Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

77

  • Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 133
01.04.2025.

Glasovac, Sabina (SDP)
A mi sada kolegice i kolege prelazimo na sljedeću točku današnjeg dnevnog reda:

- Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 133

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava RH i čl. 172 i 204 Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Sukladno čl. 204 Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave temeljem čl. 197 Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za ratne veterane. S nama su i predstavnici resornog ministarstva, dobar dan, dobrodošli.
Želi li predstavnika predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, g. Sanjin Rukavina, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, izvolite.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo poštovani potpredsjednice HS-a. Uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Tijekom Domovinskog rata u RH poginulo je više od 400 djece. U gradu Slavonskom Brodu poginulo je za vrijeme Domovinskog rata 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave u RH. dan 3. svibnja 1992. g. upamćen je kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Sl. Broda jer je tog dana ubijeno najviše djece u jednom danu Domovinskom ratu, njih šestero. Taj dan, 3. svibnja 1992. g. i taj grad postali su simbol stradanje djece u Domovinskom ratu, stoga se u Sl. Brodu nalazi spomenik poginuloj djeci pod nazivom Prekinuto djetinjstvo upravo iz razloga prekinutih mladih života koji nisu uspjeli spoznati svu ljepotu življenja života ni zemlje u kojoj žive, a koji su život nažalost ugašeni pod kišom granata nemilosrdnog neprijatelja.
Polazeći od činjenica je svaki ljudski život svet, a ponajprije život djeteta pred kojim tek predstoje sva radovanja, igre i škole života, smatra se potrebnim 3. svibnja zakonom propisati spomendan kao zakonom upozorenje svim budućim generacijama na važnost očuvanja života djeteta, brige za njegovu sigurnost, život bez strahova, gubitaka, oružja i rata. Taj spomendan treba biti podsjetnikom na gubitak brojnih majki koje se niti jedno više ne smije ponoviti te spomenom na najnevinije žrtve čiju je sreću i radovanje prekinulo zlo. Važnost propisivanja 3. svibnja spomendanom u RH, iznimna je, kako za priznanje samim obiteljima stradale djece i sjećanje na njihov najveći gubitak, tako i za buduće opće svijest o tome koliko ratovi utječu na obitelji te koliko je važno da više niti jedno dijete ne podnese žrtvu gubitka života.
Također, važnim se ističe kako je RH nastala i na velikoj dječjoj žrtvi koja se ne smije ponoviti.
Zakonskim propisivanjem 3. svibnja kao spomendana Dana sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i njihovim obilježavanjem omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, čime se čuva od zaborava njihova žrtva prekinutog djetinjstva i ugašenih života djece koja su danas mogli biti odrasli ljudi, dragocjeni svojim obiteljima i svojoj domovini Hrvatskoj.
Stoga imajući u vidu sve prethodno navedeno, potrebno je zakonom, 3. svibnja propisati spomendan u RH Danom sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu. Donošenje ovog Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno čl. 204 st. 1. Poslovnika HS-a zbog osobito opravdanih razloga, kako bi se 3. svibnja 2025. g. po prvi puta obilježio kao spomendan propisan zakonom u RH Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
Imajući u vidu važnost obilježavanja predloženog spomendana, a vezano za činjenicu da je tijekom Domovinskog rata u RH poginulo više od 400 djece, a da se ove godine obilježava i 30 godina od završetka Domovinskog rata, smatra se potrebnim naglasiti žrtvu onih najnevinijih, a to su djeca ubijena u Domovinskom ratu. Stoga se smatra opravdanim donošenje ovog Zakona po hitnom postupku, kako bi se u ovoj 2025. g. značajnih i važnih obljetnica za RH na dostojanstveni način prvi puta obilježio zakonom propisan spomendan, Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu. Predlaže se HS-u donošenje ovog Zakona.
Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama državni tajniče, možete se vratiti na mjesto kako biste mogli odgovoriti na replike koje su prijavljene na vaše uvodno izlaganje.
U redu, možemo krenuti, prva replika, zastupnik Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice HS-a.
Poštovani državni tajniče, ovim prijedlogom zakona ne možemo vratit živote više od 400 djece koja su tijekom Domovinskog rata ubijena od granata ispaljenih bezobzirnim granatiranjem naših gradova i sela i od mučki ispaljenih snajperskih metaka, često u svojim domovima ili u igri.
To je rana koja nikad ne smije zacijeliti i zato možemo i moramo čuvati uspomenu. Dakle, ne možemo vratiti živote, ali možemo poručiti da nismo zaboravili i da nećemo zaboraviti. Nemam konkretno pitanje već želim naglasiti da je na nama da govorimo istinu. Ne iz mržnje nego iz poštovanja.
Ovaj spomendan bit će podsjetnik budućim generacijama da je cijena slobode bila jako visoka i da su je platili čak i nevina djeca. Ako budemo znali čuvati njihovu uspomenu, znat ćemo čuvati i Hrvatsku.

Glasovac, Sabina (SDP)
Nije bila replika, imate potrebu odgovoriti?
Izvolite.

Rukavina, Sanjin
Pa hvala lijepo poštovani saborski zastupniče, evo, kako nije bilo pitanja, ja se mogu sa svime ovim što ste naveli i konstatacijama vašim apsolutno složiti. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Zastupniče Barbarić, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče. Dakako da podupirem i pozdravljam donošenje ovih zakonskih izmjena. Međutim, napomenut ću da je i unutar BiH na prostorima gdje žive Hrvati nažalost stradalo veći broj djece, veći dio hrvatske javnosti zna za 8 djece u Vitezu na dan koji se predlaže 3. svibnja bilo je i jedno od raketiranja i Ljubuškoga, između ostaloga, poginulo je isto tako i dvoje djece, na dan kad spominjete za Sl. Brod pa bi bilo lijepo, ako je to zakonski moguće i korektno zakonski da se unutar obrazloženja ovih izmjena i dopuna zakona pozovu svi Hrvati izvan Republike da obilježe ovaj dan prigodnim sjećanjem na poginulu djecu i u Hrvatskoj ali i izvan RH, isti je neprijatelj.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Gospodin državni tajnik.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Poštovani saborski zastupniče, kako se radi o Konačnom prijedlogu zakona vi eventualno možete podnijeti amandman, pa kao predlagatelj možemo raspravit, al zasigurno mislim da ovaj spomendan će obilježit i također se u RH i van RH svako onaj ko je, ko želi to obilježiti s jednim dostojanstvom i mislim da u tom smislu apsolutno i van RH nije, nije moguće, zakon se može odnosit samo unutar RH, ali mislim da će obilježivanje i bit pozvani apsolutno na 3. svibnja apsolutno svi dobronamjerni ljudi, hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama.
Zastupniče Kajtazi izvolite imate repliku.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se.
Poštovani državni tajniče, podržavam prijedlog zakona koji se donosi uvođenjem spomendana za stradalu djecu u Domovinskom ratu jer smatram da je važno trajno priznavanje žrtva i očuvanje sjećanje na nevinu djecu čiji su životi brutalno prekinuti uslijed rata. Ovaj spomendan ima i duboku emocionalnu i društvenu važnost i podržavam njegovo usvajanje, no želio bih postaviti pitanje. Bi li bilo moguće u sklopu ovog prijedloga izmjene zakona iskoristiti priliku i uvesti kao spomendan 8. travanj Svjetski dan Roma? Vjerujem da je ovo pravi trenutak da se uz obilježavanje stradanja najnedužnijih koji ima naše duboko…/Govornik se ne razumije./… i spomendan koji bi bio izraz borbe protiv povijesne marginaliziranosti Roma u europskim društvima. Ovaj spomendan ne bi samo bio priznavanje kulturnog identiteta Roma u Hrvatskoj već bi poslao snažnu poruku o njihovoj važnosti u društvu u kojemu je promičenje neizostavni dio.
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Kao što sam i uvodno uvaženi zastupniče Kajtazi naveo, radi se o Konačnom prijedlogu zakona. Vi eventualno kao saborski zastupnik možete podnijeti amandman, pa ćemo kao predlagatelj razmotrit vaš prijedlog, hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Zastupnice Dragić izvolite, imate repliku.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče, podpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, dakle nema načina da se umiranje, patnja i ratna stradanja ijednog djeteta učini lakšim ili manje bolnim, ali morali smo napraviti sve, a jesmo li napravili sve, to je moje pitanje vama, da se nakon više od 30.g. od početka ratne agresije na Hrvatsku konačno sazna točan broj imena djece smrtno stradale i ranjene u Domovinskom ratu. Njihova nevina žrtva i prekinuto djetinjstvo trebaju biti trajan spomen na to da rat ostavlja duboke emocionalne i društvene rane koje se generacijama osjećaju, zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor državni tajniče.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Poštovana zastupnice, ja sam uvodno naveo da je preko 400, u ovom trenutku to je 402, al naravno zasigurno ima još zasigurno djece koja nisu otkrivena i zato smo namjerno i naveli da je broj preko 400, evo tako da nije precizirano, ali je taj broj zasigurno veći od 400 djece, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnik Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa uvažena potpredsjednice.
Uvaženi državni tajniče sa suradnikom.
Svojevremeno je ratni ministar zdravstva rekao da je ubojstvo djece najteži čin zločina protiv civila. Svakako podržavam ovaj prijedlog zakona i smatram da je važno utvrditi 3. svibnja spomendanom u RH jer zapravo na taj način odajemo priznanje obiteljima stradale djece, a isto tako održavamo sjećanje na njihov gubitak. Isto tako to je važno kao što ste uvodno istaknuli i za buđenje opće svijesti o tome kolko ratovi utječu na obitelj, te kolko je važno da nijedno dijete ne podnese žrtvu gubitka života. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Rukavina, Sanjin
Pa nije bilo pitanje, pa nemam što odgovorit, hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Dobro, možete slobodno, hvala.
Slijedeća replika zastupnice Borić izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani, poštovana predsjedavajuća, poštovani državni tajniče sa suradnikom.
Dakako i Klub Možemo! podržava prijedlog ovog iznimno važnoga spomendana kao što se doista treba prisjetiti ne samo sve djece stradale u ratu već jednako tako i otvoriti prostor za sjećanje i na civilne žrtve rata. Znamo da žene i posebice djeca na drugačiji način doživljavaju rat, no htjela bi vas upozoriti, čini mi se i malo ste i sami zastali, da vam se potkrala jedna greška, pa pogledajte budući da je ovo konačni prijedlog ili je samo vaše obrazloženje. Naime, u jednom ste trenutku rekli da se radi o spomendanu o velikom broju žena tj. majki, vi ste spomenuli, citirala sam, pa pogledajte, bojim se da vam se potkrala greška. Evo točno ću vam reći što ste izgovorili, pa malo pogledajte, malo ste i sami zastali, rekli ste spomendan brojnih majki, vjerojatno je trebalo biti dakako i za majke će to biti poseban, poseban dan, ali čini mi se, malo pogledajte, da se potkrala greška.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo poštovana zastupnice Borić, u zakonu piše djece i apsolutno nisam naveo, ja sam majke spomenuo da se to niti jednoj majki ne desi, zasigurno da su majke, naravno i roditelji općenito osjetljivi kad se desi takva nažalost tragedija da im dijete pogine. Evo tako da nije, radi se o djeci, ne o majkama, a jasno to stoji u ovom prijedlogu zakona, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Raspudić izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Poštovani državni tajniče, podržavamo apsolutno ovaj prijedlog promjene, promjene zakona. Bili bismo sretniji da se nije moralo čekati 30.g., da se ovo donijelo i ranije. U tom smislu vas pozivam da iskoristite apsolutni konsenzus i vladajućih i oporbe oko ove promjene zakona i obilježavanja 3. svibnja kao dana u kojem se sjećamo djece poginule i na druge načine stradale u Domovinskom ratu, dakle da se i taj konsenzus iskoristi kako bi se ove godine to obilježilo na poseban način na svim razinama, dakle da ovo ne ostane sad ad adacta određeni spomendan nego da ovo bude poticaj za organiziranje znanstvenog simpozija sa relevantnim institucijama, a i poticanje drugih vrsta aktivnosti u tom pogledu, da to ne ostane kao dosada samo na inicijativi pojedinaca poput hvale vrijedne Slavice Šnur, autorice potresnog dokumentarca o djeci stradaloj u Domovinskom ratu, nego da to doista bude dio državne kulturne politike i politike sjećanja.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Rukavina, Sanjin
Evo hvala lijepo zastupniče, mogu samo ovaj vaš prijedlog prihvatiti i zasigurno će se voditi i o vašem ovom prijedlogu i briga da stvarno taj dan bude dostojanstveno obilježen, hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnica Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajuća.
Poštovani državni tajniče, evo kao i sve moje kolege i s lijeva i desna podržavam svakako ovu inicijativu da se stavi jedan spomendan, Dan sjećanja na svu poginulu djecu u Domovinskom ratu.
Kao što smo vidjeli iz vašeg izlaganja u Slavonskom Brodu već postoji spomenik za djecu poginulu u Domovinskom ratu. Isto tako čitam u Vrpolju kod Knina ima memorijalno groblje odnosno spomen park. To su neka mjesta, kad imate neko mjesto, neki park ili neki spomenik nastavno na ovo što je kolega Raspudić i rekao, bitno je da postoje takva mjesta u našim naseljima i gradovima gdje ljudi na taj dan mogu doć i prisjetit se svih tih žrtava, pogotovo nama najbolnijih, država djece iz Domovinskog rata, pa se nadam da će i ostali gradovi krenuti za tim da u njihovim, u gradovima se naprave spomenici u njihovu spomen. Konkretno u Gradu Zagrebu prošao je prije par godina prijedlog za naziv parka „Djeca stradalnici Domovinskog rata“, pa se nadam da će uskoro taj naziv bit uvršten u fond Grada Zagreba kako bi mogli dobiti svoj park.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Uvažena saborska zastupnice, zasigurno da ima još JLS koje su obilježile na dostojanstven način, nažalost tu tragediju. Ja sam naveo u obrazloženju Slavonski Brod kao JLS jer je uistinu u toj JLS i u tom gradu u jednom danu poginulo najviše djece u RH tokom cijelog Domovinskog rata, evo hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
I posljednja replika na uvodno izlaganje, zastupniče Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, dakle ovo je hvalevrijedna inicijativa odnosno prijedlog zakona, treba uvijek naglašavat da se radi o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, da se radi o 400 djece koji su ubijeni za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj. Svaki život je vrijedan, međutim život djeteta je odnosno gubitak djeteta je posebno velika tragedija. I spomenuli ste majke i majke se spominju u ovom prijedlogu zakona jer ako postoji križ, ako postoji tragedija, to je kada majka izgubi svoje dijete, naravno i otac, ali majčina ljubav je ipak nešto što personificira najveću moguću ljubav odnosno sebe daruje na ovome svijetu. Hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Nemate potrebu vjerojatno?
…/Upadica Rukavina: Kako nema…/…
Imate?

Rukavina, Sanjin
…/Upadica Rukavina: …pitanje, nemam potrebe odgovoriti.

Glasovac, Sabina (SDP)
U redu, hvala.
Nema više replika.
Prije nego što pređemo na rasprave moram pitati, žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu, u ime Kluba nezavisnih zastupnika će riječ uzeti zastupnik Nino Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Podržavamo Prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH i konstatiramo da je Hrvatskoj bilo potrebno 30.g. nakon okončanja Domovinskog rata da na dostojanstven način oda pijetet i trajno sjećanje na svu poginulu i na drugi način stradalu djecu u Domovinskom ratu.
Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku poginulo je više od 400 djece kao što smo čuli, dosada 402 imenovane, dok ih je više od 1200 ranjeno. U širem smislu svakom je djetetu u Hrvatskoj u tom razdoblju na neki način izravno ili neizravno bačena sjena na djetinjstvo, kao što je i cijelo društvo istraumatizirano, najteže naravno oni koji su pretrpjeli izravne smrti, ranjavanja, maltretiranja, progonstvo.
U prijedlogu ovome stoji kako postoje samo dva spomenika posvećena stradaloj djeci i to oba u Slavonskom Brodu, evo čuli smo da postoji i u Kninu. Slavonski Brod je posebno bolna točka jer je u tom gradu za vrijeme Domovinskog rata ubijeno 28-ero djece i upravo je 3. svibanj 1992. upamćen kao najteži dan u povijesti Slavonskog Broda jer je tog dana u njemu ubijeno 6-ero djece. Nažalost čuli smo da su Hrvati u BiH, konkretnije u Srednjoj Bosni u Vitezu imali sličan slučaj u kojem je u jednom danu ubijeno 8-ero djece na dječjem igralištu. Zato je s pravom 3. svibnja odabran za Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
Stradala djeca kao apsolutno nedužne žrtve svakog rata najveći su podsjetnik na ratne strahote i najjače moralno uporište mirotvorstva i moralno i racionalno. To je posebno važno istaknuti u ove globalno konfuzne dane kada se olako blebeće o ratu. Od našeg sjećanja na rat proteklo je 30.g., golemi dio Europe zadnji rat je imao prije 80.g., pa se pomalo i zaboravlja u nekim glavama što znači rat i kakve strahote rat nosi. Upravo zato su važni podsjetnici poput ovog spomendana, kao doprinos istini i onome što je bilo, ali i zalog da se to ne ponovi. U tom smislu navest ću riječi Slavice Šnur, autorice potresnog dokumentarnog filma o ubijenoj i ranjenoj djeci u Domovinskom ratu pod naslovom „Od tog dana“ čije smo prikazivanje prije nekoliko godina organizirali u saboru.
Kaže u odgovoru na pitanje u jednom intervjuu gđa. Slavica Šnur, citiram, po mojem skromnom mišljenju bilo bi dobro i malo većoj djeci u školama prikazati ovaj film ili im kroz neko štivo skrenuti pozornost na stradavanja jer će sigurno netko od tih učenika možda sutra biti neki političar koji će u danom trenutku morati donijeti neku važnu odluku, riješiti neki sukob. Ako taj netko zapamti barem jedno lice od ovih nekoliko stotina poginule djece sigurno će si dati truda da pokuša sve samo da izbjegne ratovanje pogotovo ako bude imao vlastitu djecu. Poruka je jasna, završen citat.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Ivana Ribarić Majanović, Klub zastupnika SDP-a.
Izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, ovim Prijedlogom Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH sa konačnim prijedlogom zakona predlaže se uvođenje spomendana 3. svibnja kao Dana sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
Zašto baš taj datum? Nebo i zemlja gorjeli su 1992. godine u Slavonskom Brodu, 1.500 puta oglasile su se sirene za opću i zračnu opasnost. Ciljevi napada bili su pretežno civilni a mjesta i mjesta gdje se okupljaju ljudi. Rijetko su gađani neki od vojno značajnih ciljeva, a upravo nedjelja 3. svibnja 1992. godine bila je krvava. U cjelodnevnim napadima pogođena je kuća u blizini škole Hugo Badelić, pogođena je tzv. krmačom od čije eksplozije je poginulo 6-ero djece. U bombardiranju grada je poginulo još i 10 odraslih osoba i 60 iz je ranjeno. Spomenula bih i datum 27. svibnja '92. godine kada se tragedija dogodila na igralištu Plavo polje kada su djeca nakon više mjeseci skupila se na igralištu. U jednom trenutku doletjela je granata koja je udarila u stablo u parku, a geleri su se raspršili po zaigranoj djeci. Troje djece je poginulo, a 10-ak ih je teško ranjeno.
Upravo u Slavonskom Brodu izgubilo je život čak 28 djece što je najviše djece od svih jedinica lokalne samouprave te zbog toga se u Slavonskom Brodu i nalazi spomenik Prekinuto djetinjstvo sa svih 402 djece stradalih i u Vukovaru, Dubrovniku, Sisku, Zadru, Osijeku, Vinkovcima, Glini, Novskoj, Petrinji, Karlovcu, Šibeniku i u drugim gradovima i mjestima širom RH.
U Domovinskom ratu život je izgubilo 402 djece. 402 obitelji svaki dan imaju spomendan. Njima je svaki blagda… njima svaki blagdani započinju odlaskom na groblje. Oni se svaki dan pitaju kako bi izgledali danas.
Svaka žrtva ljudskog života za stvaranje domovine je sveta i vrijedna, a žrtva dječjeg života je ona pred kojom ostajemo nijemi i skamenjeni od tuge i nepravde. Djeca su žrtve najmanje po uzrastu, ali ubojstvo djece je najteži čin zločina protiv civila.
Ovaj spomendan ima za cilj trajno sjećanje na njihovu žrtvu i podizanje svijesti o važnosti očuvanja života djece i sprječavanja ratnih stradanja. Upravo zbog toga Klub SDP-a će također glasati za donošenje dopuna ovog zakona.
Ovo je iskaz pijeteta dječjim žrtvama i njihovim obiteljima i žao mi je da se ovo nije učinilo puno, puno ranije. Na nama svima danas je da gradimo državu i društvo dostojnu ovih nevinih dječjih žrtava i svih drugih žrtava.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin, gospođa Anja Šimpraga, Klub zastupnika SDSS-a.
Izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnikom, kolege i kolegice, ovaj konačni prijedlog zakona o Danu sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu otvara duboko moralne, etičke i ljudske dileme, pitanja kolektivnog sjećanja, suočavanja s prošlošću ali i odgovornosti za budućnost. Sjećanja su temelj identiteta kako ličnog tako i nacionalnog, no sjećanja moraju biti cjelovita, iskrena i lišena bilo kakvih manipulacija.
Kada govorimo o stradanju djece moramo biti posebno osjetljiviji, govorimo o najnevinijim žrtvama rata, o djeci čiji su životi prekinuti ili trajno obilježeni konfliktom koji nisu mogli razumjeti a kamoli skriviti. Moramo spomenuti i međunarodni pravni okvir Konvencije o pravima djeteta koju je RH ratificirala jasno navodi ključne obaveze. U Članku 6. ističe se da svako dijete ima prirođeno pravo na život i da države u najvećoj mogućoj mjeri osiguravaju opstanak i razvoj djeteta. Članak 38. obvezuje države da poduzmu sve moguće mjere kako bi osigurale zaštitu i skrb za djecu pogođenu oružanim sukobom. I posebno je važan Članak 39. koji obvezuje da države poduzimaju sve prikladne mjere za promicanje tjelesnog i duševnog oporavka i društvene reintegracije djeteta koje je žrtva bilo kojeg oblika zanemarivanja, izrabljivanja ili zlostavljanja, mučenja ili bilo kojeg drugog oblika okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupka ili oružanog sukoba. Takav oporavak i reintegracija osiguravaju se u okolini koja potiče zdravlje, samopoštovanje i dostojanstvo djeteta. Ove obveze nisu proizvoljne, one su temelj civiliziranog društva i moraju biti vodilje u našem djelovanju.
I sama sam imala prilike ispričati svoje iskustvo. Stradavanje djece nije samo fizičko ubijanje ono je i izgubljeno djetinjstvo, progonstvo, izbjeglištvo, život bez roditelja, bez doma, bez sigurnosti.
To su traume koje se prenose i na buduće generacije, stradavanje i prisilan prekid djetinjstva, a djetinjstvo nam niko ne može vratiti. Zato je važno da i u ovom danu sjećanja obuhvaćamo svu stradalu djecu, ne samo ubijenu, već i ranjenu, ne samo fizički već i psihički, svu djecu koja su ostala bez roditelja, svu djecu koja su bila prisiljena napustiti domove, svu djecu čije je djetinjstvo prekinuto ratom. S jednakom tugom sjećamo se ubijene i Aleksandre Zec iz Zagreba, Danijele Roknić iz Karlovca, Slobodana i Gorana Čengića iz Ervenika, Darija i Tomislava Jurića iz Kostrića, svakog djeteta iz Slavonskog Broda, Gline, Vukovara, Pakoštana, Medviđe, Škabrnje. Ne dopustimo da za bilo koje dijete kažu da je ratna šteta, kao što je to iskazano nepravomoćnom presudom Zagrebačkog općinskog suda za ubijenu djecu na Petrovačkoj cesti. I pitam sve one koji bi dijelili jer nažalost u našem društvu ima takvih koji bi dijelili djecu, kako biste objasnili majci koja je izgubila dijete da njena bol, njene suze, njena patnja, vrijede manje samo zato što je druge nacionalnosti? Kako bismo pogledali u oči djeci koja su preživjela, ali nose trajne ožiljke i rekli im da su njihove patnje manje važne zbog njihovog imena, vjere il porijekla? Zakon jasno govori o svoj nevinoj i stradaloj djeci u Domovinskom ratu. Bol djeteta nema nacionalni predznak, prekinuti dječji život tragedija je cijelog čovječanstva, a ne samo jednog naroda. Njihove sudbine moraju biti dio našeg kolektivnog sjećanja koje će nas spajati, a ne razdvajati. Moramo biti svjesni da su ratne traume trans generacijske, djeca koja su preživjela rat danas su odrasli ljudi, mnogi su i sami roditelji, traume koje nose prenose se i na njihovu djecu. To je začarani krug koji moramo prekinuti, a jedini način da ga prekinemo jeste istina, pravda i sjećanje na sve žrtve.
Jedan od najvažnijih članaka Konvencije o pravima djeteta glasi „u svim akcijama koje se odnose na djecu bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove, socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost“ i zato mi danas ne dijelimo, sva djeca zaslužuju našu zaštitu, naše poštovanje i sjećanje. To je dug koji imamo prema svoj djeci, prema djeci koja su otišla prerano, prema djeci koja su preživjela s ožiljcima, prema djeci koja danas odrastaju i koja zaslužuju živjeti u miru, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Veljko Kajtazi, Klub zastupnika nacionalnih manjina. Polako, polako, izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Hvala poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege.
Danas imamo pred sobom prijedlog zakona koji unosi važne dopune u Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH. Prvo želim pohvaliti prijedlog zakona koji je danas pred nama. Dopuna Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH predstavlja važan korak prema priznavanju i očuvanju sjećanja na najznačajnije događaje i žrtve koje smo nažalost podnijeti u recentnoj hrvatskoj povijesti. Takvi spomendani važni su za razvoj kulture i identiteta svih naših građana uključujući i romsku zajednicu. Posebno ističem da je propisivanje 3. svibnja kao Dana sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu simboličan i nužan korak prema očuvanju sjećanja na najnevinije i najmlađe žrtve čiji su životi brutalno prekinuti uslijed rata. Za Hrvatsku koja nosi teret prošlih sukoba, ali i snagu u suočavanju sa posljedicama ovaj spomendan je više od same zakonske odredbe, on je podsjetnik na našu zajedničku odgovornost da se takva tragedija nikad ne ponovi. Kao zastupnik 12 nacionalne manjine u potpunosti podržavam ovaj prijedlog zakona i uvođenje spomendana jer smatram da je svaki ljudski život, a posebno život djeteta svet. U tom duhu pozivam nas sve da ovaj dan bude podsjetnik ne samo na djecu koji su stradala u Domovinskom ratu, već i na to da nikad ni pod kojim okolnostima ne smijemo dopustiti da bilo koje dijete na svijetu neovisno o naciji, rasi ili vjeroispovijesti bude žrtva rata, nasilja ili nepravde. Djeca su naša svjetlost i trebamo činiti sve što je u našoj moći da na njih ne padne mrak. Ovaj spomendan koji nas posjećuje na najnevinije žrtve treba biti stalna opomena da moramo čuvati mir, posebno danas kad je globalno on najugroženiji, brinuti za sigurnost djece i raditi na svijetu u kojem će svaki dječji život bit poštovan i zaštićen.
Kao što je ovaj prijedlog zakona važan za trajno priznavanje žrtva i očuvanje sjećanja na nevine žrtve rata smatram da postoji još jedan važan korak koji danas možemo poduzeti kako bismo poslali snažnu poruku o važnosti priznavanja kulturnog identiteta svih naših građana. U tom duhu želim predstaviti prijedlog amandmana koji bi mogli dodatno obogatiti ovaj zakon, a rezultirali bi uvođenjem Svjetskog dana Roma 8. travnja kao spomendan u RH. Svjetski dan Roma koji obilježavamo 8. travnja od izuzetne je važnosti za romsku zajednicu jer simbolizira priznavanje kulturnog identiteta Roma širom svijeta. Taj dan obilježava održavanje Prvog svjetskog kongresa Roma 1971.g. u Londonu koji se smatra jednim od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Na tom kongresu usvojene su odluke o prihvaćanju romske zastave i službene himne, čime je romska zajednica dobila simbolički okvir za svoj identitet i jedinstvo. Ovaj dan nije samo snažan simbol postojanja globalne romske zajednice već i dan koji nas podsjeća na važnost priznavanje romskog identiteta, kulture i borbe za ravnopravnost.
Kao narod koji je pretrpio mnoge nepravde Romi zaslužuju imati i svoj dan, dan koji nas podsjeća na važnost ravnopravnosti, poštovanja i prihvaćanja svih manjinskih zajednica. Iako se u javnosti često može čuti mišljenje da nam takav spomendan nije potreban smatram da je upravo sada pravi trenutak da ga uvedemo. Takvi komentari koji se protive priznavanju romskog identiteta i povijesti nisu nažalost novost.
Sličnim otporima i komentarima svjedočili smo i kada smo kao zajednica predlagali izradu romskog rječnika kao i kad smo išli sa tiskanjem publikacije koji su promovirali romski način života i slale poruke nade, osnaživanja i ponosa romskoj zajednici u Hrvatskoj. Uvijek će biti onih koji će tvrditi da nam to ne treba, ali treba nam.
Ovakvi spomendani jačaju romsku zajednicu, njihov identitet i potiču ih da se javno deklariraju kao Romi. Na spomendan svaki Rom imao bi priliku jasno reći Rom sam i ponosan sam što sam Rom i ponosan sam što me, što me moja domovina Hrvatska prepoznaje.
Romska zajednica u Hrvatskoj nažalost nema matičnu državu niti zemlju koja bi stajala iza nje osim RH. Spomendani kao i drugi oblici priznavanja doživljavaju se kao vlastiti možda čak i snažnije nego što to čine drugi građani RH.
Stoga amandman koji predlažem imaju za cilj uvođenje 8. travnja kao spomendan u Hrvatskoj to bi bio korak prema daljnjem priznavanju važnosti ovog dana za romsku za… za romsku zajednicu koja kao hrvatska nacionalna manjina bez vanjske nacionalne države svoju domovinu pronalazi upravo u RH.
Svjetski dan Roma predstavlja kulturno dobro, a obilježavanje ovog dana kao spomendana omogućilo bi daljnje jačanje romske kulturne baštine i uključivanje Roma u širu društvenu zajednicu. To bi također omogućilo ostvarivanje kontinuitet aktivnosti iz Operativnog programa za nacionalne manjine.
Ovaj prijedlog amandmana ne samo da se uklapa u aktivnosti 1.3.1. Operativnog programa nacionalnih manjina za razdoblje 2024.-2028. koje se odnosi na zaštitu i očuvanje kulturnih dobara nacionalnih manjina u RH nego i dalje doprinosi osnaživanju prava i sloboda Roma u Hrvatskoj.
Uz to predloženi amandman uključuje mogućnost za deklarirane pripadnike romske manjine da izaberu jedan neradni dan bilo za obilježavanje Svjetskog dana Roma ili vjerski blagdan prema vlastitoj vjeroispovijesti čime se dodatno potiče poštovanje različitosti unutar društva ali i potiče pripadnike romske nacionalne manjine da se javno deklariraju kao Romi.
Neka ovaj spomendan bude dodatni iskorak na dugom putu potpune emancipacije romske zajednice, upoznavanje hrvatskog društva sa bogatstvom koje romska zajednica nudi i naravno sa onim što ona predstavlja kao aktivni sudionik u izgradnji Hrvatske.
RH je danas već prepoznata kao europska perjanica zagovaranja i unaprjeđenju romskog položaja u društvu. Iznimno sam zahvalan brojnim ministrima i premijeru Andreju Plenkoviću što su kroz protekle godine podržavali inicijative koje su vodile prepoznavanju …/Govornik se ne razumije./… uspostavi Svjetskog dana romskog jezika i koji su doveli do izgradnje Memorijalnog centra Uštica na koji smo posebno posebni i koji je i danas primjer dobre prakse na koji način se možemo i trebamo nositi prema tragičnim detaljima naše prošlosti.
Uvođenjem predloženih amandmana RH bi nastavila zagovarati ovu globalnu akciju priznavanja i unaprjeđenje statusa Roma čime bi dodatno učvrstila svoj međunarodni ugled kao država koja poštuje ljudske prava i kulturu raznokolkosti.Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Pero Ćosić, Klub zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani predstavnici predlagatelja, državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege, pred nama je Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH s konačnim prijedlogom zakona kojim se 3. svibnja proglašava Danom sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
Kao zastupnik u Hrvatskom saboru, ali i kao stanovnik Slavonskog Broda moram priznati da ovaj prijedlog zakona donosi sa sobom jedno posebno značenje. Govorim o nepravdi koja boli i danas, ugašeni su dječji životi ali nažalost nitko do dan danas nije odgovarao za taj zločin.
Ovim zakonom odajemo dostojanstveno priznanje najnevinijim životima izgubljenima u ratnim stradanjima. Tijekom velikosrpske agresije na RH čuli smo ubijeno je više od 400 djece dok ih je preko 1.200 ranjeno nažalost mnoga sa trajnim posljedicama.
Slavonski Brod, simbol stradanja djece u Domovinskom ratu nosi jedno posebno breme 28 poginule djece. Od tih tragičnih brojeva najdublje nas pogađa dan 3. svibnja 1992. najkrvaviji dan u povijesti Slavonskog Broda. Tog dana evo pod kišom granata, aviobombi i raketa poginulo 16 Brođana među njima 6-ero djece u samo jednom napadu, a najmlađe je imalo svega 20 mjeseci.
Ovo nije neka daleka povijest iz knjiga, ovo nije tako daleko niti povijesno, niti geografski, ovo je Slavonski Brod naši ljudi, naše ulice, naše obitelji, ovo nisu samo brojevi i zato ove strašne činjenice ne smiju ostati samo statistika već trebaju biti trajno urezane u kolektivno pamćenje nacije.
Ovaj zakon nije samo tehnička izmjena Zakona o spomendanima, ovo je naš dug prema tim obiteljima, prema tim djetinjstvima koja su prekinuta, prema toj nepravdi koja nas obvezuje.
Kao saborski zastupnici moramo biti jedinstveni i odlučni u ovoj politici. Hrvatska pamti, pamti svoju prošlost, ali gradi mirnu i sigurnu budućnost za svu djecu.
Danas kada obilježavamo i 30. godišnjicu završetka Domovinskog rata još snažnije osjećamo kako su mir i sloboda dragocjeni.
Svi mi ovdje danas raspravljamo u prilog naravno donošenja ovog zakona, ali Slavonski Brod i druge sredine diljem Hrvatske već 30.g. žive sa ovim spomendanom, sjećaju se i bez zakona, ali ga sada evo činimo i dijelom kolektivnog sjećanja cijele države.
U središtu Slavonskog Broda, uz rijeku Savu stoji spomenik „Prekinuto djetinjstvo“, nijemi svjedok ovih tragičnih događaja. Pred njim i danas zastajemo u tišini i boli, ali i u nadi da će upravo on biti opomena i podsjetnik svakom naraštaju da djeca nikada više ne smiju biti žrtve ratova. Hrvatska je stvorena u ratu, ali izgrađuje se u miru i ovaj spomendan ne obilježava se samo da bismo gledali unatrag već da bismo jasno poslali poruku budućim naraštajima i zato vas sve uvažene kolegice i kolege pozivam da podržite donošenje ovoga zakona po hitnom postupku kako bismo i ove godine kada obilježavamo 30. godišnjicu završetka Domovinskog rata dostojanstveno i zajednički odali počast djeci čiji su životi prerano ugašeni. I još jednom evo napominjem, neka ovaj spomendan bude trajni podsjetnik i opomena da nikada više nijedno dijete ne smije postati žrtva rata.
Osobno kao Brođanin nosim sjećanje na 3. svibanj '92. i bol stradalih i njihovih obitelji, kao i svi moji sugrađani sa posebnim pijetetom odajemo počast najnevinijim žrtvama Domovinskog rata, zajedno sa njima i sa cijelom Hrvatskom evo činimo to danas i ovdje u ovoj, u ovoj sabornici i ovaj spomendan bit će trajni podsjetnik, ali i obveza da Hrvatska nikad ne zaboravi čuvati istinu i graditi budućnost u kojoj djeca, u kojoj djeca žive slobodno, sretno i sigurno. Naravno da će Klub HDZ-a podržati ovaj, ovu dopunu zakona, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gđa. Draženka Polović, Klub zastupnika Možemo!, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Klub zastupnika Možemo! podržava prijedlog o proglašenju 3. svibnja spomendanom, Danom sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu. Ovaj prijedlog nije samo simboličan čin već važan korak u očuvanju sjećanja na stradalu djecu, ali i kako stoji u obrazloženju i kao znak upozorenja svim budućim generacijama na važnost očuvanja života djeteta, brige za njegovu sigurnost, za život bez strahova, gubitaka, oružja i rata.
Tijekom Domovinskog rata od '91. do '95.g. prema podacima prof. Hebranga ubijeno je ukupno 402 djece, 1184-ero djece je ranjeno, od kojih je 108 ostalo, njih 108 su ostali trajni invalidi, 219 je bilo zatočeno u srpskim koncentracijskim logorima, 4285-ero djece ostalo je bez jednog roditelja, a 54-ero djece je ostalo bez oba roditelja, izvan Hrvatske evakuirano je 6725-ero djece. Te brojke nisu samo statistički podatak već i bespovratne teške sudbine koje su pogodile i promijenile obitelji i čitavu zajednicu. Kada razmišljamo o posljedicama rata ne možemo zaboraviti da su mnogi mladi ljudi doživjeli trajne tjelesne ozljede dok su neki od njih izgubili svoje obitelji, domove i prijatelje. Preko 26 tisuća djece u Hrvatskoj tijekom rata pretrpjelo je fizičke ili psihičke traume noseći ožiljke koji ih zasigurno prate kroz cijeli život. Svaka priča o stradanju djeteta, od onih koji su izgubili život do onih koji su preživjeli s ožiljcima mora nas obvezati da činimo više. Rat ne bira, ne bira ni godine, ni ime, ne bira ni nacionalnost. Stradanje djece nije isključivo pitanje prošlosti, danas dok se prisjećamo naše djece moramo usmjeriti pogled i prema današnjim sukobima koji istovremeno potresaju svijet, sukobi u Ukrajini gdje je prema UNICEF-u na tisuće djece stradalo, ranjeno ili prognano, podsjećaju nas na to koliko je važno zaštiti djecu. U Palestini gdje milijuni civila uključujući i djecu trpe posljedice ratnog stanja i neprestanih sukoba, situacija je jednako alarmantna, više od milijun djece nema osigurana osnovna ljudska prava uključujući pristup obrazovanju i zdravstvu. I dok razmišljamo o ovim teškim temama ne smijemo zaboraviti na afričke zemlje poput Južnog Sudana gdje su konflikti postali gotovo svakodnevica, djeca su tamo još jednom najranjivija skupina izložena nasilju, otmicama, prisilnoj regrutaciji i često prolaze kroz strašne traume koje oblikuju njihovu sadašnjost i budućnost. Ove situacije također zahtijevaju našu pažnju i djelovanje. Sva ta djeca koja ovog trenutka stradavaju naša su obaveza u poduzimanju svega što možemo prema zaštiti nedužnih. Stoga u ime djece koja su poginula u Domovinskom ratu u ime poštovanja ljudskog života imamo odgovornost raditi na prevenciji sličnih tragedija u budućnosti. U tom smislu očekujemo jači angažman naše vanjske, ali i unutrašnje politike u zaštiti djece u ratom zahvaćenim područjima. To znači aktivno sudjelovanje u inicijativama za očuvanje i zaštitu djece, usmjeravanje humanitarne pomoći i osiguravanje obrazovanja za djecu koja su izgubila svoje djetinjstvo.
U situacijama poput ovih gdje uzrok borbe često uključuje pravo na opstanak moramo postaviti temeljna pitanja o ljudskom dostojanstvu i nacionalnoj odgovornosti prema drugima. Naša snaga kao zajednice i kao nacije mjeri se time koliko smo spremni pomoći drugima i dok ne možemo promijeniti prošlost možemo stvoriti bolju budućnost. Svako od nas može pridonijeti promjeni bilo da se radi o volonterskom radu, donacijama ili podizanju svijesti o pravima djeteta.
Neka nas sjećanje na stradalu djecu inspirira da budemo bolji, da se borimo protiv nepravde i da radimo zajedno na ostvarenju svijeta u kojem će svako dijete imati priliku živjeti bez straha, boli i gubitka. Neka 3. svibnja bude dan koji će nas potaknuti na empatiju, solidarnost i aktivizam u borbi protiv ratova koji negiraju prava svakog djeteta, nek nas motiviraju za promjene i konkretne akcije vezane za zaštitu djece diljem svijeta.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
I gospođa Anamarija Blažević, Klub zastupnika HDZ-a završno, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Kolegice i kolege ovo je svakako tema kaže ovaj kolega Pero o kojoj svako od nas ima nešto za reći, ali kao i svi klubovi i Klub HDZ-a podržava ovaj Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH s konačnim prijedlogom.
Kratko ću samo reći što je to spomendan. To je radni dan i njime se obilježavaju neki važni događaji svjetovnog karaktera, važniji za noviju hrvatsku povijest. Svakako ovaj prijedlog, a i svi ovi razlozi da donošenje ovog zakona su opravdani a to dokazuje i konsenzus današnjih klubova i svih zastupnika. Nakon svega što smo čuli pokušat ću staviti naglasak na određene razloge zašto baš 3. svibanj treba biti spomendan i Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
Čuli smo da je tijekom Domovinskog rata za vrijeme velikosrpske agresije poginulo više od 400 djece, a oko 1.200 je ranjeno. Stradanje djece je bilo diljem RH. Djeca su ginula i ranjena i u Vukovaru i u Škabrnji i u Pakracu i u Lipiku, u Vinkovcima, Karlovcu, Dubrovniku ali i mnogim drugim gradovima i mjestima. Rat je bio sveprisutan. Crta obrane protezala se na više stotina kilometara, a neprijatelj je gađao gradove i civilne ciljeve škole, bolnice, vrtiće tako da djeca nisu bila u pozadini ratnih zbivanja nego vrlo često u samom središtu bojišnice suočena s ratnom agresijom i nasiljem.
Osim što su bila izložena prijetnji fizičkog stradanja, ranjavanju i smrti djeca su gledala i stradanja svojih bližnjih, članova svojih obitelji i prijatelja. Čuli smo nekoliko puta kako je u gradu Slavonskom Brodu poginulo 28 djece što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave u RH, a taj broj je veći od jednog današnjeg razrednog odjeljenja. 65 ih je ranjeno na širem području Slavonskog Broda, dakle više od 3 razredna odjeljenja.
Upravo 3. svibanj '92. upamćen je kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda jer je tog dana ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu. Djeca su ginula i na igrališta, igralištima i u svojim kućama i u dvorištima.
Sigurna sam da će spomenik poginuloj djeci Prekinuto djetinjstvo ove godine 3. svibnja dobiti dodatno značenje zbog spomendana Dana sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
Čuli smo i o Konvencijama o pravima djeteta, a osim toga u ratu su djeca posebno zaštićena i brojim drugim međunarodnim konvencijama. Napominjem da su oni najzaštićenija kategorija stanovništva, međutim ubojstva djeca bila su realnost u Domovinskom ratu i zato je potreban 3. svibanj.
Važnost propisivanja ovog spomendana važan je i izniman kako za priznavanje žrtve obitelji stradale djece i sjećanje na njihov gubitak tako i za buđenje opće svijesti o tome koliko ratovi utječu i na obitelji te koliko je važno da niti jedno dijete ne bude žrtva rata. I sama sam tada bila dijete i sjećam se prijatelja iz djetinjstva u bolnici nakon ranjavanja, a zna… onda smo imali svega 12 godina, on je ranjen iz avionskog napada. Sjećam se i znam prijatelja iz djetinjstva koji je ranjen i od mine zaostale iz Domovinskog rata.
Prema prijedlogu ovih zakonskih izmjena koje Ministarstvo pravosuđa na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja predložilo spomendan će biti obilježen već ove godine. Uvjerena sam na primjeren način i na svim razinama upravo kada RH obilježava 30 godina od završetka Domovinskog rata.
Iz svih ovih nabrojanih razloga ali i iz niza ostalih neizrečenih razloga Klub HDZ-a će podržati donošenje Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama i zaključujem raspravu i sutra nastavimo u 9 i 30 sa Prijedlogom Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda s konačnim prijedlogom zakona, ona je u hitnom postupku naravno i …
…/Upadica se ne razumije./…
… dobro uglavnom to je, uglavnom to je zakon broj 136 ovaj vi koji me, vi koji me niste slušali pa onda idite i tražite ga za sutra.
Doviđenja.

SJEDNICA PREKINUTA U 14,18 SATI.

77

  • Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 133
11.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 133.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, ali prije toga zahtjev za stankom.
Kolega Čabaj, izvolite.

Čabaj, Krešimir (DOMINO)
Poštovani, tražim stanku u ime Kluba stranaka Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatskih suverenista vezano za inicijativu za ukidanje 22.6. Dana antifašističke borbe kao nacionalnog blagdana.
Iako se lijeva falanga već digla na zadnje noge u obrani svojih stavova mi smo detaljno proučili sve države u Europi slavi li itko odnosno obilježava li itko antifašizam kao nacionalni blagdan. Ne slavi ga nitko, a zemlje koje ga na različite načine obilježavaju čine to 23. kolovoza Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Osobito bih pritome istakao i zemlje bivšega istočnog bloka koji su kao i mi patili pod komunističkom čizmom poput Poljske ili Češke ili Mađarske. Ni oni nemaju nacionalni blagdan koji slavi antifašizam. A zašto? Jer sjaši kurta da uzjaši murata. Jedan totalitarizam je zamijenio zapravo onaj drugi i oni su toga svjesni. To bi trebali i mi. Mi Hrvati ako ga već i obilježavamo prvenstveno tu trebamo izdvojiti jedno ime, a to je gospodin Andrija Hebrang čovjek koji se iskreno borio za hrvatske interese i koji se između ostalog zalagao da Boka kotorska i Srijem uđu u sastav RH pa su ga zbog toga ubili u beogradskom kazamatu ili kako to svečano komunisti kažu objesio se o radijator. Jesu li to ti antifašisti što dave i ubijaju Hrvate koji se usude pisnuti da ne spominjem stotine tisuća ubijenih nakon rata? Pa vas ovdje pitam, a posebice lijevu oporbu za koji ste vi antifašizam Hebrangov ili Titov i Rankovićev? Jeste li za onoga koji je u okviru te ideologije i ubijao zbog promicanja hrvatskog interesa ili za one koji su njega, a i stotine tisuća drugih nakon njega u tišini nakon rata likvidirali? Mi smo Hrvati i nas zanima isključivo Hrvatska i njezini interesi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… nikakve ideologije i slično.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Čabaj, stanka je odobrena, a imamo dva, dvije povrede Poslovnika.
Kolega Grbin, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Povrijeđen je čl. 2. st. 7. Poslovnika HS-a koji govori o tekstu prisege jer smo svi prisegnuli da ćemo se držati Ustava koji u svojim uvodnim odredbama govori o tome da je Hrvatska utemeljena na antifašističkim zasadama ZAVNOH-a nasuprot proglašenju Endehazije. Dakle Hrvatska je po Ustavu RH usvojenom od ovog HS-a zasnovana na antifašističkim temeljima i zbog toga se …
.../Upadica: Kolega Grbin./... u Hrvatskoj slavi Dan antifašističke borbe. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grbin, dobivate opomenu, bila je to replika, a ne povreda Poslovnika.
Kolega Ostojić, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)
238, obmana.
Naime, samo ću vas podsjetit da je 9.5. Dan Europe i Dan borbe protiv fašizma. Toliko oko toga tko i kako gleda na taj fašizam. Prema tome, nemojte govorit o stotinama tisuća ubijenih iza rata, sjetite se samo svih onih Hrvata koji su dali život za slobodu ove Hrvatske, pa ako već hoćete Tuđmanovih partizana. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ostojić, i vi ste isto tako replicirali, dobivate opomenu.
Kolega Bakić, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem g. predsjedniče, povrijeđen je čl. 238.
Želim podsjetiti da je kolega izrijekom rekao da se lijeva oporba diže na stražnje noge na spomen ovog praznika. Što se samo merituma tiče, ne samo zbog Ustava, mi se antifašizma i Dana antifašističke borbe nikada nećemo odreći.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bakić, isto tako, bila je replika, dobivate opomenu.
Kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Poštovani, čl. 238.
Kolega Ostojić, pa evo, recimo sutra …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo malo, .../nerazumljivo/... ovako, kolega Čabaj je obrazložio svoj stav. On nije dovodio u pitanje, koliko sam ga ja shvatio, antifašizam kao vrijednost, govorio je o razlikama između Andrije Hebranga i Josipa Broza Tita. Dakle on je iznio svoje mišljenje, on je iznio svoje mišljenje, s njime se možete slagati, ne slagati, ali nije dovodio u pitanje vrijednosti antifašizma. Dakle poslušajte dobro o čemu je govorio.
E sada što biste vi začepili ljudima usta da se o toj temi govori, to je druga stvar, dakle imaju pravo iznijeti svoja stajališta, možete se slagati /Pljesak./ s njima, ne slagati se s njima, ali iz ove sabornice izabrani su ovdje i imaju pravo iznositi svoja stajališta. Nije bilo ništa što je izašlo izvan okvira onoga što se ovdje čuje svakodnevno.
Izvolite kolega Pavliček.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)
Je li može vrijeme samo, molim vas?
.../Upadica: Može./... Čl. 238, kolega Ostojić i kolega Bakić. Nitko ne traži od vas da se vi odreknete antifašizma, samo se očekuje da osudite zločine koje su upravo ti antifašisti napravili nakon završetka Drugog svjetskog rata. Evo sutra u Vukovaru antifašisti i njihove udruge slave oslobođenje Vukovara, kada su probili srijemski front. A to isto veče su ubili 300 uglednih Vukovara, Hrvata i Nijemaca bez ikakvog suda. Od koga su oslobodili oni Vukovar? Oslobodili su Vukovarce od njihovih života.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavliček, isto tako, bila je replika, dobivate opomenu.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Bakić je povrijedio čl. 238, omalovažava saborske zastupnike i hrvatski narod.
Zločini pod krinkom antifašizma su fašističke metode. Simboli zvijezde petokrake zajedno sa četničkom kokardom koja je antifašistički simbol je napala Hrvatsku i Domovinski rat i branitelji iz Domovinskog rata su antifašisti jer su se borili za slobodu Hrvatske i vi kolega Bakiću …
.../Upadica: Kolega Bulj./... uživate dobrobiti u ovome Saboru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako, opomena, bila je replika.
Kolega Bakić, ponovo sada.

Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem. 238, povrijedili ste ga upravo vi, g. predsjedniče, rekavši mi da nastojim nekome začepiti usta. To je naprosto najdalje od istine. Što se međutim, moje prve intervencije tiče, ja ću vas podsjetiti, budući imate selektivno slušanje, da je kolega Čabaj rekao da se mi, lijeva politička, lijevi dio političkog spektra, dižemo na stražnje noge. Taj dio je, naravno, omalovažavanje, on je uvredljiv i očito, očito za vas potpuno primjeren.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bakiću, dakle da se netko diže na stražnje noge i da ja zbog toga nekoga opominjem i dajem opomene, pa onda bih mogao gotovo na svako izlaganje nekom dati opomenu. To je jedna stilska figura, zna se što znači, ako vas to toliko vrijeđa, meni vas je žao, ali ja zbog toga opomene davati sigurno neću.
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani, 238, slušam ovdje kolege kako se zgražaju nad onim što je kolega Čabaj rekao, posebno mi je u uho upao kolega Grbin.
Kolega Grbin, pravi antifašist, pravi komunist nikad ne bi .../nerazumljivo/... i pravi drug, nikad ne bi maznuo iz proračuna 7 tisuća eura.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović, dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Penava, izvolite.

Penava, Ivan (DP)
Poštovani predsjedniče, čl. 238, ispred Domovinskog pokreta dakle jasan je naš stav da smo protiv svih totalitarnih režima, da nam i sukladno tome nećemo podržati prijedlog da se ukine dan .../nerazumljivo/... obilježavanja antifašističke borbe, ali s jasnom distinkcijom da pod tim pojmom provlačiti i propagirati komunizam i komunističku partiju i ideologiju je nešto od čega se jednako tako ograđujemo i ovo će se jednostavno i pretvara se u ideološku raspravu koja nema veze…
.../Upadica: Hvala vam./... sa modernom hrvatskom državom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Penava, isto tako, bila je replika. Dobivate opomenu.
Kolega Bulj, izvolite. Povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo. Povrijeđen je čl. 238, kolega Bakić, ni oni koji veličaju antifašizam bio bi red hrvatskom narodu da se ispričaju za sve zločine i osude režim koji je pobio više od pola milijuna Hrvata.
Ako ne znaš šta je bilo, zločinačka zvijezda petokraka je napala Hrvatsku u Domovinskom ratu, a hrvatski branitelji …
.../Upadica: Kolega Bulj./... su je obranili i oni su antifašisti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj, dobivate opomenu, dobivate opomenu, bila je replika. To je vaša 3. opomena, ne možete više sudjelovati sada u raspravi.
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Valja podsjetiti na tri činjenice …
.../Upadica: Valja podsjetiti na članak./... 238, 238, dakle. Valja podsjetiti na tri činjenice, jedna je da su europske institucije i Vijeće Europe i EU, a isto tako i HS 2006. u svojoj deklaraciji osudili jugokomunistički režim kao zločinački koji je počinio najgore vrste zločina, druga činjenica da su međunarodni znanstvenici od Njemačke do Amerike proglasili zlatno tele toga sustava Josipa Broza Tita desetim mega ubojicom…
…/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević, isto tako replika, dobivate opomenu, prošlo je vrijeme./…
…u cijeloj svjetskoj, u cijeloj svjetskoj povijesti i treća…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nemojte molim vas, prošlo je vrijeme već za 8 sekundi, držite se vremena, replicirali ste, dobili opomenu i to je to.
Kolega Raspudić izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Čl. 238., ja ću podsjetit da danas smo se okupili na ovoj točki svi skupa i postigli konsenzus da uvedemo spomendan nakon 30.g. od rata na djecu poginulu u Domovinskom ratu, ubijenu nevinu djecu. Ovo je važna rasprava, ja predlažem da je napose provedemo, 22.6. je apokrifni datum koji bi trebalo obilježavati u muzeju prekinutih veza jer je tad pukla ljubav komunista i nacista koja je trajala 2.g. od Pakta Ribbentrop-Molotov i …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…i postoje u hrvatskoj tradiciji prave antifašističke borbe…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Raspudić./…
…od 1920., pa nadalje koje nisu komunističke, ali ostavimo to za drugu priliku …
…/Upadica predsjednik: Isto tako, molim vas, vrijeme je isteklo kolega Raspudić./…
…danas su djeca u fokusu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Slažem se s onim prvim dijelom što ste kazali, pa bih pozvao sve da polagano privedemo kraju ovu raspravu jer je otišla u potpuno krivom smjeru i smisao ovih promjena tiče se upravo onoga što je u prvom dijelu kazao kolega Raspudić, opomena dakle.
Kolega Kukavica izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Da, čl. 238., slažem se sa g. Raspudićem, al moram nadovezat ovu temu, naime i zbog sebe i nas ovdje i radi hrvatske javnosti. Fašizam je poražen kapitulacijom Italije, nacizam je poražen kapitulacijom Njemačke, tada …/Govornik se ne razumije./… socijalizam, a komunizam je živio 45.g. nakon toga i mi vrlo jasno želimo napravit razliku između svih tih zala koji su se dogodili tada i dovođenje u današnji kontekst tih loših vremena je loše. Znači ne može se sakriti komunistički zločini iza antifašizma.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica bila je replika, pa dobivate opomenu.
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., treća činjenica je da je JNA, Titova partijska vojska bila glavni operativni izvršitelj srbijanske oružane agresije na RH, BiH i Kosovo, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, nije treća nego druga opomena, pa nadam se da neću morat dati i treću.
Idemo sad na još jedan zahtjev za stankom, kolega Josić izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Tražim stanku od 10 minuta u ime Kluba DP-a da bi još jednom malo raspravili o ovim prijedlozima. Dok smo se mi u Vukovaru borili protiv petokrake i kokarde neki od predlagatelja su još uvijek nosili petokraku i kunili se u Tita i partiju. Predsjednik Tuđman je mudro obilježavanje antifašističke borbe i Srba preselio znači u Brezovicu, u Srbu je se dogodilo zločin nad Hrvatima i da danas taj dan slavimo imali bi jedan veliki problem, to bi bio poraz i Hrvata i Hrvatske, prebačeno je na 22.6.. Slažem se da je bilo i nekakvih zločina i puno zločina nakon, nakon II. Svjetskog rata i to bi trebalo o tome raspravljati i trebalo bi proispitati što je se događalo, ali ako ćemo o praznicima, mi vjerujemo više procijeni prvog predsjednika, prvog hrvatskog predsjednika nego nekih ja bi rekao kvazi desničara, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Josić, stanka je odobrena.
Možemo li nastaviti dalje?
Možemo, hvala vam lijepa.
Onda ću sada dati na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, molim glasujmo.
Utvrđujem da je 129 glasova, 127 za i 2 su glasa protiv, tako da je donesen Zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH.
Imamo i dva zaključka.
Klub zastupnika DOMiNO i Hrvatski suverenisti predložio je saboru donošenje zaključka koji je dostavljen elektroničkim putem, svi ga imate, a kojim se obvezuje Vlada RH da u roku od 90 dana predloži izmjene Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, a u svrhu dokidanja nadnevka 22. lipnja u svojstvu blagdana Dan antifašističke borbe, glasujmo.
Glasovalo je 126 zastupnika i zastupnica, 6 za, 120 protiv, tako da zaključak nije prošao.
Imamo i zaključak zastupnika Marijana Pavličeka.
„Obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana predloži izmjene Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH s ciljem uvrštenja spomendana 23. svibnja Dan oca domovine Ante Starčevića“.
Dajem na glasovanje i ovaj prijedlog.
Glasovalo je 83 zastupnika i zastupnice, 15 je bilo za, 68 protiv, što znači da zaključak nije dobio potreban broj glasova.
PDF