdje rađeno navodno u Kataloniji ili ne znam gdje ili u Portugalu, nacionalizacija privatne imovine. Mi smo g. Krstičeviću prošli državu koja je to radila i danas zbog toga imamo ukapanja jer je oduzeta privatna imovina tada, iza II. Svjetskog rata brojnim vlasnicima stanova u Hrvatskoj, pa i ovdje u Gradu Zagrebu, a i diljem Hrvatske i ova je Vlada tek prije godinu dana donijela Zakon o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava i odluka Ustavnog suda RH i kako bi tu povijesnu nepravdu da bi se ljudima koncesirala i oduzimala i nacionalizirala imovina tek sada vratili i stoga smo bili dužni platiti retroaktivno od 1996.g. iznos sredstava ljudima kojima je bivša države to, te imovinu oduzela, a nije ih za to obeštetila i zbog toga napravio se problem vlasnicima jer nisu mogli koristit svoju imovinu, a u posebno tešku situaciju je dovela zaštićene najmoprimce koji temeljem presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu moraju napustiti danas nakon 80.g. gdje ih je bivša država uselila u tuđu imovinu vlasnika koje nije obeštetila. Ja ne mogu vjerovat da vi danas razmišljate da bi država trebala nacionalizirati stanove kako bi riješila problem priuštivog stanovanja. To nam ne pada na pamet, dapače mi ćemo to sa ovim programom, hoće li on biti uspješan ili neće ne znam, ne znam, vidjet ćemo da li će naši sugrađani se odlučiti na program priuštivog najma gdje će država za njihovo ime, u njihovo ime i za njihov račun provoditi postupak najma i jamčiti im da će im stan bit vraćen u ispravnom stanju kakav je i dat državi da, da ona s njime upravlja, da će uredno biti plaćene sve režije i da neće biti ovrhe i da će država za njih skrbiti o tom njihovom stanu, a potaknut ćemo ih da te stanove dadu na tržište i da na taj način najbrže što se može podignemo određeni broj stanova i time zaustavimo rast cijena nekretnina u Hrvatskoj jer će svakim slučajem povećanje ponude odgovoriti se na potražnju i time na taj način zaustaviti rast cijena nekretnina. O tome je li to dobro ili nije vidjet ćemo, to je bio jedan od modela, tek jedan od naših modela kako omogućiti priuštivi najam. Brojne su druge mjere koje provodimo i brojne i porezne mjere koje smo naveli i koje smo dosada proveli i Zakonu o izmjenama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonu o lokalnim porezima kojim nastojimo praznu nekretninu podignuti na tržište na način da destimuliramo vlasnika te nekretnine da on drži praznu nekretninu jer je ta nekretnina građena za stanovanje, a ne da stoji prazna i zato smo i mjerama financijske poluge, to je svojevrsna mrkva, toga smo svjesni, ali i porezom i povećanjem paušala na kratkoročni najam svojevrsna batina, kako bismo te, te nekretnine na jedan prihvatljiv, ustavnopravno prihvatljiv način, ustavnopravno prihvatljiv način digli na tržište, a ne neku mjeru koja bi bila protivna demokratskom profilu države koja je u 21. stoljeću, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, možete se vratit na mjesto.
Imamo 4 replike, prva je poštovanog zastupnika Živkovića.

Živković, Marin (Možemo!)
Poštovani ministre, evo pričali ste o zaštićenim najmoprimcima. To su ljudi koji su kao što znate bili dobili stanarsko pravo u bivšoj državi i to su ljudi koji, u ovih 30.g. njihova situacija na ni koji način nije bila riješila. Podsjetit ću vas da je postojao fond novaca da se njihova situacija riješi, ti novci su nestali. Danas su to ljudi u prosjeku koji imaju 71.g., kojima se od 1. siječnja obračunava i 10 puta veća najamnina nego što je to bila dosada. Otkud da oni to plate? Ti ljudi danas stvarno ne znaju kako će to platiti, al ne samo to, nego su rješenja dobili sa zaostatkom od nekoliko mjeseci i sada moraju odjedanput platiti iznos 3 mjesečne najamnine. Znači to 1.000, 1.200 eura neki moraju platiti naši umirovljenici, ako ne plate gube to pravo koje su imali. Je li to pravedno poštovani ministre?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovani zastupniče Živković, to pitanje postavite gospodinu Krstičeviću ne meni jer smo mi prva Vlada koja je to pokušala riješiti. Ispraviti nepravdu koja je počinjena brojnim obiteljima u Hrvatskoj kako onima koji su, kojima su imovina oduzeta tako i onima koji danas moraju te stanove napustiti i takva je presuda Europskog suda za ljudska prava. Vi znate da je bio pokušaj rješavanja tog problema onda je Ustavni sud tu odluku srušio i rekao da se država mora više izložiti u i financijski u rješavanju problema zaštićenih najmoprimaca. I mi smo taj čini mi se balans između prava na vlasništvo bivših vlasnika i prava na dom zaštićenih najmoprimaca našim zakonom prilično dobro pogodili jer je već Ustavni sud utvrdio da je zakon u skladu sa Ustavom RH i da su zaštićena prava zaštićenih najmoprimaca, a pored toga smo donijele brojne mjere kako bi zaštićenim najmoprimcima pomogli. Uređujemo državne stanove poštovani zastupniče. Već smo, već smo pristupili gradnji novih stanova u Splitu …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… na lokaciji Sirobuja kako bismo riješili nove stanove zaštićenih najmoprimaca.
…/Upadica Željko Reiner: Hva… hvala./…
Prema tome napravili smo sve kako bismo zaštitili položaj zaštićenih najmoprimaca kojima je …
…/Upadica Željko Reiner: Hva… hvala lijepa./…
… ovakav primjer napravio ogromnu nepravdu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Ministre na moju repliku ste odgovorili da neki gradonačelnici nisu željeli uvesti porez na nekretnine. Da ja sam taj. Uvedite vi porez na ove koji su doveli do ove situacije to je svojim mjerama je dala Vlada da banke imaju najveću dobit u ovome slučaju i da imaju ovdje krupni kapital ima najveću dobit. Oćete li oporezovat banke za ovu dobit koju imaju, a vi prigovarate gradonačelnicima koji ne žele uvesti porez na nekretnine koje ste ministre i vi zastupali u svojoj predizbornoj kampanji da nikada nećete uvesti porez na nekretnine.
Ovim mjerama vi ništa ne rješavate nego ćete još više napuniti kesu bankama stranim koje će izvlačiti taj kapital i na taj način će podići cijenu i onim koji imaju dobra primanja obitelji, mladi bračni parovi i ostali neće moći priuštiti …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… rješavanju stambenog problema.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Bulj, ja sam kao načelnik uveo taj porez, isti porez prije 32 godine je uveden porez na kuće za odmor koji je sada redefiniran gotovo identičan i kojega bi ja nazvao porez na stambeni prostor koji nije u funkciji stanovanja ako baš hoćete kao gradonačelnik savjet mogli ste uvesti porez na nekretnine koje nisu u funkciji stanovanja, podignuti dio stanova u Sinju na tržište nekretnina, a to što ste ubrali tim porezom vratiti onim ljudima koji rade i plaćaju porez na dohodak i vratiti im ta sredstva svojim sugrađanima i povećati im plaću i smanjiti stopu poreza na dohodak što niste napravili.
Prema tome, ništa vi niste time napravili dobro svojim sugrađanima nego ste mogli redistribur… redistribuirati temeljni porez na kojemu počiva poslovanje i financijski plan grada Sinja.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Bulj dignuo je povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Povrijeđen je Članak 238. gdje omalovažava zastupnike. Što se tiče poreza na dohodak ja sam smanjio odmah porez na dohodak na 18% nižu stopu i to je Sinj među prvima učinio. Ja sam protiv oporezivanja naših građana. Ja sam za oporezivanje ministre onih koji su doveli do ove situacije vašim politikama. To su strane banke koje imaju 2 milijarde eura dobit u prvoj polovici prošle godine …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to nije povreda Poslovnika to je replika pa dobijate opomenu, ali repliku ima kolega Krstičević.

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala predsjedniče.
Ma evo gospodine Bačić lukava je ta vaša linija obrane, naravno optuži ljevicu čim spominje nacionalizaciju, međutim naravno da Katalonci ja u to vjerujem nisu mislili nešto nacionalizirat nego su pokazali jedan oštriji stav prema vlasnicima tih nekretnina i rekli gospodo izvolite to stavit da služi svojoj svrsi a to je stanovanju, dajte to na tržište. Pa šta vi radite gospodine Bačiću? Vi njima za to još dajete novac. Vi im punite džepove ljudima koji su doveli do ove krize. I bio je, problem je još veći što te džepove im punite iz našeg proračuna. To je ona razlika koju vi danas ovdje ne vidite i to je ono što će nažalost državnim subvencijama doći do još većeg porasta cijene stanova. Ja ne mogu vjerovati da vi to sa te razine, sa takvom birokracijom i administracijom ne možete shvatiti ili jednostavno ovde glumite da to nije zap… nešto što, što vam je došlo kao zaključak u vidu da i dalje ostanete na liniji sa onim stvarnim klijentima koje uvijek podržavate svojim odlukama a to su naravno građevinski lobiji i vlasnici nekretnina i banke.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovani zastupniče Krstičević, Vlada je krenula u redistribuiranje odnosno redefiniranje ispričavam se, poreza na prazne nekretnine koje nisu u funkciji stanovanja i to je mjera tzv. porezne poluge da naše sugrađane koji imaju višak stambenog prostora na određeni način poreznom presijom neću reći prisilimo ali ih potaknemo da im nije isplativo držati prazan stan jer će na njega plaćati porez na taj prazan stambeni prostor. Rekao sam da neke jedinice lokalne samouprave su to u ovo predizborno vrijeme nisu htjeli namet… nametati taj namet porezni i ja to razumijem, poštujem, oportuno je sa strane lokalne samouprave u ovom trenutku to ne napraviti ali to nije porez na nekretnine ovo što govori kolega Bulj jer sve nekretnine porez, poslovni prostori, garaže, stambeni prostori, prostori dugoročnog najma nisu oporezovani. Prema tome, ovo je jedna redistribu…
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… redefinirani porez koji je upravo za funkciju to što se vi zalažete, a to je da se prazni prostori dignu na tržište.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica i potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Gospodine Bačiću nije kolega Krstičević predlagao da Hrvatska ide putem Portugala nacionalizacijom privatne imovine, nego je govorio o jednom od primjera. No, ono što mene muči je što vi nikako ne želite pogledati u bliže susjedstvo i uzeti primjer, primjerice Austrije i shvatiti da regulirati tržište i riješiti ovaj problem potrebe za 236 tisuća stambenih jedinica za naše sugrađane mi nećemo moći riješiti dok ne oformimo, ne kreiramo, izgradimo, kako god hoćete, nacionalni hrvatski stambeni fond, zašto naši građani ne bi mogli, kao u Beču živjeti u državnim unajmljenim stanovima, plaćati maksimalno 8 eura o kvadratu, biti sigurni cijelog života da ih nitko ne može istjerati iz tih stanova i da imaju adekvatne prostore.
Je, u Hrvatskoj 90% građana posjeduje nekretninu, ali uporno ne govorimo o onom drugom dijelu da velik dio hrvatskih građana živi u neadekvatnim nekretninama, prostorno neadekvatnim. Tu je problem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovana zastupniče Glasovac, pripremajući Nacionalni plan stambene politike naša radna skupina je analizirala je sve moguće stambene politike uspješnih država članica EU, pogotovo i poglavito grada Beča. Nama je grad Beč bio vodilja u izradi Nacionalnog plana stambene politike, prošli smo i nastojali što više u naš zakonodavni sustav implementirati njihovu dubinsku studiju u slučaju stambene politike grada Beča gdje smo vidjeli sve najbolje primjere i praksu što to radi, što radi grad Beč. No, usput treba reći da grad Beč to radi već više od 100 godina pa onda mi u jedan dan, u jedan mjesec, u jednu godinu teško možemo biti blizu tog najuspješnijeg grada u Europi kada je u pitanju stambena politika.
Ali smo uvjereni da smo na pravom putu da će se to kroz nekoliko godina, neće se to u mjesec dana, neće se u godinu, ali kroz 6 godina na koje smo izradili taj strateški srednjoročni dokument, vidim, uvjeren sam da će bit prvi pokazatelji da smo na pravom putu.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika govoriti poštovani zastupnik Predrag Štromar, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade sa suradnicima. Poštovane kolegice i kolege, priuštivo, dostojanstveno i sigurno stanovanje jedno je od glavnih egzistencijalnih pitanja svakog pojedinca, ali i države koja je dužna kreirati politike koje će to omogućiti. Nažalost sustavna politika rješavanja stambenog pitanja u RH do ove godine nije postojala. Upravo nedostatak sustavnih mjera prilagođenih stvarnim potrebama građana doveo je do toga da je danas prosječna obitelj s prosječnim primanjima nekretnina za stanovanje postala nedostupna, a istovremeno je tržište preplavljeno praznim nekretninama i nerealno visokih cijena koje rastu brže od prosječnih primanja te ponuda stanova ne uspijeva zadovoljiti potražnju.
Konkretno u brojkama, to znači da 40% stambenog fonda trenutno ne služi stanovanju, a istovremeno nedostaje više od 230 tisuća stambenih jedinica. Kako onda do vlastite nekretnine?
Vlada RH ponudila odgovor kroz donošenje Nacionalnog plana stambene politike kao važnog akta srednjeročno strateškog planiranja u području stanovanja u kojem priuštivo stanovanje čini jedno od 3 ključna cilja. Upravo je zakon o društveno poticajnoj stanogradnji jedan od mehanizama čija provedba bi trebala omogućiti ublažavanje negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine te povećanje ponude priuštivog stanovanja.
Mi u Klubu HNS-a i nezavisnih zastupnika pozdravljamo ovaj prijedlog zakona jer smatramo da će prije svega doprinijeti da se što prije realiziraju pripremljeni projekti priuštive stanogradnje koji su sada na čekanju jer zbog neusklađenih cijena gradnje nisu bile ostvarene u proteklom razdoblju.
Čuli smo potpredsjednika Vlade, više od 700 stanova ima građevinske dozvole koje bi mogle krenuti u izgradnju. Također, vjerujemo da će isplata potpora u visini polovice PDV-a ili cijelog iznosa poreza na promet nekretninama koje ovaj Zakon predviđa potaknuti veći interes za kupnju stana ili gradnju nekretnine. Ono što je važno naglasiti, a što ovaj prijedlog zakona donosi je namjera da se aktiviraju postojeće višegodišnje prazne nekretnine.
U trenutku kad se brojne jedinice lokalne samouprave, a posebno bih istaknuo područje priobalja i urbanih sredina suočavaju s pritiskom na proširenje građevinskog područja te prevelikim izgrađenosti prostora, ovakva mjera donosi višestruku korist. Prvenstveno je riječ o puno bržoj realizaciji nove ponude priuštivih stanova, manjem utrošku financijskih sredstava za aktiviranje praznih stanova te ostvarivanju ekoloških benefita.
Ono što bih svakako još htio naglasiti, a o čemu sam i ranije govorio, za ovom govornicom je poticanje priuštivog stanovanja u obiteljskim kućama koje imaju značajan udio u stanovanju, a posebno u krajevima gdje takvo stanovanje je tradicijsko. Drago mi je da se u pripremi ovog Zakona da se vodilo računa i o tome da će on omogućiti i potaknuti mlade na kupnju kuća. Obzirom da ruralni prostori imaju na raspolaganju značajan broj praznih nekretnina, kao i da postoji veliki potencijal za gradnju novih, vjerujem da će ovaj Zakon itekako pozitivno utjecati na stambeno i demografsku revitalizaciju.
Ne samo da će se njegovom provedbom omogućiti ostanak mladih u svojim rodnim krajevima, već će se otvoriti prostor za privlačenje svih zainteresiranih, što će posljedično jačati demografsku obnovu, smanjiti pritisak na gradove te vjerujem, doprinijeti jednakom jednom regionalnom razvoju.
Zaključno, obzirom na čitav niz benefita koje ovaj Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji donosi, Klub HNS-a i nezavisnih zastupnika podržat će njegovo donošenje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDSS-a govorit će poštovani zastupnik Milorad Pupovac, izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)
G. potpredsjedniče HS-a, poštovani g. potpredsjedniče hrvatske Vlade. U ime Kluba SDSS-a htjeli bismo reći nekoliko riječi o ovoj važnoj, zapravo, prevažnoj temi jer ova tema je uz pitanje dostupnosti zdravstvene usluge za sve naše građane, uz pitanje funkcioniranja pravosudnih institucija i dostupnosti pravde i uz pitanje kako i na koji način obnoviti proizvodne kapacitete i time radna mjesta u Hrvatskoj, četvrta po našem mišljenju najvažnija tema kojom se zemlja susreće. Tema koja je povremeno bila obrađivana, povremeno joj se pristupalo različitim projektima kako da je se riješi, ali cjelovitoga pristupa nije bilo i bez obzira slagali se mi sa svim ili ne slagali od ovoga što je Vlada predložila i što je potpredsjednik Bačić ovdje obrazlagao ovo jeste dosad najcjelovitija prijedlog kako da se pitanje stambene problematike, cijena nekretnina, cijena najma stanova i kuća pokuša staviti pod kontrolu i kako da se osigura onima kojima su stanovi sada nedostupni bilo tako da postanu vlasnici, bilo da ih uzmu u najam postanu dostupni.
E sad, okolnosti u kojima se to čine doista jesu takve da je Vlada i ne samo hrvatska Vlada nego i Europska komisija, dakle EU i članice EU su zapravo vidjele da je potrebno uvesti ono čega nije bilo, a to je da se država uključi sa svojim političkim mjerama, sa svojim fiskalnim mjerama, sa svojim financijskim mjerama i da na neki način zaštiti građane od onoga što svi vidimo, a to je nekontrolirani rast cijena nekretnina i jednako tako nekontrolirani rast najma stanova. Ako je točno da je u posljednjih 10.g. cijena nekretnina porasla za 80%, po nekima 50%, da je najam porastao u Hrvatskoj za 129% i isto tako da su potrebe porasle pet puta, onda to samo pokazuje koliko je ovaj kolač ili koliko je ovaj problem golem i koliko je zapravo ozbiljan i težak.
E sad, ministar Bačić i potpredsjednik Bačić je ovdje govorio o Nacionalnom planu i o akcionom, akcionim mjerama provođenja Nacionalnoga plana, o ovom konkretnom zakonu koji je danas u raspravi i najavio je još neke zakone u setu zakona koji bi trebali koliko toliko razriješiti ovaj čvor, a ovaj čvor doista izgleda kompleksno, vjerojatno još kompleksnije negoli kad je posrijedi jedan drugi aspekt, a to je štednja naših građana u bankama. Jer postoji golema količina novca koji je zapravo neaktivan ili ograničeno aktivan, kao što i kod nas postoji golema količina nekretnina koje su također neaktivne, u najvećoj mjeri neaktivne.
Kako i na koji način stvoriti pravedan mehanizam da se osigura pristupačna stanogradnja i pristup nekretninama, to je doista danas krupno pitanje, a da se ne uđe u sukob sa interesima koji postoje u građevinskim lobijima i da se istovremeno zaštiti građane RH koji imaju potrebu za najmom stana ili potrebu za posjedovanjem i vlasništvu nekretninama.
Predložene mjere u ovom zakonu kojeg danas raspravljamo bi trebale to osigurati, dakle prvo trebali bi osigurati da se ponovo reaktivira sistem POS-ovih stanova jer je on zbog niske cijene zapravo u velikoj mjeri kao što u izvještaju i obrazloženju ovoga zakona stoji zapravo blokiran jer se onima koji grade te stanove zapravo ne isplati po toj cijeni graditi, koja je znatno niža od prosječne cijene koju, koja postoji na tržištu bilo trgovačkih društava, bilo drugih pravnih lica u RH.
To će svakako s jedne strane pomoći ljudima koji su u građevinskom sektoru, ali bi isto tako trebalo pomoći i da se poveća broj dostupnih stanova za one kojima su ti stanovi potrebni, a koji bi trebali biti niži od onih cijena koje su u Hrvatskoj danas ili u različitim sredinama u Hrvatskoj danas na snazi i to bi trebala biti prva mjera. Uzdamo se u to da će ta prva mjera biti dovoljno efikasna i dovoljno poticajna i za jedne i za druge. Vjerojatno za one koji su u građevinskom sektoru hoće. Kako će to biti za one kojima će ta povećana cijena tražiti veću količinu novca, to ćemo vidjeti.
Druga mjera koja se tiče povratka poreza onima koji se odluče za kupovinu nekretnine, bilo da je riječ o povratku 50% PDV-a ili pak povratku stopostotnom iznosu povratku stopostotnog iznosa poreza na kupovinu nekretnina ta mjera u odnosu na postojeće stanje jeste korak naprijed, to nema nikakve sumnje. Koliko će ljudi biti u mogućnosti i uz takvu mjeru se odlučiti za kupovinu prve nekretnine, dakle oni koji su do 45. godine i naravno krupno pitanje s obzirom da nemamo punu sliku o tome koliko ima ljudi zaposlenih u toj dobi, koliko ima ljudi koji su zaposleni na određeno vrijeme, a koliko ima onih koji su zaposleni na neodređeno vrijeme i koji istovremeno imaju dovoljno visku plaću da se mogu upustiti u takvu vrstu kupovine. Sasvim sigurno kažem to jeste korak naprijed i jednom broju ljudi će sigurno omogućiti da koji su u dobi do 45. da to mogu i napraviti.
Bilo bi dosta važno da se ova ograničenja koja su uvedena što se tiče ne samog prebivališta nego pitanja posjeda druge nekretnine ili poštuju striktno ili tamo gdje za to postoje izuzeci potrebe za izuzecima koje su definirane pojedinim člancima ovoga zakona da se one također poštuju kako valja tj. striktno.
Što se tiče treće mjere, a to je mjera koja bi nakon usvajanja donošenja Zakona o porezu na nekorištene nekretnine trebala potaći ljude da krenu u neku vrstu ugovornog odnosa da Vladom i da počnu iznajmljivati svoje stanove. To je mjera koja bi trebala pomoći onima koji sad nemaju za stanove i kojima su cijene nedostižne, samo je sada pitanje kakav će odaziv biti onih koji te nekretnine posjeduju i da li će oni doista u mjerama Vlade prepoznati priliku da se aktivira njihovo vlasništvo i da im donese određene prihode ili će se zadržati postojeće filozofije kakvu su imali do sada?
Dakle, kao što je sam potpredsjednik Bačić rekao, kod sve tri ove mjere, a naročito mi se čini kod ove treće postoji značajan broj upitnika, ali reći ćemo ako ne napravimo prvi korak nećemo znati da li možemo napraviti i drugi. I u tom smislu mi se čini da trebamo dati neku vrstu kredita ili povjerenja i ovoj mjeri.
Nije mi namjera niti meni niti klubu da povodom ovog zakona raspravljamo cijeli paket, ali u tom cijelom paketu postoji institucija APN koja ima dugu povijest, ne baš uvijek slavnu i koja bi sad trebala dobiti zapravo centralnu ulogu u cijelom programu i nacionalnog programa i akcijskog plana i ovoga zakona i gotovo svih drugih zakona, to bi trebala biti institucija o kojoj ovisi da li će išta od ovoga u pravom smislu te riječi uspjeti ili neće. E sad, jako bi bilo važno g. ministre kada bismo čuli kako ministarstvo i kako Vlada misli rekonstruirati taj APN za koji znamo da je bio problematičan. I u vrijeme kada je otkupljivao kuće od pojedinih građana, građana srpske nacionalnosti koji su izbjegli, a koji je često otkupljivao na osnovi krivotvorenih suglasnosti za otkup. Mnogi od vas to ne znaju, ali mi koji se time bavimo to znamo.
Zašto to govorim? Zbog toga što kad jedanput ustanovite nevjerodostojnost ili kad jedanput ustanovite nepravilnost onda se ona vuče. Mogao bi spomenut jedan vrlo svjež slučaj jednog našeg kolega iz Vukovara čija obitelj je dobila kuću iz jednog takvog programa. A onda je dobila i stan, a onda je dobila još nešto, da bi danas taj stan iznajmljivala kome? Onima koji protiv kojih se ovdje u Saboru govori, migrantima i stranim radnicima. Dakle, s jedne strane smo protiv onih koji su nam neophodni da bismo mogli graditi ovakve stanove i pokrenuti ovakvu građevinsku industriju jer svojih nemamo, i da bi ti koji rade za nas mogli osigurati da oni koji su odavde iz naše kuće, iz naše zemlje otišli da se sutra vrate i da više ne odlaze, a onda ljudi koji su protiv toga zahvaljujući institucijama kao što je APN imaju mogućnost da posjeduju nekoliko kuća, nekoliko stanova i nemaju problem sa praznim kućama i stanova jel ih iznajmljuju Nepalcima, Bangladešanima i ostalima za koje će istovremeno ovdje govoriti protiv njih. Onaj o kojem govorim će se prepoznati.
Zato mi se čini da je pitanje APN-a u ovoj priči veoma važno i g. ministre trebat ćete mu posvetiti ozbiljnu pažnju i vi i cijela Vlada.
Na kraju bih htio reći da u čl. 4. bi bilo možda dobro da se govori i o onima koji su u programu stambenog zbrinjavanja, a bivši su nosioci stanarskih prava da i oni imaju neku vrstu prvenstva jer su jednako tako ratne žrtve kao i svi drugi. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera, ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Loris Peršurić.
Izvolite.

Peršurić, Loris (IDS)
Poštovani potpredsjedniče sabora, potpredsjedniče Vlade sa suradnicima, kolegice i kolege evo danas kako smo dosta i pričali dosada raspravljamo o prijedlogu izmjena Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji tzv. POS-a kao i o novim mjerama u stambenoj politici među kojima posebno ističem najavljeni model priuštivog najma stanova.
Smatram da svako nastojanje da se unaprijedi dostupnost stanovanja zaslužuje pažnju i podršku osobito u vremenu u kojem su cijene kvadrata doista otišle u nebo kako smo mogli i čuti u više navrata osobito ću reći u primorskim gradovima i turističkim atraktivnim sredinama. I to treba na ovaj ili sličan način riješiti ali na nacionalnoj razini naravno u suradnji sa lokalnim samoupravama i to na cjelovit i sveobuhvatan način kao što smo mi na lokalnim razinama često znali govoriti jer taj problem sigurno nije ni na moru ni na kontinentu nego u cijeloj Hrvatskoj, a kako znamo čuti i čitati i vidjeti problem nije samo u Hrvatskoj već i puno, puno šire dakle u čitavoj Europi.
Međutim, istovremeno moram bit, moramo biti iskreni i reći dosada se rješavalo kroz vatrogasne mjere kako na lokalnoj, regionalnoj tako i na nacionalnoj razini. Mi ne trebamo samo reagirati dakle na stanje na tržištu već ga trebamo strateški oblikovati. Trebamo stambenu politiku koja nije kratkoročna, nije reaktivna već dugoročna, dosljedna i sustavna.
Evo kao zastupnik iz sredine koja osjeća zaista veliki pritisak zbog rasta cijena nekretnina mogu posvjedočiti koliko je mladim obiteljima ali i deficitarnoj radnoj snazi kao npr. medicinarima, medicinskim sestrama, policajcima itd. postalo teško ostati i živjeti u svojim takvim sredinama.
Evo lokalne samouprave se snalaze koliko mogu. Evo u mom gradu temeljem raznih anketa koje smo i radili među građanima najveći interes za dodjelu je gradskih parcela za gradnju obiteljskih kuća i najam gradskih stanova nakon što smo kako sam već rekao proveli zaista puno i raznih oblika subvencije. Kako su i ti modeli njima najprihvatljiviji tu bimo isto trebali i na nacionalnoj razini isto razmotrit situaciju, to govorim više za najam stanova. Dakle, jednostavno ili vjerojatno građani jednostavno nisu kreditno sposobni i onda zato i nekako interes je veći u tom smjeru.
Puno smo toga kako kažem radili no jasno je da to nije dovoljno i sustav POS-a koliko god bio koristan više ne odgovara stvarnim troškovima i potrebama danas. Izvođači s jedne strane ne ulaze u projekte jer im se ne isplati, a građani sve češće ostaju bez prilike da dođu do vlastitog doma. Evo smatramo da je donošenje Nacionalnog plana stambene politike da su koraci u dobrom smjeru definitivno, no upozoravam da to neće biti dovoljno ako nemamo cjelovitu strategiju. Strategiju koja uključuje planiranje prostora, jačanje fonda javnih stanova, poticanje najma kao trajnog rješenja za neke što u određenom slučaju već sad se i radi ili intencija samih ovih ne ovog zakona nego ovih zakona ide u tom smjeru.
Također pozdravljam najavljeni model priuštivog najma ali podsjećam da on može funkcionirati samo ako lokalne samouprave budu imale punu podršku države, mislim na financijsku i administrativnu a isto tako zakonodavnu jer interes za POS ili slične modele neće doći sam od sebe, ljudi u životu traže definitivno prije svega ja ću reći sigurnost, održivost i predvidivost i tu im moramo mi svi pomoći kako kažem sa nacionalne krovne nekakve institucije pa sve niže.
Evo zaključno podržavam intenciju samog zakona ali i pozivam isto tako i Vladu i resorno ministarstvo da stambenu politiku ne promatraju kroz prizmu pojedinačnih mjera i počnu gradit dakle jasan dugoročan okvir za rješavanje jednog od ključnih izazova našeg društva, dakle dostupnog stanovanja za sve. To možemo samo svi zajedno, država kao što sam već rekao, kao nekakav krovni dionik ali i obvezno tu moraju biti uključene i lokalne samouprave. Kako sam već spomenuo prije u samom govoru mi na razini lokalnih samouprava puno puta smo upućivali da taj problem jednostavno možemo rješavati svi skupa, ne prebacivat na drugog već jednostavno moramo ga riješiti od krovne razine pa sve na niže jer kako je to problem ili taj veliki izazova kojeg imamo sada u Hrvatskoj, nije samo u Hrvatskoj već i puno, puno šire tako da evo pozdravljam da idemo, da smo krenuli onaj, ono cjelovito rješavanje problema na nacionalnoj razini.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani zastupnik Marin Živković.
Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
…/Govornik naknadno uključen./… Zakon o POS-u je donesen davne 2001. godine i Hrvatska je kroz izgradnju stanova, kroz taj model dosada uložila stotine miliona eura i izgrađena su 9.126 stana. Danas raspravljamo o prijedlogu zakona koji produžuje taj model i po kojem predviđamo da ćemo u narednom razdoblju svake godine uložiti dodatnih 50 miliona eura.
Prije nego što glasamo za takav prijedlog moramo postaviti dva važna pitanja kako bismo znali je li taj plan svrsishodan. Prvo pitanje je što se dogodilo s postojećim stambenim fondom koji je izgrađen putem POS modela? To sam na odboru pitao državnog tajnika i nije mi znao reći. Nažalost, svi smo svjesni toga da je značajni dio stanova izgrađen putem POS modela rasprodan po značajno većim cijenama, da je dio tih stanova na tržištu najma po nepriuštivim stanarinama i da je dio tih stanova čak u sustavu dnevnog najma tj. da više uopće se i ne koristi za stanovanje.
Država koja je zadnjih nekoliko godina radila analize za Nacionalni plan stambene politike, točne podatke o tome kako se stanovi iz ove investicije koriste, nažalost nema. Sve što znamo je da je država potrošila značajne resurse na taj program, pogotovo ljudske resurse, ali i dio likvidnosti i da značajni dio tih stanova danas nisu u funkciji priuštivog stanovanja. Program poticajne stanogradnje usmjerava javna sredstva prema stjecanju privatnog vlasništva koje često poslije toga postaju dio špekulativnog kapitala koji se nalazi na tržištu nekretnina, a država iako ulaže golema sredstva ne povećava svoj fond stambenih jedinica kojima bi utjecala na priuštivo stanovanje. To nas dovodi do drugog važnog pitanja, a to je što će biti za 10.g. kada uložimo još pola milijarde eura u POS model? Hoće li to dovesti do ukupnog broja, ukupnog rasta broja priuštivih jedinica ili ćemo za 10.g. biti u istoj poziciji u kojoj smo i danas samo ipak s puno manje prostora za novogradnju? Ovaj model nažalost nije neograničen, ograničeni smo prostorom, prostor je isto resurs i to jako ograničen. Vlada upozorava na CO2 učinak novogradnje u obrazloženju druge mjere unutar ovog zakona, ali što je s tim učinkom u POS-t izgradnji? To je mjera koja također potiče novogradnju, ali ta novogradnja osim po cijeni se ne razlikuje značajno od bilo kakve druge novogradnje. Dugoročni efekt ovog ulaganja po priuštivo stanovanje je malo, pogotovo ako se trendovi rasta vrijednosti nekretnina nastave. Način da POS kao model bude dugoročno održiv i da sustavno povećava moć države da pruža svojim građanima priuštive jedinice je da se omogući pravo prvo otkupa na stanove prodane putem POS modela i to po originalnoj cijeni stana. Tako bi se spriječilo da ti stanovi postanu dio špekulativnog kapitala i da se ljudi bogate na štetu javnih investicija. Danas vrijednost nekretnina raste po godišnjoj stopi od 12%. Više zaradi stan u vrijednosti nego radnik ili radnica s prosječnom plaćom. Jedan od glavnih razloga zašto imamo toliko praznih nekretnina, a u isto vrijeme veliku potražnju za stanovima na našem tržištu nekretnina je izuzetno povoljan porezni tretman špekulanata. To da se u Hrvatskoj može pakirati špekulativni kapital, često i sumnjivog podrijetla i da gotovo ne postoji porezna dobit od takve djelatnosti je dokaz da je sustav podređen špekulantima, a ne građanima. U Hrvatskoj je dovoljno držati nekretninu 2.g. da se oslobodite poreza na dobit od preprodaje, 2.g.. Podsjetit ću, mi smo predlagali da se taj porez primjenjuje na sve koji ne drže stan barem 8.g. ukoliko nisu živjeli u tom stanu. Takav porez bi momentalno obeshrabrio špekulante, kako domaće tako i strane da ulažu značajno sredstva na hrvatskom tržištu nekretnina jer uložena sredstva na taj način postaju značajno manje likvidna jer vam se ne isplati sutra prodati taj stan jer ćete platiti značajan porez i onda vam se ne isplati ulagati ako ne možete raspolagati tim novcima. Špekulativni kapital ne ide nikome na korist osim samim špekulantima, tako da mi stvarno nije jasno zašto Vlada nije prihvatila taj naš prijedlog, da su interesi građana na prvom mjestu sigurno bi ga prihvatila.
Slično je i s porezom na nekretnine. Koji je razlog da je porez na prazne nekretnine istovjetan porezu na kuće za odmor? Umjesto da porez na prazne nekretnine može odrediti po puno većoj stopi od maksimalnih od 8 eura godišnje, što je za stan od 50 kvadrata stvarno, stvarno smiješna cifra, Vlada ga je povezala sa porezom na kuće za odmor, pa malo koja JLS stavlja i te jadne maksimalne vrijednosti, a neki kandidati za gradonačelnika čak porez na prazne nekretnine od 5 eura po kvadratu godišnje nazivaju haračem.
Mi smo predlagali da se ta dva poreza odvoje i da se porez na prazne nekretnine može odrediti po puno višoj stopi. Nažalost Vlada nije prihvatila taj naš prijedlog i sada još uvijek ne postoji snažno odvraćanje od toga da se drže prazne nekretnine. Da su Vladi interesi građana na prvom mjestu, špekulanti se ne bi tako lako izvukli, znači 400 eura za stan od 50 kvadrata, 400 eura je godišnji porez ako držite praznu nekretninu na kojoj vam je godišnji prinos od vrijednosti veći od 12%, a na tu vrijednost ako držite stan 2.g. ne plaćate porez.
Predlagali smo i kontrolu rasta cijene rente za podstanare. Podstanari su danas osobe koje se ne mogu pouzdati u svoj stambeni status ni minimalno, mnogi nemaju ugovor, a čak i kad ih imaju to ih ne štiti mnogo od naglog rasta stanarine ili od toga da im stanodavac kaže da se malte ne preko noći moraju iseliti. Kontrola rente bi s druge strane dodatno smanjila potražnju za stanovima kao sredstvom štednje jer se u Hrvatskoj sve više događa da podstanare, da podstanari kroz 1/1 gotovo otplaćuju cijeli iznos kredita za stanodavca. Tako da kreditno sposobne osobe povećavaju svoj kapital, a oni koji nisu jednostavno postaju svakim danom sve siromašniji i siromašniji i svaki dan su sve dalje i dalje od rješavanja svog stambenog pitanja. U isto vrijeme svakim danom sve više i više svojih radnih sati ide u džepove stanodavaca i banaka. Rast stanarina je najuže povezan sa rastom plaća. Ne treba zaboraviti da kad stanarine rastu da se nisu uvjeti stanovanja poboljšali, da nije stan odjedanput bolje opremljen, da nije odjedanput na boljoj lokaciji, stanarine u pravilu samo rastu jer je stanodavac procijenio da postoje uvjeti da podstanar da veći dio svoje plaće. Vlada nije prihvatila ni taj naš prijedlog da se ograniči rast najamnina. Kada smo sada ministra pitali hoće li Vlada ići u tom smjeru, ministar je izignorirao to pitanje. A i u ovom slučaju da su interesi građana koji žive od svoga rada na prvom mjestu, sigurno bi se išlo u tom smjeru. I ne samo to nego je Vlada donijela zakon kroz koji će velikom broju bivših nositelja stanarskog prava koji u prosjeku imaju preko 70 godina, stanarina narasti otprilike 10 puta.
Kako će to ljudi plaćati, to ostaje nejasno, ali gotovo je sigurno da ako se taj Zakon provede na način na koji je to Vlada predložila i kako ga provodi, da će opet najviše profitirati špekulanti, a moguće i kamatari, a da će posljedice za te umirovljenike u pravilu biti nepopravljive.
Druga mjera iz ovog Zakona, APN-ovo preuzimanje upravljanja stanovima u privatnom vlasništvu u zamjenu za iznos višegodišnje rente u 2 rate, također, ima nekoliko problema.
Načelno, podržavamo ideju da se proba preuzeti upravljanje nad praznim stanovima kako bi se ponudili stanovi po priuštivim cijenama, to je načelno dobra ideja. Međutim, taj bi model vjerojatno puno bolje funkcionirao da je porez na prazne stanove veći, tj. da je trošak nekorištenja stanova puno veći. Po tom modelu bi oni koji odluče dati državi stan na upravljanje bili oslobođeni tog velikog troška.
A u isto vrijeme bi im država mogla ponuditi cijenu samo priuštivog najma, umjesto da država subvencionira stanarinu do razine, tzv. tržišnog najma. Takav model bi potaknuo puno više onih koji sada drže prazne stanove da sami stave svoje stanove na tržište najma. Druga bitna stvar koja bi poboljšala implementaciju ovog Zakona je ta da se upravljanje stanova, tamo di je to moguće, da to rade jedinice lokalne samouprave kojima je to ionako posao i koje to rade već dugi niz godina.
Nema potrebe da imamo na jednom mjestu 2 paralelna i konkurentna modela priuštivog najma, a ako ipak inzistirate da APN upravlja tim stanovima, onda je minimalno što je potrebno, da ta politika smisleno cilja na onima, na one kojima se može najviše pomoći, da se APN pridržava lokalnih kriterija o dodjeli stanova po priuštivim cijenama i da se pridržava tih lokalnih cijena.
Umjesto toga, sada se predlaže da se u jednom, da u jednom gradu imamo 2 paralelna sustava priuštivog najma po različitim kriterijima i po različitim cijenama. Takve politike najčešće rezultiraju time da je iz njih budu isključeni oni kojima pomoć najviše i treba.
Treba reći da je ovaj Zakon koji je došao na raspravu po hitnom postupku i ako ga usvojimo u ovome obliku, on će rezultirati ogromnim transferom bogatstva od države prema špekulantima. Dakle država će davati otprilike 45, 50 tisuća eura špekulantima koji barem 2 godine nisu ništa radili sa svojom nekretninom ili koji tvrde da nisu ništa radili ili koji to tvrde zapravo. Znači oni koji su na crno davali će isto moći koristiti ovu mjeru.
Naravno, svaki najmodavac koji sada daje stan u najam po svim pravilima će se s pravom pitati zašto on ne može dobiti odmah višegodišnji iznos najamnine od države. Razlika se stvara između onih koji su prijavili podstanare i onih koji nisu.
Kako se uopće određuje tržište najamnina kada se procjenjuje da je svega 20% najma uopće prijavljeno? I dok država planira taj ogromni transfer bogatstva prema špekulantima, transfer koji će rasti i do 50 milijuna eura godišnje, taj transfer nažalost nikako ćete dugoročno povećati moć države da omogući stambene jedinice koje se mogu koristiti za priuštivo stanovanje.
Kada taj program završi, potrošit ćemo vjerojatno stotine milijune eura, a nećemo od toga imati niti jedan jedini stan u javnom vlasništvu. Niti jedan. Ista ta država nije u stanju ni osigurati uvjete da i ona i jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu lagano kupovati stanove na tržištu. Nažalost čini se da Vlada i dalje vodi politiku poticanja neplaćanog rada, to smo vidli kroz 2 primjera i plaćenog nerada jer plaća onima što ništa ne rade sa svojom nekretninom.
Treća mjera, oslobađanje poreza za prvu nekretnine i povrat pola PDV-a za novogradnju su mjere koje mogu pomoći onima koji su kreditno sposobni i koji kupuju prvu nekretninu te takvu mjeru podržavamo iako je činjenica da je sve manje takvih osoba, a uz ovaj rast cijena nekretnina, kao i uz postrožene uvjete kreditiranja, moramo paziti da to kroz par godina ne razvije mjeru koja je direktna subvencija najbogatijima.
Zaključno, za 10 godina kada ćemo promatrati efekte ovog Zakona i koliko smo resursa, kako ljudskih, tako i financijskih potrošili, što ćemo onda zaključiti? Mislim da ćemo zaključiti da je država pomogla nekim ljudima da kupe nekretninu, da je pomogla nekima da manje plate nekretninu, a da je sve ostalo jednostavno nepromijenjeno. Država neće imati više stanova kojima upravlja, niti će se puno više praznih stanova dugoročno aktivirati. Zato vas još jednom pozivam da razmotrite naše prijedloge za poboljšanje stambene politike kako svi ti silni resursi ne bi završili u bunaru i kako bi stvarno imali dugotrajne efekte. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će zastupnik Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Cilj priuštivog stanovanja je da netko ne prelazi da bi osigurao sebi nekretninu tko nema za život jer 30% prihoda, međutim, to je u Hrvatskoj nemoguće jer ni ove mjere neće donijeti nikakva smanjenja cijena niti stan u RH, no moramo znati da u posljednjih 7, 10 godina, pardon je porasla cijene stanova za 79%, tj. negdje oko 70%, a najma i više, priko 100%, tako da u ovome trenutku priuštivim stanovima pričati kroz ove mjere je nemoguće i naravno da tribamo gledati ovaj zakon i ove mjere tj. koje su ovdje navedene da one neće smanjiti dobit to su banke koje se ne oporezuju i neće smanjiti dobit špekulantima ili krupnom kapitalu, a uzrok svega toga je u biti dobit banaka i kapitala.
Šta imamo veću potražnju stanova naravno da će rast cijena, a mi kako bi došli do određenih sredstava tribamo oporezovati one koji imaju najveću dobit, a to su strane banke koje imaju najveću dobit u RH ali očito nemamo tu hrabrost i onda oporezujemo koga, naše građane kroz poreze na nekretnine, namećemo im i druge poreze.
Ja bi samo kratko ušao u jedan vrlo bitnu stvar da nije isto na cijelom teritoriju RH. Nije isto u Zagrebu, nije isto u Lici, nije isto u Dalmatinskoj zagori, nije isto u Slavoniji, nije isto u Gorskom kotaru i drugim krajevima, ali je činjenica da određene mjere mogu potaknuti određene stvari i naravno ovdje se spominju često lokalni čelnici. Da, lokalni čelnici mogu puno i ja kao gradonačelnik jednoga grada u Dalmatinskoj zagori srce Dalmatinske zagore mogu kazati da sam ponosan što smo prvi po analizi gradonačelnika HR-a 14 proračunskih stavki. To možete provjerit i to je službeno za 2023., a bili smo i za 2022.
Zašto? Jer na području Dalmatinske zagore najveći dio ljudi ima mogućnost graditi kuću i obnoviti stare kuće i to je sve više i više u jeku. Zašto? Jer Split je postao ne priuštiv. Jednostavno kvadrat stana je postao preskup i naravno da ljudi sada žele doći u zaleđe i to su najpotentniji krajevi. Ja sam to govorio i prije nego što sam bio gradonačelnik i zna sam da će Sinj imat sve više i više stanovnika, da će imat više rođenih nago umrlih, da će dolaziti ljudi i nikada više, više u zadnje 3 godine dato 2 godine ili 2,5 dato građevinskih dozvola nego u zadnjih 10-ak, izdato je građevinskih dozvola, govorim o građevinskim dozvolama. I ti krajevi su potencijal i to je najbitnije da ti iseljeni krajevi i ti potencijali i ti resursi jer ne moremo budu puni života. Ne možemo se svest samo u Hrvatskoj na Zagreb i užu okolicu, ne možemo se svest na 3, 4 ili 5 velikih gradova. Zato treba promišljat politiku da se omogući mladom čovjeku da se vrati, al taj mladi čovik kad se vrati ili doseli u te krajeve da ima kvalitetu življenja i ponavljam još jednom ja sam ponosan što sam gradonačelnik grada Sinja koji je prema istraživanjima sa službenim rezultatima za 2023. o korištenju proračuna za kvalitetu življenja 14, čini mi se 14 stavki grad Sinj je drugu godinu za redom najbolji po tim rezultatima. To se vidi, vidi se u FINI, vidi se u drugim ministarstvima. To je ulaganje u obitelj, u djecu, znači ovo je samo jedan dio problema, al ako mi nemamo hrabrosti vući i druge mjere i poticati da ta prazna područja koja sam spomenio u ovom slučaju i svoje područje odakle ja dolazim, onda ove mjere neće donijet ništa.
Zašto? Jer je prevelik interes da se živi samo u Zagrebu. Zagreb je glavni grad Hrvatske ali nije jedino di možemo živiti u Hrvatskoj. U Vukovaru, možete živit isto u Vukovaru, kolega Peđa je ovdje, u …/Govornik se ne razumije./… u našeme kraju. Evo ovde kolega Bugarin moj susjed gradonačelnik Trilja, tamo je prekrasno živit i zasigurno za puno manje sredstava ljudi mogu dići živit, ali šta triba, triba toj obitelji omogućit koja želi doći živit ne samo šta je jeftiniji stan i rješavanje od kuće tog problema, a to je vrlo moguće i to će svaka jedinica lokalne samouprave napravit, ja sam osobno 20 hektara kad idete od Splita nema 20 kilometara ostavio u građevinska ovaj područja u prostornom planu, 20 hektara prekrasnog područja, najpotentnije područje u RH za razvoj kod samog Splita do autoputa kod Dugopolja nema ne znam par kilometara i ta područja su potentna.
Međutim, mi svi zajedno u ovome sklopu moramo se definirati prema onima koji muzu novac iz džepova građana. Da li mi imamo to hrabrosti to je pitanje, ali to se ne rješaje samo ovim zakonom jer jednostavno priuštivo stanovanje je nemoguće omogućit RH i onima koji imaju veća, veća primanja. Jer vidimo ovdje da je program POS-a sa dosadašnjih 1.762 eura tako s PDV-om je povećan na 1.912 eura jel s PDV-om. To je ogroman rast. Znači tko će graditi? Mi, imate POS-ove stanove nitko ih ne želi graditi jer jednostavno se nitko ne javlja na javne nabave. Jel istina? Znači nitko se ne javlja. Znači nemoguće je, ali imamo mi krajeve gdje možemo i kroz ove mjere napraviti određene rezultate ali ako mi ne oporezujemo banke, njihovu dobit, 2 milijarde eura u prvoj polovici 2024. godine imale su banke dobit, ali banke iz isto kamata od ovih ljudi koje će država opet subvencionirati, a banke nemaju nikakvu obavezu ulagati taj novac, iz drugih država vlasnici su tih banaka, ovo su im sestrinske tu, nemam pojma na koji način to funkcionira nego ulažu u svoje države.
To je ogroman kapital koji se izvlači iz džepova hrvatskih građana i smatram da bi to bilo rješenje ako imamo hrabrosti jer samo na ovaj način vjerujte mi nećemo omogućit priuštivo stanovanje, ni priuštiv najam, nažalost i ova, ovaj prijedlog što je spomenuo ministar Bačić, ža mi je šta nije ostao ovdje, ali spomenio je da triba oporezovati nekretnine. Ja smatram da triba smanjit porez na dohodak i porez na nekretnine. Meni je ža šta je najveći porez na nekretni… ovaj na dohodak u Zagrebu evo i ako slučajno građanin RH za isti posa radi u Sinju i u Zagrebu, veću će plaću imat u Sinju i to je poruka ljudima, mladima, dođite živite u Sinj. Zagreb je država…/Govornik se ne razumije./…ministarstva, ogromni novci, ogromna sredstva uprihoduju se, sve je u Zagrebu, centralizirano je sve. Ja bi volio da je i u Zagrebu besplatan vrtić, a nije, u Sinju je besplatan vrtić, pa dođite u Sinj. Ja bi volio da u Zagrebu svi redovni studenti imaju stipendiju, u Sinju imaju, dođite u Sinj. Zamislite koliki je proračun, ovdje je kolega iz Možemo! maloprije bio, ima obraza držat predavanje, najveći porezi, najveći prihodi u Zagrebu, centralizirana sva ministarstva, harače narod i dođite u Sinj ako slušate, mislim ne znam sad koliko je ovo slušano. Evo i u Trilj može il u Hrvace nebitno, dođite u našu zagoru jel mi je ža što i moj kolega grado…, naš kolega gradonačelnik Splita ima visoke poreze i nema besplatan pri…nije mi jasno na koji način možemo privuć ljudi, to je, demografski govorim, opstanak 2/3 Hrvatske jer ona je spaljena zemlja, to su ljudi koji su napustili Hrvatsku, tamo ima nekretnina prazni na stotine, kameni kuća koje se mogu obnovit i bit prekrasne kuće, ne samo za iznajmljivanje nego za život. Imamo aerodrom, imamo hipodrom, imamo ne znam rijeku Cetinu, imamo sve, ja govorim sad o svom kraju, planinu, blizu je more, nije daleko Šibenik, nije daleko ne znam Makarsko primorje, nije Zadar, nije Split. Prema tome, govorit o priuštivom stanovanju, nabijat poreze na nekretnine i namećat poreze na nekretnine ljudima koji će doći iz Dalmatinske zagore i živit u Zagrebu da bi preživio, da bi preživio i nabit mu ja nekretninu u Sinju il ako je otiša u Irsku pa ima nekretninu, ne znam kako se to regulira da im još nabijem porez na nekretnine. Ja neću, ja pozivam, dođite vi svi u Sinj il cetinski kraj il zagoru, bit će vam najlipše živit doli i drago mi je šta sve više i više se ljudi vraća iz Zagreba i iz drugih gradova u moj grad. Zašto? Jel poruka treba bit optimistična i nema pogodovanja. Zato vas ja podržajem, vas kao Vladu, oporezujte one koji izmuzu novac, to su strane banke, strani teleoperateri, njih oporezujte, a ne naše građane, banke imaju nekretnina ko zna kolko. Ne pogodujte velikim hotelijerima, ne tlačite male iznajmljivače, e to je cilj koji bi po meni tribao svih nas zajednički.
I još jednom, pozivam sve koji ovdje nas kolege zastupnike, a i oni koji prate ovaj sabor, a vas narode i vas mladi koji slušate ja pozivam, dođite živit u grad Sinj. Ja se mjera koje sam donio ne stidim, ja sam ponosan na nj, ja sam ponosan na te učinke. Znam da sam problem politički i to je okej, to je politika, ali sve pozivam dođite živit u najlipši kraj, pristupačan kraj, kraj u blizini Splita, di smo …/Govornik se ne razumije./…u predgrađe Splita sa još par infrastrukturalnih projekata, poglavito sa prometnom povezanošću, mi u tom trenutku postajemo predgrađe Splita. Uvjeti življenja i kvaliteta življenja je vam je bolja deset puta nego u Gradu Zagrebu, deset puta i nećete imat teror poreza, teror gužvi većih ovolkih, teror pritiska i naravno imat ćete ugodan slobodan i obiteljski kvalitetan život.
Što se tiče priuštivog stanovanja ove mjere nažalost neće ništa rezultirati nego naprotiv i dalje će se puniti džepovi špekulantima, bankarima i onima koji će u biti isisati sve iz džepova naših obitelji koji nisu osigurali svoje stambeno pitanje, a nepovjerenje ljudi u hrvatsko zakonodavstvo neće natjerat da ljudi iznajmljuju svoje kuće, da ih daju u najam pod patronatom države. Nažalost to je činjenica. Nepovjerenje hrvatskih građana koji imaju nekretnine ovaj prazne neće ih natjerat ova mjera ljude priuštivo najam da država bude ona koja im to kontrolira. To je moglo biti u nekim drugim državama, međutim to povjerenje hrvatski narod nažalost, ali s pravom nema povjerenje u hrvatske institucije. Hvala lipa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Zoran Gregurović. Izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Evo hvala vam potpredsjedniče.
Pa pošto kolega Bulj zove u Sinj, ja zovem u Zagorje. Pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom Zakona koji ide po hitnoj proceduri što je već vrlo jasno obrazloženo zbog čega ide na ovaj način.
Ono što moramo reći i što smo danas čuli da ne samo naša domovina nego i cijela EU se suočavaju s izazovom priuštivosti stanovanja, naravno tu su najviše pogođene upravo mlade obitelji kojima je dolazak odnosno do nekretnine odnosno stjecanje nekretnine izuzetno otežano što zbog samog rasta cijena nekretnina, ali i rasta cijena najma. No međutim, tu su i drugi faktori kao što sam već i prije spomenuo u replici, netko tko je tek krenuo u život možda još nije kreditno sposoban, možda mu je teško ili ne može uzeti kredit i sigurno da onda i samo priuštivo stanovanje je teže.
Ono također što je sigurno velika razlika, a to je između velikih sredina gdje je potražnja za nekretninama veća pa su i cijene značajno veće i onih manjih sredina gdje možda nema toliko potražnje pa su i cijene nešto niže. S druge strane onda naravno da moramo razumjeti i ako netko ide investirat da investira da bi nešto zaradio što je normalno legalno i legitimno i možda će radije odabrati izgradnju apartmana negdje na obali jer će tamo već tamo bit i veća zarada, ali svakako onda treba gledati i za sve druge sredine gdje možda to neće moći biti moguće.
Tu su sigurno i stanovi POS-a, ali i priuštivo stanovanje velika pomoć svima onima mladima.
Cijene nekretnina kao što smo čuli su se značajno digle, ima tu niz faktora od rasta cijena energenata uzrokovanih svim krizama. Ne smijemo zaboraviti i potres i da je velik dio građevinske operative bio i je još uvijek angažiran na potresu. S obzirom na potražnju građevinske operative onda i cijene rastu, to se vidi najbolje i po natječajima odnosno javnim nabavama koje imaju npr. jedinice lokalne samouprave ako ima manje zainteresiranih da se jave na nekakav posao jer su već angažirane na drugim projektima onda će i ponuditi veću cijenu.
Naravno u ovom proteklom razdoblju moramo znati da su i plaće rasle i Bogu hvala prošlo je ono vrijeme od prije ne znam 15-ak, 20 godina kad su poslodavci mogli reći ako nećeš ti imam deset drugih, naravno da je to sve zajedno onda utjecalo i na samu cijenu izgradnje i na rast cijene nekretnina.
Čuli smo da u RH trenutno imamo negdje oko 958 tisuća nekretnina koje ne služe za stanovanje što je oko 40% ukupnog broja nekretnina, a prema nekim različitim procjenama koje se rade preko 200 tisuća nekretnina još fali.
Svakako da onda je sve ono što se radi dobrodošlo da bi na neki način omogućili lakši ulazak u život mladim obiteljima. I puno put je danas ovdje spomenuto odnosno problematizirao se povrat PDV-a odnosno polovice PDV-a za kupnju novih nekretnina. Ja smatram da je to dobro i da to na neki način iako se ovdje je govorilo da su to već investitori ugradili u svoju cijenu, ali isto tako se slično govorilo kad se je govorilo o porezu na dohodak za mlade do 30 godina koji budimo iskreni mnogi od njih su imali dogovorene neto plaće sa svojim poslodavcima i da se tu išlo smanjivat na plaćama ne bi im plaća rasla nego bi im se smanjivao teret po samom poslodavcu.
Ali taj povrat poreza a dohodak su dobili kasnije kroz sam povrat poreza i to je novac koji su onda i oni sami dobili, na neki način će slično biti i sa ovim povratom PDV-a. Normalno kroz ovaj zakon se i povisuje najviša prodajna cijena stana na 1912 eura, kao što sam već i prije u svom govoru spomenuo, zbog raznih okolnosti koje su dovele do rasta cijena.
Ono što je vrlo važno i meni kao čelnicu jedne jedinice lokalne samouprave, ali vjerujem i svim drugim gradonačelnicima i načelnicima da će se povrat poreza na promet nekretnina vršiti iz državnog proračuna dakle jer to je prihod koji je koji ostvaruju jedinice lokalne samouprave koji nam svakako dobro dođe. Do sad su uvijek porezne reforme išle nekako na štetu gradova i općina. Na taj način gradovi i općine neće imati, neće biti zakinuti. I drago mi je i to je pohvala od mene kao gradonačelnika prema resornom ministarstvu i Vladi što je takav prijedlog stavljen.
Svakako ono što bih još možda rekao da uzimajući u obzir da se određena površina, da se odredila određena površina samih stanova ovisno o da li se radi o samcu, da li se radi o obitelji sa jednim, dvoje, troje djece ovisno o članovima, o broju članova kućanstva i da se na neki način ovdje govori da će se isključiti oni koji kupuju stan, koji je 30% skuplji od lokalnog prosjeka ili 30% veće površine od tih mjerila. Možda bi trebalo razmisliti da se to digne na 50% jer često u nekim sredinama netko tko bi htio kupiti stan ili kuću možda ne može naći na tržištu adekvatan stan adekvatne kvadrature ili cijene, a da na neki način onda ne ispadne iz svega toga.
Ono što je svakako dobro, dakle da su u priuštiv najam uključeni prazni stanovi i već prvi korak uvođenjem poreza na nekretnine jer se potiče da se prazne nekretnine stave u funkciju. Puno je praznih nekretnina i čuli smo i svi zajedno na neki način smo svjesni toga da mnogi svoju ušteđevinu, svoj kapital, svoj novac ulažu u nekretnine jer im rastom cijena nekretnina nosi veći prinos nego što bi to imali oročavanjem u banci. Ali je onda problem što te nekretnine stoje prazne i svakako je dobro došlo oporezivanje tih nekretnina da se destimulira da one budu prazne, nego da se upravo na neki način stave na tržište da budu u funkciji dugoročnog najma.
Ono što je također bitno spomenuti da i prazne kuće kojih je na žalost sve više pogotovo u manjim sredinama na ruralnim područjima iz razno raznih razloga stoje prazne, ako je neka nekretnina prazna onda ona sa vremenom i propada i ako kroz ovaj Program priuštivog stanovanja se barem jedan dio tih praznih nekretnina, kuća stavi u funkciju, a da se time pomogne onima koji ih kao što sam prije spomenuo ne mogu kupiti svoju nekretninu napravljen je velik korak.
Sigurno da što se tiče ruralnih područja tu su možda na neki način te sredine zakinute jer mislim da će se svi složiti koji ne dolaze iz velikih sredina dobar dio mladih kad ode studirati u velike sredine da li je to Zagreb, Split, Osijek, Rijeka često u tim sredinama i ostaju. Na neki način ovakvim potezima ja vjerujem da će doprinijeti takvi potezi, ovaj zakon tome da se dobar dio tih mladih i vrati na svoje, dakle, na svoju rodnu grudu i sigurno da bi to moglo ostvariti dakle određene, određene benefite.
Isto tako ono što bih želio spomenuti da nije samo ovaj POS i ovo što, o čemu danas raspravljamo dio mjera. Možda treba sve zajedno sagledavati. Ja se sjećam prije desetak godina učenici koji su morali koristiti autobusni prijevoz, a mnoge sredine nemaju ZET, tramvaj kao što ima Zagreb nego su morali ići autobusima do svojih škola, pa i osnovnih škola roditelji su im morali kupovati mjesečne karte da bi išli možda i radničkim autobusima u školu. Morali su im plaćati školsku kuhinju, prehranu, dakle i cijeli niz stvari koje se danas raznim mjerama kroz razna ministarstva upravo olakšava roditeljima, upravo olakšava mladim obiteljima.
Naravno da treba gledati i u budućnost i ono što će još tek doći. Bilo je i dosta upita zašto se kao nekakvo vrijeme uzima 1. siječnja ove godine 2025. Normalno da negdje treba podvući crtu i teško je ići puno unaprijed da se je stavilo 1.1.2024. onda bi netko rekao zašto ne 1.1.2023. Ali kao što sam rekao negdje se crta mora podvući. I ja mislim da će ovo sigurno dobro doći.
Svašta smo danas u raspravi ovdje čuli od toga da država krene u nacionalizaciju stanova kao '45. pa i neke druge stvari, ali mislim da to nije realno. Ovim zakonom će se sigurno pridonijeti tome da se pokrene priuštivo stanovanje. Sigurno će se pomoći mladim obiteljima. Naravno niz gradova i općina ima već i neke svoje mjere i mislim da je to i dobar korak i zato će ga Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice podržati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Zastupnik Krstičević dignuo je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Krstičević, Mišo (SDP)
Evo članak 238. Mi sad vidimo u kontinuitetu dvojicu HDZ-ovaca kako uzimaju jednu strategiju napadanja propusta ovome zakonu prebacivajući, stavljajući u usta nekome riječi koje zapravo nisu izrečene. Ako ćete stvarno znati što sam rekao onda u buduće ili slušajte ili sad vratite film unazad i poslušajte moje izlaganje.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To nije bila povreda Poslovnika. To što ste se vi osjetili povrijeđenim ako vas je netko citirao nije povreda Poslovnika. Idemo dalje, Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a, govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
…/Upadica Željko Reiner: Naravno dajem opomenu jel./…
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege u ovoj sabornici nas naravno ima sve manje i manje obzirom da idu lokalni izbori ne čudi to sve zajedno prema tome naravno da dio kolega je i na terenu i dobili smo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o POS-u ili poticajnoj stambenoj izgradnji u jednu hitnu proceduru. On je bio pred jedno 10-ak dana na Vladi i bilo je za očekivati da što hitnije dođe u proceduru.
Tema priuštivog stanovanja je tema koju bez obzira da li pripada bilo kojoj političkoj opciji o toj temi govorimo, važno je da se o toj temi govori ali ne govorimo samo mi o toj temi se govori i na apsolutno europskoj razini jer je tema stanovanja postala jedna od ozbiljnih tema i u EU. Za vikend su bile velike demonstracije u Španjolskoj u kojoj je, su ljudi izašli na ulice. Španjolska je turistička zemlja i ukazuju na činjenicu da domicilno stanovništvo ne može si više priuštiti niti kupiti stan, niti stan za najam jer je sve u turističke svrhe.
Ja inače često kažem da ćemo znati da smo napravili u demokraciji jedan iskorak kad se smjenjuju vlade različitih opcija da onda sve ono što je dobro od bivših vlada se nastavi dalje i doradi, a ne da se sjekirom sasječe i ide ponovo ispočetka i jednako tako to i ukazujem u saboru odnosno ovoj sabornici kada bude neki prijedlog od SDP-e, dakle od strane opozicije da vladajući bez obzira što je to prijedlog opozicije prihvate. I sad ajmo malo vidjeti postoji jedna uzrečica da je povijest učiteljica života.
Pa ajmo malo vidjeti što smo mi kroz povijest učinili jer kad govorimo o priuštivom stanovanju kolegice i kolege POS je zapravo bio model priuštivog stanovanja ako već govorimo o tome.
Ajdemo sad malo brojke, mogu, ja mogu petljati, prtljati ali brojke ne lažu. Dakle, ono što imamo kaže 9.126 stanova je u stanovu od 2001. godine kad je bio zakon je pokrenut POS pa sad do 2025. godine napravljeno i u pripremi imamo 732 stana. Vrlo često, pogotovo kolege od HDZ-a se znaju osvrnuti na vladu Zorana Milanovića i pokazujući da u toj vladi ništa nije bilo dobro, ništa nije štimalo i sve ostalo.
Ajdemo vidjeti za vrijeme vlade Zorana Milanovića što se je desilo s POS-om. Sa 17. studenim 2015. godine, govorim s tom datumom jer je tad rađen materijal za primopredaju ministarstva odnosno izvješće o radu ministarstva u sustavu POS-a je bilo izgrađeno 6.975 stanova s tim što je za vrijeme vlade Zorana Milanovića bilo izgrađeno u sustavu POS-a 1.422 stana i bila su pripremljena, ali ne pripremljena kao što su sad na građevinskoj dozvoli nego pripremljena ugovorena izgradnja 1.165 stanova ili ti dakle to su stanovi koji su useljavani 2016. i 2017. godine. Kad sve to zajedno zbrojite onda je riječ o 8.140 stanova iz sustava POS-a.
Drugim riječima kolege za vrijeme vlada, dvije vlade plus treća Vlada koja je sad Andreja Plenkovića u sustavu POS-a je izgrađeno ravno 986 stana i imamo sad u pripremi, dakle za izdavanje imamo 792 stana. To drugim riječima znači slijedeće, da su se vlade Andreja Plenkovića odlučile ne baviti POS-om i rekli su da POS ne treba i da POS nije baš nešto što bi bilo najbolje nego su se odlučili za slijedeće. Ukinut je porez gdje ste vi za prvu nekretninu bili oslobođeni plaćanja poreza. Ta mjera je ukinuta odnosno za sve, za svaku nekretninu se je plaćao porez na promet nekretnina i odlučili su se za plaćati subvencije na kamate za kredite.
Što je uloga države? Uloga države je da ima svoju stambenu strategiju koju sad ima, prvi put od kad je hrvatske države i apsolutno mislim da je to dobro, ali uloga države je da kontrolirala određene procese koje jesu. Kad smo svi upozoravali da između ostalog će i subvencija na kamate, na kredite dovesti do povećanja cijene stanova nitko nije htio slušat, sjedilo se na ušima i tvrdo se je sjedilo na ušima.
Ajdemo malo o iznosima. U Zagrebu je, dakle u mandatu Andreja Plenkovića, u mandatu Zorana Milanovića izgrađeno na Klari 332 stana, useljeni su bili 2013. je početa izgradnja, u ljeto 2015. je bilo useljavanje, cijene po kvadratu je bilo 960 eura po metru kvadratnom. Ono što je bilo ugovoreno je bilo i u fazi izgradnje, ali nije bilo u fazi dovršenosti, a dovršeno je 2016. Zapruđe 519 stanova cijena po kvadratu 1.080 eura po metru kvadratnom. U tom trenutku je cijena na tržištu već bila nekih u Zagrebu 1.700-1.800 eura po metru kvadratnom. Ajdemo uzet Split, Kila 1.107 eura po metru kvadratnom.
Podatke koje imam su podaci ili iz primopredaje iza, iza ministarstva drugom ministru to je bio onaj Kuščević kojeg vas mogu podsjetiti ili je sa stranica APN-a.
Kolegice i kolege POS ima svojih vrlina, ima svojih mana, ako znamo koje su mane, tokom vremena smo se tih mana trebali liberat i odnosno te mane riješiti na najmanju moguću mjeru, a vrline nastavit dalje. Ja ne mislim da je trebalo sad ogromnu količinu stanova gradit jer ni to za jedno, za jedan prostor nije dobro, ali da se nastavio graditi u sustavu POS-a, a ne da se odlučilo na subvencije na kredite, apsolutno bi barem u jedno vrijeme to divljanje cijena bilo zaustavljeno.
Kad pripremate ovakav jedan prijedlog, kad pripremate jednu strategiju, znate koga trebate pitati? Trebate pitati tržište. Trebate pitati ljude što na tržištu prepoznaju i vide, a trebate pitati i građevinare kolike su njihove mogućnosti.
Oni građevinari koji se bave stanogradnjom kažu sljedeće, radimo manje stanova nego što smo radili, cijene stanova ne padaju. Ja ne mislim da bilo tko ima zlatni model odnosno zlatno rješenje ili čarobni štapić. Vidimo da se i EU s tim bori na različite načine, dakle borimo se i mi. Ali, nitko me ne može uvjeti, ako smo već imali neki model, dakle imali smo za prvu nekretninu kad kupuješ, ne plaćaš porez na promet nekretnina, imali smo POS za koji smo znali vrline i mane, zašto to nismo nastavili dalje? Nego smo odlučili se od tog maknuti i ići u neki drugi model? Kad su rasprave bile u Saboru vezano uz to, tad smo ukazivali na to sve zajedno, niste htjeli slušati.
Sve ono što smo ukazivali, nemojte ukidati to da se za prvu nekretninu ne plaća porez na nekretnine, niste htjeli slušati. Kad smo govorili o subvencijama na kamate, rekli smo tu ne možete, vi jednostavno ne može će država tu nema alata u svojim rukama, država za neke stvari ima alate u svojim rukama.
Ajmo onda još dvije cifre koje vrlo često spominjemo. Spominje se broj stanova i ja moram, praznih, praznih nekretnina, praznih stanova i ja se često znam našalit, točnost koliko imamo praznih stanova, ma nitko živ ne zna, dakle to vam je točnost kao da ja sad tu vrlo onako suvereno kažem 882 621. Ali, to na istom, tu k'o kad su sindikati prodavali, pa onda sindikati prodaju, pa na istu hrpu stavljate, ne znam, ženske grudnjake, svinjske polovice i džem od šipka, recimo. Iz kog razloga vam govorimo?
Vi imate praznu nekretninu i su ljudi otišli. Prazne kuće, ljudi su otišli i neće se vratiti. Vi imate prazne stanove koji su evidentirani kao stanovi, ali koji služe isključivo za turistički najam, dakle cijela, cijelih ovih 7 duž obalnih županija. Imate nešto što se zovu stanovi za povremeno stanovanje koji su i rađeni, oni nisu rađeni kao stambene kuće, nego su rađene kao kuće za povremeno stanovanje koje isključivo se služe za turistički najam i nikad neće moći, nikad neće biti ni u funkciji stanovanja jer tamo nemate ljude koje ćete moći stavit, osim da ih uvezete i stavite.
Imate nekretnine gdje su ljudi odlučili imat nekretninu, kupili, kupili za stare dane, neće štediti u, u novcima u banci, neće držati novce u bankama, neće ić u dionice, nego idu u stanove i pitanje je, netko tko ima prazan stan i koji se do sad nije htio baviti najmom stana da li će se u budućnosti baviti najmom stana, dat će državi, ma neće dat.
Jedan zakon koji nam hitno treba je zakon kojim se definira najam stanova, odnos između najmodavca i najmoprimca jer je to jedno osjetljivo područje i to je nešto što nam hitno treba, u jednom trenutku sam to i pitala, pa je ministar rekao da je u pripremi, živi bili pa vidjeli. Dakle mi tu situaciju imamo i paralelno s tim imamo sljedeću situaciju, a to je 236 731 stanova koji nedostaje. Dakle ajmo reći 200 tisuća nam stanova nedostaje.
Jednu anketu smo radili tamo davne 2015. g. među građanima grada Splita. Pitanje je bilo, među mladim ljudima koji su bili bez stana. Da li bi vi uzeli stan u najam ili bi išli kupovati stan da vam je najam siguran, da vam je zagarantiran, da imate tu neke okvire, dakle otprilike 90% mladih ljudi je reklo, ako imamo novaca, trošili bi na putovanje, trošili bi na neke druge stvari, a uzimali bi stan u najam. Kad su još ono, znate kad napišete zašto, onda su rekli, gledajte, naši roditelji imaju stanove i mi ćemo to jednog dana naslijedit pa bi možda uzeli stan u najam za roditelje, a mi išli u nekakav stan ili drugi i mi smo na to čvrsto, dakle ova Vlada, vlade Andreja Plenkovića su na to čvrsto žmirili.
Jedino od projekata koji je bio, bio je, zvao se je POS najam. Da kad gradite u sustavu POS-a, da dio stanova ne prodajete, nego da oni budu u najmu i da budu u državnom najmu. Tad je naravno bio problem, pa kako će se vodit najam, pa sve ostalo. Sad smo došli tu gdje jesmo. Vatra je dogorila do noktiju. Dakle što mi imamo u ovom trenutku? Imamo tu veliku količinu praznih nekretnina, imamo i dalje potrebu za izgradnjom novih nekretnina, imamo cijene izgradnje koje su otišle u nebo pa jedna mlada obitelj sa dvije dobre plaće se uopće ne mogu uć u sustav kupnje nove nekretnine. Imamo s druge strane neke elemente i nešto što smo imali prije toga i sad mi to vraćamo.
Naravno da onaj, ono što smo imali da, poreza za određen dio nemamo, ne možete vratiti, da je Ministarstvo financija reklo to nije naš problem i sad taj povrat poreza na promet nekretnina vam je odredba čl. 30.d ovog, ove izmjene i dopune zakona gdje će to, to se sad zove potpora, sad će ić u potpore koje država daje, sad će APN donositi rješenja pa će APN kroz svoje rješenje imati mogućnost odlučivanja kog će oslobodit, a kog neće oslobodit. Kolegice i kolege, ja sam na ovom svijetu već dosta dugo i na žalost ili na sreću i ovom poslu stanogradnje sam već dosta dugo, pa već znam što je svašta prošlo. Jednako tako čim imate situaciju da netko u postupku odlučuje da li će nekom nešto isplatiti kao potporu ili nekom neće isplatiti kao potporu sigurna sam da će tu biti svega i svačega.
Dakle, imali smo model, od tog modela smo odustali. Sad smo postali svjesni toga da je ove Vlade Andreja Plenkovića su kad je riječ o stanovanju zaista otišli apsolutno u smjeru u kojem nisu otišli. Sad se proba vratiti negdje, ali taj povratak ide u nekim drugim uvjetima. Ja sam pitala kolege koji se bave stanogradnjom da li će se uopće javljati na natječaj jer znade da je nekoliko natječaja propalo jer se nitko nije javio da li će se javljati po ovim cijenama. Oni su rekli dok je na tržištu ovakvo stanje ne. I bojim se da će i ovo ostati prazno slovo na papiru, a cijela stambena strategija nešto ko' jedna strategija na staklenim nogama.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Prije pojedinačne rasprave zamolili su me iz informatičke službe da napravimo jednu kratku stanku, pa ćemo napraviti desetak minuta stanke i vidimo se u 14,20.
STANKA U 14,10 SATI

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,20 SATI
Evo poštovane kolegice i kolege informatika je očito sredila stvar, pa idemo na pojedinačnu raspravu i govorit će prvi poštovani zastupnik Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvažene kolegice i kolege danas je pred nama zakon koji bi trebao pomoći da mladi lakše dođu do stana, da se prazni stanovi konačno aktiviraju i da država uhvati korak sa rastućim cijenama gradnje i nekretnina. Sve to izgleda lijepo na papiru, ali na žalost ova zakonska intervencija po meni je više samo refleks na krizu nego planski odgovor na istu.
Podnesen je u hitnom postupku jer očigledno je država tek sad shvatila da su cijene stanova pod navodnicima malo porasle, odnosno samo 50% u protekle 4 godine. I čini mi se većinom, iznenađenje za većinu mnogih jer tko je to mogao predvidjeti? Ali da krenemo nekim redom. Vlada je rekla sa ovim zakonom da ga treba donijeti odmah jer su cijene stanova otišle u nebo. Mladi nemaju gdje živjeti, a izvođači bježe glavom bez obzira kad vide koliko im država nudi po kvadratu. I to je istina i to nije od jučer.
Samo znate što je problem? Nije rješenje u zakrpavanju sustava kad već gori, nego po meni u promišljenoj i odgovornoj politici, a toga ovdje ne možemo vidjeti, odnosno toga ovdje nema. Svakako podržavamo i osobno a i kao SDP mjere pomoći mladima, naravno posebno kad govorimo o povratu dijela poreza na promet nekretnina i PDV-a za kupovinu prve nekretnine. Svaka pomoć mladima da dođu do krova nad glavom je dobro došla, ali isto tako ne možemo zatvoriti oči pred činjenicom da se ovim zakonom zapravo priznaje da je tržište ja bih rekao potpuno izmaklo kontroli. I sad država umjesto da ga regulira na neki način trči za njim i pokušava ublažiti nastale posljedice.
I dok mladi u Hrvatskoj sanjanju o 50 kvadrata stambenoga prostora država im nudi povrat PDV-a. Super! Ali zna li itko kada će oni moći kupiti taj stan. Recimo mladi bračni par sa dvoje djece u Osijeku oboje zaposleni rade za 1800 ili 2000 eura plaće zajedno, traže stan od 75, 80 kvadrata. Prosječna cijena stana u Osijeku je preko 2000 eura po kvadratu i za to im treba između 160 do 180 000 eura.
I onda možemo reći da im sreća u ovom slučaju država nudi povrat poreza i da im to može biti samo utjeha. U istom ovom dokumentu, odnosno prijedlogu zakona isto tako piše da imamo 595 000 praznih stanova i to već godinama, pa mislim da je i vrijeme da se onda i svi zajedno zapitamo što je Vlada do sada čekala. Zašto se tek sad u 2025. počinje tek ozbiljno pričati i govoriti o priuštivom stanovanju i to tako da će država iznajmljivati stanove od privatnih vlasnika, pa ih onda dalje davati građanima. Meni to osobno zvuči kao da ćemo imati državni Airbnb samo što u ovom slučaju neće biti recenzija i neće biti doručka. Ali evo i jedna stvarna situacija, jedna gospođa iz Osijeka ima stan koji stoji prazan jer se zbog svega onog što se dešavalo na tržištu proteklih godina i zbog svoje pravne sigurnosti sa najmoprimcima bojala ga se iznajmiti jer je i rekla tko zna ako ga iznajmimo kad će mi se uopće vratiti, da li ću ikad više moći koristiti svoj stan.
I sad evo ima mogućnost da joj država nudi da taj stan iznajmi APN-u, ali evo ja se pitam pod kojim uvjetima. Po medijalnoj cijeni najma na 3 do 10 godina i ona se otvoreno onda pita pa što ako mi se dijete konkretno ima sina za 5 godina poželi vratiti ili doseliti u taj stan ili ako cijene najma odu još gore? Pa se postavlja pitanje evo i za predlagatelja, pa i za Vladu pitanje kako ćete nastojati motivirati takve ljude sa tim stavovima da uopće uđu u sustav? Zakon također predviđa da mladi neće imati pravo na potporu ako je njihova nekretnina više od 30% skuplja od prosjeka. Dakle, mladi ljudi koji kupe pod navodnicima nešto malo skuplje, jer jednostavno nemaju izbora na neki način bit će kažnjeni jer tko ih je tjerao da kupe stan koji si realno jedva mogu i priuštiti.
I možda sarkastično, ali istinito. Ovaj zakon kao da kaže dragi građani nismo riješili uzrok problema, ali evo vam flaster. Malo peče, ali barem izgleda kao da nešto radimo a uz sve to sve ide po hitnom postupku bez ozbiljne javne rasprave, bez uključivanja lokalnih samouprava, sindikata, stručnjaka za stambenu politiku jer jedino što možemo zaključiti kad gori ne pitamo tko je nosi ili tko je donio benzin.
Ovaj zakon u biti ne daje stvarnu sigurnost, ne rješava onaj glavni suštinski problem, a to je nedostatak kontrole nad samim tržištem, ne stvara stabilan model stanovanja i ne jača ulogu lokalnih zajednica. Isto tako ne povezuje ni demografsku politiku sa stambenom. I na jedan jednostavan način u biti nudi privremeno rješenje za nešto što tražio strateški odgovor.
I možemo reći da je ovo samo korak i to na žalost sitan, ali nadam se kako je danas ministar najavio da će do kraja ove godine biti donesen novi zakon o priuštivom stanovanju i da će on uistinu biti utemeljen na pravu na dom, a ne samo na tržištu. I evo htio bih naglasiti da nitko od nas ne zaboravi ljudi u Hrvatskoj ne traže luksuz, mlade obitelji traže krov nad glavom ispod kojeg će živjeti, odgajati svoju djecu i ostati živjeti u Hrvatskoj.
Našim građanima treba siguran krov nad glavom, a ne treba im šminka na ruševinama tržišta koje ste godinama puštali jednostavno da divlja i da se razvija. I na kraju ću reći da tražimo odgovornost, tražimo viziju i tražimo stvarne politike, a ne marketinške pakete.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Dakle, po meni jedno od bitnih, suštinskih izazova koji je izazov, to se tako danas lijepo kaže za ovu Vladu, a i za sve buduće Vlade sljedeće. Mi sa jedne strane baratamo sa tim stotinama tisućama praznih stanova i govorimo da imamo praznih stanova. S druge strane imamo dalje potrebu za određenim brojem stanova, dakle da svoje stambeno pitanje se rješava, a ono što se nudi, nudi se cijelo vrijeme da netko uđe u kupnju nove nekretnine. Nova nekretnina znači da se nove zgrade grade. To znači da, meni se apsolutno čini da one mjere koje bi trebale biti kako pokrenuti tržište postojećih stanova? Dakle, tema je da ovi postojeći stanovi koji jesu, koji su napravljeni, gdje je već prostor iskorišten stanovi napravljeni dođu na tržište i oni budu tema, ali mi se s tim ne bavimo, to evidentiramo ko' činjenicu jer i ovo povrat PDV-a je kod nove nekretnine.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Odgovor poštovanog zastupnika Piližote.

Piližota, Boris (SDP)
Poštovana zastupnice pa vi ste i u svom govoru u ime kluba naglasili jasno da postoji procjena da trenutno na tržištu nedostaje hajmo tako reći 200 000 stanova. Znamo da ima gotovo 600 000 stanova praznih i očigledno, ali nemamo isto tako analitiku da vidimo koliko od tog broja stanova su vlasnici stranci i ono što sigurno se onda pokazuje kroz ovaj zakon da je i Vlada svjesna da velika većina vlasnika nekretnina neće pristati na ove uvjete, tako da moraju jednostavno ići na gradnju novih nekretnina, pa pretpostavljam da su iz tog razloga i ove nove mjere povrata prilagođene upravo gradnji novih stanova. A točno je da u funkciju se treba prvenstveno staviti 595000 stanova, odnosno svi oni koji su u mogućnosti i prvo bi država trebala napraviti reda u svom dvorištu, a to je da stanove u vlasništvu države stavi u funkciju i pusti na tržištu onima kojima je to najpotrebnije u ovom trenutku.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica Sabina Glasovac.
Nema je, gubi pravo na govor pa onda će govoriti poštovani zastupnik Zoran Gregurović.
Izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre.
Kao što sam već govorio ovo je uistinu jedan dobar korak, jedan korak naprijed. Naravno kad se sagledaju i sve one druge stvari koje su napravljene do sad vide se pozitivni pomaci. Znamo koji je cilj. Ne možemo preko noći doći do cilja, za sve treba vrijeme, za sve treba puno koraka ali kao što se kaže i najduži put počinje prvim korakom. Iako sam već u ime kluba dosta govorio o ovom zakonu ono što sam još htio naglasiti da i brojne jedinice lokalne samouprave su krenule pomoći mladim obiteljima za rješavanje stambenog pitanja na razne načine kroz razne mjere.
Evo i grad kojem sam ja na čelu je donio određene mjere, osigurao sredstva u proračunu, tako da jednokratno sufinanciramo mladim obiteljima kupnju kuće ili stana. Znači imamo 4 mjere, mogu se javiti kao što sam rekao za kupnju kuće ili stana za jednokratno dobiju novce ili za sufinanciranje kamata na stambene kredite gdje sufinanciramo 50% kamata u prvih 5 godina kad znamo da su kamate najveće. Isto tako mogu se javiti za jednokratnu pomoć za povećanje stambenog dijela u nekoj vlastitoj nekretnini kao što je kuća ako je nesređen stan, pa tavan, pa ga žele pretvoriti u stan, normalno uz sve papire koje moraju imati sukladno Zakonu o gradnji i na taj način se pokušava također pomoći i stimulirati mladima da ostanu, pogotovo u ovim ruralnim krajevima, daleko od velikih centara. Sigurno da to nisu mjere tko, zbog kojih će oni upravo odlučiti da će ostati u takvim manjim sredinama, ali vjerujem da su ipak mjere koje su dobrodošle, koje će i možda olakšati odluku jer i kad se odluče za kupnju nekretnine ili gradnju nekretnine, što je pogotovo u ruralnim dijelovima se puno više grade kuće, onda tu nekretninu treba i opremiti, namjestiti i siguran sam da svi koji imaju takve mjere su dobrodošle.
Prije 2-3 godine tadašnji Središnji državni ured za demografiju je imao mjeru za sufinanciranje stanovanja odnosno kako bi rekli, podstanarstva, i mi smo kao grad, također, to nastavili. Ono što se tu možda javlja kao određeni problem, da mnogi koji su u podstanarstvu nemaju ugovore, no međutim, to je pitanje za neke druge dakle institucije, da se s tim pozabave, da se spriječi, na neki način, možemo pod navodnicima reći, siva ekonomija i da oni koji uistinu to koriste, da mogu koristiti na pravi način, ali i za to dobiti i pomoć i benefite.
Tako da, i ovo što se predviđa, ovim zakonom dakle za priuštivo stanovanje, sigurno će iznajmljivanje još dodatno, osim onog benefita, da će mladima olakšati će ga i legalizirati. Evo, tako da si uz lokalu koja je prva stepenica i državu se može puno toga zajednički napraviti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani kolega, dakle vi govorite i rasprave o ovom Zakonu sa aspekta jednog čelnika lokalne samouprave i dobro je da je tome tako. A ja sam apsolutno mišljenja i stava da, osim stambene politike na razini države, moramo imati i određene stambene politike na razini jedinice lokalne samouprave koju u određenim dijelovima u komplementarne, a u određenim dijelovima su apsolutno odgovaraju na potrebe baš vaše jedinice lokalne samouprave.
Ono što mene zanima, kad ste analizirali sve zajedno, da li vi uopće imate, dakle riječ je o gradu Krapini, sad da tu ne izmišljamo o čemu je riječ ili nije riječ, da li uopće imate nekretnine koje su u vlasništvu grada, da li na svom području imate nekretnine koje su u vlasništvu države? Da li te .../nerazumljivo/... kad govorimo o nekretninama konkretno ovdje mislim o stanovima jer nekretnine su i zemljište i sve ostalo, da li su one u funkciji, da li je tu razmišljano da se oni stave u funkciju ili zaista na području vaše jedinice lokalne samouprave nema ništa od toga? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Gregurović.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam na pitanju. Ja ću reći da na neki način smo hendikepirani, za razliku od mnogih drugih sredina u kojima su postojale, npr. vojarne pa su se .../nerazumljivo/... koje su bile u vlasništvu države pa su se mogle prenamijeniti u studentske kampuse, prostore za veleučilišta ili razne druge objekte. Nažalost u Krapini nije bilo takvih državnih nekretnina, nije bilo dakle, nemamo stanova puno državnih, oni koji jesu su u funkciji. Isto tako, što se tiče samog grada, grad stanove koje ima, dakle moramo ih imati jedan dio koje čuvamo, ne daj Bože da dođe do neke posljedice, klizišta ili nečeg, da možemo smjestiti, ali isto tako, napravljene su dvije zgrade iz programa POS-a koje su pune i pune su mladih obitelji i sigurno da ćemo sad kad se ovaj program razvije, na taj način ići i dalje.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovana zastupnica Ljubica Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
.../Govornik se ne razumije./... Hvala. Evo danas želim govoriti o jednoj vrlo važnoj temi koja se tiče budućnosti naših mladih ljudi koji ovdje žive, a to je program izgradnje, obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu namijenjen stambenom zbrinjavanju mladih osoba i mladih obitelji na potpomognutim i ruralnim područjima. Naime, svi znamo da 10. siječnja ove godine Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, objavilo je javni poziv jedinicama lokalne samouprave upravo u cilju provedbe ovog programa.
Program je dio šireg Vladinog plana koji uz demografsku revitalizaciju stavlja poseban naglasak na priuštivo stanovanje i ravnomjerni regionalni razvoj.
Svi znamo da je stambeno pitanje jedno od ključnih pitanja za svaku mladu osobu i svaku obitelj. Riješeno stambeno pitanje daje sigurnost, stabilnost i ostanak na ovim prostorima. Upravo zato ovaj program predstavlja veliku priliku, ne samo da zadržimo postojeće stanovništvo, nego i da privučemo nove ljude, stručnjake i obitelji koji žele ovdje ostvariti svoju budućnost.
Program ministarstvo nakon pregleda i ocjena projektnih prijedloga općina i gradova odlučilo uključiti 79 projekata u ovaj program. Planira se izgradnja oko više, više od 50 stambenih zgrada sa 363 stana te 130 obiteljskih kuća, što će omogućiti stambeno zbrinjavanje za oko 1726 budućih korisnika.
U tih 79 projekata .../nerazumljivo/... u program ušla je i općina Lobor gdje sa ponosom i zahvalom prema ministarstvu mogu reći da će se u Loboru izgraditi i prva višestambena zgrada. To će sigurno doprinijeti onome čemu svi težimo, a to je da ćemo omogućiti našim mladim obiteljima ostanak na našim prekrasnim zelenim bregima.
Korisnici će imati mogućnost dobiti stanove ili kuće u državnom vlasništvu pod iznimno povoljnim uvjetima najma. Npr. na području prve skupine potpomognutih područja, mjesečna najamnina za stan iznosi svega 20% od zaštićene najamnine dok za kuće cijena, cijena gotovo simbolična oko 0,13 euro centi mjesečno. Ovo su konkretne mjere i konkretni rezultati koji demantiraju tvrdnje kako se ne čini dovoljno za potpomognuta područja. Ovo je jasna poruka da Vlada vidi i prepoznaje izazove s kojima se suočavamo, ali i potencijal koji ovakva ulaganja imaju za našu sredinu. Ukupna sredstva nakon pregledanih i odobrenih prijava su preko 80 milijuna eura. Na nama je sada da surađujemo, predlažemo lokacije i budemo aktivan partner ministarstvu u provedbi ovog programa. Danas ne govorimo samo o građevinama, govorimo o ostanku mladih u našem kraju, govorimo o mogućnosti da naša djeca ovdje pronađu svoj dom, da se vrate, da ostanu, da ovdje grade svoju budućnost. Zato zahvaljujem ministarstvu i Vladi RH.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govorit poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Pred nama je u hitnoj proceduri izmjena i dopuna Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji ili o POS-u, riječ je o zakonu iz 2001.g. i ono što nekako formalno odnosno tehnički mislim da je došlo vrijeme nakon svih tih izmjena i dopuna i svega da imamo novi Zakon o POS-u i nekako potiče ministarstvo da više ne mučimo ovaj dokument s različitim dopunama i različitim stavkama nego da se napravi novi zakon. Zakon donosimo u vremena koja su vrlo izazovna. Zaista problem stanovanja nije samo naš problem, ekskluzivan problem u Hrvatskoj ili u pojedinim velikim gradovima u Hrvatskoj, problem stanovanja i pri tom mislim na priuštivo stanovanje i priuštivi najam je problem u EU koja govori o tome da zaista stanova ima sve, sve manje, da su cijene otišle u nebo i da se mlade obitelji vrlo teško mogu u svemu tome snać.
Ajdemo mi vidjeti i neke naše specifičnosti koje nisu specifičnosti EU, a naše specifičnosti. Ljudi kod nas su vrlo rijetko štedili, bavili se dionicama, štedili u novcima, zlatu, dijamantima. Kod nas je višak novaca koji je bio ili da kažem višak onih novaca koji su se bavili turizmom su ulagali u nekretnine i kupovali stanove za one neke crne dane. Tako da kod nas je taj stambeni fond vrlo velik.
Ovaj nesretni Trump koji je donesao apsolutno poremećaj na tržištu, poremećaj dionica zapravo govori u prilog tome da je bilo puno bolje štediti u nekretninama nego se baviti dionicama i nečim drugim, dakle to je, to imamo sad to što imamo. Ono što apsolutno zamjeram Vladama Andreja Plenkovića, ovo je već treća Vlada, a to je da su se okrenuli od projekta POS-a. Ja ne mislim da projekt POS nema svojih zamjerki, ima zamjerke, ali u odnosu na te zamjerke ono što je trebalo, trebalo je razvijat dalje, vidjeti koji su problemi, rješavati te probleme, a ne sad ga izvući ponovo van kad smo odradili ono što nismo trebali odradit, a to su bile subvencije na kamate za kupnju stanova jer što je uloga države, što je uloga JLS, što je zapravo uloga da tržište držite pod kontrolom? Vi tržište ne možete držati pod kontrolom na način kad idete u subvenciju kamata i kad zapravo cijelo vrijeme potičete da se kupuju nove nekretnine jer se i to odnosilo isključivo na nove nekretnine i na taj način zapravo potičete cijelo vrijeme novu gradnju, a ono što je već izgrađeno ostaje van funkcije. Dakle mi danas baratamo različitim brojkama kolko ima praznih stanova, ali svi ti prazni stanovi, neki od njih nisu uvjetni za stanovanje, neki od njih su već u stanju koje je apsolutno neprimjereno, neki nisu ni građeni za stanovanje nego su građeni za nešto što se zove povremeno stanovanje u našim dokumentima prostornog uređenja i uopće, a oni su, povremeno stanovanje znači da će oni biti korišteni za kratkoročni najam namijenjen za turizam i oni nikad neće ni doć u sustav stanovanja jer za to nije bilo ni bazično i da danas hoćete ne možete to pretvorit. Oni koji su, dio ih je štedilo u nekretninama, neko ih koristi za po… dakle za onaj kratkoročni najam, neko ih koristi za najam. Mi smo tu krenuli s nekim mjerama, ali mislim da sve te mjere nisu sagledane baš do kraja. Jedna od mjera je bilo, pa kažemo uvodimo porez na nekretnine. Nismo mi uveli porez na nekretnine. Mi smo porez koji je bio za vikendice pretvorili još djelomično u porez na stanove koji se ne koriste i jedinu i jedini iskorak koji tu možemo napravit je slijedeći da ono što je bila siva zona, dakle puno ljudi je imalo stanove u najmu i taj na…, da, da imaju dugoročni najam, ja to govorim i govorim nekakva iskustva velikih gradova, no međutim nisu na to plaćali porez i nisu to prijavljivali.
Moja familija odnosno mi imamo stan od 50 kvadrata koji imamo u dugoročnom najmu, plaćamo uredno porez jer apsolutno si ne možemo, mislim nije nam palo nikad ni na pamet da to ne bude ovaj prijavljeno i mi godišnje plaćamo porez na najam, za dugoročni najam 600 eura, dakle za stan koji je u Zagrebu je 600 eura. Neko ko, naravno od toga dobivamo i određeni najam, netko je odlučio prazan stan imat i on u Zagrebu će plaćat recimo za stan od 50 kvadrata i ne želi uopće ga dat u najam, on će po ovom porezu plaćati porez od 250 eura. Ako mi želimo dakle neke od mjera i ideja, ja sam se uvijek zalagala za lepezu, da nemate samo isključivo nego da imate za lepezu. Zalagala sam se za lepezu i rekla sam morate paralelno razvijati sve, ali ono što sam apsolutno sigurna je slijedeće. Jedanput kad narušite prostor i kad u prostoru nešto napravite to ste napravili zauvijek, niste ograničili.
Prema tome, mi cijelo vrijeme idemo s mjerama koji tjeraju da se grade novi stanovi i da se kupuju novi stanovi. Voljela bih vidjeti, ne mislim da je to lako, mislim da je to dosta teško, da vidimo mjeru da postojeći stanovi koji se imaju dakle da se potiče tržište postojećih nekretnina odnosno postojećih stanova jer bi to možda napravilo iskorak u pravom smjeru, ali pravi iskorak ajdemo napraviti konačno.
Ja sam namjerno kolegu koji je gradonačelnik jednog grada pitala koliko vaš grad ima stanova, da li su vam svi stanovi, dal sve stanove koristite. Kolega mi je odgovorio da nešto stanova ne koriste nego su, ako sam ja dobro razumjela, a ako nisam ispričavam se, da nikad ne zna da može bit neka elementarna nepogoda ili bilo šta. Da li smo mi spremni doći do podatka i reći, u toj količini praznih stanova koliko praznih stanova ima država, pa sva tijela država, i ministarstva i javna poduzeća i sve ostalo, koliko praznih stanova imaju JLS i da te prazne stanove koje ima država, koje imaju općine i gradovi se stavljaju u funkciju. Dakle kad pokušate doći do podatka koliko ima stanova u portfelju pojedinih ministarstava odnosno država onda vam ide u Ministarstvu obrane je X broj, u Ministarstvu branitelja, u MUP-u, u Ministarstvu koje se bavi imovinom, sad je ovdje resorni ministar jer je to isto ministarstvo, onda imate na razini općina i gradova, onda općine i gradova po različitim, a to je sve zapravo ista priča, to je ista priča proračuna dakle, pa onda općine i gradovi te svoje stanove daju pojedinim ljudima koji su zaslužni po određenim kriterijima i po određenim elementima. Dakle mi u Hrvatskoj volimo baratati tim brojkama, ali dajte da znamo konačno koliko praznih stanova ima kojim upravlja država putem različitih tijela i kojim upravljaju jedinice područne i regionalne samouprave i da kažemo da, prioritetno ćemo inzistirati da ti stanovi idu na tržište, ne u prodaju, ja ne mislim da idu u prodaju nego da idu u najam. Ono što smo trebali iskoristiti ovaj period smo trebali iskoristiti da kad se gradi u sustavu POS-a da se grade stanovi za najam. Dakle kad malo pogledate šta su neki drugi, neke države ili neki drugi gradovi napravili, oni su povijesno, vi imate gradove u kojim ne možete bit vlasnik nekretnine, možete imat samo nekretninu u najmu. To nije naša tradicija, naša tradicija ako ju uopće imamo u Hrvatskoj da svako voli ajmo vidjeti gruntovni izvadak da sam vlasnik 1/1 i to mi je super, no međutim stvari se mijenjaju. Mi živimo sad u vrijeme u kojima se stvari mijenjaju, u kojim više ta ideja da moram biti 1/1 vlasnik nekretnine više ne funkcionira, funkcioniraju neke druge stvari. Dakle apsolutno sam sigurna da nešto temeljem anketa, analiza i svega ostalog, da nešto što treba razvijat je treba razvijati najam. Ono što je, sam ja pitala jednom prilikom ministra, danas nisam imala prilike, ali vidim kad sam malo gledala još koje odgovore je bilo, ono što nam hitno treba je zakon kojim se definira najam stanova, kojim se definira odnos između najmodavca i najmoprimca ili vlasnika i podstanara jer to zapravo onima koji uzimaju stanove u najam oni moraju biti sigurni da su to uzeli na određeno vrijeme, da im neće divljati cijena najma, nudit sigurnost. Ali sigurnost morate nuditi i vlasniku koji je odlučio taj stan staviti u najam jer iskustva koja su bila da kad vam neko ne plaća ili ne plaća režije da zapravo postajete, od partnera se otprilike možete rastaviti, a ovdje rastava traje puno duže i puno je bolnija. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike, prva je zastupnice Orešković.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Imam samo jednu važnu poruku vezano uz ovu točku dnevnog reda. Moja poruka je da prvi preduvjet ili glavni preduvjet za bilo kakvo državno ulaganje u priuštivo stanovanje mora biti to da država i sva druga tijela javne vlasti javno i transparentno objave s kojim to točno nekretninama raspolažu, dakle da to nisu paušalni podaci, da se ne spekulira o ovom ili onom broju praznih ili punih stanova nego da postoji jedan lako pretraživ transparentan registar u kojem točno piše što sve tijela javne vlasti imaju i tko te nekretnine koristi.
E sad kolegice Mrak-Taritaš, ja sam pitala i ovog ministra i svakog drugog ministra iz ove Vlade Andreja Plenkovića, koje su to nekretnine u portfelju tog ministarstva. Dobila sam odgovor pogledajte u Središnjem registru državnih nekretnina. A gle vraga, tamo zapravo ti podaci ne pišu ili ne pišu barem na način da su dohvatljivi, da su transparentni. Drugim riječima…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…ne smije se dogoditi da nastavimo lov u mutnom.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Dakle u ovom zakonu jedan od odredbi zakona govori o tome kako će uvjeti pod kojim će država, privatnu nekretninu ćete dat državi i onda će država biti u, ona će ju iznajmljivati, a vi ćete dobiti određenu naknadu za to.
Apsolutno se mogu s vama složit da je prvi preduvjet za to sve zajedno da država sa svojim nekretninama, kad govorim država tu ne mislim samo na centralnu državu, tu mislim i na JLS, na sve općine i gradove i svih tijela koja su u njihovom vlasništvu da konačno vidimo koliko tih stanova ima i koliko od tih broja praznih stanova su zapravo prazni stanovi koji nisu u funkciji, a kojim se upravlja dakle sa, upravlja u sustavu ili JLS ili države i to bi zapravo bio jedan prvi početak i prvi korak jer mi danas nema šans… dakle sva pretraživanja ne uspijete doć do tog broj, do te, do tog broja.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Krstičević ima repliku.

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala.
Kolegice Mrak-Taritaš, pa evo svi koji su se posljednjih mjeseci informirali o cijenama, konkretno zadnja dva mjeseca o cijenama stanova kod nekih prodavača il preprodavača, pa znaju da su već građevinski poduzetnici taj budući porast, povrat PDV-a ugradili u nove cijene kvadrata i naravno svi oni koji se bave tom tematikom, mislim da vi podosta toga znate, pa znaju da te porezne olakšice kroz povijest su uvijek dovodile do dodatne inflacije i jačanja financijalizacije. Međutim moje pitanje za vas, šta vi mislite zašto onda usprkos svim tim spoznajama, Vlada odnosno ministarstvo i dalje donosi ovakvu mjeru, kome oni tu idu na ruku, onim budućim vlasnicima stanova ili možda idu zapravo na ruku svojim starim klijentima, nekakvom građevinskom i financijskom sektoru, zapravo nažalost onima koji na potrebi tih ljudi, potrebi za stan, će ovim putem još dodatno i zaraditi. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnice Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani kolega, dakle sve mjere koje se donose nisu se donijele u kontekstu toga da je cijena nekretnina na tržištu pala, nego čak štoviše. Ja sam ljude koji se bave graditeljstvom, koji se bave stanogradnjom kad je ovo sve zajedno krenula, pitala nekoliko jednostavnih pitanja, jesam imala mogućnost pitat. Prvo pitanje je bilo, ljudi moji da li kad se cijena u sustavu POS-a povisi na ovo što je bilo, bilo predviđeno, da li ćete se vi javit na natječaj, ako, ako dobro čitam u medijima na zadnja dva natječaja koje je ministarstvo otvorilo, niko se nije javio. Znate šta su napravili? Nasmijali su, rekli su ne pada nam na kraj pameti, to je prva stvar. Druga stvar, ja sam pitala što se na tržištu dešava, oni su rekli na tržištu se dešava slijedeće, mi gradimo manje, ali cijene ne padaju i cijene nekretnina pasti neće, ostat će takove kakove jesu, čak štoviše.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Gregurović.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala, pa evo samo da odgovorim konkretno onda kolegici. Grad Krapina ima dva prazna stana u slučaju bilo kakve elementarne nepogode, evo vi ste bili ministrica kad je bila poplava u Gunji, ne daj Bože bilo čeg takvog da imate te ljude onda kud smjestiti.
Isto tako postoji još, postoje stanovi koji se djelomično prazne, ovaj ja ne znam sad kako uopće nazvati taj status da ih grad ima jer su to stanovi koji su u povratu vlasnicima dakle kojima su oduzeti nakon II. Svjetskog rata. Znači sad koji je tu status, mi još uvijek upravljamo njima, nisu formalno vraćeni i vrlo teško mi je to odgovoriti, al konkretno ovo što ste pitali dva.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Ma hvala lijepo, ovo je zapravo bio odgovor na moje pitanje, bila je prilika jer je kolega ovaj raspravljao da pitam jer me zapravo uopće zanima koliko stanova recimo jedna Krapina može imat jel možda iz toga možemo izvuć nekakve zaključke, teško je izvuć bilo kakve zaključke bojim se.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govorit završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovani zastupnik Ivan Bugarin, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani potpredsjedniče Vlade sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege, obraćam vam se završno ispred Kluba zastupnika HDZ-a za Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. 137..
Nakon provedene rasprave čuli smo kako je Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji donesen i stupio na snagu 2001.g. i da je od tada izgrađeno ukupno 9126 stanova u 296 objekata u 83 JLS. Dolazimo do problema gdje se događaju značajna povećanja troškova gradnje koja dovode do nemogućnosti ugovaranja izvođenja radova u programu POS-a gdje se postupci javne nabave učestalo poništavaju jer su najviše cijene koje su moguće ugovorit u POS-u preniske u odnosu na tržište. Naime, zakonom se povisuje najviša prodajna cijena stanova na 1912 eura, što će u kratkom roku omogućiti izgradnju novih stanova. Važno je napomenuti da će cijena ostati od 20 do 40% niža od tržišne cijene.
Ono što smatram potrebno istaknuti je da zakonom omogućavamo isplatu potpora u vidu povrata novčanih sredstava u dijelu plaćenog poreza na kupovinu stambene nekretnine građanima RH koji su mlađi od 45.g. i koji su kupili nekretninu nakon 1. siječnja 2025.g..
Ovim zakonom uređuje se pokretanje novog programa priuštivog najma koji bi uz naknadu vlasnicima koristio stanove u vlasništvu RH i svih povezanih subjekata, ali i postojeće višegodišnje porezne prazne stanove u vlasništvu privatnih osoba na način da ih dajemo u najam građanima RH koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina.
Valja istaknuti da s obzirom na to da je navedeni paket izmjena poreznog sustava stupio na snagu 1. siječnja 2025.g. bilo je potrebno i ovim zakonom obuhvatiti sve stambene nekretnine kupljene u razdoblju nakon 1. siječnja 2025.g. kako se u nepovoljan položaj ne bi ostavili kupci nekretnina koji su nekretnine stekli između 1. siječnja 2025.g. i stupanja na snagu ovog zakona, što je dokaz kolko Vlada brine o svemu.
Da ne duljim, cilj je da dakle ovim izmjenama i dopunama zakona ublažiti negativan utjecaj povećanja cijena stanova za kupnju prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje. Stoga uvažavajući napore Vlade RH i resornog ministarstva da se olakša našim građanima, posebno mladim, a slijedom svega navedenog tijekom ove rasprave, Klub zastupnika HDZ-a će podržati donošenje ovog zakona. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će završno u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govoriti zastupnik Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala.
Kao što sam rekao i u ime kluba, a sad završno mogu kazati da ove mjere neće povećati priuštivost našim građanima poglavito mladim obiteljima u kupnji stanova ili dolasku do prve nekretnine, nego obrnuto bit će kao i dosada jer znamo ministre da je povećanje što se tiče sada za POS-ove stanove sa 1700 eura, sad je otišlo na 1900 i nešto jel, čak je to negdje i više od 50% jer nema ko, neće da se jave na javne nabave oni koji to žele graditi. I drugo je vrlo bitno, oporezovali ste ministre porez na nekretnine naših građana. To je npr. da je neko iz moga Sinja došao radit u Zagreb i ovdje došao do stana, ja bi mu tribao oporezovat u Sinju nekretninu ako je druga nekretnina jel tako, e neću. Zbog čega neću? Vrlo jednostavno, vi bi tribali oporezovati one koji su doveli do ovoga problema, a to su banke koje imaju dvi milijarde eura dobiti strane banke u prvoj polovici prošle godine i ne investiraju u Hrvatskoj nego dapače tu dobit izvlače, a mi nismo oporezovali i to je jedan od najvećih problema. Tu je ključ problema, tako i sa najmom, međutim šta je ključno? Ključno je da je ovo ozbiljan problem, da imamo 2/3 Hrvatske demografski iseljene, da imamo brojne stambene prostore i od Slavonije, Like, Zagorja, Gorskog kotara, ne znam Zagore, to područje je u potpunosti devastirano tj. u potpunosti je iseljeno il je većinom iseljeno. Ja sam ponosan što sam gradonačelnik grada Sinja, što ima više rođenih nego umrlih, šta smo prema analizi …/Govornik se ne razumije./…Gradonačelniku.hr-a prvi u RH prema ulaganju u kvalitetu življenja po 13 stavki, to možete provjerit, to su podaci za 2023. i za 2022. je bilo, znam da teško to nekome pada i jedna od bitnijih stvari za opstanak ljudi na ove 2/3 nije samo Zagreb Hrvatska ministre jer u Zagrebu je npr. porez 24% na dohodak, u Sinju je 18, svi studenti imaju u Sinju npr. stipendiju redovnu, ovdje u Zagrebu nemaju, svi studenti imaju besplatan prijevoz, ovdje nemaju, a najveća dobit je npr. u Zagrebu jel tako, puno veće imaju prihode nego grad Sinj. I ne samo to, nego besplatan vrtić za svako, to je vrlo bitno za mlade obitelji da ostanu, ne samo ovaj dio, znači ovo je jedan cjelovit problem. Zato vas sve pozivam dođite u Sinj ili svako kupi kuću, kupi zemljište, 4 mjere ili stan ili obnavlja stan, ima kroz 4 mjere 10 tisuća eura u gradu Sinju. Zato svi dođite lipo u Sinj, nije centar svita, ovo je naš glavni grad, puno je veća kvaliteta življenja, provjerite podatke koje je izbacio Gradonačelnik.hr temelj FINA-e, Ministarstva financija, državnog ove statističke službe, lipo pogledajte to, pa ćete vidjeti da su ti podaci točni i puno je kvalitetnije tu živit i tako na cilom području. Nije to samo pitanje sad Sinja, dobro je ono i u Trilju da ne bi kolega Bugarin, ipak su moje kolege iz Mosta predložile ovaj da bude 15% ove godine porez na dohodak prve, pa je to prihvaćeno i to je dobro, to su dobre stvari, premda je 2.g. zaostajao iza toga, ali se nadam da je to područje, da je to područje vrlo lipo za život. Tako i u Lici, al tribamo ulagat u te krajeve, a ova, prijedlog vaš i ove vaše mjere vi ste svjesni da neće donit rezultate nažalost. Mene mori prije svega kao saborskog zastupnika s tih područja što 2/3 Hrvatske su ostale bez stanovnika, što se ljudi iseljavaju, al sam isto tako ponosan šta mjerama koje provodim kroz grad Sinj dajem nadu i tako ćemo i nastaviti i veselimo što smo i 2022. i 2023. bili prvi prema kvaliteti življenja kroz 13 proračunskih mjera, hvala lipo.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Bugarin dignuo je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Bugarin, Ivan (HDZ)
238., zahvaljujem potpredsjedniče sabora.
Kolega Miro Bulj kaže na prijedlog Mosta, znači u javno savjetovanje je prijedlogom, stopama poreza na dohodak izašao je prijedlogom gradonačelnika grada Trilja, Miro mene, vezano za besplatni vrtić, besplatni vrtić također postoji u gradu Trilju, vezano za mjere za mlade obitelji, mjere u Trilju postoje duže nego u Sinju, izašao je sa …/Govornik se ne razumije./…našim iznosima.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to je bila replika, pa vam dajem opomenu.
Završno u ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će zastupnik Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo završno, rekao bih još za kraj da je važno da se stambene politike nadograđuju, da rezultati uloženih sredstava postepeno rastu. Često se tu u Hrvatskoj uspoređujemo s Bečom koji ima preko 50% stanova u javnom vlasništvu, takav rezultat se ne može ostvariti preko noći, to je rezultat dugotrajne strategije koji traje više desetljeća i to je rezultat toga da se sustavno povećava stambeni fond koji je u javnom vlasništvu. Zato sam u ovoj raspravi inzistirao na tome da vidimo što će biti za 10.g., gdje će otići ova sredstva o kojima danas pričamo, hoće li se povećati dugoročna moć države da se bavi pitanjem stanovanja. Nažalost putem ovog zakona to neće biti slučaj. Ovaj zakon će funkcionirati samo dotle dok se u njega doljeva novac ili dok postoji prostora gdje se još može graditi. Dok god te dvije stvari postoje efekti će postojati, čim se jedna od ove dvije stvari maknu iz računice, efekti ovog zakona momentalno prestaju, momentalno. Umjesto da država daje vlasnicima između 15% i 20% vrijednosti same nekretnine, što sada planira, možda bi bilo pametnije i dugoročno održivije da se taj kapital uloži u momentalno povećanje stambenog fonda u javnom vlasništvu da država kupuje postojeće stambene jedinice koje su u privatnom vlasništvu ne da daje novac privatnim vlasnicima da oni rentaju, nego da od privatnih vlasnika otkupi stanove i stavlja ih na tržište po svojim pravilima. Tako i nakon što ovaj program istekne država bi imala stanove sa kojima može upravljati i taj stambeni fond bi postepeno rastao.
Moram reći da smo u Zagrebu odmah pri dolasku na vlast zabranili prodaju stanova u javnom vlasništvu i krećemo u izgradnju stanova koje nećemo prodavati nego ćemo upravo tako sustavno i postepeno povećavati stambeni fond u javnom vlasništvu, da taj sustav bude konkurencija ovom divljem tržištu, tržištu koje ljudima ne daje alternative.
Trenutno je jedini sigurni način stanovanja živjeti u osobnom vlasništvu ili u vlasništvu člana obitelji. Sve drugo je nesigurno i nestalno. Neki onda idu čak toliko daleko da to povezuju sa našim mentalitetom, da je naš specifični mentalitet da mi baš moramo živjeti u svom vlasništvu. Nema to veze sa mentalitetom. To ima veze sa materijalnom stvarnošću, a ona je takva da alternativa ne postoji trenutno i to je ono što sam isto danas pričao. Moramo graditi tu alternativu, moramo osigurati da je život u drugim oblicima stanovanja jednako siguran, da nam stanarina ne može narasti preko noći u ludom iznosu ili više od inflacije, da vas ne mogu preko noći izbaciti iz stana koji je vaš dom. To trenutno na žalost nije slučaj.
Za kraj pored toga što pozivam naravno da se uvaže naši prijedlozi o kojima smo ovdje raspravljali iskoristio bih ovu priliku da pozovem sve stanovnike grada Zagreba koji zadovoljavaju kriterije da se prijave za natječaj za davanje stanova u najam na temelju socioekonomskog statusa. To je natječaj koji je namijenjen našim najranjivijim skupinama u društvu i taj natječaj je otvoren do 2.5.2025. godine, a za sve kojima treba pomoć u ispunjavanju formulara ima službenik u prostorijama Poglavarstva u prizemlju koji je spreman svima pomoći i kojemu je to posao.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLASA i DOSIPA govorit će zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Pozdravljam sve koji sudjeluju u ovoj raspravi i koji ju prate. Vrlo kratko i jasno ću reći da imam samo jedan zahtjev za ovu HDZ-ovu vlast i pozivam sve građane i birače da uz njega stanu, a taj moj zahtjev se može sažeti ovako. Sve što ja tražim je to da ovaj model društveno-poticane stanogradnje ne bude model Dragana Primorca. Nadam se da je Hrvatska jednom zauvijek naučila nešto iz njegova primjera i da se opametila. Model Dragana Primorca vidjeli smo na primjeru kako je stekao nekretninu u vlasništvu grada Splita, dakle stekao je gradski stan na način da je nakon što je određeno vrijeme stanovao u njemu otkupio ga po nekih sedamdesetak tisuća eura i u roku od 48 sati prodao ga za duplo veću cijenu. To mu je omogućeno na način da su gradske vlasti, tadašnje HDZ-ove gradske vlasti pozvale vještaka da procijeni koja je vrijednost nekretnine. Vještak je tu tržišnu vrijednost nekretnine značajno umanjio uz obrazloženje da je nekretnina neuseljiva jer netko u toj nekretnini stanuje.
Tko je stanovao? Dragan Primorac koji je taj stan u konačnici i otkupio i na njemu, na grbači građana i poreznih obveznika grada Splita nešto zaradio. Taj model Dragana Primorca je ništa drugo nego zakonom i zakonskim propisima omogućena pljačka građana Republike Hrvatske, Hrvatica i Hrvata kako to HDZ-ovci vrlo često vole reći. I taj isti model takve iste zakonom omogućene i dopuštene pljačke je nešto što se na dnevnoj bazi, na dnevnoj razini svuda oko nas događa. I to je ono zašto danas tijela javne vlasti nemaju dovoljan stambeni fond da utječu na podivljalo tržište i to je glavni razlog zašto Hrvatska do dana današnjeg nema javno dostupan, transparentan registar državnih stanova, gradskih stanova i drugih nekretnina. Zato što se u mutnoj vodi, u sivoj vodi lako krade a zna se tko krade najviše.
Ovaj stambeni fond o kojem se sada govori vlasništvo je svih građana Republike Hrvatske, svi koji imaju domovnicu u svojim rukama to je njihova imovina. Svi oni koji su uplaćivali porezne doprinose, dakle poreze doprinijeli su tome da se te nekretnine izgrade. Dakle, ta imovina je naša imovina, tako na nju treba gledati. Ono što građanima treba omogućiti je to da točno znaju sa čime to oni raspolažu, što je njihovo. Zato inzistiram na javno dostupnim registrima u kojima nije samo popisano koje su to nekretnine, nego i tko se nalazi u njima, tko im je to omogućio, kojim aktom i plaća li se i po kojem iznosu određena zakupnina ili najamnina. Sve dok Hrvatska to ne uspostavi neće i ne može biti pravedna.
Moj komentar na ovu točku dnevnog reda sada usred kampanje za lokalne izbore glasi ovako: Sve će vam HDZ obećati pogotovo u vrijeme kampanje osim jedne stvari, jednu stvar HDZ nikako ne može a to je omogućiti da sustav doista bude pravedan. Pa onda kada HDZ najavljuje društveno poticajnu stanogradnju sa ciljem priuštivog stanovanja možete odmah u glavi to prevesti i zaključiti da će ona ponovno biti priuštiva za neke, ali ne za sve. I moja želja, cilj mog političkog djelovanja je da to pokušam spriječiti, odnosno da to spriječim i to je ono za što pozivam građane da iza toga stanu. Vrlo je jednostavno svi plaćamo izgradnju, svi plaćamo stvaranje tog stambenog fonda da pomognemo onima kojima je to u ovom društvu najpotrebitije, ali onda imamo pravo znati koliko nas to košta, što smo to izgradili i kome to vlast te nekretnine daje na korištenje i za koju cijenu.
Drugim riječima ona zadnja stvar koja nam je još potrebna to su jasni transparentni kriteriji koje ćemo mi moći kontrolirati i koji se neće mijenjati sa svakom sljedećom vlasti, tako da eto malo te kriterije podesi kako bi nekom svom omogućila nešto što je u ideji, u namjeni imalo neku sasvim drugačiju svrhu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovani potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Evo samo ću kratko završno se zahvaliti zastupnicima na raspravi tijekom jutra, najaviti da će Vlada usvojiti amandman Odbora za zakonodavstvo i da ćemo vrlo vjerojatno idući petak, odnosno ovaj petak glasovati o ovom zakonu kako bi mogli provesti i donijeti programe i pravilnike koji su iz njega proizišli.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo dvije replike, hvala vam lijepa.
Jedna je, možete se vratiti na mjesto, zastupnice Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Ja za ministra imam dva pitanja. Prvo pitanje je u ovim Vladama Andreja Plenkovića, ovo je treća Vlada Andreja Plenkovića je napravljeno 900 i, ukupno dakle 980 000 je stanova iz sustava POS-a i imate 732 stana koji su u pripremi i koji imate natječaje. Zanima me zašto cijenite da se ove Vlade Andreja Plenkovića, ovo je treća nisu više potrudile graditi u sustavu POS-a to je prvo pitanje, a drugo pitanje je u nekoliko navrata ste rekli da ćemo sa krajem godine imati mogućnost rasprave jednog zakona za kojeg ja cijenim da je izuzetno bitan, a to je zakon vezan uz najam stanova, dakle kojim će se regulirati odnos najmoprimca i najmodavca što mislim da je izuzetno bitno, izuzetna sigurnost i za jednu i za drugu stranu.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovana zastupnice Mrak-Taritaš.
Da, kroz ovu treću Vladu gospodina Andreja Plenkovića kako ste to spomenuli izgrađen je manji broj stanova kroz poticajnu stanogradnju s obzirom da je bio takav i interes otprilike jedinica lokalne samouprave za rješavanjem tog vida poticane stanogradnje, ali zato nemojte smetnuti sa uma da je u međuvremenu po Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita prodano oko 35000 stanova koji su za naše mlade sugrađane bilo iznimno poticajno. U 24 godine postojanja POS-a prodano je nešto malo više od 9000 stanova kroz Zakon o poticanoj stanogradnji, a u svega 7 godina je prodano 37000 stanova …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… kroz Zakon o subvencioniranju stambenih kredita.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Bulj ima repliku.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre cijena kvadrata odlazi u nebo, nekontrolirano. Vlada je propustila napraviti određene mjere i činjenica je da priuštivost ove mjere koju vi predlažete osim nešto kamata to kratkoročno za prvu nekretninu neće povećati priuštivost. Ja vas evo kao zastupnik još jednom ne bih molio, ali bih zamolio da dobro promotrite, dobro pročitate koliku dobit imaju banke strane u Republici Hrvatskoj i da zaustavite oporezivanje nekretnina u Republici Hrvatskoj, nego oporezujte strane banke, trgovačke lance, teleoperatere i bit će novca za priuštivo stanovanje, a ne oporezovati hrvatski narod zbog nerada hrvatske Vlade.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Bulj upravo iz razloga velikog broja praznih stambenih jedinica u Hrvatskoj, zbog rasta cijena stanova izrađen je Nacionalni plan stambene politike koji ima tri cilja. Prvi je cilj omogućiti našim mladim sugrađanima priuštivo stanovanje za što smo donijeli brojne mjere samo rekao sam u ovoj godini u kojoj se nalazimo 8 puta ćemo dolaziti u ovaj Sabor kako bismo donijeli 8 zakonskih akata kako bismo utjecali na uravnotežen i smirivanje tržišta nekretnina prije svega stanovanja u Republici Hrvatskoj i to je ono što je naš cilj čime ćemo nastojati ograničiti rast cijena, a jedna od tih mjera je da se stambeni prostor u Hrvatskoj koji je građen za stanovanje, gdje je država i lokalna samouprava uložila velike novce a stoje prazni, da im se sa mjerama između ostaloga i porezne politike podigne na tržište kako bismo povećali ponudu stanova za stanovanje i time doprinijeli ograničavanju cijena najamnina u Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci. O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

82

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 137
11.04.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, najprije amandmani.
Prvo izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvenoj poticajnoj stanogradnji koje je bilo u hitnom postupku.
Rasprava je zaključena. Predlagatelj je Vlada RH, a amandmane su podnijeli Odbor za zakonodavstvo i Klub zastupnika HDZ-a.
Tijekom rasprave predstavnik predlagatelja prihvatio je amandman Odbora za zakonodavstvo, te on postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Molim predstavnika predlagatelja g. državnog tajnika u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne uprave, državni tajnik Željko Uhlir da nam obrazlaže ove, odgovor na amandmane koji ću ja sada navesti.
Izvolite, već ste ovdje.
Prvo je Klub zastupnika HDZ-a, prvo amandman na članak, na čl. 7. u dva, u dva različita paragrafa.

Uhlir, Željko
Poštovani…
…/Upadica Radin: Tri različita paragrafa./…
Poštovani predsjedavajući, dame i gospodo, amandman se prihvaća.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. 137.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli Odbor za zakonodavstvo i Klub zastupnika HDZ-a.
Tijekom rasprave predstavnik predlagatelja prihvatio je amandmane Odbora za zakonodavstvo i isto tako amandman Kluba zastupnika HDZ-a te oni postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona i dajem sada na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji.
Molim glasujmo.
Glasovalo je 131 zastupnik i zastupnica, 76 je bilo za, 46 suzdržanih, 9 je bilo protiv tako da je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji.
PDF