Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

79

  • Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025. - 2034.
02.04.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:15 SATI

Dobar dan svima.
Sada je na redu:

- Prijedlog Višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025.-2034.

Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnine. Raspravu su proveli Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? S nama je državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine gospođa Dunja Magaš. Da. Izvolite.

Magaš, Dunja
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče, poštovane saborske zastupnice, zastupnici.
Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da je da Državna geodetska uprava nadležna za poslove državne izmjere u okviru koji se obavljaju poslovi topografske izmjere i izrade službenih državnih karata. Zakonom je također propisano da se poslovi državne izmjere obavljaju na temelju višegodišnjih i godišnjih programa. Višegodišnji program donosi HS, a godišnje programe donosi odlukom Vlade RH.
RH od svog osamostaljenja suočena s velikim izazovima izrade službenih državnih karata s obzirom na to da je za te poslove bio nadležan Vojno geografski institut u Beogradu te nisu bili na raspolaganju podaci i kartografski materijali potrebni za izradu topografskih karata te je trebalo praktički krenuti od samog početka.
U RH se sustavno od 1996.g. provodi aerofotogrametrijsko snimanje za potrebe izrade službenih državnih karata te od 1998. izrada digitalnih ortofoto karata u mjeru 1:5000 ili kolokvijalno nazvan DOF5. Proces izrade topografskih karata u mjerilu 1:25000 TK25 započinje 1996.g. i temelji se na podacima aerofotogrametrijskog snimanja koji su se strukturirano pohranjivali u temeljnu topografsku bazu TTB sukladno modelu podataka Hrvatskog topografskog informacijskog sustava CROTIS.
U razdoblju od '96. do 2010.g. izdano je prvo izdanje topografskih karata u mjerilu 1:25000 TK25, a od 2011. do '24. dovršena je izrada drugog izdanja u kojem je obavljeno i ažuriranje podataka. Temeljna topografska baza sadrži podatke prikupljene topografskom izmjenom koji čine osnovu, ishodište za daljnju kartografsku obradu podataka potrebnih za izradu kartografskih prikaza različitih mjerila odnosno službenih državnih topografskih karata u sitnih mjerila 1:50 000, 100 000 i 250 000.
U razdoblju od 2018. do 2020. DGU provela je projekt Uspostava Službenog topografsko-kartografskog informacijskog sustava STOKIS u okviru kojeg su razvijeni poslovni procesi i procedure za izradu službenih karata sitnih mjerila te uspostavljene baze podataka što je preduvjet za izradu službenih topografskih karata sitnih mjerila.
Realizacijom projekta STOKIS uspostavom cikličkog aerofotogrametrijskog snimanja te izradom službenih državnih karata bit će uspostavljen koncept višestrukog korištenja ... podataka čime se značajno smanjuju troškovi u svrhu osiguravanja prostornih podloga.
Višegodišnjim programom službene državne kartografije za razdoblje 2025.-2034.g. na ... razdoblje od 10 godina određuju se područja na kojima će se provoditi poslovi izrade i ažuriranja službenih državnih karata, načini rokova njihovih izvršenja, nositelji i sudionici izvršenja, način njihovog financiranja te druga pitanja važna za provedbu programa.
Osnovni cilj programa je ažuriranje, obrada i unos podataka Službenog topografsko-kartografskog informacijskog sustava STOKIS, ažuriranje topografskih karata mjerila 1:25000, izrada i ažuriranje topografskih karata mjerila 1:50 000, 100 000 i 250 000 za cijelo područje RH, nadogradnja postojećeg sustava službene državne kartografije novim funkcionalnostima koji će podržavati postupke digitalne transformacije o prikupljanju, ažuriranju, obradi, upravljanju, kontroli kvalitete i izradi službenih državnih karata te izrada i objava mrežnih servisa putem kojih će podaci biti dostupni korisnicima.
Za uspješno izvršenje poslova i zadataka iz programa u rokovima koji su zadani programom bit će potrebno ostvariti visok stupanj suradnje i koordinacije svih aktivnosti te uspostaviti efikasnu suradnju neposredno zainteresiranih državnih tijela. U tu svrhu za provedbu ovog programa glavni ravnatelj DGU osnovat će povjerenstvo koje će usmjeravati i nadzirati realizaciju programa te korištenje financijskih sredstava. U povjerenstvu će se osim predsjednika Državne geodetske uprave imenovati i predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Izvršenje programa ostvarit će se provedbom 4 .../nerazumljivo/... podprograma koji predstavljaju zaokružene organizacijske i financijske cjeline.
Aerofotogrametrijsko i zračno snimanje .../Govornik se ne razumije./... izrada službenih državnih karata za područje RH, ažuriranje, obrada i unos podataka službenog topografskog kartografskog informacijskog sustava .../Govornik se ne razumije./... i informiranje javnosti, edukacije, osiguranje kontrole kvalitete funkcioniranja integriranih informacijskih sustavi mrežnih usluga u funkciji politike upravljanja prostorom RH.
Sredstva potrebna za provedbu ovog Programa za razdoblje '25.-'34. iznose 36 885 000 eura. A provođenjem aktivnosti iz programa očekuje se čitav niz pozitivnih učinaka s obzirom na to da će dobiveni rezultati i proizvodi utjecati na upravljanje prostorom i prostorno planiranje, planiranje i projektiranje infrastrukturnih građevina, zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom, planiranje i iskorištavanje obnovljivih izvora energije, procjenu utjecaja rizika od katastrofa te prevencije i određivanje prioritetnih aktivnosti u smislu jačanja kapaciteta infrastrukture za odgovor na rizike, osiguravanje dostupnosti podataka širokom krugu korisnika, podrške izvršenju Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021. do 2030., doprinos procesu digitalne transformacije korištenja mrežnih usluga za dohvat i distribuciju podataka, izradu stajališta u postupcima utvrđivanja granica RH i rješavanje sporova.
Zaključno, provedbom aktivnosti iz programa građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije i zaštitu okoliša i prirode te održivi razvoj. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Prva replika, čekajmo samo da gospođa dođe do svog mjesta.
G. Ante Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice. Pozdravljam ovaj Program kojim Vlada još jednom pokazuje viziju u području prostornog upravljanja. Naime, kroz ovaj Program ne jača se samo tehnička osnova državne kartografije, već i strateška sigurnost zemlje.
Kvalitetne i ažurne karte, osobito temeljene na LiDAR snimanju izravno su povezano sa učinkovitom reakcijom u kriznim situacijama, od poplava do potresa. Moje je pitanje planira li ministarstvo možda u suradnji sa državom, DUZS-om i drugim tijelima koristiti rezultate ovih snimanja za izradu specijaliziranih karata za potrebe civilne zaštite i upravljanja rizicima?
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa. Naravno, već sam to uvodno i rekla. Hrvatske vode već koriste te karte za upravljanje rizicima evo, imamo, .../nerazumljivo/... priliku i vidjet što se sve događa nakon ovih poplava, ovih prethodnih dana i te se karte izrađuju Hrvatskim vodama kako bi se na te situacije i Hrvatske vode i cijela država pripremila. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovana državna tajnice.
Dakle nesporno je da nam je potrebno i službena kartografska, državna kartografija, nesporno je da se trebaju raditi snimke, ali ono što je jednako tako nesporno je, a to je da su nam potrebne i katastarske izmjere i da moramo imati kvalitetan katastar jer zahvaljujući kvalitetnom katastru onda možemo raspravljati i o temi prostornog planiranja, ali jednako tako i vidjeti gospodarske učinke.
U Hrvatskoj imamo 3451 katastarsku općinu. Mene zanima koliko je u katastarskom operatu do današnjeg dana posloženo i napravljeno kako spada, koliko katastarskih općina iz jednostavnog razloga jer još uvijek dobivamo izvode iz katastra i naši građani koji je katastar Austro-Ugarske u ovom kontinentalnom dijelu, a talijanski u ovom morskom dijelu pa me zanima, od 3451 katastarskih …
.../Upadica: Hvala./... općina, koliko ih je sređeno?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, izvolite.

Magaš, Dunja
Hvala lijepo.
Ukupno katastarskih općina u RH imamo 3453, a istih tih katastarskih općina u bazi zemljišnih podataka imamo 799. Ukupan broj katastarskih čestica u BZP-u imamo 2 milijuna 340 tisuća, a uspostava BZP-ova nakon migracije operata nove izmjere odnosno obnove ZK starijih izmjera imamo 340, znači imamo praktički kompletno stanje usuglašeno u katastru i gruntrovnici na 340 katastarskih općina, međutim, uspostava BZP-a kroz projekt ZIS-a Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, aktivnost 2, usklađenje sastava katastarskog operata i glavne knjige, imamo još dodatnih 459 katastarskih općina, pa eto, to je ukupno u BZP-u 799 katastarskih općina.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Povreda Poslovnika, gđa Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Referiram se na čl. 238 i mogu dobiti opomenu, ali nemam drugačijeg načina. Dakle 9.12.2024. g., državna tajnica, gđa Bošnjak kad je bila ovdje, na isto pitanje na koji sam joj ja tada postavila je odgovorila da je 356 katastarskih općina sređeno. Pa samo bih voljela da kad dođe ovdje predstavnik ministarstva, da baratamo točnim podacima.
Pri tome moram reći da sam u nekoliko navrata …
.../Upadica: Hvala, hvala, hvala./... tražila i pismeno, nisam nikad dobila isti odgovor.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Hvala. Ja isto nemam drugi način pa moram dati opomenu jer je bila replika.
G. Barbarić, replika.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice. Evo već je kazano da realizacija ovoga Programa prikupljeni podaci bi trebali doprinijeti smanjenju rizika od prirodnih katastrofa, pa u tom kontekstu pitam obzirom na geografski položaj dviju država, Hrvatske i BiH kakva je suradnja sa BiH stranom obzirom da je ta ovlast na entitetskoj razini, dakle imamo u dvije, dva entiteta dvije geodetske uprave imali razmjene i koliko je kvalitetna razmjena tih podataka.
Podsjetio bih na ne tako davnoj prošlosti na niz neželjenih situacija kao što su poplave 2014., pa stalni ekscesi u dolini Neretve, a na lokalnoj razini, dakle imamo i previše. Dakle, evo ako možete kratko iskomentirati kakva je suradnja i kakva je općenito razmjena podataka?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa.
Suradnja je izvrsna. To su kontinuirani sastanci više puta na godišnjoj razini, razmjena podataka i svi poslovi koji su iz nadležnosti Državne geodetske uprave i znanje i iskustva naravno razmjenjuju se sa kolegama iz BiH, a mi kad radimo prostorne planove državne razine u svakom slučaju i sad ih imamo više koji su u izradi to nam je i obveza da surađujemo sa kolegama iz BiH. Sve naše stručne podloge naravno prve koje se za početak izrade prostornih planova temelji se upravo na tim kartama koje izrađuje Državna geodetska uprava i tako da su ti podaci usklađeni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice.
U ovom prijedlogu višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025. do 2034., znači 10 godina, a pod poslovnim zadacima piše da podprogram A, aerofotogrametrijsko i zračno snimanje liderom Republike Hrvatske obuhvaća sljedeće poslove i zadatke i to kroz trogodišnji ciklus južni, zapadni, istočni dio Republike Hrvatske svake godine snimit će se približno 33% područja Republike Hrvatske. Da li to znači da će se u tom periodu dakle svake tri godine i ostali pokreti i ostali dijelovi –Republike Hrvatske ili se oni već ograđuju?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa.
Tri puta ćemo ovo isto područje snimiti u trogodišnjem ciklusu, znači cijela Hrvatska će biti obuhvaćena snimanjem aerofotogrametrijskom snimanju. Isto također ako ste vidjeli ovo pod programom A zračno snimanje liderom isto također će bit snimljena cijela Republika Hrvatska u tri cjeline.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice u programu piše da će to sve skupa koštati nešto manje od 37 milijona eura, a da će se iz državnog proračuna osigurati 28 i pol milijona eura, a da će se iz drugih izvora financiranja osigurati 8,3 milijona eura. Obzirom da su sredstva europskih fondova koje isto navodite kao mogući izvor financija također proračunska sredstva zanima me koji su to drugi izvori financiranja, ne mali od 8,3 milijuna eura koje ste predvidjeli za financiranje ovog programa.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa.
Znači veći dio smo predvidjeli u ovom trenutku da će se financirati iz državnog proračuna očekujemo financiranje iz europskih fondova, a ovo snimanje liderom financirat ćemo iz zajma Svjetske banke.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Štromar.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče, poštovana gospođo državna tajnice.
Ovo je stvarno hvale vrijedan projekat i bit će puno, puno podataka. Mene zanima da li ćemo i mi, obični smrtnici, tj. građani imati koristi od toga da li ćemo preko portala moći brže, jasnije i vidljivije imati sve situacije koje sad imamo, ali su ili spore, sporo dostupne i nisu tako kvalitetne.
Hvala.

Magaš, Dunja
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Moram, moram vam dati riječ. Izvolite./…

Magaš, Dunja
Hvala lijepa.
Naravno sve ove karte će se raditi u digitalnom obliku, vektorskom obliku. Bit će moguće preuzimanje servisima na razne portale, između ostalog i na portal našeg informacijskog sustava prostornog uređenja, a što ste mogli vidjeti u tom programu za nas građane najčešće se koristi karta do 5 u mjerilu 1 : 5000 koja je podloga i za izradu prostornih planova i za izdavanje građevinskih, alokacijskih dozvola i za naše snalaženje u prostoru, odnosno u važećim prostornim planovima izrađivat će se 10975 listova iz tog programa. To su vam karte koje obuhvaćaju područje dva puta tri kilometra, tako da ćemo imati i novi DOF-5 sa ažuriranim stanjem na terenu u kojem ćemo moći te podatke koristiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Auguštan-Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana državna tajnice, evo neću pitati sad za katastarske izmjere jer znate da to stalno pitam jer je to pitanje postavila kolegica, pa evo nadam se da će se i to riješiti. Međutim, ono moje pitanje koje je, da iako je predviđeno da u povjerenstvu sudjeluju brojna ministarstva koja ste i ovdje naveli, mene zanima zašto nedostaju Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova. Budući da prostorni podaci predstavljaju strateški resurs svake države smatramo da bi predstavnici i tih ministarstava trebali aktivno sudjelovati u izradi samog programa, a ne biti samo korisnici toga. Jer kartografija i geoprostorni podaci nisu samo tehničko pitanje, oni su i alat za očuvanje sigurnosti, suvereniteta, teritorijalne integracije i efikasnost upravljanja u kriznim vremenima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor izvolite.

Magaš, Dunja
Hvala.
Ministarstvo obrane ima u svom opsegu djelovanja poslove koji sami izrađuju topografske karte, to je nadstandard ovih karata i on, to je u nadležnosti Ministarstva obrane nešto što je zasebno i nije dio ovih karata koji mi izrađujemo. A nisam pit… nisam čula koji još drugi nije u povjerenstvu?
…/Upadica se ne razumije./…
MUP, znači MUP će isto također sve ove proizvode koji se budu izrađivali koristiti za svoje svrhe, za svoju civilnu zaštitu tako da nije nikakav problem ukoliko i bude potreba da se ta, to povjerenstvo dopuni i sa kolegama iz MUP-a.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Povreda Poslovnika gospodin Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Članak 238., pa slažem se s ovim što ste rekli ja bih ispravio samo da ono što rade iz Ministarstva obrane i sa podacima s kojim su oni ovoga upoznati odnosno ono što i s čime raspolažu može ovim, ovom povjerenstvu samo pomoći u izradi što boljih kartografskih karata odnosno topografskih baš iz razloga sigurnosti o kojima je kolegica pričala, a pogotovo kažem iz geopolitičke situacije u okruženju pa i u svijetu općenito.
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Vrijeme ne znam za šta, valjda za opomenu koju vam moram dat.
Gospođa Jembrih.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice evo ja se zahvaljujem na izlaganju i predstavljanju prijedloga višegodišnjeg programa. Slažem se s navodima o važnosti ažurne i precizne kartografske osnove za učinkovito prostorno planiranje, zaštitu okoliša i održivi razvoj.
Obzirom na ne navedenu važnost suradnje s jedinicama lokalne i područne samouprave zanima me da li će i oni biti uključeni i na koji način će biti uključeni u provedbu programa?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa, pa svi naši zakoni i podzakonski propisi prije nego što idu i u javno savjetovanje i prije nego što idu u provedbu odnosno donošenje prođu određenu proceduru pa tako će i ovaj program proć sjednice udruge gradova, udruge zajednice županije, znači udruge općina i gradova gdje ćete vi osim javnog savjetovanja moći sudjelovat i prije kažem na posebnim tematskim sjednicama.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice i ravnatelju Državne geodetske uprave svakako želim pohvaliti pokretanje izrade katastarskih do… topografskih karata RH. Moje pitanje u kojem vremenskom razdoblju se planira da u svim mjerilima kartografskim i topografskim karte budu izrađene i da budu u digitalnom obliku ovaj primjenjive?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa, pa kao što i sam naslov govori Nacrt prijedloga Višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034. godine sve ovo što smo naveli što se planira izraditi mora biti gotovo i dostupno javno u roku od 10 godina.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice, poštovani ravnatelju evo svakako pohvaljujem i podržavam ovaj program uređenja kao i digitalizacije službene državne kartografije. Evo iz pozicije građana često sam koristila Geoportal što je puno puta koristilo i meni kao građana kad bi istraživali neke nekretnine i u vijeću gradske četvrti kad bi neke čestice bile sporne na sjednicama itd. i topografske karte sadrže to svi znamo veliki broj informacija koji koriste i tijelima državne uprave i lokalnoj i područnoj samoupravi i sigurno će s ovim doći do poboljšanja njihovog rada i izrada nekih planova za razvoj njihovih naselja i općina. Ako možete još jednom malo pojasniti, a to ste naveli u govoru za obične građane koji je dodatni benefit pristupa ovakvim topografskim kartama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa, pa navela sam jedan benefit da osim kartografije same koja su veća mjerila 1:25000 pa se onda na to slažu mjerila 50, 100 i 250 tisuća u sklopu ovog programa izrađivat će se i DOF5 karte u mjerilu 1:5000 koje inače imate ažurirane svake godine se one više-manje pokriva… pokrivaju određeni dio područja pa možda svake 2 godine za cijelu Hrvatsku. Znači imamo u planu ponoviti taj DOF5 koji je u malom mjerilu vrlo čitljiv i podloga je za izradu prostornih planova, izdavanje lokacijskih građevinskih dozvola i snalaženje u postojećim prostornim planovima da bi sami utvrdili šta možemo na određenoj čestiti graditi, a šta ne možemo.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
I sad smo gotovi sa replikama. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da, gospodin Štrom, izvolite.
To je Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskog sabora je danas na svojoj 9. sjednici raspravljao o prijedlogu Višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025.-2034. predlagateljice Vlade RH kao matično radno tijelo.
Nakon kratke rasprave svi su članovi odbora podržali ovaj prijedlog višegodišnjeg programa zbog niza pozitivnih učinaka koje će njegova provedba proizvesti s posebnim naglaskom na digitalizaciju topografskih i kartografskih baza podataka.
Odbor je jednoglasno sa 8 glasova za odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025.-2034.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
I sada otvaram raspravu, najprije klubovi SDP i gospođa Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege.
U ime Kluba zastupnika SDP-a želim se osvrnuti na ovaj Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025.-2034.g., klub SDP-a će podržati ovaj prijedlog jer to svakako je korak naprijed.
Malo ću analizirati ovaj cijeli dokument. Od samog osamostaljenja RH čuli smo suočila se s velikim izazovima u području kartografije i izrade službenih državnih karata, budući da je taj posao do tada kao što smo čuli obavljao Vojno geografski institut u Beogradu, nismo imali niti potrebne podatke, ali niti kartografske materijale pa je svakako ono što je bio korak trebalo krenuti iz početka. Sustavni rad započeo je '96.g., a dvije godine kasnije i izradom digitalnih ortofoto karata. Paralelno se razvija i proces izrade topografskih karata u mjerilu 1:25000 uz pomoć temeljne topografske baze iz sustava CROTIS. Tijekom godina uspostavljen je čitav niz podloga koje su temelj bile za kvalitetno prostorno planiranje, gospodarenje, zaštitu prirode i krizno upravljanje.
Projekt STOKIS svakako je važan iskorak kojim je uspostavljena baza podataka za izradu karata u sitnijim mjerilima i razvijene procedure koje osiguravaju učinkovitu izradu i ažuriranje službenih podataka. Time se stvara i koncept višestrukog korištenja prostornih podataka što je izuzetno važno za racionalno trošenje javnog novca i izradu kvalitetnih prostornih podloga u brojnim područjima od prostornog planiranja, gospodarenja otpadom, pa sve do upravljanja rizicima i kriznim situacijama pa čak i kod turističkih promidžba.
Ono što želim ovdje opet napomenuti, a i danas smo čuli od kolegice Mrak-Taritaš kako bi cijeli korak bio potpun i kako bi napravili iskorak što stalno ponavljam svakako su katastarske izmjere koje bi trebale ići mogu reć brže kako bi svi mi koji smo i čelnici jedinica lokalne samouprave, ali i brojni i investitori itd. imali konkretne i točnije podatke jel to je nešto što nam u više puta i više vremena zauzima i naše neke važne stvari koje su važne i našim građanima.
Ovdje u zaključku prijedloga navodi se da će svi korisnici i građani i javna i privatna uprava imati pristup ažuriranim podacima putem mrežnih usluga u stvarnom vremenu i to će svakako znatno pridonijeti digitalnoj transformaciji i transparentnosti u radu državnih tijela. No ovdje ću opet napomenuti i ono što sam i moje pitanje postavila danas iako je predviđeno da u povjerenstvu sudjeluju brojna ministarstva od Ministarstva financija, zaštita okoliša, graditeljstva, prometa, regionalnog razvoja ovdje svakako mislim da nedostaje Ministarstvo obrane i MUP, pogotovo zato jel u kontekstu današnjih geopolitičkih izazova i činjenica da prostorni podaci predstavljaju strateški resurs svake države smatramo da bi predstavnici tih ministarstva također trebali aktivno sudjelovati u izradi i programa, a i ne samo biti pasivni korisnici gotovih podataka.
Kartografija i geoprostorni podaci nisu samo tehničko pitanje oni su alat za očuvanje sigurnosti, suvereniteta, teritorijalne integracije i efikasnost upravljanja u kriznim vremenima. Zato ponovo pozivam predlagatelje da još jedanput razmotre sastav povjerenstva i uključe i te sektore koji su svakako ključni za sigurnost države. Smatramo da je to također korak u pravom smjeru.
Na kraju još jedanput kažem da je ovo ovaj prijedlog programa za razdoblje od 2025.-2034.g. svakako iskorak i zbog toga Klub zastupnika SDP-a će podržati ovaj prijedlog. Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama.
Gospodin Tomislav Klarić Klub zastupnika HDZ-a. Izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče, štovana državna tajnice, štovani ravnatelju.
Evo pred nama je Prijedlog višegodišnjeg programa državne kartografije za razdoblje od 2025.-2034.g.. ovdje je bilo puno govora i spominjali su se izrazi i DOF5 i ortofoto i GIS i svašta nešto i obično našem sugrađaninu koji gleda i sluša ovo to baš previše ne znači. Međutim, većina naših građana odnosno praktički čitava Hrvatska itekako dobro zna što je na internetu katastar.hr ili oni podaci koji su bitni za njih, a upravo ovaj materijal koje je ministarstvo pripremilo je kontinuitet koji traje od 1996.g. i ovdje treba odati zaista veliko priznanje naročito Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva koji sve ove godine u kontinuitetu poboljšava i odrađuje ogroman posao, naročito ako znamo da osamostaljenje RH svi podaci koji su bili bitni da bi se na njima nadograđivalo sve ovo o čemu danas govorimo, zadržani su u Beogradu, dakle vojni institut je te podatke koje su do tada imali praktički sakrio kod sebe i tada se krenulo praktički ispočetka.
U ovom trenutku svaki naš građanin, ako krene na preko interneta, može vidjeti i česticu na kojoj se nalazi njegova kuća, svi gradovi i općine itekako koriste podatke koji su nam dostupni za izradu i prostornih urbanističkih planova za izradu svega onoga što predstavlja razvoj i ubrzanje procedure svega onoga što u normalnom svijetu znači život.
Dakle od '96. g. sustavno se aerofotogrametrijsko snimanje obavljalo za potrebe izrade službenih državnih karata. Od '98. izrada digitalnih ortofoto karata u mjerilu 1:5000, tzv. DOF-5. Ja se sjećam tamo 2004., obveza je bila jedinicama lokalne samouprave krenut u izradu prostornih planova i tada smo dobili te nekakve snimke, dobro se sjećam da je recimo, primjerice, prostor INA-e, Rafinerije nafte na Urinju bio zazelenjen, praktički nije bilo na tom prostoru vidljivo ništa.
Isto tako, u Bakru dolje prostor, .../Govornik se ne razumije./... luke dakle neki strateški objekti koje tadašnja, dotadašnja država, dakle Jugoslavija smatrala kao nekim vojnim tajnama su bile praktički zamračene u tim podatakama.
Ovdje u ovom slučaju novom i ovom svemu što radimo praktički je vidljivo sve, ništa nije krimeno i dostupno iz praktički svakom našem građaninu, a ovaj DOF-5 je itekako dobra podloga mnogim izrađivačima urbanističkih prostornih planova za ono što dobiju u zadatak za svaku jedinicu lokalne samouprave.
Ovdje je bitno istaknuti ono što je navedeno u materijalu, a to su ovaj, rezultati koji će polučiti ovaj program, dakle prijedlog višegodišnjih službene državne kartografije za razdoblje 2025.-'24. to je upravljanje prostorom i prostorno planiranje, planiranje i projektiranje infrastrukturnih objekata, zaštitu okoliša, gospodarenja otpadom, planiranje i iskorištavanje obnovljivih izvora energije, procjenu utjecaja na rizik, pod, podrška višegodišnjem programu katastarskih izmjera građevinskih područja, doprinos procesu digitalne transformacije, itd., itd.
Dakle svi smo svjesni da je RH ne samo što nije imala ove podatke koji su zadržani u Beogradu, imala totalno nesređeni katastar, bile su katastar iz vremena Austro-Ugarske, bio je katastar na području priobalja pod talijanskom upravom katastarskih talijanskih izrađivača, tako da uz sve ono što je polučio onaj period za vrijeme Jugoslavije kad se praktički nije sređivalo niti vlasništvo, mnogi se znaju našalit da nisu sređivali vlasništvo iz razloga kad su upisali nešto na sebe jer nisu imali pravo na dječji doplatak i to je jednostavno bilo činjenica i da bi se sve to odradilo kroz sve ove protekle godine, to predstavlja ogroman, zaista ogroman podao. Krenulo se i u sređivanje katastra, dakle primjerice, na području moga grada od 9 katastarskih općina, ono što se uspjelo odraditi u praktički gotovo 20 godina su tek 4 katastarske općine i sam, sama ta činjenica pokazuje koliko je to opsežan posao, težak, dugotrajan posao, koji treba odrađivati i koji se mora odrađivati u kontinuitetu.
Ono što proizlazi iz ovih podataka ovdje, ali i činjenice da je tijekom javne rasprave bilo svega 6 konkretnih primjedba, od kojih su neke prihvaćene u obliku kako su iznesene, 2, čini mi se, a ove ostale su inače već bile ugrađene u samom materijalu ukazuje na to da je ministarstvo zaista odgovorno i pažljivo krenulo u izradu ovog dokumenta, koji će kroz ovih 10 godina prema predviđenim troškovima državni proračun RH .../nerazumljivo/... tih 36,8 miliona eura, što nije beznačajan iznos, ali kad sagledamo koliko je obiman posao, mislim da će kroz svih ovih 10 godina poučeni iskustvom i premašit ovaj planirani iznos. Ono što je osnovni cilj programa je osiguravanje tih pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje RH, izrada službenih državnih karata u mjerilu 1:25 000, 1:50 000, naprema 100 000 tisuća, 1:250 000 a onda ulazimo ono o čemu sam maloprije govorio dakle unaprjeđenje planiranja upravljanja prostorom i njegovu zaštitu, digitalnu transformaciju, zelenu transformaciju, .../Govornik se ne razumije./... preduvjeti za učinkovito smanjenje rizika od katastrofa, jačanje konkurentnosti gospodarstva, unaprjeđenje poslovnog okruženja.
Mi se svi sjećamo, a nažalost imamo tih nekakvih i zaostataka iz prošlosti, oni famoznih rodnih listova ne starijih od 6 mjeseci, kao da smo se rađali praktički svakih 6 mjeseci, u današnje vrijeme, vrijeme je novac i brzina realizacije projekata upravo ovisi o tome.
Ovo o čemu danas govorimo i sve ono što je do sada odrađeno, upravo je na tome tragu, da se ubrzaju procesi, da se imaju točne informacije i da se u što kraćem i realnijem vremenu kreće u realizaciju projekata.
Koliko to znači u razvoju gospodarstva, u izgradnji infrastrukture, mislim da je nepotrebno govoriti, a samim tim i svi oni zakoni koji su u međuvremenu donošeni, a nastavljali su se na ovaj period od '96. pa sve do danas itekako su primjenjivi i operativno provedivi u realizaciji brojnih projekata, pa i u onom dijelu koji se odnosi na građane RH, naročito onom smislu rješavanja problema i vlasništva, legalizacije objekata, to je bio onaj veliki zahvat i mislim da će u dogledno vrijeme još trebat doradit ono što dosad nije odrađeno od legalizacija izrađenih objekata prema snimkama iz 2011. g.
Tu je itekako se išlo na ruku brojnim našim građanima koji su u tom svem periodu dograđivali i nadograđivali i izrađivali i rješavali nekakva svoja stambena pitanja. Vjerujem da nakon rasprave i na samom odboru, pa i ovdje u HS-u, da će svi saborski zastupnici praktički jednoglasno podržati ovaj Program.
On je izrađen i kvalitetno, a njegove benefiti za daljnji razvoj RH su ogromni. Najviše u onom smislu što ćemo imati točne podatke, to što će ti točni podaci omogućit ono o čemu sam u početku govorio, bržu realizaciju svih onih ostalih projekata za koje se spremamo.
Hrvatska je u ovom trenutku kroz sve te godine dobila i nešto što nikada do sada nije bilo u tom obimu napravljeno, a to su te naše brojne jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi, pa i županije, koje su praktički čitav prostor RH prostorno isplanirali prostornim planovima, urbanističkim planovima, detaljnim planovima uređenja, dakle upravo u onom smislu uređene države kojoj svi težimo, ide i ovaj Program.
On je dugotrajan, 10 godina nije malo, ali je i posao ogroman, oni koji su pročitali sve ove ostavke iz programa vidi se koliko je to ogroman i velik posao, s obzirom i na konfiguraciju RH na njene međunarodne granice, susjedstvo, otoke, obalu, priobalje i čitav taj naš prostor koji na neki način treba do detalja razraditi, kako bi to što se razradi i to što se napravi bio koristan alat za daljnju izgradnju.
Klub HDZ-a će podržati ovaj dokument i vjerujem da će bit on i jednoglasno prihvaćen u HS-u. Ne vidim apsolutno nikakvog razloga da to tako ne bude i zahvaljujem se ministarstvu na svemu što su dosad po tom pitanju odradili i pripremili. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Štromar, Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnici. Izvolite.

Radin, Furio (Nezavisni)
A hvala lijepa kolegice i kolege. Pred nama je Prijedlog Višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025. - 2034. g. kojom je osnovni cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje RH te izrada službenih državnih karata.
U više sam navrata u javnosti naglašavao kako su točni i ažurirani kartografski podaci osnova uređene pravne države te preduvjet za sređene i pouzdane zemljišne evidencije, katastarske izmjere i u suštini temelj za kvalitetno upravljanje prostorom. Naime, pouzdani prostorni podaci nužni su za provedbu kapitalnih i infrastrukturnih projekata, za prostorno-planske potrebe drugih subjekata, izradu planova za prevenciju utjecaja rizika od katastrofa te i za cjeloviti gospodarski razvoj.
Dosadašnja praksa pokazala je da se vrlo često zbog netočnih geoprostornih podataka suočavamo s nizom problema u raspolaganju i upravljanju prostorom, a od stopiranja investicija, pravne nesigurnosti u prometu nekretninama, otežavanja provedbe strateških projekata te u konačnici gospodarskog razvoja u cjelini. Upravo zbog toga ovaj Višegodišnji program .../Govornik se ne razumije./... državne kartografije iznimno je važan dokument za RH čija je realizacija će donijeti čitav niz pozitivnih učinaka kako javnom, tako i privatnom sektoru, a i građanima, obzirom da će se osigurati ažurirani geoprostorni podaci koji su ključni za prostorno planiranje i upravljanje prostorom i njegovu zaštitu.
Isto tako, distribucija podataka putem mrežnih usluga omogućit će pristup podacima u stvarnom vremenu, čime će se olakšati razvoj poduzetništva i javne uprave. Nama u HNS-u cilj je unaprijediti sustav kako bi bio što učinkovitiji i da u svakom svom segmentu bude istinski servis građanima. Jačanje konkurentnosti i privlačenje investicija moguće je samo ako krenemo mijenjati sustav ne odupirući se reformama i nužnim rezovima.
Provedba ovog programa to će omogućiti. Program će svakako doprinijeti jačanju konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenju poslovnog okruženja i javne uprave. Poboljšati će upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, kao i stvoriti pretpostavke za učinkovito smanjenje rizika od katastrofa. Također, utjecat će na zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom, kao i na planiranje i iskorištavanje obnovljivih izvora energije.
Posebno je važno naglasiti kako će ovaj Program osiguravanja cjelovitosti proizvoda i podataka te kontrole kvalitete biti značajna podrška izvršenju višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja koji su u tijeku. Slijedom svega navedenog, pred Državnom geodetskom upravom koja je nositelj ovog Višegodišnjeg programa veliki je posao. Riječ je o programu koji je izazvan, no provediv i svakako neophodan za RH, stoga će Kluba HNS-a i nezavisnih zastupnika podržati.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa Anka Mrak-Taritaš, Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice sa suradnikom, kolegice i kolege.
Pred nama je Prijedlog Višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025. - 2034. g. i apsolutno je riječ o programu čiji cilj je ažuriranje, obrada, unos podataka, ažuriranje svih karata za cjelovito područje RH dakle država koja želi upravljati svojim teritorijom, država koja želi imati kvalitetno prostorno planiranje apsolutno mora imati kartograme onakve odnosno karte onakve kakvi su nam potrebni. Jednako tako, to znamo da je to osnov za prostorno planiranje i da bi se prostorni planovi zaista mogli donositi na ažuriranim i na odgovarajućim kartama.
Ne jedanput navodimo da nam je to potrebno iz jednostavnog razloga da bi kvalitetno, ne samo imali prostorne planove, nego da bih mogli se baviti i zaštitom okoliša i kvalitetno upravljanje prostorom i osiguravanjem gospodarskih aktivnosti i svega ostalog i u odnosu na to ja moram priznati da apsolutno razumijem sve što je potrebno raditi, ali sad dolazi ali.
Ne mogu, a ne iskoristiti ovu raspravu da još jedanput i ne znam po koji put ukažem na niz problema koji mi imamo, koji rješenje tih problema može biti da smo znali riješiti, već bi riješili, očito ne znamo ili nećemo ili neću u to ulaziti i tu ću sad malo se referirati jer je povijest učiteljica života.
Franjo II. Austrijski koji je bio na čelu Austro-Ugarske od 1792. do 1835. g. je tad je bilo pod njegovim nalogom, za 70% površine RH su se je napravljena grafička izmjera u 19. st., na tom se vrlo intenzivno radilo u 19. st., a onda nešto manjem opsegu do Prvog svjetskog rata, dakle nešto što je on pokrenuo. Zašto je to pokrenuo? Pokrenuo je iz jednostavnog razloga jer je želio imati registar i želio je naplaćivat poreze i to je napravio i ja moramo priznati da me danas, 2025. g. apsolutno deprimira situacija kad vidim kakva .../nerazumljivo/... kakav je situacija sa katastrom u RH i ajdemo vidjeti gdje to je.
Ja redovito onako k'o nekakav crv u kamenu koji tamo nešto radi napišem upit putem resornog ministarstva, Državnoj geodetskoj upravi da pitam koliko mi u ovom trenutku imamo katastarskih općina pa sam prema podatku koje sam ja zadnje dobila, bilo je 3451, državna tajnica me ispravila i rekla da u ovom trenutku imamo 3453, zato što su očito osnovane neke nove katastarske općine u međuvremenu. One obuhvaćaju otprilike 14,5 milijuna .../nerazumljivo/... parcela, odnosno katastarskih čestica. Onda uredno pitam dokle smo došli, dokle je sređen katastar, pa onda dobijem svaki put neki drugi podatak, pa onda uredno pitam koliko se novaca do sad potrošilo, svaki put dobijem podatak pa onda tražim dopunu svega toga zajedno i to ću tražiti cijelo vrijeme jer na kraju dana ono što je nama svima važno, dakle mi danas satelitima snimamo, dronovima snimamo, svi oni način snimanja više nema, ali na kraju dana, ono što je važno, važno je da imamo katastar.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima odvojen katastar i gruntovnicu. I imamo bazu zemljišnih podataka, to je ona baza gdje se vode usklađeni podaci zemljišnih knjiga i katastra. BZP, skraćeno, sadrži podatke o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, adresi, obliku, površini, izrađenosti, načinu uporabe i to vodi Državna geodetska uprava, a onda sudovi odnosno gruntovnice vode podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.
Meni je uvijek zanimljivo, ja sam namjerno isto pitanje postavila 9. prosinca 2024. državnoj tajnici Bošnjak i danas isto pitanje sam postavila državnoj tajnici Magaš. Zahvaljujući zaista web portalu Sabora koji je odličan, na koji možete dobiti sve podatke pa onda možete dobiti i rasprave i sve ostalo o tome koliko je katastarskih općina apsolutno sređeno mi je gđa Bošnjak 9.12.2024. dakle pred par mjeseci rekla da je više sređeno nego što mi je danas rekla gđa Magaš pa bi u jednom trenutku bilo zgodno možda da na vašem portalu imamo jasno o čemu je riječ.
Ali, sad da ne govorim o apsolutnoj brojci. Kolegice i kolege, pogotovo vi koji ste načelnici koji znam o čemu govorim, u Hrvatskoj 2025. g. imamo sređeno .../nerazumljivo/... 10% katastarskih općina.
1999. g. kad je bio donešen Zakon o katastru, onda je bilo, tada je bio rečeno da se do, u sljedećih 10 godina mora srediti katastar. U tih 10 godina, dakle od 2000. do recimo 2012., ja imam analizu koja je bila do 2012. je otprilike bilo sređeno 115 katastarskih općina, od tih 3000, sad da ne govorim 3450. E sad, ajdemo vidjeti što smo mi si međuvremenu svašta izobećavali. Mi smo izobećavali između ostalog, da Nacionalni plan otpornosti i oporavka kaže da ćemo, da imamo sredstva koja su nam na raspolaganju i da tamo do 2026. g. dakle, ta 2026. nije tamo '36. ili do kad nego '26. To je otprilike za godinu i pol dana da će biti sređeno 60%, dakle nacionalni plan oporavka i otpornosti koji govori o 2021. do 2026. je planirano uspostava VZP-a, odnosno baze zemljišnih podataka na 60% svih katastarskih čestica.
Hvala na podatku koji je iznijela državna tajnica sad. U ovom trenutku je to 23% sređeno, dakle 22 hajde da budemo onak' 23%. Dakle, 2025. imamo sređeno 23, ali smo si obećali 2026. da će biti sređeno 60%. Kolegice i kolege apsolutno znamo da to tako neće biti moguće. Ono što je činjenica i što od toga ne možemo odustati to znači u trenutku svoga osamostaljenja jedna od velikih stvari sa kojim se Republika Hrvatska bila suočena je bio taj veliki izazov ažuriranja i usklađivanja podatka katastra i gruntovnice.
Za veliki broj postojećih informacija u katastru i zemljišnim knjigama međusobno se ne razlikuju i često ne odgovaraju, međusobno se razlikuju, a i ne odgovaraju stvarnom stanju. Osnovni razlog tome ja tu apsolutno moram o tome voditi računa i znati je bilo povijesno nasljeđe iz vremena socijalizma kad su promjene na nekretninama bile evidentirane samo u katastru, a zbog, a uopće nisu bile ili nisu bile niti evidentirane ali i zbog nebrige i vlasnika nisu bile evidentirane u zemljišnoj knjizi pa imamo često da se u katastru evidentiralo pogotovo posjedništvo, u zemljišnim knjigama je bilo vlasništvo i sve ostalo.
U tom dobu socijalizma država i da budemo potpuno jasni nije vodila računa o stanju registara, nije vodila računa ni o točnosti, ni o pouzdanosti i apsolutno je bilo u tom trenutku to sve zajedno nevažno, jer je sve bilo pod nazivljem naše. No međutim, uspostavom Republike Hrvatske sve je postalo važno. Način na kojim mi idemo, idemo puževim korakom. Kolegice i kolege, nadležni iz Državne geodetske uprave ako u ovom trenutku nakon 25 godina ili hajmo reći da 2000. godinom smo počeli nešto raditi imamo sređeno 10% katastarskih općina, 10% katastarskih općina, a ako, a u BZP-u imamo u ovom trenutku negdje 22, 23%. Koliko nam još desetljeća treba da dođemo do 100%? Koliko nam desetljeća treba da dođemo do ovih 60% koji je obećan u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti je jedno od ozbiljnih pitanja i nešto o čemu zaista moramo voditi računa i moramo se priupitati.
I sad dolazimo do jedne stvari za koju jednako tako cijenim da je važna i da ju trebamo napomenuti. U ovom trenutku mi imamo u određenim postupcima, imat ćemo višegodišnji plan službene državne kartografije za razdoblje 2025.-2034. To je ovo što sad imamo i to ćemo donijeti i vidite kao što smo i neke druge planove donijeli i to će biti.
Imamo u ovom trenutku jednako tako višegodišnji plan, višegodišnji plan katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021.-2030. koji je Sabor donesao 1. listopada 2021., a onda je Vlada 2024. donijela jednako tako državni program sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima od 2023. do 2027. I sad da vidimo koliko je to, ja sam u nekoliko navrata pitala koliko do sad je potrošeno novaca na različite višegodišnje izmjere, na sređivanje katastra. Pri tom podatke gdje su općine same financirale neki dio, one situacije kad su pojedine općine tražili od vlasnika da sufinanciraju ažuriranje katastra tih podataka nemamo. U nekoliko navrata sam tražila podatke nikad ih nisam dobila, ali za ova tri programa imamo podatke. Ova tri programa zajedno teže 453 milijona eura samo da razumijemo o kojim novcima govorimo.
Dakle, ovaj program o kojem je sad riječ on će biti 36 milijona, dakle 37 milijona eura. Ovaj višegodišnji program katastra izmjere dobro se sjećam te rasprave gdje smo rekli o.k. Imamo građevinskih područja, imamo negdje oko 550 ha, to je 9,7% površine Republike Hrvatske. Tu se dešava 80% svih gospodarskih aktivnosti, hajdemo u 10 godina sredit katastar na tih 9,7% Hrvatske tamo gdje nam je građevinsko područje. Zanimljiv će bit sad ću pitat ponovo, pismeno ću staviti upit Državnoj geodetskoj upravi koliko je od toga napravljeno jer prema podacima koje dobivate ja koristim ono što dobijemo na web stranici od Državne geodetske uprave, pa državna geodetska uprava je 2024. negdje sigurno lipanj 2024. su podaci da je sređeno 60 dijelova ili cijelih katastarskih općina, a da je za 66 dijelova ili cijelih katastarskih općina pokrenute određene aktivnosti. To nam je rekla.
Taj program vrijedi 401 milijun eura, dakle mi smo do sad uzimali zajmove Svjetske banke, koristili smo sredstva EU. Ono što se u ovom trenutku sateliti iz svemira snimaju, avioni snimaju, svaki sad student geodezije diže dron i više nema onih svih opcija da se parcele snimaju na drugačiji način. Mi danas 2025. godine ćemo imati, imamo sređeno 10% katastra, a u BZP-u imamo 23%. Ljudi moji što, dakle i ne trebamo se onda čuditi kad krenu nekakve gospodarske aktivnosti kad krenu neki zahvati u prostoru, kad su svi izluđeni ne trebamo se čuditi kad netko prodaje tuđe zemljište jer je evidentirano na njemu, a vlasnici su se u međuvremenu promijenili.
Dakle, sve povijesno nasljeđe je apsolutno sve razumijemo, ali hajte mi objasnite što je to Franjo II austrijski u IX stoljeću znao i mogao napraviti, a mi danas ne možemo napraviti? Dakle, svi znamo ako imate dobro evidentirane svoje nekretnine i ako imate jasne podatke da ono pruža kvalitetne javne usluge, da apsolutno tad može država uvoditi poreze i sve ostalo, a da se svim gospodarstvenicima omogućuje sigurno i efikasno poslovanje.
Zaključna rečenica višegodišnji program ove službene državne kartografije, da to trebamo imati ali ljudi moji dajte, dajte da se zapitamo gdje smo sa katastrom i što učiniti da za pet godina netko drugi sa ove govornice ne govori o nekim drugim podacima koji će biti samo za koji postotak veći.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
I gospodin Nevenko Barbarić, HDZ završno.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvažena državna tajnice, direktore, ravnatelju Geodetske uprave, kolegice i kolege.
Evo pri završetku smo rasprave pa nakon detaljnog obrazloženja poštovane državne tajnice i rasprave dijela kolega teško da ću i ja novo kazati o ovoj temi, pa ću naglasiti neke stvari koje smatram bitnim. U replici poštovanu državnu tajnicu sam pitao, dakle realizaciju ovog programa zasigurno i prikupljeni podaci zasigurno će stvoriti kvalitetnije suočavanje sa potencijalnim kriznim situacijama, pa sam u tom kontekstu i pitao kakva je suradnja sa kolegama iz BiH obzirom na geografski položaj dviju država dobiju odgovor izvrsna što mi je drago čuti. Dakle, nije tako uvijek bivalo.
Navest ću primjer da smo mi primjerice u Ljubuškom prije 10, 12 godina radili prostorne planove. Izrada tih prostornih planova trajala je oko dvije godine. Izrađivač plana, savjet plana, javna rasprava pola godine, dobili suglasnost, takav plan usvojili ga. U međuvremenu se, dakle desio jedan eksces gdje se izlijevanje goriva, prevrtanje cisterne pojavilo zagađanje kod Metkovića vodozahvatu Prud od kojih 6 ili 7 hrvatskih otoka dobiva vodu, pitku vodu, pa nas je to iniciralo da se malo pozabavimo tom temom, utvrdili dakle da se ni jednom rečenicom nigdje ni u čemu ne spominje prekogranično područje.
U međuvremenu trasirana izgrađena autocesta, spoj prema hrvatskoj autocesti Dalmatini u kontaktu sa Hrvatskim vodama utvrdili da su oni radili vodozahvatno područje od zaštite zona Pruda do granice, preko granice nisu mogli ili nije zakonski regulirano, pa je u dogovoru sa našim odlukama utvrdilo se da dio Ljubuškoga spada na drugu, odnosno treću vodozaštitnu zonu vodozahvata Prud. Dakle, nismo imali nikakvu razmjenu podataka, nego samoinicijativno smo to radili.
Kad se to utvrdilo onda smo samoinicijativno isto tako radili izmjene i dopune prostornog plana grada Ljubuškoga da bismo trajno zaštitili vodozahvat Prud.
Dakle, ako je to danas mi je drago čut da je ta suradnja kvalitetnija, onda nema niti opasnosti od potencijalne izgradnje aerodroma kod Trebinja ili projekat tzv. gornji horizonti koji će po svemu drastično utjecati na eko sustav doline Neretve, općenito južni dio Republike Hrvatske. Znam iz nekih drugih dokumenata da ta suradnja postoji, ali razmjena podataka i nije baš bila najkvalitetnija. Ako je to danas drugačije drago mi je čuti jer vraćam se na, recimo konkretno prostorni plan grada Ljubuškoga niti u jednom dokumentu nigdje se nije tretiralo prekogranično područje, a jasno da ima utjecaja, a po našim procedurama, dakle Geodetska uprava nije u popisu onih koji trebaju dati suglasnost, Geodetska uprava Federacije, a isto tako zakonski ću vam kazati da primjerice izdavanje građevinskih dozvola je po našim zakonima u BiH na razini lokalnih zajednica tako da ako ima tih problema od Hrvatskih voda, od ministarstava molim vas da inicirate da se ti podaci razmjenjuju kako bi se mogli planirati i ugraditi.
Evo već je kazano da je Republika Hrvatska, dakle devedesetih godina krenula od nule. Spomenuto je tko je to prije radio i kako je radio, dakle za pozdravit je da je proces izrade topografskih karata praktički krenuo isto od nule '96. godine, '96. od 2010. je prvo izdanje topografskih karata u mjerilu 1:25000, a od 2011. do 2024. dovršena je izrada drugog izdanja oko obavljenog i ažuriranje podataka što je za sve ovo što se danas planira iznimno bitno.
Dakle, takva temeljna topografska baza sadrži i podatke prikupljene topografskim izmjerom koje čini osnovu za daljnje kartografsku obradu podataka potrebnih za izradu kartografskih prikaza službenih državnih topografskih karata u sitnim mjerilima 1:5000, 1:100000, 1:20, 250 000 i sve ostalo. Dakle ono sve ostalo što stoji u ovome je naglašeno. Ja ću samo potvrditi navode kolege Klarića da će HDZ podržati ovaj prijedlog.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Time rasprava je gotova.
Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Sad ćemo imati pauzu od 34 minute i onda u 13,00 sati stajališta.
Idite i okrijepite se.

STANKA U 12,20 SATI

79

  • Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025. - 2034.
11.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025./2024.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskog matičnog radnog tijela dajem na glasovanje Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025./2034.
Molim glasujmo.
130 glasova za.
Jednoglasno je donesen višegodišnji program službene državne kartografije za razdoblje 2025./2034.
PDF