Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

78

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 136
02.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Prva točka danas

- Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 136.

Predlagatelj je Vlada na temelju članka 85. Ustava i članaka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Prema članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo.
Nemamo zahtjeva za stanku, tako da pozivam poštovanog državnog tajnika Ivu Milatića da predstavi konačni prijedlog navedenog zakona.
Izvolite.

Milatić, Ivo
Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Pred vama je prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda sa konačnim prijedlogom zakona. Ovim prijedlogom zakona osigurava se provedba Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda. Cilj predmetne uredbe je osigurati sigurnost proizvoda i poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Istodobno se nastoji osigurati visoka razina zaštite potrošača tako da se pridonese zaštiti zdravlja i sigurnosti i njihovo pravo i informiranje.
Uredba se primjenjuje na sve neprehrambene proizvode koji se stavljaju na tržište ili stavljaju na raspolaganje na tržištu EU, odnosno proizvode za koje ne postoje posebne sigurnosne odredbe u okviru prava Unije, a isto tako i na potrošačke proizvode obuhvaćene zakonodavstvom Unije o usklađivanju kad određene vrste rizika nisu obuhvaćene tim zakonodavstvom Unije o usklađivanju.
Određeni proizvodi i skupine proizvoda isključeni su iz područja primjene uredbe na primjer lijekovi, hrana i hrana za životinje. Uredbom se osigurava da proizvodi koji se stavljaju na tržište EU bez obzira na prodajni kanal putem kojeg se nude potrošačima bilo da je to Internet ili fizička trgovina udovoljavaju visokoj razini sigurnosnih zahtjeva koji su istom propisani.
Naime, takva visoka razina sigurnosti trebala bi se ponajprije postići dizajnom i obilježjima proizvoda uzimajući u obzir predviđenu i predvidivu uporabu i uvjete uporabe određenog proizvoda. Preostale rizike u slučaju da postoje trebalo bi ublažiti određenim zaštitnim mjerama kao što su upozorenja i upute.
Nadalje, za razliku od Direktive 2001/95EZ od Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda koja je u nacionalno zakonodavstvo prenesena odredbama Zakona o općoj sigurnosti proizvoda kojom se predviđaju obveze samo određenih gospodarskih subjekata u odnosu na zahtjeve sigurnosti proizvoda kao štos u proizvođači i distributeri uredbom o općoj sigurnosti proizvoda utvrđuju se jasne obveze niza dionika vezano uz sigurnost proizvoda. U tom smislu svi gospodarski subjekti koji sudjeluju u lancu opskrbe uključujući i pružatelje internetskih platformi imaju ulogu u jamčenju sigurnosti proizvoda i odgovarajuće obveze koje moraju ispuniti.
Sa razvojem novih tehnologija i internetske prodaje povećava se i broj internetskih stranica koje nude različite vrste proizvoda potrošačima, te upravo kupnja preko Internet stranica i internetskih platformi predstavlja najizazovniji način prodaje proizvoda krajnjem potrošaču.
S obzirom da ne znamo tko je odgovoran gospodarski subjekt, te se u nekim slučajevima odgovornom gospodarskom subjektu nije moglo ući u trag. Stoga je ovom uredbom propisano da mora postojati odgovoran gospodarski subjekt u EU, te se proizvodi koji se uvoze u EU moraju staviti na tržište samo ako postoji gospodarski subjekt sa poslovnim nastanom u Uniji koji je odgovoran za njegovu sigurnost bilo da se prodaju na internetu ili izvan njega.
Odgovoran gospodarski subjekt osigurava dostupnost tehničke dokumentacije uputi informacije o sigurnosti, a podaci za kontakt odgovornog gospodarskog subjekta navode se sa proizvodom. Na ovaj način će tijelima za nadzor biti omogućeno postupanje i prema ovom gospodarskom subjektu, a sve u cilju osiguranja sigurnosti potrošača i učinkovitijeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
U svrhu postizanja još više razine sigurnosti potrošačkih proizvoda ovom uredbom u dijelu koji se odnosi na poduzimanje mjera za proizvode koji predstavljaju ozbiljan rizik provodi se postupak obavještavanja putem poboljšanog sustava safety gate. Ranije se taj sustav zvao Rapex, pe će se time brže otkrivati i otklanjati nesigurni proizvodi sa tržišta, te se obvezuje internetske platforme da se registriraju na portalu safety gate.
Pružatelji internetskih platformi, odnosno internetska tržišta morati će surađivati sa tijelima za nadzor tržišta koja posljedično mogu zatražiti od pružatelja internetskih platformi da uklone ili onemoguće pristup opasnim proizvodima bez nepotrebnog odgađanja u roku od dva radna dana. Također dužni su odrediti jedinstvenu kontaktnu točku za komunikaciju sa potrošačima vezanu uz pitanja koja se odnose na sigurnost proizvoda.
U slučaju opoziva proizvoda potrošači trebaju biti izravno obaviješteni o tome, te im se treba ponuditi popravak proizvoda, zamjena novim proizvodom ili povrat novca. Budući da Uredba o općoj sigurnosti proizvoda propisuje niz obveza gospodarskim subjektima u svrhu osiguravanja visoke razine sigurnosnih zahtjeva Komisija će donijeti posebne smjernice za gospodarske subjekte posebno vodeći računa o potrebama onih u kategoriji malih i srednjih poduzeća uključujući i mikro poduzeća o tome kako ispuniti obveze utvrđene u ovoj uredbi.
Na taj način će se gospodarskim subjektima omogućiti lakše razumijevanje njihovih obveza, te će se povećati pravna sigurnost i dosljedna primjena zakonodavstva o općoj sigurnosti proizvoda. Također ističemo da je u Ministarstvu gospodarstva uspostavljena kontaktna točka za proizvode, tzv. product kontakt point koja pruža gospodarskim subjektima na njihov zahtjev i bez naknade, konkretne informacije o provedbi ove uredbe na nacionalnoj razini i o nacionalnim pravilima o sigurnosti proizvoda koja se primjenjuje na proizvod obuhvaćen ovom uredbom. Rok za dostavu odgovora na upit gospodarskog subjekta je 15 radnih dana, a u pravilu Ministarstvo gospodarstva odgovara i brže.
Donošenje Zakona o provedbi predmetne uredbe potrebno je kako bi se osiguralo učinkovito i ... izvršavanje iste i u gore navedenu svrhu osigurava se sljedeće, određuju se nadležna tijela za provedbu ove uredbe, a to su Državni inspektorat, Ministarstvo mora, prometa, infrastrukture, MUP, Ministarstvo zdravstvo, Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti i ovlasti tih tijela.
U odnosu na odgovarajuću odredbu Zakona o općoj sigurnosti proizvoda kojom se ovlast za nadzor imali inspektori tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove ovim prijedlogom zakona sveobuhvatno se uređuje nadzor svih proizvoda te se osigurava da svaki proizvod udovoljava sigurnosnim zahtjevima iz uredbe kao i iz posebnih propisa. Određuju se inspekcijske mjere ukoliko se utvrdi da proizvodi koji su stavljeni na tržište predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača u provedbi inspekcijskog nadzora poduzeti će se mjere kao što su narediti otklanjanje utvrđenih nesuglasnosti, zabraniti stavljanje proizvoda na tržište, povlačenje proizvoda s tržišta, narediti opoziv s tržišta od potrošača. Također se propisuje postupanje nadležnih tijela u slučaju proizvoda koji se nude na prodaju putem interneta i drugih sredstvima prodaje na daljinu te pružatelje internetskih platformi, a u svrhu uklanjanja ozbiljnog rizika.
Određuju se i prekršajne odredbe za postupanje protivno uredbi koje je jasnije normativno koje se jasnije normativno strukturiraju u smislu da su iste razrađene prema pojedinačnim obvezama gospodarskih subjekata te se u skladu s tim i definirane novčane kazne imajući u vidu stupanje odgovornosti svakog pojedinog gospodarskog subjekta u distribucijskom lancu.
Određuje se Državni inspektorat kao jedinstvena nacionalna kontaktna točka za dostavu službenih obavijesti putem sustava brzog uzbunjivanja za razmjenu informacija o korektivnim mjerama u vezi s opasnim proizvodima i za kontakt s Europskom komisijom.
Naime, Državni inspektorat kao ključno nadzorno i koordinacijsko tijelo ispunjava navedene zadaće prema važećem Zakonu o općoj sigurnosti proizvoda te će se u ponovnim određivanjem istog tijela osigurati ekspeditivnost i kontinuitet u postupanju. Na posljetku uredba osigurava učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za provedbe obuhvaćene ovom uredbom.
Prijedlog zakona raspravljenog je 1. travnja na Odboru za zakonodavstvo HS-a te je na tekst prijedloga zakona podnijet jedan amandman koji se odnosi na nomotehničko usklađivanje teksta te ga ovim putem i prihvaćamo. Slijedom svega prethodno navedeno predlažemo donošenje Zakona o provedbi Uredbe EU 2023988 o općoj sigurnosti proizvoda. zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku. Imamo 13 replika, pa ćemo sada redom odgovoriti na njih odnosno državni tajnik će odgovoriti. Prvi je na redu poštovani kolega Babić. Izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče.
Podržavam ovaj zakon jer njime osnažujemo sustav zaštite potrošača i osiguravamo učinkovitiju provedbu europskih i sigurnosnih standarda posebno u kontekstu rastuće online trgovine. To je vidljivo u primjeru kada su krajem '23.g. putem sustava Safety Gate prijavljene slušalice koje su sadržavale prekomjerne koncentracije olova što predstavlja ozbiljan kemijski rizik za potrošače. Obzirom na ovakve slučajeve ključno je osigurati da Državni inspektorat kao nadležno tijelo ima adekvatne resurse za učinkovito praćenje i uklanjanje opasnih električnih uređaja s tržišta. Moje je pitanje kako ministarstvo planira osnažiti kapacitete Državnog inspektorata, posebno u pogledu nadzora električnih uređaja kupljenim putem internetskih platformi kako bi se smanjio rizik kod nesigurnih proizvoda na našem tržištu? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala na vašem pitanju odnosno replici. Apsolutno podržavam to sve što ste rekli jer je to točno i potrebno je da inspektorat funkcionira i reagira na sve takve situacije. Mi kao ministarstvo jasno da podržavamo maksimalno da se inspektorat osnaži obzirom da ovo nije jedina uredba u kojoj se inspektoratu daju u zadaće dodatni poslovi i kod samih i naših zakona koje treba provoditi, tako da vam tu nemam šta reći nego da podrška Ministarstva gospodarstva u svakom smislu je da se inspektorat što je moguće više osnaži kadrovski i ljudski jer doslovno nikad dovoljno inspektora jer smo i svjesni činjenice da je područje veliko i da se poslovanje širi, gospodarstvo raste i da je potrebno osnažiti .../Govornik se ne razumije./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani državni tajniče. Pa bit ću istom tonalitetu, dakle donesu se zakoni i onda ide njihova provedba, međutim u toj provedbi je potrebna naravno i osnažiti kapacitet inspekcijskih tijela. Ja ovdje izražavam sumnju da sa ovim resursima, alatima i osobljem u Državnom inspektoratu se ovaj nadzor može kvalitetno provoditi. Ovo je posebno izrađeno u digitalnom okruženju i kod prekogranične trgovine. A također držim da sankcije koje su predviđene u praksi su često blage i rijetko se provode što smanjuje njihov odvraćajući učinak. I mislim da bi bilo u redu da se na tom polju i jednom i drugom povede računa i da se osnaži i ove sankcije i ovaj Državni inspektorat i da se na neki način mi kod svakog novog zakona kažemo Državni inspektorat nije dovoljno osnažen, ali što radimo konkretno, evo već smo donijeli cijeli niz zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala na vašem pitanju. Apsolutno smo na tragu da Državni inspektorat treba ojačati i poboljšati u svakom smislu jer jednostavno ovaj, to je nasušna potreba, ali nije Državni inspektorat što se tiče ove teme sjedio skrštenih ruku, znači evo ja imam tu podatke u protekle dvije godine, na temelju postojećeg zakona koji je na snazi bio do i još uvijek je dok se ne ukine, ovaj, 552 kontrole su bile na tu temu, od toga 478 redovnih, 10 po obavijesti RAPEX-a, 14 po prijavama i 30 u akcijskom nadzoru.
Bilo je malo prekršajnih mjera, što je dobro, što je dobro jer ne bi bilo dobro da je bilo puno prekršajnih mjera, znači da bismo imali puno nesigurnih proizvoda na tržištu nego negdje 15-ak izrečenih mjera.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom. Naravno da opća sigurnost proizvoda je nešto što je ključno za sve potrošače i za naše sugrađane i žitelje RH, pogotovo u današnje vrijeme kada ne samo preko pružatelja internetskih platformi nego i općenito se praktički prodaje sve i svašta po svakakvim kriterijima i onda nažalost dolazi kasnije do neželjenih situacija pa nekad čak i opasnih i za sigurnost i zdravlje samih kupaca.
Iz toga razloga dobro je da su kroz ovaj prijedlog zakona uključeni dakle i proizvođači i uvoznici i distributeri, pa i sami pružatelji usluga vezano za internetske platforme. Moje pitanje je pravo potrošača na pravni lijek u slučaju opoziva jer vidimo da tu je dakle omogućena i ta mogućnost, kada dođe do opoziva, da svaki potrošač ima pravo i na pravni lijek, što je još jedna dodatna mogućnost i sigurnost, pa ako možete nešto o tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala na replici. Točno ste primijetili ovdje, detaljno propisano da potrošač ima pravo na povrat novca, popravak ili zamjenu i to je sada jasno i glasno upisano u zakon, jasno da bi se ustvari i zaštitilo .../nerazumljivo/... samoga potrošača koji u konačnici bi stradao sa ovako eventualnim proizvodom koji ne bi udovoljavao ovoj Uredbi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Hrebak, izvolite.

Hrebak, Dario (HSLS)
Hvala lijepa poštovani i uvaženi državni tajniče. Podržat ćemo naravno, ovaj prijedlog zakona i uvijek je dobro ići prema zaštiti potrošača, pogotovo i sami ste rekli da je internetska prodaja uzela jedan veliki prostor. I sam osobno najveći dio stvari kupujem upravo online i zato je dobro zaštititi prodavača, ali samo sam htio vidjeti da li je vaše ministarstvo, pardon, potrošače, ne prodavača, dakle samo sam htio vidjeti da li je vaše ministarstvo radili određenu procjenu da li će ova dodatna regulativa u smjeru zaštite potrošača, da li će napraviti određenu štetu i samom gospodarstvu, odnosno da li imamo tu neko načelo razmjernosti koja će s jedne strane zaštititi potrošača, a s druge strane neće onemogućiti slobodu tržišta ili primjerice, onim prodavateljima koji prodaju takve proizvode, ne budu na neki način oštećeni. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala na vašoj replici. U svakoj pripremi ove Uredbe i donošenju ove Uredbe i Europska komisija radila te procjene. EK je ustanovila da neće doći do doslovno štete za proizvođačima, a mi smo isto tog mišljenja jer mislim da svaki proizvođač koji pošteno i korektno radi i proizvodi svoj proizvod na način da udovoljava svim mogućim standardima, nema se nikakvog razloga bojati ustvari ove Uredbe nego jednostavno je to dobro za ne daj Bože one koji bi to radili, ovaj, sa predumišljajem i zato je dobro da se ovaj nastan propisuje europskom uredbom, tako da bilo tko tko uvozi ipak ima ime i prezime u EU i da uz određene garancije stavlja nešto na tržište.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala predsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče. Pa i moje pitanje zapravo i razmišljanje vezano kao i prethodnih upita mojih kolega, uz internetsku prodaju, dakako, ali i vezano uz uvoz i prodaju proizvoda koji su van EU, nekako svi smo tu malo u tom, u tom razmišljanju imalmo li mi kapacitete i možemo li mi to, ajde da tako kažem, držati pod kontrolom i tu internetsku prodaju, a sve zapravo u cilju zaštite potrošača.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala na vašem pitanju i replici. Imamo kapacitete. Ono što je važno kod internetske prodaje i to se često komunicira, a mislim da i svi onako, čisto zdravom logikom razmišljajući, moramo biti svjesni toga da prvo, kod same internetske prodaje sam potrošač mora voditi računa da ne kupuje to baš na svakoj stranici koja se negdje pojavi i izbaci se na sučelju, već da se i vodi računa o tome da li su internetske stranice koje prodaju već stranice koje su etablirane i koje garantiraju, a jasno za ne daj Bože da se netko i prevari, mislim da ovi alati koji postoje i po ovoj Uredbi, a i po Zakonu o zaštiti potrošača i svim ostalim zakonima su dovoljni da se ipak naš potrošač množe zaštititi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče HS-a, uvaženi državni tajniče sa suradnicom. Pa evo uvodno ste se referirali na sustav RAPEX koji je ovom Uredbom zapravo moderniziran te je njegov naziv izmijenjen u Safety Gate sa ciljem osiguravanja veće jasnoće u odnosu na aktivnosti koje se obavljaju putem ovoga sustava.
Dakle svjesni smo činjenice da RAPEX, odnosno po novome Safety Gate sadrži informacije o opasnim neprehrambenim proizvodima. Mene konkretno zanima kakve su reakcije samih potrošača, smatrate li da postoji prostor za unaprjeđenje tog sustava, odnosno vidljivosti informacija koje se objavljuju u sustavu RAPEX odnosno Safety Gate. Ono što zapravo vidimo, pretraživanjem tog sustava u Državnom inspektoratu odnosno web stranici, da je tamo preko 2000 informacija odnosno proizvoda koji su utvrđeni opasnim pa me zanima da li će se raditi na promoviranju zapravo informacija o opasnim proizvodima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala na vašoj replici.
Svakako sustav RAPEX-a sadašnji safety gate se pokazao dobar i nije to sustav u kojem najviše potrošači ustvari komuniciraju i gledaju da li nešto postoji. Ustvari oni kod nas više koriste internetske stranice Državnog inspektorata koji detaljno to sve prenosi i naše, i naše internetske stranice gdje imamo jedan odjel sve za potrošače već kako se zove gdje se te informacije mogu dobit. Tako da su potrošači informirani, a i činjenica je da, da je bilo samo ovaj 10, 10 postupanja po obavijesti iz RAPEX-a u 2 godine ovdje u ovome. Znači da je ipak taj cijeli sustav dosta dobro postavljen i očito proizvođači vode računa kako i na koji način stavljaju proizvod znajući da bi ih moglo ovaj dostići, dostići kontrola od strane EU tako i onda posredno države članice u kojoj se bi taj se proizvod našao.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani državni tajniče djecu se uči od malih nogu još u školi da ne smiju prepisivati jer to nije dobro, ako netko plagira rad to je onda u svakom slučaju nešto što nije primjereno ponašanju a seže i u sfere kaznenog djela, ako netko plagira pjesme završit će na stupu srama, ali vidimo da se odjeća, obuća redovito plagira i ona se našla na popisu onih proizvoda koje su potrošači prijavili kao nesigurne proizvode jer upravo takvi plagijati ne prolaze kontrole koje trebaju proći kroz sustav pa su se tu još našli i kozmetički proizvodi, igračke, električni uređaji, automobili.
Ono što mene zanima jer sam vidjela da je Europska komisija najavila posebno kad je riječ o igračkama gdje EU ima najstrože zakonodavstvo i neka nova pravila poput tih da će se još dodatno zaštiti igračke od štetnih kemikalija i da će se uvesti putovnice za proizvode.
Kako hrvatska Vlada gleda na taj prijedlog?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Što, hvala vam uvažena zastupnice, što se tiče toga te inicijative i te problematike o kojoj pričate apsolutno hrvatska Vlada na taj prijedlog gleda sa maksimalnom podrškom i podržat će svaki prijedlog koji ide u tom pravcu da se to spriječi jer jednostavno plagiranje odjeće i svega ostaloga nije samo pitanje da li ta odjeća izgleda kao što bi trebalo biti originalno, kakve kvalitete je taj materijal koji je u toj odjeći to je veći problem nego samo ovo ostalo.
A što se tiče igračaka i toga što je, što je za djecu to apsolutno maksimalno mi podržavamo i sigurno sam da svim raspravama kroz europska tijela ćemo to isto podržati jer to je svakako nešto dobro i dodat… dodatne sigurnosti posebno kada su u pitanju djeca i najranjiviji nikad dovoljno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani državni tajniče možda nastavno na repliku koju ste imali sa kolegom Malenicom, dakle kada se utvrdi nesukladnost određenih proizvoda naređuje se povlačenje s tržišta i to se obavijest o tome je na web stranicama Državnog inspektorata i kod vas kao što ste to objasnili.
Međutim, teško je očekivati od potrošača da idu provjeravati web stranice Državnog inspektorata i vašeg ministarstva, ljudi gledaju portale. Znam da se ovo ne odnosi na hranu ali ako pogledate kako se obavještavaju naši mediji o tome onda vam je to vrlo općenito, znači sve i ne znači ništa. Povlači se čips s morskom soli, inspektorat povlači lak za nokte, povučena jaja zbog salmonele, povlači se voće iz Irana. Dakle, to su obavijesti koje govore sve i ne govore ništa, pa me zanima jeste li možda razmišljali da uđete u nekakvu ili projekt ili dogovor ili suradnju zapravo sa medijskim nakladnicima i nakladnicima elektroničkih publikacija kako bi doista te obavijesti došle do potrošača što je najbrže moguće. Kad se utvrdi nesukladnost i nesigurnost jako je bitno da to ljudi što prije znaju, a nije realno da će ići gledat na dnevnoj bazi web stranice inspektorata.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala vam, složio bi se s vama da informiranja nikad dovoljno jer onaj dio koji je bitan to je da su tijela koja su dužna i nadležna one odreagiraju, informiraju. Postoje i dosta, i dosta je nekakvih i društvenih ovih grupa koje prenose takve, takve podatke, informacije. Nismo za sada razmišljali o tome da bi u tom dijelu jer je taj, ta problematika je dosta mala kod nas, malo je, malo je takvih slučajeva, ali evo dobar, dobar prijedlog za razmišljanje da se eventualno nađe neki način kako bi se možda moglo odreagirati još do… dodatnim informiranjem. Eto to ćemo vidjeti pa evo primili na znanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Uvaženi državni tajnice, tajniče da nekad mi se ova borba odnosno ove direktive i uredbe čine kao kad se borimo protiv alkoholizma onda u cijelom gradu su plakati litra pelinkovca 10 eura. Jednostavno ne ide i s druge strane mi smo previše danas digitalizirani i svi smo na portalima, svi čitamo nešto i evo samo ću pročitat neke od tri stvari koje ljudima iskaču na tim, tim portalima. 7 centimetara za 3 dana. Zdrava prostata za 3 dana. Prirodna kosa izraste za 28 dana. To su stvari koje ljude mame da nešto uzimaju i kako ćemo mi sad te ljude ubijediti da to što su oni pročitali nije točno dok ne kupe taki proizvod i osjete se prevarenim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ivanović možda vas mami, nisu su zainteresirani.
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala, hvala na vašem pitanju odnosno replici. Vi to uvijek u svom stilu i onako nas razveselite. Pa mislim ovaj da ste u samom pitanju odgovorili. Mislim koji su to ljudi koji povjeruju u to? Mislim to jednostavno, onda moramo ići u edukaciju nekih drugih, drugih, drugih ovaj stvari a ne samih prava potrošača ako netko povjeruje u takve oglase ali činjenica je da jasno i protiv toga je ova uredba predviđena da u promptnoj i brzo može reagirati jasno po prijavi i eventualno obavijesti RAPEX-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani državni tajniče zanima me kako planirate nadzirati provedbu zakona kad govorimo o prekograničnoj internetskoj trgovini osobi kada je riječ o platformama koje posluju izvan EU, a proizvode isporučuju hrvatskim građanima. Te također, smatrate li da su kazne od 7 do 35 tisuća eura dovoljne da ih odvrate od kršenja zakona jer manje-više svi znamo kolika je njihova financijska moć. Evo zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala. Što se tiče ovaj svih tih internetskih portala koji nisu s područja EU, jasno da mi surađujemo sa svim članicama EU i jasno i sa onima koji nisu na području EU, tako da se ti podaci skupljaju i to se prati. Mislimo da su ove prekršajne odredbe dosta odvraćujuće, ne možemo sada ići tu u nekakve drakonske ovaj iznose jer radi se o prekršajnim odredbama i Zakon o prekršajima ima neke svoje limite.
Ovaj, mi mislimo da se na ovakav način i ovakvim sustavom tome može doskočiti i jasno da treba, treba voditi računa da se, da se prati eventualne nekakve novitete, da se na njih reagira i da se isto tako, javljaju u zajednički sustav europski da i druge zemlje to vide, tako da mi mislimo da imamo kapacitete za to.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani predsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom. Čuli smo dakle da je Državni inspektorat nadležno tijelo i ovdje smo čuli da je odgovornost na potrošačima koji dakle mogu raditi onda i individualne tužbe, no ono što možda treba istaknuti, vjerujem da vi to znate, ali evo i zbog kolega, da je ova direktiva uključena i u Aneks Direktive 2020/1828 o tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. To znači da potrošači mogu pokrenuti i grupne tužbe gospodarskih subjektima, internetskim tržištima, itd., međutim, zanima me, a čuli smo da će, da je i inspektoratu državnome fale resurse. Koja je mogućnost podržati dakle udruge potrošača, tko je taj tko koji bi mogao raditi onda i kolektivne tužbe jer je izuzetno važno možda neke proizvode, onda bi bila jasnija u javnosti i poruka koji proizvodi su doista ti koji nisu sigurni za potrošače.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala. Što se tiče ovih kolektivnih, mogućnosti kolektive tužbe, to je apsolutno jedna dobra stvar koja je tu propisana. I osim državnih tijela koji su, koji su ovaj, prisutni i koji su jasno po sili zakona i sili uredbe dužni to napraviti, 3 udruge potrošača u Hrvatskoj su ovlaštene da to mogu raditi i one imaju dovoljno i financijskih i svakakvih kapaciteta za to, tako da mi imamo u Hrvatskoj 3 udruge koje to mogu napraviti, što je dobro.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje. Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče.
Ovom Uredbom 2023/988 propisano je da se osigurava sigurnost svih proizvoda koji se stavljaju na tržište EU bez obzira kom kanalu se radilo kojim se oni zapravo distribuiraju na tržište i nude, ovaj, potrošačima bez obzira je li to bila fizička trgovina ili internet, i propisujemo više ovu internetsku trgovinu, međutim, ja se zaista brinem vezano uz provedbu, ako imamo prilike čitati posljednjih dana u medijima kako su Hrvatsku preplavile jeftina jaja iz Ukrajine upitne sigurnosne i sanitarnih uvjeta pod kojima dolaze na tržište RH, a brojne kontrole u zemljama EU pokazale su da ta jaja, recimo, ne udovoljavaju visokim sigurnosnim uvjetima propisanim za naše tržište i čak da postoje tragovi fiponila, pesticida koji je strogo zabranjen u proizvodnji hrane i štetno utječe, posebno na djecu i trudnice.
Pa kako stati na kraj …
.../Upadica: Hvala vam./... tome da dovodimo u opasnost naše .../nerazumljivo/...
.../Upadica: Hvala./... … ovaj, potrošače?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala na vašoj replici uvažena zastupnice.
O, svakako, ova Uredba se ne odnosi na prehrambene proizvode, ali jasno nije to taj dio nije reguliran, imate Zakon o hrani, imate zakon o sanitarnim i svim ostalim ovaj, sigurnostima, tako da sanitarna inspekcija, veterinarska inspekcija sigurno vode računa o tome. Dapače, to su stvari, proizvodi na kojima je puno, puno intenzivnija kontrola i puno još rigorozniji sustavi kako to sve kontrolirati, tako da, ja sam uvjeren da kolege iz Ministarstva poljoprivrede o tome vode računa i da sigurno ako se to i dogodilo, da će to biti i otklonjeno i da će se, da će to biti adekvatno i sankcionirano.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, znadete i sami da nema povrede Poslovnika, ali tražili ste ju pa da čujemo zašto.

Glasovac, Sabina (SDP)
Jesam, čl. 238. Na ovo sam pitala državnog tajnika isključivo iz razloga jer ovom direktivom propisujemo da gospodarski subjekt koji je odgovoran za distribuciju određenog proizvoda u roku od 2, 3 dana mora nesiguran proizvod skinuti s interneta, odnosno učiniti ga nedostupnim potrošačima jer su oni ugroženi sigurnosno.
Znači ja sam vukla paralelu između ovoga da mi unaprjeđujemo direktivu, a neke osnovne stvari nismo nažalost u stanju provesti i zaštiti …
.../Upadica: Kolegice Glasovac, dobivate opomenu./... naše .../nerazumljivo/... ovaj, naše potrošače.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nemojte to raditi, ovo je čista replika, mogli ste to u pojedinačnoj raspravi ili u ime kluba, kako god, ali ovo stvarno nije korektno.
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala lijepa predsjedniče, povrijeđen je čl. 238 iz razloga što je državni tajnik jasno rekao, a ja ću sad ponoviti da se ova Uredba i zakonodavstvo ne odnosi na prehrambene proizvode. Prehrambeni proizvodi regulirani su drugim zakonodavstvom. Ovo se odnosi na sigurnost proizvoda koji su neprehrambeni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
U redu je, isto tako odgovor na repliku.
Ali vas molim, imamo načine kako ćemo iznijeti svoj stav. Nemojmo zloupotrjebljavati Poslovnik. Kolegice Petir, isto opomena.
Kolega Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani državni tajniče, pa prije svega, pohvalno je da se donosi ovaj Zakon, .../Govornik se ne razumije./... u zaštitu potrošača. Evo tu se ponovno stavljaju neke aktivnosti da Državni inspektorat koji je zaista već sada radi lavovski dio posla vezano uz potrošače, ali moje pitanje je, evo, tragom i pitanja kolegice Glasovac, da li se europska uredba odnosi i na hranu, lijekove za humanu ili veterinarsku primjenu, nusproizvode životinjskog podrijetla i slično ili su to neki drugi zakoni i druge direktive? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo
Hvala. Kao što sam i u uvodnom govoru rekao, evo i tu su sad i zastupnice i zastupnici govorili. Ova uredba se ne odnosi na to što ste spomenuli. Druge uredbe, drugi zakoni se na to odnose. Ovo su isključivo neprehrambeni proizvodi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To je bilo to s replikama.
Žele li izvjestitelji Odbora uzeti riječ? Ne.
Onda idemo na raspravu.
Otvaram raspravu.
Prvi na redu Klub zastupnika SDP-a i poštovani kolega Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući, predsjedniče pardon.
Dakle, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe opće sigurnosti proizvoda zakon koji bi mogao biti kilometarski obzirom na to što se sad preko ovih silnih platformi kupuje i prodaje. Kolega Ivanović je zaboravio vjerojatno u onoj navali mašte reći još i koji proizvodi su najzastupljeniji u ponudi na internetskim stranicama što se tiče ako ćemo već ovu komičnu stranu onih muških potreba. Ali nebitno, dakle sigurnost je najbitnija i ako će ovim usklađivanjem sa direktivama i regulativama EU to ojačati, onda je to u redu. Međutim, praksa do sada baš i ne upućuje na to, a pogotovo ovo što ste rekli za kontrolu i nadzor svih tih proizvoda. Dakle, toliko ima slučajeva prijevara na tržištu, pogotovo ovih proizvoda koji se uvoze iz trećih država, koji dolaze dakle izvana. I mislim da ono što ste rekli 10, 15 samo slučajeva u toj kontroli to samo govori da ta kontrola po meni nije dostatna, nije dovoljna da bi jamčila sigurnost krajnjem potrošaču, odnosno našim građanima.
Ja ću se ovdje dotaknuti par točaka koje ste naveli u ovom prijedlogu zakona. Dakle, u prijedlogu je rečeno da su Direktivom 2001/95 Europskog parlamenta i Vijeća od prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda koja je poznata pod nazivom Direktiva 2001/95 propisani su opći sigurnosni zahtjevi za sigurnost potrošačkih proizvoda, obveze proizvođača i distributera, informiranje javnosti, poticanje dragovoljnih mjera te nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva kao i obveza razmjene informacija u tu svrhu putem sustava Unije za brzu razmjenu informacija.
U ovom prijedlogu vidimo da je Direktivu 2001 nužno revidirati i ažurirati u kontekstu razvoja novih tehnologija i internetske prodaje kako bi se osigurali dosljednost sa razvojem zakonodavstva EU i usklađivanju zakonodavstva o normizaciji kao i bolje funkcioniranje opoziva proizvoda zbog sigurnosti.
Možemo se složiti, naravno da što je i napisano u prijedlogu osim navedenog. Ali smatram iz razloga čestih zlouporaba, odnosno izbjegavanja primjene ovih uputa kroz zakon bilo je potrebno osigurati jasniji okvir za proizvode koji imitiraju hranu, koji su do sad bili regulirani Direktivom Vijeća EZ iz '87. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na proizvode koji zbog toga što nisu onakvi kakvim se prikazuju ugrožavaju zdravlje ili sigurnost potrošača.
Direktiva 87357 vidljivo da sa Uredbom 2023/988 uređena navedena pitanja, pa je jasno da Direktiva 2001/95 i 87357 su isto stavljene van snage, te će biti zamijenjene uredbom 2023/988 danom njene primjene, dakle iz prosinca 2024. godine. A opet vraćam se na naslov jamstvo sigurnosti, opće sigurnosti proizvoda. Obzirom na činjenicu da se i ovaj zakon često zanemaruje, bolje rečeno namjerno ga se ne pridržavaju svi subjekti u lancu.
Uredba 20237988 propisuje mjere kojima se jamči da se tijekom procjene sigurnosti uzimaju u obzir rizici za najranjivije skupine potrošača. Naveli ste prije svega djeca što je jasno, rodni aspekti i rizici koji su povezani sa kibernetičkom sigurnošću, te općenito sa stupanjem digitalizacije koji su u odnosu na ranije uređenje koje je propisivala Direktiva 2001/95 znatno uznapredovali kao i svi procesi u proizvodnji, preradi i plasmanu proizvoda koji moraju biti podvrgnuti rigoroznim kontrolama od sirovine do gotovog proizvoda na policama, te u drugim opcijama upotrebe zbog sigurnosti krajnjih korisnika potrošača, tako i ova direktiva mora jamčiti o donošenju zakonskog okvira nedvojbenu zaštitu potrošača, odnosno kontrolu svih subjekata koji su akteri u procesu do krajnjeg korisnika.
Naravno treba istaknuti a u interesu važnosti nacionalnih regulativa i zakonodavnih okvira unatoč izravnoj primjenjivosti ovog zakonodavnog akta EU i njegovoj nadređenosti nacionalnom pravnom poretku analiza odnosa odredbi Uredbe 2023/988 i važećeg nacionalnog zakonodavstva ukazala je na potrebu da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom taj prijedlog u ovom zakonu ima utemeljenje, ali ne nužno i u sličnim primjerima drugih zemalja EU.
Sa ovim svim recimo da se možemo složiti, međutim u dijelu kontrole i nadzora mislim da je za razmisliti o potrebi preklapanja ovlasti nadzornih tijela što često zna upućivati, odnosno prouzročiti kaos u provedbi samoga nadzora. U samome nadzoru i unatoč uputama iz ovih direktiva i regulativa mora se istaknuti da mi imamo dosta dobro uređene, odnosno donesene zaštitne mjere ali ih se ne pridržavamo i tu opet dolazimo do onoga da li mi imamo dovoljno kadrova na terenu što se tiče Državnog inspektorata i ostalih nadzornih tijela.
A iz dosadašnjih razgovora čim spomenemo Državni inspektorat ili neku od institucija unutar Vlade uvijek dolazimo na točku da su potkapacitirani, a ujedno imamo jedan od najvećih administrativnih sustava u prosjeku po broju stanovniku u zemljama EU. Očito da ili netko ne zna svoj posao raditi kak' se spada ili nismo dobro organizirani.
Kolika je kompliciranost i mogućnost kontroliranja u skladu s ovim zakonom i koliko je potrebno o tome dobro razmisliti i dobro se organizirati govori primjer samo jedne platforme Amazona koji ima dvije milijarde korisnika. Ovo što ste govorili da svatko treba pripazit na to sa koje stranice i s kojih stranica uzima zvučalo je kao da imate prijedlog koje bi to stranice bile sigurne, a koje ne.
Što se tiče sankcija i kolega Ledenko je ovdje naveo tu su različita razmišljanja kod kolegica i kolega, neki kažu da su sankcije i represivne mjere prevelike, kolega Ledenko kaže da je što se sankcija tiče da su preslabe i preblage, a kod onih koji krše ovakav zakon odnosno sigurnost krajnjih potrošača mislim da sankcije nikad ne mogu biti prevelike obzirom na način kako se ta kontrola provodi i kako u praksi na kraju bez obzira na propisane mjere te sankcije baš i ne budu naročito učinkovite zbog recidivista koji iste propuste odnosno iste prijevare rade više puta.
Da, ovo sam već spomenuo što se tiče inspektorata i kadrova koji jesu u inspektoratu. Iz primjera kontrole proizvoda na policama trgovačkih lanaca iz drugog segmenta, a pogotovo ono što ste rekli bez obzira što se to ne obuhvaća ovim zakonom na sigurnost hrane svjedoci smo da inspektorat ne radi dovoljno učinkovito obzirom na veliku pojavu odnosno pojavu velikog broja proizvoda ne samo izvana nego i kod nas koji ne odgovaraju onome temeljnom, a to je deklariranje hrane. I na kraju ću to reći jer nisam u tekstu zakona uočio ili sam previdio, smatram jednom od bitnih stavki da se ne dozvoli stavljanje u promet takvih proizvoda koji neće imati jasnu deklaraciju, apsolutnu razumljivu krajnjem potrošaču u smislu nedvojbeno jasnih podataka o proizvođaču, podrijetlu proizvoda i ostalih podataka propisanih Zakonom o deklariranju proizvoda. Koliko je to moguće napraviti na internetskoj prodaji kada poštom dobijete nešto iz Kine, Tadžikistana, Kazahstana ili bilo koje druge zemlje? Osobno ne znam kako bi se to moglo provjerit osim što potrošač sam može reagirat na to, a to je put koji je u svakom slučaju predug. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Drugi na redu Klub zastupnika HDZ-a poštovani kolega Kaniški. Izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Kolege zastupnici.
Vlada RH HS-u podnijela je Prijedlog zakona o provedbi europske Uredbe 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda sa Konačnim prijedlogom Zakona za hitni postupak. Evo ono što je posebno pohvalno da je umjesto djelomičnih izmjena i dopuna važećih ... propisa u cilju efikasnosti, ekonomičnosti naročito razumljivosti zakonskih odredbi Vlada RH predložila donijeti novi jedinstveni zakon. To naročito pozdravljamo jer će biti puno brže, lakše i jasnije postupanje i službi i korisnika vezano uz provedbu tog zakona.
Temeljem odredbe navedene europske uredbe ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se naše zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU. Europska uredba je u cijelosti obvezujuća za države članice i izravno se primjenjuje u svim državama članicama od 13. prosinca prošle godine. Tom uredbom prije svega osigurava se da proizvodi koji se stavljaju na tržište EU bez obzira na prodajni kanal putem kojeg se nudi potrošačima, da li je to fizička trgovina ili u današnje doba sve više Internet trgovina udovoljavaju visokoj razini sigurnosnih zahtjeva koji su uredbom propisani.
Prijašnjom europskom direktivom iz 2001.g. propisani su opće sigurnosni zahtjevi za sigurnost potrošačkih proizvoda, koje su to obveze proizvođača i distributera, informiranja javnosti, poticanje neke dragovoljnih mjera i nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva kao i obveza razmjena informacija u tu svrhu putem sustava Unije za brzu razmjenu informacija. Evo prije se to zvalo RAPEX, a sad po novom Safety Gate.
Međutim, u kontekstu zaista ubrzanog razvoja novih tehnologija internetske prodaje tu direktivu od prije 24 godine bilo je nužno revidirati i ažurirati kako bi osigurali dosljednost s razvojem zakonodavstva EU, naročito u pogledu normizacije kao i bolje funkcioniranje opoziva proizvoda zbog sigurnosti. Znači taj opoziv je sve više u fokusu javnosti, potrošača i nadležnih službi. Vjerovatno i sami znate 24 godine u digitalizaciji to je enormno vrijeme i veliki skok.
U današnje vrijeme potrebno je osigurati i jasniji i puno precizniji okvir za proizvode koji imitiraju hranu, a koji su do sad bili regulirani direktivom Vijeća od 25. lipnja 1987.g. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na proizvode koji zbog toga što nisu onakvi kakvima se prikazuju ugrožavaju zdravlje ili sigurnost potrošača. Dakle, oni varaju potrošače čak im ugrožavaju zdravlje.
Visoka razina sigurnosti trebala bi se ponajprije postići samim dizajnom i vanjskim obilježjima proizvoda uzimajući u obzir njegovu uporabu i uvjete same uporabe proizvoda. Eventualne rizike, evo vidimo da bi trebalo umanjiti određenim zaštitnim mjerama kao što su razna upozorenja i upute. Evo kako bi se osigurala ta jasnoća pružanja informacija o sigurnosti potrošačkih proizvoda kada su takvi proizvodi stavljeni na tržište hrvatskim potrošačima, prijedlogom ovog zakona propisano je da se pod formulacijom jezik lako razumljiv potrošačima u smislu odredbe EU smatra hrvatski jezik i latinično pismo. Evo još uvijek se nažalost može u trgovinama naći dosta proizvoda gdje nema na hrvatskom jeziku istaknute deklaracije.
Predmetnom uredbom se među ostalim utvrđuju stroži zahtjevi vezano uz opću sigurnost proizvoda, naročito kada gledamo o sljedivosti proizvoda, utvrđuju se jasne obveze svih dionika vezano uz sigurnost od samog proizvođača preko distributera pa i onog ... pružatelja internetske platforme koji je također jedan svojevrsni distributer. Jača pravila koja se odnose na nadzor tržišta, tu su i posebna pravila o postupanju u slučaju opoziva, evo vidjeli smo danas i u replikama da je vrlo važan taj instrument opoziva proizvoda i povrat sredstava i propisuje se prava potrošača na pravni lijek u slučaju opoziva takvog proizvoda koji ne odgovara standardima.
Kako bi se osigurala provedba te uredbe evo zakonom se predlaže da su nadležna tijela za provedbu uredbe i ovlasti tih tijela Državni inspektorat koji se određuje kao jedinstvena nacionalna kontaktna točka za dostavu službenih obavijesti putem sustava brzog uzbunjivanja za razmjenu informacija i korektivnim mjerama u vezi s opasnim proizvodom.
Evo ako malo proguglate već sada vidite da postoje takvi popisi na stranicama Državnog inspektorata i svaki kupac može se znači o stanju svojeg proizvoda informirati ukoliko se nalazi na tom popisu.
Propisane su i inspekcijske mjere i koje su to prekršajne sankcije u slučaju povredbi odredbi uredbe.
Propisuje se i mjere kojima se jamči da se tijekom procjene sigurnosti uzimaju u obzir i rizici za najranjivije skupine potrošača npr. za djecu, znači neprimjerena prodaja djeci, rizici koji su povezani sa unosom na internetu te općenito sa stupnjem digitalizacije koje je znatno uznapredovalo.
Važno je za napomenuti ova uredba ne primjenjuje se na hranu, lijekove za humanu ili veterinarsku primjenu, nusproizvode životinjskog podrijetla već se to regulira posebnim zakonima i direktivama ili uredbama.
Evo vidimo da se donošenje ovog zakona predlaže po hitnom postupku jer je već na snazi EU Direktiva od 13. prosinca prošle godine i ovu točku raspravljao je i Odbor za gospodarstvo na svojoj sjednici te je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje zakona.
I zaključno Klub zastupnika HDZ-a podržati će predloženi Zakon o provedbi europske uredbe o općoj sigurnosti proizvoda jer je isti u službi prije svega zaštite potrošača.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na treću raspravu Klub zastupnika Možemo!, poštovana kolegica Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Još jednom poštovani predsjedavajući i poštovani državni tajniče sa suradnicom, pred nama je dugo očekivana uredba koja zamjenjuje Direktivu o općoj sigurnosti proizvoda iz 2001. godine koja od proizvođača zahtjeva da na tržište stavljaju samo proizvode koji su sigurni. Također zahtjeva od država članica da provode aktivnosti nadzora tržišta kako bi se osiguralo da proizvođači, uvoznici, distributeri ispunjavaju svoje obaveze o sigurnim proizvodima.
Nova pravila i dalje se primjenjuju na neprehrambene proizvode i bave se rizicima povezanim s novim tehnološkim proizvodima kao što su to rizici kibernetičke sigurnosti i internetskom kupovinom kroz uvođenje pravila o sigurnosti proizvoda za internetska tržišta.
Cilj joj je ponajprije upravo smanjenje nesigurnih proizvoda koji ulaze na EU tržište. Proizvodi koji dolaze iz trećih zemalja i ulaze na tržište EU putem internetskih tržišta poput Amazona, IB-a ili Alibabe predstavljaju veliki dio nesigurnih proizvoda u EU. Ovom će se uredbom ograničiti veletrgovci iz trećih zemalja, zahtijevat će se da svi proizvodi imaju odgovornu osobu u uniji, a pojavu ili ponovnu pojavu nesigurnih proizvoda na internetu pokušat će se smjes… svesti na najmanju moguću mjeru uvođenjem jasnih obaveza na internetskom tržištu.
Funkcionalnost portala za sustav brzog uzbunjivanja safety gate, danas je o njemu bilo govora tj. bivši RAPEX bit će poboljšane bit će poboljšane kako bi se zajamčilo ne samo državama članicama već i internetskim tržištima i tvrtkama da dijele više informacija o opasnim proizvodima, da ih podijele s potrošačima ali i s tijelima za nadzor tržišta.
Dakako važna je obaveza prema potrošačima i razlike između poduzeća koja su iz EU i onima iz trećih zemalja pa obveze utvrđene u uredbi dopunjuju odredbe koje su sadržane o Uredbi o nadzoru tržišta osigurat će se da proizvodi imaju ne samo odgovornu osobu u uniji čime se smanjuje mogućnost da potrošači ostanu prikraćeni u slučaju problema za sigurnost proizvoda. Odgovorna osoba također mora surađivati s tijelima za nadzor tržišta uključujući obavještavanje o čemu smo ovdje govorili kada proizvodi predstavljaju rizik i nakon obrazloženoga zahtjeva moraju po… osigurati da se poduzmu hitne potrebne korektivne radnje kako bi se ispravio svaki slučaj neusklađenosti. Npr. povlačenje opasnih proizvoda.
Vremenski periodi su maleni za Vladu, od dva dana. Vrlo je važno odmah reagirati ako postoji opasan proizvod, no voljeli bismo vidjeti daleko više ambicije u ovoj uredbi. Odgovorna osoba će biti dužna provjeriti jesu li svi proizvodi, a ne samo ograničeni popis proizvoda u skladu s tehničkom dokumentacijom ali samo na temelju mogućih rizika. Ovaj ishod ograničava zaštitne mjere na potrošače iz EU i odražava i nejednakost između tvrtki iz EU i onih izvan EU budući da će tvrtke koje dolaze iz trećih zemalja podlijegati daleko manjim obvezama od tvrtki iz EU.
Osim toga, ne možemo biti zadovoljni činjenicom da tehnička dokumentacija neće sadržavati cjeloviti rezultat procjene rizika koju je proveo sam proizvođač što bi omogućilo tijelima za nadzor, za nadzor tržišta bolju provjeru usklađenosti odgovorne osobe i ostalih gospodarskih subjekata.
Danas su posebno važna sigurnija internetska tržišta. Uredba o sigurnosti proizvoda uvest će obavezu sigurnosti proizvoda za internetska tržišta u skladu s aktom o digitalnim uslugama. Interesna tržišta će morati pratiti zahtjeve za uklanjanje najviše 2 dana kao što sam već rekla za Vladine naloge, a najviše 3 dana u slučaju obavijesti trećih strana. Koliko će to u Hrvatskoj biti provodivo?
Ostale obaveze bit će, sprječavanje ponovne pojave opasnih proizvoda, obavještavanje relevantnog gospodarskog subjekta o odluci o uklanjanju ili onemogućivanju pristupa nezakonitom sadržaju, dizajniranje sučelja kako bi imali interni mehanizam za rješavanje problema vezanih za sigurnost proizvoda, informiranje potrošača putem novo uspostavljene jedinstvene kontaktne točke o svim nesrećama ili sigurnosnim problemima, povlačenjima i informiranjima tijela za nadzor tržišta. Važno je dakako suradnja s tijelima za nadzor tržišta, gospodarskim sukobima, subjektima i, sukobima da, i agencijama za provođenje zakona. Također je to važno kod povlačenja proizvoda, npr. odobravanje pristupa različitim sučeljima za nadzor kako bi izvršili provjere putem svojih alata i identificirali opasne proizvode. Kako ćemo brzo obavijestiti putem novo uspostavljenog Safety business gateway o svakoj nezgodi za koju stvarno znaju? Kako ćemo nasumično provjeravati jesu li ponuđeni proizvodi identificirani kao opasni proizvodi, posebno na portalu za sustav brzog uzbunjivanja Safety Gate.
Ono što bih istaknula nema ovdje nekih kolega koji možda se ne bi složili, ali g. Ivanović je nam dao dobar primjer nešto više o širem kontekstu sigurnosti koji uključuje i rod kako bi proizvod smatrali sigurnim i stoga ga plasirali na tržište proizvođači će morati procijeniti utjecaj rodnih razlika na zdravlje i sigurnost.
Naime, zanimljivo je kako muškarci dakle su počeli dobivati proizvode namijenjene njima kako im iskaču na različitim tražilicama, pa jednako tako treba voditi računa i što se nudi ženama i što se nudi djeci. Ostali važni aspekti za procjenu sigurnosti proizvoda koji su uključeni bit će interakcija i s drugim proizvodima uključujući označavanje o dobnoj prikladnosti za djecu, sva upozorenja i upute za njegovu sigurnu uporabu i odlaganje, kategorije potrošača koje koriste proizvod posebno procjenom rizika za ranjive potrošače, kao što su to djeca, starije osobe ili osobe s invaliditetom. Vrlo je važno razumijevati i taj aspekt kada govorimo o sigurnosti proizvoda.
Važno je također dodati da će ova uredba funkcionirati kao sigurnosna mreža usklađujući pravila nadzora tržišta za proizvode koji ne spadaju u područje primarnog harmoniziranog zakonodavstva EU, tzv. neusklađene proizvode kao što su namještaj, proizvodi za njegu djece ili tekstil s onima koji se primjenjuju na proizvodnju koja spada u područje primjene harmoniziranog zakonodavstva EU, a npr. takvi harmonizirani proizvodi su električni uređaji ili medicinski uređaji koji su navedeni i u ranijoj uredbi, uredbi iz 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda. To znači da će svi proizvodi konačno imati koristi od istih pravila nadzora tržišta uključujući više ovlasti za tijela za nadzor tržišta. Nacionalna tijela također će imati mogućnost provoditi koordinirane akcije i tajnog kupovanja i poboljšati sljedivost proizvoda u opskrbnom lancu zahtijevajući podatke za kontakt proizvođača i uvoznika. Jako puno posla ne bi li se osigurala sigurnost proizvoda koje je potrošačima izuzetno važna.
I za kraj ono što sam u replici rekla, jako je važno podržati dakle znamo tko će vršiti nadzor, znamo što može pojedinačni kupac korisnik proizvoda iskoristiti, ali je izuzetno važno da postoji i mogućnost kako zaštiti kolektivne interese potrošača, pa kada neki proizvod doista ne zaslužuje sigurnosno biti na tržištu što može napraviti udruga ili organizirani potrošači i koliko im je ipak potrebno i dodati resursa i znanja oko pravnih postupaka ne bi li se borili sa onima koji žele da nesigurni proizvodi ostanu na tržištu i sigurno imaju veće resurse da to i ostvare. Sigurnost nam je važna, ljudska sigurnost je važna u svim aspektima pa tako naravno i u korištenju proizvoda. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića. Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani predsjedavatelju, poštovani državni tajniče.
Mi živimo u jednom potrošačkom, konzumerskom društvu već duže na neki način živimo i trošimo u jednom potrošačkom ludilu kao da sutra ne postoji. Stvar je to jednih vrlo agresivnih reklama u prostoru, pretvorili smo se u takvo jedno društvo koje jasno stimulira potrošnju. Iz svega toga naravno raste i inflacija devet milijardi nenamjenskih kredita jasno je građani žele zadržati neki standard svoga života i onda se zadužuju i kad treba i kad ne treba i to je ono od svakog pojedinca njegova ponaosob. Za prošli Božić procjene su bile da je se potrošilo 3,5 milijarde eura, a da je ta košarica u odnosu na prethodnu godinu narasla za 15% bila skuplja.
I stoga je vrlo važno kada govorimo o provođenju Zakona o općoj sigurnosti proizvoda u takvom jednom društvu urediti cijelu ovu zakonsku sliku, pronaći mehanizme koji će je kontrolirati i usmjeravati. E sad da li će ovaj zakon kojeg mi možemo u načelu podržati jer on ide u smjeru toga da se potrošač zaštiti, međutim postavlja se pitanje dal ćemo ga mi uspjeti zaštiti, da li postoje ti mehanizmi?
Provođenje Zakona o općoj sigurnosti proizvoda suočava se sa nizom izazova koji proizlaze iz složenosti regulative, nedostatka resursa i kapaciteta za nadzor te globalizaciju tržišta. A ja ću sada govoriti o nekim ključnim izazovima koji se tu dešavaju.
Prije svega tu je složenost zakonodavstva i usklađenja propisa, različiti standardi i regulative unutar i između zemalja članica EU otežavaju dosljednu primjenu pravila o sigurnosti proizvoda.
To posebno dolazi do izražaja kod tehnički složenijih proizvoda gdje stalno nastaju novi standardi. Također ova uredba o kojoj danas govorimo 2023/988 zahtijeva da svi gospodarski subjekti u drugim zemljama, u drugim zemljama osiguraju sigurnost proizvoda što može biti izazovno zbog preklapanja sa drugim zakonitim i sektorskim pravilima.
Govorio sam u replici i o Državnom inspektoratu. Često nam dolaze ovdje zakoni raspravljamo tko će provoditi zakonitost, tko će regulirati Državni inspektorat. Pa opet Državni inspektorat, pa Državni inspektorat i sad da taj Državni inspektorat ima ne znam koliko kadrova, resursa ne znam kako bi se uhvatio sa ovim u koštac. I vjerojatno ti naši filteri nisu dovoljno dobri da detektiraju sve one loše stvari koje se dešavaju vezano uz opću sigurnost proizvoda.
Nacionalna tijela, dakle često nemaju dovoljno resursa, prije svega Državni inspektorat to nam je svima jasno. Alata ili osoblja za učinkovito provođenje zakona i nadzor nad tržištem. Ovo je posebno izraženo u digitalnom okruženju i kod prekogranične trgovine. I ako su, a o tome sam isto govorio predviđene kazne za kršenje zakona u praksi su one po mom sudu blage ili se rijetko provode ili se čak na neki način u otvoren javni prostor ne izlazi sa tim ciframa da bismo postigli učinak odvraćanja. Znate? Jer ako i u medijskom prostoru nema, dakle to očekujem i od vas, od izvršne vlasti da kaže kaznili smo toga zbog toga sa tolikim iznosom.
Ja mislim da bi to dosta vrijedilo u smislu odvraćanja od ovakvih, od ovakvih radnji. Jer gledajte u prostoru imamo reklamiranja proizvoda evo spomenuo je i kolega Ivanović razno raznih, reklamira se žestoko, jako, još pet minuta dajte tamo, kliknite, dajte to, a s druge strane kad se netko i kazni onda nemamo taj, taj osjećaj da je to nešto značajno, jako i da će odvraćati takve oglašivače, prodavače koji nam guraju često robu sumnjive kvalitete a da ne govorimo o sigurnosti.
Također postoji tu i situacija vezana i uz globalizaciju i upravljanje lancem opskrbe. Proizvodi proizvedeni u zemljama sa nižim standardima kvalitete često ne udovoljavaju sigurnosnim zahtjevima, a nalaze se i dolaze put do naših polica. Primjere slučaja recimo Matelovog povlačenja igračaka zbog problema sa kineskim dobavljačem, a takvih je još mnogo, mnogo, mnogo.
Također, tvrtke se suočavaju sa izazovima u praćenju i koordinaciji ponašanja svojih dobavljača kako bi osigurale usklađenost sa sigurnosnim standardima. Imamo također i probleme sa provedbom zakona. U mnogim zemljama provedbe zakona ostaju sporadične i nedovoljne što rezultira niskom razinom usklađenosti među gospodarskim subjektima.
Također u slučajevima nesigurnih proizvoda često nije jasno tko je odgovoran za poduzimanje korektivnih mjera što otežava brzo djelovanje. Posebni izazovi na tržištu su jasno i kod proizvoda tzv. second hand je li iz druge ruke koji često nisu podložni obveznim testiranjima što povećava rizik naravno za potrošače posebno u zemljama sa nižim prihodima.
Posebno ću se osvrnuti i na digitalno okruženje. Dakle, on-line prodaja stvara dodatne izazove sa praćenjem sigurnosti proizvoda, te zahtijeva nove mehanizme za blokiranje nesigurnih proizvoda na digitalnim platformama. Ovdje ću spomenuti i da su on-line trgovine često meta napada poput fishinga, krađe identiteta, imalvera, inficiranih softvera gdje dolazi do grubog kršenja sigurnosnih kreditnih kartica i osobnih podataka. Korisnici koriste ukradene ili lažne podatke za kupovinu proizvoda što uzrokuje gubitke trgovcima i narušava povjerenje potrošača.
Nedostatak enkripcije ili korištenja nesigurnih metoda plaćanja povećava pak rizik od financijskih prevara. Na sve su to izloženi naši kupci, naši građani i ne znam svako malo barem u svom okruženju čujem da su se određene prevare dogodile, a ne čujem baš da su se nekakve sankcije iza toga dogodile i da su nekakvi lanci on-line prodaje blokirani ili stavljeni izvan, izvan korištenja.
Tu su potom i lažne trgovine koje često koriste nazive ili dizajn kako bi prevarile korisnike. Ponude koje izgledaju predobro da bi bile istinite često su znak prevare. Slaba enkripcija na nezaštićenim serverima može dovesti do curenja informacija i zloupotrebe osobnih podataka. Rizik da dobiveni proizvodi ne odgovaraju opisu što zahtijeva jasne politike povrata i jamstava također su problematične.
Dakle, tu se sada nameću određene preporuke koje evo mislim da je valjano kazati i sa ove govornice, dakle da se kupuju proizvodi samo na stranicama sa SSL certifikatima, provjeriti recenzije drugih korisnika i uvjete prodaje, koristiti kreditne kartice ili sustave koji nude zaštitu od prijevare, na primjer paypala, aktiviranje dvostruke identifikacije za dodatnu sigurnost prilikom plaćanja.
Trgovci trebaju redovito provoditi sigurnosne audite, penetracijske testove, te ulagati u zaštitu softvera od ciber napada. Da li oni ulažu u to, da li povećavaju trošak svojih, svojih usluga pa ja ću izraziti veliku sumnju. Profit je sve i smanjivanje troškova je njima osnovna stvar, znači smanji trošak, zaradi više, a za sigurno malo …/Govornik se ne razumije./… E tu je sad država koja mora putem svojih ja bih rekao obrambene politike i od ovoga i od ovakvih stvari djelovati, a izražavam sumnju da imamo dovoljno resursa, dovoljno stručnosti da tome se možemo suprotstaviti.
Sigurnost u on-line prodaji ključna je za zaštitu potrošača i izgradnju povjerenja u e-trgovinama. Implementacija tehničkih mjera, edukacija korisnika i transparentnim poslovanjem moguće je značajno smanjiti rizike sa on-line kupovinom, te osigurati iskustvo za sve sudionike u procesu. Dakle, ovdje naglašavam dakle edukaciju korisnika i to je ono što također možemo raditi jer naši građani, većina od njih nedovoljno educirana ulazi na tržište ovih online ekupovina, prodaja i svega ostaloga gdje treba također javno educirati. Postoje javni servisi preko kojega, preko kojih trebamo i naše kupce na neki način upozoravati na sve ono što, što se dešava. Dakle, i tu naravno sve udruge za zaštitu potrošača trebaju biti na neki način pomognute od strane države jer ako država nema resurse, a postoje udruge za zaštitu potrošača onda i trebamo njih osnažiti na neki način.
I na koncu bih dao na neki način nekakve preporuke za unaprjeđenje sustava generalno, a prije svega to je povećanje resursa za inspekcijska tijela kako bi se osigurala bolja provedba zakona, a ne samo povećanje resursa već i njihovu ostručenost, zapošljavanje onih ljudi koji danas djeluju na ovom nekakvom sajber prostoru na ovom nekakvom oblak prostoru koji su već dovoljno ostručeni i koje treba naravno privući u državnu službu da tako rade za dobrobit svih naših građana.
Također sam definitivno za uvođenje strožih kazni za prekršitelje kako bi se povećao odvračajući učinak i jednako tako da se takvi koji se kažnjavaju pribiju na neki način na stup srama i da se jasno kaže na koji su način operirali, na koji su način zloupotrebljavali povjerenje građana i da znamo o kome je riječ i to treba biti javno u prostor poslano.
Također razvoj sustava za praćenje usklađenosti u realnom vremenu posebno u globalnim lancima opskrbe. Također vrlo važno, važna stvar za unaprjeđenje. Jasnije definiranje odgovornosti gospodarskih subjekata u slučaju nesigurnih proizvoda.
Dakle, svi ovi izazovi o kojima sam govorio zahtijevaju koordinirani pristup između zakonodavca, regulatornih tijela i gospodarskih subjekata kako bi se osigurala visoka razina zaštite potrošača, a to je zapravo ovdje pa i naša ključna uloga. Zato smo i birani u ovaj visoki dom da bismo vodili brigu o onim ljudima koji su nas ovdje birali, a to su naši građani potrošači.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever, kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege dakle danas raspravljamo o Prijedlogu Zakona o provedbi Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda. Zakonu koji je od iznimne važnosti za sve potrošače u Hrvatskoj jer se tiče onoga što svakodnevno koristimo, proizvoda u našim domovima posebno onih kupljenih putem interneta.
Digitalno tržište pogotovo internetske platforme za trgovinu odavno je preteklo zakonodavstvo. Građani u Hrvatskoj danas svakodnevno naručuju proizvode preko stranica poput Amazona, AliExpresa, Temu-a i drugih i često bez ikakve kontrole podrijetla, kvalitete ili sigurnosti tih proizvoda, npr. kupite punjač za mobitel ne znate hoće li vam sutra izazvati požar u stanu, naručite dječju igračku i otkrijete da sadrži toksične boje.
Ovaj zakon odnosno uredba pokušava tome stati na kraj, dakle po prvi put proizvodi prodani putem interneta bit će podložni jednakim pravilima sigurnosti kao i proizvodi u fizičkim trgovinama. Internetske platforme su obvezne ukloniti opasne proizvode u roku od 48 sati nakon što im to naloži nadzor, tržišni nadzor. Moraju imati također kontakt točku za potrošače, osigurati jasne i čitke upute na hrvatskom jeziku, voditi internu dokumentaciju i surađivati s tijelima nadzora, a propisuju se i sankcije odnosno kazne za prekršitelje koje idu i do 35 tisuća eura i to za svakog sudionika u lancu od proizvođača, uvoznika, distributera pa sve do internetskih platformi koje ne uklone opasne proizvode.
Zakon također prvi put uključuje i kriterije kibernetičke sigurnosti proizvoda jer danas već kupujemo pametne igračke, bebi monitore, uređaje koji se spajaju na WiFi koji mogu biti ranjivi i ugroziti privatnost naših domova, a ono što posebno pozdravljam je činjenica da se zakon odnosi i na najranjivije skupine potrošača, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom ako proizvodi ne zadovoljavaju visoke sigurnosne standarde neće moći ostati na tržištu i to je ono pozitivno.
Međutim, evo dolazimo i do ključnog pitanja kojeg je i kolega ranije i kolege ranije su naglasili, dakle hoće li ovaj zakon zaista funkcionirati u praksi? Zakon je dobar na papiru, a tko će ga provoditi? Dakle, glavni nositelj provedbe je Državni inspektorat i postavlja se pitanje dakle imaju li kapaciteta obzirom da su prenatrpani zaduženjima i kronično nedostaje i inspektora, opreme i kapaciteta. Zato bi svakako trebalo i pripremiti plan jačanja inspekcijskih kapaciteta uključujući digitalizaciju procesa specijalizirane obuke za nadzor online prodaje. Isto tako, bilo bi dobro da se uvede i obveza javnog izvještavanja primjerice kvartalna objava statistike o prijavama inspekcijama, opozivima proizvoda kako bi se osigurala transparentnost i javni pritisak. Potrebno je isto tako omogućiti brže reagiranje potrošača kroz online prijavu sumnjivih proizvoda posebno kod online kupovine gdje je povratna informacija često prespora.
Na kraju evo dopustite mi jedan komentar, ovdje evo nema kolegice, htjela sam reagirat povredom Poslovnika ali evo imam priliku govoriti kroz izlaganje u ime kluba, dakle htjela sam reagirati kad je kolegica spomenula plagiranje proizvoda, dakle upozoravala je na opasnosti plagiranih proizvoda. To je zaista evo pohvalno i u redu, dakle nitko ne želi da im dijete koristi igračku s nepoznatim kemikalijama ili da im eksplodira baterija itd., međutim mene kada spomenete plagiranje zazvoni mi u ušima je li dakle imamo, zašto nemaju istu dozu zabrinutosti za plagirane doktorate, znanstvene doktorate kojih evo u redovima HDZ-a nažalost ima više nego opasnih punjača s AliExpresa.
Dakle, evo podsjetit ću na slučaj bivšeg kandidata za gradonačelnika Splita iz redova HDZ-a čiji doktorat sadrži doslovno je li kopije bez navođenja izvora, niz apsurdnih rečenica od one famozne teorijske paradigme ali evo da nju ne ponavljam jer nju svi znamo ali evo ima i rečenicu poput, ekstenzivne egzamplare strateških intedencija o globalizacijskom okviru javno upravnih paradigma. Evo tko to razumije i tko to prevede na hrvatski razumljiv jezik plaćam janjetinu, već sam jedanput nudila janjetinu, ali evo tko prevede ovu rečenicu na nešto razumljivo stvarno plaćam janjetinu. Dakle, nitko pojma nema šta znači ova rečenica vjerojatno ni on sam. Loša upotreba Google translate-a, ali što je HDZ napravio, dakle što je napravilo Sveučilište u Osijeku, dakle naložilo je odnosno ocijenili su oni u toj svojoj nekoj komisiji, nije plagirano ali je nešto malo nespretno u tom doktoratu pa ajde doradite doktorat. Dakle, presedan u povijesti znanstvene zajednice ne u Hrvatskoj nego na svijetu, da netko naknadno ispravlja doktorat, ali dobro.
Dakle, nema akademske odgovornosti, tišina, promocija, dakle evo brinu vas plagijati proizvoda, ali o znanstvenim plagijatima da nećemo dalje, ali evo nećemo sad ni ovdje kolega nećemo i o drugim temama iz znanosti.
Dakle, evo podržat ćemo ovaj zakon, štiti potrošače, ali ćemo i dalje inzistirati na tome da institucije budu funkcionalne, transparentne i kadre i u stanju provesti zakone koje usvajanja, usvajamo jer bez provedbe sve ostaje mrtvo slovo na papiru.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I idemo na završnu raspravu Kluba zastupnika HDZ-a, poštovani kolega Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, kao što je već i rečeno ovu Direktivu 2001/95 bilo je nužno revidirati i ažurirati u kontekstu razvoja novih tehnologija internetske prodaje kako bi se osigurala dostatnost s razvojem zakonodavstva EU u usklađivanju i zakonodavstva normizaciji kao i bolje funkcioniranje opoziva proizvoda zbog sigurnosti.
Mislim da svi izlagači, pa i kroz replike su zapravo ponajviše spominjali internetsku prodaju pa i ja sam jer u konačnici zapravo nekako nam se čini da i možda to u svrhu zaštite i potrošača i ponajveći problem danas u RH, a vjerujem i u EU.
Uredbom 2023/988 osigurava se da proizvodi koji se stavljaju na tržište EU bez obzira na prodajni kanal putem kojeg se nude potrošačima bio to Internet ili fizička trgovina udovoljavaju visokoj razini sigurnosnih zahtjeva koji su u istom propisani. Naime, takva visoka razina sigurnosti trebala bi se ponajprije postići dizajnom i obilježavanjem proizvoda uzimajući u obzir predviđene i predvidljivu uporabu i uvjete uporabe određenog proizvoda. Preostale rizike u slučaju da postoje trebalo bi ublažiti određenim zaštitnim mjerama kao što su upozorenja i upute.
Ta ista Uredba 2023/988 propisuje i mjere kojima se jamči da se tijekom procjene sigurnosti uzimaju u obzir rizici za najranjivije skupine potrošača kao što su npr. djeca, rodni aspekti i rizici koji su povezani s kibernetičkom sigurnošću te općenito sa stupnjem digitalizacije koje u odnosu na ranije uređenje koje je propisivala Direktiva 2001/95/95 znatno uznapredovalo.
Za razliku od trenutnog uređenja gdje Direktiva 2001/95 pa time i Zakon o općoj sigurnosti proizvoda predviđaju obveze samo određenih gospodarskih subjekata u odnosu na zahtjeve sigurnosti proizvoda kao što su proizvođači i distributeri.
Ovom Uredbom 2023/988 propisano je da su svi gospodarski subjekti koji sudjeluju u lancu opskrbe i distribucije dužni poduzimati odgovarajuće mjere kojima osiguravaju stavljanje na raspolaganje na tržištu isključivo proizvoda koji su sigurni i koji udovoljavaju kriterijima propisanim predmetnom uredbom.
U svrhu smanjivanja rizika od stavljanja na tržište nesigurnih proizvoda putem interneta tom Uredbom 2023/988 propisuju se obveze suradnje pružatelja internetskih platformi s tijelima za nadzor tržišta koje posljedično mogu zatražiti od pružatelja internetskih platformi da uklone i onemoguće pristup opasnim proizvodima. Svi smo na neki način pomalo i pokazali skepsu prema tome, ali nema razloga da zapravo ne vjerujemo ovom novom prijedlogu zakona i da će se i ta internetska prodaja staviti u okvir a ponajprije u korist samih potrošača.
Prijedlogom zakona određuju su nadležna tijela za provedbu Uredbe 2023/988 i ovlasti tih tijela. Budući da se radi o uredbi koja je horizontalne prirode odnosno koja se primjenjuje u određenim segmentima i kada postoje posebni propisi koji uređuju sigurnost određenih proizvoda, a koji ne propisuju određene sigurnosne zahtjeve predviđene uredbom prijedlogom zakona određeno je više nadležnih tijela u svrhu provedbe ove uredbe kako bi se osigurala sveobuhvatnost i potpuna sektorska pokrivenost, a time i pravna sigurnost u ovom području. I sam državni tajnik je pobrojao zapravo sva resorna ministarstva koja će biti uključena u sve Državni inspektorat, ali i javne institucije tako da vjerujemo da će to biti i pravno, ali i prije svega logistički pokriveno na način koji će zadovoljiti zapravo sve potrebe svih potrošača. Stoga klub HDZ-a Hrvatske demokratske zajednice će podržati ovaj zakon. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Zaključujem raspravu, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Sada ćemo napraviti stanku do 11,15 kada nastavljamo s drugom točkom.

STANKA U 10:52 SATI
PDF