Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

81

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 134
04.04.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Još jedna informacija samo uobičajena kao svaki petak kad završimo točku onda idemo, napravit ćemo možda 5 minuta pauze ako treba i idemo odmah na iznošenje stajališta, emailovi su klubovima već, već otišli.
Prva točka dnevnog reda:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 134

Predlagatelj je Vlada RH.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakon, zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje oba dva čitanja pa može… možete dati amandmane do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
S nama je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije gospodin Damir Habijan koji će nas uvoditi u temu.
Dobar dan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Dobar dan ili dobro jutro svima.
Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, poštovana suradnice ravnateljice uprave, kao što je i najavio potpredsjednik Hrvatskog sabora pred nama je danas točka koja se tiče Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o kaznenom postupku. Ja ću ukratko iznijeti 4 glavna razloga iz kojih smo krenuli u ove izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku s konačnim prijedlog zakona kao što je i rekao potpredsjednik Hrvatskog sabora.
Dakle, prije svega govorimo o usklađenosti određenih sa standardima OECD-a odnosno Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj koja se tiče mogućnosti primjene instituta posebnih dokaznih radnji. Dakle, ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku predlažemo proširiti katalog kaznenih djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje, a koje jesu propisane i sada Člankom 332. Zakona o kaznenom postupku i to na način da uključimo kazneno djelo koje se odnosi na podmićivanje zastupnika iz Članka 339. ZKP-a.
Ono što sam i prošli put govorio kada smo bili ovdje na raspravi mnogo je zapravo zakonskih prijedloga koji sada dolaze obzirom na naš postupak i proces pristupanja OECD-u. Isto se odnosi i na ovaj dio odnosno konkretni razlog izmjena i dopuna ovog Zakona o kaznenom postupku, dakle riječ je o izvješću druge faze evaluacije RH koju je usvojila radna skupina za suzbijanje i podmićivanje u međunarodnim poslovnim transakcijama odnosno Anti Bribery Working Group. Po usvajanju tog izvješća druge faze u prosincu '24. godine mi smo u ožujku '25. godine primili određene odnosno pismo u kojem su se nalazile određene preporuke. Jedna se tiče upravo ove materije.
Što se tiče postojećeg i važećeg zakonodavstva posebne dokazne radnje primjenjuju se za kazneno djelo davanja mita, ali u katalogu iz Članka 334. Zakona o kaznenom postupku ne nalazi se kazneno djelo podmićivanja zastupnika. Ovo je razlog zašto ga sada uvodimo.
Što se tiče pravnih učinaka ove izmjene prije svega bilo koja od posebnih dokaznih radnji koja je propisana ZKP-om moći će se sad odrediti naravno pod materijama uvjetima supsidijariteta i kazneno djelo podmićivanja zastupnika.
Što se tiče duljina trajanja posebne dokazne radnje za kazneno djelo podmićivanja zastupnika ona će odgovarat zapravo duljini trajanja koja se odnosi dakle kada govorimo o posebnim dokaznim radnjama i u vremenskom trajanju koje je već sada propisano za kazneno djelo primanje mita. Dakle, to će biti kod pasivnog podmićivanje u trajanju od 18 mjeseci, kod aktivnog podmićivanja do 12 mjeseci. I naravno kada govorimo o kaznenom djelu podmićivanja zastupnika to se odnosi na zastupnike u ovom visokom domu, odnosi se na zastupnike u Europarlamentu ali isto tako i zastupnike predstavničkih tijela stranih država i međunarodnih javnih organizacija.
Što se tiče drugog razloga, drugi razlog odnosi se na odgodu stupanja na snagu odredbi kojima se određuje obvezno tonsko snimanje rasprave. Kao što znate u postojećem Zakonu o kaznenom o kaznenom postupku predviđeno je da će se isto uvesti s 1. svibnja ove godine. Novi prijedlog je odgoda do 1. srpnja 2027. godine.
Što se tiče same odgode ono što je ključno i što želim ovdje naglasiti, dakle radi se doista o procesu i postupku koji je vrlo tehnički zahtjevan, koji se odnosi na implementaciju cijelog sustava koji je, o kojem ću nešto detaljnije i kasnije reći, bit će prilike i za to. Podrazumijevanje opremanje svih u ovom trenutku 1.317 sudnica, dakle govorimo i o kaznenim postupcima ali isto tako i o građanskim odnosno o samim parnicama. Ono što je drugi moment koji je ključan, a to je pitanje edukacije i sudaca naravno i zapisničara ali i samih informatičara koji rade u pravosudnim tijelima.
Što se tiče samog procesa ako gledamo neki hodogram, ako gledamo tijek zapravo uvođenja tonskog snimanja mi smo 2017. godine kada smo mijenjali ZKP zapravo prošili mogućnost, dakle fakultativno smo stavili mogućnost snimanja samih rasprava uređen za audio ili audio-video snimanje obzirom da onaj pilot projekt pokazao zapravo da takav način praćenja rasprave ubrzava sam postupak i suci su odnosno sucima bi to omogućilo i lakše upravljanje samom raspravom. Međutim, tu su se pojavila dva problema koja su se zapravo pokazala u praksi. Jedno se tiče zapravo nedovoljne tehničke opremljenosti samih sudnica, dakle ponavljam riječ je o 1.317 sudnica, a druga stvar koja je zapravo i tehnički po mom mišljenju mnogo veći problem, a to je bio zapravo prijepis koji je bio obvezan i koji je zapravo otežao primjenu audio snimanja rasprave.
Obzirom na to 2022. godine je ponovo mijenjan ZKP gdje smo zapravo taj prijepis više nije bio obvezan, bio je mogućnost i to je ovisilo o predsjedniku vijeća koji je u opravdanim razlozima mogao propisati zapravo da taj prijepis mora biti obvezan. I s druge strane uvelo se obvezno audio snimanje s odgodom koja je bila, dakle ovaj zadnji rok 1. svibnja ove godine. Što se tiče samog obveznog tonskog snimanja rasprave ono se provodi, dakle uređajima za audio snimanje, a u postupanju na raspravi se vodi zapisnik. Ono što je ključno to više nije onaj klasični zapisnik ako mogu reći na koji smo naviknuti, nego se taj zapisnik sastoji zapravo od audio snimke i sastoji se od zapisnika koji sadrži samo nužne osnovne informacije.
Ono što je ovdje ključno onaj koji će upravljati, a to je zapisničar, dakle prilikom samog vođenja zapisnika će te ključne informacije, dakle ime i prezime stranaka, tagiranje određenih dijelova moći vući iz e-spisa sa kojim je povezano. Što se tiče samog cilja tonskog snimanja mislim da je to svima vrlo jasno, radi se o potrebi ubrzanja postupka pogotovo kada govorimo o kaznenim postupcima. Isto tako autentičnost, dakle vrlo lakše i autentičnije će se zapravo izjave, iskazi bez obzira da li se radi o strankama, da li se radi o svjedocima ili vještacima moći unijeti i biti lakše za praćenje kasnije tijekom postupka kada će to biti potreba.
Što se tiče samog ponuditelja, onog koji je konačno izabran u otvorenom postupku koji je proveden. Dakle, mi smo u rujnu prošle godine objavili u elektroničkom javnom oglasniku, u oglasniku javne nabave samu javnu nabavu u otvorenom postupku. Došle su dvije ponude, izabran je KING ICT koji je bio ekonomski najpovoljnija ponuda.
Što se tiče samih rokova, ono što sam rekao odgađa se do 1. srpnja 2027. godine. Mislim da ovdje nije, da je ovdje riječ zapravo o odgovornom postupanju i moram reći osobno kao ministar smatram da je bolje da je rok ovakav nego da stavljamo neke rokove koji su nerealni obzirom na doista opsežan i tehnički zahtjevan proces i implementacije koja je pred nama, ali isto tako i edukacije svih onih koji će biti uključeni, što će u konačnici biti velika razlika u odnosu na dosadašnji način vođenja samog postupka. Što se tiče trećeg razloga ono je vrlo općenit i vrlo jednostavan, dakle radi se o konverziji onih iznosa koji su još uvijek u Zakonu o kaznenom postupku izraženi u hrvatskim kunama sa eurima kao valutom koja je sada na snazi u Republici Hrvatskoj. I što se tiče četvrtog razloga on se odnosi na jednu po meni vrlo važnu novinu kada govorimo o žrtvama kaznenih djela i obiteljskog nasilja, ali i nasilja nad ženama.
Dakle, same obveze obavještavanja žrtve o puštanju uhićenika ili pritvorenika na slobodu koja je uvedena još onim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku koji je zapravo imao upravo svrhu da unaprijedi taj zakon, normativni okvir zaštita nasilja nad ženama, ali isto tako zaštita nasilja nad obitelji.
Tu je obveznik kao obvezni, obavještavan je bio određen pritvorski nadzornik. U razgovoru i u praksi, ali u razgovoru poglavito sa Ministarstvom unutarnjih poslova u praksi su shvaćene, primijećene određene teškoće i sada se ovime zapravo umjesto pritvorskog nadzornika postavlja policija. U konačnici policija je ta koja zapravo ima najveći i kontakt sa samom žrtvom i upravo u korist in favorem zapravo žrtve ovu promjenu ćemo i na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, ali kažem i iz prakse koju smo primijetili prilikom same primjedbe ovih odredbi Zakona o kaznenom postupku predlažemo ovim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
Evo toliko o ova četiri glavna razloga iz kojih predlažemo ove izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku, sa ovim konačnim prijedlogom zakona ja sam siguran da će i tijekom vaših pitanja, odnosno replika biti prilike ako ima potrebe i detaljnije odgovoriti na isto. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo gospodine ministre.
Evo dok zauzme mjesto, svoje mjesto.
Prvu repliku ima gospodin Nikola Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani ministre sa ravnateljicom, dakle kao što smo čuli iz vašega uvodnoga obrazlaganja proširenje upotrebe informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kaznenom postupku za cilj ima povećanje i efikasnosti i ubrzavanje vođenja kaznenoga postupka, ali i efikasnija razmjena dokumentacije, brže ostvarivanje prava, ali isto tako posljedično i u financijskom pogledu će se smanjiti sami troškovi postupka. Dakle, to će utjecati i na same procesne sudionike.
Sad se tu digla fama oko, dakle prilagodbe uvođenja tonskoga zapisa. Mi vidimo da ovim prijedlogom će se on implementirati u potpunosti sa odgodom od 26 mjeseci. Ako pitamo suce i ako pitamo struku, onda ćemo od njih čuti da recimo tonsko snimanje u Španjolskoj je zaživjelo nakon 10 godina. Dakle, ako pogledamo komparativno druge zemlje vidimo da ovih 26 mjeseci naspram 10 godina sigurno nije nešto što stvara probleme kao što neki žele prikazati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodine ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvaženi kolega Mažar upravo tako brojne zemlje od 46 zemalja koje su članice i Vijeća Europe njih 33 zapravo imaju mogućnost tonskog snimanja. Ako se ne varam 32 u kaznenom postupku, 22 u parnicama i 22 u upravnim sporovima. Da, mnoge zemlje su zapravo imale taj proces prilagodbe kada govorimo o vremenskom trajanju prilično dugi. Ono što želim ovdje isto tako istaknuti mi smo u razgovoru ako se ne varam jučer ili prekjučer sa KING ICT-em zapravo utvrdili da postoji mogućnost da će ta implementacija, tehnologija na sudove njih 1317 biti i prije, a obzirom da nam i postojeći zakon govori o mogućnosti, fakultativne mogućnosti tonskog snimanja moguće je da ćemo i prije tog roka sa njom krenuti ako će po procjeni određenih predsjednika Vijeća to biti tako.
Prema tome, ovo je rok koji je odgovoran, koji je postavljen da ponovno ne bi došli u situaciju da dolazimo ovdje sa odgodom roka. Dakle ovaj rok koji nam daje mogućnost da doista u ovoj važnoj stvari napravimo posao kako treba i da se postavimo odgovorno u korist onih koji će u konačnici koristiti taj sustav.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ante Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre.
Evo nastavno na pitanje kolege Mažara u uvodnom izlaganju ste naveli da je razlog odgode prvenstveno tehničke naravi, odnosno potrebno je između ostalog opremiti 1317 sudnica u Republici Hrvatskoj odgovarajućom informatičkom opremom.
S obzirom na to da se ovim zahvatom infrastrukturno uređuju gotovo sve sudnice u zemlji moje je pitanje jel' to znači da se planira osim u kazneno obvezno snimanje uvesti i u parnične postupke? Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodine ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvaženi kolega upravo tako. Dakle osim ZKP-a odnosno kaznenih postupaka to će se uvesti u Zakon o parničnom postupku odnosno u parnice, a ono što je možda razlika u odnosu na ZKP i ZPP u ZPP dakle u Zakonu o parničnom postupku je predviđeno da ministar, dakle u ovom trenutku ja pravilnikom utvrđujem kad su za to ispunjeni uvjeti, prema tome kada će biti ispunjeni uvjeti onda ću donijeti pravilnik, a u ovom slučaju moramo mijenjati zakon, dakle to je jedna razlika, ali ovih 1317 sudnica i što se tiče same obveze tonskog snimanja odnosi se i na kaznene postupke i na parnice.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Još malo o tonskom snimanju, dakle tonsko snimanje je ušlo u zakon 2022. s primjenom od listopada 2024., onda je u ožujku ZKP promijenjen i pomaknut je rok na 1.5. ove godine prebaci na 1.7.'27.g., a i sami ste rekli da je sklopljen odobrena je zapravo kupnja tog sustava za snimanje u iznosu od gotovo 17,5 milijuna eura od tvrtke King ICT.
Ja vas pitam ministre imate li kakvu garanciju da nećete doć kao ministarstvo još jednom, četvrti put sad, sa prijedlogom izmjene ZKP-a i sa prijedlogom odgode, dakle koja je garancija za to i postoji li ona? Tim više što od 2022. od kada je ovo ušlo u zakon do danas se i softver promijenio, 2022. niko od nas na svom računalu nije imao Speech to Text to sad svako od nas može raditi na svom mobitelu. Dakle šta će bit '27. Bog ne zna, ali ono što sam ja gotovo sigurna da tog tonskog snimanja neće ići kako ste vi krenuli.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice ja ne dijelim vaš pesimizam, ali vaš pesimizam je vrlo čest s ove strane sabornice. Ja se uvijek trudim da nekako budem realan, ja mislim da jesam realan i ovaj rok koji smo postavili od 26 mjeseci je realan. Ja ne mogu govoriti o onome što je bilo prije, mogu govoriti za ono što je sad i za ovaj prijedlog, ja iza njega stojim. Ja sam siguran da ćemo i prije 1. srpnja 2027. u primjeni imati tonsko snimanje i u parnicama i u kaznenim predmetima. Što se tiče roka od listopada od '24.g. u tom trenutku je još uvijek je zapravo bilo prolongirano kolko sam informiran zbog istraživanja koje je bilo vezano uz softver za automatsku transkripciju i morate znati da hrvatski jezik baš nije jezik koji je ja mogu reći popularan ili izazovan za nekog ko se bavi proizvodnjom softvera, prema tome i tu je trebalo određeno vrijeme sačekati. Isto tako u tom trenutku nije bila dovoljno napredna tehnologija, da ne govorim o nekim drugim stvarima, da ne govorim o tehničkoj implementaciji. Prema tome, ne mogu odgovarati i ne želim odgovarati za ono što je bilo prije rokovi koji su bili postavljeni. Ovaj rok je odgovoran kolkogod netko kaže da je dug ja sam garantiran s 1. srpnja '27. .../Upadica Radin: Hvala./... da će isti bitu u primjeni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa RAukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Ja ću se nastavit na kolegicu Lugarić, mislim da nije prihvatljiva da vi kažete da ne želite govorit o onom što je bilo prije vas to su ipak vlade jednog te istog premijera, znači tonsko snimanje. Možete mi reći zbog čega, što se to dogodilo od ožujka '24. kako se nije moglo predvidjeti ostvarivanje praktičnih preduvjeta kao što kažete? Isti broj sudnica je 1317 je bio prošle godine u ožujku kao što je to i danas. Dakle, ja vas pitam kakvo je to planiranje koje odgađa rok od 1. listopada na 1. svibnja da bi se sad odgađalo dvije godine? Evo to je moje pitanje, bila bih vam zahvalna da ipak odgovorite jer tiče vas se, imate neki kontinuitet kao Vlada u tom smislu. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Izvolite g. ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice, ja nisam govorio da nema kontinuiteta, ima ga već devet godina i bit će ga još dugo, ja sam govorio osobno o sebi kao ministru da ne mogu govoriti nije niti pristojno da govorim o prethodnicima i načinu na koji su oni određivali rokove. Ja mogu garantirati za ono što ja kao ministar i moj tim predlažemo.
Što se tiče ovoga što spominjete odgodu u listopadu '24.g. ne smijete zanemariti na ono što se i sam izvođač uvođenja implementacije ovog sustava obvezao, to je točno sustav od 75%. U tom trenutku koliko znam nije mogao garantirati tu točnost, prema tome garantira u ovom trenutku tu točnost, štoviše jučer u razgovorima s njima garantira točnost 84% koja će se kroz šest mjeseci, a vi znate isto tako da ovaj sustav zapravo uključuje primjenu umjetne inteligencije da se konstantno razvija nakon tog početnog razdoblja doći ćemo i do onih željenog postotka koji je bio inicijalno i projektom predviđen. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Danijela Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, evo ja pohvaljujem donošenje ovih izmjena i dopuna ZKP-a, pogotovo i unošenje novoga dopunjavanje kataloga kaznenih djela sa kaznenim djelom podmićivanje zastupnika kako pasivno tako i aktivno, al evo tema je uglavnom što se tiče rasprava ovo tonsko snimanje. Mene zanima u stvarnosti što će to predstavljati? Da li znamo da dugotrajnost postupka često znači i ako se promijeni sudac usred postupka ponovno ispitivanje svjedoka, u kaznenom postupku zna bit tu i po 20, 50 svjedoka? Što se tiče tonskog snimanja da li će se smatrati taj tonski zapis vjerodostojnim i koji će anulirat onda ponovno ispitivanje ogromnog broja svjedoka u kaznenom postupku, a time i skratiti kazneni postupak?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice, da i to je smisao uvođenja tonskog snimanja, audio snimanja da ubrza cjelokupni postupak. To se pokazalo i u pilot projektu uz one dva problema koja sam spomenuo zbog kojih je zapravo došlo do ove dogode.
Što se tiče transparentnosti ili efikasnosti samoga postupka on će biti jednostavan iz razloga što će zapisničar i sudac imati zapravo sučelje na kojem će pratiti sam tijek postupka gdje će zapisničar zapravo tagirati vrijeme u kojem je počeo bilo svjedok, bilo vještak, bilo stranka govoriti odnosno kazivati, a temeljem tog tagiranja sudac koji će željeti kasnije preslušati neku snimku neće morat slušat sve nego će vidjeti točno kada je netko počeo, ne znam 21. minute govorit stisnut 21. minutu, preslušat taj dio koji ga zanima. Prema tome, oni koji govore da će se morat ili sve slušati da nema mogućnosti prekida nastavka snimanja ili da se iz istovremeno za vođenje tonskog snimanja ne može preslušavati isto tako nije točno. Prema tome, ovo je doista jedno tehničko rješenje .../Upadica Radin: Hvala./... koje će učinkovitost samog postupka sigurno ubrzati. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Katičić.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče Sabora.
Ministre sa suradnicima, pa i poštovani kolege.
Jedno samo, vidim da ova rasprava ide u ovom dijelu da se tičemo ovog tonskog zapisa što mislim da ste dobro argumentirali i rekli da se u međuvremenu taj dio IT-ja jako razvija, hrvatski jezik je takav kakav je, ali mislim da je ovo realan okvir da se uvede za cjelokupno pravosuđe.
Međutim, ja bi naglasio i jedno pitao jedno nešto drugo što se iz ovoga zakonskog prijedloga .../nerazumljivo/... uvodi, a to je obavještivanje žrtve o onom .../nerazumljivo/... počinitelju kaznenog djela koji se dešava i vidim da se to daje na važnosti da se da ili policiji ili nekog da obavijesti žrtvu. Znamo da je žrtva izložena, pored toga što je sama žrtva još i tijekom postupka dosta toga ima u formalnim fazama da se ispituje, ali mislim da je barem jedan standard pravni koji ste uveli, da je izuzetno bitno da žrtva zna da je počinitelj tog kaznenog djela ipak na slobodi.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvaženi zastupniče. Slažem se s vama i mislim da zapravo i u mandatu ove Vlade već u nekoliko navrata i kroz nekoliko izmjena procesnih zakona, ali i Kaznenog zakona ukazano na to koliko je zapravo po pitanju nasilja nad obitelji, nasilja nad ženama zapravo i napravljeno k'o iskoraci su napravljeni, ovo je samo još jedan doprinos obzirom da je u praksi uočeno da će puno prije zapravo policija koja je puno više u kontaktu zapravo sa, samom žrtvom kaznenog djela biti obavještena i moći obavijestiti zapravo žrtvu o tome da je ili uhićenik ili pritvorenik zapravo pušten na slobodu i to je zapravo, ja bih rekao, vrlo normalno i uobičajeno da smo na ovaj način zapravo predložili ovu izmjenu. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre. Podržavam ove izmjene i dopune zakona, posebno ovaj dio koji se odnosi na kazneno djelo podmićivanja zastupnika. Često imamo tu traženje skidanje imuniteta saborskih zastupnika radi pokretanja kaznenog postupka po zahtjevu privatnih tužitelja zbog klevete i to redom odbijamo. Stoga pojedine kolege dođu na kratko u ovu sabornicu za ovu govornicu, kleveću ili pojedinu osobu ili trgovačko neko društvo, dobijaju pune novinske stupce, dobijaju na popularnosti, ne razmišljajući koliku štetu nanose pojedincu odnosno tvrtci.
Razmišlja li se i o izmjenama na ovu temu, s obzirom da svi mi koji smo tu, ne da moramo biti odgovorni, nego još i odgovorniji za sve ono što činimo, a što izgovaramo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, uvažena zastupnice. Razumijem vašu ovoga, ja bih rekao apel i razumijem ovo što ste spomenuli, obzirom da sam i ja bio ovoga, 3 godine u visokom domu i svjedočio sam raznolikim i klevetama i uvredama, ali ovo što se zapravo zadnje rekli je činjenica, dakle svatko od nas nosi svoju odgovornost, slažem se, još i veći obzirom da obavlja ovu visoku dužnost poput saborske zastupnice ili zastupnika, a u konačnici, građanke i građani su ti koji će ocijeniti da li taj način ophođenja, klevetanja, uvreda, pa i mržnje u nekim slučajevima im donosi političke poene ili ne. Ja se doista nadam da smo kao društvo sazrjeli i da ćemo još više sazrijevati u tom pogledu, da će takvi u konačnici biti kažnjeni pod navodnicima, na način da više neće ovdje sjediti. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Anđelka Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicom.
Evo također, pohvaljujem i podržavam ovaj prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o kaznenom postupku, kao i naravno, pogotovo s dopunom proširenja kataloga kaznenih djela. Ono što me interesira, interesira me i možete li mi reći na koji način izmjene utječu na ubrzanje i hoće li i dalje utjecati na ubrzavanje još više kaznenih postupaka i hoće li zakon olakšati prikupljanje digitalnih dokaza? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite g. ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče, uvažena zastupnice. Ja bih rekao da, što, kad govorimo o implementaciji tonskog audiosnimanja, ono je samo jedno od alata kojima mislimo ubrzati postupak, dakle jedno je tehnika i ona će sigurno tome doprinijeti kada se implementira i u konačnici zaživi, ali isto tako, pitanje i procesnih prava i samog Zakona o kazneno postupku koji isto tako utječe na duljinu trajanja postupka. Zato smo uz ove izmjene koje sada idu po ovom hitnom, odnosno u hitnom postupku u jednoj proceduri, radimo i u jednoj široj radnoj skupini upravo na izmjenama Zakona o kaznenom postupku gdje smo prepoznali i već dulje vremena u praksi vidjeli koji su to neuralgične točke, ja bih rekao, samog kaznenog postupka. Neću sada iznositi detalje o kojima razmišljamo i novine koje želimo unijeti, ali kažem, samo toj sinergiji dakle uz tehnološka unaprjeđenja poput dakle tonskog snimanja, mislim da je potrebna i jedna suštinska reforma i izmjene samog zakona o kaznenom postupku. U toj sinergiji mislim da možemo uspjeti u cilju, a to nam je da se postupak kazneni postupak ubrza.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Dario Hrebak.

Hrebak, Dario (HSLS)
Poštovani i uvaženi ministre, podržat ćemo ovaj prijedlog zakona. Svojedobno sam i sam se uvijek zagovarao transparentnost javnih financija i smatram da je to jedan odličan alat za borbu protiv korupcije. Također bih u ovom smislu ovog Zakona pohvalio ovaj dio da idemo upravo u dodatnu regulaciju kaznenog djela vezano uz podmićivanje saborskih zastupnika, članova Europskog parlamenta, ali i do razine vijeća u općinama, gradovima, županijskim skupštinama, tako da mislim da je to dobro. Pogotovo iz razloga što je to jedan od kriterija za ulazak u OECD i to bih htio apostrofirati da upravo taj ulazak u OECD nas je i nagnao da dignemo upravo na tu jednu visoku razinu upravo ovu odredbu Kaznenog zakona i da građanima još jednom kažemo koliko je dobar ulazak u takve europske integracije, a ovdje je još ostalo još zadnje da uđemo u OECD.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvaženi zastupniče Hrebak.
Slažem se s vama i mislim da stalno ističemo upravo jedan od zadnjih odnosno posljednjih vanjskopolitičkih cilj je ulazak u OECD. Međutim, ono što mislim da treba naglasiti i kod ulaska i kod pregovora i izmjene brojnih zakona u to vrijeme, ali isto i sada, izmjena i brojnih zakona u vrijeme pristupanja OECD-u, radimo to zbog preporuka, radimo to radi ulaska, ali mislim da prije svega to moramo raditi radi samih sebe i ono što je ključno nakon što i uđemo, kao što smo ušli u EU, nastaviti zapravo sa .../Govornik se ne razumije./... i nastaviti pokazati građankama i građanima da doista kada govorimo, pogotovo o saborskim zastupnicima ili o članovima Vlade ili svima nama koji smo na držav… na dužnosničkim funkcijama nema nedodirljivih i da tamo zapravo imate još veći stupanj zapravo odgovornosti prema građanima, prema onima koji su birali.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Orešković.

Orešković, Dalija (DOSIP)
U ovom trećem mandatu HDZ-ove Vlade zabijaju se čavli u lijes posrnulog pravosuđa, a to pravosuđe je počelo posrtati onog trena kada je HDZ po prvi puta došao na vlast. Sve izmjene i dopune koje ste radili u smislu procesnog kaznenog prava ili općenito izmjene i dopune bilo čega vezano za pravosuđe išli su na štetu učinkovitosti, pravednosti i smislenosti suđenja. Reći ću samo da ste brojne teme prebacili u nadležnost javnih bilježnika što će se pokazati kao štetno, uveli ste sigurnosne provjere sudaca pute SOA-e kako bi suci mogli biti ucjenjivi itd., itd.
Ono što sad radite je jedna kozmetička farsa u odnosu na OECD, jer zapravo ako je nama jedini cilj da ono zadovoljimo neke kriterije, a da će nam provedba zapinjati na sustavu koji počiva na Ivanu Turudiću to znači da ovdje napretka jednostavno ne može biti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodine ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažena cijenjena zastupnice Orešković, da sam znao da ćete ovako pesimistično obuko bi crno odijelo obzirom da ton u kojem ste govorili je zapravo svojstven vama ovoga tako da me to ne čudi, međutim očekivao sam malo više maštovitosti niste me, baš ste me zatekli ovaj put moram priznat, bili ste vrlo nemaštoviti.
Što se tiče periodičkog, provjere sigurnosne sudaca to vam je ukinuto, dakle ali i svaki put ovoga vidim da vam to pravno znanje koje bi po mom skromnom mišljenju kao odvjetnica, bivša odvjetnica trebali imati nedostaje. Moj dobronamjerni prijedlog da me krivo ne shvatite za vaše buduće rasprave kada govorimo o pravnoj tematici predlažem da u klub ili vi kao zastupnica uzmete nekog pravnika, možda i studenta da vam pomogne u pisanju i pripremi jer često se događa da zapravo pokazuje pravno neznanje i to me malo i mislim da struku kojoj pripadate malo vrijeđa.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Završili smo s replikama.
Izvjestitelji odbora? Ne.
Otvaram raspravu, gospodin Krunoslav Katičić Klub zastupnika HDZ-a, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Još jednom ministre, kolegice i kolege saborski zastupnici, evo u ova tema je petak ali u ime kluba par opservacija.
Između ostalog, pred… uvodno je ministar kazao da on bazira ovaj zakonski prijedlog o kaznenom postupku u četiri točke, ponovit ću ih kako je to složeno. To je pitanje odnosa znači odredbe koje se tiču sa standardima OECD-a točnije Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj po pitanju znači određenih pitanja tih dokaznih radnji koje se provode odnosi se na podmićivanje zastupnika. Pa u tom dijelu samo se dodaje odnosno proširuje tzv. katalog kaznenih djela za koje se primjenjuju posebne dokazne radnje sukladno odredbama 332. postojećeg ZKP-a. Malo ću više o tome možda kasnije još nadodati.
Onda se tiče između ostalog odgode ove sada stupanja na snagu tog tonskog snimanja i zapisa koji se rasprava u tom dijelu i korištenja samog za… sadržaja zapisnika. Pa evo na tu temu mada se tu dosta što je razumljivo sa nekakvog političkog dijela oporba kaže zašto opet uvodite, zašto ne uvodite. Međutim, i odgoda je sada bilo je predviđeno 1.5. ove godine, međutim činjenice su ono što je i ministar dobro rekao, a dobro je apostrofirao zbog i hrvatske javnosti koja ovo gleda a i nas kao zastupnika da možemo zdravorazumski obrazložit ono što se dešava. Pa evo jedan mali štiklec u ovom dijelu jer mislim da i kolega Habijan, a i moja malenkost iz bila među onim prvim pilot projektima kada se uveo snimanje tonsko i video snimanje prilikom kaznenih postupaka, pa onda dođete u Županijski sud u Zagrebu, dodijelio se neki DVD pa jel oštećen, nije oštećen puno toga ima. U međuvremenu od kada je bio taj prvi pilot projekt promijenila se i tehnologija. Evo samo svako od nas ima svoj mobilni uređaj pa može puno toga odraditi samo na njemu. Ali ovdje se zanemaruje jedna činjenica da to što je na tom tonskom zapisu će se utvrdit je između ostalog dokaz. A kad imate nešto kao dokaz mora biti nedvojbeno, jasno provjerljivo i na temelju toga se donose neke odluke koje zadiru u prava svakog građanina, svakog od nas. Pa prema tome ovaj realni rok 2027. to je vrlo brz period, a i u raspravi se čulo mnogo kolega je istaklo u drugim zapadnoeuropskim pravosudnim sustavima kojima i mi između ostalog težimo i mislim da je dobro da idemo u tom smjeru je taj period kojim se uvodio upravo ovaj jedan novitet jer to će stubokom promijeniti cijeli kazneni i parnički postupak je stvarno realan i trebali bi to podržati jer ubrzava postupak, brž… bit će brza ekonomičnost i sve ono što ide u tom smjeru što će dati građanima povrat u hrvatsko pravosuđe.
Ja i dalje vjerujem da je hrvatsko pravosuđe dobro, da radi svoj posao, da je neovisno, da donose odluke kao takve i to je jedan doseg kojem moramo samo podržavat i radit dalje na tome.
Isto tako ima i jedan dio koji se tiče usklađenja naravno sa uvođenjem eura kao sredstvo plaćanja u RH ali da to previše ne elaboriramo mislim da je to jedna jasna usklada sa onim što se tiče drugih zakonskih odredbi.
I malo jedna treća, četvrta odredba koju je ministar isto u svom izlaganju prenio a to je tiče se ove obavijesti žrtve o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu. Naravno da se o tome lome koplja, ja mislim i ono što sam rekao u svojoj replici, da je to opet jedan veliki plus i hrvatskom pravosuđu i našem cijelom pravosudnom sustavu kao takvom i cijeloj državi, odnosno političkom sustavu kao takvom u pravom onom smjeru u kojem trebamo ići. Mislim da je tamo ne samo minimum pristojnosti i ono što sam rekao, žrtva je prvo traumatizirana iz onoga što se tiče, što se samo kao dogodilo, nakon toga imate cjelokupni proces koji ide u jednom smjeru. Jedno saslušanje, drugo saslušanje, onda kad povežete to sa tonskim snimanjem, vidite koji je to napredak i koja je bitnost u tom dijelu, stoga mislim da je ovaj pravilnik da to se prepusti upet i rješenje da se prepusti da tom dijelu opet određuje policija jer ona ipak je onaj prvi dio koji ima neposredni kontakt, ima i sve stručne službe, ipak sud, DORH nije za taj dio nadležan.
I mislim da je to jedno izvrsno rješenje, a ministar je opet u odgovoru kazao koja su sva to traumatizirana kaznena djela se dešavaju i stoga mislim da je i pozdravljam činjenicu da smo to uveli u kazneni postupak kao takav. E sad se malo vraćamo na ovaj dio koji se tiče, 1. točci, ja bi ovo svoje izlaganje rekao da ipak postoje dva ključna razloga koja su se ipak ovaj zakonski prijedlog je vrlo važan. Prva stvar, gledao sam malo i analizu, bez obzira što je na hitnom postupku, izvješće o postupku savjetovanja sa zainteresiranom ravnošću. Niti jedna primjedba.
Što opet pokazuje da je struka stala iza ovog zakonskog prijedloga, imam malu opet sugestiju, to će se razumjeti, Zakon o kaznenom postupku smo dosta puta mijenjali, jedno 15 puta izmjena i dopuna od 2008., ali opet kad je ovako dobra novacija i novitet, mislim da treba uvažit i pohvalit taj dio.
E sad, malo sam analizirao i gledao koliko je bilo tih kaznenih postupaka, bilo je samo nekakvih 2017. g., relativno nedavno, preko 56 tisuća aktivnih predmeta. Kad gledate taj dio 56 tisuća predmeta odradi u cijeloj Hrvatskoj jedan ogroman potez, jedan veliki posao u kojem se mora odraditi, a svake godine sve više i više pristup je prili predmeta ide prema hrvatskim sudovima koji imaju vrlo veliku posebnu u ovom dijelu kaznene problematike, uspješnost.
U javnosti se stječe dojam da ne, ali kad gledate brojke, one pokazuju da hrvatski pravosudni sustav, odnosno posebno ovaj kaznenopravni dio, jako dobro funkcionira. Tako da u tom dijelu stavljanje ovog proširenje kataloga kaznenih djela, za koje se vode, za koji se ide po, ajmo reći malo .../Govornik se ne razumije./... onako narodski, posebne dokazne radnje mogu provoditi, a to je kolegica Juričev-Martinčev Juričev spomenula, proširuje se i na kazneno djelo podmićivanja zastupnika, što je u skladu i bila je prema ovome kad čitate obrazloženje, zahtjev OECD-a. Zašto je to bitno?
Pa posebno je bitno jer do sada kad radite korelaciju posebnih dokaznih radnji i onoga što se time pokuša dokazati, posebnom dokaznom radnjom iz, kako je to predviđeno čl. 332 Zakona o kaznenom postupku, jasno je propisano u kojim uvjetima se i kada se one mogu određivati.
Malo ću skratit zakonsku definiciju, znači bitno je naglasiti da ide pisano obrazloženje, da treba bit pisani zahtjev suda, da se ograničava određena sloboda građana u tom dijelu, odnosno da se zadire u neka građanska prava, koja su ne samo Ustavom, nego i pravnim standardima nespojiva. Zato bih pročitao samo što se može točno posebnim dokaznim razlozima ograničiti nekad? To znači se ide, zadire se u nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu.
Presretanje, prikupljanje i snimanje računalnih podataka. Ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničkog snimanja prostorija. Tajno praćenje i tehničko snimanje osobe i predmeta. Uporaba prikrivenih istražitelja i poznanika, simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine ili simulirano primanje nezakonitih sredstava, simuliranje poslovnih .../Govornik se ne razumije./... usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova, nadzirani prijevoz isporuka predmeta kaznenog djela.
Zašto sam ovo želio naglasiti? Zato jer te posebne dokazne radnje kojima se sada uvodimo, a odnose se i na nas ovdje kolege, ne samo nas nego na eurozastupnike i druge dužnosnike, pa iz stranih zemalja je tzv. specifični institut kaznenog prava kojim se državnim tijelima radi dokazivanja određenih radoga i koriste po i odobravaju posebne mjere i metode i u, u otkrivanju i dokazivanja upravo tih po meni vrlo teških kaznenih djela. Usudio bih se reći, možda i najtežih kaznenih djela jer zadire u samu prirodu ljudskog postupanja.
Naravno, time se, opet ponavljam, zadire i ograničavaju ljudska prava i sloboda, posebnom pravom naglaskom na privatnost. Gdje se jedino reguliraju te odredbe? To je Zakon o kaznenom postupku i stoga su ove izmjene i ovaj zakonski prijedlog od izuzetnog važnja, važnosti za daljnje postupanje i u .../nerazumljivo/... i zakonito postupanje sukladno reguliranom, reguliranim postupanjima u Kaznenom zakonu upravo iz ovih specifičnih dijelova di se ograničavaju ljudska prava i slobode i pravo na privatnost. Još malo s obzirom da sam pri kraju vezano za važnost OECD-a i pristupa OECD-u, mada smo to vrlo kratko spomenuli u ovom dijelu. Upravo ova organizacija zadnja međunarodna institucija nedavno smo imali zbog pristupa OECD-u izmjene i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nas uvodi u jedan elitni centar u sportskom žargonu ulazimo u prvu ligu po svojim dosezima, to znači da oni koji nas neposrednim vanjskim neobjektivnim objektivnim mjerilima gledaju smatraju da je Hrvatska dosegnula prvu ligu u svjetskom poretku po svojim dosezima u svim smjerovima. To ne znači da moramo bit zadovoljni, da moramo raditi upravo ovakve koraka ko šta je čini se male u ZKP-u, ali nam daju opet dodatnu sigurnost i snagu kako bi imali što bolji i uređeni društveni pravni poredak da se možemo svi time i ponositi.
Za kraj vjerojatno iz mog izlaganja zaključujete da će klub HDZ-a podržati ove zakonski prijedlog i izmjene koje se idu predviđene za posebno za ZKP te vam svima zahvaljujem na ovom izlaganju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Dalija Orešković Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Poštovane zastupnice i zastupnici, drage građanke i građani.
Evo prvo ću se obratiti ovdje prisutnom ministru, pa mu reći da postoje brojni političari od kojih čovjek i može očekivati da će komentirati nečiji izgled, odijevanje, načitanost ili ne pročitanost nekih dokumenata, ali ministre Habijan od vas ono što ste mi izgovorili u odgovoru na repliku ipak nisam očekivala.
E sad bit ću vrlo kratka vezano za ovu temu, kad već Krunoslav Katičić kaže da će ulazak Hrvatske u OECD pokazati da smo napokon postali prva liga, imam tu nekoliko primjedbi i zamjerki. Naime, od 2011.g. otprilike 2012. malo intenzivnije pratim što to različite međunarodna tijela, međunarodne institucije pogotovo u kontekstu EU traže od RH da ispravi u svom zakonodavstvu što to treba implementirati, što obično nedostaje. Nažalost, shvatila sam da vrlo često međunarodni eksperti, europski eksperti uspoređuju stanje čitajući hladnokrvno tekstove zakona, pa onda kažu gle u većini europskih zemalja postoji standard takav i takav, Hrvatska to nema, e sad vi to trebate uvesti i pogotovo kada imamo HDZ na vlasti onda HDZ kaže dobro, e sad ćemo prepisati tu jednu rečenicu i to onda znači da je u Hrvatskoj kako treba. E nije.
I ovo što se sada u ovom zakonu događa je očit i najbolji primjer onoga na što želim skrenuti pažnju i na to ukazati. Naime, što zapravo znače posebne dokazne radnje u odnosu na saborske zastupnike? To zapravo znači da će zastupnici biti stavljeni pod mjere, a to znači da će se prisluškivati što saborski zastupnici rade, e da ne bi bili podmićeni. Odlično, jer baš smo mi svi skupa moćni, ne znam tko je moćniji mi u opoziciji pa ovisno kako ćemo mi glasati će se nešto mijenjati u državi. Mislim pa to je, to je toliko bezobrazno blesavo da zapravo vrijeđa hrvatske građane, a još ih više vrijeđa kada se misli da će netko iz HDZ-ovih klupa biti podmićen pa će onda, šta ja znam, glasat će čestito, pošteno i savjesno. Neće, glasat će onako kako im šef Andrej Plenković kaže. E to zapravo znači da OECD ne vidi suštinu.
Nisu saborski zastupnici najmoćnija elita u državi koja onda utječe na proces donošenja političkih odluka. Od strane vladajućih tu su ono što bi se reklo narodskim jezikom, najslabiji od najslabijih, tu su oni koji svoju svijest, samosvijest, pravo na odlučivanje po savjesti jednostavno nemaju. Prema tome, ovo je promašena tema, ne kažem da nije potrebno, potrebno je, ali nemojte to raditi na način da od čitave Hrvatske javnosti i od hrvatskih građana radite budale jel pravi donositelji odluka, pravi vlastodršci ono koji dijele novac su negdje drugdje, primjerice u Državnom inspektoratu koji onako progleda kroz prste na sve kamione koji dovoze ilegalno smeće pa ga tovare, šta ja znam negdje u Benkovcu, negdje u Ličko-senjskoj županiji, Varaždinskoj županiji ili gdje drugdje, pa u raznoraznim agencijama koje izdaju dozvole, u ministarstvima, među državnim tajnicima, dakle tu trebam implementirati onako povećalom snažnije mjere praćenja.
A ovo što se misli uvesti u odnosu na saborske zastupnike, ako bi se slušalo što je u jednoj od replika rekao netko iz HDZ-a problematiziralo se to što oporba vrlo često kritizira vladajuće zbog silnih korupcijskih afera pa se to onda tumači kao govor mržnje koji bi također trebalo sankcionirati pa ih onda možda i eliminirati iz političkog života, dakle to malo navlači na mogućnost različitih zlouporaba. I sad ako itko misli da će OECD vječno biti tako birokratski slijep na ono što je bitno i na suštinu i da neće shvatiti što se zapravo u Hrvatskoj događa, e mislim da je taj netko u zabludi.
E sad što se tiče onog komentara pa reći ću krajnje neprimjerenog od strane ministra ja bih njega također uputila da malo pročita što sve piše u izvješćima Europske komisije o stanju vladavine prava u RH. Sva ta izvješća kolikogod bili razrijeđena kamilica u odnosu na stvarno stanje ipak su ukazivali i na probleme sigurnosnih provjera kod sudaca koje je HDZ imao namjeru provoditi na jedan krajnje opasan i destruktivan način što se tiče neovisnosti pravosuđa. Pa onda treba reći da Europska komisija vidi i da Hrvatska nije implementirala standarde zaštite novinara od primjerice SLAPP tužbi, pa Europska komisija onda vidi da su doista nastali ozbiljni problemi u funkcioniranju i borbe protiv korupcije, ali i u neovisnosti pravosuđa općenito time što se izabrao Ivan Turudić za glavnog državnog odvjetnika. A što će tek pisati u sljedećem izvješću kada se analizira situacija sa Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa, e to tek treba vidjeti.
Ponavljam ono što govorim vrlo često, a to je da je u proteklih nekoliko godina, proteklih desetak koliko je HDZ na vlasti Republika Hrvatska institucionalno srušena država. Pa sad kad već ministar kaže da bi trebala angažirati studente da mi pripreme, prikupiti podatke ja bih njega mogla uputiti da te iste studente pita što se zapravo događa na sudovima, pa mu se ne bi događalo da izmjene i dopune ovog zakona uputi kako bi se sa planirane 2024. prolongiralo uvođenje tonskog snimanja na 2027. Ali ponovit ću, uveli mi tonsko snimanje 2024. ili 2027. ili će možda biti i daljnjih prolongacija to nema apsolutno nikakve veze sa onim što je glavni problem u Hrvatskoj danas, a to je da ne postoje čelni ljudi u ključnim institucijama koji ta tijela mogu voditi na način da ta tijela ispunjavaju ono što im je u opisu zadaća i u njihovoj nadležnosti.
Kada je HDZ prvi puta namjeravao promijeniti odredbe Zakona o sprječavanju o sukobu interesa upozoravala sam što će se dogoditi. Na isti način kao što je sada replicirao i tada su razni HDZ-ovci iznosili vrlo priproste oblike vrijeđanja, degradiranja, omalovažavanja i hvalili svoje vlastite prijedloge. Kada smo ukazivali da je izbor članova sporan, da se ne radi o ljudima koji imaju kompetencije i sposobnosti raditi svoj posao kako se spada, također je to bilo vrijeđanje i oblik mržnje i nepripremljenost od nas saborskih zastupnika. A gdje smo s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa danas? Imamo situaciju da je predsjednica Povjerenstva uputila jedno pismo Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav iz kojeg jasno proizlazi da to tijelo više ne može raditi, ne može raditi. Optužila je dva druga člana za opstrukciju, za neetične prakse i za uvođenje opasnih modela i oblika ponašanja i djelovanja.
Potom se taj matični Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav oglasio nenadležnim da se uopće tim pitanjem bavi i mi smo sad u pat poziciji, a da stvar bude još koju nijansicu gora četvero članova povjerenstva je demantiralo aktualnu predsjednicu da zapravo ono što ona iznosi nije istina. Na sve smo to upozoravali kao što smo upozoravali na, nabrojat ću: na sve situacije kada ste delegirali isključive ovlasti pravosuđa na javne bilježnike primjerice u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga. Rekli smo da je takav oblik outsourcinga poguban za ono sa čime bi se sudovi trebali baviti i isključivo sudovi. To vam je između ostalog govorio i pokojni predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.
Govorili smo da je kompletan sustav zaštite zviždača prazna farsa i da zaštite zviždača nema. Govorili smo da Zakon o lobiranju predstavlja stvaranje registra lobista, dakle kao njihova reklama na trošak poreznih obveznika, ali da se tim Zakonom o lobiranju ne može spriječiti ono što se između ostalog želi spriječiti i kroz ovo tajno praćenje ili prisluškivanje saborskih zastupnika e da oni ne bi bili podmićeni.
Dakle, kada vam OECD ili Europska komisija ili GRECO kaže da u Hrvatskoj nešto treba mijenjati, a zadrži se samo na usporedbi dva zakonska prijedloga između jedne institucionalno funkcionalne države i Republike Hrvatske pa onda HDZ kaže dobro mi ćemo to prepisati, od provedbe apsolutno ništa ili još gore mi smo sada sa Ivanom Turudićem došli u nakaradnu fazu selektivne provedbe propisa. Po jednim aršinima, po jednim kriterijima prema jednima, a po drugim kriterijima i drugim aršinima prema drugima. To je bit problema.
I sve dok mi imamo bilo kojeg HDZ-ovog ministra ili HDZ-ovu saborsku većinu koja uopće ne razmišlja o onome za što glasa mi ne možemo napraviti iskorak i ne, ne možemo ući u OECD i ne, ne možemo postati dio Lige prvaka.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Imamo obrazloženje predlagatelja, imate pet minuta gospodine ministre.
Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, uvažena zastupnice Orešković ja sam govorio o svom odijelu ne o vašem. Što se tiče vašeg poznavanja materije sad ste opet pokazali nešto, pokušavam biti blag, dakle opet ste rekli nešto što nije točno. Radi hrvatske javnosti sam se javio da shvate. Vi ste ovdje rekli da ovo djelo koje se, odnosno širenje kaznenih djela i kataloga posebnih dokaznih radnji, ovdje govorimo o zastupnicima, a eto oni gdje zapravo postoji potreba nisu time obuhvaćeni. Netočno, netočno zato sam i rekao bilo bi dobro da uzmete nekoga da savjetuje iz razloga što posebne dokazne radnje za kaznena djela davanje i primanje mita za službene osobe, a to su svi dužnosnici, dakle i mi u Vladi i drugi dužnosnici postoji. Netočno je što ste iznijeli, jer zavaravate, iznosite u hrvatsku javnost nešto što nije točno. Dakle, da reguliramo dio koji se odnosi na vas, a ne na ostale dužnosnike. Dakle, to nije točno i ne mogu se s time složiti i nevjerojatna je lakoća kojom ovdje iznosite neistine i nemam što drugo reći. Ili je to neznanje pravno ili to namjerno činite. Ako činite namjerno nemojte to raditi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replika gospođa Orešković, izvolite. Čuje i kad hoda isto.

Orešković, Dalija (DOSIP)
…/Upadica Dalija Orešković: Pa postoje pristojni oblici komuniciranja nije pristojno nekom u leđa dok hoda, ali dobro./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, dobro to je vaša odluka.

Orešković, Dalija (DOSIP)
…/Upadica Dalija Orešković: Kućni odgoj je različit./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Uvaženi ministre pričali ste prije svega izričito o mom odjelu i rekli ste da je crno kao ono samo što još niste dodali narikača kao što to obično ponavljate.
I ajmo iz početka, vratimo se na suštinu. Rekla sam, nisam obmanjivala javnost pa rekla da drugi ne mogu biti obuhvaćeni mjerama praćenja i prisluškivanja nego sam rekla da je stvarna korupcija tamo gdje je moć odlučivanja i moć raspoređivanja financijskih sredstava poreznih obveznika. Onaj koji nešto može izvršno odlučiti nekome dodijeliti, nekome pogodovati. I rekla sam ono što je tragedija hrvatskog naroda, a to je da mi nemamo saborske zastupnike koji imaju autonomnu volju, autonomnu svijest i samosvijest koji su spremni nekim stvarima reći da, nekim stvarima reći ne nego imamo podaničku saborsku većinu koja klima, a evo ako pitate tko ne čita zakonske prijedloge potražite takve među svojim redovima.
Sjetimo se samo Borga i Zakona o izvanrednoj upravi u Agrokoru. Trebali li reći nešto dalje?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem.
Uvažena zastupnice Orešković zato je dobro da imamo tonsko snimanje pa možete provjerit što sam rekao, pa da vidite šta sam rekao. Govorio sam o svom odijelu da mi je žao što nisam uzeo crno odijelu obzirom na atmosferu koju stvarate jel o tome sam govorio, al to je uobičajeno kažem uvijek takvu atmosferu stvarate.
Ne, vaš narativ je bio da ovdje prikažete da radimo nešto što će se odnositi samo na saborske zastupnice i zastupnice, a eto problem je negdje drugdje. Taj problem je riješen odavno. Ponavljam, posebne dokazne radnje za kaznena djela primanja i davanja mita za službene osobe postoji odavno i provodi se. I ono što rade samostalna neovisna tijela kada provode istrage i izvide, uhićuju visoko rangirane dužnosnike su valjda tome dokaz sviđalo se to vama ili ne samo pritom ne trebate biti selektivni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Danijela Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre sustavno diskreditiranje Vlade RH, HDZ-ovih ministara, sustavno diskreditiranje i glavnog državnog odvjetnika i pravosudnih svih institucija, da li ponekad imate osjećaj da to, iza toga se krije u biti sustavno i kontinuirano lobiranje za preuzimanje pravosudnih institucija od ovih s lijeve strane kako bi oni mogli držati sve pod kontrolom i zaštititi između ostalog i svoje članove koji se boje ovih dokaznih radnji koje sad idu kroz zakon.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice teško mi je nagađati koji su motivi, ali ono što nije dobro i što uvijek ističem nije dobro prije svega zbog percepcije pravosuđa jer percepciju o pravosuđu stvaraju i ljudi koji sjede u ovoj sabornici koji rade i koji djeluju u javnom prostoru. Ako ćemo na ovaj način pričati o pravosuđu, o glavnom državnom odvjetniku tko god on bio, o najvišim pravosudnim dužnosnicima tko god oni bili ili o bilo kome od dionika u pravosudnom sustavu na ovakav negativan način onda se ne trebamo čuditi zašto je po percepciji i mišljenje građana o pravosuđu loše.
A ono što smo i kada smo raditi Strategiju borbe protiv korupcije i analizu koju smo radili gdje je zapravo pokazano da 60% građana koji imaju negativno mišljenje o pravosuđu nikada nisu bile stranke u postupku na sudu, dakle negdje su to mišljenje stekli. Stekli su ga primjerice i slušajući određene zastupnice i zastupnike u ovom Hrvatskom saboru. I kao ministar ću se borit do kraja mandata upravo da tu percepciju negativnu zaustavim i da je počnem mijenjat radi svih onih, većine, ogromne većine pravosudnih dužnosnika …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme hvala./…
… koji svoj posao rade i više nego dobro.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Arsen Bauk, Klub zastupnika SDP-a.
Izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Gospodine ministre ja sam više ovako plavu nijansu danas odabrao ne zbog toga što mislim da je pravosuđe obojeno u plavo, inače volim nosit plavo, plava odijela. Ne zbog nogometa kolega Katičiću. Da.
Kolegice i kolege pred nama su izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku. Jako važnog zakona u funkcioniranju čitavog pravnog sustava. U današnje vrijeme kad je povjerenje u pravosuđe iz svega onoga što istraživanja govore, a i iz onoga što možemo osjetiti u raspravama na niskoj razini, a recentnim imenovanjima i postupanjima pravosudnog sustava na još nižoj ovakav zakon se čini još važnijim.
Najprije o četiri, četiri točke u kojima se mijenja zakon. Prva je mijenjanje iznosa iz kuna u euro. Ne znam jeste li još inflaciju, inflaciju računali u iz razdoblja kad su bile kune jer mnoge cijene koje su bile u kunama kad ih danas izražavamo u eurima i idemo pretvorit u kune čine nam se nevjerojatne, pa nas deprimiraju pa onda bolje da se više, da se više i ne pretvara, ali dobro. Euro imamo 2,5 godine i nek sve zlo bude u tome.
Druga predložena izmjena odnosi se na obaveznu obavijest žrtvi kaznenog djela da se okrivljenik ili pritvorenik pušta iz zatvora ili pritvora. Dosada je u obavezi dostavljanja takve obavijesti bio pritvorski nadzornik, a izmjenama je to dano u nadležnost policiji. E sad pritvorski nadzornik je fizička osoba s imenom i prezimenom, a policija je institucija sa nekoliko tisuća, tisuća ljudi pa mi se čini da je ta formulacija bila ovoga preciznija nego što je ovaj nego što je ova sada. Naravno bez obzira na jasno propisane pravilnike o postupanjima unutar policije ovako, ovakva zakonska definicija može dovesti do propusta. Tako da ću se složiti s onima koji kažu da smo mogli i bez ove izmjene ako dosadašnji propis nije uzrokovao nerješive probleme.
Treća izmjena ovim Vladinim prijedlogom se odnosi na dodavanje kaznenog djela podmićivanja zastupnika i to u katalog onih djela za koje se mogu provoditi posebne dokazne radnje. Obzirom da smo u pretprošlom sazivu HS-a imali niz zastupnika koji je, kako se to voli reći promijenio stranu, onda je uvođenje ovih posebnih radnji utoliko zakasnjelo. I kolegice Blažanović niste u potpunosti u pravu, ovo kazneno djelo ne bi se odnosilo na naše članove nego na naše bivše članove koji su prešli na vašu stranu u prethodnim sazivima HS-a ako bi oni bili sumnjivi zbog toga.
Ipak mogu reći da se u ovom članku zakona se objedinjava u potpunosti novi naziv ministarstva, Ministarstvo uprave, pravosuđa i digitalne transformacije. Najprije neko po zakonu iz domene bio izabran u HS, onda počinje kazneno djelo iz domene pravosuđa, a onda ga se digitalno transformira kako je to rekao kolega odnosno bivši zagrebački gradonačelnik u žeton ili u kripto valutu ako ćemo izabrat neku drugu i nakon toga da se još digitalno prati je li primio nešto, je li primio pare da bi postao žeton. To je ovako zanimljiva igra riječi.
Postoji li tu mogućnost neke zlouporabe, različita su mišljenja, ali u kontekstu jednakosti pred zakonom i da je i kazneno djelo, kazneno djelo i da treba omogućiti lakše otkrivanje mislim da je ipak javni interes ovdje prevladava da se i ovo doda u kazneno djelo gdje se mogu provodit određene posebne dokazne radnje.
Zadnja izmjena koja se može reći da najviše bode oči je produljenje roka za uvođenje obveznog tonskog snimanja rasprava. Naime, čuli smo razloge zašto se taj rok produljuje, ali ono što nismo čuli jest što je sve do sada ministarstvo napravilo po tom pitanju. Rok je produljivan i prije, prije svega za samo sedam mjeseci sa listopada 2024. na svibanj 2025., a sada ga se ponovo produljuje za više od dvije godine dakle do 1. srpnja 2027., to mi se čini 26 mjeseci dakle tri do četiri puta više nego što je bilo posebno produljenje. Naravno pitanje hoće li ovo biti zadnje produljenje, ali kako redovni mandat ovog zaziva HS-a traje do i poslije 1. srpnja 2027., onda ministre ako sljedeći put budete dolazili s produljenjem roka stvarno obucite onda crno odijelo. Dobro. Da.
Dakle, sad se postavlja naravno jedno drugo pitanje, radi se tu o otporu sudaca, radi li se o tehničkim problemima ili o financijskim poteškoćama? Ja bi rekao da se ne radi o nijednom od te tri stvari, dakle ono možemo reći da se sada radi o sposobnosti ili nesposobnosti ministarstva da dovrši započeti proces jer ga svi podržavaju i koliko vremena još treba. Također tijekom godina dok se to uvodi povećala se i cijena usluge i o tome je isto trebalo voditi računa.
Dakle, kada sagledamo izmjene u trenutku i kontekstu u kojem se donose u većini izgledaju kao neka kozmetika i kao opravdanje za dosadašnje nečinjenje. Da su donesena na vrijeme pretpostavljam da bi imale riječi hvale, a ovako kako se moj kolega Restović izrazio jedva vam dajemo ocjenu dovoljan i bit ćemo suzdržani na glasanju. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospođa Urša Raukar-Gamulin Klub zastupnika Možemo!, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Predsjedavajući, uvaženi ministre sa suradnicom.
Ne znam koje su to izmjene ZKP-a 10., 11., pa u tom smislu sa tim izmjenama možda bi ipak trebalo prestati pa napravit novi zakon jer svi znaju da su tako česte izmjene donose i pravnu nesigurnost o tome smo već govorili u svim dosadašnjim izmjenama od kad sam ja u Saboru mogu to svjedočit.
OECD, postoji jedna realnost, a to se zove Trump koji je zaustavio zbog carina među inim stvarima i primanje Hrvatske u OECD, a kako od prekjučer pratimo nevjerojatan enormni potres koji se dogodio njegovim izglasavanjem carina zaista nažalost primanje u OECD za sada je na dugom štapu. No dobro, slažem se, dobro je da smo mi pripravni ako se to slučajno promijeni, no sve vodi k tome da nažalost neće i u tom smislu mislim da bismo svi trebali ponovno pročitati ili prvi put Stefan Zweig „Jučerašnji svijet“ koji je sve to napisao prije sto godina, ali ljudski rod iz povijesti ništa ne uči pa sada živimo isto to što je Stefan Zweig u svojoj fantastičnoj knjizi „Jučerašnji svijet“ i napisao.
Ja ću se isto osvrnuti na ova odgađanja sa 1. listopada '24. na 1. svibnja '25.g., kao što sam i pitala u replici nije precizno odgovoreno i nije jasno i naravno da je neopravdano jer što se to nije moglo predvidjeti u ožujku prošle godine kada smo donosili izmjene ZKP-a upravo sa odgodom primjene tonskog snimanja jer naime broj sudnica je bio isti kao što sam rekla 1317, mogla se predvidjeti duljina edukacije, moglo se isto tako u komunikaciji u konzultaciji sa i IT sektorima vidjeti koje su potrebe prilagodbe softvera za hrvatski jezik i narječja i sve ostale potrebe, dakle definitivno se sve to moglo napraviti prošle godine.
Nije se napravilo. Podsjetit ću da su 2022. godine kada su isto bile izmjene ZKP-a i uvodilo se tonsko snimanje struka je vrlo jasno poručila da taj cijeli sustav zahtijeva dulji period kako bi u punini mogao doista biti implementiran u realitetu. Naravno vi ih niste slušali kao i obično, jer zašto bi se slušalo struku? To zaista je potpuno bezveze i vi ste dali rok do 1. listopada. Evo sad je kolega Mažar rekao da se to u Španjolskoj uvodilo 10 godina i zbog toga je trebalo takve rokove i planirati, a ne prvi rok dvije godine, pa drugi rok 7 mjeseci odgode, sad opet dvije godine. Ako ćemo gledati na Španjolsku možda ćemo doista imati i četvrtu odgodu ako ćemo po tom primjeru kolega Mažar vašem ići koji je vrlo točan. I doista to jest jedan enorman proces koji zahtijeva vrijeme.
Ono što se isto možemo zapitati jest razvoj tehnologije. Umjetna inteligencija se razvija tolikom brzinom da je zaista pitanje što će biti za dvije godine. Možda će ovaj sustav za koji je predviđeno nešto više od 17 milijuna eura za tonsko snimanje naprosto biti zastario. I šta ćemo onda? Valjda netko bi trebao i o tome malo promisliti u ministarstvu pretpostavljam. Ja bih recimo da sam na vašem mjestu o tome mislila.
No, ono što nam pokazuje ovaj slučaj na žalost nije usamljen i nije jedini, a to je da papir trpi svašta, a u realitetu se onda to ne događa, odgađa se i to je recimo činjenica je da je tonsko snimanje koje uključuje i transkribiranje razgovora bilo predviđeno pravosudnom reformom, odnosno programom Vlade za razdoblje od 2020. do 2024. Danas smo 2025. to naravno nije ispunjeno. Znači jasno pokazuje da se nerealno planira i bit ću malo oštriji, a i reći ću da se obmanjuje javnost sa nekim planovima i svjetlom budućnošću koja će eto sad tek što nije, a onda se nešto malo tiše ti rokovi pomiču i do te realizacije ne dolazi. Neću trošiti vaše vrijeme što se sve tako pomicalo i odmicalo od pune primjene u vašim vladama.
U tom smislu je opravdana kritika da se nerealno planira naročito ovaj rok koji je produžen za samo 7 mjeseci od 1. listopada 2024. na 1. svibnja 2025. Apsolutno ne postoji niti jedan jedini objektivni razlog da se to moglo odgoditi na samo 7 mjeseci. To znači da netko prošli ministar, jel' tako apsolutno nije vodio računa o svim bitnim parametrima koje sam već nabrojala.
Ponovit ću, broj sudnica je ostao isti i prošle godine u ožujku i ove godine u travnju. Zna se odrediti koliko je potrebno za edukaciju sudaca. Sa IT-em se moglo vrlo lako doći do podataka koliko im treba vremena za softver koji se prilagođava hrvatskom jeziku i narječjima, prema tome to znači da su to tako predizborno smo rekli jer to je bilo pred izbore, nemojmo ni to zaboraviti te izmjene ZKP-a.
Evo sad, evo sad ćemo mi to, e pa sad kad su prošli izbori sad više nećemo to, nego ćemo dati jedan puno realniji rok samo što ga je trebalo dati 2022. kao što kolega Mažar kaže Španjolcima je trebalo deset godina, ali mi smo genijalci, mi ćemo sve obaviti za dvije godine što drugi u Europi obavljaju za deset. Eto o tom se, o tome se radi. Ja vam ne govorim gospodine ministre o ovom novom roku. Ja se nadam da vam je dovoljno dug, ali ako ćemo po kolegi Mažaru možda i nije, možda nije. Ali činjenica je da se loše planira, da se stavlja u planove nerealne stvari koje se ne izvrše, ali to u tišini ide, to nije važno, to onako se ti rokovi pomiču. Eto to treba reći, loše planirate, obećavate, ne izvršavate i to je činjenica. To se može što bi reko u Čehovu, dobro neću vas gnjaviti sa kazalištem, to se može matematički dokazati.
Ja se nadam kolega Totgergeli da sam vam jako komična, za to sam i školovana, pa eto imam i nekog uspjeha.
Zahvaljujem. Primit ću to kao jedan glumački kompliment, puno vam hvala. Samo se vi smijte, lokalni izbori vam dolaze. A sad nešto o tome. Što se tiče kaznenog djela podmićivanja zastupnika nemamo ništa protiv, apsolutno ne. Međutim kada je glavni državni odvjetnik osoba koja tu funkciju ne obavlja kao što bi trebao neovisno nego snažno politički obojano je li vam i to smiješno? Jer nije ga bez razloga HDZ prozvao našim dečkom, nije ga tako prozvala opozicija. Tako ga je prozvao HDZ, naš dečko.
E kad takva osoba vodi Državno odvjetništvo naravno da postoji opravdana sumnja da će se i ove nove izmjene i nove odredbe ZKP-a zloupotrebljavati naročito pred lokalne izbore i to pred lokalne izbore po kojima po anketama HDZ ne stoji briljantno rekla bih, i kada svjedočimo da se primjenjuju različiti aršini kaznenog progona zbog nelegalne gradnje. Jedni su za naše, drugi su za njihove. Govorimo o slučaju Lesandrić i Budimir, naše, to je g. Budimir, e njih se ne hapsi, zbog nelegalne gradnje, a njihove, Lesandriće, da.
I, ali naglašavam, za isto djelo, nelegalne gradnje. Samo da napomenem, Barbarić, ne sjećam se da je bio uhapšen zbog nelegalne gradnje. Ne sjećam se ni da je bio uhapšen predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pritom još i arhitekt. Zbog nelegalne gradnje isto na Hvaru, svi vole taj Hvar, tamo gradit.
Ne. Ne volim gradit, .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
.../Upadica: Molim vas, molim vas./... g. Katičić.
.../Upadica: Molim vas, molim vas./... Ne volim gradit nelegalno, to je, to je problem.
Znači vi imate glavnog državnog odvjetnika, tj. mi svi nažalost, ponovit ću, koji je evo, blago ću reć, snažno politički obojen i sa ovakvim izmjenama naravno da postoji opravdana sumnja da će to biti zlouporabljeno, ponavljam, zbog svih primjera koji se sada događaju.
Kolega Katičić, vi ste pravnik, ja sam samo glumica i građanka pa vi znate da je dosta neuvjerljivo ako se za isto kazneno djelo nekoga hapsi, a drugoga ne. O pardon, uhićuje. To voli državni odvjetnik, tu riječ pa, ispričavam se. Stvarno sam bila izvan ovaj, koncentracije u tom smislu.
Dakle još samo jednu stvar da kažem, negativna percepcija pravosuđa. Jako mi je zanimljiva teza da je negativna percepcija pravosuđa produkt, između ostaloga i govora, tj. kritika koje dolaze sa strane opozicije. Fantastično. Pa ne znam, g. ministre, možda da se ipak zapitate da li je negativna percepcija pravosuđa možda produkt i između ostalog, djelovanja sadašnjeg glavnog državnog odvjetnika koji za isto djelo jedne uhićuje, a druge ne.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Nikola Mažar počinje sa pojedinačnim raspravama. Izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Pa evo, neću ulaziti u raspravu kolegice Urše, samo ću reć da sam se malo nasmijao sada kada je rekla obećavate, a ne ispunjavate jer to sam jutros vidio u Zagrebu kada sam dolazio u Sabor prepunih plakata onih što su obećavali, a ništa nisu ispunili, od Jakuševca, gradskog prometa, gradskog smeća, a jučer smo svi vidjeli i stanovnike Gajnica kako reagiraju na gradsku upravu i na gradski promet.
Ali dobro, izbori su pred nama, nisu iza nas, kao što je kolegica Urša rekla pa opet nije da nešto stavljamo, nego odgađamo sukladno onome što će donijeti optimalne rezultate.
Da se vratimo na temu, naravno da primarni cilj izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku je bio i ubrzati kazneni postupak i to kroz njegovu modernizaciju odnosno kroz širu uporabu digitalne tehnologije u kaznenome postupku, vidjeli smo da su određeni iskoraci u tom smislu i napravljeni i da su provedene i testne analize vezano i za tonski zapis koji je najviše bure i vidjeli smo što je ono što je još potrebitno napraviti kako bi cjelokupno područje hrvatskoga pravosuđa bilo spremno za taj, ja bih rekao povijesni iskorak.
Naravno da se tome pristupa vrlo ozbiljno i vrlo odgovorno jer ako čujemo da je 1317 sudnica u pitanju, da to ne samo da nije mali broj nego je potrebno da i svi procesni sudionici, a tu ne mislimo samo, naravno na suce, nego i na okrivljenike i kažnjenike i tužitelje i sve one koji su u procesu da imaju i određena digitalna znanja, da se mogu uputiti u određena digitalna znanja. Naravno da i svi oni koji su službenici u pravosuđu moraju imati i određeni stupanj svojih edukacija i sigurno da ovo što je ministar rekao, treba pozdraviti na način da 26 mjeseci, što nije sigurno ogroman i prevelik broj, da bi se prije svega napravilo, ne samo ubrzanje postupka, ne samo manje, ja bih rekao, financijski troškovi za sve, nego i pravedniji dio za sve one koji se nalaze unutar tog postupka pa bi za samu raspravu, prije svega, pred prvim stupnjem jer iako smo svi mi navikli na rekao bih, klasičan zapisnik i to možda ljudi najbolje vide kada gledaju određene filmove ili određene serije pa kada sudac diktira zapisničaru, a zapisničar piše i onda svi slušamo šta diktira, vidimo i poredbenom analizom da je to jedna, ja bih rekao jedan relikt povijesti koji sigurno da je doprinjeo puno toga u kaznenome postupku, ali da jednostavno danas u vremenima digitalizacije kada kroz uvođenje i tonskoga zapisa i ne samo uvođenje tonskoga zapisa, nego kroz mogućnosti i UI-e koja će raditi automatski transkript i gdje će, čujemo, otići toliko daleko da neće biti samo nužan hrvatski jezik nego će se čak moći i po boji i tonu glasa i po narječjima dakle voditi da bude što veća preciznost jer ono što možda danas nismo čuli, a što se raspravljalo je i bio postotak preciznosti samoga tonskoga zapisa, odnosno transkripta gdje je bilo zadano po projektnom zadatku da to bude minimum 70%, da će zahvaljujući i svemu onome što je tehnologija u međuvremenu napredovala, a što će se dogoditi, ja vjerujem i do 1. srpnja 2027., taj postupak biti daleko, daleko veći odnosno iznad 90%.
Iz kojega razloga je to bitno? Pa to je bilo iz razloga ako pogledamo da i ovaj dio o kojem raspravljamo se mora gledati iz više perspektiva. Jedna perspektiva je usko dakle sam kazneni postupak gdje je bitno vezano za njihova procesna pravila i iz oni koji se nalaze u samom kaznenom postupku dakle da li će svi koji u njemu se nalaze moći to primjenjivati na kvalitetan i adekvatan način. Drugi dio je vezano iz perspektive kaznenoga pravosuđa i spremnosti da prihvati predložene promjene i da one u biti donesu više koristi nego štete. I naravno da je treće vezano iz za cjelokupnu društvenu ulogu odnosno društvenu svrhu koje kazneno pravosuđe ima vezano za cjelokupno društvo.
Iz toga razloga mislim da je dobro da se o ovome prilazi sveobuhvatno, da se prilazi i testiranjem na terenu i svemu onome što se i utvrdilo do sada da se treba promijenit. Dakle, ono što smo mogli prije vidjeti da tonski zapisi što je rečeno da je predsjednik vijeća imao mogućnost da u roku pet dana se on i prepiše i što je u biti u praksi pokazalo da je stvaralo puno dodatnoga posla nakon samih ročišta i nakon samih rasprava gdje su zapisničari morali i one najsitnije i najlakše i najjednostavnije predmete prekucavati i prepisivati što je naravno oduzimalo puno vremena i samim time da je usavršeno da će se i kroz ovu automatsku transkripciju, a jako je bitno naglasiti da sam transkript kao takav neće zamijeniti zapisnik nego će biti pomoćno sredstva i da će i dalje svi oni koji sudjeluju u kaznenom postupku moći raditi i svoje bilješke i bilješke će biti sastavni dio toga.
I pozdravljam da pristupamo na ovaj način i da ćemo ja vjerujem svakako u ovome mandatu imati priliku da svjedočimo i tom iskoraku jel ako uzmemo sve ovo što smo do sada radili vezano možemo reći i kroz izmjene i dopune i ZKP-a, ali i ZPP-a pa možda i u cijelom pravosuđu vezano za cjelokupnu ovu digitalizaciju u koju smo snažno krenuli od covida gdje smo uveli niz novih mjera i vezano za ročište na daljinu i vezano za e-Komunikaciju i vezano za eSpis da pokazuje da kroz i ulaganja koja se sada vrše i rade na području pravosuđa, a vidimo ovdje i od Trga pravde koji će donijeti sasvim jednu novu dimenziju funkcioniranja cjelokupnoga pravosuđa gdje će svi djelatnici u pravosuđu imati ne samo uvjete rada koje zaslužuju nego da će imati i primjerena primanja. To smo vidjeli i kroz nekoliko povećanja i koeficijenata i sistematizacije i cjelokupne reforme plaća u javnom sektoru, ali da će imati i kroz ovo puno kvalitetniji mogućnost rada, brzine, efikasnosti u konačnici što će doprinijeti i pravednosti samoga postupka.
Koliko je ovo bitno možemo vidjeti na način da recimo pogotovo mlade generacije koje odrastaju u digitalnome dobu kada dođu na sudove ili kad dođu vidjeti određeni kazneni postupak se čude da se spisi i dalje vode kroz papire, da malte ne dolaze određeni kamioni koji dovoze cjelokupne spise na određen rasprave, da oni znaju bit to smo vidjeli na televiziji od praktički od poda do plafona i to sve pokazuje koliko je bitno da napravimo i ovaj iskorak.
Ono što želim reći zaključno da predloženim izmjenama i dopunama neće se moći dogoditi promjene preko noći, ali će se stvoriti nužni preduvjeti za proširenje upotrebe informacijsko komunikacijskih tehnologija u kaznenome postupku kako bi se povećala i efikasnost i ubrzalo vođenje kaznenoga postupka, omogućila efikasnija razmjena dokumentacije i brže ostvarivanje prava. Naravno da će to posljedično utjecati i u financijskom pogledu jer će se smanjiti troškovi postupka, ali i da će svakako doprinijeti tome da u bilo kojem trenutku i oni koji su u postupku, pa možemo reći i okrivljenik će moći kroz tonski zapis dokazati ono što je želio reći jel ne trebamo zaboraviti da danas kada se diktira na zapisnik se izgubi i onaj dio emocije koji je rečen pa u drugom stupnju kada se čita zapisnik prvog stupnja imaju samo ono što je napisano na papiru, a možda dojam onoga koji je to govorio u samoj raspravi je išao u sasvim drugom smjeru pa puno puta imamo da se naknadno obrazlaže što se mislilo onime s čime se izreklo. Prema tome, tonski zapis će doprinijeti i toj vjerodostojnosti samoga iskaza svih sudionika procesa, ali će doprinijeti i tome da će se moći u bilo kojem trenutku izdvojiti bilo koji dio rasprave ukoliko se želi nešto dodatno utvrditi i ukoliko se nešto želi na točan i ja bih rekao konkretan način u sto postotnoj točnosti doprinijeti.
Vjerujem da će ove izmjene iako su čini mi se to desete novela izmjena i dopuna ZKP-a imat ćemo i još jednu vjerujem i do kraja godine vezano uz OECD. Mislim da je to sve ono što će na kraju biti od interesa naših sugrađana i koji će na kraju osjetiti to i u samome pravosuđu, a rezultat toga će biti ne samo ulazak Hrvatske u OECD nego i percepcija prema pravosuđu i državi u cjelini gdje vjerujem da će onda i vladavina prava i percepcija pravosuđa biti na većoj razini, a mislim da je to interes svih nas i vladajućih i oporbe samo je pitanje kako tome pristupamo. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Replika gospođa Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolega Mažar jako dobro ste u svojoj pojedinačnoj raspravi obrazložili što nam donosi ove izmjene i dopune ZKP-a i koje benefite će imati i pravosudni sustav od toga, a i građani koji pristupaju kaznenom sustavu ostvarujć neka svoja prava i da će se sve to ubrzati i biti puno učinkovitije i vjerodostojnije.
Međutim evo slušajući i cijelu ovu raspravu na ovu temu ne mogu se oteti dojmu da nekako kod drugih kolega u njihovim raspravama i izlaganjima izostavljaju se neke bitne stvari i od neki od njih se samo prave suzdržani, bave se nekim kozmetikama, rokovima po meni rubnim nebitnim stvarima i imam osjećaj iza toga da se krije ono što im je bitno i što u biti ne naglašavaju i zaobilaze i kao da se osjeća strah od uvođenja ovih posebnih dokaznih radnji pa ako možete malo na tu temu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Blažanović, pa naš posao saborskih zastupnika je prije svega donositi zakonske propise i njima stvarati bolju i kvalitetniju državu ali isto tako i omogućiti bolji i kvalitetniji život svih naših građana, a na građanima je da to kasnije ocijene. Ne bih ulazio zašto dio oporbenih zastupnika praktički uvijek ima isti narativ, a ako pogledamo te iste zastupnike oni su upravo prije parlamentarnih izbora govorili da je jako bitno da što veći broj hrvatskih građana izađe na izbore i da će velika izlaznost doprinijeti tome da se HDZ makne sa vlasti. Imali smo povijesnu veliku izlaznost i imamo povijesni treći mandat HDZ-a. Tako da ja nemam s tim problema da oni i dalje govore to što govore jer to što govore kasnije građani daju povjerenje HDZ-u, a naravno mi ćemo nastaviti raditi u interesu naših građana.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Mažar pa kao žena željela bih se prisjetiti i paketa izmjena i dopuna zakona kojim smo unaprijedili sustav zaštite žena od nasilja, od izmjena i dopuna Kaznenog zakona, izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku i izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Zašto to govorim? Mislim da upravo i pojedine odredbe ovih, ovog zakona o kojem danas raspravljamo unaprjeđuju taj sustav zaštite žena od nasilja posebno u onom dijelu koje kaže i odnosi se na obavještavanje žrtve o puštanju uhićenika i pritvorenika. Pa evo molim vas, vas kao pravnika komentar na ovo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala kolegice Juričev Martinčev, pa upravo tako, sami ste svjedočili i kao saborska zastupnica u proteklom mandatu da smo stvarno puno napravili iskoraka upravo u zaštiti ja bih rekao najranjivijih skupina hrvatskoga društva, ali naravno prije svega zaštite žrtava nasilja u obitelji i onih koji se bez pomoći države ne mogu sami boriti.
Ono što je ključno i bitno da se u tom smjeru nastavi i dalje i da se štite prije svega žene, djeca ali i svi oni koji se nađu u ja bih rekao u ulozi žrtve i da znaju da će država uvijek na kvalitetan, transparentan, snažan i jasan način stati iza njih. Ovo danas je iskorak u tome smjeru i vjerujemo da sigurno ni jednoj žrtvi nije svejedno ako vidi onoga tko je prema njoj napravio određeno kazneno djelo na ulici a da ona misli da je on i dalje u pritvoru i vjerujem da će ovo doprinijeti da se i u tom smislu ipak ima jedna dodatna sigurnost, ako ništa drugo sa informacijom koja će se dobiti na vrijeme.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa gosp… sada idemo dalje sa pojedinačnim raspravama.
Gospođa Tanja Sokolić.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku Vlada predlaže po hitnom postupku, no kada se detaljnije pogleda jasno je da se radi o zakonskom prijedlogu koji mogli bismo reći više skriva nego što rješava, više odgađa nego unaprjeđuje, više je posljedica vanjskog pritiska nego unutarnjih, unutarnje političke volje za reformom.
Evo krenimo redom. Podvući, ponovit ću i podvući ću neke stvari koje su već ovdje i rečene. Prvo, odgoda obveznog tonskog snimanja rasprava na još dvije godine. Ovo je jedna od ključnih reformi uvedena još tisuću, još 2022. godine obaveza tonskog snimanja sudskih rasprava i propisivanje sadržaja zapisnika. Odgađa se s 1. svibnja '25. na 1. srpnja '27., to znači da će proći, da će proći ukupno punih 5 godina od usvajanja zakona do njegove stvarne promjene. Ovdje smo čuli niz prednosti koje to donosi i to je lijepo, međutim svega toga smo bili svjesni i '22 godine, to nije nikakva novost. Vlada ovu odgodu opravdava time da još nisu ispunjeni tehnički preduvjeti iako se zna da su takvi zahtjevi postojali već prije 5 godina. Pitam što je točno odradilo Ministarstvo pravosuđa u međuvremenu? Možemo li znati koliko je sudnica opremljeno, koliki je točan, kakav je točan plan implementacije? Možemo li znati troškovnik, rokove? O tome jasno nema govora uz ovaj prijedlog zakona. Umjesto toga imamo novo odgađanje i poruku da se reforma transparentnosti pravosuđa može čekati još 2 godine. Znamo da pravosuđe koje se ne snima je pravosuđe koje se ne nadzire, a uz svu ovu tehnološku modernizaciju našeg svakodnevnog života jasno je da bi do unaprjeđenja itekako moglo doći.
Drugo je prebacivanje obaveza obavještavanja žrtve bez rješavanja izvora problema odnosno ne, ne govori se puno o tome na koji način će se izvor problema ovdje riješiti koji smo imali. Dakle, prijedlog zakona prebacuje obvezu obavještavanja žrtve o puštanju uhićenika s pritvorskog nadzornika na policiju uz obrazložen je da pritvorski nadzornici često nemaju podatke o žrtvi niti znaju je li žrtva se odrekla prava na obavijesti. To je zaista bio ozbiljan propust u sustavu, ali ovaj zakon ne govori o tome kako će se ti podaci ubuduće prikupljati, pohranjivati, prenositi, hoće li policija moći izvršavati tu obvezu ako i dalje ne dobije odnosno nije propisan način kako joj se dostavljaju točne informacije, je li samo riječ o kozmetičkoj izmjeni koja ne odgovara na ključno pitanje kako ćemo garantirati prava žrtava ako sustav ovaj pokazuje neke manjkavosti.
Treće je zamjena kuna u eure, dakle to radimo bez nekakve analize efektivne vrijednosti kazne. Sve novčane kazne vrijednosti, vrijednosni pragovi u ZKP-u preračunati su iz kuna u eure prema fiksnom tečaju uz zaokruživanje na nižu deseticu. Tako primjerice 50.000 kuna predstavlja 6.630 eura. Na prvi pogled tehnička izmjena, no zapravo se radi o zakonskoj intervenciju u kaznenu politiku koja je mogla biti kvalitetnije napravljena. Ekonomske okolnosti u našoj zemlji su se u međuvremenu promijenile. Je li napravljena bilo kakva analiza efekata koje su postigle pravosudne kazne?
Niti jednom riječju Vlada ne analizira kako će se ti novi iznosi utjecati na učinkovitost proporcionalnost i pravednost kaznenih sankcija. Je li kazna od 6.630 eura za svjedoka koji odbija svjedočiti primjerena u odnosu na minimalnu plaću, medijalna primanja, na stvarne ekonomske mogućnosti građana i slično? Ako kazne postanu nenaplative one prestanu imati smisao. Ako postaju beznačajne ne postižu odvraćanje. Ovdje imamo primjer tipičnog excel zakonodavstva. Ovdje se zakon kroji mehanički, a ne pravosudno.
Četvrto uključivanje djela podmićivanja zastupnika je kasno i pod vanjskim pritiskom. Zakon proširuje katalog kaznenih djela na koja se mogu primijeniti posebne dokazne radnje na kazneno djelo podmićivanja zastupnika iz Članka 339. Kaznenog zakona. Time se ispunjava preporuka iz izvještaja OECD-a iz prosinca 2024. i to je dobro. No, opet se postavlja pitanje zašto tek sada? Kazneno djelo podmićivanje zastupnika postoji godinama, a tek nakon što nam, nas OECD prozove hrvatski zakonodavac reagira. Nema inicijative, nema volje, samo je reakcija na vanjski pritisak. Gdje su domaće ambicije da se korupcija u politici doista suzbije?
I treće hitni postupak bez opravdanja. Vlada predlaže donošenje zakona po hitnom postupku pozivajući se na osobito opravdane razloge. Koji su to razlozi? Radi li se o izvanrednom stanju u zemlji? Ne. Radi li se o prijetnji po pravni poredak? Ne. Imali smo vremena više od godinu dana za donošenje ovog zakona ili hitni postupak služi ovdje da se ograniči javna rasprava i izbjegne dublja parlamentarna kontrola, a to je vrlo loša praksa naročito kad govorimo o kaznenom postupku gdje su u pitanju temeljna prava građana.
Već ste čuli da će SDP biti suzdržan, da neće podržati ovakav prijedlog zakona. Umjesto da donosi pravu reformu kaznenog postupka Vlada se zadovoljava tehničkim ispravkama, odgodama i prebacivanjem odgovornosti. Ovim zakonom ne gradimo povjerenje u pravosuđe nego ga nastavljamo negirati. Ako već donosimo izmjene ZKP-a onda to treba biti hrabro, sustavno i u interesu pravde a ne birokracije.
I za kraj poruka ministru. U nekoliko ste navrata ovdje za govornicom istaknuli da vam je jedan od osnovnih ciljeva promjena percepcije o pravosuđu. Vi biste se kao ministar prvenstveno trebali brinuti o unaprjeđenju pravosudnog sustava, a ne o percepciji o pravosuđu. O percepciji u politici brine se PR služba, glasnogovornici, novinari. Vi ste ministar pravosuđa i na toj poziciji zaista imate puno ozbiljnijih zadataka o kojima se morate brinuti.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Mažar, replika.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Poštovana kolegice Sokolić pa mislim ako sam dobro bio čuo u jednom trenutku ste rekli da se odgađa reforma za 2 godine pa ono što tonski nije snimljeno se nije dogodilo. Dakle, ne postoji rasprava o kaznenom postupku u hrvatskom pravosuđu koja nije zabilježena. Dakle, ne samo glavna rasprava nego svi dijelovi kaznenog postupka se vode službeni zapisnici i u konačnici to su pretpostavke za vođenje kaznenoga postupka odnosno ne postoji mogućnost kaznenoga postupka ukoliko nema službenoga zapisnika. Tako da ovo što ste rekli je ustvari nemoguće da se dogodi.
S druge strane pa upravo su danas određene kolegice i kolege iz oporbe govorili vezano za provođenje nabave, koja je tvrtka izabrana, koliko je koštalo, što je bilo u projektom prijedlogu, što se tražilo i koliki je rok izvođenja. U konačnici ministar je rekao da se ta tvrtka obvezala da će to i ranije napraviti. Prema tome, oporbeni zastupnici znaju ovo što ste vi pitali, a vi ne znate.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani kolega, nisam rekla da ono što se tonski nije snimljeno da se nije dogodilo. Rekla sam da je propuštena odnosno odgođena prilika za povećanje transparentnosti sustava u pravosuđu koju bismo mogli imati sa svom tehnologijom koju imamo danas na raspolaganju. Dakle, odgađa se ono što smo mogli imati i mislim da to svakako nije dobro.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvažana kolegice pa evo ja bih vas zamolila da prokomentirate činjenicu da vladajući produžuju te rokove, znači prvo je bio rok 1. listopada to ćemo ponovit, onda je prošle godine produljeno za samo 7 mjeseci, sada se produljuje za 2 godine, više od 2 godine. Kolega Mažar je jasno rekao da se u to u Španjolskoj radilo 10 godina, pa onda bismo mogli očekivati još jedno produljenje, ali mi od vladajućih slušamo samo kako je sve sjajno i da je zapravo su ta produljena genijalna. Pa možda bi vladajući trebali reći nismo dobro procijenili, uzeli smo premalo vremena. Što je u redu, što se može dogoditi, ali ne baš je to sjajno da se produljuju rokovi to je genijalno, pa ćemo opet produžit rok, pa opet nećemo primijenit planove, pa evo molim vas da malo prokomentirate.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Evo hvala na pitanju kolegice. Dakle, upravo to je poanta. Želimo znati što se događa. Želimo da to planiranje bude primjereno. Želimo da se rokovi izvršavaju, a ne da godinu za godinom izglasavamo ovdje produljenje tih rokova. To zaista nema smisla. Jedinu odgovornost za to snosi ministarstvo, snosi ova Vlada i na to želimo ovdje u saboru i ukazivati i to radimo.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Marijana Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo poštovana kolegice samo sam vas htjela pitati jednu stvar. Ovdje smo od kolegice iz HDZ-a čuli izjavu da se oporba boji ovog zakona, pa evo vas direktno pitam jel se vi bojite uvođenja ovog zakona?
Evo hvala, odnosno tko se boji u ovoj državi?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Ja osobno naravno se ne bojim uvođenja ove izmjene. Mislim da je ona trebala uvedena i prije i mislim da se nije trebalo čekati na intervenciju izvana da bi to trebalo, da bi to bilo uvedeno i mislim da ministar kojemu je osnovni cilj briga o percepciji o pravosuđu bi to trebao imati na umu. Očekujemo proaktivnost, očekujemo brigu za unapređenje pravosudnog sustava, a ne samo brigu o tome kakva je percepcija i kakav je PR. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
I sada završno koji se pomnožio vidim gospođa Raukar-Gamulin. Izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Završno, dakle o jednoj stvari nisam govorila koju smatram da je izuzetno važna i slažem se sa kolegicom Martinčev da su dobre izmjene ZKP-a i Kaznenog zakona koje idu na poboljšanje situacija žrtava nasilja. Prisjetimo se da je u istim izmjenama izglasan čuveni 307.a AP koje vidimo ni novi odvjetnik ne primjenjuje. Opet su reinformacije, ali to nam je sad u redu pa onda više nije problem. Ok, idemo ozbiljno.
Znači čl. 3. ovog prijedloga kaže u čl. 109. st. 3. u trećoj rečenici riječ je pritvorskih, nadzornih odmah će se zamjenjuju se riječima policija će odmah. Evo mi smatramo da je to preopćenito i ne određuje tko će točno u sustavu policije biti zadužen za obavještavanje žrtve što je zaista izuzetno važno jer je u dosadašnjem tekstu zakona bilo precizno određeno da je to pritvorski nadzornik, pa zato eto ja bih vam bila zahvalna da podnesete amandman jer ako ga mi podnesemo vi ćete ga odbit naravno, a mislim da se ovo treba precizirat da to nije policija kao takva jer nam se onda može dogoditi da informacija o puštanju nekoga tko bi eventualno mogao biti opasan za žrtvu tako šeta po hodnicima policije jer ne zna na koju adresu treba biti isporučeno i može ta informacija doći do žrtve i prekasno, ne daj Bože. Evo pa u tom smislu ako ćete izmijeniti to ja neću podnositi amandman jer ću time onemogućiti izmjenu tog članka. Eto u takvoj situaciji mi radimo u Saboru što smatram da je potpuno sumanuto i neprihvatljivo.
Ponovit ću još jednom, primanje u OECD nažalost je na dugom štapu dok je Trump u Americi na poziciji predsjednika. Svjedoče to upravo zbog carina je to i zaustavljeno, vidimo što se sa carinama dogodilo prije dva dana i koji potres je to izazvalo i u svjetskoj trgovini i generalno u svijetu tako da nažalost mislim da OECD ćemo još malo pričekati. No kažem dobro je da smo spremni.
Promjena kune u euro nas podsjeća na one dane kada smo ovdje raspravljali o Zakonu o euru i eto mi zločesti iz opozicije smo izgubili grlo objašnjavajući moleći da se uvedu mjere da će do dane doć do enormnog poskupljenja itd., ni to se nije naravno poslušalo, nije se prihvatilo i imamo što, enormna poskupljenja. Dobro tako da u tom smislu divljanja cijena bi zaista trebalo vidjeti da li su te svote koje su navedene u ovom sada prijedlogu, a koje su isključivo preračunate po Zakonu o euru slažem se da, al dal su one realne danas to sasvim sigurno treba itekako provjeriti.
I izmjene zakona u smislu da se dakle saborske zastupnike može procesuirati i istraživati oko utjecaja koje se na njih može vršiti. Draga kolegice Blažanović vidite ja se osobno niti itko pretpostavljam iz opozicije ne boji. Ja znam da ja svoj posao radim časno i pošteno, ali kada je glavni državni odvjetnik osoba koju HDZ naziva naš dečko, kada taj isti glavni državni odvjetnik ima različite aršine postupanja za isto kazneno djelo ovisno da li je to netko naš u smislu našeg dečka ili je to netko njihov u smislu opozicije ili političkog protivnika, opravdane su sumnje da se ovakve izmjene mogu zloupotrijebiti, eto.
A o gospodinu .../Upadica Radin: Vrijeme./... Mažeru i gospodarenju otpada ću odgovoriti privatno. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ante Babić završno HDZ, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a.
Uvaženi ministre, kolegice i kolege.
Moram se na trenutak vratiti na izlaganje kolegice Dalije Orešković, ona je danas ovdje govorila o svemu osim onome što je tema zakona. Doista se moramo upitati zašto to kolegica radi il neznanja ili čiste zlobe, no navikli smo mi to od nje. Nevjerovatna je licemjernost da kolegica Orešković priča o transparentnosti kad svi znamo na koji način je došla na čelo Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Kolegici Urši Raukar-Gamulin također nitko u Hrvatskoj nije uhićen zbog nelegalne gradnje, nitko, dakle ovaj slučaj koji vi spominjete Lesandrić je osumnjičen za kazneno djelo poticanja na zloupotrebu položaja i ovlasti, a potaknuti službenik za krivotvorenje dokumenata. Dakle, nitko nije uhićen zbog nelegalne gradnje.
Sad bih htio se malo vratiti na ovaj predmetni zakon i u ime kluba HDZ-a rezimirati ključne poruke koje proizlaze iz današnje rasprave. Posebno ističem odluku da se proširi popis kaznenih djela od kojih je moguće koristiti posebne dokazne radnje. Naime, uključivanjem kaznenog djela podmićivanja zastupnika među ona djela za koja se mogu koristiti mjere poput prisluškivanja i tajnog praćenja jasno se poručuje da nema izuzetaka kad je riječ o integritetu.
Važno je naglasiti da se pojam zastupnik u tekstu zakona ne odnosi samo na zastupnike ovdje u Hrvatskom saboru već obuhvaća i zastupnik u Europskom parlamentu, osoba u zakonodavnom ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije kao i vijećnike u predstavničkim tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Time dosljedno prihvaćamo preporuke OECD-a i dajemo jasan signal građanima da nema tolerancije prema korupciji.
Dosta pažnje u raspravi izazvala je i odgoda obveznog tonskog snimanja sudskih rasprava do srpnja 2027. godine. Mi u klubu HDZ-a smatramo da je odgoda opravdana i dobro promišljena kako bi se izbjegli problemi sa kojima smo se već jednom susreli. Naime, kako je poznato prije nekoliko godina proveden je pilot projekt na 5 sudova, međutim tonsko snimanje rasprava nije zaživjelo u praksi jer nisu sve sudnice bile tehnički opremljene da bi mogle snimati rasprave, a predviđeni obvezni transkript rasprave bi morao ručno izrađivati sudski zapisničar. To je znatno otežavalo primjenu audio snimanja rasprave, jer iako bi se rasprava koja je snimana kraće trajala ovako propisan prijepis snimke je značio puno više posla i resursa nakon provedene rasprave. Ovaj put Vlada sustavno pristupa provedbi nužnih preduvjeta od tehničkog opremanja u više od 1300 sudnica diljem Hrvatske obzirom da se osim u kaznenim postupcima obveznost snimanja uvodi i u parnične postupke do provođenja edukacije sudaca, zapisničara i tehničkog osobalja, te implementiranja automatizirane transkripcije putem moderne tehnologije.
Važno je naglasiti da danas imamo znatno bolju tehnologiju posebice cloud rješenja koja omogućavaju učinkovitije, brže i sigurnije rukovanje i pohranu podataka. Vjerujemo kako će ova promjena rezultirati većom transparentnošću, bržim postupcima i većim povjerenjem građana u pravosudni sustav. Također posebno želimo istaknuti odredbe u ovim izmjenama zakona da se obveza obavještavanja žrtava u puštanju uhićenika ili pritvorenika sada prebacuje iz pritvorskih jedinica na policiju. To je mali korak sa velikim učinkom na sigurnost i osjećaj sigurnost žrtava koje često žive u strahu i neizvjesnosti.
Ovom promjenom šalje se snažna poruka podrške i zaštite onima koji su prošli kroz teške životne situacije. Zaključno kolegice i kolege, iako se zakon mijenja u samo nekoliko točaka svaka od njih nosi važnu poruku jačanje integriteta, pripreme za digitalnu transformaciju pravosuđa i veća zaštita građana. Zato je važno da se zakon donese odmah po hitnom postupku. Klub Hrvatske demokratske zajednice će ga naravno podržati.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama.
Gospođa Marijana Puljak, Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera također završno, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem.
Na početku ovog završnog izlaganja samo da se osvrnem na neke primjedbe ovdje i navođenje slučajeva koji su u tijeku. Dakle, spomenuli ste gospodina Ivana Lesandrića, čovjek koji je uhvaćen u zločinu opasnog pitanja na šalteru. To je kazneno djelo u ovoj državi. Dakle, došao je čovjek na šalter pitao službenika što trebam napraviti da iznajmljujem svoju kuću koja je u statusu u kakvom je. Uputu je dobio od službenika, ispunio je tu uputu i dobio dozvolu. Dakle, opasno djelo pitanja na šalteru. Molim da se to, mogli bi i predložit izmjene Kaznenog zakona, evo dobra ideja. Predložit ćemo izmjene tog Kaznenog zakona da se to uvede, jer zbog toga danas u Hrvatskoj ljudi završe u zatvoru što dođu na šalter, dobiju uputu od službenika, ispune uputu i nakon pet, šest godina završe zbog toga u zatvoru, a znamo zašto završe u zatvoru jer slučajno evo ima ženu koja će srušit HDZ u županiji nakon 30 godina. Eto ga, to je korištenje institucija kao političko oružje.
A da se vratim na zakon. Dakle, još jedan osvrt, je li u raspravi o ovom zakonu čuli smo od kolegice kako se oporba boji ovih izmjena zakona. Dakle, ne boji se kolegice oporba ovih izmjena zakona, pravosuđa, odnosno cijele države se boje građani upravo zbog ovakvih primjera. Dakle, građani se boje politički aktivirati, boje se reći uopće ikakvu kritiku, boje se izraziti svoje mišljenje, jer ili će im doći Porezna inspekcija, sanitarna inspekcija u njihove firme pa će procijeniti da je vatrogasni aparat na metar visine, a treba biti na metar i pol, pa će za to platit tko zna koliko eura itd. Blokirat će im ovo i ono itd. Dakle, ljudi se boje izaći u javnost. Sad smo u lokalnim izborima, o tome sam imala govor prošli tjedan, boje se iti stati na liste za lokalne izbore. Nemoj mene doć' ću im pod svjetlo dana, navalit će mi inspekcije, završit ću ne znam u zatvor jer eto vatrogasni aparat mi je na dva metra visine. Dakle, u takvom društvu živimo, u takvoj državi živimo u kojoj se ljudi boje javnog djelovanja. Čestitam, čestitam HDZ-u za stvaranje države Hrvatske evo 30 godina nakon rata imao državu u kojoj se ljudi boje.
Ove izmjene zakona dakle nisu rezultat spoznaje o borbi protiv korupcije već su rezultat preporuka OECD-a. Dakle, treba nam vanjski pritisak da sami skužimo kako se treba boriti protiv korupcije. Pozdravljamo ulazak u OECD kako je rekla kolegica to će sad malo pričekati, imamo jednog da tako kažem osebujnog tipa na čelu nekada moćne države ona je, ja kažem često ova MAGA će se sad pretvorit u mapa make Amerika pur game jel sa svime ovime što radi Ameriku zatvara ono u sebe u neku izolacionu politiku vodi itd., dakle OECD će malo sada pričekati. Kažem pozdravljamo, ali je žalosno da ove izmjene zakona dolaze dakle kao vanjski pritisak jel. Dakle, još u prosincu '24. OECD je izdao izvješće u kojem upozorava da Hrvatska mora ovo napraviti je li ako želi napredovati prema članstvu. Da nije bilo OECD-a niti ovaj minimum ne bi bio napravljen.
Druga velika je li reforma kako je rekla kolegica nema reformi, druga velika reforma u ovom zakon je kune u eure i pomicanje ovog obaveze tonskog snimanja sudskih rasprava za 2 godine je li sa '25. na '27., dakle 2 godine dodatnog čekanja nešto, za nešto što je trebalo biti standard još jučer.
Ja ću evo iskoristiti ovih 20 sekundi do kraja, čujem da kreće u ministarstvu digitalne transformacije kreće i Zakon o primjeni akta o umjetnoj inteligenciji. Ja se zaista nadam da u radnoj skupini ima ljudi koji znaju nešto o tome i da ste uključili i visoke dužnosnike ministarstva i da ste se vi osobno angažirali oko tog zakona jer je jako važan u ovom trenutku.
Evo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin ministar Damir Habijan će imati sada završnu riječ odnosno odgovorit će na primjedbe koje su zastupnici dali.
Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažene zastupnice i zastupnici, uvažena ravnateljice Uprave za kazneno pravo ministarstva, evo kratko samo da sumiram nekoliko stvari.
Javio sam se samo da reagiram na one stvari koje su ostale u eteru, u javnosti a jednostavno nisu točne. Dio sam nakon izlaganja kolegice Orešković već i spomenuo obzirom da je ovdje nema neću to ponavljati, dakle moram reći neistine koje je iznijela i koje nisu naprosto točne.
Druga stvar koju moram reći već sam spomenuo ali ću naglasiti još jednom. Ne radimo ovdje ovo radi OECD-a niti smo stvari koje smo mijenjali i brojne zakone koje smo mijenjali prilikom pregovora sa EU radili radi EU, a mislim da i ovo što, faza koja slijedi kasnije će to svakako i dokazati.
U ožujku '25. godine, dakle prije nekih 2-3 tjedna zapravo dobili smo određene preporuke koje će se evaluirati u prosincu '25. godine kada govorimo o ovom novom širenju katalogu kaznenih djela. Prema tome, to najbolje govoriti o tome koliko je postupak pristupanja Hrvatske OECD-u zaustavljen prema nekim navodima ovdje saborskih zastupnica i zastupnika. Proces ide dalje, pregovori idu dalje, ništa se dramatično po tom pitanju ne događa.
Što se tiče same odgode u vremenskom razdoblju koje vi spominjete nije bila provedena javna nabava. Dakle, obzirom na specifičnost i kompleksnost i tehnološku kompleksnost cijelog postupka i svih radnji koje su se trebale provesti prije toga je zapravo trebalo utvrditi tehničke specifikacije što nije za ovakav sustav koji uključuje 1.317 sudnica diljem RH nije jednostavno. Obzirom na one koji mogu izvesti ovakve radove nije jednostavno, dakle prethodno su se zapravo vodile i utvrđivanje određenih tehničkih specifikacija što je postupak koji traje. Nakon toga provedena je javna nabava. Ono što sam rekao u mandatu kada sam ja na čelu ovog ministarstva zajedno sa svojim suradnicima u rujnu prošle godine, u siječnju, 25. siječnja ove godine odabran je najpovoljniji, ekonomski najpovoljniji ponuditelj s kojim smo stalno u kontaktu i jučer je već bilo ili prekjučer kada smo imali sastanak rečeno da je vjerojatno lako moguće da će ovo sve skupa biti i prije implementirano i prije završeno, ali zbog odgovornosti, zbog posla koji nas čeka, opsega posla koji nas čeka, zbog svih dionika koji će biti obuhvaćeni ovim velikim ja bi rekao i iskorakom i reformom po pitanju audio snimanja mislim da ovaj rok pokazuje upravo ozbiljnost i odgovornost. I neće biti četvrte odgode zato što osobno zajedno sa svojim timom siguran sam i da ćemo to u tom roku izvršiti.
Što se tiče navoda koji su ovdje bili izrečeni da pravosuđe koje se ne snima je bez nadzora, osim što je nejasno je i netočno. Dakle, ako sam dobro razumio oni koji ne snimaju što audio ili tonski to pravosuđe je bez nadzora. Onda bi to značilo da je pravosuđe u Njemačkoj i pravosuđe u Austriji i u pravosuđe u Belgiji koje se ne snima bez nadzora. Ja mislim da tome baš nije tako.
Drugo što se tiče promjene kune u euro i pitanja ovdje koje se poteglo, pitanje inflacije, dakle čisto da razjasnimo ovo je riječ o Zakonu o kaznenom postupku koji ne obuhvaća kaznene sankcije u vidu novčanih kazni. Dakle, ne govorimo o novčanim kaznama govorimo o nazovimo ih disciplinskim kaznama protiv recimo odvjetnika, vještaka, svjedoka u određenim radnjama ili ne postupanjima koja su ocijenjena u Zakonu o kaznenom postupku da zaslužuju određenu disciplinsku kaznu koja se sada iz kune pretvara u eure. Prema tome, tu nije riječ ko što je ovdje pogrešno navedeno o iznosima koji se odnose na kazneno-pravne sankcije u vidu novčanih kazni.
Što se tiče policije i definiranja pojma policije. On je u Članku 202. ZKP-a ako se ne varam alineji 24. vrlo jasno propisani i daje što policija znači. Dakle, pritvorski nadzornik se mijenja policijom iz razloga što smo u praksi koja funkcionira, ali uvijek može biti bolja i u dogovoru s Ministarstvom unutarnjih poslova željeli da žrtva koja to doista zaslužuje, a mislim da i svi one zakonske izmjene koje smo radili u pogledu zaštite, dakle od obiteljskog nasilja i zaštite žena od nasilja, da žrtva zapravo uz sebe, ako mogu tako reći, ima osobu koja će joj, osim toga što će obavijestiti da je uhićenik ili pritvorenik izašao na slobodu, da će isto tako, dobiti informacije o određenim pravima, da će joj pružati i određenu, ja bih rekao i riječ, ljudsku riječ utjehe. Prema tome, .../nerazumljivo/... osoba, MUP, iz MUP-a odnosno policija će sigurno biti više vezana uz žrtvu nego što će to biti pritvorski nadzornik.
Bolje definicije policije u ovom članku nije moguće iz razloga što je već definirana i određena u čl. 202, a mislim da niste mislili baš da moramo odrediti da je to Pero Perić ili Marijan Marić iz određenog grada. Dakle tako definiranje u organskom zakonu, ZKP-u nije moguće.
Što se tiče percepcije. Percepcija je prioritet. Koliko god se to vama sviđalo ili ne. Nije tu riječ o PR-u, što znati percepcija pravosuđa i zašto sam rekao da je prioritet? Jer percepcija podrazumijeva da želite unaprijediti zakonodavni okvir, dakle alat po kojem pravosudni dužnosnici rade, da želite unaprijediti i materijalna prava i plaće pravosudnih dužnosnika koji jesu u sustavu kako bismo postili još veću neovisnost i samostalnost pravosudnih dužnosnika u odnosu, bilo na izvršnu vlast, bilo na zakonodavnu vlast. Ono isto tako podrazumijeva i komunikaciju, obostranu komunikaciju vodeći računa o jasnoj crti razgraničenja između izvršne vlasti i sudbene vlasti, ali koje mora postojati i koje ima, na koje se iskreno i ponosim i danas i narednih tjedana u ministarstvu su predsjednici i općinskih i županijskih sudova s kojima vrlo jasno prolazimo akcijske planove za sljedeće razdoblje jer nam je namjera da brojku od, u ovom trenutku 399 tisuća neriješenih predmeta, da 20. ožujkom ove godine smanjimo na 300 tisuća do kraja sljedeće godine i u tome ćemo uspjeti, ali samo zajedno u komunikaciji i samo zajedno u sinergiji sa pravosudnim dužnosnicima. Naglašavam, pazeći pritom jasno na trodiobu i načelo trodiobe vlasti.
Osvrnut ću se na još jednu stvar koja je ovdje bila sada na kraju rečena, a to je relativiziranje koje me iskreno plaši i brine. Plaši me dok netko ovdje iz pozicije uzima ovu govornicu i nastoji ulazeći u kazneni postupak koji je aktivan, koji je krenuo, koji bi u određenim dijelova trebao biti i nejavan i uzima si za pravo da ga interpretira na način kako njemu odgovara, a pritom zaboravlja da je u sličnim situacijama ta ista osoba ili te iste osobe su bez ulaženja uopće u činjenični supstrat određenog dijela nazivale takve osobe kriminalcima, lopovima, lupežima, korumpiranima, itd.
Prema tome, ne radi se o dva aršina, radi se o dva lica dijela oporbe u istoj stvari. Ako je netko osumnjičen za određeno kazneno djelo, onda je to kod dijela oporbe, ako su u pitanju članovi HDZ-a dokaz da je korupcija zavladala državom, ako su u pitanju članovi oporbe ili bliski oporbi, onda je to politički pritisak glavnog državnog odvjetnika USKOK-a na njih. Dakle .../nerazumljivo/... ne možemo biti licemjerni. Ili imamo samostalne i neovisne pravosudne institucije ili ih nemamo.
Ili se želimo boriti za neovisne i samostalne institucije ili ne želimo. Dakle ne može ista osoba, ako je to lik i djelo glavnog državnog odvjetnika, bez obzira tko on bio u jednoj situaciji dobar, u drugoj situaciji loš. Koja je to situacija? Jedina razlika je ako dirnete u naše, onda je loš, ako dirate HDZ-ovce, onda je dobar. Ako je to vama jedina razlika, onda je to prilično onako, plitko i zabrinjavajuće. Prema tome, nemojte, i zato dolazimo do percepcije, na ovaj način, ako ćemo govoriti o pravosudnim i samostalnim institucijama koje valjda ipak nešto vrijede i ako imaju određenu težinu, onda ne možemo ovako relativizirati i svojim, svojom voljom i svog interesa tumačiti određene pravne postupke kako nama to odgovara.
Ja sam siguran ako netko pokreće određeni postupak, da za to ima odgovarajuće osnovne sumnje i da ima odgovarajuće temelje u ZKP-u i ostalim procesnim zakonima. Ja doista želim u to vjerovati, a mislim da svi mi ovdje koji jesmo, smo dovoljno ozbiljni i da ponekad nas ta politička utakmica u kojoj sudjelujemo ne bi smjela baš na taj način, pa ja ću reći spustiti ovu komunikaciju da doista dovodimo u pitanje funkcioniranje države jer ako je sve tako crno, onda kažem, sljedeći put doista treba pripremiti crno odijelo, a to ne bih volio.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Imate nekoliko replika. Pričekam da sjednete, tako da nemam kritika.
Gđa Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. Vrlo je zanimljivo, uvaženi ministre, kako ste sada na kraju zapravo negativnu percepciju pravosuđa, za to ste optužili opoziciju, a 9 godina ste na vlasti, 9 godina vodite pravosuđe, 9 godina donosite zakone, izmjene, dopune, probijate rokove, obećajete, ne izvršavate, a propos, kolega Mažar, vaš plan gospodarenja otpadom, to je strategija i 2005., trebali ste CGO-e na sve sagradit do 2018. i to ste obećali i niste izvršili.
Pa ja vas sada pozivam, uvaženi ministre, da mi malo pojasnite kako to vi vidite da je percepcija pravosuđa negativna zbog opozicije?
Kako to da percepcija pravosuđa nema nikakve veze, negativna percepcija pravosuđa nema nikakve veze sa vladajućima i ne daj Bože sa sadašnjim glavnim državnim odvjetnikom?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor, g. ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Uvažena zastupnice. Niste me očito ili do kraja razumjeli ili ja nisam bio dovoljno jasan, to isto dopuštam. Dakle ja sam rekao da io zasluga za ovakvu percepciju u pravosuđu imaju i određeni zastupnice i zastupnici, oni koji istupaju u medijima. Dovoljno je, recimo, pogledati, poslušati današnju izjavu kolegice Orešković. Dakle, ne možemo i uvijek ću bit protiv generaliziranja. Da li postoji u pravosuđu određeni pravosudnih dužnosnika koji su zbog svojih odluka nanijeli određenu štetu percepciji pravosuđa, postoji, kao što postoji u svakoj struci. Ali ne možemo tu činjenicu generalizirati, ne možemo generalizirati da je sve loše i to kao ministar, zato sam i rekao u uvodnoj izjavi, neću dozvoliti, jer to nije dobro. Da li postoje problemi? postoje. Da li se treba s njima suočit? Treba. Da li smo se spremni s time suočiti? Jesmo i hoćemo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa Raukar-Gamulin ima povredu Poslovnika.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
238, doista omalovažavanje. Ni jedne jedine sekunde nisam danas u raspravi, postoji tonski zapis, pa čak i video, spomenula djelatnike u pravosudnom sustavu. Sva moja kritika je išla na vaše probijanje rokova i na loše planiranje. Dakle ja sam vrlo .../nerazumljivo/... vrlo jasno ciljala tko koga treba kritizirati i treba. Jer probrijate rokove i ne planirate …
.../Upadica: Hvala./... kak' Bog zapoveda.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Bila je replika pa defaultu ide, ide opomena.
G. Mažar, također, povreda Poslovnika.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. Čl. 238, pa kolegica Raukar, ministar je govorio u završnoj riječi o cjelokupno o pravosuđu, vi ste sada rekli da ga se praktički niste ni dotaknuli pravosuđa i stanja u pravosuđu nego probijanja rokova i onoga što je obećano, a nije napravljeno, a sad ako idemo analogijom toga da pogledamo što je Možemo! u Zagrebu obećao, probio rokove i nije napravio, kamo sreće da je ostalo samo na Zagrebu, a ne šire.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Iz istih razloga opomena. Vidio sam gđu Raukar-Gamulin, dobro sam vidio. Povreda Poslovnika.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući, 238.
Kud će suza, neg' na oko. Pa kud ste mi našli to gospodarenje otpadom u Zagrebu kad ste vi donijeli plan i strategiju gospodarenja otpadom s kojom ste se obvezali izgraditi 14 centara za gospodarenje otpadom, do mislim 2018. Niste niš' napravili. 4 ministre ste izmijenili u 4 godine, onemogućili nas na svakom koraku …
.../Upadica: Hvala, hvala, hvala./... a sad ćemo mi to sami napraviti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Raukar-Gamulin nije, to ni .../nerazumljivo/... tu barem vrijeme poštujemo, poštujemo jer moram dat opomenu jer je bila replika.
G. Mažar sad, replika.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući, poštovani ministre.
Upravo na tragu ovoga što ste rekli, dakle sada na kraju ove današnje rasprave vidimo da praktički ništa nije sporno osim prolongiranja roka, ali ono što ste uočili od određenih oporbenih .../nerazumljivo/... zastupnika, ne samo da je sporno, nego ja bih i rekao nevjerojatno da mi imamo zastupnike u HS-u koji vrlo otvoreno jasno i javno ovdje na govornici kažu da onaj koji potiče na kazneno djelo nije kriv, nego je kriv ovaj što je na šalteru. A ovaj što potiče na kazneno djelo ili što je pod sumnjom dakle USKOK-a i neovisnih tijela dakle RH gdje se zbog određenih osnovanih sumnji pokreću dakle određeni istridi i istražne radnje, ako nije član HDZ-a nije kriv, pa makar i postoje dokazi, al' ako je član HDZ-a, ne mora bit kriv, al' ajmo mi njega. Znači ovo je nevjerojatno da zastupnici sebi uzimaju za pravo da krive sve druge …
.../Upadica: Hvala, hvala. Vrijeme./... osim onih za koje postoji sumnja.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, g. ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvaženi zastupniče Mažar. Da, to sam i, zato sam i reagirao, mislim da je doista neprimjereno od strane saborskih zastupnica i zastupnika na ovaj način komunicirati, uopće ne ulazeći u pojedine i konkretne dakle postupke, bez obzira o kome se radi. I ponavljam, postoji načelo presumpcije nevinosti, ali isto tako, nebitno je tko je stranačke pripadnosti, bitno je, odnosno kazneno djelo poznaje samo ime i prezime. Svatko tko je odgovaran, treba odgovarati, počevši od vrha prema dolje.
Ali mi je nevjerojatna lakoća kojom se ovdje zauzima za određene ljude koje se brani i pokušava stvorit percepcija, to je to samo zato što nisu članovi HDZ-a. I govori o tajmingu. A gdje je bio tajming 2020. u slučaju Rimac, gdje je bio tajming Beroš prije predsjedničkih izbora? Uhićenja određenih zastupnika, sve iz redova HDZ-a, onda niste govorili, eto, pravosuđe je korupmirano i radi kako HDZ kaže, HDZ ima šape na pravosuđu. Nema tajminga u korupciji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, vrijeme.
Gđa Puljak.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Zahvaljujem evo poštovani ministre. Znate onu rečenicu, možete varati neke ljude sve vrijeme, sve ljude neko vrijeme, ali ne možete varati sve ljude svo vrijeme? Pa evo, doć' će i kraja ovoj vlasti, htjela sam se osvrnuti na vašu rečenicu kad kažete, ili imamo neovisne institucije ili nemamo. Evo, šta vi mislite, imamo li neovisne institucije ili je zaista na tu percepciju o pravosuđu, evo, ovdje ste optužili i sve oporbene zastupnike i medije, itd. da oni stvaraju dojam, a po vama, zaključujem, je li, iz ovoga, mi apsolutno imamo neovisne institucije koje rade svoj posao kako treba, a svi drugi građani, mediji, oporba, ovo, ono su uvjereni u suprotno i stvaraju dojam u javnosti.
Evo, dajte mi malo pojasnite, znači odgovor na pitanje imamo li neovisne institucije ili nemam?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvažena zastupnice. Drago mi je da ste usvojili prije svega moju molbu da više ne govorite o konkretnim predmetima i ne branite nešto što je predmet kaznenih postupaka.
Što se tiče neovisnih institucija, mislim da najbolje, pogledajte, zadnjih godinu dana, pogledajte desnu stranu kojoj sve, za koga se provodi istraga ili izvidi, tko je uhićen, pogledajte lijevu stranu, pogledajte sredinu, ima svega.
Dakle ne bira se, ne selektira se. Nemojte stvarati dojam koji nije točan. Ja nisam uopće govorio, naglašavam stalno, dio oporbe, medije ja uopće nisam spomenuo danas, ne znam odakle vam to, a nije vas niti bilo prije pa niste to mogli niti čuti, a treće, što se tiče građana, ja sam rekao doista i ponovit ću to u jednoj analizi koju smo radili, 60% građana koji ima negativno percepciju o pravosuđu, nikad nije bilo na sudu.
Dakle nisu mogli tamo steći negativnu percepciju. Negdje su ju čuli. Čuli su ju od dijela oporbe, da. Stvarate takav dojam. Generalizirate i to je loše i to je opasno i protiv toga ću se kao ministar borit.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, hvala.
Hvala lijepa. Gđa Baradić.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Šta je bila povreda? Samo malo, samo malo. Oprostite, gđo Baradić.
Gđa Puljak, povreda Poslovnika.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Da, evo povrijeda Poslovnika, čl. 238. dakle vi ste ponovno vraćate, je li, ministre, na to da oporba stvara ili tko već stvara dojam u javnosti, ali to nije tako.
Pa kako vam je rekla kolegica, koliko ste već godina na vlasti i imate u rukama ne znam, sve alate da uvjerite tu javnost da to nije tako. Koliko, 9. je ovo godina? Ministarstvo pravosuđa, cijela Vlada …
.../Upadica: Hvala./... premijer, kako do sada niste ..
.../Upadica: Hvala lijepa. /... okrenuli tu percepciju?

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena jer je bila replika. Gđa Baradić, replika.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem.
Pa kolegice Puljak, kako ćemo mi uvjeravati javnost kad se vi svi dižete na zadnje noge čim se progoni nekog tko je iz redova oporbe?
Kmečite i plačete. Koga se, koga se netko boji, vi plačete tu već 5 dana da se vaši članovi stranke Centar, boje se, u strahu su od HDZ-a. Pa evo, ja sam u svojoj obitelji imala slučaj gdje su nam došli na naš privatni posjed politički neistomišljenici i napravili veliku štetu i na kraju su, nakon nekog vremena bili kažnjeni za to. Pa nigdje nisam plakala ni kmečala zbog toga. Nigdje.
Što plačete više? Pa bavite se politikom, javne ste osobe. Što vi želite, da vas netko mazi i pazi dok tamo krivotvorite dokumente i bespravno gradite vile? Pa di ste to, u kojoj ste to državi vidjeli? U kojem filmu vi živite? Javna ste osoba, izvolite bit spremni na to. Prihvatite to više.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Puljak, povreda Poslovnika.

Puljak, Marijana (Centar)
Pa evo, kolegice je povrijedila Poslovnik jer ne odgovara, replicirali ste meni. .../Upadica se ne čuje./...
Pa kako, to je povreda Poslovnika, replicirali ste ministru, zašto se njemu ne obraćate? Kakvo je ovo cross, ono preko, preko ovaj sabornice došaptavanje i razgovor.
Dakle povreda Poslovnika, obraćate se meni u replici ministru.
Evo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Puljak, ne mogu vam dat opomenu u ovom slučaju jer je istina što kažete.
G. Bauk. .../Upadica se ne čuje./...
Isto ste htjeli reć pa nećete reć ništa onda, je l' da? E super.
Ja mislim, g. ministre, da vi nemate šta odgovarat sad, ne? .../Upadica se ne čuje./... Ne, ne, ima pravo odgovarat, da, ima pravo odgovarat. Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, uvažena zastupnice Baradić, ovoga, ja nisam to shvatilo da je išlo kolegicu Puljak uopće, tako da ja ću se pravit da ste rekli ovoga, u principu meni i da li teme da kažem još nešto dodatno o tom.
Slažem se u svemu što ste rekli, drži vodu apsolutno ovo što ste rekli i nadovezujem se na ono što sam ja rekao prije, a to je ta percepcija i to je način na koji vi i lakoćom kojom vi ovdje iznosite optužbe protiv najčešće to HDZ, a onda kada se recimo primjer Varaždina dogodi da se i protiv gradonačelnika iz SDP-a otvori istraga, da se protiv visoko rangiranih SDP-ovca koji su u trgovačkim društvima u vlasništvu grada uhićuju, da se saborski zastupnici iz SDP-a uhićuju, e onda je to tajming i onda je to problem zato što se događa kada na čelu glavnog državnog odvjetnika imamo koga imamo.
.../Upadica: Hvala lijepa./... Dakle pomirite se s time da nije baš sve tako čisto ni kod vas …
.../Upadica: Hvala./... očito, je li? Ali postoje pravosudne samostalne i neovisne …
.../Upadica: Hvala, hvala./... institucije koje će to utvrditi. Ali vi to ne …
.../Upadica: Vrijeme. Vrijeme./... poštujete.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Puljak, to, to smo riješili već prije.
Ja, ovaj put ću vam morat dat opomenu, ja znam da se ovaj, …
.../Upadica: Dobija opomena./... to je zadnji problem koji vi imate, da li ću ja dat opomenu ili ne, ali međutim, izvolite, ali to je, to što ćete reći je suvišno, unaprijed vam kažem. To je moje mišljenje.

Puljak, Marijana (Centar)
Pa nije suvišno ako se opet vrijeđa Poslovnik jer ministar …
.../Upadica: Ne, ne, ne …/... odgovara na repliku koja nije bila upućena njemu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vidite da je suvišno jer je proizveo još …
.../Upadica: Kome je odgovara? Da./... suvišno jer je proizveo još dvije povrede Poslovnika …
.../Upadica: Dobro, pa eto danas je takav dan./... ali zato vam dajem.
.../Upadica: Danas je takav dan./... Takav je dan, da.
.../Upadica: Moći ćemo malo produžit./... Takav je svaki dan.
.../Upadica: Produžit. Produžit ćemo malo ovu raspravu o ovoj važnoj temi, a evo, samo da kažem, ovih zadnjih 5 sekundi ministru, zašto niste obrnuli percepciju javnosti o pravosuđu?/...

Radin, Furio (Nezavisni)
hvala lijepa. Sada ide opomena jer je bila replika. Ne znam ni komu, valjda meni.
Ovaj, gđa Baradić.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Čl. 238, ja sam mislila, kolegice Puljak da ćete vi nešto o ovoj besramnoj gradnji još nadovezat se, a prije sam vam tu doviknula da otvorite portale, pa ne znam jeste otvorili, jeste vidjeli što piše za g. Budimira, što treba napravit? Niste otvorili ili se pravite da niste vidjeli da su objavili da će morat srušit. To je u redu.
Rekli ste da za gđu Lesandrić ne bi bila pod pritiskom, nitko ne bi znao za nju da se nije kandidirala. Pa ne bi nitko ni za njega zvao da …
.../Upadica: Hvala./... nije šef cesta. Ista stvar.

Radin, Furio (Nezavisni)
Također je bila, također, je bila replika pa moram po defaultu dati opomenu.
G. Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Evo, kolegica Puljak viče na kolegicu Baradić pa …
.../Upadica: Ne, ne, ne, ne, ne, ne./... primirite samo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Čujte, oprostite gospodine, gospodine, gospodine Mažar. Nije to tako jer ide dalje. Dao sam kolegici Puljak opomenu sada, ne kad je nastavila. I, a vama ne znam da li ću dat, sad ćemo vidjeti.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hoćete, hoćete. Čl. 238, kolegica Puljak, kao što ste danas u raspravi branili osumnjičene za kaznena djela zato što vam to politički .../nerazumljivo/... odgovara, tako ste napali kolegicu Baradić da ne poštuje Poslovnik jer vam politički odgovara, a niste to isto spomenuli za vašu kolegicu iz oporbe Raukar koja je replicirala ministru gledajući mene i meni govoreći o odlaganju otpada u Gradu Zagrebu. To za vas onda nije povreda Poslovnika, a što se tiče percepcije, percepcija građana je pokazana na izborima povjerenju HDZ-u.

Radin, Furio (Nezavisni)
Onda ja moram reći samo kratko jednu stvar gospodine Puljak, ja se bavim formom, a ne sadržajem onoga što vi kažete. Nemojte se smijati međusobno. Evo šta da sad nastavim kad je to smiješno. Ko je reko ono da je studiro za komičara? Gospođa Raukar. Ja nisam.
Moram vam dat opomenu zato iz formalnih razloga, a to dal je to istina što govorite vi, što govori gospođa ..., što govori gospođa Puljak ja u to sad ja u to ne smijem ulaziti.
I gospodin Bauk sada replika. Ne g. Živković povreda poslovnika.

Živković, Marin (Možemo!)
Evo poštovani kolega povrijeđen je čl. 238., cijeli dan pričamo o povjerenju u institucije, jučer premijer kad ga se pita o tome što misli o izvještaju pravobraniteljice kaže koga za to briga, za instituciju koja se brine o pravima hrvatskih građana. Sad vi dobacujete pa dobro je i rekao, eto ga. O tome mi govorimo, takvo je povjerenje u hrvatskim institucijama i sada je jasno tko .../Upadica Radin: Hvala lijepa vrijeme./... stvara takvo povjerenje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena jer je bila replika i još štošta.
Gospodin Bauk replika.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Gospodine ministre vrednujući iskaze svjedoka u jednom slučaju Općinsko državno odvjetništvo u Splitu konstatiralo je da je poklonilo vjeru drugom iskazu jer ovi koji su branili koji su oni optužili su mu politički saveznici pa imaju interes da govore njemu u prilog. Dakle, i tu postoji određena vrsta vaganja političkih argumenata. Zato je i ovakva rasprava, dakle tijelo koje nema kontrolu je jedino javnost i zastupnici u Saboru su kontrola, ja vrlo često propitkujem njihove odluke, a nekad moram i branit kolege iz HDZ-a ako ocijenim u iznimnim slučajevima da je to potrebno. Onako kako mi vidimo neovisnost pravosuđa, ajd neću Thompsona nekog drugog ću, nek isto je i đavolu i đakonu i to je to, tu su paragrafi pa zagrabi. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Prije nego što vam dajem riječ g. ministru zadnji ovaj odgovor, samo neka bude jasno, a ja mislim da je i svima i jasno kada je replika u pitanju onda je replika govorniku koji je govorio prije, kada je u pitanju povreda poslovnika ona se može odnositi i na nekog drugog ko je dao povredu poslovnika, znači to su dvije različite situacije.
Gospodine ministre izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
To sam htio reć, amen.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro. Zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se stvore uvjeti.
I jako mi se sviđa ova rečenica jer ovo je zemlja ako ste vi možda primijeti zemlja preduvjeta, svi govore o preduvjetima, jedino mi glasamo kad se stvore uvjeti, a ne preduvjeti, tako da je da preuzimamo ipak odgovornost. Jer oni koji govore o preduvjetima ne preuzimaju nikakvu odgovornost.
.../Upadica se ne razumije./...
Za to niko nije nikad govorio o preduvjetima, ali dozvoljavam da vi imate zadnju riječ jer inače nećete moć spavati.

81

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 134
11.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 134., predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Naglašavam da je sukladno čl. 252. Poslovnika HS za donošenje ovog zakona potrebna većina glasova svih zastupnika, dakle 76.
Dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku, molim glasujmo.
130 glasova, 76 za, 54 suzdržana, dakle donesen je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku.
PDF