Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

76

  • Izvješće o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine
01.04.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
,pa idemo na prvu točku, a to je:

Izvješće o korištenju Europskih strukturnih investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024.g.

Podnositelj je Vlada RH sukladno zaključku HS donesenom na sjednici održanoj 24. listopada 2014.
Raspravu je proveo Odbor za regionalni razvoj i fondova EU.
Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Domagoj Mikulić, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
…/Govornik se ne čuje./…sabora, kolege i kolegice saborske zastupnice i zastupnici.
Evo kao što smo čuli, pred nama se danas nalazi Izvješće o korištenju Europskih strukturnih investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024.g.
Ovo šestomjesečno izvješće koje se nalazi na dnevnom redu predstavlja jedan dokument koji daje širok presjek financijskih pokazatelja iskorištenosti i stanja provedbe korištenja ESI sredstava kroz operativne programe u financijskom razdoblju '14.-'20. kao i informacije o novoj financijskoj perspektivi '21.–'27. te informacije o programu pomoć za oporavak za koheziju i europska područja.
Uz jedan detaljan financijski pregled ovo izvješće daje i opisni prikaz stanja provedbe korištenja sredstava iz ESI fondova kroz prikaz pojedinih operativnih programa s informacijama o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole, pregled objavljenih postupaka dodjele bespovratnih sredstava i drugim informacijama relevantnim za ovo izvještajno razdoblje.
Ako gledamo isključivo brojke zaključno s 30. lipnja 2024. godine ukupno je ugovoreno 13,75 milijardi eura što iznosi 121% od ukupno dodijeljenih sredstava u iznosu od 11,33 milijardi eura.
Ukupna plaćanja iznose 11,4 milijarda, milijardi eura odnosno 97% od ukupno dodijeljenih sredstava te je ukupno ovjereno 11,57 milijardi eura odnosno 102% od ukupno dodijeljenih sredstava.
Hrvatska je kroz svoje članstvo u EU kao najmlađa članica koja u biti koristi svoju prvu punu financijsku perspektivu postigla značajan napredak u mnogim područjima i to upravo zahvaljujući EU sredstvima koja smo u potpunosti iskoristili te realizirali samo u kohezijskoj politici preko 12 tisuća projekata koji su u konačnici rezultirali izuzetno dobrim makroekonomskim pokazateljima. Danas bilježimo rekordno niske razine nezaposlenosti, rekordne razine zaposlenosti, izuzetno pozitivan kreditni rejting, značajan rast BDP-a i snažan iskorak u dostizanju razvijenih članica EU prema prosjeku razvijenosti, a ponavljam bitno napomenuti da smo najmlađa članica.
Mnoštvo prepoznatljivih projekata realizirano je diljem Hrvatske. Neki su svojom transformacijskom vrijednošću zadobili pažnju javnosti i promijenili percepciju cijelog područja poput Pelješkog mosta koji je donio novu dinamiku života na jugu. Ulaganja u kulturnu baštinu u potpunosti su promijenila vizure i Šibenika i Virovitice i Pule i Požege i Našica. Gospodarski centar u Osijeku unaprijedio je poduzetničku klimu Slavonije, tehnološki park u Splitu bit će generator novih poduzetničkih ideja Dalmacije. Karlovac je oživio inovacije Nikole Tesle. I svi ovi projekti predstavljaju snažan temelj za budući razvoj Hrvatske stvarajući održivu, povezaniju i konkurentniju zemlju.
S obzirom na ove velike uspjehe iskoristio bih ovu priliku zahvaliti se i čestitati svim korisnicima i tijelima u sustavu provedbe na jednom izuzetnom radu proteklih godina, a kao i dosada svjesni njihove važnosti nastaviti ćemo kontinuirano raditi na osnaživanju naših administrativnih kapaciteta što je vidljivo i u ovom izvješću gdje bilježimo 65 službenika više nego na dan 31. prosinac 2023. godine te je danas u sustavu zaposleno 2.512 službenika.
Naravno naša priča tu ne staje. Pokrenuli smo i novu perspektivu EU fondova u financijskom razvoju '21.-'27. kojom ćemo osigurati daljnja ulaganja iz EU fondova do kraja desetljeća. Pokrenuli smo jedan novi val investicija s projektima poput Centra gaiming industrije u Novskoj, poput otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu, te primjerice projekat CROSS s kojim ćemo do 2026. očistiti kompletnu Hrvatsku od mina.
Ako brojčano gledamo ovu novu i aktualnu financijsku perspektivu iz EU fondova za razvoj od 2001.–2027. do 30. lipnja '24. godine ukupno je pokrenuto 114 postupaka dodjele bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 2,96 milijardi eura odnosno 23% od ukupno dodijeljenih sredstava, a ako to gledamo iz perspektive mjeseca ožujka ove godine Hrvatska je objavila ukupno 254 poziva vrijednosti 6,33 milijardi eura odnosno 44% od ukupno dodijeljenih sredstava u iznosu od 14,46 milijardi eura. Dosada je ugovoreno 5,2 milijarde eura odnosno 36% dodijeljenih sredstava.
I na kraju promatranim izvještajnim razdobljima odnosno u prvoj polovici 2024. godine nastavljen je jedan značajan rast ugovaranja projekata i plaćanja prema krajnjim korisnicima kao i ovjeravanja sredstava iz Europskih strukturnih investicijskih fondova što proizlazi iz provedbe politike ravnomjernog regionalnog razvoja svih dijelova Hrvatske, kvalitetne javne politike za unaprjeđenje radnih i životnih uvjeta u svim dijelovima Hrvatske a osobito u slabije razvijenim područjima.
Do 2030. godine još ćemo snažnije odgovoriti na razvojne posebnosti pojedinih regija. Tako ćemo dostupna EU sredstva usmjeriti u razvoj gradova i njihovih urbanih područja, u održive i pametne otoke, u industrijsku tranziciju naših regija, u potpomognuta i brdsko-planinska područja te u pravednu tranziciju.
Ogromni potencijal je pred nama, a samim time fokus stavljamo na snažniji i ravnomjerniji regionalni razvoj, na unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta u svim krajevima Hrvatske posebno uvažavajući njihove specifične potrebe i njihove specifične posebnosti.
Posljednje dvije godine ostvaren je značaj uzlet u pozitivnih rezultatima plaćenih i ovjerenih sredstava koji ujedno označava i uspješnu provedbu ugovorenih projekata i konačnu uplatu sredstava iz proračuna EU u proračun RH.
Zahvaljujući upravo takvim rezultatima u apsorpciji sredstava u razdoblju od 2013. godine do 30. lipnja 2024. godine Hrvatska je u plusu 15,28 milijardi eura. Ako to gledamo iz perspektive ožujka 2025. godine u plusu smo 16,68 milijardi eura.
Ono što je bitno da su rezultati i dalje pozitivni, da nastavljamo i u ovoj novoj financijskoj perspektivi ovaj naš pozitivni kontinuitet rada. Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Imamo više replika na vaše izlaganje, prva je poštovanog zastupnika Mažara.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Pa kao što ste rekli da 16,5 milijardi eura RH je u plusu po povlačenju sredstava iz EU, kad se uzme onaj dio koliko smo kontribuirali. Moram reći dolazim iz Vukovara iz Slavonije gdje praktički na svakom koraku vidimo što znači povlačenje europskih sredstava i danas dok ovdje razgovaramo ITU mehanizam koji se koristi u svim županijama daje dodatnu mogućnost ravnomjernog razvoja RH, pogotovo mi koji živimo u takvim krajevima RH znamo koliko to znači za kvalitetniji život svih naših sugrađana, pa u konačnici i za ostanak i za povratak. Iz toga razloga moje čestitke prije svega idu čini mi se preko dvije i po tisuće djelatnika koji rade na privlačenju europskih sredstava. I pitanje, da li će se kohezijska politika nastaviti i nakon '27.g. što nam je ključna za provođenje projekata? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovani zastupniče Mažar, ja vam se zahvaljujem na svim pozitivnim komentarima i ujedno i na vašem pitanju. Da, cijela Slavonija, a ne samo Vukovar evo i moja županija Osječko-baranjska županija je sredstvima EU doživjela jedan evo mogu reć slobodno i procvat. A što se tiče same kohezijske politike, da naravno da će se i nakon ove financijske perspektive nastaviti kohezijska politika. U kojem obliku, to što će ona biti to je stvar pregovora jer naime mi se sada nalazimo u fazi pregovaranja za višegodišnji financijski okvir nakon 2027.g.. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče. Odgođena je isplata šeste tranše novčanih sredstava temeljem mehanizma za oporavak i otpornost putem našeg NPOO-a, Vlada je bila podnijela Europskoj komisiji zahtjev za isplatu treće tranše još 20. prosinca 2024.g., i onda je sama Vlada tražila odgodu isplate šeste tranše zbog toga što navodno nije uspjela donijeti pravni okvir kojim se treba redefinirati i unaprijediti rad državnih tvrtki i modernizirati javnu nabavu. Radi se o tranši vrijednoj čak 835,6 miliona eura koja je trebala služiti za ispunjavanje 26 etapa i ciljeva reformi predviđenih NPOO-om.
Ja vas pitam, da li je Vlada i resorna ministarstva su ispunili svoj zadatak, uputila u saborsku proceduru sav predviđeni zakonski okvir koji je trebao biti donesen kako bi se moglo isplatiti šesta tranša i ako nije što nam još predstoji? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovana zastupnice RAdolović ja vam se zahvaljujem na vašem pitanju. Vjerujem da znate, ali sami NPOO nije u ingerenciji našega ministarstva, ali evo vrlo rado ću vam dati i tu odgovor. Hrvatska je pri samome vrhu po korištenju ovih sredstava koji nam stoje na raspolaganju i što se tiče same tranše to je znači jedna normalna procedura gdje se preispituju sada ostvarena mjerila, ostvareni ciljevi i budite sigurni da će Hrvatska i dalje nastaviti biti pri samome vrhu po korištenju NPOO sredstava.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani državni tajniče. Pa evo europski fondovi mijenjaju Hrvatsku i vidimo da je 16,6 milijardi eura u plusu, dobrim dijelom to je i NPOO da odgovorim kolegici Radolović, Hrvatska je druga u EU s tim da je Italija ispred nas, ali ona šalje puno više neispunjenih kriterija i onda djelomično dobiva. Hrvatska je zauzela stav da šalje u potpunosti tranše i evoga dobili smo 822 miljona eura u 7. mjesecu još prošle godine.
A moje pitanje vama je u budućnosti nova omotnica NPOO neće više biti, imali smo povjerenika Serafina ovdje i u Saboru koja je perspektiva i koja najveća područja ulaganja iz Ministarstva regionalnog i europskih fondova vi vidite, gdje su razvojni potencijali Hrvatske nakon dvije vrlo uspješne korištenje omotnica? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovani kolega zastupniče Pavić ja vam se zahvaljujem na vašem pitanju. Da, eu fondovi su zaista promijenili i danas mijenjaju RH i da i to će činiti i nakon 2027.g. kao što sam rekao i kolegi Mažaru mi se sada nalazimo u fazi pregovaranja za taj budući višegodišnji financijski okvir. Ono što je nama primarno ovdje kao Ministarstvu regionalnog razvoja da zadržimo tu komponentu kohezije gdje ćemo činiti sve što je u našoj moći i ulaganjima one najnerazvijenije regije približavati razvijenijim regijama, a samim time i cijelu Hrvatsku približavati onim prosjecima EU kako bi svi zajedno bili što napredniji i napredniji. Hvala vam puno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Državni tajniče, ja imam jedno vrlo jasno pitanje za vas, htjela bi da mi objasnite svojim riječima ili svojim viđenjem, što vi mislite zašto je HS još 2014.g. donio taj zaključak kojim obvezuje Vladu da za šest mjeseci, dakle za svakih šest mjeseci podnosi izvješće o europskim fondovima?
Evo zašto vas to pitam, naslov ovog dokumenta govori da je ovo izvješće za prvih šest mjeseci prošle godine jel tako, prvih šest mjeseci, što u tom dokumentu piše? Za one koji takav dokument nikada nisu čitali, to je jedan sastavak u kojem se nabraja od Pelješkog mosta do gejming industrije u Novskoj, a praktički strukturiranih podataka koji bi se ciljano odnosili na tih šest mjeseci pa da se može pratiti što je stiglo, na što se utrošilo i kakvi su učinci kao da i nema.

Reiner, Željko (HDZ)
Prije odgovora imamo povredu poslovnika koju je dignuo kolega Pavić. U čem je povrijeđen poslovnik?

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala. Povrijeđen je čl. 238., kolegica možda ne zna da su ovakva izvješća postojala kada je neuspješna SDP-ova vlada imala iskorištenost europskih fondova, ugovorenost ja mislim 6% isplaćenost 1%, pa je onda trebalo imati ove. Ali u trenutku kada imamo ugovorenost 120% i u trenutku kada Hrvatska je predvodnik korištenja europskih fondova vaše je pitanje bespredmetno i samo pokazujete neznanje EU fondova.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Neznanje nije predviđeno u članku 218. pa dobivate opomenu.
Kolegica Radolović je isto digla povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Radolović, Sanja (SDP)
Članak 238. poštovani potpredsjedniče. Članak je povrijeđen u smislu toga da zastupnik Pavić očito pati od sinkope. Naime, vi dobro znate da je SDP-ova Vlada bila do 2015. godine. Moram tome nadodati da je tek operativno razdoblje programsko 2014./2020. započelo a vi ste svih ovih godina od 2016. na dalje od kad ste na vlasti bezuspješno povlačili sredstva iz EU fondova i to se vidjelo u svakom izvješću čak i kad ste ga pokušali frizirat bezuspješno.

Reiner, Željko (HDZ)
Dakle član 238. ne spominje ni sinkopu, pa vam moram dati opomenu.
Kolega Pavić je ponovo dignuo povredu Poslovnika.

Pavić, Marko (HDZ)
Povreda članka 238. Poštovana kolegice Radolović žao mi je. Ako išta možete pohvaliti Vladu to je korištenje europskih fondova. Ja znam da ste vi kandidatkinja, da ste vi sada u kampanji, ali koliko su europski fondovi promijenili Istru i vašu regiju dovoljno govore pogledajte otvaranje drugog tunela Učka, pogledajte bolnice, pogledajte infrastrukturu koja se digla i u vašoj Istri i umjesto da kažete hvala Vlada i pohvalite Vladu za sve projekte vi govorite o sinkopama i da smo neuspješni u korištenju europskih fondova. Politikanstvo.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To isto nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu, a sad će poštovani državni tajnik odgovoriti na repliku.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa evo poštovana zastupnice Orešković kad sam slušao vaše pitanja mislio sam da je prvoaprilska šala, ali ja ne znam jeste li vi pročitali ovaj dokument koji zaista financijske pokazatelje po svim operativnim programima kroz godine vrlo jasno, zorno prikazuje i s obzirom da ga svakih 6 mjeseci objedinjujemo, kasnije prezentiramo i vama u sabornici, ali ujedno i u našoj javnosti mislim da je on apsolutno zadovoljavajući što se tiče informacija po korištenju europskih sredstava. Ali evo kako su i ostale kolege rekle, mislim da je najvažnije da smo u tome jako uspješni, da se rezultati našeg rada i svih ljudi koji se nalaze u sustavu EU fondova vide i primjećuju od strane naših građana.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče pa evo jasno je da europski fondovi, investicijski, strukturni mijenjaju Hrvatsku. To je svima vidljivo hrvatskoj i to je benefit članstva u EU. Moram napomenuti ovdje u Saboru je i bila Ivana Maletić koja je vrlo jasno pokazala sve te parametre iskorištenosti i tu su bila tri saborska odbora i moram izraziti zadovoljstvo sa onim što sam vidio kao saborski zastupnik.
Iskoristit ću ovdje malo trenutak za jedan lokalni dio problema pošto ja pričam o prometnoj povezanosti Imotski - Vrgorac. Imaju strašne probleme što se tiče prometne povezanosti, znači prema Drvenik - Ravča ili Imotski - Zagvozd, pa eto da vodite to su međudržavne vrlo bitne komunikacije. Ali moje pitanje će ići u područje nepravilnosti. To mi je malo iznenađenje da je ovoliko nepravilnosti u Fondu za pomorstvo i ribarstvo pošto se u zadnje vrijeme poprilično poznajem sa teškoćama koje imam u tom području, pa možete li samo malo više reći o tim nekakvim nepravilnostima što imamo?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovani zastupniče Kukavica da činimo jako puno kroz europske fondove i što se tiče prometa i vaših lokalnih problema ja mislim da je pred nama desetljeće snažnih ulaganja upravo u tu prometnu povezanost Republike Hrvatske. To je jedan kontinuitet. Evo primjerice kod nas u Slavoniji upravo se završava 5C koridor, tako da mislim da u svim segmentima gledamo da zadovoljimo potrebe upravo lokalnih jedinica.
Što se tiče samih nepravilnosti oni su sastavni dio ovoga posla. Znači nepravilnosti su nešto što se događa, rezultati mogu biti iz različitih nekih objektivnih razloga, ali ono što je bitno za naglasiti da ta nepravilnost ne mora nužno odmah značiti i neku prevaru što vrlo, vrlo često i naša javnost percipira kao prevaru, tako da nepravilnosti se događaju. Razlozi su različiti, ali bitno je da kroz kontinuitet praćenja godine imamo sve manje i manje nepravilnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, Državna revizija je, dakle Državna revizija a ne mi ovdje iz oporbe je utvrdila kako postoji opravdani rizik da Hrvatska neće uspjeti iskoristiti europska sredstva za dogradnju škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave niti ostvariti postavljeni cilj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
U Hrvatskoj je trenutno kako se navodi 619 osnovnih škola koje rade u više smjena i 411 škola bez sportskih dvorana. Do kraja listopada 2024. godine ugovoreno je tek 8% od ukupno 1,3 milijarde eura raspoloživih sredstava za izgradnju i dogradnju škola. Dakle, postoji opravdani rizik da zainteresirani prijavitelji neće stići dostaviti sve projektne prijedloge i da ćemo ostati bez značajnih sredstava bez kojih nećemo biti u mogućnosti dograditi škole, izgraditi dvorane i organizirati jednosmjensku nastavu.
Tko je po vama odgovoran za ovako mali postotak ugovorenih …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… sredstava. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovana zastupnice Dragić kada govorimo o odgovornosti odgovornost će se vidjeti eventualno ako se ne ispuni ovo sve o čemu ste vi govorili. Da, činjenica je da je do sad 8% ugovoreno, ali ono što mi vjerujemo da ćemo mi u tome i uspjeti, da će naši učenici do kraja 2027. pohađati školu u jednosmjenskoj nastavi.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom. Posebno me veseli dio izvješća koji pokazuje da se europska sredstva koriste i za ljude, ne samo za infrastrukturu. Program učinkoviti ljudski potencijali jasno dokazuje da EU fondovi mogu biti instrument za zapošljavanje, obrazovanje i osnaživanje najranjivijih skupina. To su politike koje ne donose benefite odmah, ali dugoročno mijenjaju društvo, čine ga uključivijim, otpornijim i produktivnijim.
Moje pitanje glasi koliko je osoba do sada bilo uključeno u aktivne mjere zapošljavanja kroz taj program i koje su bile ključne ciljne skupine? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovani zastupniče Ostrogović, ja moramo priznati da nemam točan broj koliko je bilo ljudi uključeno, ali sigurno je taj broj značajan i kada govorimo o dugoročnim politikama, kohezijska je politika upravo dugoročna politika, tako je i zamišljena da smanjuje te razlike, da stvara jednake preduvjete za rast i razvoj u svim dijelovima RH i to je ono na čemu mi kao i ministarstvo, ali i Vlada inzistiramo i inzistirat ćemo u budućnosti kako bi i osigurali novu i bolju osnovnoškolsko obrazovanje, srednjoškolsko obrazovanje, nove fakultete, nove studentske domove, samim time i novu perspektivu za mlade poduzetnike, za inovatore, što činimo i danas i upravo kroz europska sredstva dobar dio tih stvari i financiramo.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem. Poštovani državni tajniče, evo imao bih pitanje za vas da navedete koje su po vama, tri najvažnija učinka mjera koja se ističu kao uspješne u ovom izvješću i da ih potkrijepite, ne samo brojkama, nego i konkretnim pokazateljima.
I drugo, ne mogu se otet dojmu kroz ova izvješća koja dobijamo, zašto se konstantno izbjegavaju komparativne analize sa drugim državama EU koje bi zasigurno pokazale da zaostajemo u određenim segmentima. Evo, zahvaljujem se.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.
Možete se isključit, molim vas?
Izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovani zastupniče Piližota, pa mislim da sam i u svom izlaganju istaknuo nekoliko kao što su BDP koji je značajno rastao, odnosno znatno je veći i do kraja 2030. bit će 8% veći nego što bi bio bez sredstava EU. Mi smo danas 21. po povlačenju sredstava, u prošloj financijskoj perspektivi bili smo čak i bolji, negdje 7. ili 8. Pokazatelji samih EU fondova, evo, s obzirom da dolazite iz Osijeka, vjerujem da ste bili u gospodarskom centru, to je jedan projekt financiran kroz ITU mehanizam i vjerujem da evo, nakon 2 godine postojanja je definitivno opravdao svoju ulogu i svoja utrošena sredstava, tako da evo, pokazatelja je zaista jako puno, neki se nalaze i u ovome Izvješću, vidjeli ste i nove tramvaje u Osijeku, autobuse, to se realizira i događa diljem, diljem Hrvatske, tako da ne mogu sada na brzinu izvući nekoliko pokazatelja, ali i rekordne razine zaposlenosti …
.../Upadica: Hvala./... najmanje razine nezaposlenosti, itd., itd.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mišić.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući, poštovani državni tajniče.
U financijskom izvješću 2021.-'27. stoji da je slabija iskoristivost i da je svega pokrenuto 114 postupaka, pa možete ukratko reć koji su to razlozi i u kojim sektorima odnosno područjima je najveća, odnosno najmanja iskoristivost?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo, poštovani zastupniče Mišić. Podatak koji ste spomenuli je zaključno sa prvih 6 mjeseci 2024. g. Vi morate biti svjesni da smo mi u jednom trenutku provodili i Fond solidarnosti i NPOO i našu prvu punu financijsku omotnicu, tako da normalna je neka mehanika da se kasnije malo kreće u sami obrtaj sredstava, ali sad smo već znatno bolji, sad se nalazimo na 36% prema ugovorenosti, tako da taj veliki kotačić se zakolutao i sada će samo pristizati i ZNS-ovi, a samim time i puno, puno bolji pokazatelji.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče. Iz izvješća je jasno vidljivo da EU fondovi konkretno mijenjaju život u našim sredinama, Zadarska županija izvrstan je primjer. Kod centra za gospodarenje otpadom koji je omogućio suvremeno i ekološki prihvatljivo odlaganje otpada, obnove kulturne baštine, nabave novih autobusa za javni prijevoz, nabave linearnog akceleratora za zadarsku bolnicu do sustava navodnjavanja baštica, ulaganja u škole, u vrtiće i ribarske luke poput one u Kalima.
To su sve projekti koji podižu kvalitetu života, ali i stvaraju temelje za ostanak mladih i razvoj poduzetništva. Poštovani državni tajniče, koji su daljnji planovi Vlade kada je riječ o korištenju EU fondova za ravnomjeran regionalni razvoj, posebno u onim sredinama koje još nisu u potpunosti iskoristile svoj razvojni potencijal?
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo, drago mi je da ste, kolega Babić istaknuli neke od uspjeha i u vašoj županiji, odnosno gradu iz kojega vi dolazite. Ono što ćemo mi kao ministarstvo i kao Vlada činiti, a to je da ćemo nastaviti dalje u najmanju ruku jednakim tempom kao do sada. Mi upravo provodimo i našu industrijsku tranziciju koja za cilj upravo ima podići gospodarstvo i jadranske i panonske i sjeverne Hrvatske. Ono što smo uspjeli nametnuti na EU razini je i pitanje demografije, da se ona također, uključi kao jedan vrlo važan i bitan segment. Ono o čemu ozbiljno razgovaramo i pregovaramo, a tiče se ponajviše naših mladih sugrađana je i prištivo stanovanje, kao jedan od preduvjeta za normalan život u RH, tako da evo, krećemo odnosno nastavljamo dalje onim tempom, ako ne i snažnije kao i do sada.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče, slažem se sa tvrdnjama da je članstvo RH u EU, pristupovnim sredstvima u mnogome ubrzao svekoliki razvoj RH i donio puno toga dobroga. Međutim, važno je naglasiti da ova sredstva nude priliku i susjedstvu RH, prije svega, BiH, kroz 13 programa prekogranične suradnje. Isto tako važno je naglasiti da ova sredstva nitko nije poslao po RH, da ih je RH ispregovarala i svojim susjedima omogućila brži, brži razvoj.
Mene zanima i možete li kratko iskomentirati, kakva je iskoristivost ovih programa, prije svega trilaterale, opravdanost i iskustva realizacije ovih programa?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovani zastupniče Barbarić, s obzirom da vi dolazite iz BiH, vjerujem da ste dobro upoznati sa svime onime što činimo upravo za narod u BiH, ponajviše za Hrvate u BiH i kroz nacionalne programe koje svake godine raspisujemo i dodjeljujemo određeni dio sredstava i ono što veseli upravo iz perspektive ljudi koji dolaze iz BiH, da je tamo na lokalu sve veći interes za korištenje i europskih sredstava. Kao što ste i sami rekli imamo program trilaterale sa, između Hrvatske, BiH i Crne Gore. Prvi poziv smo već završili, također u sklopu toga programa imamo i Projekt potpore poduzetnicima i nastavljamo i dalje graditi i vaše sustave tako da im dajemo i pomoć u smislu transfera znanja i iskustava kako bi u onom trenutku kada pristupite EU bili što spremniji za sve ovo što vas očekuje i u tome imate najboljeg sugovornika.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažević.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajniče, treba pohvalit ovo izvješća jer nema segmenta u kojeg nije ulagano. Svjesni smo svi razvojnih posebnosti pojedinih područja i mislim da nema općine ili grada u kojem se ne provodi neki od EU projekata, makar to bio samo program „Zaželi“ ili čak Centar za razvoj gaming industrije.
Meni je zadovoljstvo reći da je u mom gradu uz pomoć EU fondova promijenjena vizura grada, od novog trga, obnovljenih višestambenih zgrada, kulturne baštine, aglomeracije itd..
Meni je isto tako drago što ste naglasili kako će se u ovoj financijskoj perspektivi još snažnije poduprijeti ravnomjerni regionalni razvoj uvažavajući posebnosti pojedinih područja kao što su npr. otoci ili brdsko-planinski krajevi, međutim pitanje ide u drugom smjeru jer svi mi koji prijavljujemo svoje projekte na natječaje možemo posvjedočiti kako se ubrzavaju procesi nakon prijava na natječaje, što je izuzetno važno. Zanima me, što se napravilo na digitalizaciji postupaka apliciranja i obrade, te da li će se to nastaviti ta digitalizacija kako bi se administrativno olakšalo, ali i ubrzalo sam postupak? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se zastupnice Blažević.
Da, kao što ste rekli svaki kraj RH ima svoje određene razvojne specifičnosti i posebnosti, jednako tako i potrebe i mi zaista kroz naše ministarstvo gledamo da zadovoljimo sve te potrebe.
Što se tiče same digitalizacije vjerujem da ste upoznati sa eKohezijom i svemu onome što činimo kako bi sustav učinili bržim, kako bi ga učinili digitalnim, kako bi naše administrativne kapacitete koji kasnije to filtriraju i provode učinili što snažnijima i ono što je najvažnije da ćemo to činiti i dalje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjedniče HS.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom.
Evo vidimo ovdje u ovom izvješću na stranici 26, dakle referirate se na jačanje sustava i povećanje učinkovitosti provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova gdje zapravo ističete stanje administrativnih kapaciteta. To je nešto zapravo što proizlazi iz Izvješća o procjeni administrativnih kapaciteta za provedbu Fondova EU i zapravo je, čitava apsorpcija ovisi o administrativnim kapacitetima i, jer zapravo bez administrativnih kapaciteta apsorpcija bi bila dosta slaba. Tako da me evo zanima koliko zapravo i ova popunjenost koju su istaknuli ovdje na stranici 26 utječe na apsorpciju europskih sredstava, kolko se još može zapravo raditi na tome da se ojačaju administrativni kapaciteti kako bi povlačenje sredstava bilo još i veće? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa evo poštovani zastupniče Malenica, pa upravo sam zato i u svome uvodnom izlaganju pohvalio sve osobe koje rade u sustavu upravljanja i kontrole. Kao što vidite i po podacima, mi nismo na 100%-tnoj razini, nalazimo se nešto oko 70% onih potreba, ali ni to nas nije spriječilo da budemo uspješni u prvoj punoj financijskoj perspektivi koju smo u smislu kohezije u 100%-tnosti iskoristili, kao i ostale programe koje provodimo gdje također u izrazito visokim postocima realiziramo sredstva koja nam stoje na raspolaganju. Administrativni kapaciteti su problem ne samo našeg ministarstva nego praktički svih ministarstava, poduzeća itd., al ono što činimo i što se vidi, kontinuitet iz godine u godinu gdje osnažujemo te kapacitete, gdje radimo na dodatnim obrazovanjima tih kapaciteta, tako da evo ja mislim da u smislu provedbe nećemo osjetiti taj nedostatak jel zaista kapaciteti koji su se dosada dokazali nastavit će raditi i dalje, a mi ćemo se truditi u narednom periodu da ih dodatno osnažimo i kapacitetom, ali i dodatnim znanjima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, čuli ste dvije optužbe danas ovdje. Prva je da je ovaj izvještaj friziran, pa molim da to onda objasnite je li friziran, znači da govorimo o nečemu što uopće nije onako kako je u stvarnosti nego ste vi to nešto loše napravili. Drugo je, bezuspješan, 16,5 milijardi plusa je bezuspješno. Ali imamo na drugoj strani ono što je uspješno, evo baš iz tog vremena čitam jedan naslov „Potpuni debakl grandioznog Tomaševićevog projekta, Zagreb ostaje bez 320 milijuna eura za Vodoopskrbu i odvodnju iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija“.
Kako je moguće da ti gradonačelnici danas velikih gradova koji imaju dobar fiskalni kapacitet, rade ovakvu štetu građanima? Gledamo to i u Splitu gdje se nenormalno zadužuju kreditno, opterećuju generacije i naravno onda govore o velikim uspjesima. Vjerojatno će toga biti još, naša je prilika danas da o tome govorimo. Ko podržava takve ovaj gradonačelnike? Evo gđa. Radolović, gđa. Orešković, itd., njima je ovo uspješno ne uzeti 85% bespovratnih sredstava i uzeti kredit na račun građana.
…/Upadica Reiner: Hvala./…
Zašto se to događa?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se zastupniče Borić. Pa prvo što moram istaknuti da ovi podaci definitivno nisu frizirani, oni su javno dostupni i oni se upravo zbog toga i ovdje prezentiraju pred HS-om, zastupnicima i pred hrvatskom javnošću. A ono što je smisao fondova EU da upravo čine suprotno od ovoga što neki pojedinci koje ste možda navodili i čine, a to je da rasterećuju proračune lokalnih jedinica na način da što više koriste europska sredstva više im ostane novaca za neke druge potrebe. Ko to čini i na koji način nisam ja tu da sudim, to će građani evo vrlo brzo odlučiti imaju izbore u mjesecu svibnju pa neka izaberu one za koje smatraju da najveći doprinos daje njihovim lokalnim sredinama. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Pa po pitanju konzumiranja europskih sredstava, europskih novaca Hrvatska je jedna od uspješnijih država članica EU. Mi smo dobar primjer, država primjer i drugi u EU po uspješnosti povlačenja novaca vezano uz NPOO.
Svakako da europski fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje i to svaki njezin dio to vidim na svakom koraku RH i u njezinim najmanjim dijelovima, to vidimo i u Gorskom kotaru odakle ja dolazim i gdje se provodi projekt Gorski kotar već treću godinu za redom vezano uz društvenu i gospodarsku revitalizaciju Gorskoga kotora, grade se, izgrađeni su dječji vrtići, sanjkališta, domovi kulture itd..
Ja ovom prilikom želim ministarstvu i Vladi čestitati na svim uspjesima vezano uz europske fondove odnosno povlačenje europskih sredstava i njihovu konzumaciju. A moje je pitanje …/Upadica Reiner: Hvala./… što možemo očekivati u budućnosti vezano uz …/Upadica Reiner: Hvala./… Gorski kotar?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se zastupnice Burić. U razdoblju '14.-'20. slabije razvijena područja u ovom slučaju potpomognuta brdsko-planinska područja usmjereno je samo nacionalnih sredstava 260,5 milijuna eura za ukupno 5658 projekata.
U protekle tri godine pokrenuli smo i šest novih regionalnih programa, između ostalog jedan se baš odnosi na Gorski kotar. U ovoj financijskoj perspektivi u kojoj se sada nalazimo predviđena su i usmjerena ulaganja u iznosu od 470 milijuna eura za potpomognuta i brdsko-planinska područja. Mislim da to puno govori i daje odgovor na ovo više pitanje u smjeru ulaganja i ove Vlade i ministarstva u područja koja imaju svoje specifičnosti i posebnosti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Želi li izvjestiteljica odbora uzeti riječ? Ne onda otvaram raspravu i prva će u ime Kluba zastupnika SDP-a govorit poštovana zastupnica Sanja RAdolović. Izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici i zastupnice.
A nažalost moram priznat da se dugo nisam naslušala gluposti od strane HDZ-ovih zastupnika i zastupnica kao u posljednjih sat vremena, počet ću s kolegom Pavićem. Kaže kolega Pavić trebala bi bit zahvalna jer je cijev Tunela Učka izgrađena iz eu fondova. Ne trebate bit posebno obrazovan da bite znali da je cijev Tunela Učka u vrijednosti 200 miliona eura izgrađena u sklopu koncesijskog ugovora, dakle koncesionara Bina Istra i osigurana su sredstva u potpunosti putem kredita, dakle niti E od eu fondova. Naravno što ne kažem da je loše, dapače, bila nam je potrebna druga cijev tunela kao i moderni. Pa možete molim te kolegu Pavića zaustavit potpredsjedniče da ne viče iz klupa tako bezobrazno. …/Upadica se ne razumije./… Da nisam niti očekivala da ćete zauzet moju stranu i biti objektivni u vođenju ove sjednice kao što ste to i do sada bili.
No da nastavim dalje na temu, dakle predsjednik Vlade, HDZ-ove vlade Andrej Plenković često se voli hvaliti sa 25 milijardi eura koje će Hrvatska dobiti iz EU i puna su mu usta europskih fondova kao da će nam netko pokloniti taj novac, a ne da korisnici mahom mali obrtnici, poduzetnici, manje općine, gradovi moraju zaista ispuniti visoko komplicirane birokratske procedure u odnosu na druge zemlje EU u korištenju tih fondova i bitno je reći da nam te birokratske procedure nije nametnuo Bruxelles kako se to voli reć jer znate šta najlakše je reć u Saboru Bruxelles je rekao, pa ko će to provjeravati. Ali prošla su ta vremena kada se to ne može provjeriti, a i sama Europska komisija u nekoliko navrata je reagirala i javno istupila i rekla da Hrvatska si je sama zacrtala vrlo komplicirane birokratske procedure, vrlo komplicirane pozive koje naprosto mali korisnici ne mogu ispuniti.
Da se vratim na bit. Danas mi je državni tajnik rekao da nije u njihovoj nadležnosti vođenje sredstava iz NPOO-a, ali moram primijetiti da se u javnim istupima iz tog ministarstva vrlo često vole hvaliti brojkama koje su postignute iz NPOO-a. Voljela bi da me razuvjere, ali to zaista govori niz medijskih napisa u tome u prilog.
Podsjetit ću dakle što se događa s NPOO-om, hrvatska Vlada je podnijela Europskoj komisiji 20. prosinca 2024.g. zahtjev za isplatu šeste tranše u sklopu mehanizma za oporavak i …, zatim je ta ista hrvatska Vlada sama tražila odgodu isplate šeste tranše jer nije uspjela ispuniti osnovne preduvjete kako bi se taj novac isplatio. A pazite, ne radi se o niti gradnji nekakvih velikih infrastrukturnih projekata, vrtića, škola, vatrogasnih domova, kulturnih domova, gospodarenja otpadom, vodne infrastrukture nego se radi isključivo o donošenju pravnog okvira koji je trebala ispuniti za povećanje efikasnosti rada državnih tvrtki i modernizacije javne nabave.
I sami vidite kako trenutačno funkcionira ovaj HS, radimo otprilike ja procjenjujem da ćemo danas radit negdje još dva, tri sata od 9,30 do 14, a hrvatska Vlada nije se našla odgovornom da uputi cijeli zakonodavno pravni okvir da bi dobila ovih 835,6 milijuna eura šeste tranše i da uputi u saborsku proceduru cijeli popis zakona koje moramo izmijeniti i donijeti u ovom visokom domu. Dakle, toliko o samoj odgovornosti po pitanju novaca iz EU fondova, a ne treba reći da je svaki propušteni euro iz europskih fondova propuštena prilika za razvoj kako hrvatskog javnog sektora tako i možemo reći i određenih privatnih investicija posebice malih i srednjih poduzetnika.
Podsjetit ću da su i predstavnici Europske komisije na konferenciji u Zagrebu nedavno održanoj o nacionalnom plavu, planu oporavka i otpornosti poslali poruku hrvatskim vlastima da trebaju držati tempo te da nema vremena za stajanje te kako je Hrvatskoj nužno potrebno više ulaganja u visoke i financijske tehnologije te da smo po tom pitanju na samom začelju EU. Dakle, nismo drugi najbolji nego smo na samom začelju.
Ono što također nisu propustili naglasiti to je da sredstava iz europskih fondova čine ukupno 25% BDP-a. S jedne strane da to je dobro, ali sami ste svjesni koliku to onda ovisnost izaziva. Prema procjenama primjerice Instituta za financije, za javne financije skor… gotovo 80% javnih investicija trenutačno u Hrvatskoj financirano je iz europskih fondova. Što je s jedne strane ponavljam dobro, ali opet možemo stvarno povući paralelu koju imamo vezano uz ovisnost o EU fondovima i ako se ovako neodgovorno nastavimo ponašati, dakle niti nismo sposobni donijeti pravni okvir da bi nam isplatili 835 miliona eura pitam se pitam što li će se dogoditi da li ćete se hvaliti s ovakvim izvješćem za godinu dana.
Da je situacija daleko od bajne vidjeli smo i kroz rebalans državnog proračuna u dijelu upravo koji se troše… koji se odnosi na trošenje novaca iz novih EU instrumenata kao što je mehanizam za oporavak i otpornost. Vidjeli smo da je dinamika realizacije samih projekata kroz NPO potpuno podbacila dok je ona iz sedmogodišnjeg okvira do 2027. godine sad se nešto popravila u ovom izvješću ali tu bi svakako molila odgovor vrlo prigodno ste na 34 stranici izvješća za sve druge stavke ste naveli koliko je korisnicima isplaćeno sredstava, ali vrlo interesantno da za novu financijsku omotnicu 2021.-2027. sve podatke ste naveli, koliko ste pokrenuli postupaka, koliko ste ugovorili, međutim izostavljen je podatak koji je vrlo važan koliko je tih sredstava isplaćeno korisnicima. Jasno je da je to izostavljeno zbog toga što je podatak jako, jako nizak govorimo o nekakvih 3-4% koliki je i bio.
No, da se vratim i na sam rebalans državnog proračuna koji nam je pokazao što se događa sa dinamikom realizacije posebice velikih infrastrukturnih projekata, rekonstrukcije pruga, nabavke vlakova, zbrinjavanja otpada, vodoopskrbne mreže itd. Tu također se moram referirati da je od ukupno preko 605 miliona eura europskog novca rebalansom državnog proračuna na NP na projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti otpalo 438 miliona eura ili preko 65% sredstava koji su se prebacili na narednu godinu. Dakle, ponavljam 65% sredstava iz NPO-a se prebacilo rebalansom državnog proračuna jer se nisu bili sposobni realizirati u narednoj godini. Figurativno rečeno ministarstva su rebalansom doslovce odustala od tih projekata za sad i očekuju ih u narednim godinama.
Također tu treba reći, veliki projekti s kojima se Vlada voli često hvaliti kao i resorna ministarstva izgradnja, rekonstrukcija, opremanje dječjih vrtića te dogradnja i opremanje škola kako bi se ispunili ciljevi jednosmjenske nastave i projekta cjelodnevne nastave uglavnom su financirani iz NPO-a, međutim zapeli su na dvije stvari. Jedno je isplata sredstava krajnjim korisnicima, dakle onim možemo reći siromašnijim jedinicama općinama i gradovima koji su mukotrpno se uopće mo… skupili svu potrebu papirologiju i prijavili se na te natječaje, zapeli su i na javnoj nabavi jer kao što i sami znate Hrvatska ima jako kompliciran Zakon o javnoj nabavi, ne samo zakon nego i procedure SAFU-a i ostalih posredničkih tijela kao i kontrolnih tijela su jako, jako komplicirane. Figurativno volim reći da stvarno će ta tumačenja uskoro imati više stranica nego sam Zakon o javnoj nabavi, a opet tko želi krasti krade.
Ja vas stvarno toplo pozivam da olakšate procedure korisnicima iz EU fondova iz svih instrumenata, novac koji dolaze iz EU, a mi ljudi moji imamo nešto što se zove Kazneni zakon. Tko dakle se želi bavit korupcijom, pronevjerom novaca iz EU fondova jasno se zna gdje ga se treba uputiti i putem kojeg zakona. A ovim drugim korisnicima koji na sve moguće načine nemaju svojih sredstava i pokušavaju što poštenije, što pravilnije koristiti novce iz EU fondova za opće javno dobro ja bi vas zaista zamolila da još jednom preispitate sve procedure i administrativne prepreke s kojima se oni svakodnevno suočavaju.
Tu treba reći da trenutačno u Hrvatskoj natječaji padaju ili zbog nedostatka ponuda kada govorimo o infrastrukturnim radovima vrtića, škola, gospodarenja otpada, reciklažnih dvorišta itd. ili pak zbog previsokih cijena. Dakle, javna je tajna da zbog visoke inflacije i velike potražnje za građevinskim tvrtkama cijene u građevini su općenito skočile i prema informacijama koje imamo s terena otežava se realizacija i drugih investicija koje se financiraju iz NPO-a.
Vlada pritom proziva upravo te manje jedinice lokalne samouprave, svaljuje krivicu na njih da su oni krivi što neuspješno provode postupke javne nabave. Pa nisu, pa kako ljudi moji oni mogu biti krivi ako imamo stanje u cijelom hrvatskom gospodarstvu i u javnom i u privatnom sektoru gdje svakodnevno padaju natječaji javne nabave ili zbog nedostatka ponuda ili zbog 2-3 puta premašene cijene početke vrijednosti.
Treba također reći da osim toga primjerice za dogradnju škola i prelazak na jednosmjensku nastavu rebalansom smo smanjili sredstava za čak 60% planiranih sredstava. Korisnicima za izgradnju ili rekonstrukciju vrtića bila je planirana isplata od 30 miliona eura, a isplaćeno je svega za 7,5 miliona eura a vjerujem da će predstavnici ovoga resornog ministarstva mi reći da NPOO nije u njihovoj nadležnosti, što zaista smatram još jednim velikim apsurdom. Dakle ako je netko u Hrvatskoj u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova trebao biti nadležno tijelo za upravljanje NPOO-om to je onda, vjerujem da ćete se složit sa mnom, trebalo biti Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a nikako ne Ministarstvo financija jer onda imamo još jedan totalan apsurd i još jednu totalnu komplikaciju u cijelom sustavu, a vidite i sami na stranici 26 izvješća da manje-više svi ti ljudi vam zapravo rade ili u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU ili u posredničkim tijelima razine 2 ili u SAFU-u i drugim kontrolnim agencijama odnosno tijelima, dakle to je apsurd. Ministarstvo financija vodi, ali zapravo svi ti ljudi koji rade u drugim ministarstvima vode taj sustav i ja ne znam, evo to bi molila da mi se kaže tko je zapravo donio odluku, da li je to bio sam premijer da će baš Ministarstvo financija biti zaduženo za NPOO, a ne ovo ministarstvo koje vodi cijeli drugi sustav upravljanja i kontrole iz europskih fondova.
Također treba reći da to nisu moja samo izmišljanja ili nekakve subjektivne opservacije, sami europski revizori su upozorili Hrvatsku u svom izvješću da isplata sredstava prema krajnjim korisnicima, gradovima, općinama, županijama, ustanovama, poduzetnicima, jako kasni. Prema posljednjem izvješću koji su naveli europski revizori isplaćeno je svega 34% sredstava krajnjim korisnicima odnosno možemo kolokvijalno reći tek da je svaki treći euro završio tamo gdje treba, u općinama, gradovima, poduzetnicima, dakle za dogradnju vrtića, škola, pročišćavanja otpadnih voda, modernizaciju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora itd..
Tu je iz izvješća jasno vidljivo da najviše kaskaju NPOO projekti koji se odnose na vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom, promet, a usporeno se provodi primjerice i digitalna i zelena tranzicija kojima su puna usta ove Vlade. Također jako kasni i realizacija projekata jačanja uprave, pravosuđa i sprječavanja korupcije, kao i sredstava za razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma koja su primjerice za ovu godinu smanjena čak nešto više od 26 milijuna eura.
Govoreći o dosadašnjoj implementaciji EU projekata korisnici na svim nižim razinama opravdano možemo reći u potpunosti se žale da prilikom prijave implementacije samih projekata iz EU fondova i dalje se suočavaju s kompliciranim i opsežnim natječajnim procedurama koje nam nije nitko nametnuo iz EU već si ih je Hrvatska sama nametnula. Evaluacija i odabir projekata se svodio na broj aktivnosti, model najbrži prst bez realne ocjene kvalitete.
Ono što je također bitno za naglasiti je da se pravila igre mijenjaju tijekom same utakmice bez jasnog obrazloženja zbog čega je do iste došlo, a nejasni, nedvosmisleni i nekorektni kriteriji podliježu subjektivnom dojmu vanjskog stručnjaka, te predmetno ocjenjivanje često nije u skladu s pravilima iz poziva i priloga pozivu.
Treba reći da niti ne postoje nikakve sankcije ili korekcije prema tijelima u sustavu, čak i ako prekrše odredbu u ugovoru koja se odnosi na njih vezano za odobrenje i isplatu sredstava, međutim s druge strane postoje i zaista velike korekcije prema svim našim korisnicima.
Međutim ono što je najbitnije vezano za projekte i sva sredstva iz EU fondova. Uzalud nama rast BDP-a, kreditnog rejtinga i smanjenje javnog duga kad je kupovna moć građana najniža u EU, kad nam građani ne mogu do krova nad glavom, kada nam umirovljenici gladuju, 70% obitelji spaja kraj s krajem, kada nam građani čekaju na zdravstvene preglede po godinu dvije, ne mogu školovati svoju djecu, ne mogu si priuštiti platiti niti režije, ni hranu, a EU fondovi upravo bi u Hrvatskoj trebali u bitnome ublažiti siromaštvo i nejednaki regionalni razvoj, što smo vidjeli iz svih ovih podataka koje sam navela da nažalost u Hrvatskoj nije slučaj. Zahvaljujem se.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče sabora, državni tajniče sa suradnicom.
Zadovoljstvo je danas u sabornici raspravljati Izvješće o europskim fondovima gdje europski fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje, 25 milijardi eura koji je premijer Plenković osigurao, a ja sam bio ministar kada se financijska omotnica pregovarala i upravo za vrijeme hrvatskog predsjedanja trebali smo dobili manje sredstava jer smo se razvili europskim fondovima, al smo uspjeli ispregovarati da smo država koja je koristila samo jednu omotnicu i da zbog toga trebamo dobit više, za razliku od SDP-a i premijera Milanovića koji 2013. nakon što je Hrvatska ušla u EU nije znao ispregovarati milijardu eura više za one zemlje koje su trpili ovaj posljedice ekonomske krize 2008..
Htio bi za početak pohvaliti državnog tajnika da je upravo stavio naglasak na jačanje kapaciteta i na ljude u sustavu. Mislim da je to jako bitno, pozdravljam sve ljude u tzv. SUK-u koji rade u administraciji europskih fondova, oni su ključna komponenta zamašnjaka i apsorpcije europskih sredstava. Bio sam nedavno i na radionici, masterclass radionici koju je naša sutkinja Ivana Maletić radila za ljude u sustavu i zadovoljstvo je onda bilo čuti malo i druge poglede od ovih koje recimo ima kolegica Radolović. Pa recimo Europski revizorski sud je Hrvatsku, ne gđa. Maletić, već cijeli Europski revizorski sud je Hrvatsku izuzeo iz kontrola ove godine jer 6.g. zaredom imamo nula grešaka u njihovim izvješćima. Hrvatska je jedna od najuspješnijih korisnica europskih fondova, posebice NPOO-a.
Meni je žao kolegice Radolović, ja vas ne vidim u Briselu uopće, vi jeste možda korisnica, ali kad vidite malo, evo kad smo bili na saslušanju povjerenika Serafina ili kad smo imali situaciju u bačkom mitiju Europskog parlamenta…
…/Upadica Reiner: E sad kolegice Radolović, sad vi ipak govorite, al neću vas opomenuti ipak skrećem pozornost./…
…/Upadica se ne razumije. Upadica Željko Reiner: Samo skrećem pozornost da i vi radite iste stvari, a jako vam smetaju te stvari kad vam netko drugi, a vas, a va… ne bi trebalo smetati kad vi to radite./…
…/Upadica se ne razumije./…
…/Upadica Željko Reiner: Tek toliko./…
Al evo žao mi je da niste slušali izlaganje potpredsjednice Odbor za budžet Europskog parlamenta gospođe Monike Hohlmeier koja je upravo Hrvatsku istaknula i dala primjer da bi se drugi trebali ugledat na Hrvatsku po korištenju NPO-a, da smo drugi po povlačenju. Za razliku od Italije mi imamo sustav gdje ispunjavamo sve kriterije. 4,5 milijarde eura smo već apsorbirali od 5,5 milijardi bespovratnih sredstava i tu smo apsolutni predvodnik EU gdje nas drugi ovaj, a ako nećete već Europski parlament uzmite kreditni rejting agencije koje su digle 5 put stepenicu upravo radi korištenja NPO-a. Pročitajte si Fitch, pročitajte si ostale revizije.
A kada govorite, ja sam u svom izlaganju reko da je Vlada ulagala u Istru, pa premijer je nedavno otvorio plinovod Bosiljevo-Zlobin 140 miliona eura NPO, nisam rekao da je druga cijev iz europskih fondova već da je Vlada ovaj tu pomogla, ali najbolje koje možete govoriti o korisnosti EU fondova ste evo i vi, ja vjerujem da zgrada u Mornarničkoj gdje je ja mislim i vaš ured na Sveučilištu Pula gdje je upravo iz ITU mehanizma obnovljena sveučilište da je to dobra investicija i da je to dobar korak naprijed i da može tu reći hvala Vlada da imamo ITU mehanizme.
Europski fondovi su motor razvoja i 16,5 milijardi eura smo u plusu. Imamo drugi najveći rast BDP-a u EU od 2024., u 2024. 3,8% i inflaciju koja je u prošloj godini bila nešto manje od 3%.
Kohezijska politika i europski fondovi imaju cilj catching up, a to je upravo da dosegnemo razvoj prosjeka EU. Pritom gdje i najrazvijenije članice i dalje imaju rast, ali Hrvatska bilježi puno jači rast 4 do 5 puta bilježimo brži rast od ostalih zemalja u Eurozoni ili EU i to nam daje mogućnost da lovimo razvijenost. I u mandatu Vlade Andreja Plenkovića dostigli smo sa 62% prosjeka BDP na 78% odnosno BDP po stanovniku smo udvostručili u zadnjih 8 godina sa 11 tisuća eura na 23 dvije tisuće eura.
I kada neko pita šta to građanima znači? To građanima znači veće plaće, to građanima znači veće mo… mirovine, to građanima znači sigurnost, to građanima znači stabilnost i to građanima isto znači a pogotovo za socijalne transfere koji se financiraju iz europskih fondova i potpore za one najslabije tipa program Zaželi 750 miliona 9 miliona eura u kojem zapošljavamo 22 tisuće žena koje pomažu 100 tisuća naših građana.
Isto tako dobar dio pa… osmog paketa mjera i dosadašnjih paketa mjera protiv inflacije 8 milijardi eura uloženo je i sredstvima europskih fondova i na taj način uspješnije se nosimo s inflacijom koje i su imale sve zemlje. Hrvatska je uspješna u korištenju europskih fondova, još jedanput to ne govorimo samo mi, to govore sve institucije u Bruxellesu, pohvale državni tajniče na takvo uspješnom, to govore kredit agencije, to govore svi oni koje nas apotekarskom vagom procjenjuju.
A kada gledamo izvješće o kojem raspravljamo omotnica 2024.-2020. 121% ugovoreno, 102% ovjereno. Prema tome, strateški smo, planski smo išli u jače ugovaranje svjesni da kroz procese kontrole europskih fondova želimo da ni jedan cent neće propasti iz omotnice 2014.-2020. ni jedan cent neće propasti. Iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti ni jedan cent neće propasti.
A kada govorimo o trenutačnoj omotnici vidimo da uz NPO imamo i 44% objavljenih natječaja, 36% ugovoreno, a ta sredstava iz trenutačne omotnice možemo koristiti do 2030. godine.
Sve to stvara okružje za rast i razvoj. Imamo rekordnu zaposlenost, rekordno nisku nezaposlenost, prosječna plaća rasla je 74% kada oduzmemo inflaciju preko 35%, 1.392 eura, 1.566 eura u Gradu Zagrebu. Mirovine su rasle ali isto tako i dobar dio, a vidimo i uskrsnica za naše umirovljenike. Osigurava se financijski kapacitet i fiskalni kapacitet proračuna, a bez toga da zadužujemo našu djecu i unuke. Ukupno stanje javnih financija je toliko dobro da kada vi razgovarate, a imali smo povjerenika Serafina, dakle europskog ministra za proračun ovdje u saboru neki dan koji nas je pitao kako ste to uspjeli, kako ste uspjeli uz prebrodit ovu krizu a da nam je javni dug pao ispod Mastriških kriterija 60% i sad je na 58% BDP-a.
Al što nam je u budućnosti? Budućnost je predstoje pregovori za proračun 2028. i 2034. i tu treba odmah odagnat teze da Hrvatska ostaje bez EU fondova. Neki govore Hrvatska ostaje bez EU fondova, apsolutno netočno. Hrvatska europskim fondovima želi postići puni razvoj, dakle podići se sa 78% razvijenosti na 100% ali tu postoje u pregovorima dosta izazova, od trošak rata u Ukrajini, trošak proširenja povećanja ulaganja u obranu. I zadovoljstvo mi je da je povjerenik Serafin to jako lijepo objasnio da je na državi članici da unutar omotnica ukoliko želi preraspodijeli sredstva ali da nema nitko obvezu kao što je i najavio objedinjavanje fondova i smanjenje birokracije. Posebice tu govorim da će Hrvatska imati velike šanse u Competition fondu odnosno Fondu za povećanje konkurentnosti koji se predviđa u budućem sedmogodišnjem proračunu.
Do sada smo europskim fondovima uspjeli izgraditi infrastrukturu, Pelješki most, ceste, bolnice, program „Zaželi“ koji sam spomenuo, obnova grada Zagreba. Svaka škola, bolnica, javna ustanova obnovljena je vladinim odlukama čak i tramvaji sa kojima se gradonačelnik toliko hvali europskim su sredstvima i da nije bilo odluke Vlade ne bi bilo ni tramvaja u gradu Zagrebu.
A što nam je budućnost? Budućnost je podizanje konkurentnosti, ulaganje u ljudske kapacitete i ulaganje u istraživanje i razvoj. Upravo komparativna studija pokazuje kako bi prešli, dakle od 80% do pune razvijenosti prosjeka BDP-a EU da moramo ulagati u istraživanje, razvoj, u konkurentnost. Tu naravno ne smijemo zanemariti ni socijalnu komponentu i upravo velika komponenta i budućih fondova poput „Zaželi“ ja vjerujem da će biti socijalna. Ali ono što već sada trebamo raditi je početi pilotirati projekte koji mogu apsorbirati velika sredstva iz buduće omotnice, a tu mi je zadovoljstvo da smo u utorak bili u Novskoj gdje smo položili kamen temeljac za novi gaming centar gdje se Novska kao jedan od primjera gaming industrije pozicionira upravo kao komparativna prednost Novske.
U Istri imamo Infobip, IPCEI. Vlada je isto tako preko 30 milijona eura poduprla i tu inicijativu da podupiremo i naše start upove posebice one jednoroge koji mogu itekako opservirat sredstva. Zadovoljstvo mi je da smo uspostavili Centar za čipove na FER-u sa partnerima, znanstvenim institucijama i tvrtkama gdje će bilo tko iz start upa ili znanstvenih institucija moći u Zagrebu dizajnirati čip, proizvest ga na pilot liniji, u Belgiji kojim je potpisan sporazum i dobiti ga u Hrvatskoj gdje Hrvatska nikad neće imati kapaciteta za tvornicu čipova. Tvornica čipova košta koliko i svi fondovi u EU koje smo imali iz financijske omotnice četrnaesta, dvadeseta dakle jedno desetak milijardi eura i treba vam 5, 6000 doktora znanosti koje nemamo ali možemo i to je vrijednost EU koristiti resurse koje Unija pruža i dijeliti ih i raditi na našem razvoju.
Bilo mi je zadovoljstvo neki dan isto prošli tjedan biti na Cambridgeu gdje smo spajali hrvatske institucije u suradnji sa Horizon Europe gdje jedan od najvećih projekata iz EU fondova je na Institutu Ruđer Bošković OZIP 107 milijona eura upravo ulaganje u istraživanje i razvoj gdje sada spajamo znanstvene institucije iz Hrvatske za uspješne prijave na Horizon i ostale fondove.
Prema tome, ukupno Hrvatska je izuzetno uspješna u korištenju EU. Ono što nam sada slijedi je nova omotnica. Slijedi nam pojednostavljenje procedura. Bio sam na saslušanju povjerenika Serafina i od prioriteta koje je on istaknuo je prvenstveno povezivanje rezultata sa reformama za noviji proračun. Istaknuo je pojednostavljenje procedura za krajnje korisnike, toga smo i mi svjesni ali često uredbe vezuju ruke ministarstvu i agencijama koje kontroliraju. Povezali smo isto tako objedinjavanje fonda za kompetitivnost odnosno spajanje svih fondova u Bruxellesu i naravno kohezijska politika koja je zapisana u temeljne ugovore kao instrument lovljenja koraka. Hrvatska kao jedna od članica prijatelja kohezije, država prijatelja kohezije zalagat će se da, ne da zadržimo ovu razinu kohezije već da ona bude i veća.
Različite su naravno rasprave kako to dosegnuti u Bruxellesu, ali unutar 6 mjeseci kada, odnosno do ljeta kada očekujemo prve limite i prijedloge Europske komisije, novog proračuna 2028./2034. to jasno pokazuju da vjerujemo u tome da će Hrvatska i ostale države članice i dalje koristiti kohezijsku politiku, a tu bi još na kraju spomenuo ravnomjerni regionalni razvoj koji je ključan za ostatak države i zato je Vlada uspostavila projekt Slavonija - Baranja i Srijem sa milijardama uloženih u Slavoniju, zato je uspostavljen projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar. Zato imamo 3 milijarde eura u obnovu od kojih je dobar dio otišao u Banovinu i zato Vlada pazi da bez obzira tko na vlasti bio da svaki dio Hrvatske dobije europske fondove i da ulaganja i projekti idu kako bi naši građani imali sličan standard gdje god da živjeli u Republici Hrvatskoj.
I upravo zato klub Hrvatske demokratske zajednice poduprijet će ovo izvješće i u raspravi i u svemu pohvaljujem ministarstvo na korištenju europskih fondova u Hrvatskoj.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLASA i DOSIP-a govorit će zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Uvažene zastupnice i zastupnici, drage građanke i građani, HDZ-ovci.
Evo ja sam nakon izlaganja Marka Pavića zaključila da je svaki dan u Hrvatskom saboru jedna prvoaprilska šala, pa sam si uzela jednu ovako tekicu u koju sam odlučila početi zapisivati bisere koje evo samo mi zastupnici imamo prilike čuti, te silne detaljčiće u raspravama.
Prvi koji ću si zapisati da se ne zaboravi, to treba ostati u sjećanju ono za pod stare dan, za anegdote je izjava Marka Pavića koji je rekao da nije bilo Andreja Plenkovića ne bi Zagreb imao ni tramvaja, evo ta izjava mi je otprilike bila najdraža. A treba reći da je čitav govor HDZ-ov zastupnik Marko Pavić posvetio izlaganje o europskim fondovima, o europskim fondovima generalno pa je pohvalio ovu Vladu i samog Andreja Plenkovića kako je fantastično ispregovarao našu omotnicu itd., međutim točka o kojoj mi raspravljamo glasi nekako drugačije, glasi Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024.g.. Naravno HDZ-ovac se tome iz prve klupe smije.
Također želim reći da očekivano zastupnica Sanja RAdolović nije često viđena po briselskim hodnicima, nisam niti ja, ali sigurna sam da i u Europskom parlamentu i u drugim institucijama i u kreditnim pogotovo svi padnu u nesvijest od sreće kad vide Marka Pavića da im kažu kako je Hrvatska fantastična u svim svojim pregovaračkim i povlačećim jel mehanizmima i fantastično na one, kako ste rekli apotekarskoj vagi, pazi da niti jedan cent ne završi u krivim rukama, niti jedan cent.
I stvarno Hrvatsku treba pohvaliti jer neke mehanizme samo Hrvatska ima, samo Hrvatska ima presretače među kontrolorima pa kada se dogodi nekakva malverzacija u korištenju europskih fondova, npr. u Ministarstvu kulture ministrice Nine Obuljen Koržinek onda ne samo jedan cent onda jedan milion eura ode u krive koruptivne džepove, posredstvom vlade Andreja Plenkovića itd..
Drago mi je da je zastupnik Marko Pavić pohvalio kako hrvatski građani imaju bolje zdravstvo i zdravstvene usluge, baš zbog tih fondova o kojima se raspravlja. Vili Beroš bi o tome nešto mogao reći, da ga nije sram doći ovdje među nas zastupnike i sjest u saborske klupe itd..
No zapravo mi je Marko Pavić i njegovo hvaljenje velikih uspjeha Andreja Plenkovića u svom ovom proteklom razdoblju pomoglo da naglasim ono što sam zapravo u ovoj raspravi htjela reći, a to je da HS godišnje zaprimi ili bi trebao raspraviti približno između 60 i 70 različitih izvješća. Svako to izvješće trebalo bi dati odgovor na pitanje quo vadis Hrvatska, međutim pogotovo kada izvješća sastavlja Vlada ili neko resorno ministarstvo radi se u potpunosti o besmislenim izvješćima o kojima potom HS na besmislen način raspravlja. I ta izvješća su točno pisana za upravo ovakvu saborsku većinu kakvu Hrvatska danas ima. Time HDZ i način na koji HDZ vodi državu HS-u onemogućuje da obavlja svoju ustavom definiranu ulogu i to je jedan od najvećih problema kojeg nažalost šira javnost uopće nije svjesna.
Zašto ističem to da ovo izvješće zapravo se odnosi na prvih šest mjeseci prošle godine, što to zapravo znači? To znači da bismo mi u nekoj, jel, sretnoj varijanti postojanja kakvu Hrvatska može samo za sada sanjati, treba li moći vidjeti što je doista napravljeno u tih šest mjeseci, u tih šest mjeseci, naravno prateći napredak kroz svih prethodnih godina sa nekakvom perspektivom kuda se s time ide dalje. To znači da bi izvješće trebalo imati i nekakvu raščlambu ili razradu i po programima i po korisnicima i po tome radi li se uopće analiza je li nešto što je proveden projekt u suštini postiglo svoj cilj da bismo mi kao HS koji kontrolira Vladu mogli usmjeravati politike u svim mogućim sektorima. Toga nažalost ovdje nema.
E sad napomenut ću, ne znam prije nekakvih približno 20-ak godina kada sam bila na postdiplomskom studiju iz europskog prava tada jedna od glavnih rasprava u Europi bila kritika nedostatka demokratskog legitimiteta u europskim institucijama i na različite načine se tada pokušavalo kako tome doskočiti pa su mnogi zagovarali to da nacionalni parlamenti preuzmu veću ulogu u kreiranju i europskih politika i uopće u stvaranju jedne spone između Europe i građana vlastite države. Nažalost, EU ne samo da u tome nije uspjela nego je taj demokratski legitimitet uspjela dodatno urozati i danas se nalazi u situaciji u kojoj je na neki način na prekretnici. Vrlo su turbulentna unutarnja previranja u EU, dovodi se u pitanje način njezina daljeg funkcioniranja, identiteta, svrhe postojanja, ali između ostaloga jedan od problema o kojem se nedovoljno govori je upravo to na koji način Europa koristi svoja vlastita sredstva.
I reći ću da je upravo Hrvatska primjer neučinkovite države u načinu kontrole europskih fondova. Dakle, tvrdim upravo suprotno od onoga što tvrdi Marko Pavić, mi smo u tom dijelu potpuno podbacili. Nismo uspostavili ne učinkovitu kontrolu u smislu da nam USKOK i DORH pa čak evo sad i EPPO mogu brz, kvalitetno progoniti sve one koji su iz europskih fondova ukrali nešto u vlastiti džep, to je posebna priča. Govorim o tome da nismo uspostavili ono temeljeno, da znamo koliko novca ide za točno određenu svrhu za kojeg korisnika i je li taj novac bio najpametnija politička odluka. Nažalost se većina europskih sredstava koristi na način da se kaže evo nekakav lokalni baja je bio uspješniji pregovarač, imao je nekoga u ministarstvu koji će mu potpomoći oko njegovog projekta pa je onda on za svoju općinu ili kraj jel namlatio koliko je trebao. Je li to bilo korisno i je li time naštećena nanijeta šteta nekim drugim krajevima, to nikada nije tema niti jedne rasprave, niti uopće mi kao saborski zastupnici, kao ljudi koji smo plaćeni za to da pratimo te podatke, da ih analiziramo, da ih stavimo u nekakvi kontekst, dakle mi te podatke nemamo. Možemo ih sakupljati na sto različitih strana, možemo ih interpretirati na način kao što je to napravila kolegica Sanja Radolović, ali ne na način da u jednom dokumentu, strukturiranom dokumentu koji nosi naziv točno ovakav kako ga nosi ova točka dnevnog reda, to jednostavno tu piše, eto toga nema i sve dok je tome tako mi ćemo imati problem u načinu na koji funkcionira naša država jer tu niti mi kao političari imamo što raditi kao opozicija, a to znači da se u ovom saboru ne čuje riječ građana.
E sad da ne bi neko mislio da ja sve ovo govorim napamet ili da ovdje prisutni državni tajnik kaže da ja nisam čitala izvješće, evo malo sam izvukla nekoliko detalja koji mogu potvrditi o čemu se radi, dakle kažem izvješće bi trebalo biti ciljano na prvih 6 mjeseci prošle godine. Evo jedan mali detalj, piše u izvješću, kao odgovor na covid krizu, kao da je covid kriza bila početkom jel 2024., Hrvatsku je u okviru EU dodijeljeno 500 milijuna eura u očuvanju radnih mjesta kako bi se održala stabilna stopa zaposlenosti i izbjegle teže socijalno-ekonomske prilike koje bi mogle imati dugoročne i složene posljedice rada. Ili recimo mjerama aktivne politike zapošljavanja kroz dodjelu potpora za zapošljavanje izvršeno je ulaganje od 732 milijuna eura, kako da ne, u prvih 6 mjeseci prošle godine itd., itd., dakle što želim reći? Za sve one koji nisu čitali izvješće dostupno je na internetskim stranicama HS, pa evo neka svaki novinar koji ima malo više vremena ili svaki zainteresirani građanin pogleda i sam se uvjeri što u tom izvješću piše. Ako želimo korak naprijed za ubuduće bilo bi odlično kada bi HS imao snage zaključkom obvezati Vladu i resorno ministarstvo kako bi, na koji način bi ovakvo izvješće ubuduće trebalo strukturirati, ali tako da u njemu stvarno nešto piše što možemo kontrolirati, pa onda možemo reći je li Andrej Plenković za Grad Zagreb osigurao dovoljno tramvaja ili nije jer stvarno ne znam kako bismo mi preživjeli i prometovali Zagrebom da nam njega nije. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovana zastupnica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Prije nego krenemo na sam sadržaj izvješća ja bi jako voljela da nam u završnoj riječi ako je moguće državni tajnik pojasni meni jednu krucijalnu stvar jel možda su se zaista stvari promijenile otkad sam ja radila na EU fondovima.
Želim da mi odgovorite na pitanje, donosi li Vlada političku odluku o dodjeli nekog projekta? Donosi li Andrej Plenković odluku o dodjeli sredstava za bilo koji projekt iz NPOO-a, za bilo koji projekt iz financijske omotnice 2021.-2027.? Jer naime, osim g. Pavića ne bi to pretjerano naravno ozbiljno uzimala, međutim i sam premijer kontinuirano ponavlja da on, on osobno, kao predsjednik Vlade je taj koji daje novce za određene EU projekte. Zašto je ovo bitno pitanje? Zato što je struktura europskih fondova, njihova svrha, cilj i način provedbe takav da upravo kroz mehanizme kontrole, načine potrošnje sredstava se onemogući političko arbitrarno dodjeljivanje sredstava jer ako netko u ovoj zemlji politički arbitrarno dodjeljuje sredstva za projekte, gledajte ljudi mi iz sabora ćemo se organizirat, pa ćemo o tome napisat izvještaj Europskoj komisiji. Mene zanima sviđa li se Ursuli von der Leyen da Andrej Plenković govori da je on taj koji dodjeljuje sredstva za pojedine projekte u RH? Je li to normalna situacija? Jel to tako govore i drugi premijeri? Jer ako je to tako i ako imamo zahvaliti Andreju Plenkoviću na tome što je Grad Zagreb primjerice ili grad Osijek ako hoćete gdje ste vi na vlasti, dobio sredstva za nabavu novih tramvaja onda mi imamo puno veći problem od pitanja apsorpcije i od pitanja učinka europskih fondova. Zato bi vas molila da mi to odgovorite, često to čujem.
Također me zanima, postoje li još uvijek tijela koja su zadužena za evaluaciju projekata, stručnu evaluaciju projekata, dodjeljuju li se bodovi na temelju kvalitete projekta, podnositelja projekta ili postoji politička instanca koja intervenira na temelju političke volje Andreja Plenković, kaže ovaj projekt može, ovaj projekt ne može? Evo to mi odgovorite. I imaju li prijavitelji projekata ikakvu ulogu u tome hoće li njihov projekt dobit sredstva ili ne ili nemaju nikakvu, nemaju nikakvu? Da li uopće, to kak su oni pripremili projekt na bilo koji način na kraju ima utjecaja na to hoće li projekt dobit ili ne? Evo to me zanima jer moguće da ne, prema ovome što govori g. Pavić i što govori sam premijer ne, nego oni kao deus ex machina dodjeljuju novce pazite iz proračuna ne svog nego proračuna EU. Meni je to jako zanimljivo i jako bi me zanimalo šta bi europska tijela ono o tome rekla na koji se to način sredstva za projekte dodjeljuju odnosno što HDZ tvrdi kako ih dodjeljuje.
Ajmo sad malo i na samo izvješće i držat ću se dijela oko NPO-a jer nažalost nemamo puno toga što bi mogli istaknuti iz nove financijske perspektive mada je 2025.. Dakle, ciljevi NPO-a kod gospodarstva bilo je povećanje konkurentnosti i otpornosti gospodarstva jel tako? …/Upadica se ne razumije./… Molim? …/Upadica se ne razumije./… Ne govorim o NPO-u rekla sam da neću još govoriti …/Upadica Glasovac: Ja se ispričavam g. državni tajniče imat ćete priliku nakon svakog izlaganja se možete javiti u ime predlagatelja, al nemojte dobacivat iz klupe. Nastavite zastupnice./…
S obzirom da trenutno trošimo i moramo priznat zaista ima utjecaj značajan na GDP NPO evo ja ću sada reći nešto o tome šta su bili ti ciljevi i gdje smo danas. Apsorpcija relativno dobra jel tako, utjecaj na gospodarstvo ciljevi, evo ajmo o ciljevima, povećanje konkurentnosti gospodarstva Hrvatska je za 2024. još jedno mjesto pala ispod na globalnoj ljestvici konkurentnosti. Zatim, javna uprava i pravosuđe na primjer, ubrzanje postupaka to su bili indikatori, povećanje transparentnosti, povećanje naravno i povjerenje u pravosuđe imamo li to? Nema. Ajdmo dalje, jedna od stvari i indikatora bilo je i smanjenje rizika od siromaštva, stopa rizika od siromaštva u 2024. u odnosu na 2021. je povećana.
A kada se g. Pavić kojeg ste dali ste mu da govori o NPO-u, njemu ste, to je bilo ok, kada se već g. Pavić dotakao milijardi uložene u projekt Slavonija odnosno u Slavoniju kao takvu, moramo reći da upravo u Panonskoj Hrvatskoj stopa siromaštva najviše rasla u cijeloj zemlji, najviše. Porasla je i na razini države, najviše je rasla na razini Panonske Hrvatske, pala je u Gradu Zagrebu kada gledamo period 2021.-2024..
Međutim, nije to jedini pokazatelj učinkovitosti ulaganja sredstava u projekt Slavonija. Prošle godine ste napokon sa tri godine zakašnjenja, izdali indeks razvijenosti hrvatskih županija i općina i gradova, sve slavonske županije sve se nalaze u ove dvije kategorije ispodprosječne razvijenosti. Dakle, imate dvije, imate onu najgoru i onu koja je kakti malo bliže prosjeku, sve su tamo.
Nažalost, kažem nažalost jer to tako ne bi smjelo ni bit niti je logično da bude. Ali naravno da je jer u Hrvatskoj je GDP upogonjen eu fondovima sigurno i turizmom, ali sigurno nije industrijskim rastom jer primjerice bez obzira na ovo sve što nam je ljepo Pavić izrecitirao kolko se ulagalo iz NPO, kolko se ulaže iz drugih fondova europskih, ono što je činjenica je da je Hrvatska imala najveći pad industrijske proizvodnje u eurozoni u studenome prošle godine. Znači i tu smo prvaci, najveća inflacija i najveći pad industrijske proizvodnje. Da u studenome prošle godine bio je najveći pad industrijske proizvodnje u periodu od godinu dana, dakle uspoređuje se studeni 2024. sa studenim 2023., najveća stopa pada bila je u Hrvatskoj. Nažalost ponovno zato što mi smatramo da bi upravo svoj razvoj i mislili smo da će tome i služit europski fondovi trebali temeljiti na ulaganje u industriju koja proizvodi dobra i usluge potrebne za zelenu tranziciju i one koji nam dižu dodanu vrijednost proizvoda koje izvozimo van. To se nažalost ne događa.
Ekonomija još uvijek ima obilježja rentijerske ekonomije i onda nije ni čudno da uz sva ulaganja koja imamo iz europskih fondova najveći dio investicija koji nam dolazi izvana jesu investicije u nekretninski sektor u nekretninski biznis. Investicije koje dižu cijenu stanova našem stanovništvu, a koje naravno pogoduju špekulantima jer nema industrije, nema grane u Hrvatskoj u kojoj je povrat na investiciju 12% godišnje osim nekretnina. Dakle, ne govorimo o ulaganju u turizam čak nego čisti nekretninski špekulativni kapital. I to su učinci onoga što smo mi dobili kroz godine i godine ulaganja iz europskih fondova.
A sad bi htjela bi reći još jednu stvar, ima puno dobrih stvari koje su se napravile i to ne treba ni na koji način podcjenjivati koje su se napravile isfinancirale iz eu fondova. Zaista mislimo da je dobro da se financira izgradnja novih vrtića, da se financira izgradnja škola, da se financira energetska obnova zgrada to je sve dobro, međutim ako mi imamo masovnu izgradnju vrtića diljem zemlje i u malim općinama i gradovima i njima treba apsolutno, a nismo riješili pitanje kako će država pomoći u financiranju cijene tih vrtića pa onda imate paradoks da u najrazvijenijim gradovima su vrtići imaju najnižu cijenu ili su čak besplatni, a da u onim najmanje razvijenima naravno jer se ne može iz općina subvencionirat imamo izuzetno visoke cijene. Ovo je strašno jel Boriću. Hoćeš da ti kažem koliko po zagorskim općinama košta vrtić? Odi pogledaj.
…/Upadica se ne razumije./…
Da jer ne mogu male općine subvencionirati onoliko koliko mogu bogate općine subvencionirat.
Isto tako pitanje jednakosti standarda, pitanje onoga što ste obećali također a to je reforma školskog kurikuluma. Gdje je to? Toga nema. Šta smo još obećali? Obećali smo također da će javno zdravstvo pazite sad postat dostupnije. Ima li ijedan građanin Hrvatske koji misli da mu je u zadnjih 4 ili 8 godina zdravstvo postalo dostupnije? Dostupnije je samo ako imate lovu da platite privatno, to je jedino što je dostupno.
I kažem uz sve dobre stvari koje su se napravile sa EU fondovima ono gdje mi imamo problem, a na kraju krajeva nemamo niti izvješća o tome jer se to neradi i ne prati stalno jest koliko, koliki je bio učinak na ono što smo time željeli postići, koliko je naše gospodarstvo otpornije, koliko je naša industrija konkurentnija, koliko nam je bolji izvoz, proizvodimo li više proizvoda s dodanom vrijednošću, imamo li kvalitetnija radna mjesta, dakle kvalitetnija ne više radnih mjesta nego kvalitetnija radna mjesta? Jesmo li smanjili siromaštvo? Kažete da vam je ulaganja u socijalne usluge jedan od ciljeva je deinstitucionalizacija. Znate kako izgleda deinstitucionalizacija u Hrvatskoj? Tako da briga o ranjivim skupinama padne na obitelj. To je deinstitucionalizacija. To je ono što smo deinstitucionalizacijom dobili.
I zato govorim pitanje apsorpcije koliko smo uzeli, koliko smo iskoristili nije nebitno, neću reći da je nebitno ali je puno važnije pitanje šta smo time postigli koji su učinci na ono, na onaj razvojni model koji smo zacrtali da za Hrvatsku želimo, a taj razvojni model nažalost se u ovih 8 godina nije mijenjao. Imamo rentijersku ekonomiju, na tome nam počiva čitav ekonomski model, industrija cijelo vrijeme evo u zadnjih nekoliko kvartala industrijska proizvodnja pada, poljoprivrednici još uvijek ne mogu kvalitetno živjeti od svojih, od svog rada i svojih ulaganja i najveći dio građana ove zemlje ne može još uvijek dostojanstveno živjeti od rada.
Ističete koliko su se povećale plaće. Jesu, kome, a kome ne? A kome ne? Da negdje se jesu povećale, a negdje se nisu povećavale uopće i mnogi ljudi još danas, pogledajte si medijan, žive sa plaćom sa kojom ne mogu pokriti osnovne troškove života, a to je ono što je trebala biti poanta EU fondova, da transformiramo gospodarstvo, da stvorimo infrastrukturu za zelenu transformaciju zemlje, da pređemo na obnovljive izvore energije, da digitaliziramo zemlju i za kraj da ju ne digitaliziramo na način kakav vi propisujete u svojim projektima pa ću reći jednu ovako zanimljivost. Natječaj za ceste, javljala se naša kolegica iz Pazina. Natječaj za ceste, njoj fakat trebaju ceste i obnova nakon što je tamo bio odron, međutim bodovi se dodjeljuju za tzv. pametne ceste koje su digitalizirane, a oni nemaju ni cestu, a vi bi digitalizirane ceste. Evo toliko o apsurdima europskih fondova.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam kolegice Benčić.
Imamo jednu povredu Poslovnika, ovo će vam biti treća ukoliko zloupotrijebite Poslovnik.
Izvolite, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Povrijeđen je Članak 238., kolegice Benčić insinuirate korupciju premijera u EU fondovima tamo gdje je nema a ne znate ni, bili ste samo korisnik, Vlada donosi prioritete financiranja. Mogla je i ne dat Gradu Zagrebu ITU mehanizam iz kojeg gradite Paromlin, mogla je i ne dat NPO sredstava za Grad Zagreb već dati ih u Slavoniju i Baranju, a svaka škola, bolnica i vrtić odlukom Vlade je obnovljena.

Glasovac, Sabina (SDP)
S obzirom da je ovo bila klasična replika, a ne ukazivanje na povredu ili propust vezano uz poslovničke ovaj odredbe ja vam izričem treću opomenu s oduzimanjem riječi do kraja ove rasprave.
Slijedeća povreda Poslovnika zastupnica Sandra Benčić.
Izvolite, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda Članka 238., kolega Paviću drago mi je da ste ovo rekli. Vi ste upravo rekli da političkom odlukom premijera bez obzira na kvalitetu programa neki grad i tim, pri tome glavni grad u nekoj državi EU može ne dobit ITU mehanizam jer ste vi tako arbitrarno odlučili. Hvala što ste to potvrdili jer to potvrđuje tezu o kojoj sam govorila.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Vama isto moram ovaj izreči opomenu s obzirom da je ovo bila replika odnosno odgovor na repliku.
Nastavljamo dalje s pojedinačnim raspravama, na redu je zastupnik Ivan Malenica.
Izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom, ja ću se kao i u replici osvrnuti na pitanje administrativnih kapaciteta s obzirom da administrativni kapaciteti u znatnoj mjeri utječu na apsorpciju europskih sredstava. No, uvodno bih evo istaknuo vezano za ovo izvješće koje nam daje zapravo jedan pregled provedbe europskih strukturnih investicijskih fondova i predpristupnih programa EU za ovo razdoblje od 1. siječnja do 30. lipanja 2024. godine i ono zapravo sadrži ključne financijske pokazatelje uspješnosti iskorištenja fondova uključujući ugovaranje, plaćanje i ovjeravanje sredstava.
Ključni su, dakle u ovom izvješću su ključni zapravo i određeni financijski pokazatelji. Dakle, možemo vidjeti da je u ovom izvještajnom razdoblju značajan dio sredstava ugovoren i isplaćen korisnicima, da je u okviru prekograničnih i transnacionalnih programa Hrvatskoj dodijeljeno ukupno milijarda i 850 milijuna eura sa visokom stopom ugovaranja iskorištenosti sredstava. I zapravo temeljem svega ovoga možemo zapravo zaključiti da Republika Hrvatska nastavlja sa uspješnim korištenjem EU fondova sa posebnim naglaskom na povećanje učinkovitosti provedbe i jačanje sustava upravljanja.
Svakako da i informacijske, komunikacijske aktivnosti doprinose i boljoj vidljivosti projekata, ali isto tako i transparentnosti korištenja samih sredstava. Međutim, dobro upravljanje je zapravo ključan element gospodarskog razvoja i kohezijske politike i zato su nužni administrativni kapaciteti što zapravo znači da nacionalne, regionalne i lokalne javne službe trebaju učinkovito i djelotvorno provoditi politike ili zadaće koje su im povjerene.
Iskustvo pokazuje da su države članice EU sa slabim institucijama se zapravo suočavaju sa velikim problemima pri povlačenju dostupnih sredstava iz fondova EU i ne iskorištavaju zapravo na najbolji mogući način ta europska sredstva. Naravno da se apsorpcijski kapaciteti razliku od države do države, od regije do regije no puno stručnjaka koji se bave ovom problematikom slažu se oko čimbenika koji utječu na te apsorpcijske kapacitete, a to su prije svega makro ekonomski kapaciteti, administrativni kapaciteti, te financijski kapaciteti.
Kada je riječ o administrativnim kapacitetima ono zapravo predstavlja sposobnost i vještinu središnje regionalne i lokalne vlasti da pripremi prikladne planove, programe i projekte na vrijeme, da donese odluke o tome koji će se projekti financirati i naravno da urede i koordiniraju sustav između različitih partnera i dionika, te naravno da se sukladno tome uspješno nose sa administrativnim zahtjevima i zahtjevima izvješćivanja, te da sufinanciraju i nadziru provedbu projekata, te tako maksimalno izbjegavaju nastanak nepravilnosti. Dakle, administrativni kapaciteti uključuju i strukturu i ljudske resurse, te sustav i procedure.
Potreba za jačanjem administrativnih kapaciteta za upravljanje fondovima EU i njihovu provedbu nedvojbeno je postalo jedno od prioritetnih pitanja. To se zapravo vidi i iz brojnih dokumenata koje se donosi u Europskoj komisiji. To se zapravo vidi i iz uredbe koje je Europska komisija predložila koji je i usvojen, a koji se odnosi na razdoblje 2021.-2027. koji zapravo naglašava važnost izgradnje administrativnih kapaciteta.
Cilj odredbe koji se nalazi u toj uredbi je poduprijeti i prilagođeni pristup, tako da će se na raspolaganje staviti širi spektar alata i poticati strateški i usmjeravanje korištenja sredstava predviđenih za mjere za izgradnju administrativnih kapaciteta, jer su zapravo administrativni kapaciteti ključni za djelotvornu provedbu fondova.
I naravno da države članice EU koje žele poboljšati svoje administrativne kapacitete to rade sa ciljem da u potpunosti iskoriste sva europska sredstva koja su im dostupna. Ovisno o vrsti organizacije koji provodi određene projekte u praksi se vidi da veće organizacije imaju, odnosno radije izgrađuju svoje vlastite kapacitete za pripremu i provedbu projekata dok se manje uglavnom oslanjaju na konzultantsku potporu.
Problem koji tu postoji je zapravo manjak sposobnosti korisnika da odredi kvalitetan i realan indikator uspjeha svojih projektnih aktivnosti, ali isto tako rezultata i ciljeva. Kao jedna od ključnih problema također koji je utvrđen na europskoj razini je zapravo taj nizak administrativni kapacitet za korištenje sredstava, ali isto tako u nekim situacijama i teški i birokratizirani sustavi javne uprave koji nisu dovoljno fleksibilni za potrebe dinamičnog upravljanja EU projektima. Također kao neki od negativnih okolnosti tu se, koji utječu zapravo na apsorpciju su i neefikasnost javne uprave, ali i nemogućnost nagrađivanja i napredovanja zaposlenika javne uprave.
U vašem izvješću koji ste ovdje danas predstavili poseban dio ste, kao poseban dio ste istaknuli je zapravo jačanje sustava i povećanje učinkovitosti provedbe europskih strukturnih investicijskih fondova gdje je zapravo Ministarstvo regionalnog razvoja kao tijelo koje je nadležno za sveukupnu koordinaciju u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova redovito prati stanje administrativnih kapaciteta u sustavu uključujući i podatke proizašle iz analize radne opterećenosti, te broj osoba koje je potrebno dodatno zaposliti na razini svakog tijela zasebno, te ukupno broja potrebnih osoba o čemu dakle redovito izvještava Vladu Republike Hrvatske. I ovdje zapravo vidimo da postoji različita popunjenost, odnosno postotak popunjenosti u pojedinim sustavima koji se kreće od 68% pa do 95% popunjenosti, tako da svakako upravljanje ljudskim potencijalima je važan element i u bitnome utječe na apsorpciju europskih sredstava.
Tu bih se također nadovezao i na aktivnosti koje je Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u tom segmentu. Ono što je bitno istaknuti da u jednom od podkomponentni nacionalnog plana otpornosti i oporavka odnosi se na daljnje unapređenje učinkovitosti javne uprave i tu je svakako naglasak na kvalitetnije upravljanje ljudskim potencijalima.
Tu vidimo zapravo da kroz aktivnosti koje su se poduzimale zadnjih nekoliko godina prije svega su se manifestirale kroz donošenje i novog Zakona o plaćama, ali isto tako Zakona o centraliziranom obračunu plaća, odnosno centralnom sustavu selekcije. Sve to zapravo ide u smjeru da se jačaju administrativni kapaciteti ne samo u području EU sredstava odnosno korištenja i trošenja EU sredstava nego općenito u radu državne i javne uprave i vjerujem da će čitav niz tih aktivnosti koje su se poduzimale kroz zadnjih nekoliko godina koji se odnose na upravljanje ljudskim potencijalima doprinjeti da se nastavi ovako dobra apsorpcija europskih sredstava, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam kolega, imate dvije replike na vašu raspravu, prva je ona zastupnice Sandre Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Evo kolega Malenica, ja sam vas htjela pitat, naš eurozastupnik Gordan Bosanac zalaže se za to da se sredstva EU mogu koristiti i za izgradnju stanova, javnog stanovanja, što je ogroman problem u cijeloj EU i zalaže se i za to da takva sredstva gradovi mogu direktno aplicirati dakle prema EU, a ne da je nužno dakle država ta koja dodjeljuje ta sredstva jer je upravo u gradovima diljem Europe problem stanovanja najveći, pa tako i u našima. Evo mene zanima smatrate li da bi i vaši eurozastupnici trebali podržati takvu inicijativu da naši gradovi mogu dobivati izravno sredstva za izgradnju stanova za javni najam i druge oblike javnog stanovanja? Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupnik Malenica.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa svakako je to nešto što je usko povezano i sa pitanjem priuštivog stanovanja i nešto što bi se zapravo trebalo u okviru toga i razmatrati, ali svakako smatram da bi trebalo omogućiti odnosno zapravo pronaći određena sredstva odnosno izvore financiranja da se i ti projekti mogu razvijati.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnica Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani kolega, ja zapravo htjela bi da se nekako referiramo na stvarno stanje i stvarni život. Dakle nemam nikakvih dilema i mislim da se sredstva koja jesu trebaju koristiti za izgradnju vrtića i za izgradnju škola jer je to nekakav standard koji trebamo imati i apsolutno se svi s tim slažemo. Ali jednako tako na razini Vlade i odluke koje se donose čini mi se da bi trebalo biti međusobno razumijevanje i međusobna suradnja. Na što se želim konkretno referirati? Ministar Fuchs je 13. prosinca prošle godine donesao pravilnik za pomoćno osoblje koji služe za njegu, skrb u vrtićima, da je obaveza da imaju 3.g. strukovne škole, dakle ne najmanje 3.g. nego 3.g.. Ako se striktno tumači pravilnik koji je, će 700 ljudi dobit otkaz. Prema tome, ono što mislim da ne treba samo gledati zgrade koji jesu nego i ulaganje u ljude i vodit računa da se takvim pravilnicima zapravo ne dovode cijeli sustav u kolaps odnosno ne funkcioniranje.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor na repliku.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa uvažena zastupnice, pa ono što bih istaknuo zapravo i aktivnosti koje poduzima Ministarstvo pravosuđa i uprave u, u, u tom segmentu učinkovitosti javne uprave gdje je zapravo naglasak na kvalitetnije upravljanje ljudskim potencijalima i u tom dijelu zapravo treba raditi na, na svemu onome što će jačati ljudske potencijale, što će zapravo omogućiti da se poslove aktivnosti i ono što su dijelovi zapravo javne službe mogu obavljati zapravo na zadovoljstvo svih korisnika, tako da vjerujem da svako ministarstvo za sebe razmatra koje su to mjere i aktivnosti i provodi određene projekte, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama.
Slijedeća pojedinačna rasprava je ona zastupnika Borića, Josipa Borića, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvažena potpredsjednice, poseban pozdrav vama, državnom tajniku, svim zastupnicama i zastupnicima i poseban pozdrav Daliji Orešković, jedinoj poznatoj članici stranke DOSIP.
Zašto sam to rekao? Zato jer je ona nas iz HDZ-a također posebno pozdravila, tako da znamo.
Drugo, očekivao sam najprije na početku ne baš burnu raspravu, ali se ona ipak kroz određeno, određeno vrijeme koje teče ipak pretvorila u to i odlučio sam u svojoj raspravi polemizirati sa svime što sam čuo ovdje u ime klubova, predstavnika oporbe itd. jer smatram da jedan velik dio od toga ne odgovara apsolutno nikakvoj istini, a kamoli ovom izvješću, pa ću prvo zašto raspravljamo o Izvješću o pretpristupnim, o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa jer smo čuli da zašto uopće raspravljamo danas o europskim fondovima od kolegice Orešković kad je tema sasvim nešto drugo. Ja mislim da je ipak ovo tema i ona nije pisana za većinu, ona je pisana za nas svih da imamo određene informacije o radu određenog ministarstva i svih tijela kada govorimo o korištenju tih sredstava jer su nam vrlo važna. 85% bespovratnih sredstava danas je nešto za što se svi bore, dobiješ 85% vrijednosti i ne moraš vratiti. Toga nema ni u jednom drugom segmentu ako ćemo govorit o financiranju, pa vjerojatno ni u kući, u obitelji, a kamoli ne u ovom našem svijetu ovakvom kakav je da imamo mogućnost, pa da se onda pravdamo na način na koji smo se počeli pravdat kad govorimo o zastupnicima iz oporbe i kažu pišu se to za većinu jer je tako loše napisano da ništa ne znamo iz toga, pa nemamo pojedinačne korisnike od svake općine, grade, neke druge institucije itd., pa da to ne bude na ovoliko stranica nego neka bude na tisuću i nešto. Evo možda da razmislite vi tamo da bi bili bolje upućeni oni koji sve znaju i kaže nema dovoljno demokracije nigdje, nema ni u Hrvatskoj, a pogotovo je nema u EU i nismo dovoljno mi ni suvereni unutar tih struktura da možemo voditi nekakve vlastite politike, slušam kolegicu Orešković, s njome debatiram trenutačno ne. Zašto ne valja EU parlament? Ne valja. Zašto? Jer nema Dalije u njemu iako je htjela.
Dalje, čuli smo od strane SDP-a da smo najprije frizirali ovo izvješće, frizirali, lažno ga predstavili javnosti da on prođe određene procedure i dođe ovdje lažan, ne odgovara istini. Za ozbiljnu stranku kao što je SDP računaš da će biti oprezni u tome što govore, pogotovo oni koji se kandidiraju za neke funkcije i onda govore o tome, sada na lokalnoj razini i regionalnoj, govorim kolegici Radolović i govori o tome kako treba suspenzirati pojedine odredbe određenih zakona koji uređuju sustav javne nabave jer da je to preteško da je to preteško ako se dobro sluša. Da je očito dijelimo sredstva na neki drugi način, ja to tako razumijem.
Jedini puta kada smo imali suspenziju dijela Zakona o javnoj nabavi bilo je u vrijeme gospođe Anke Mrak Taritaš. Znači Zakon o sanaciji posljedica katastrofa na području Vukovarsko-srijemske županije odnosno obnova Gunje. Članak 5. tog zakona suspendira prvi prag, do prvog praga znači Zakon o javnoj nabavi. To se nikad poslije više nitko nije usudio, usudio. Tadašnja većina je. Znači do 5 miliona eura možemo ugovarat na telefon kako se sjetimo, razgovaramo i sve je u redu. U demokratskom društvu u kojem su ti i takvi predvodnici transparentnosti i poštivanja zakona. Nemojmo se čuditi to je istina, pogledajte. Zato nam danas drže lekcije o tome kako koristimo sredstva. I kad ja kažem da Grad Zagreb izgubi 300 miliona eura onda slušamo gospođu Sandru Benčić koja govori o tome da predsjednik Vlade sam dodjeljuje sredstava. Onda odeš čitat objašnjenja zašto je Grad Zagreb izgubio, jer nisu ušli u prvih 15, nisu dobro ispunili svoju dokumentaciju, nisu priložili očito ono što su trebali kako treba. I što imamo poslije toga? Izjave vodećih ljudi tog grada koji kaže tražit ćemo dodatne alokacije na tom programu kako bi ponovo dobili priliku da do 2029. uđemo u program. S kime razgovaraju? Sa Vladom RH. Ako je to dovoljno da objasnimo što treba raditi i kako je pomagati nekima koji možda i ne znaju ono što trebaju, a silno se trude. Isto bi bilo kao kad bi ja nakon njezinog razgovora ovdje ili govora postavio pitanje, a zašto Tomislav Tomašević se vozi u zagrebačkom tramvaju i govori da je on to napravio ili da ga je on osigurao, na koji način? Očito su svi u kampanji i nestali su svi nekakvi ajmo reći pragovi najprije uvažavanja, a onda svega ostaloga kad govorimo o politici jer očito se svi bore za sebe, za sebe ali su onda spremni iznositi neistine i samo sebe vidjeti na super način i svi ostali ne valjaju. Država ne valja.
Jedini podatak koji govori o uspješnosti ili neuspješnosti je odnos uplaćeno, isplaćeno odnosno razlika koja je nastala od onoga što je RH uplatila i onoga što je dobila. Taj iznos je veliki 16,5 milijardi eura. To je benefit kojem se stremi od svake i najmanje lokalne samouprave i slušati ovdje priču sada da bi svi vrtići trebali biti besplatni od onih koji se bore za funkcije i govore da znaju najbolje upravljati svojim sredinama ne, ali ajmo teret upravljanja i jedinu neku ulogu koju imamo kao lokalne samouprave da brinemo o predškolskom odgoju prebacit na Vladu nek plaćaju sve troškove, nek plaćaju i odgajatelje i odgajateljice, nek plaćaju sve, a mi ćemo biti gradonačelnici i načelnici, župani. Koliko to koincidira jedno sa drugim u smislu razmišljanja koje iznosimo ovdje u ovom domu, jer su najuspješniji, najbolji.
I zato sam postavio ovo pitanje zašto je normalno za Grad Zagreb da izgubi 300 miliona eura, pa to je dvi, skoro 2,5 milijarde kuna za osnovnu infrastrukturu gdje si jedino nadležan komunalnu odvodnja, vodoopskrba kad to mogu sve i najmanje općine i gradovi koji su kao siromašni, ne znaju i nesposobni su, ali znaju neki drugi ovdje koji ovdje sjede koji nikad nisu proveli ni jedan projekt u ničemu, ali sve znaju. I ti mali mogu ali su beznačajni, loši i siromašni, a veliki i bogati ne mogu.
Slušam drugi projekt Centar za gospodarenje otpadom. Slike se vrte, filmići se puštaju, ide kampanja, sve u redu. Što kažu? Nema fondova. Kako ćemo financirati postoji tamo neka Europska investicijska banka, ona će nam dat novce. Pazi to vam je opet jedno 200 miliona eura ako ne i više. Pitam, zašto je benefit ili je dobro upravljanje gradom kao što je Split ili Zagreb koji imaj velike financijske ajmo reći ovaj mogućnosti i kapacitete normalno da netko izgubi 300 miliona eura i kaže to će plaćati građani slijedećih 20 godina jer se mi možemo zadužiti. Ne uzeti ovih 85% bespovratno i to uložiti 2 milijarde u neke druge programe i dati pomoć građanima, nego smo mi super jer ćemo vas zadužit i onda ima novaca za sve kako oni to kažu ne. Pogledajte kolika je zaduže… zaduženost i u tom drugom gradu, ima i drugih općina koje se zadužuju. Znamo koliko su pragovi do koliko možete, ali sugestija u kojoj smo mi svi super i super upravljamo gradom na način da radimo neke stvari koje građani možda i ne znaju. Zato smo tu da objašnjavamo.
Ovdje su propuštene prilike mnogih koji se danas busaju u prsa i govore da sve znaju, ali ne žele priznati da su vrlo loši u segmentu koji se njih itekako odgovara. Kako tumačiti činjenicu da jedan najveći grad u RH nema tri osnovna pročelnika da bi, da se vode kao njegovi ajmo reći pomoćnici za ili pročelnici kojima se stalno daju ovlasti pročelnika od početka do kraja mandata za javnu nabavu, za financije, za katastar, za upravu i ne znam tako dalje. Znači gdje god si najosnovniji nemamo pročelnika, ali smo mi odlični gradonačelnici. Pa tko sebi to dozvoljava? Što tu ne valja onda? Ne valja očito vođenje onih koji sebe smatraju da su najbolji jer nisu građanima dali mogućnost da riješe osnovne stvari, vodoopskrbu, odvodnju, odgađaju to zbrinjavanje otpada, to ti je osnovna djelatnost moraš se s time bavit to je tvoja ajmo reći posao ne. A neću govoriti o svemu ostalome što se događa u sustavu obnove gdje je Vlada podmetnula leđa i rekla mi ćemo to odraditi što se tiče javnih zgrada u prostoru Grada Zagreba i zdravstva i kulture i obrazovanja jer možemo, ali kakav je povrat. Vi lažete, vi to ne znam dijelite po babu i po stričevima, vi odlučujete ovako i onako.
Znači u borbi smo dezinformacijama i na nama je da tu govorimo upravo na ovakvim izvješćima što je istina. Na građanima je da prepoznaju tko govori, a tko ne govori istinu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala, vaša rasprava je izazvala nekoliko replika.
Prva je replika zastupnice Blažanović. Izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjednice HS-a.
Kolega Borić pozorno sam vas slušala, evo ja živim u Zagrebu, a možda ste malo i prestrogi teško se prijaviti za neke natječaje, europske fondove i sl. pogotovo kad imate već skoro završen projekt pa ga trebate dovršiti. Al dobro neko se ne snalazi pa ne može to stić prijaviti na vrijeme ili prijavi pa nije dobro to napravio projekt da bi prošao.
Međutim, konkretno vezano za projekt obnove vodovodne mreže u Gradu Zagrebu nije samo da su izgubljeni 300 miljona eura i da će bit kao što gradonačelnik zna reć, pa bit će drugi natječaj pa ćemo se opet prijaviti, međutim Zagreb gubi preko 40% vode što je znatno iznad europskog prosjeka. Građani Grada Zagreba plaćaju puno veće režije i koriste lošiju komunalnu infrastrukturu i to će bit sve dok jednom ne uspije im da prođu na nekom projektu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Kolegice vi živite u Zagrebu i stalno čujemo da nije bilo povećanja nikakvih cijena komunalnih naknada ili usluga jer ja tvrdim da je i sve ostalo je neistina. Ali to dnevno slušamo. Zašto? Ha eto mi dobro stojimo, mi smo najpametniji, mi možemo … i sramota je da postoje još i neka naselja ako sam sad na brzinu dobro uhvatio u Gradu Zagrebu koji nemaju vodu. Da djeca idu u školu u nekakvom DVD-u u prostoru Dobrovoljnog vatrogasnog društva, u školu. Ako su to sve dobre stvari za građane Zagreba neka na izborima kažu što žele. Jel to dobro nek nastave, ako nije neka pronalaze razloge zašto nije. Ali tvrditi mi smo sve super napravili, mi smo to napravili … i izgubiti mogućnost da uštedite građanima dvije milijarde kuna ili 300 miliona eura, vi kažete pa dobro neko će drugi to već riješit ili ćemo na 20 godina mi to pa nisu velike kamate.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Imamo jednu povredu poslovnika zastupnice Polović. Izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Pa evo 238. samo sam htjela reći ima i cijeli grad koji ima ozbiljnih problema sa pitkom vodom i gubitak preko 60%, to vam je Grad Karlovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
A ja vama moram izreći opomenu jer je ovo bila replika pa vam temeljem čl. 240. izričem opomenu.
Nastavljamo s replikama na izlaganje zastupnika Borića, zastupniče Malenica izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa.
Zastupniče Boriću vi ste se očito specijalizirali ovdje za Grad Zagreb, al po reakcijama kolega iz stranke Možemo! visimo da ste pogodili zapravo bit i da jednostavno nemaju argumente da vam kontriraju u vašim stavovima.
No ja bi se ovdje, ja bi zapravo postavio vama jedno pitanje s obzirom da ste vi bili pomoćnik i za otoke, a vidimo da Vlada RH dosta pozornosti i pažnje stavlja na otoke i kroz Nacionalni plan razvoja otoka i Akciji plan za provedbu tog nacionalnog plana, ali i brojne programe za život na otocima odnosno razvoja otoka, pa bih htio čuti vaše razmišljanje o tome o tim svim aktivnostima koje se poduzimaju i koji su zapravo važni za život na otocima. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Prije nego što čujemo odgovor na repliku imamo još jednu povredu poslovnika zastupnice Borić.

Borić, Rada (Možemo!)
Evo riskiram također da to nije povreda poslovnika, g. Malenica nemamo potrebu g. Boriću replicirati, njega će demantirati birači Grada Zagreba budući da je izuzetan ekspert za stanje u Gradu Zagrebu kao i što do sada nikada HDZ nije dobio Zagreb neće ni ovaj puta.

Glasovac, Sabina (SDP)
Kažem no risk, … i nije profit nego moram vam izreć opomenu s obzirom da je bila replika. Prva vam je.
Nastavljamo odgovor na repliku zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolega Manica. Ako ekspert izgube 300 miliona eura i rasture kako oni kažu taj Zagreb Zagrepčani su zadovoljni, ako se i eksperti još dodatno zaduže za tih 300 ne onda budu to plaćali ljepo sljedećih 20 godina i svi budu sretni ne jer nećemo uzet 85% bespovratnih kolikogod to bilo raskopano kao i Grad Karlovac. To je najgora moguća infrastruktura ako ćemo govoriti o realizaciji bilo kojeg načelnika i gradonačelnika, odvodnja, vodoopskrba, moraš razrovat cijeli grad. Oni su možda i pobjegli od toga jer je bolje ništa ne raditi … izgledati nego osigurati vodoopskrbu kao što ne znaju donijet ni GUP. Zašto? Jer im je stalno krivo ministarstvo, stalno su na popravnom, a vidimo da nemaju ni pročelnika za to koji bi se s time bavio valjda kako treba ili bi se morao baviti kako treba jer im je očito lakše da ništa ne naprave i da sebi dobro izgledaju nego da kažu pa mi to ne znamo ne. I zato je ova priča interesantna jer netko olako gubi novce, ne želi uzet 85% i sutra će ih prevalit na leđa građana kao što su i mnoge druge …/Upadica Glasovac: Vrijeme./… situacije …/Govornik se ne razumije./…

Glasovac, Sabina (SDP)
I posljednja replika na vaše izlaganje zastupnik Barbarić. Izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjednice.
Poštovani kolega, ako bismo razgovarali samo o izvješću odnosno konkretno točke dnevnog reda podaci su takvi da se tu vrlo teško nešto može kritizirati i komentirati. Svjedoči li ovo izvješće o dobro organiziranom sustavu? Ako se vratimo pet godina unatrag kad smo raspravljali o izvješćima iz '19. i '20., podaci nisu baš bili ovakvi. Dakle, ako se sjećate tada su traženi produženje rokova radi iskorištenja sredstava iz prve financijske omotnice, brojni drugi problemi koji danas nemamo u izvješću.
Zbog čega po vama čak i omalovažavanje ovih sredstava EU? Zar oni nisu doprinijeli i gospodarskom konstantnom gospodarskom rastu, rastu BDP-a, evo spominju se često značajniji projekti, zbog čega kritika e vrtići, e dobro je broj uposlenih ali struktura, rast gospodarstva je dobar, ali industrijska proizvodanja ovo, zbog čega pokušaj omalovažavanja? Jesul ovo sredstva za koje se neko izborio …/Upadica Glasovac: Vrijeme./… i dobro organizirao …/Upadica Glasovac: Vrijeme, hvala./… ili je sve išlo samo od sebe?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa kolega Barbarić. Imamo problem sa ekspertima. Zašto? Jer oni imaju drugačiji pogled. U svakoj maloj općini i gradu gdje se ljudi bore zaista da na toj sredini nešto naprave dograde, naprave u zgradi itd. oni znaju kolika je ta muka i koliko im znače ova sredstva. U velikim sredinama koji su sami zaključili da su dovoljno bogati da se mogu i dodatno zaduživati kreditno ne treba nam 85% bespovratnih sredstava jer eksperti zaključuju da je to jednostavno bez veze.
Znači ako ispadneš ispadneš, nikome ništa neće faliti ali vrijeme dolazi. Propitivanja svega morat će znati malo bolje odgovore od ovoga što slušamo danas ovdje, jer činjenica je da nisu iskoristili šansu a imaš ju. Uvijek je bolje uzeti 85% bespovratnih sredstava, nego vraćati kredite i plaćati kamate. Kome je dobro to? Čuli smo Dalija Orešković podržava uzimanje tih bespovratnih sredstava, Anka Mrak-Taritaš također, gospođa Borić također i svi iz stranke Možemo također. Njima je to u stvari jedna priča gdje se oni naslikavaju i njima je lijepo, a građanima sutra kako bude.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća pojedinačna rasprava je rasprava zastupnice Tanje Sokolić, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovana predsjedavajuća, poštovane kolegice i kolege. U rukama imamo još jedno tehničko birokratsko izvješće o korištenju europskih fondova, još jedan dokument pun tablica, brojeva, postotaka i pun samohvale. Ali kad zaronimo ispod površine što zapravo otkrivamo o efektima posebno o stanju u hrvatskom obrazovanju?
Prvo i najvažnije nema ni riječi o učinku. Navodi se da je preko 90% škola opremljeno IKT opremom, da je više od 180 000 učenika uključeno u projekt e-škole, da je 1472 škole dobilo podršku za digitalnu zrelost. Ali što to konkretno znači za učenike? Jesu li njihove digitalne vještine bolje zahvaljujući utrošenim novcima iz fondova? Jesu li rezultati u učenju porasli? Koriste li nastavnici te alate za inovativno poučavanje? To je u ovom izvještaju nećete naći.
Nadalje, izvješće tvrdi da su škole digitalno zrele, a stvarnost je da u mnogima još uvijek puca Wifi, računala su stara, učitelji nisu imali potrebnu podršku u korištenju te tehnologije u nastavi. Digitalna zrelost na papiru nije isto što i digitalna zrelost u razredu. Druga slabost koju uočavam u ovom izvještaju. Ulaganje u infrastrukturu prikazana su kvantitativnom a ne i pedagoški što se škola tiče. Kaže se da je trećina škola energetski obnovljena, to je odlično ali je li itko pitao nastavnike i učenike uostalom trebaju li im prije svega kabineti i učionice za labaratorijski rad, trebaju li im opremljene knjižnice, trebaju li im prostorije za individualni rad sa učenicima, prostori za asistente i stručne službe? I to je infrastruktura.
Spominju se i regionalni centri kompetentnosti, opet bez ikakve evaluacije učinka. Koliko su učenika ti centri privukli? Koliko ih se zaposlilo? Koriste li ih poslodavci ili ćemo i to saznati tek kad stignu izvještaji Državne revizije.
I treća slabost koju ću ovdje istaknuti je to što nema sustavnosti. EU fondovi trebali bi nadopunjavati Nacionalnu strategiju obrazovanja, a umjesto toga imamo niz projekata od kojih su neki odlično zamišljeni projekti koji na žalost nisu u svojoj provedbi povezivani niti međusobno, niti strateški, niti povezani sa reformom kurikuluma, niti sa Strategijom obrazovanja učitelja, niti sa rješavanjem ključnih problema poput na primjer nedostatka stručnih kadrova u školama.
Jedan od rijetkih podataka o ljudima kaže da je preko 55000 nastavnika sudjelovalo u stručnim usavršavanjima. Brojka je impozantna, ali opet to je samo brojka. Nema analize koliko su ta usavršavanja bila primjenjiva? Je li to bio razvoj kompetencija koji je na korist sustava obrazovanja? I ne govorim ovo iz teorije. Bila sam predavačica u projektu e-škole, održala sam blizu stotinu radionica u školama diljem Hrvatske, učila učitelje kako koristiti digitalne alate u nastavi, kako razvijati digitalne kompetencije učenika, kako tehnologiju pretvoriti u stvarno pedagoško sredstvo, a ne samo u ukras na satu. Nakon toga sam se vratila raditi u školu i vidjela što se dogodilo sa tim projektom kad su nestali seminari, kad su nestali budžeti i kad su učitelji ostali sami. Vidjela sam računala koja se ne koriste onako kako je to bilo zamišljeno, pametne ploče koje stoje uglavnom ugašene, mrežu koja često ne radi kako treba i učitelje koji su opet morali improvizirati jer sustavna podrška jednostavno nije postojala.
Zato ne prihvaćam da se ulaganja u digitalizaciju škola proglašavaju uspješnim na temelju opreme koja je negdje poslana. Je li pravo pitanje je li ta oprema promijenila način poučavanja? Je li donijela više znanja, motivacije, jednakih prilika? Na žalost odgovor je nije ili barem ne onoliko koliko smo mogli i koliko smo trebali.
Uostalom u ovih nekoliko godina ta oprema je zastarjela, a projekat iz koje je isfinancirana je gotov. I što sad?
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Ispričavam se. Hvala vama zastupnice Sokolić.
Replika zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolegice Sokolić izuzetno je bilo dobro i važno da ste vi kroz svoju raspravu ukazali na nekoliko činjenica. Dakle, mi ovdje govorimo o brojkama, govorimo o nekakvoj uspješnosti, onda moramo doći do stvarnosti. Dakle, imamo sa jedne strane opremu za koju ste ukazali da stoji negdje sa strane, ali hajdemo vidjeti što se nama u posljednjih samo pola godine desilo i promjene koje jesu vezane uz obrazovanje djece i vezano uz najavljeni štrajk, jer naš Luj IV kojeg slobodno možemo gospodina Plenkovića tako zvati kažu da se učitelji i nastavnici i profesori sako bore za svoja materijalna prava. Njima je super, njima je odlično a ne gleda, naravno govorim sarkastično, a ne gleda zapravo sa kim oni rade, da oni sudjeluju u obrazovanju djece i da na kraju ono za što bi se trebali boriti za dobru obrazovanju Hrvatsku, a bojim se da HDZ-u to nije ni na kraj pameti i ovdje govori o brojkama, ne govori o sadržaju zato hvala što ste počeli o sadržaju.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite zastupnice Sokolić odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Hvala kolegice na ovom pitanju i na prilici da malo i proširim ovu priču koju sam iskusila iz vlastitog iskustva kad sam se vratila nakon provedenog projekta u razred. Učitelji nemaju podršku u svojim školama, ostaju sami sebi, snalaze se kako umiju i znaju, improviziraju uglavnom kako bi sa svojom djecom odradili najbolje što znaju.
Ono što ću konkretno izdvojiti ovdje, a vezano je uz samu digitalnu tehnologiju koliko su učitelji sami pokazuje sljedeće, oni nemaju nikakvu tehničku podršku, oni nemaju nikakvu administrativnu podršku, kad se dogodi neki kvar ili dogodi neki problem što se digitalije tiče učitelji se obraćaju uglavnom profesoru informatike koji ustvari nije osposobljen za to da bi na taj način pristupao svojem poslu, uostalom nije niti plaćen za to. Dakle, to samo pokazuje na koji način su učitelji prepušteni sami sebi u našem sustavu i koliko samo čisto opremanje škola i edukacije koje su prošli nije dovoljno dobro ukoliko se ne nastavi podrška koju učitelji trebaju u razredima.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Nastavljamo s pojedinačnim raspravama, izvolite zastupnice Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovana potpredsjednice, poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Danas kada govorimo o Izvješću o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i predpristupnog programa pomoći EU za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024.g. vrijedno je istaknuti i podsjetiti što se to sve učinilo zahvaljujući europskim sredstvima.
Međutim, na samom početku moram se osvrnuti na nešto što smo čuli što je izrekla kolegica Orešković u izlaganju u ime kluba. Naime, prozvala je kolegu Marka Pavića kako veliča premijera Andreja Plenkovića kako je on fantastično ispregovarao osiguranje europskih sredstava. Naime, nju i sve one koji na takav način s podsmjehom govore o pregovaranju i značaju premijera u tom pregovaranju podsjetila bi na srpanj 2020.g., naime tada se pregovaralo o uvjetima korištenja europskih sredstava za period od 2021.-2027. i upravo naš premijer g. Andrej Plenković je inzistirao da ostale članice Unije uvaže specifičnosti RH što je trebalo naravno dobro i argumentirati. I sad odma koji je bi osnovni argument jer obično i tu imamo podsmjeha od strane pojedinih oporbenih kolega i kolegica.
Argument je bio da smo u biti jedina članica koja je imala do tada samo jednu cjelogodišnju financijsku sedmogodišnju perspektivu od 2013.-2020.g.. Svi mi koji smo s nestrpljenjem očekivali koji će uvjeti biti već smo na neki način se pripremali da bi u biti trebalo biti 25% sredstava bespovratnih učešća nacionalnih sredstava kad je u pitanju sufinanciranjem kohezije i ruralnog razvoja što znači da bi dobijali od Europe 75% bespovratnih sredstava, međutim zahvaljujući upravo tom dobrom pregovaranju i u ovoj financijskoj perspektivi svega 15% je učešće nacionalnih sredstava odnosno 85% bespovratnih.
Nadalje, znamo da imamo i veliki rizik prilikom korištenja sredstava, također je bilo za očekivati da ćemo imati tzv. onaj N+2 što znači nakon isteka te financijske perspektive da ćemo još samo dvije godine moći koristiti europska sredstva, međutim dobili smo opet zahvaljujući dobrom pregovaranju da tri godine nakon isteka 2027. još do 2030.g. moći ćemo koristiti europska sredstva čime se smanjuje rizik od gubitka i vraćanje tih sredstava u europsku blagajnu.
Danas smo dosta slušali o tome koji su učinci, koji su efekti, što smo to učinili o tome se dosta govorilo i nedavno je jedan kolega tu došao kad smo imali izvješće HNB-a sa kunama mahao je, ali vidimo da nemamo tog kod krajnjih desničari nego i ljevičari isto tu osporavaju što se i kako napravilo pa bi ja samo onako navela nešto što točno stoji u ovom izvješću, npr. postignuća kad je u pitanju Operativni program Kohezije i konkurentnosti, kad je u pitanju promet, znači povezivanje hrvatskog juga projektom Pelješki most, Zračna luka Dubrovnik, ulaganje sredstava u 25 morskih luka i njihove pristupne prometnice koje su osigurale bolju povezanost i bolje životne uvjete za oko 108 tisuća stanovnika na 39 otoka.
Nadalje, pomoću europskih sredstava nabavljeno je i 482 nova autobusa, između ostalog i u kojoj Šibensko-kninskoj županiji u Šibeniku imamo 11 novih autobusa iz ovih europskih sredstava. Imamo otklanjanje 23 opasna mjesta u RH što je smanjilo broj poginulih u prometnim nesrećama od 8,6 na 7,14.
Pitam se evo samo da nije ovih sredstava i ovih projekata jel neko može nakon toga pitati koji su učinci i koji su efekti, evo samo kad je pitanju promet.
Onda nadalje, reciklažni otpad, stopa recikliranja otpada je smanjena, kad je u pitanju razminiranje zahvaljujući europskim sredstvima razminirano je preko 59 km kvadratnih, o tome smo nešto više govorili kad smo imali izvješće o razminiranju. Kad je u pitanju energetska učinkovitost 1577 projekata, od toga … tvrtke sektora turizma i trgovine, 849 zgrada javne namjene i tako redom da ne nabrajam. Kad je u pitanju vodno gospodarstvo to je segment na koji uvijek s posebnom pažnjom gledam s obzirom da moj grad evo sa nestrpljenjem očekuje da se iz ove financijske perspektive krene izgradnja druge faze sustava odvodnje s obzirom da smo prvu već odradili iz prethodne financijske perspektive. Kad je u pitanju vodno gospodarstvo naravno da je najbitniji pristup znanstveno ispravnoj vodi i to je u 2013. pristup je imalo nešto više od 90% stanovništva sad ima oko 94% stanovništva. Kad je planirano povećanje o broju koji koriste poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda do kraja razdoblja zahvaljujući ovim sredstvima imamo priključeno više od 380 tisuća stanovnika. Kad je u pitanju poduzetništvo zahvaljujući europskim projektima otvorilo se više od 11 tisuća novih radnih mjesta, 44 nove poduzetničke zone, 47 inkubatora itd., itd. i meni je nevjerojatno kako neko evo samo da iščita ovo izvješće može pitati kakve imamo učinke ili uopće sporiti o tome da li je nama Europa i europska sredstva išta dobrog doprinijela. O tome koliko smo u plusu o tome je već govorio kolega Borić.
Kad je u pitanju zdravstvo, sredstva se ulažu u pružanje pristupačnije, kvalitetnije i učinkovitije zdravstvene zaštite u 27 bolnica i 1.345 ambulanti. Dostupnost hitne medicinske skrbi na otočnom području poboljšala se nabavom 6 brzih brodica i to između ostalog također u mojoj Šibenskoj-kninskoj županiji grad Šibenik je dobio brodicu za traganje i spašavanje te pružanje medicinske pomoći u slučajevima pomorskih nesreća i katastrofe.
Kad imamo socijalnu uključenost tu također u našoj županiji izgrađen je jedan od 4 veteranskih centara kako bi se uključilo ratne veterane i njihove obitelji i civilne žrtve Domovinskog rata, međutim kod socijalne uključenosti imamo i 76 projekata unaprjeđenje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga.
Kad, kod socijalnog uključivanja ne treba zaboraviti koliko je, je više djece 26.800 djece uključeno je u usluge poslijepodnevnog produljenog smjenskog rada dječjih vrtića te je zaposleno više od 22.600 žena pružanju usluge potpore i podrške za gotovo 130 tisuća starijih i nemoćnih. To znamo i jako često se govori o projektu Zaželi i koliko on znači i za zapošljavanje teže zapošljivih žena, a jednako tako i za naše stare i nemoćne.
Kad su u pitanju, za vrijeme pandemije Covida-19 također zahvaljujući bespovratnim europskim sredstvima mogla, pomoću su dobila 60 tisuća poduzeća gdje je bilo obuhvaćeno više od 350 tisuća radnika koji su bili u riziku od gubitka radnih mjesta. Često se tu govori koliko je naših sugrađana napustilo RH. Pitam se da nije bilo ove pomoći koliko bi još imali manje stanovnika i koliko bi od ovih 350 tisuća radnika njih i njihovih obitelji napustilo lijepu našu.
Imamo, moglo bi se sad tu i dalje nabrajati kad su u pitanju obnova sela u ruralnim područjima i temeljne usluge. Naime, imamo osim 122 projekta kad je u pitanju vodoopskrba i odvodnja i 220 dječjih vrtića. O tome sam često govorila i mislim da je određena nepravda napravljena prema onim naseljima koji imaju preko 5 tisuća stanovnika jer iz ovog programa, a ni iz bilo kojeg drugog nije bilo moguće raditi vrtiće pa evo grad Vodice je morao svojim sredstvima tako izgraditi i vrtić i sportsku dvoranu za razliku od susjednih naselja koja su to mogla iz europskih sredstava, pa osim ovih 220 dječjih vrtića tako je i izgrađeno i 18 sportskih građevina, 12 tržnica, 71 društveni kulturni dom, 61 vatrogasnih domova itd.
Dosta je tu govora bilo o nepravilnostima, međutim u ovom izvješću također onaj koji detaljnije pogleda može vidjeti da je broj nepravilnosti pao za 41% što dovoljno govori o stručnosti ljudi koje, koji rade na tim projektima i vode brigu da sve bude u skladu sa zakonom i onim propisima koji nam nalaže i nacionalno …
…/Upadica Sabina Glasovac: Vrijeme./…
… a i europsko zakonodavstvo.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Prva replika zastupnice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Zastupnice niste shvatili poantu o kojoj sam govorila. Govorila sam o tome da bi ovo trebalo biti izvješće za prvih 6 mjeseci prošle godine, a ne lijepi sastavak koji navodi od stoljeća 7 pa nadalje.
Drugo, nitko od oporbe ne govori da nama ne treba EU i europska sredstva, dapače ono što mi ukazujemo je to da ne postoji učinkovit sustav kontrole gdje ta sredstva idu, to su ogromna sredstva i kakav je njihov stvarni učinak.
A moje pitanje prema vama glasi jeste vi to stvarno htjeli reći da je za pregovaranje bitna pregovaračka vještina premijera, ono tko je koga uštipnuo ili lupio po guzi, a ne vještine timova, kriteriji po kojima se svje… sredstva raspoređuju, nekakva vizija EU kome će što dati i zašto, ne nego tko je koga jel potapšao gdje možda i nije najpristojnije pogotovo ne na toj razini.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Orešković sigurno da je kod pregovora bitna pregovaračka vještina ali iznad svega su bitni argumenti. Zašto sam spominjala ovu 2020. godinu? Zato šta se tada pregovaralo za financijsku perspektivu 2021. do '27., ovo je izvješće za '24. godinu. I što je tu, što sam tu izgovorila nešto što je van konteksta i ovog izvješća?

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegice Juričev ipak smo mi Daliju Orešković našu zastupnicu priveli na neka naša razmišljanja i potvrdila je da su ovako kako mi govorimo, a ne onako kako je sama mislila u nekakvom trenutku vjerojatno ni ne pročitavši ovdje što piše.
Ali ono što je važno još jedanput naglasiti, postoji razlika, EU fondovi zaista grade Hrvatsku i to je sinergija lokalne, regionalne i državne razine ali i svih ostalih institucija. I onaj tko to ne želi prihvatiti kao što to radi Grad Zagreb dolazi na, u situaciju da nam objašnjava da je lakše uzeti kredit od 300 s kamatama platit možda 390-400 nego potrošit svojih 45 od tih 300 i reći mi smo vam završili aglomeraciju, dali smo vam svima vodu, odvodnju itd. i svalit krivnju na nekoga drugoga. Znači o tome govorim. Zato je za naš otočane važan ITP program 150 miliona eura za sve naše otoke koji je u provedbi i učinit ćemo sve da realiziramo upravo sa svim čelnicima lokalne samouprave da se to dogodi na otocima …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… jer nam to podiže kvalitetu života.

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor na repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Borić ja znam da je suhoparno iščitavati sve projekte i brojke, ali šteta je danas govoriti o izvješću, samo slušati kolege koji nas prozivaju i onako paušalno govore niste, trebali ste, kakvi su učinci i ostalo. Brojke i ovo izvješće točno pokazuje u kojem segmentu kolko smo učinili, što smo napravili, a onda svak u svojoj sredini može znati što je njemu donio neki manji ili neki veći projekt.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnica Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovana kolegice Juričev-Martinčev.
Meni je drago da ste vi argumentirali dobro pregovaranje Vlade RH koja je osigurala u narednom razdoblju 25 milijardi eura europskih sredstava. Isto tako govorili ste i o benefitima 85% bespovratnih sredstava, o razdoblju N+3 itd., drago mi je da ste to argumentirali.
Isto tako ono što ovdje valja reći jest da bez Vlade i osiguranih novaca ne samo da ne bi bilo novih zagrebačkih tramvaja, ne bi bilo niti obnove u Zagrebu, uspješne obnove u Zagrebu, ne bi bilo niti novih autobusa u gradu Rijeci, ne bi bilo niti zagrebačkog remetinečkog rotora itd., a ja vas želim ustvari podsjetiti i sve nas ovdje da opcija Možemo! kao majstori propuštenih prilika, u ovom današnjem smislu propuštenih prilika europskih novaca, što je propušteno, oni su naprosto odbacili mogućnost financiranja i izgradnje…
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
…jednog novog staračkog doma…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
…modernog u Gradu Zagrebu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Burić, pa mislim da bi bilo onako korektno i pošteno, sve one stranke, svi oni kandidati na budućim izborima kad znaju da nešto nije učinjeno zahvaljujući njihovom radu i trudu da onda se ne naslikavaju pored takvih projekata, pa onda da kažu to je učinila Vlada, a nismo učinili mi. Ne, tu nas se proziva, a onda se rado naslikava kada je otvorenje ili bilo što slično.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava zastupnica Anamarija Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, mi smo svi svjesni razvojnih posebnosti pojedinih područja Hrvatske. Ono što činimo kroz EU fondove je podupiranje ravnomjernog regionalnog razvoja uvažavajući posebnosti pojedinih područja kao što su otoci, potpomognuta područja ili brdsko-planinski krajevi. To dokazuje i današnje Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024..
Danas svi znaju o EU fondovima i postali smo svjesni što se može napraviti tim sredstvima i svi smo svjedoci povlačenja istih. Neću govoriti općenito nego upravo na primjeru kojeg najbolje poznajemo, o učinku EU sredstava na moj grad jer ne možemo usko promatrati samo 6-mjesečno izvješće.
U mom gradu smo upoznati s fondova još iz vremena dok je Hrvatska bila zemlja kandidat, naime Pakrac je pretrpio strašna ratna razaranja i s malim izvornim proračunom nije mogao sve potrebno sam isfinancirati. Zbog toga je tadašnja gradska uprava 2010.g. među prvima u Hrvatskoj prepoznala značaj i mogućnost pretpristupnih europskih fondova, pa su u vrijeme kada su se pisanju i pripremi projekata i dobivanju bespovratnih sredstava učili i privikavali djelatnici ministarstva, njima pridružili djelatnici Gradske uprave Pakraca. Nekoliko razloga bilo je presudno u uspješnom korištenju bespovratnih europskih sredstava. Na prvom mjestu su to ljudi, zaposlenici gradske uprave i poduzetničkog centra koji su bili cijelo vrijeme upućivani na različite edukacije. Zatim uz njihovo stečeno znanje, volja i želja da se ta sredstva ulože u naš grad, u sva područja koja su vapila za ulaganjima, gospodarska infrastruktura, komunalna infrastruktura, društveno socijalni projekti. Važan razlog bila je i nužna potreba da se kroz te projekte završi i obnova našeg grada nakon Domovinskog rata, pa su primjerice ogromna sredstva EU fondova ulaganja u razminiranje javnih poljoprivrednih površina i u obnovu prometne i ostale komunalne infrastrukture stradale u ratu. Spremno smo dočekali pretpristupne fondove, a prva sredstva su utrošena za izgradnju infrastrukture vezane uz gospodarsku zonu, te za izgradnju inkubatora, čime je bio ispunjen jedan od osnovnih ciljeva, a to je ostvarenje novih radnih mjesta i zapošljavanja.
Grad Pakrac je postao jedini grad u Hrvatskoj koji je za poslovnu infrastrukturu iskoristio sredstva iz sva tri dostupna pretpristupna fonda EU, CARDS 2003, PHARE 2005 i IPA 2007. Ulaskom Hrvatske u EU imali smo desetak spremnih projekata s građevinskim dozvolama za nešto više od pola milijarde kuna, tadašnjih kuna, međutim natječaji nisu raspisivani, nije bilo sredstava, izvorni gradski proračun se smanjivao. Nadalje, u veljači 2015.g. SDP-ova Vlada donosi odluku o pilot područjima za provedbu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Unutar programa osigurano je 120 milijuna eura. Namijenjeni su područjima gdje se vide i osjete posljedice Domovinskog rata, ali nema Pakraca, nema ni Lipika, nema grada u kojem je započeo Domovinski rat, koji je uz Vukovar pretrpio najveće ratne štete, u kojem je uništena poduzetnička, društvena i sva ostala infrastruktura, koji je 1991.g. izgubio više od 50% stanovništva kao posljedica ratnih stradanja. Dakle od ulaska u EU do 2016.g. nismo imali prilike koristiti sredstva EU fondova, a itekako smo bili spremni. Isto tako nismo imali ni prilike slušati izvješća kao što su ova danas. Napokon nakon 2016.g. stvari su se pomaknuli, malim općinskim gradskim proračunima teškoće su činile osiguravanje vlastitog udjela i to se promijenilo 2017.g. kada je poboljšan sustav fiskalnog izravnanja, ojačani su fiskalni kapaciteti lokalnih jedinica, sve više natječaja donosi sve više i vlastitog udjela, a to smo mogli financijski podnijeti upravo zbog novog sustava fiskalnog izravnanja koji je danas na snazi i dokaz je kako je i ta odluka djelomičan razlog za uspješno povlačenje EU sredstava lokalnih jedinica koliko i činjenica da je osnovan i Fond za sufinanciranje na proračunskom stavci Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Kako bi dobili barem djelomičan uvid kako EU sredstva mogu promijeniti kvalitetu naših sugrađana, pokušat ću izdvojiti samo neke projekte koji su potpomogu i razvoju malog grada. Najveći i najvrjedniji projekt je svakako aglomeracija, čime je zamijenjena infrastruktura. U nekim dijelovima ta infrastruktura je izgrađena još prije 100 godina, a ratnim djelovanjem dodatno uništena.
Projekt je godinama razrađivan, pripreman i na kraju izveden. Ono što se posebno vidi i što su građani posebno pozdravili je urbanističko-arhitektonsko rješenje središnjeg gradskog trga s pješačkom zonom, što je vratilo gradu nekadašnji sjaj, koji je oko 1960-ih godina arhitekturno bio uništen i devastiran.
Nadalje, kao izvor sredstava se u nekoliko projekata pojavljuje Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, zatim Europski fond za regionalni razvoj, itd. Energetska obnova objekata društvene infrastrukture, škola, bolnice, sportske dvorane, privatnih kuća, višestambenih zgrada, posebno su imali značenje na još ratom uništenim fasadama. Uređenje gradskih ulica i trgova, programi zbrinjavanja komunalnog otpada, vodoopskrba, modernizacija sustava javne rasvjete, projekti socijalnog karaktera, poduzetnički projekti, razminiravanje.
Svi ovi segmenti se razvijaju upravo korištenjem EU fondova. Razvoj i uređenje grada posljednjih 8 godina nam dokazuje kako nema sumnje da su sredstva EU dala značajan doprinos i jasno je da bi slika samog grada i okolnih naselja bez novaca iz EU fondova bila potpuno drugačija, ne tako bogata, ne tako funkcionalna i ne tako lijepa, a život građana bi bio siromašniji.
Od prošle godine Pakrac više nije grad ispodprosječno razvijenih jedinica lokalne samouprave već grad koji se nalazi u 5. skupini razvijenosti odnosno u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, a tome su značajno pomogli i EU fondovi. Iz sadašnje perspektive mogu samo potvrditi da mom gradu, ali i ostalima koji su mogli koristiti sredstva EU fondova, ta su sredstva značajno pomogla za ravnomjerni regionalni razvoj, a želim da se nastave koristiti istim onim entuzijazmom i energijom kako je to bilo do sada, bez obzira na sve negativne komentare kojima oporba pokušava obmanuti njihov značaj. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama kolegice Blažević. Imate par replika. Zastupnice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Zastupnice Blažević, rekli ste da Pakrac koristi pretpristupne fondove još od 2010. Pa kako to? Kako to? Kako to, kad 2010. nije bilo Andreja Plenkovića i njegove vlade?
Znači jedini koji obmanjuju javnost čitav današnji dan, to ste vi iz HDZ-a jer uporno pokušavate nametnuti tezu, da nije bilo Andreja Plenkovića, ne bi bilo ovih sredstava iz EU, ne bi bilo programa, ne bi bilo razvoja i to gdje, pazi gdje, upravo u onim jedinicama lokalne samouprave gdje je HDZ na vlasti, nitko drugi fondove ne zna koristiti, upotrijebiti, razviti grad, nabaviti tramvaje za Zagreb, npr. ili nešto obnoviti.
To što država nije obnovila, to nikome ništa. Dakle to su sve laži i obmane, EU sredstva postoje za sve europske države, tamo gdje nije kvarna politička pravomoćno osuđena stranka na vlasti, tamo ta sredstva doista su upotrijebljena na način da od toga građani najviše imaju koristi. A kod nas je previše novca …
.../Upadica: Hvala./... odcurilo u vjetar.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala. Pa kolegice Orešković, vi sustavno obmanjujete javnost i niste slušali sve što sam govorila. Govorila sam i o pretpristupnim fondovima 2010. g., ali isto tako sam rekla, do 2017. g. upravo EU fondovi su ti koji se koriste u velikoj mjeri zahvaljujući i vladi HDZ-a, ali isto tako i premijeru Plenkoviću, ako baš hoćete.
A u onom razdoblju .../nerazumljivo/... 2013. pa do 2016. nismo ni imali mogućnost korištenja nikakvih fondova, nikakvih EU sredstava, a i dala sam vam primjer kako jednom odlukom tadašnje Vlade, ministra Grčića konkretno, grad Pakrac koji je morao biti u toj odluci, nije bio, zašto? Vjerovatno zbog političke nepodobnosti mog prethodnika iz HDZ-a, naravno.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika, zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice. Poštovana kolegice Blažević.
Što bi se dogodilo sa pojedinim vašim projektom da vam je umjesto 85% bespovratnih sredstava osigurano 75%, što je dobro ispregovarao upravo premijer Andrej Plenković? Ili da ste, niste bili u mogućnosti završavanja projekta 3 godine nakon završetka financijske omotnice, nego 2? Da li bi koji projekt došao u pitanje ili bite možda morali odustati?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Pa hvala na pitanju jer gledajte, kada je i bilo govora o 75, počeli smo se hvatati za glavu jer smo znali da nećemo moći završiti sve projekte, da nećemo moći ostvariti sve ciljeve koje smo si zadali, a svi projekti koje ustvari radimo trebaju biti pomno planirani. Trebaju biti u strategijama, u proračunu.
Da nije bilo sufinanciranja od 85%, sigurno veliki dio projekata koji sam nabrojala ne bi mogao biti ostvaren, a kao što sam rekla, gradu koji je bio sasvim razrušen, nakon Vukovara najrazrušeniji po statistikama, bilo bi stvarno teško danas reći koji prioriteti jesu i što treba napraviti odnosno neki pojedini projekat izbaciti iz naših projekcija i strategija.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam. Sljedeća replika, zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Blažević, postoje gradonačelnici i načelnici, pa i zastupnici koji su ujedno i gradonačelnici i načelnici, koji vide vrijednost EU fondova i znaju raditi i vi ste jedan primjer kako jedan ratom razrušeni grad podignuti iz pepela i stvoriti ga na neki način, ajmo reći da i na ponos svima u smislu da znadete to raditi. Postoje zastupnici koji ne podržavaju to, kao što je kolegica zastupnica Orešković koja je protiv svega ovoga jer smatra da treba podržati grad Zagreb ili za aktualnu vlast na način da kad izgube 300 milijuna eura mogućnosti, kao što su oni to napravili, da ona kaže to je najbolji gradonačelnik u RH, ja ga podržavam svim silama.
Zašto? Jer je trošak tada za građane veći i ova rasprava se vodi u tom smislu. Oni koji znaju, koji su učili na pretpristupnim fondovima, da ih koristili ove fondove, znaju što nam to znači. Mi ih malih sredina pogotovo.
I sva ova dociranja tih i takvih pokazuju razlike između nas političara. Postoje oni koji znaju iskoristiti svaku šansu i postoje oni koji…
.../Upadica: Vrijeme./... promaše svaki, kao što to radi kolegica Orešković.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Imamo jednu povredu Poslovnika, zastupniče Živković, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Živković, Marin (Možemo!)
238 je povrijeđen. Kolega Borić, ovo što govorite danas cijeli dan, evo meni je već stvarno to teško slušati. Evo, recite onda građanima, koliko od tih 300 milijuna potrošeno? Koji su ti gradovi koji su tih 300 milijuna potrošili? Je l', je li euro jedan toga potrošen ili ugovoren? Nije. Jer se radilo o pretpozivu i nijedan euro toga nije potrošen i prestanite lagati javnost.

Glasovac, Sabina (SDP)
S obzirom da je ovo bila replika, temeljem čl. 240 moram vam izreći opomenu. Imamo povredu Poslovnika, zastupnik Borić, u čemu je povrijeđen?

Borić, Josip (HDZ)
Da, 238, pa obmanjivanje javnosti, to je najčešća povreda ovdje. Kolega Živković objašnjava nešto što se ne može objasniti. Prošlo je na tom pretpozivu 15-ak ovaj komunalnih društava koji su uzeli cijelu alokaciju. Grad Zagreb je tražio 300 milijuna. Nisu prošli, nisu bili u tih 15. Govorim o sposobnosti lokalne samouprave da iskoristi mogućnosti koje daje država svima jednako i danas slušamo to kako je bolje izgubiti 300 nego ih uzeti i onda se kreditno zadužiti i riješiti isti problem.
Mi smo tu da kažemo građanima da je to skuplje rješenje. Ovo je bilo jeftinije

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. I vama je ovo, izričem 1. opomenu, tako je, 1. jer ste isto tako zloupotrijebili Poslovnik, replicirali pa se pozivam na čl. 240.
Odgovor na repliku, ako se ne varam, zastupnica Blažević, izvolite. Ako se sjećate što je bila replika.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Pa pretpostavit ću s obzirom na povrede Poslovnika.
Kolega Borić, svi oni koji žele koristiti EU fondove, EU sredstva imaju mogućnosti pripreme. Dakle mislim da sam time puno toga rekla, slažem se s vama što ste rekli u replici, ali isto tako sad što ste izjavili i u povredi Poslovnika koja to možda nije bila, ali treba biti spreman.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. I još jedna replika, zastupnik Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa zastupnice Blažević. S obzirom da sam ja svoje izlaganje imao na temu upravljanja ljudskim odnosno administrativnim kapacitetima, u procesu apsorpcije EU sredstava, zanima me s obzirom da imate iskustvo kao gradonačelnica, koliko je to bitno i važno u povlačenju i korištenju EU sredstava i koliko je bitno i važno ulagati u edukaciju i obrazovanje službenika u jedinicama lokalne samouprave kako bi mogli aplicirati na natječaje, ali isto tako i provoditi brojke projekte.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala lijepa. Pa to je najvažnije ustvari jer evo, nisu gradonačelnici, načelnici, župani ti koji pišu projekte. Oni su možda dio tima koji osmišljava prioritete, ali mladi ljudi koji se educiraju, ljudski kapaciteti, timovi koji rade na tome su oni koji dovlače sredstva u naše lokalne jedinice, izuzetno ih je važno i podupirati, educirati, danas postoje i mogućnosti i prije su postojale mogućosti, ali evo, veseli me da imamo jako puno mladih u našim lokalnim razvojnim agencijama, u regionalnim agencijama, u SAFU-u, u Ministarstvo regionalnog razvoja jer su sve to dokaz da mladi ljudi, educirani mladi ljudi sa vizijama i edukacijama mogu puno toga postići.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Ovim smo završili pojedinačne rasprave, prelazimo na završne riječi i izlaganja u ime klubova.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a, zastupnik Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjednice. Poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovani kolegice i kolege zastupnici. Sve vas lijepo pozdravljam.
Pred nama je izvješće koje ne predstavlja tek niz brojki i tablica već vrlo konkretne rezultate državne politike i sposobnosti hrvatskih institucija da iskoriste ono što nam članstvo u EU pruža, a to su razvojna sredstva, mehanizmi stabilnosti i strateški poticaji za rast.
U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. Hrvatska je nastavila putem stabilne i učinkovite apsorpcije EU fondova i to na način koji je mjerljiv, vidljiv i prepoznatljiv. Kao što stoji u izvješću, Hrvatska je od ulaska u EU uplatila 5,6 milijardi eura u zajednički proračun, a povukla preko 21 milijardu eura, uključujući i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To znači da smo u plusu za više od 15 milijardi eura i to ne u teoriji, već u stvarnim ulaganjima, u škole, bolnice, prometnice, vrtiće, opremu, znanost, ostalu infrastrukturu, radna mjesta, itd.
Preko Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Hrvatska je do kraja lipnja ugovorila 129,5% sredstava u odnosu na dodijeljenu omotnicu, konkretno 8,85 milijardi eura ugovorenih ulaganja. To uključuje niz važnih i svima poznatih projekata, kao što su Pelješki most vrijedan preko 360 milijuna eura, 482 nova autobusa za javni prijevoz, razminiranje, preko 59 km kvadratnih terena i 1577 projekata energetske obnove.
Kroz Program učinkoviti ljudski potencijali u prvoj polovici 2024. g. u aktivne mjere zapošljavanja uključeno je 245 tisuća osoba. To su naši sugrađani koji su dobili priliku za dodatno obrazovanje, prekvalifikaciju i uključivanje u tržište rada.
Kroz program ruralnog razvoja ugovoreno je 2,62 milijarde eura, a provedeno je više od 9 900 projekata. To su konkretni projekti za mlade poljoprivrednike, komunalnu infrastrukturu, škole, tržnice, ceste.
Posebno bih istaknuo rezultate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, do kraja lipnja, iz ovog instrumenta povučeno je više od 729 milijuna eura. Tim sredstvima moderniziramo zdravstveni sustav, ulažemo u digitalne usluge i javnu upravu, gradimo temelje zelene tranzicije i jačamo znanstvenu i obrazovnu infrastrukturu.
Dodatni rezultati uključuju 1200 škola opremljenih kroz projekt e-škole, s više od 180 tisuća učenika i nastavnika, više od 11 tisuća novih radnih mjesta kroz EU projekte i 9000 studentskih kreveta u obnovljenim i novoizgrađenim domovima.
Poštovane kolegice i kolege, ovim Izvješćem Vlada i svi provedbeni akteri potvrđuju da EU fondovi u Hrvatskoj nisu samo mogućnost, oni su realnost, realnost koju znamo upravljati, usmjeravati i pretvarati u konkretan napredak. Zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu politike ove Vlade, zahvaljujući stručnim timovima i jasnoj viziji, Hrvatska ne čeka prilike, Hrvatska ih koristi. To potvrđuje ovo Izvješće, s ponosom mogu reći, ovo je model na kojem gradimo sigurnu i modernu Hrvatsku.
Kluba HDZ-a podržati će ovo Izvješće. Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam kolega. Prelazimo na sljedeći klub, Kluba zastupnika SDP-a. U ime Kluba zastupnika SDP-a riječ će uzeti zastupnica Sanja Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Iz današnje rasprave provedene o Izvješću o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. g. možemo reći da je Hrvatska i imala i ima priliku iskoristiti milijarde iz EU fondova, za razvoj infrastrukture, gospodarstva, zdravstva, obrazovanja i inovacija.
No također, moramo utvrditi da zbog neučinkovitog sustava birokracije, ali i same sporosti administracije, ta sredstva često ostaju neiskorištena ili se dodjeljuju netransparentno. Tome u prilog govori i činjenica posljednje odgode isplate 6. tranše sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 835,6 milijuna eura, što je zapravo još jedan dokaz neodgovornosti aktualne vlasti. Unatoč tome što je zahtjev za isplatu 6. tranše vrijedne preko 800 milijuna eura podnesen još 20. prosinca 2024. g., sama Vlada i resorno ministarstvo zatražili su dodatnu odgodu jer, vjerovali ili ne, nisu uspjeli ispuniti niti onaj osnovni papirnati preduvjet da ispune zakonodavni pravni okvir i donesu, zakone izmjene zakonske okvire u vidu nužnih reformi u upravljanju državnim poduzećima i modernizaciji javne nabave.
Europska komisija upozorila je hrvatsku Vladu da moraju držati tempo u povlačenju sredstava jer pazite, čak 25% našeg BDP-a ovisi o EU fondovima. To je s jedne strane dobro, međutim, s druge strane pokazuje apsolutnu ovisnost Hrvatske o EU fondovima. A činjenice jesu, što nam je više novaca iz EU fondova na raspolaganju, to je znak da je zemlja manje razvijena.
Posebno zabrinjava činjenica da od ukupno preko 605 milijuna eura europskog novca koji se ove godine neće preliti u državni proračun, na projekte iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost otpada čak 65% sredstava ili 438 milijuna eura, od kojih su zapravo ministarstva naša rebalansom odustala i očekuju ih u narednim godinama, ako ih dočekaju.
Dodatni problem također, predstavlja činjenica da brojni natječaji koji su trenutačno raspisani, padaju ili se ne mogu provesti zbog previsokih cijena ponuda i nedostatka izvođača radova. Naravno, uvjetovanih visokom inflacijom koja divlja već 3 godine, najviša u cijeloj eurozoni i velike potražnje za građevinskim tvrtkama i operativom, troškovi su drastično porasli, posebno zbog činjenice da su primjerice, projekte izgradnje i dogradnje vrtića, škola, kulturnih domova, vatrogasnih domova projektirani preko prije 2, 3 godine, a onda se na evaluaciju tih istih projektnih prijedloga čeka i po godinu, dvije dana, pa se odgovornost onda svaljuje na krajnje korisnike, a zna se tko je odgovoran što se evaluacija i izgradnje vrtića, škola čeka preko godinu dana ili dvije.
U mnogim slučajevima dakle postupci javne nabave propadaju jer ili nema dovoljno prijavljenih izvođača ili su ponuđene cijene daleko iznad previđenih sredstava, ali treba jasno reći, odgovornost nije na krajnjim korisnicima. Time se dodatno usporava provedba ključnih infrastrukturnih projekata, poput obnove škola, vrtića, prometne infrastrukture, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom. Korupcija, komplicirana javna nabava i administracija te nedostatak kadrova, trenutačno nam fali preko 600 ljudi u cijelom sustavu upravljanju i kontrole EU fondova, glavni su razlozi zbog kojih Hrvatska ne uspijeva uspješno iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju.
Stoga je potrebno hitno promijeniti i donijeti reforme u sustavu upravljanja EU fondovima, pojednostaviti procedure te osigurati stručan kadar koji će omogućiti da se planirana sredstva povuku i iskoriste na prave načine. Kad kažem prave načine, to znači da se operativni programi ne bi smjeli pisati iz ureda u Zagrebu, nego bi operativni programi trebali biti napisani na terenu, sukladno projektima koji već postoje i za koje krajnji korisnici žele da ih se realizira, a ne da imamo u operativnim programima listu lijepih želja koja se nikada neće ostvariti.
Nužno je dakle pojednostaviti administrativne procedure, digitalizirati cijeli proces te osigurati jasnije smjernice za korisnike, kako bi se smanjile sve te birokratske prepreke. Ali ponavljam ono što je ključno. EU fondovi u Hrvatskoj trebali su biti tu da smanje regionalne razlike, da ublaže siromaštvo, a nažalost mi u tome nismo uspjeli odnosno trenutačna Vlada u tome nije uspjela.
Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama kolegice Radolović.
I sada će u ime izvjestitelja riječ uzeti državni tajnik Domagoj Mikulić, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se poštovana potpredsjednice Sabora.
Zahvaljujem se i svim .../nerazumljivo/... saborskim zastupnicama i zastupnicima koji su sudjelovali u ovoj, već preko 3 sata, 3,5 sata dugoj raspravi. Žao mi je da nema kolegice Benčić, ona je imala najviše pitanja za mene pa sam i za nju najviše odgovora i pripremio, ali evo, s obzirom da je nema, preskočit ću taj dio, ali evo, referirat ću se na posljednje izlaganje zastupnice Radolović koja je rekla da manje razvijene države dobivaju više sredstava i to je apsolutno istina, mislim da smo u startu svi vrlo jasni u kakvoj poziciji je Hrvatska bila i prilikom ulaska i kakva je danas i naravno da smo dobili više sredstava i to je smisao kohezijske politike i cijele EU da oni slabiji idu i streme ka onima razvijenijima i ja tu ne vidim zaista ništa, ništa sporno.
Kada govorimo o kadrovima, to smo također, zajednički detektirali da bi i mi sami voljeli da je tih kadrova puno više, ali mislim da ih ne treba, ne treba sve ove rezultate gledati kao neuspješne ili zbog političkih razloga ih pokušavati pokazati neuspješnima jer upravo govorimo o tih 2,5 tisuće ljudi koji radi sada u sustavu, koji piše projekte, projekte koji nekad imaju određene nepravilnosti, to su ljudske greške i mislim da to također, treba gledati iz te prizme jer tu se radi i opozicijskim načelnicima, čelnicima, županima, ali i djelatnicima koji nisu nužno i isključivo dio neke vladajuće većine.
Također, kada se spominje da se prilikom programiranja ili osmišljavanja određenih mjera ne komunicira sa lokalom, to je također, jedna od velikih neistina jer svi su oni uključeni i znanstvena zajednica i poduzetnici i lokalne sredine pa naravno da mora biti tu i na čelu i na vrhu i vlast i upravo ova teza koju smo danas provlačili odnosno oporbeni zastupnici su provlačili da Andrej Plenković donosi odluke o određenim projektima je apsolutno neistinita i ja ne znam uopće kako su oni danas u ovoj raspravi došli do te teze, ali činjenica je da je naš premijer svojim i utjecajem i znanjima i vještinama uveliko pridonio da ova sredstva budu izdašnija.
Ja razumijem da vi imate potrebu danas .../nerazumljivo/... minimalizirati ove uspjehe koje imamo, spominjete da ne trošimo adekvatno i dovoljno europska sredstva, a upravo smo vam u uvodnom izlaganju rekli da smo u 100 postotnom iznosu iskoristili 1. financijsku omotnicu, ali oke, to je, to je politika i na to smo ovaj, navikli. Ono što mi je žao evo što i neki ovdje kolege imaju elementarno nepoznavanje funkcioniranja ove priče pa su uzeli si za pravo da komentiraju ovo Izvješće koje mora biti ovakvo kakvo je sada, mora biti potkovano određenim brojkama, mora imati određene pokazatelje.
Spominjali ste ovdje i učinkovitost odnosno učinke svih ovih uloženih sredstava pa evo ja sam se potrudio pa sam onako letimično izvukao iz samoga izvješća, znači ovo što ću sada izreći nalazi se u samome Izvješću. Ako učinak povezivanja RH sa Pelješkim mostom sam po sebi nije učinak, onda ne znam što jest, ako 25 novih morskih luka nije samo po sebi dovoljan učinak, ne znam što jest. Ako 482 autobusa, koja su smještena od istoka do krajnjeg juga Hrvatske nisu poboljšali javni prijevoz u RH, onda su, ne znam što jest. Ako 1,2 milijuna spremnika za prikupljanje otpada nije također, neki put po učinkovitijem korištenjem otpada, ako 4100 km obnovljenih i izgrađenih kanalizacijskih mreža sami po sebi nisu učinak, onda ne znam što jest. Ako izgradnja 14 studentskih domova sa 9000 kreveta samo po sebi nije dovoljan učinak, onda što .../nerazumljivo/... ne znam zaista što jest.
4 veteranska centra nisu izgrađene kao objekti samo da tamo stoje, stvoreni su i napravljeni su tamo kao pomoć našim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata, civilnim stradalnicima kao pomoć, tako da evo, ne mogu prihvatiti tezu da i u samome izvješću nemamo konkretne učinke, konkretne pokazatelje, ono je sadržano, ono kada bi obuhvatilo sve silne projekte koji su odrađeni u proteklih 10 i više godina, ono bi sigurno bilo ovaj, puno duže nego što je danas, a onda bi bilo sporno što je predugačko pa morate vjerojatno puno, puno čitati.
Evo, žao mi je, kažem, što nema, što nema gđe Benčić da odgovorim na pitanja konkretna koja je ona imala, ali evo, mislim da će biti prilike u nekim drugim situacijama. Hvala vam još jednom.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama.
Neki zastupnici su zakasnili s reakcijama.
.../Upadica se ne čuje./... Ne možemo, pravila su ista za sve. Prijavljuje se za vrijeme, za vrijeme trajanja rasprave, ali su možda mislili da ćete malo duže. Naprasno ste završili.
Okej. Imate jednu repliku, zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, iz Financijske perspektive 2021.-2027. projekt izgradnje aglomeracije Vodice-Srima-Tribunj zauzeo je 1. mjesto na prioritetnoj listi tada Ministarstva gospodarstva, za izgradnju vodoopskrbnih projekata. Sva dokumentacija je spremna, raspisan je natječaj, imamo i najpovoljnijeg već ponuditelja. Kad možemo očekivati potpisivanje ugovora?

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor, državni tajnik, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovana zastupnice Juričev-Martinčev.
Drago mi je da će, evo Vodice dobiti održanu infrastrukturu, a što se tiče samoga ugovora, on će biti po potpisu, po raspisu poziva, tada će biti i potpis ugovora, tako da vrlo skoro možete očekivati i ovaj ugovor.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam. I ovime smo iscrpili sve prijave za rasprave stoga ja zaključujem raspravu i o ovoj točki dnevnog reda glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.

76

  • Izvješće o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine
11.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o korištenju europskih strukturnih investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024.
Podnositelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskog matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak:
Prihvaća se izvješće o korištenju europskih strukturnih investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024.
Molim glasujmo.
126 glasova, 76 za, 49 suzdržanih i 1 protiv što znači da je donesen zaključak kako ga je predložilo saborsko matično radno tijelo.
PDF