Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 5
PDF
Svi govornici
59
Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 127
13.03.2025.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Danas je pred nama:
- Konačni prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. broj 127
Predlagatelj je Vlada na temelju Članka 85. Ustava i Članaka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku, a sukladno Članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Prije nego što dam riječ predlagatelju odnosno predlagateljici imamo zahtjev za stankom.
Kolega Bulj, izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a 10 minuta o Zakonu o porezu na dodatnu vrijednost koji ste nam predložili. Sve što smanjuje poreze ili opterećenja našim građanima triba pozdraviti. Međutim, čemu ovakvi kozmetičke promjene poreza na dodatnu vrijednost dok u Hrvatskoj netko je kad je bila energetska kriza imao plin za 1 cent a sad se pozivamo na porez na dodanu vrijednost za energetiku, ogrjev i tako. Međutim, imamo ogroman problem sa porezima. Vi ste uveli porez na nekretnine našim građanima. Šta pomaže ovaj potez i ova šminkerska ušminkana mjera ako u isto vrijeme imamo solare koje dajemo stranim investitorima koji imaju ogromnu dobit, lokalne samouprave nemaju ništa od toga, jedan, jedan, jednu lipu po kilovatu a nema brda u Dalmatinskoj zagori gdje nije elektrana sunčana i gdje je dobit i vjetroelektrane štetne ekološki, ekonomski, financijski pod nekakvom zelenom agendom, a na računima dragi građani, narode vidjet ćete obnovljivi izvori energije. Kome idu u džep? Nisu u interesu naroda, da su u interesu naroda da neka te spodobe od vjetroelektrana metu slobodno na moju kuću, u moj vrta, nego u interesu pojedinaca. U Dalmatinskoj zagori nema brda, evo sada podno Dinare imamo ogromnu u Obrovcu sinjskom elektranu ekološki štetnu, ekonomski neprihvatljivu uz same vodo… vodocrpilišta koja će biti ugrožena. U čiju korist to radite? Energetske mafije koja diže ogromnu dobit na štetu naših ljudi…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Bulj./…
… a ovaj porez je šminkerski porez koji ničem ništa neće doprinijeti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate stanku.
Ima li još zainteresiranih? Ako ne onda nastavljamo u 9 sati i 50 minuta.
STANKA U 9,40 SATI.
Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 9,50 SATI
Poštovane zastupnice i zastupnici nastavljamo s radom.
Pozivam sada poštovanu državnu tajnicu Terezu Rogić Lugarić da nam predstavi Konačni prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Izvolite.
Rogić Lugarić, Tereza
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici danas se pred vama nalazi Konačni prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Važećim Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se do 31. ožujka 2025. godine PDV-om po stopi od 5% oporezuje isporuka prirodnog plina uključujući naknade vezane uz tu isporuku, isporuka grijanja iz toplinskih stanica uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.
Konačnim prijedlogom Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže se produljenje razdoblja primjene snižene stope PDV-a od 5% na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica uključujući i naknade vezane uz te isporuke kao i za isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke i nakon 31. ožujka 2025. godine.
Naime, prestanak primjene stope PDV-a od 5% za navedene isporuke doveo bi do povećanja cijena od 1. travnja 2025. godine što bi negativno utjecalo na gospodarstvo i standard građana.
Stoga kao nastavak mjera s ciljem zaštite građana i gospodarstva ovim Konačnim prijedlogom Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost do 31. ožujka 2026. godine produljuje se primjena snižene stope PDV-a od 5% za isporuku prirodnog plina uključujući i naknade vezane uz tu isporuku, grijanja iz toplinskih stanica uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.
U ostalom dijelu primjene stopa PVD-a ne dolazi do promjene.
Zahvaljujem svim uvaženim zastupnicama i zastupnicima na pozornosti te radujem konstruktivnoj raspravi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnoj tajnici.
Imamo 10 replika, prva na redu je poštovana kolegica Radolović, izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Zahvaljujem državna tajnice na uvodnom izlaganju.
Složit ćete se sa mnom da hrvatski građani jako dobro znaju što znači platiti račun za struju i grijanje u ovim izazovnim vremenima posebice u doba najviše inflacije u Eurozoni.
Apsolutno podržavam produženje smanjenje stopa PDV-a na energente ali moje pitanje vama je čega se bojite. Zbog čega je ovo samo privremena vatrogasna mjera i zbog čega ne uvedemo trajno smanjenu stopu PDV-a na energente?
Vidjela sam iz materijala, dakle godišnja, godišnje državni proračun bi na tome možemo reći izgubio 58 miliona eura prihoda, međutim apsolutno smatram s obzirom na punjenje državnog proračuna da to nije nešto što javne financije ne mogu podnijeti. Građani u ovim vremenima trebaju stabilnost, a ne neizvjesnost. Ne možemo svakih nekoliko mjeseci raspravljati hoćemo li produžiti ovu mjeru, ona uistinu mora postati trajna.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Ova mjera nažalost ne može postati trajna budući da Direktiva 112 koja uređuje znači zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost u EU predviđa ovu mjeru, dakle trajanje ove mjere samo do 31. prosinca 2029. g.
Dakle Hrvatska iskorištava u skladu s time sve mogućosti koje navedena direktiva omogućuje, a to je o produljenje ove snižene stope u razdoblju koje omogućuje direktiva. Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Babić, izvolite.
Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a, poštovana državna tajnica. U raspravama o borbi protiv poskupljenja zadnjih mjeseci često se proziva Vlada da dodatno smanji PDV. Međutim, treba jasno reći, ova je Vlada već provela ciljane korekcije stopa PDV-a i danas u Hrvatskoj imamo sustav od 3 stope, 25, 13 i 5%. Brojni proizvodi i usluge, od osnovne hrane, lijekova, energenata, dječje opreme pa do knjiga i kulturnih sadržaja već su obuhvaćeni sniženim stopama.
Moje je pitanje možete li izračunati ili okvirno procijeniti kolika je zapravo efektivna opća stopa PDV-a u Hrvatskoj? Držim da je takva informacija jako bitna jer bi pokazala da stvarni porezi teret za građane nije 25% nego osjetno niži. Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Pa nije moguće izračunati stopu PDV-a na ovaj način budući da su stopama od 25% i 13% obuhvaćeni različiti proizvodi i različite kategorije proizvoda, tako da ne bi baš bilo dobro spekulirati sa stopom, prosječnom stopom PDV-a na taj način. Međutim, da, možemo reći da Hrvatska ima i snižene stope od 5% i 13% kojima je obuhvaćen značajan broj proizvoda. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj, izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Državna tajnice, uvođenjem eura u Hrvatskoj se dogodila velika šteta za hrvatski narod. Ukinuli smo nacionalnu valutu kunu, vidimo inflacija nikada veća i najveća u EU, ono šta je bilo 10 kuna, danas je 10 eura, tako da ove mjere ne znače puno jer hrvatska država samo puni proračun i pogoduje, naravno, onima koje bi tribalo oporezovati da bi mogli rasteretiti i dječju hranu i lijekove, poglavito za umirovljenike i ugrožene skupine.
Kad ćete oporezovati, jednostavno pitanje, dobit banaka koje nam milijarde izvlače iz Hrvatske, poglavito od kad je uvezen euro? Kad ćete oporezovati teleoperatere koji imaju najveću dobit u RH, 41%? kad ćete oporezovati trgovačke strane lance koji su uništile sa lobijima iz Vlade naše, našu proizvodnju, poglavito poljoprivrednu? Kad ćete to oporezovati?
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... I kad ćete oporezovati energetsku …
.../Upadica: Hvala kolega./... mafiju koja se …
.../Upadica: Izvolite, izvolite./... kroz zelenu agendu financira?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj, molim vas. Izvolite odgovor.
Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Pa nije, dakle ne mogu se složiti s tezom da inflacija u Hrvatskoj nikad veća. Bilo je razdoblja kad je stopa inflacije bila veća i upravo zahvaljujući različitim mjerama Vlade ona je danas niža nego u pojedinim razdobljima. Spomenuta je dječja hrana i lijekovi, dakle tu treba naglasiti da su ti proizvodi upravo na sniženoj stopi, dakle oni su na stopi PDV-a od 5%, a sve ove navedene kategorije poreznih obveznika koji su spomenuti, dakle oni svi plaćaju sve poreze u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolega Bulj. Izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo. Državna tajnica je povrijedila čl. 238 jer omalovažava zastupnike i hrvatski narod. Zašto uopće mora biti na dječju hranu porez? Zašto? Ne oporezujete banke, niste odgovorili i njihove dobiti? Teleoperatere strane koji izvlače novac, a ne ulažu u našu infrastrukturu? Koji naše radnice u trgovačkim lancima imaju najniže plaće u EU, a proizvodi su im skuplji 3 puta, trgovačkim lancima iz kojih država dolazi. To je ključno pitanje. Izgubili smo …
Jandroković, Gordan (HDZ)
/Upadica: Kolega Bulj, dobivate opomenu./
Bulj, Miro (MOST)
suverenitet …
Jandroković, Gordan (HDZ)
.../Upadica: Ovo je bila replika…/...
Bulj, Miro (MOST)
…/... uvođenjem eura.
Jandroković, Gordan (HDZ)
… a ne povreda Poslovnika.
Kolegice Burić, izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam predsjedniče, poštovana uvažena državna tajnice. Zakon koji naš kolega Bulj naziva šminkerskim porezom i kako kaže, kozmetičkim izmjenama hrvatske građane i poduzetnike godišnje rasterećuje za više od 53 miliona eura. Što ovaj Zakon znači za Gorski kotar i za Gorane koji se dominantno griju na drva, dakle uzmimo samo primjer od 20 kubika ogrjevnog bukovog drva, s mjerama Vlade koje se odnose upravo na ovu sniženu stopu PDV-a, ali isto tako i na popust Hrvatskih šuma od 20%, cijena uz te mjere je 700 eura. Bez tih mjera cijena bi bila 1040 eura, što znači da je ušteda po kućanstvu 340 eura.
Stoga, ovo je hvalevrijedan zakon koji svakako treba pohvaliti, isto tako kao i napore Vlade …
.../Upadica: Hvala vam./... RH koje čini …
.../Upadica: Hvala vam kolegice Burić./... za zaštitu standarda hrvatskih .../Govornik isključen./...
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ponovo povreda Poslovnika, kolega Bulj, izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo. Kolegica Burić omalovažava zastupnike i hrvatski narod.
.../Upadica: Kolega Bulj, što je povrijeđeno?/... Jer, povrijeđeno je da u Gorskom kotaru dobro to dođe.
.../Upadica: Dakle niste rekli koji članak./... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate prvu opomenu sada. Od, drugu, naravno, prvu u ovom govoru.
.../Upadica: Nisam, dozvoli./... Narušavate sada raspravu koja je krenula zloupotrebljavajući povredu Poslovnika, ovo, to ne radi nitko već u zadnjih 2, 3 tjedna, ali očito sad kad ste došli pa morate …
.../Upadica: A ništa, .../nerazumljivo/... /... izvoditi svoje popularne …
.../Upadica: Vučić je zakon za vas./... radnje.
Dobivate uglavnom drugu opomenu i molim vas da se ponašate pristojno u HS-u.
Izvolite odgovor državna tajnice.
Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem uvaženoj zastupnici na lijepim riječima i drago mi je prepoznat učinak ove mjere. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac, izvolite.
Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. predsjedniče, poštovana državna tajnice.
Na početku energetske krize Vlada se odlučila na smanjivanje stopa poreza i ja mislim da je to bilo pohvalno, sad me zanima učinak, možda nemate sada taj podatak, a možda ga imate, ako ne pa do slijedećeg puta da neko i da, da pripremi, znači kakav je bio učinak mjere od 2022. iz listopada kada se smanjila stopa PDV-a na isporuku solarnih ploča na 0% jel, kakav je učinak u ove 3.g., dal se povećao korištenje obnovljivih izvora energije? Zašto vas to pitam? Zato što cijelo vrijeme se čuje samo vi ukinite porez, sve će bit dobro jel. Evo sad imamo 0%, pa me sad zanima dal je u te 3.g. što se tiče solarnih ploča baš tako dobro?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Da, imamo 0% na solare, međutim to je samo za građane budući da poduzetnici ionako imaju mogućnost odbitka pretporeza. Nemamo zasada učinak te mjere, ali evo potrudit ćemo se analizirati podatke i odgovoriti pisanim putem, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica izvolite.
Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. predsjedniče.
Poštovana državna tajnice, pa jasno je iz rada i iz koalicijskih sastanaka da je jedan od većih problema našeg stanovništva, to je ovo divljanje cijena i tu moram reći da stvarno na tome, na toj temi ozbiljno svi pristupamo i evo smanjenje stopa PDV-a, pogotovo širokoj robi potrošnje je jedan od pokazatelja na koji način se odgovorno pristupa tome, ali jasno je da tu postoji jedan cijeli spektar čimbenika koji na jedan način utječu na ova sva poskupljenja koja muče naše sugrađane. Pa evo i ovaj sam prijedlog zakona je hvale vrijedan, koji će sasvim sigurno pomoći našim sugrađanima u ovim svim poskupljenjima koja na jedan način divljaju našom državom. Možete li mi samo reći u primjeni da li ste napravili ikakvu projekciju, koliko očekujete da ćete našim sugrađanima uštediti i pomoći sa ovom mjerom, dal imamo neke konkretne brojke?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Dakle državni proračun se zahvaljujući ovoj mjeri izgubiti oko 53 milijuna eura, dakle to je iznos koji iz državnog proračuna ide u korist građana i poduzetnika, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS.
Uvažena državna tajnice, evo ja pozdravljam isto tako to produljenje ove, smanjenje PDV-a, znači od 5%. Isto tako htjela bi napomenuti da je dosada 8 milijardi eura izdvojeno u paketima pomoći kućanstvima, ranjivim skupinama, građanima za poticaje gospodarstva, mogla ih je Vlada i ne usmjeriti ili u manjem iznosu usmjeriti, što bi tad bilo jel?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Rogić Lugarić, Tereza
Pa sigurno bi građani puno teže prebrodili ova nesigurna vremena, tako da upravo zahvaljujući pravovremenim mjerama i reakcijama Vlade su amortizirani brojni negativni učinci koji su evo zadesili građane u posljednjih par godina, između ostalog evo i kao što smo i prethodno rekli u nekim razdobljima je stopa inflacije bila i znatno viša nego što je danas, međutim zahvaljujući nizom mjera je ona snižena, što ne znači naravno da ne treba i dalje raditi na snižavanju te stope i borbi protiv inflacije i naravno poboljšanju standarda i građana i poduzetnika, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Tramišak izvolite.
Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče HS.
Državna tajnice, dakle prema projekcijama državnog proračuna u 2025. vidimo da su prihodi od PDV-a na 12,5 milijardi eura. Svakako treba pohvaliti da se produljuje razdoblje primjene snižene stope PDV-a za isporuku energenata od 5%. Imamo evo primjere, napomenuli ste i sami i na neke druge vrste proizvoda poput i hrane, kruha, mlijeka, dječjih potrepština i ostaloga. No ono što mene zanima, mi imamo opću stopu PDV-a od 25%, imamo primjera mnogih država koje imaju nižu stopu PDV-a od Hrvatske, je li došlo vrijeme da razmišljamo i o primjeni možda neke od nižih stopa? Dakle najniža stopa PDV-a u državama članicama koja se može primijeniti, EU koja se može primijeniti je 15%, primjer Francuske na 20%, Belgije na 21%. Jesmo li došli do trenutka da razmišljamo i mi u Hrvatskoj o primjeni niže opće stope PDV-a?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Rogić Lugarić, Tereza
O tome uvijek možemo razmišljati, međutim istaknula bi da Hrvatska ima dvije snižene stope kojima je obuhvaćen veliki broj proizvoda, tako da naravno prostora za raspravu i razmišljanju o sniženoj stopi PDV-a uvijek ima, ali moramo računati da se, dakle da snižavanje opće stope PDV-a itekako utječe i na rashodnu stranu proračuna, tako da su to rasprave u koje ne treba brzati i koje trebaju biti dobro promišljene, dobro pripremljene i dobro analizirane, zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Juričev-Martinčev izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovana državna tajnice, ovo je hvale vrijedan prijedlog zakona kojim se nastavlja sa mjerama kako bi se spriječio udar na standard građana, te negativne posljedice na gospodarstvo u cjelini. Čuli smo da 53 milijuna eura godišnje će biti visina te pomoći.
S koliko sredstava je pomogla Vlada građani i gospodarstvo što direktno što indirektno od početka primjene ovog zakona, želim reći u 2024.g. i u narednom periodu, koliko će bit vrijednost tih sredstava kojim su pomogli se i građani i gospodarstvo?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Rogić Lugarić, Tereza
Pa ako se misli na učinak ove mjere PDV-a dakle to je prosječno oko 50 milijuna eura, dosada svake godine u korist građana i poduzetnika, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolega Piližota izvolite.
Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovana državna tajnice, naravno da se svi slažemo da ovaj 5% treba ostati i produžit se ta mjera, no često ste na prijedloge oporbe o snižavanju PDV-a na određene proizvode, obrazloženje je bilo da ta razlika ukoliko se smanji neće ići u korist građana nego da će se preliti u džepove onih koji prodaju usluge ili proizvode. Tako da bi se djelomično s tim složio. Dolazim iz Slavonije gdje znamo koliko pogotovo tijekom zime se troši na energente pa me zanima s ovim se ne garantira da će cijena svih tih energenata ostati na istoj razini odnosno da neće doći do poskupljenja.
Imate li i druge mehanizme kojima planirate reagirati ukoliko do toga dođe u narednom razdoblju?
Evo, zahvaljujem se.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Cijena plina je vrlo egzaktna, dakle vrlo se točno i jasno računa i zbog toga, zbog toga zapravo ne bi trebalo i ne dolazi do poskupljenja cijene plina. Dakle, nije došlo ni u prethodnim razdobljima pa ne očekujemo ni da će doći do sada, kažem baš zato što se cijena plina vrlo točno i egzaktno izračunava.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja s replikama.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu, prvi na redu Klub zastupnika SDP-a poštovani kolega Lalovac, izvolite.
Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom, pred nama je danas zapravo jedan tehnički, tehnički zakon, promjena 2 članka gdje se za narednih godinu dana produljuje razdoblje primjene snižene stope PDV-a na od 5% na isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica uključujući i naknade vezane za te isporuke kao i za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke nakon 31. ožujka 2025. godine. Ide do 30, do 1. travnja 2026. godine.
Čini mi se da je ova mjera odnosno zapravo siguran sam da će u zakon donesena je u travnju 2022. godine, znači nakon ruske agresije na Ukrajinu Vlada se odlučila smanjivati stope poreza na energiju jer je tada u Europi buktila energetska kriza i od tada zapravo, od travnja 2022. godine do danas jel s ovom zadnjom primjenom znači 4 godine imamo nižu stopu PDV-a na prirodni plin i topli… na toplane, plin i zapravo na ogrjevno drvo. I to se produžuje znači do 2026. i kao što je zapravo državna tajnica rekla direktiva je to dala mogućnost da se produljenje vrši do 2029. godine što drugim riječima da, najvjerojatnije znači da ćemo još naredne 3 godine jel svake godine vršiti ovakvo produljenje. Produljenje stope PDV-a od 5%. Inače ona tada neće više biti na 5% nego na 13%, ona je na onoj međustopi od 13% na kojoj je ostala zapravo i električna energija. Kažem tehnički ovo to Vlada je izračunala oko 53 miliona eura, oko 39 miliona da će to koštati državni proračun u 2025. i oko 13 milio… 13,25 miliona u '26. godini.
Znači moje, moje pitanje je bilo šta se je dogodilo od 2022. godine na isporuku solarnih ploča kada je, kada je Vlada odlučila staviti ono 0% jel, 0% na isporuku solarnih ploča za privatne, za privatne objekte te za javne zgrade koje imaju javne usluge jel. Bilo bi dobro vidjeti analizu koliko je stvarno se tu država odrekla poreza jel, koliko je stvarno instalirano na u privatne ovaj objekte tih solarnih ploča, koliko je stvarno instalirano na javne jel.
Znate zašto to pitam jel? To pitam iz drugog razloga zato što cijelo vrijeme se čuje u raspravama kada se događa određene promjene cijena kaže samo da nema poreza sve bi bilo super, PDV-a jel. To je uvijek je zapravo ta nekakva mantra. I ovdje sada zato i postavljam to pitanje da se vidi je li sve zapravo u toj poreznoj politici jel, je li sve stvarno u poreznoj politici? Zašto to govorim? Da vidimo koja je odgovornost HEP-a, koja je odgovornost drugih u lancu jel da dolazi do toga da stvarno ovaj tu nultu stopu poreza povećava naše obnovljive izvore energije jel da vidimo stvarno učinak što se kaže evo samo maknite stope poreza i sve će biti dobro jel. Pa zato molim i odgovor da se stvarno vidi je li sve u domeni porezne politike, je li sve u domeni porezne politike.
Hrvatska ima što se tiče opće stope PDV-a jednu od najvećih stopa u Eurozoni kad govorimo o Eurozonu. Mađarska ona nije u Eurozoni ona ima 27%, Grci u Eurozoni imaju drugu najveću stopu imaju 24% il ne znam Slovenci 22, Italija 21 22, Austrija 21%. Uglavnom Skandinavske zemlje imaju oko 25% stopu opću stopu poreza tako visoku gdje jedino Finska ima 25,5%. Međustope većina zemalja ih ima u rasponu od 10 do 13%, Hrvatska ima oko 13% i većina ovih zemalja, većina zemalja ima ove međustope oko 5%. To je najniža stopa, najniža stopa koja je moguće uspostaviti. Zato, zašto vam to govorim jel, zato što brojne su ponovo priče evo spustimo na nula jel, spustimo na nulu pa će sve biti dobro ali vam i direktive ne daju da bude nula jel. Ne daju da bude nula i zato brojne druge zemlje imaju 5% i ovaj i onda kada se država spusti na 5%, zato vam sad ponavljam cijelo vrijeme imate ovdje jedan dobar popis mjera šta je država napravila da je, koje je stope spustila na 5% jel. Stvarno u ovim mjerama spustile se jel, kakvi su učinici jel na inflaciju, kakvi su učinci na porast cijena.
Znači to je ono kada govorimo kada i kada premijer, sad ispada da hvalim premijera i da branim Vladu ali je činjenica ako je nešto dobro onda ću to pohvaliti jel, to nema, nema spora jel i mislim da je ovo dobro, ali s druge strane kada postoje da se smanji PDV na 5% i kada vidite da se smanjilo jel pa vidite da je narasla cijena 70%, 67 pa ljudi moji ono nevjerojatno ono, ne možete imati da je sve zapravo evo ukinimo porez i zato sam vam reko evo ukinut je porez na, na ovo, pa da vidimo kakav, kakav je učinak jel. Tako da nije sve u poreznim politikama i zato uvijek kada pokušavam realno govorit nije sve na ministru financija jel koji, koji evo samo da on svojim poreznim politikama utječe na gospodarstvo nego su brojni tu drugi čimbenici koji bi trebali odraditi svoj dio posla da bi se, da bi se i smanjila zapravo inflacija u društvu jel, da bi se, da bi se i potaknule određene investicije jel ovdje manje stope poreza za, pogotovo ovdje u solarnim bi trebalo povećat investicije jel, trebalo bi povećati investicije je li nema poreza jel. Tako da evo iako će brojne biti ovdje rasprave da li su ove stope dobre ili ne, ja bi ovdje samo da se možda ne uvrijedi državna tajnica, meni se čini je li jel to je bilo pitanje kolegice Tramišak jel, da je premijer rekao da je efektivna stopa predporeza oko 20%. Evo ja se ispričavam da vas ne uvrijedi da ne znate, ali čini mi se da je ovdje na nekoj raspravi kad sam slušao premijera da je on to rekao jel, kada je nabrajao sve šta se je zapravo šta se je spuštalo, šta se je spuštalo, evo vi me provjerite jesam li, jesam li u krivu, jel, je li on to rekao baš za tu stopu ovaj da ne bi bilo krivo, ali čini mi se da je on bio spomenuo da je negdje efektivna oko 20, oko 20, oko 20% jel, tako da, da ovaj da ne bi ispalo da stalno evo sada i kritiziram i Vladu i premijera, ovaj dio pohvaljujemo i SDP će to podržati, zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
2. rasprava Klub zastupnika Možemo! poštovana kolegica Miloš, izvolite.
Miloš, Jelena (Možemo!)
Dobar dan poštovane kolegice i kolege.
Ja bi htjela prije svega pozdraviti ovaj prijedlog zakona jer se radi o konkretnoj mjeri za suzbijanje inflacije u Sektoru energije odnosno opskrbe energije tj. radi se o mjeri koja suzbija daljnji rast cijena za naše građane i ona je svakako dobra mjera. Pokazalo se već dosad da takvo snižavanje PDV-a konkretno na isporuku plina ima efekt na suzbijanje rasta cijena energije za naše građane odnosno da takvo porezno rasterećenje direktno koristi našim građanima. Vidimo da su cijene plina opet krenule rasti, a neki kažu da je tome razlog jer su se skladišta plina zbog nešto hladnije zime ispraznila, tako da je ova mjera i očekivana i, i nužna. Drugim riječima, da nije ovakve mjere cijene energije bi dalje sigurno rasle i zato kažem još jednom mi pozdravljamo mjeru ovu, kao što ćemo pozdraviti i sve mjere koje koriste našim građanima i koje uistinu imaju pravi efekt, a to je da se zaustavi rast cijena.
Međutim, ovom prilikom želim još jednom ukazati da za razliku od snižavanja PDV-a na energiju koji ima efekt, snižavanje PDV-a na cijene hrane nije imalo takav efekt za naše građane odnosno činjenica je da iako je Vlada snizila PDV na određene prehrambene proizvode takvo sniženje PDV-a nije dovelo do toga da se smanje cijene za naše građane. Dakle podsjećam na tu mjeru još jednom, Vlada je snizila PDV na 5% za neke prehrambene proizvode, međutim cijene se ponavljam nisu smanjile i to je utvrdila i porezna uprava još 2022. da su trgovci i to sad govorim i zapravo parafraziram nalaze same porezne uprave koja je utvrdila da su, da su trgovci to sniženje PDV-a na prehrambene proizvode iskoristili da bi povećali marže ili da bi riješili troškove poslovanja, a cijene su uglavnom ili zadržali ili povećavali, dakle to su još jednom nalazi porezne uprave i smatram da, da s obzirom na takve nalaze moramo nešto oko toga i poduzeti. Moramo i poduzeti tim više jer smo za tu mjeru izdvojili ogromnu količinu novca i radi se o novcu iz državnog proračuna, radi se o novcu hrvatskih građana i radi se od oko 3 milijarde eura, dakle 3 milijarde eura, a to je ogroman novac koji je otišao trgovcima, a nije otišao našim građanima jer nije bilo efekta na smanjenje cijena. Drugim riječima ako ćete sasvim plastično, ova Vlada je dakle smanjenjem PDV-a na hranu i dodatno subvencionirala trgovačke lance i to s ogromnom količinom novca, a od toga građani nisu imali nikakve koristi jer su cijene i dalje rasle.
Dakle htjela bih još jednom zatražiti i ponoviti zahtjev da se kontrolira što se događa s onim cijenama prehrambenih proizvoda kojima je PDV smanjen na 5% i kako možemo reformirati tu mjeru da ona uistinu bude efektna i korisna za naše građane jer bi to trebao biti krajnji cilj, a ne da subvencioniramo dalje trgovačke lance i kažem još jednom i sama porezna uprava je oko toga imala nalaze, negativne nalaze i zato mislim da bi, da bi se trebalo pristupiti drugačijem rješenju koje će uistinu imati efekt na naše, na naše građane odnosno takva stopa bi trebala koristiti daljnjim ne rastom cijena za građane.
Upozorila bih i da Hrvatska i dalje ima velik problem s inflacijom i dalje smo drugi u eurozoni i po najnovijim podacima, makar ona jest nešto malo usporila, međutim problem visokih cijena usluge i hrane i dalje i dalje ostaje, to je vidljivo iz najnovijih podataka i tu ponavljam ono što stalno govorim da je tu sad riječ i o domaćoj inflaciji koja više nema veze s onim početnim uzrocima inflacije, a nema veze s onim što odnosno ima u dijelu energije veze sa poremećajem opskrbnih lanaca i sa geopolitičkim napetostima, međutim činjenica je da je, da su visoke cijene usluga i hrane rezultat toga da su neki jednostavno iskoristili inflaciju da bi zgrtali profite, a da država to nije dovoljno kontrolirala i nije dovoljno sankcionirala takvo ponašanje. Dakle, kada govorimo o posljednjim podacima za veljaču stopa inflacije je i dalje velika za usluge 5, 7%, a za skupinu koji su hrana, piće i duhan je 4,9%, a onda ide inflacija cijena energije 3,4%. Zato mi i dalje tražimo mjere koje smo do sad tražili, a koje uključuju i to da se ojača Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, da se snažnije kontroliraju pa i nepoštene trgovačke prakse, pa i cijene ovih prehrambenih proizvoda kojima je smanjen PDV o kojima sam pričala, tražili smo i mislimo da tu stvarno ima mjesta za to da se uvede porez na ekstra profit banaka jer znamo koliko su banke profitirale pa i prema najnovijim podacima i to na račun toga što im HNB isplaćuje kamate za depozit.
I mi ćemo naravno pozdravit i mjere kao što su, najavljene mjere koje mislim da su dobre kao što je ukidanje naknade za tekuće račune banaka, naravno pod uvjetom da se uspije osigurati da banke ne dignu zapravo neke druge naknade kako bi opet povratili profite na visoke razine.
I htjela bih podsjetiti da smo još tražili mjere kao što su poticanje zelene javne nabave jer je velik problem sa visokim cijenama hrane naprosto i pitanje uvoza, a mjerama kao što su zelena javna nabava uistinu možemo i poticati domaće proizvođače i poticati domaće tržište poljoprivrednih proizvoda.
Vratila bih se za kraj samo još jednom na pitanje energije, ja mislim da jedini dugoročan način na koji Hrvatska i EU mogu osigurati niske cijene energije jest da prestanu biti ovisni odnosno da što manje budu ovisni o uvozu energije. I to je zapravo osnova tzv. zelene tranzicije koju desnica često zove zelenom agendom i na taj način kritizira zapravo ideju koja je jako dobra u svojoj osnovi je jako dobra, a to je da smanjimo ovisnost o uvozu energije i da osiguramo što više obnovljivih izvora energije.
I naravno odmah ću reći da način na koji se to do sad provodilo nije na koje je to provodio i prije svega EPP i koji se provodio s europske razine, nije uzimao u obzir građane i činjenicu da obnovljivi izvori energije prije svega trebaju njima koristiti sa krajnje nižim cijenama energije. Međutim, htjela bih samo ukazati na to da ideja zelene energije, zelene agende kako desnica vrlo često ovdje kritizira jest da se smanji ovisnost o uvozu energije i da se postigne veća samodostatnost i Hrvatske i zemalja EU. Dakle, to bi značilo veće ulaganje u obnovljive izvore energije, veća solarizacija koja je u Hrvatskoj na vrlo, vrlo niskim razinama pa to znači i građanska energetika kojom bi građani imali izravnu korist od toga da ulažu u obnovljive izvore energije i da imaju zapravo od toga i novčane koristi i na kraju krajeva da imaju niže račune za energiju.
Dakle, evo molim sve da kad govore o takvim stvarima kao što su zelena tranzicija da imaju računa o tome da takvi diskursi u kojim se osporava što raniji prelazak naravno u korist građana na obnovljive izvore energije da zapravo to u krajnjoj liniji koristi upravo autoritarnim režimima kojima je u interesu da Europa ostane što više i što duže ovisna o uvoznim o uvozu same energije. Molim vas da to isto imamo na umu. Evo hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani kolega Šimić. Izvolite.
Šimić, Petar (HDZ)
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice sa suradnicom, poštovane saborske zastupnice, saborski zastupnici.
Pred nama je Nacrt zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s nacrtom konačnog prijedloga zakona. Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže se zbog produljenja razdoblja primjene snižene stope PDV-a od 5% i nakon 31. ožujka 2025.g. na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, zatim drva, peleta, briketa i sječke, a koji je na snazi od 1. listopada 2022.g. i vrijedit će ovom izmjenom zakona do 31. ožujka 2026.g..
Naime, prestanak primjene stope PDV-a od 5% za navedene isporuke dovelo bi do povećanja cijena navedenih energenata od 1. travanja 2025.g. što bi negativno utjecalo na gospodarstvo i standard građana. Zakonom će se zadržati sadašnja razina poreznog rasterećenja i ublažiti utjecaj na cijene čime se sprječava udar na standard građana te negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini.
Vlada RH, resorno Ministarstvo financija procjenjuje da će predložene mjere imati utjecaj na smanjenje prihoda u odnosu za razdoblje od 1. travanja do 31. prosinca 2025.g. u iznosu od 53 milijuna eura. U iznosu od 39 milijuna i 750 tisuća eura za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2026. iznos od za to razdoblje iznos od 13 milijuna i 250 tisuća eura.
Ono što je važno naglasiti Vlada RH i sa ovom mjerom želi sačuvati socijalnu koheziju društva i pomoći najugroženijim građanima, ali naravno i svim građanima koji koriste navedene energente, ali i gospodarskim subjektima. Do sada je Vlada RH kroz sedam paketa pomoći jednokratnih i privremenih usmjerenih na kućanstva i gospodarstvo izdvojila 6,5 milijardi eura u 2022.g. Vlada RH izdvojila je najveći iznos kroz tri paketa pomoći vrijednosti 3,56 milijardi eura, zaštita kućanstava i gospodarstva od rasta cijena nastavila se i u 2023.g. kao odgovor na porast cijena uzrokovan nastankom globalnih neizvjesnosti odnosno agresije Rusije na Ukrajinu koja je izazvala drastične promjene cijene energenata.
Dva paketa pomoći u 2023.g. iz državnog proračuna iznosila su 2,16 milijuna eura, period 2022.-2024.g. paketi mjera. U 2022.g. ublažavanje rasta cijena zaštite kućanstava i gospodarstva od poskupljenja energenata u 2. mjesecu 2022.g. 663 milijuna eura u 9. mjestu 2022.g. dve milijarde i 800 milijuna eura, u 12. mjesecu 2022.g. ublažavanje posljedica rasta troškova života 95 milijuna eura. 3. mjesec 2023.g. zaštita kućanstava i gospodarstava od rasta cijena 1 milijardu i 700 milijuna eura, u 9. mjesecu te iste godine 2023. 503 milijuna eura. 3. mjesec 2024.g. zaštita kućanstava i gospodarstava od rasta cijena 505 milijuna eura, u 9. mjesecu 248 milijuna eura. Ukupno paketi mjera su 6 milijardi i 473 milijuna eura.
Vlada RH usvojila je 6. rujna 2024.g. sedmi paket mjera ublažavanja inflatornih učinaka i porasta cijena uz postupno povećanje cijena ukupno vrijednih gotovo 248 milijuna eura. Ovaj paket obuhvatio je subvencije za električnu energiju 102 milijuna eura za kućanstva, javni i neprofitni sektor te mikro, male i srednje poduzetnike uz postupno povećanje cijena od 10% tijekom šest mjeseci. Subvencija za plin 35,3 milijuna eura za kućanstva s postupnim povećanjem cijena od 10% tijekom šest mjeseci. Subvencije za toplinsku energiju 2 milijuna eura, naknade za ugrožene kupce energenata 24 miliona eura za 88500 osoba s mjesečnom naknadom od 70 eura za podmirenje troškova energije. Potpora pružateljima socijalnih usluga 2 milijuna eura za više od 500 pružatelja usluga i oko 2500 udomiteljskih obitelji s mjesečnom naknadom od 70 do 540 eura ovisno o broju korisnika.
Jednokratne potpore umirovljenicima 76,5 milijuna eura za oko 760 tisuća umirovljenika s mirovinama do 840 eura, s iznosima od 60 do 160 eura ovisno o visini mirovina. Potpore studentskim centrima 4,5 milijuna eura za održavanje cijene studentskog obroka na 0,86 eura u 25 gradova do 30. rujna 2025.g.. Jednokratne naknade nezaposlenim hrvatskim braniteljima 1,3 miliona eura za više od 13 tisuća osoba s jednokratnom naknadom od 100 eura za ublažavanje rasta troškova života. Ove mjere imaju za cilj zadržavanje niskih cijena energije i zaštitu najranjivijih skupina društva.
Odgovornim vođenjem javnih financija Vlada RH osigurala je fiskalnu stabilnost i gospodarski rast te kvalitetu život svih građana RH, a posebice najugroženijih građana. Tako da sada imamo povećanje prosječne neto plaće za 76% sa 749 eura na 1315 eura, prosječna sveukupna mirovina rasla je za 75% s 355 eura na 620 eura, rekordnih 1,75 milijuna zaposlenih, najniža nezaposlenost u 40 godina ispod 90 tisuća, BDP per capita dosegnut će 78% prosjeka EU, imamo kreditni rejting A minus prema dvije svjetske agencije što je iznimno bitno za građane i za gospodarstvenike. Povećanje naknada HZZO za dugotrajno bolovanje kroničnih bolesnika i za bolovanja radi njege djeteta povećanje od 76% do sada 565 eura sada 995 eura. Utrostručena roditeljska naknada s 353 eura na 995 eura, povrat poreza za 200 tisuća mladih udvostručena minimalna studentska satnica, više od 33 milijarde eura utrošenih sredstava za obnovu, učetverostručena ulaganja u sport. Uz sve navedeno imamo najveći proračun od samostalnosti RH 37 milijardi eura.
Ključne značajke proračuna za 2025.g., rast BDP-a od 3,2% uz smanjenje stope inflacije na 2,7%, predviđa se dodatni rast zaposlenosti od 2,9% uz nastavak povoljnih trendova na tržištu rada, izdaci za obranu dosegnuli su cilj od 2% BDP-a ispunjavajući obveze RH kao članice NATO-a. Proračun je usmjeren na daljnji gospodarski rast koji će omogućiti socijalne programe ovakvih i sličnih mjera pomoći našim građanima. U ime kluba HDZ-a predlažem HS-u da usvojimo Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost s Konačnim prijedlogom Zakona. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića, govorit će dvojica zastupnika kolega Bulj i kolega Troskot. Izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Porez na dodatnu vrijednost za plin, sječku je naravno prihvatljivo ako gledamo u kontekstu normalnih okolnosti, međutim činjenica je da je Hrvatska ulaskom u Eurozonu ono što je bila 10 kuna danas doseže 10 eura. Sve sam slušao nabrajanja što je Vlada napravila za hrvatske građane. Medijalna mirovina je 350 eura, na rubu gladi su umirovljenici. Zbog čega nije plin za cent umirovljenicima kao što je bilo PPD-u, kraljevima vjetra i onima zbog kojima, kojih je Vlada RH u 9. misecu isplatila gubitke 1,3 milijarde a pogoduje se kroz zelenu agendu. Ne, neovisnim obiteljima, kućanstvima koji bi tribali imati solare na svojim kućama ili solare koji bi tribali biti u vlasništvu naših građana od čega nemaju ništa ne samo stanovnici kao npr. u mom Cetinskom kraju sad će želi graditi najveća solarna elektrana, svako brdu je ucrtano su vjetroelektrane. Za koga? Za lokalnu zajednicu ne, za građane ne. Isključivo i samo za one koji, pojedince koji će imati ogromne dobiti, a Vlada na račun njih uplaćuje 2 milijarde eura gubitaka HEP-u. Kakva je to zelena agenda? Ajte gospodo na tržište a ne da vas država preko HEP-a subvencionira i plus toga na računima umirovljenici dragi narode vidjet ćete obnovljivi izvori energije što vam povećaje cijenu električne energije. I da se razumimo ove gubitke plina za cent, zelene agende vjetroelektrana koji su poglavito u Zagori nema brda di nije ucrtana i di se ne planira dobit iđe investitorima nekim, vlasnicima kome nemam pojma, a od toga našeg sunca i naše zemlje ostaje spaljena zemlja.
Evo, samo u Cetinskoj krajini sada žele graditi 500, pardon 250 hektara sunčanu elektranu uz sam izvor Kosinac i Rudu koja je budućnost napajanja cile srednje Dalmacije ti izvori. To su štetni ekonomski i financijski projekti i Hrvatska je činjenicom ovim direktivama izgubila neovisnost i suverenitet. Kako je moguće da mi ovdje pričamo o nečem što lipo djeluje PR-ovski umotano, ali nešto što je vridilo 10 kuna danas je 10 eura. To je neshvatljivo ali to je činjenica kad idete i u trgovačke lance i naravno da smo izgubili suverenitet. Kako? Ukidanje nacionalne valute hrvatska država je ušla, HNB u Eurozonu. Ona više nema nikakve moći niti odluke. Sam guverner kaže da je Vlada kriva za sve, svi peru prst… ruke, međutim euro je ukopa, uvođenje eura u jednome trenutku ukopalo Hrvatsku vidimo kakva je inflacija državna tajnice, da je to katastrofa.
I kako je moguće da jedna suverena država unutar EU kao zajedničke države da trgovački lanci ti strani imaju najveću dobit u RH, a da radnice naše imaju tri puta manje plaće nego te radnice u državama odakle dolaze ti trgovački lanci, nebitno Austrija, Njemačka ili druge države i da je hrana tri puta skuplja. Uništili smo sve šta se da uništiti, a najgore je šta smo uništili poljoprivredu, selo, seljaka jer nemamo dodatno vrijednost u ničeme. Imamo turizam, što kupuju stranci u trgovačkim lancima, čije proizvode? Zašto teleoperateri imaju najveću dobit u RH 42%, a u EU 20%. Ne samo da su nam, da bi im se dodvorili da su najprije tribali pohapsit sve generalne i oblatit Domovinski rat nego smo im morali u to vrijeme da bi se dodvorili EU dat telekomunikacije naše, infrastrukturu. Sve smo im dali. Danas ćemo raspravljati i o OECD-u gdje će zaštićena područja vlasništvo, parkove prirode, nacionalne parkove moći kupovati stranici izvan EU. Sve smo im dali, dušu smo im dali. Prodali smo sve snove. Mi smo okupirani izgubili smo suverenitet i monetarni i gospodarski i telekomunikacijski i energetski koji imamo ogroman potencijal. Zašto? Jer niti jedan zakon nije rađen, niti jedna ova direktiva koju mi prepisivamo za čovika nego je rađena za interesne lobije, za vjetrove, za kraljeve vjetrova, energetsku mafiju, za telekomunikacijsku mafiju. Niti jedan nije za čovika u okruženju u kojemu živimo i sad se spominje sječka u Gorskom kotaru bit će bolje. Nema pilana, otišli balvani u Italiju, pitaj Dabre vašeg koalicijskog partnera kolegice što je u Hrvatskim šumama. Ja sam čuo što je on govorio. Ma pljačka Hrvatske šume su pljačka. I vi ovde o sječki smanjit ćemo sad kad je poskupilo sve 100%, 200%, 500%.
Tako da rasterećenje da poreza, uveli ste porez na nekretnine umjesto porez na dobit banaka, porez na telekomunikacijsku dobit koja je najveća u Hrvatskoj, na trgovačke lance. Vi ovim šminkerskim mjerama koje će vrlo malo utjecati na kvalitetu življenja pokušajete obmaniti naš narod.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će nastaviti kolega Troskot, izvolite.
Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege. Pozdravit ćemo mjeru iako je nominalna, za pomoć našim građanima pa evo neka, neka je evo, da ne ispadne da smo samo kritičari, kako je predstavljeno da će to pomoć našim građanima, ako će iole pomoć, mi ćemo to pozdravit.
Međutim, nije to baš tako. Ovdje smo čuli u izlaganjima da se određeni politički spektar koristi da je ovo zelena agenda, ne, to nikad nismo tako definirali, to je zelena prevara. Dakle radi se o zelenoj prevari. Zašto? Iz razloga što Kina, kao takva, kao jedna od velesila u svijetu kupuje fosilno gorivo od Rusije, prije svega plin, ugljen, naftu, sve, na temelju toga proizvodi zelene panele, baterije, itd., 90% tržišta zelenih panela i baterija se izvoz, je u vlasništvu Kine i to se onda izvozi na europsko tržište.
Tako da, kad kolegica kaže da mi govorimo o nekakvoj nezavisnosti, o itekako smo mi zavisni. Još smo se doveli u situaciju da je Indija kao takva preuzela njemački model ekonomije, da kupuje jeftine energente od Rusije, a onda izvozi na kinesko tržište. To je nekoć radila Njemačka, imala je boom u ekonomiji, to sad radi Indija i postala je zbog toga, dakle ulazi u taj gravitacijski, gravitacijsku grupu, dakle najjačih zemalja na svijetu.
Prema tome, zelena prevara, a ne zelena agenda. U zelenoj agendi koja je bila, a iza toga stoji prevara, iza kojeg stoje fondovi i banke koji su vlasnici zapravo svih tih zelenih projekata, primjerice, nije to ni Ante Ćurković ni ostali, nego su oni itekako dužni bankama, a on preko Tomšića i ostalih su kreirali takav model da hrvatska država 14 godina je plaćala feed-in tarife, znajući, znači tko god da je to zajedno sa Ćurkovićem, kraljem vjetra kreirao takav zakon, isplativost takvog projekta sa feed-in tarifama je bila 5 do 7 godina, što znači da je sljedećih 7 godina itekako bio samo profit, odnosno plaćala se kamata bankama.
Prema tome, ta zelena prevara o kojoj mi zapravo govorimo je nešto što su shvatili ljudi, a unutar te agende iza kojih stoji zelena prevara, onda imate cijeli taj niz od ludosti da se hranimo sa kukcima, do toga da su to bjelančevine, itd., znači to je samo dio zelene prevare jer shvatili su inženjeri da je ozbiljna opskrba zapravo sa energijom dovedena u opasnost, to je čista inženjerska jednadžba u kojoj nema ideologije, točno se zna koliko država može proizvesti električne energije, koliko je industrija, koliko je kućanstvo i suverenistički svaka zemlja odlučuje koji će zapravo portfolio mix, prije svega mislim na hidroelektrane, na zeleno, na nuklearne elektrane, itd., odabrati da bi zadovoljila svoju, svoje potrebe električne energije.
Tako da, g. Ante Ćurković sad se još predstavlja kao kralj vjetra, ali on može biti i pogrebnik kao takav. Sad, s obzirom da bilo je lako preuzeti, na kraju dana i ukrasti projekte HEP-a dok si bio direktor razvoja u HEP-u i preko noći postat poduzetnik da bi ti Tomšić namjestio natječaj preko čega si dobio 1/4 vjetroelektrana u Hrvatskoj. Kako nitko ne govori dakle tu sad govorimo o nekakvim pomoćima državi da HEP se stalno umanjuje mu se vrijednost i mi bi trebali bit ti koji ćemo plaćati Ćurkovićima i njima sličnima njihove troškove, sad čak guraju priču, ovdje sad mi govorimo o smanjenju PDV-a, oni guraju priču sada da bi mi trebali plaćati njihove spojne točke na prijenosnu mrežu, od trafostanica do manjih dalekovoda, itd., kako bi oni kao proizvođači smanjili u potpunosti svoje troškove koje bismo mi trebali preuzeti iz proračuna. Zar vam nije dosta naknada za obnovljive izvore energije koje mi svi plaćamo. A šta plaćamo?
To da HEP, kad se pogleda prijenosna mreža, ima svega 5% svojih vjetroelektrana. I to je bio Korlat, koji nisu bili u, sposobni ni izradit nego su kupili u suradnju sa Helbom, zašto nisu napravili svoj, zato što je to zapravo javni natječaj gdje se onda, su se kontaktirali konzultanti gdje onda možeš preplatit taj projekt, pri čemu je Frane Barbarić bio majstor svih majstora.
Da, kad je preplaćivao projekte, onda si je još platio svoju vilu. To je ono šta se danas predstavlja kao nekakvo olakšanje naših građanima.
Točka br. 2, govorite o nekakvom smanjenju poreza. Dobro, zašto niste umirovljenicima dali plin za 1 cent? Zašto su takve privilegije dane samo poduzetnicima, kao što su PPD-ovci? Zbog čega oni mogu plaćat plin od 1 centa do 14 eura mWh, a to umirovljenici ne mogu. Sa medijalnim mirovinama 350 do 400 eura. Kako niste njima naplatili taj plin, nego ćete osiromašit HEP, predstavit to kao smanjenje poreza, a onda u 9. mj. doć i iz proračuna iskeširat milijardu i 300 milijuna kako biste pokrpali sve rupe odnosno dugove koje HEP ima prema Ćurkoviću, prema Vujnovcu i ostalim sličnim igračima koji stoje u pozadini.
Čisto za informaciju, Vištica koji je sad iz HERA-e je ništa drugo nego jedan od ekspozitura Vujnovca jer je imao sve alate kada je izbila afera plin za 1 cent kao član Uprave HERA-e da izađe van i da se istraže anomalije na tržištu. Gdje su istrage? Nema ih. Tko je platio? Umirovljenici. Tko je platio? Poduzetnici. Tko je platio? Roditelji.
Svi mi smo platili takve budalaštine koje se događaju u pozadini. E to je, to je, to je suština cijele priče. Mi ćemo ići u nekakve doslovno šminka određene mjere, ali suštinske nekakve razlike tu nema. Nema tu nekakve promjene energetske politike koja će dovest do toga da mali čovjek ima svoju električnu energiju, da mali čovjek plaća po jeftinijim cijenama koje se zbog nama nepoznatih razloga daju poduzetnicima kao što su Ante Ćurković, Vujnovac i njima slični. Kao i lobistima zelene agende. To nije zelena agenda nego zelena prevara jer jedna ovisnost o jednoj velesili je zamijenjena sa ovisnošću druge, drugo, drugom silom, a energetika iako je politička zapravo politički sektor jel tu se slama, tu, tu je i, i obavještajne službe i svi su upleteni u tako nešto, dakle na kraju dana inženjering, matematička formula koja pokazuje proizvodnju, potrošnju i koji su krajnji korisnici takvog modela. Ostalo ću se obratit u pojedinačnoj raspravi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Šimić izvolite.
Šimić, Petar (HDZ)
Povrijeđen je 238., kolega Bulj je izrekao neistinu da će Hrvatska ulaskom u OECD omogućit stranim državljanima da kupuju nacionalne parkove u Hrvatskoj. Dakle niti sada, a niti ulaskom Hrvatske u OECD nikome neće biti omogućeno da kupuje hrvatsko bogatstvo, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimić to je bila replika, dobivate opomenu.
Sada je na redu Klub zastupnika DP-a i poštovani kolega Kukavica, izvolite.
Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. predsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnicom.
Pa evo tema je energija i novi, ova izmjena zakona, al evo treba se osvrnuti na sve rečeno, ovdje za ovom govornicom bilo je stvarno kvalitetnih rasprava. Ovdje se moram složiti sa kolegom Lalovcom da stvarno porezne politike nisu one koje će jedine utjecati na kretanje cijena, to mi vidimo sami. Ono što mi definiramo i ja kad gledam unazad ključni okidači su definitivno bili uvođenje eura, ali još jedna stvar o kojoj mi ne pričamo ovdje, to je pandemija korone. Od vremena pandemije korone u biti naša država je na jedan način postala svjesna koliko smo ovisni, koliko smo ovisni o, zbog toga što nismo samodostatni u hrani. Evo puno je bilo tema i priča i kolega Miro Bulj često govori o selu i tu ga podržavam, o svemu onome što se negativno događalo u proteklim vremenima i u predpristupnim pregovorima RH i svemu onome što se događalo kada smo možda imali te alate i mehanizme, evo pričam o telekomunikacijama, pa ja bi proširio i na samu INA-u. To je naša prošlost, to smo napravili, neke prilike smo propuštali i to smo sada gdje jesmo. Sama energija je isto veoma bitan element, samodostatnost o energiji. Evo kolegica je rekla isto „desne opcije su protiv zelenih energija“. Pa ne, mi imamo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i jasno je na to strateški, strategija ove Vlade i apsolutno je tu jasno iz onog kratkog izlaganja jednog kolege da tu postoje i zelene prevare. Iz tih razloga naravno i diljem Europe i propadaju sve te zelene agende iz razloga što je vrlo jasno definirano koji su to utjecaji i koji su centri moći i na koji način je raspodjela te energije.
Što mi možemo napravit u toj situaciji? Pa RH ima značajne potencijale, ima značajne potencijale i u proizvodnji hrane i u proizvodnji energije i mi zajednički moramo napraviti da naše službene politike budu vezane za dva, za ta dva elementa i budite sigurni da će to sasvim sigurno biti jedan od strateških ciljeva ove Vlade.
Kada pričamo o skupoći, pa naravno jasno je da su sve ove mjere koje su bile svih proteklih godina utjecale na cijenu energije, pa to vidimo kod, kod korekciju cijena benzina, dizela, električne energije, plina, ali moramo biti i svjesni poremećaja na svjetskim tržištima, moramo biti svjesni i rata u Ukrajini i svega onoga što je došlo, u biti što je napravilo jednu situaciju i koju mi moramo biti spremni odgovoriti.
Vlada je već nekoliko puta ovdje rečeno donijela među mjere, među stope PDV-a. U samim potrošačkoj košarici jasno je da naši građani nisu zadovoljni, da se ne bi ponavljao više puta sam to i govorio i za govornicom i na raznim mjestima, ono što ja vidim u ovom trenutku što Vlada naravno može još dodatno pojačati to su nam dva alata koja imamo, imamo Državni inspektorat, imamo Agenciju za tržišno natjecanje. Evo ja osobno očekujem značajni angažman ove dvije strukture koje će na terenu dobrano pogledati o čemu se radi i zašto ne dolazi do cijene, smanjenja cijene hrane kada smo sve kao Vlada i zamrzavanjem određenih proizvoda napravili da do toga dođe.
Kad pričamo konkretno od ovome nacrtu zakona, to je Zakon o PDV-u, ovo zadržavanje stope PDV-a na 5% na ove isporuke prirodnog plina i grijanja toplinskih stanica, pelet, briketa i sječka nakon 31. ožujka, to je jedna dobra mjera i sasvim sigurno da će to, već smo tu čuli, omogućiti značajna sredstva koja će ostati kod naših sugrađana, radi se cca. 3 milijuna eura i to je dobro, znači i mali pomaci su dobri pomaci. Zato konkretno samo za ovaj zakon ja mogu reći da je dobar prijedlog i Klub DP-a će ga podržati.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Gotovi smo sa raspravama klubova, pa prelazimo na pojedinačne rasprave, prva na redu je kolegica Radolović, izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Kao što sam rekla u replici, danas raspravljamo o prijedlogu produženja i smanjenja stopa PDV-a na energente. Smatram osobno da to nije samo tema fiskalne politike već i socijalne pravde i dostojanstvenog života naših građana. Energenti nisu luksuz i sami znate da su oni osnovna potreba i apsolutno svaka obitelj u Hrvatskoj i danas zna što znači platiti račun za struju i grijanje u vremena inflacije, kao i svi naši poduzetnici. Budući da inflacija u posljednje 3.g. apsolutno divlja imamo najvišu razinu inflacije u cijeloj eurozoni.
Međutim, danas mi je državna tajnica rekla da mi ne možemo trajno osigurati smanjenu stopu PDV-a na energente zato jer imamo direktivu. Ali ja moram reć da je meni već pomalo dosta, nije to samo sad da nešto govorim državnoj tajnici, toga da nama Brisel daje nekakve direktive, uredbe, da ne možemo promijenit recimo operativne programe za povlačenje sredstava iz EU fondova jer je Brisel tako rekao. Mi imamo koliko ja znam i naše zastupnike u Europskom parlamentu, mi imamo i predstavnike u Europskoj komisiji dakle mi ne bi trebali samo kimati glavom na ono što je Bruxelles rekao niti po pitanju direktiva, niti po pitanju uredbi, niti po pitanju nekakvih paketa koji se donose na europskoj razini. Mi tamo imamo svoje predstavnike i koliko ja znam ruke koje bi trebale dizati za ono što bi trebalo predstavljati interese RH. To kao što vidimo konkretno u ovom slučaju nije slučaj.
Nadalje, ja bih još jednom istaknuti da u samom obrazloženju zakona, prijedloga zakona istaknuli ste da je zapravo ovo gubitak 58 miliona eura na godišnjoj razini, smanjena stopa PDV-a na energente, ja to ne bih nazvala rekla bih gubitkom jer se upravo naš državni proračun i javne financija jako dobro pune na teret hrvatskih građana i hrvatskih poduzetnika posebice zbog najviše inflacije u eurozoni.
Ono što ću se referirati u drugom dijelu u samom drugom dijelu svoje rasprave nije samo smanjena stopa PDV-a na energente nego još činjenica zbog čega uopće nama treba ta smanjena stopa na energente i zbog čega smo kao zemlja sa nevjerojatno bogatim prirodnim resursima među najbogatijima u cijeloj EU toliko energetski ovisni. Zašto kažem da smo ovisni? Pa i sama vlada Andreja Plenkovića i HDZ su obećali hrvatskim građanima kroz svoje strateške dokumente da će Hrvatska biti energetski samodostatna do 2030.g. zahvaljujući obnovljivim izvorima energije. Evo konkretno u Istarskoj županiji iz koje ja dolazim čak je najavljeno zatvaranje Plomina 2 do 2033.g., što se mogu odgovorno sad ovdje reći i tvrdit, neće dogoditi, barem još 40, 50 godina jer nemamo drugu alternativu.
Hrvatska naravno ne bi se trebala fokusirati samo na obnovljive izvore energije, primarno sunce i vjetar nego i na dostatnost opskrbe plinom. Tu ću također povući paralelu s onim što sam ranije govorila da ne trebamo samo klimati glavom na ono što je Bruxelles rekao. Zašto? Bruxelles želi zelenu tranziciju isključivo baziranu na obnovljivim izvorima energije u što ne ubrajaju ekološki čisti prirodni plin, pa možemo reći jednim dijelom zbog toga što najzapadnije i najrazvijenije zemlje EU ni nisu bogate prirodnim plinom dok primjerice u Hrvatskoj kako u Panonskoj tako i u Jadranskoj obilujemo ugljikovodicima, a tako i prirodnim plinom. I na tome bi se upravo trebala bazirati naša energetska tranzicija i mi smo tu trebali biti jači glas u Bruxellesu i reći da ok obnovljivi izvori energije, ali isto tako i daljnja opskrba prirodnim plinom, ekološki čistim plinom.
Evo kao dobar primjer za ilustraciju navela sam primjer situacije u našoj Istarskoj županiji zatvaranje Plomina 2 o kojem ovisi cijela opskrba energijom u Istri, ne računajući dalekovode kojima smo preko Učke spojeni sa ostatkom Hrvatske i interkontinencijom sa Slovenijom.
Primjerice kakva vam je situacija kod nas, ali može se reflektirati i na ostatak Hrvatske, najveća potrošnja električne energije vam je u terminu večernjih sati, između osam sati navečer i 9,30 kada svi znamo i djeca iz vrtića da nema tada niti energije sunca i vjetra. Ujedno budući da je tada najveća potražnja i vršno opterećenje tada je i cijena MWh najskuplja, dakle tada građani plaćaju možemo reć zbog toga i najskuplju cijenu energije.
Ono što također treba reći što se tiče obnovljivih izvora energije, energije i tzv. zelene tranzicije da mi danas u Hrvatskoj nemamo niti gdje skladištiti tu energiju koja se dodatno proizvede odnosno sam višak te energije. Postoji ako se ne varam nekakvo malo baterijsko akumulacijsko skladište kod Šibenika, ali to je to. Dakle, naše hidroelektrane koje bi trebale poslužiti reverzibilne kao akumulacijska skladišta su potpuno nefunkcionalne.
Još jednom ću se vratit konkretno na Istru, dakle najavljeno je zatvaranje Plomina 2 2033.g. i sam premijer Plenković je to rekao, međutim to je potpuno nerealno i to se neće dogoditi. Ono što svakako smatramo da treba napraviti jest da je postojeću TE Plomin 1 koja je zatvorena već punih osam godina treba prenamijeniti te zamijeniti pogonsko gorivo sa ugljena na plin. A zašto govorimo sa ugljena na plin? Vrlo jednostavno, dakle imamo plinovod koji ide do Tupljaka vrlo blizu TE Plomin i trajno bi se riješila sama energetska samodostatnost upravo sa opskrbom plinom na način da se TE Plomin 1 koja je zatvorena već punih osam godina, prenamijeni, provede plinovod do TE Plomin i na taj način da se riješi debalans između maksimalno pod proizvedenih 200 MWh i maksimalno potrošenih 33 MWh odnosno tzv. negativni energetski gap od 130 MWh.
Ništa drugačija situacija nije niti u ostalim dijelovima Hrvatske, ali i u gotovo svim zemljama EU. Zaista je postao veliki izazov uravnotežiti proizvodnju električne energije s potražnjom za električnom energijom i možemo reć da je to zapravo najizazovnije pitanje u ovim vremenima energetske tranzicije. Ono što posebice brine je da tu Hrvatska nema apsolutno nikakvu dugoročnu energetsku strategiju. sve ono što je zabilježeno u strateškim dokumentima postalo je nažalost mrtvo slovo na papiru. I da slažem se, ovo je nekakva vatrogasna kratkoročna mjera koju provodi Ministarstvo financija jer druge naprosto nemamo jer građani nam plaćaju najviši udio režija u kućnom budžetu među zemljama EU, a zamislite što bi bilo da niti nemamo ovu smanjenu stopu PDV-a i situacija neće biti ništa bolja.
Ono što se Hrvatska treba stvarno potruditi i mislim da tu treba postići politički konsenzus svih političkih opcija i ne vjerujem zašto do toga ne bi došlo, jest da se napokon osigura energetska samodostatnost Hrvatske što kako vidimo sada uopće nije slučaj, a niti se nazire da se o tome razmišlja. Ponovit ću još jednom, nama se svi strateški dokumenti baziraju na energiji sunca i vjetra, solarima u kojima mogu stvarno reći da smo nažalost poprilično neuspješni i da smo u potpunosti podbacili. Nismo iskoristili potencijale naših hidroelektrana, vidjeli smo što se dogodilo i za TE u Rijeci jer su svi neovisni stručnjaci apelirali da se treba prijeći sa lož ulja na ekološki čisti plin, mi dan danas još ne znamo tko je kriv za kilometre onečišćenja obale i u Kostreni i južnoj Istri odnosno zna se, ali se ne želi javno reći. I potpuno je jasno da ova danas vatrogasna mjera koja se donosi dugoročno neće donijeti ono što nam treba, a to je energetska neovisnost, samodostatnost i u konačnici trajno niži računi za električnu energiju i plin našim hrvatskim građanima.
I zaključno bi htjela reći kolegica Miloš mislim da je prije govorila, da uistinu je, puno se brže prazne europska skladišta plinom, po posljednjim podacima evo izvukla sam cijena prirodnog plina skočila je na gotovo 50 eura po MWh u odnosu na razdoblje prošle godine kad je bila u intervalu od 35 do 38 eura. A ponovit ću da situacija s tržištem električne energije do sad je bila donekle pod kontrolom isključivo zbog subvencija, isključivo zbog smanjene stope PDV-a, al također ću podsjetit da smo sve mi to skupo platili i da smo posljednjim rebalansom državnog proračuna sanirali HEP sa 1,3 milijarde eura. To je činjenica. Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Druga rasprava poštovana kolegica Baričević. Izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče HS-a, uvažena državna tajnice sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege.
Danas evo ispred nas nalazi se Nacrt prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost s nacrtom konačnog prijedloga samog zakona gdje se predlaže upravo produljenje razdoblje primjene stope snižene stope PDV-a od 5% na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezano uz te isporuke kao i za isporuke ogrijevnog drva, peleta, briketa i sječke i nakon 31.3.2025. jer bi upravo ovaj prestanak primjene stope od 5% za navedene ove isporuke doveo do povećanja cijene, kao što ste i u uvodnom istaknuli državna tajnice od 1. travnja 2025. i to bi svakako negativno utjecalo na gospodarstvo i na standard naših građana.
Evo nastavno pozdravljam ove izmjene, podržavam iz i željela bi istaknuti kako Vlada nastavlja RH sa već usvojenom politikom ublažavanja inflatornih šokova i porasta cijene i to kako prema i ovih energenata i cijelog paketa i to kako prema građanima tako i prema poduzetnicima. Pa bi onda iskoristila ovu svoju pojedinačnu raspravu da još jedanput istaknem da od samog drugog početka mandata vlade predvođena premijerom Andrejom Plenkovićem taman u ono doba razmahane covid krize svjetske pandemije posjetila bi se da je 2020. prvi paket pomoći građanima i gospodarstvu upravo bio kao odgovor na pandemiju i 2022. invazija Rusije na Ukrajinu tu smo donijeli u HS dva paketa mjere kao odgovor na energetsku krizu. Isto tako paketi mjera za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijene po dva u 2023.g. i 2024.g., od 2021. 81 uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih i veleprodajnih cijena naftnih derivata, od 2022.g. 11 uredbi o uklanjanju i otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije te odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda, prva u 2022. i sad nova koncem siječnja.
Isto tako pored toga treba naglasiti da su se plaće u kontinuitetu i povećavale, rastu mirovine. Isto tako treba pohvaliti i deset jednokratnih potpora umirovljenicima, povećane su rodiljne i roditeljske potpore za 750%, povećanje doplatka za djecu, inkluzivni dodatak itd., ne da vlada samo kao nešto radi nego zaista radi punom parom. I kad se prisjetimo i ulaska u euro područje i šengenskog prostora pa i ova dva razorna potresa, posljedice i covid krize i krize zbog rata u Ukrajini moram kazat da to nisu samo opravdanja nego realne okolnosti u kojima je tada vlada djelovala i to nije prva kriza s kojom se vlada suočila i RH od Domovinskog rata, ali je nekako najkompleksnija do sad i stvarno valja priznati sva nastojanja vlade kako bi ona prevladala na dobrobit naših građana.
Stoga još jedanput želim istaknuti osam miljardi eura do sad izdvojene u paketima pomoći kućanstvima, ranjivim skupinama građana za poticanje gospodarstva. I kao što sam vam u uvodnom dijelu rekla mogla ih je vlada tada i ne usmjeriti ili usmjeriti recimo u manjem iznosu i onda što bi se tada šta bi tad bilo što bi se dogodilo, a sjećamo se isto koliko bi od 128 tisuća mikro poduzeća i obrta uspjelo preživiti covid krizu da vlada nije intervenirala i bi li naši građani kao što je to danas plaćali gorivo po cijenama koje su slijedom i uredbom vlade i intervencije njihove jedne od najnižih u EU, bi li tada naša kućanstva i poslovni subjekti bili uopće u mogućnosti plaćati potrošnju električne energije, a koji su temeljem upravo uredbe vlade usprkos stalnim puzećim povećanjima cijena na svjetskom tržištu danas ipak među najjeftinijima u Europi? I da nije bilo intervencija vlade u posljednjih osam godina pa evo i ove danas, posebice u vrijeme kriza, bi li broj osoba u siromaštvu RH bio smanjen za 33%?
Evo tek smo u prvoj godini trećeg manda i vlada ovim pokazuje kontinuitet u svojoj politici zaštite najugroženijih građana u prevladavanju krize, krize i na ovaj način i dalje brine o svojim građanima, o umirovljenicima, o braniteljima i korisnicima raznih socijalnih pomoći, te poduzetnicima i moram kazati Hrvatska je danas ekonomski jaka, gospodarski je uspješna i evo čestitam i vama državna tajnice na jednoj, evo kako vodite u ministarstvu vi i ministar na jednoj odgovornoj fiskalnoj politici, zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo repliku, kolegice Burić izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam predsjedniče.
Evo kolegice Baričević kad pogledamo opću stopu PDV-a koja iznosi nominalno 25%, međutim kada uračunamo apsolutno sva smanjenja i potrošnju proizvoda, opća stopa PDV-a onda je malo iznad 20%. Ja mislim da ovdje posebno treba apostrofirati na jednu veliku sumu proizvoda kojima je opća stopa još '22.g. smanjena na 5% i na 13%. Dakle po stopi od 5% PDV-a, nju imamo na sve vrste kruha, mlijeka, knjige, lijekove, medicinsku opremu i pomagala, koji onda imaju 34 kategorije koje su po stopi od 5%, novine, znanstveni časopisi, dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica, jestiva ulja, masti, margarin, maslac…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…isporuka živih životinja itd..
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala vam lijepa uvažena kolegice Majda Burić što ste nas podsjetili i na ta smanjenja i intervencije Vlade u nizu kako bi administrativnim mjerama utjecala da najvažnija potrošačka košarica bude pristupačna i prihvatljiva za hrvatske građane.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje s pojedinačnom raspravom, na redu je kolega Troskot, izvolite.
Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege i poštovana javnosti.
Dakle ove sve nominalne mjere, čak i kad su nominalne mi možemo to pohvalit, međutim s druge strane ono što je realnost, što se događa na terenu nije to baš tako. Evo vratili smo se s terena primjerice iz Like, nije nam jasno tu ćemo predstavljat određene strategije smanjenja fiskalne politike odnosno poreza, s druge strane se potapa Kosinjsko polje znači pola Like će se potopit bez ikakvog opravdanja, ali ikakvog opravdanja, energetski je to neopravdano, ogromna opasnost za nacionalnu sigurnost, ne samo što će se potopit to polje nego to je i za, za otočane sad ogroman problem jer će ponornicama izbit ta voda i u samom, samom Otočcu, međutim nitko ne vodi tu ovaj računa o tome, to radi HEP, a mi to svi financiramo iz proračuna i krpamo rupe HEP-a. Ne samo da se potapa Kosinjsko polje nego se istjeruju ljudi i izvlašćuju se neustavno iz svojih kuća, primjerice iz Kosinja i seli ih se u Perušić gdje ni nemaju svoju nekretninu nego dobivaju pravo na korištenje dok ne umru da bi ta nekretnina koju je izgradio HEP našim novcima onda ostala u Perušiću koji sada šuti da se potopi Kosinjsko polje. Al nije ni to kraj nego ste dozvolili sa vašim politikama, sa vašom inertnošću da upravo Lika s centrom u Gospiću postane centar europskog smetlišta europske mafije koja je tamo evo nedavno sad iskipala medicinski otpad, iskipala je vrlo vjerojatno i radioaktivni otpad, a mi dolazimo ovdje u HS i govorimo o nekakvim šminkerskim metodama koje ćemo i pohvalit ako će se to odrazit na, na, na, na, na računima odnosno na novčanicima naših građana. Ali ako je ministrica iskomunicirala da će lokalna sredina financirat takvu jednu štetu košto je smeće koje je tamo iskipano, to znači da se trošak takvog vandalizma prebacuje na naše građane.
Govorili ste opet o smanjenju poreza, hvalili ste jedni druge, međutim s druge strane ne govorite da ste ukrajinskim mogulima dozvolili da se u potpunosti uništi peradarska odnosno da će se uništit peradarska industrija u RH i sad razgovaramo ovdje o smanjenju poreznih stopa, a s druge strane uništavate Vindiju Varaždin i ostale i ostale kompanije gdje smo mi već sada po službenim statističkim podacima na 90% samodostatnosti u proizvodnji peradarstva. To ćete sve uništit kako bi došli nekakvi ukrajinski moguli pod broj jedan, jedan je izbačen iz Francuske, Macron mu je reko izlazi van iz, iz Francuske jer mi štitimo naše nacionalne interese, drugi je preko kocke taj novac zaradio i želi ga oprat ni manje ni više nego na našoj Banovini i još nije samo tu uništavanje peradarstva šta se šuti i to je dogovor, dogovoreno na razini Plenkovića i dva ukrajinska mogula, nego će se te, ti, ta zdanja radit uz određene željezničke postaje, a zašto je to tako? Tako da bi se i žitarice uvozile iz Ukrajine gdje ne samo da je to uništavanje hrvatskog peradarstva nego je to uništavanje hrvatske poljoprivrede u potpunosti.
Ovdje govorimo sada opet o nekakvom smanjenju poreza. Dobro, odite u Karlovac, evo samo odite u Karlovac gdje je sa europskim novcem, sa 50-tak milijuna eura uništen u potpunosti grad, porazbijan grad doslovno, evo prošećite se Zvijezdom, to je kao recimo tvrđava u Osijeku ili Stari grad u Dubrovniku, pogledajte samo na šta izgleda taj grad, kako je porazbijan i ne samo da je porazbijan grad odnosno infrastruktura nego je, se pošeremetio u potpunosti vodoopskrbi ni vodootpadni sustav toga grada gdje ljudi piju nezdravu i mutnu vodu sa sastojcima, tko zna kakvi su sastojci unutra i vi govorite ovdje sada o nekakvim smanjenjima poreza, a ne govorite da će upravo trošak tog vandalizma u Karlovcu platit ni manje ni više ne samo Karlovčani nego s obzirom da se radi na skupnoj aglomeraciji taj trošak, tu inflaciju, taj neozakonjeni PDV ili bilo koji porez će platit cijela Karlovačka županija. Kako o tome ne govorite?
Druga stvar, što se tiče energetike mi smo to već govorili da cijeli, kako je zamišljena ta zelena tranzicija, kako je zamišljeno to tako da se pogoduje PPD-u i sličnim kompanijama, dakle sav taj trošak plaćaju naši građani. I mi možemo sad raspravljat o smanjenju PDV-a, dobro, ali onda recite da je u 9. mjesecu isplaćeno milijardu i 300 milijuna eura kako bi se namirili računi Ante Čurkovića s jedne strane koji je kralj vjetra, koji je doslovno maznuo projekt tamo testiranja vjetra na najvjetrovitijim dijelovima Hrvatske, 2007. mu je Tomšić i cijela ekipa dozvolila da preko javnog natječaja uđe u sustav prijenosne mreže Hrvatske i danas održava taj sustav 1/4 odnosno 25% vjetroelektrana na prijenosnom sustavu RH. I danas održava taj sustav. Od 6 tisuća prijavljenih projekata megavata instalirane snage danas se 1.500 odnosi na Antu Čurkovića i na njegove sinove što znači da održava taj cijeli sustav.
Vi govorite danas o smanjenju poreza na dodanu vrijednost, a ne govorite da Ante Čurković preko svojih lobista i preko osoba koje sjede u Ministarstvu gospodarstva želi da mi financiramo trošak mrežarine odnosno da mi financiramo njegove spojne točke i njegove troškove s njegovih vjetroelektrana na prijenosnu mrežu RH. Pa zar vam nije dosta više? Plaćamo cijelu obnovu odnosno naknadu za obnovljive izvore energije i još bismo trebali plaćati njegove priključke. Tko to plaća? HEP. I onda kad se pogleda statistika na kraju 2025. godine HEP koji je trebao biti nositelj zelene tranzicije ima ukupno 5% vjetroelektrana u Hrvatskoj a uplaćujemo milijardu i 300 milijuna HEP-u za što. Za šta smo mi platili u 9. mjesecu troškove HEP-u ako ne izgrađujemo naša postrojenja kojima ćemo proizvoditi našu električnu energiju nego se to isplaćuje Čurkovićima, Vujnovcima i sličnima koji koriste Hrvatsku elektroprivredu kao svoj, kao svoju blagajnu a mi se svi tu poklanjamo, govorim sada na vladajuće koji sve to iz… izglasavate da mi pokrivamo njihove troškove, kolektiviziramo te troškove da bi majstori privatizirali dobitke. Pa dokad više? Šta još trebamo mi platit vama? Tu ćete govorit o nekakvom smanjenju PDV-a i nekakvim troškovima a zapravo inflacija i troškovi koji će plaćat građani pogotovo na tu energetiku su ogromni, ogromni i još se želi platit mrežarina. Pa to je shvatio i Čorić koji sada sjedi u HNB-u, bio ministar gospodarstva i rekao je da bilo kakvo povećanje i financiranje priključaka dolazi do inflacije naših ljudi koji će plaćati troškove svim tim umnicima hrvatske energetike.
Koji su to benefiti za hrvatski narod? Govorite o nekakvim ekonomskim, ekonomskim pokazateljima samo pogledajte kako se udeseterostručilo bogatstvo Vujnovca dok ste vi na vlasti. E to je rast BDP, znači on da drži danas 10% BDP-a, pa ne možeš ništa, ne možeš ništa pregovarat bez da Vujnovac da nekakvo zeleno svjetlo u nekakvim komercijalnim uvjetima. Da ideš i na politički lobirat kod najvećih sila Rijeka drži Vujnovac, Ploče drži Vujnovac, Fortenova drži Vujnovac i još mi plaćamo njemu plin.
Zašto niste dali plin za 1 cent našim umirovljenicima? Nego tu imamo neke kozmetičke mjere, a mi plaćamo pazite umirovljenici Grada Zagreba su platiti trošak energetskog marifetluka gdje je Vujnovac si naplaćivao plin od 1 centa do 14 eura, zašto to niste dali umirovljenicima kad smo mi tako socijalna država, mi mislimo na vas, mi vama sve financiramo, mi vama sve dajemo itd., kao skretničari nekakvih novaca a zapravo sve završava na privatnim računima Vujnovca da bi isti taj plin koji je platio od 1 centa do 14 eura po megavat satu naplatio Gradskoj plinari Zagreb za 106 po megavat satu. To ne može raditi bez da država stoji iza toga. Ne može to radit bez da država stoji iza toga. Ko i marifetluci koji su napravili u Dalekovodu o čemu ćemo tek govoriti gdje ste upleli i mirovinske fondove, gdje se i mirovinskim fondovima dali da financiraju ona zdanja tamo na Braču i Postrani itd. koje smo mi zapravo platili iz mirovinskih fondova, preplatili hotele iz naših mirovina. Pa dokad više?
Šta još trebamo mi financirat da se zadovolja… zadovolje apetiti tih proždrljivaca koji stoje u pozadini? Ali ćemo izaći u javnost i reći ekonomija nam raste, nikad bolji rezultati itd. 400 tisuća ljudi nam je otišlo, potapa se Lika, napravili smo europsko smetlište za europsku mafiju u Lici, iseljavaju se prisilno ljudi iz Kosinja, šaljete strojeve i opremu da bi ljudima razrušili groblja kršeći Zakon o grobljima gdje 100 godina ne smije ući nitko na to groblje. Pomeli ste katolička groblja, pravoslavna groblja i napravili od Like europsko smetlište od najčišćeg dijela. Govorite o nekakvim vodama, strategijama itd., taj otpad koji je sada iskipan u Gospiću je vrlo vjerojatno došao sa ponornicama do rijeke Like i Gacke. To nije samo ugroženo područje odnosno sigurnosna, sigurnost ljudi koji žive u području …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… Like i Gacke nego i cijelog Senja i cijelog …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Troskot./ …
… područja koje se napaja iz Like i Gacke.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo nekoliko reakcija, prvo povreda Poslovnika, kolegica Blažanović, izvolite.
Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Radi se o povredi Članka 238., omalovažavanje i javnosti i zastupnika i vrijeđanje zdravog razuma.
Moram reći kolega Troskot vi ste meni najdraži teoretičar zavjera. Bez ijednog argumenta, bez ijednog papira uvijek u sabor dolazite jednom mjesečno, sve izvrijeđate i odete i ne znam što radite po terenu i s kim razgovarate ali sve teorije zavjere niste nikad potkrijepili ni jednim valjanim argumentom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Blažanović, teorije zavjere ne spadaju pod povredu Poslovnika tako da vi dobivate opomenu.
Idemo dalje, kolega Jurčević izvolite, replika.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Troskot naveli ste cijeli spektar šteta materijalnih koje proizlaze iz korupcijsko pljačkaškog modela po modelu Superhika, dakle otimanje od građana stanovnika Hrvatske za bogaćenje pojedinaca.
Međutim, spomenuli ste Kosinjsku dolinu koja ima još jednu zastrašujuću dimenziju a to je identitetska, identitetska razina jer se radi o 40-ak arheoloških nalazišta. Osim toga tamo je prva hrvatska tiskara gdje je tiskana prva hrvatska knjiga, ali kad se radi o tom kriminalnom modelu, dakle u odnosu na arheološka nalazišta dakle postoji naš zakon i europski zakon koji smo preuzeli iz europske pravne stečevine dakle da se to mora istražiti prvenstveno i obustaviti sve ove HEP-ove egzibicije tamo koje se događaju. Pa vas molim da ipak kažete koju riječ i o toj identitetskoj šteti koja je spojena sa ovim materijalnim štetama vezano za Kosinjsku dolinu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Jurčević vi ste u pravu. U Kosinju je tiskana prva knjige 20 godina nakon Gutenbergove tiskare i Gutenbergove Biblije, 20 godina nakon toga je tiskana naša knjiga što je odraz našeg hrvatskog identiteta. A znate zašto se to potapa? Potapa se iz razloga kako bi se sakrili zločini i pljačke koji se događaju na razini bivših direktora HEP-a koji su tamo pokupovali zemljište po jeftinim cijenama da bi istom tom HEP-u sada prodavali to po skupljim cijenama preko posrednika i na tome zaradili. I sakrit će se odraz odnosno potopit će se naša pismenost, naš identitet zbog kriminala koji se dogodio u Kosinju.
Druga stvar, dakle od Gospića se napravilo smetlište, dakle tamo je samo mafija iz Italije došla i iskipala smeće na isti način ko što je iskapala u Čabru tamo pa su ljudima prijetili sa pištoljima da će ih poubijat ako će govorit istinu. Idite istražite to po Čabru.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Kolegice RAdolović izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Kolega Troskot vi ste često govorili o TE Rijeka i o tome kako je bilo potrebno da se pređe sa lož ulja na ekološki čisti plin i nekako sve je pod velom tajni su odrađeni izvidi DORH-a nastavano na onečišćenje kilometra i kilometra istarske obale i obale u Kostreni. Tada su iz TE govorili da nipošto ne može ta količina, a mislim da se radio o 700 litara lož ulja biti uzroku onečišćenja, a onda evo nekako pročitamo da je ipak DORH prijavio kazneno dvije osobe u TE Rijeka za to onečišćenje. Molim vas komentar.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovana kolegice, pozorno smo slušali vaše izlaganje, iza lož ulja na cijelom Kvarneru stoji Frane Barbarić i njegova je isključiva odgovornost jer je bilo ponuđeno od stranih nacionalnih elektroprivreda da se u Rijeci napravi jedna suvremena TE po uzoru na Porto Marghera u Italiji gdje bi se miješalo zajedno plin zajedno sa vodikom i gdje bismo mi sa Riječkom TE pokrili negdje do 11 do 12% proizvodnje električne energije iz plina koji bi dolazio na Krk i sa podzemnim plinovodom dolazi do Rijeke i proizvodili električnu energiju. Isključivo je odgovornost tadašnje uprave koja nije slušala da se trebaju pročistit bazeni lož ulja, dozvolo se da to lož ulje iscuri u more, pokušali su preko medija koje se plaćalo preko HEP-a iz naših novaca to zataškat, međutim isključiva odgovornost je na Frani Barbariću i tadašnjoj upravi koji su prije svega uništili HEP, a s druge strane dozvolili takve ekološke katastrofe.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Kolega Troskot pod zelenom agendom krije se zelena pljačka i energetska pljačka. Pozivajuć se evo dole u Dalmatinskoj zagori nema brda uz obalu nema di nema vjetroelektrana di nema planirana napravljena ili solarna elektrana od čega narod nema ništa osim skuplju struju na računima za obnovljive izvore i jedna lipa po kilovatu za lokalnu samoupravu šta je mizerija. To je pljačka, to je klasična pljačka, to nije politika u interesu naroda, to nije kako kaže kolegica zavjera koju spominje kolega Troskot nego to legalna pljačka hrvatskih građana priko nekih koji imaju … vjetra koji imaju posebne uvjete. Da je to u interesu naroda kolega Troskot mi bi to tribali zastupati i borit se za to. …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… Međutim je činjenica da ovde dobit iđe samo pojedincima …
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Bulj, da premijer Plenković je dozvolio tu pljačku i ta pljačka se odvija na razini Ćurkovića i njemu slični kada se dogodila ova cijela situacija oko povećanja cijena električne energije na burzi, oni su izašli iz sustava fid-in tarifa gdje smo mi njih sve tako keširali, mi smo njih to sve financirali. Oni su izračunali da se ta cijela vjetroelektrana može isplatit za pet do sedam godina, a taj cijeli sustav fid-in tarife traje od 12 do 14 godina. Znači oni bi sedam godina sebi rok znači povrat investicije je sedam godina, sedam godina zarađuješ. Platiš kamate bankama koje su stvarni zapravo vlasnici te zelene prevare znači doslovno zelene prevare, a onda su eksponenti toga ovi pojedinci koji su iskoristili HEP kako bi ga osiromašili, a na svoje račune prebacili dobiti za troškove koji su isfinancirali hrvatski građani. I još nije to dosta nego sad trebamo još financirat njihove priključke, nije dosta da plaćamo naknade …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… za obnovljive izvore energije, a imamo 5% vjetroelektrana …/Govornici govore u isto vrijeme./…
Jandroković, Gordan (HDZ)
E sad prije nego što krenemo na iduću raspravu samo jedna važna obavijest. Dakle, sutra je ispraćaj predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića na Krematoriju u 12,40, mi smo trebali glasovati u 12,00 sati, međutim došao mi je prijedlog nekoliko klubova pa sam obavio konzultacije i sa ostalima i zbog ispraćaja ćemo glasovati u 10,30 minuta, dakle u 10,30 bit će glasovanje.
S obzirom da imamo jednu točku gdje smo trebali glasovati tajno, to je Izbor članova Programskog vijeća HRT-a, međutim to duže traje i onda ćemo to prebaciti za iduće glasovanje, najvjerojatnije 28. ožujka tako da glasujemo o svim ostalim točkama osim o toj točki. Sutra ćemo započeti u 9,30 isto tako je novo izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva onda ćemo raspraviti amandmane, za to pretpostavljam da će nam biti dovoljno tih sat vremena i kao što sam najavio u 10,30 bit će glasovanje. Ići će još i obavijest mailom dobit će svi klubovi i svi zastupnici tako da vas molim da to uzmete u obzir i da si tako rasporedite vrijeme.
Sada je na redu kolegica Burić, izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom i poštovani i uvaženi kolege i kolegice u HS-u.
Dakle, zakon koji je pred nama Zakon o PDV-u sa konačnim prijedlogom zakona prije svega moram pohvaliti i kazati da je to jedan hvalevrijedan zakon, ali isto tako i u širem kontekstu svi napore koje vlada čini kako bi zaštitila standard hrvatskih građana.
Zakon koji je pred nama Mostovci nazivaju šminkerskim porezom i kozmetičkim izmjenama, a upravo taj zakon rasterećuje hrvatske građane i poduzetnike za više od 53 milijuna eura godišnje.
Željela bih se referirati i na to što ovaj zakon znači konkretno za Gorski kotar, za Gorane, za Ličane, koji se dominantno griju upravo na drvo. Na primjeru 20 kubika ogrjevnog bukovog drva sa uključenim mjerama Vlade, dakle sa ovom sniženom stopom PDV-a od 5%, ali isto tako uključujući i popust od 20% koji daju Hrvatske šume, dakle sa svim tim mjerama 20 kubika iznosi 700 eura, a bez tih mjera cijena bi bila 1.040 eura. Dakle ušteda po kućanstvu iznosi 340 eura i to je nešto što ja s ovog mjesta kao Goranka moram pohvaliti i kazat da je to itekako potreban i hvale vrijedan zakon i mjera. Ali isto tako moram i apelirati na privatni sektor koji se bavi tim uslugama, dakle prodajom drva, prijevozom itd., a čije cijene ponekad znaju bit itekako paprene da budu solidarni i da budu društveno odgovorni. Također kad pogledamo što je ova Vlada napravila u smislu zaštite hrvatskih građana, poduzetnika itd., radi se o vrlo konkretnoj, kontinuiranoj, ali isto tako i izdašnoj pomoći, dakle govorimo o mjerama za smanjenje inflatornih pritisaka i tu svakako treba podsjetiti na 7 paketa mjera pomoći koje su teške sveukupno više od 8 milijardi eura i kad to gledamo prema kriteriju per capita onda vidimo da smo tu među prvima u EU i vezano uz te mjere pomoći u RH obuhvaćeni su apsolutno svi segmenti hrvatskoga društva, dakle građani, sva kućanstva, poduzetnici, umirovljenici, studenti, djeca, roditelji, hrvatski branitelji, ranjive skupine, osobe s invaliditetom, ljudi koji su na burzi itd., itd.. Također treba naglasiti i limitiranje odnosno minimiziranje cijene plina, struje i goriva, ali isto tako i nedavno ograničavanje 70 proizvoda u trgovinama, kao i isplaćenih 10 jednokratnih isplata našim umirovljenicima sa nižim primanjima, za to je Vlada osigurala više od 700 milijuna eura kojima se pomoglo u 10 navrata više od 700 tisuća naših hrvatskih umirovljenika. Kao što smo imali prilike čuti od 2022.g. snižena je stopa PDV-a sa 25% na 5% i na 13% i to velikom, velikom broju dobara i usluga.
Neki dan smo raspravili Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena. Taj zakon je donijet kako bi se i dalje štitio standard građana i osigurala brza reakcija na tržišne poremećaje i time se željelo upotpuniti zakonski okvir na temelju kojeg Vlada djeluje u izvanrednim okolnostima kako bi svojim administrativnim mjerama utjecala da potrošačka košarica koja je upravo najvažnija za najranjivije građane bude pristupačna, pristupačnija i prihvatljiva. Pa smo tako mogli od kolege Petra Šimića čuti jedan sjajan primjer, a radi se o 14 proizvoda koji su kupljeni sa zaštićenom cijenom i s druge strane su kupljeni tih istih odnosno sličnih 14 proizvoda koji nisu, nemaju zaštićenu cijenu, razlika je 40%, dakle proizvodi sa zaštićenom cijenom na primjeru koji nam je iznio kolega Šimić su ustvari jeftiniji na primjeru tih 14 proizvoda 40%.
Isto tako ono što želim naglasiti jest da smo jedna od država sa najjeftinijim gorivom u cijeloj EU i da prema DSZ-u Državnom zavodu za statistiku na inflaciju ne utječu cijene energenata upravo radi vladinih mjera intervencija.
Želim spomenuti i podsjetiti na jednu iznimno značajnu mjeru, a to je mjera očuvanja radnih mjesta koja je implementirana u vrijeme korona krize i kojom se pomoglo i stalo iza skoro 800 tisuća hrvatskih radnika i 130 tisuća poslodavaca i poduzetnika, na koji način, na način da je isplaćivana plaća odnosno naknada plaće, ali isto tako su na to uplaćivani i doprinosi. S obzirom na tu mjeru pomoći, između ostalog i zbog te mjere mi danas imamo nikad veći broj zaposlenih, to je milijun i 710 tisuća radnika u Hrvatskoj, ali s druge strane isto tako i nikad manji broj na HZZ-u odnosno nikad manji broj nezaposlenih. U tom kontekstu moram spomenuti i rast prosječne plaće za 77%, rast mirovina u prosjeku za skoro 75%, rast najnižih mirovina za 90%, rast minimalne plaće za čak 134% itd., itd..
Referirat ću se i na to da je našim, za naše umirovljenike sa najnižim odnosno nižim mirovinama i to uplaćeno odnosno osigurano za njih 713 milijuna eura za dodatne potrebe čime je Vlada pomogla toj jednoj od najranjivijih skupina u hrvatskom društvu. Radi se o konkretno 9 jednokratnih naknada u visini između 60 i 160 eura pa su tako oni koji imaju manje dobili više i obrnuto, a tu je i božićnica za apsolutno sve hrvatske umirovljenike koja je bi… iznosila 80 eura svakome i za što je osigurano 100 miliona eura.
U svakom slučaju za kraj još jedanput čestitam Vladi RH, čestitam Ministarstvu financija na ovom zakonu koji je pred nama koji će itekako doprinijeti zaštiti standarda hrvatskih građana, a posebice vam ovdje kao osoba koja dolazi s područja Gorskog kotara zahvaljujem upravo na produljenju snižene stope PDV-a za ogrjevno drvo, pelet i briket. Puno dobroga je time napravljeno za kućanstva u Gorskom kotaru i ušteda od u prosjeku od 340 eura po kućanstvu. To nije nikakva kozmetička promjena kao što kažu MOST-ovci to je veliki, velika pomoć kućanstvima ne samo u Gorskom kotaru već i u Lici i svima onima koji se dominantno griju na drvo, pelet i briket.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Replika gospođa Baričević.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena kolegice Majda Burić prema podacima HZMO svake godine ima 50 tisuća zaposlenih više i u 2 godine to je 100 tisuća novih radnih mjesta, ali isto tako valja naglasiti da su dobri podaci da inflacija usporava pa je u veljači ona pala na 3,6%. Vi ste u vašoj raspravi pojedinačnoj istaknuli upravo intervencije i govorili ste o mjerama Vlade kroz odgovornu i fiskalnu politiku pa temeljem imamo to i danas na, na dnevnom redu. Recite mi kolegice Burić što bi bilo da tih mjera i tih odgovornih intervencija Vlade RH nije bilo?
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam kolegice Baričević, vrlo konkretno ne bismo imali jednu od najjeftinijih cijena goriva u cijeloj EU, ne bismo imali jednu od najjeftinijih cijena odnosno minimiziranu cijenu i struje i plina. Isto tako ono što moram još jedanput posebno, posebno naglasit jest velika pomoć upravo najranjivijim skupinama društva od umirovljenika do osoba s invaliditetom, do osoba koje su na burzi nezaposleni, djece, roditelja itd.
Svakako hvalevrijedni paketi mjera pomoći koji obuhvaćaju apsolutno cijelo hrvatsko društvo i sve njegove segmente. Govorimo o više od 8 milijardi eura i per capita prema tom kriteriju jedan od najjačih i financijski najtežih paketa u cijeloj EU.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sada je na redu gospođa Jurčiev Martinčev, izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom, kolegice i kolege, pa kao što sam rekla i u replici ovo je hvale vrijedan zakon kojim se nastavlja sa mjerama kako bi se spriječio udar na standard građana te negativne posljedice i na gospodarstvo u cjelini. Čuli smo da se za ove namjene godišnje izdvaja 53 milijuna eura.
Nisam planirala prijaviti pojedinačnu raspravu radi se o svega jednom članku ali nakon svega što smo čuli i od nekih kolega iz oporbenih klupa i zbog naših sugrađana mislim da je vrijedno spomenuti, reći, podsjetiti na sve ono što je činila Vlada kad je u pitanju izmjene, kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost i to bi se reflektirala sad i govorila samo o onome što se odnosi na smanjenje stope PDV-a.
Naime, Zakon o porezu na dodanu vrijednost je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine. Od 1. siječnja 2017. godine već tada se Vlada odlučila smanjiti PDV na 13% za sadnice i sjemenja, gnojiva i pesticide, hranu za životinje itd. čime je željela utjecati i smanjiti cijenu poljoprivrednih proizvoda, a time i hrane u domaćinstvima. Naravno tim istim izmjenama smanjile su se i cijene odnosno PDV za javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i isporuke električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika uključujući i naknade vezane uz te isporuke. Nakon toga smo imali ponovno izmjene i dopune koje su stupile na snagu 1. siječnja 2018., nakon toga ponovno izmjene koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019. Tim izmjenama vrijedi napomenuti da smo snizili stope PDV-a na 5% za sve lijekove te isporuku knjiga i novina, a na 13% od osim novina i časopisa koji izlaze periodično također za dječje pelene, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe i rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijenja i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća, orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi te usluga i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika itd.
Namjerno iščitavam sve ovo kako bi ponovno podsjetila naše sugrađane kako se time željelo smanjiti dodatno troškove prehrane u domaćinstvu, ali ono što je jako bitno i za područje iz kojeg ja dolazim gdje kako rado kažem svi žive za turizam i od turizma da se time i ugostiteljske usluge postanu dostupnije, konkurentnije. Međutim, ono što isto tako treba priznati da veći efekt i korist od ovih izmjena imali su u trgovačkom sektoru nego što su imali naši građani.
Nadalje, imamo izmjene ponovno Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. i tu se izlazi u susret turističkom sektoru odnosno težnji da budemo što konkurentniji snižava se stopa PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnim propisima. Ponovno nove izmjene imamo koje stupaju na snagu 1. siječnja '21. i potom nove izmjene koje stupaju na snagu 1. travnja '22. i tu se ponovno spominje odnosno po prvi put imamo smanjenje na 5% za isporuke prirodnog plina.
Ono što sam željela pitati državnu tajnicu možda me nije razumjela, koliko je sredstava Vlada pomogla građanima i gospodarstvu direktno ili indirektno sa ovim smanjenjima koje se odnose na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrijevno drvo, peleta, briketa i sječki od kad se krenulo sa smanjenjem PDV-a, znači evo već imamo u '22.g. od 1. travnja ove izmjene i dopune do danas. Jer osim onog što je direktno znači imamo nižu cijenu, pretpostavljamo da je to utjecalo i na proizvodnu da može imati nižu cijenu pa onda i na konačni proizvod koji se koristi.
I evo znači sa izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu 1. travnja '22. imamo ponovno smanjenje na 5% za dječju hranu, pa jestiva ulja, masti, maslac, margarin, isporuku živih životinja itd. sve redom da ne nabrajam, ali i 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrijevno drvo, pelet, briket i sječku. Tada također imamo i smanjene PDV-a na menstrualne potrepštine što je jako bitno istaknut posebno za nas žene.
Nove izmjene i dopune imamo koje stupaju na snagu 1. listopada '22. i tu imamo oporezivanje PDV-a po stopi od 5% ponovno za ove iste namjene da se ne ponavljam o kojima i danas govorimo i to se onda ponovno ponavlja i sa izmjenama od 1. travnja '23., pa ponovno 1. travnja '24. koje su u biti trebale biti na snazi do 31. ožuljka ove godine i stoga smo danas imamo ovaj prijedlog zakona kako bi se te mjere produljile i mogle biti aktivne i biti na korist našim sugrađanima do 31. ožuljka '26..
Kad govorimo o grijanju u izmjenama u listopadu '22. vrijedno je istaknuti da je oporezivanje PDV-a smanjeno na odnosno nemamo je uopće više kako stoji u zakonu po stopi od nula posto za isporuke i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade, a i Fond za zaštitu okoliša uspješno u više navrata je već objavljivao natječaj i sufinancirao našim sugrađanima ugradnju solarnih ploča pa evo ovom prilikom želim i to istaknuti i pohvaliti. Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Prva replika gospođa Baričević.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Evo kolegice Branka Juričev jasno je da oporba misli da treba napadati sva nastojanja vlade kako bi umanjila i sebi stekla kako bi umanjila i sebi stekla i priskrbila političke bodove, ali isto tako danas kontinuirano u raspravi izlaze iz same teme, pa to danas potvrđuje samo kako nemaju argumenata. I evo istakli ste i u raspravi da zapravo ovim zakonom i ovaj zakon ublažava utjecaj i udar na povišene cijene čime će se smanjit negativne posljedice za gospodarstvo, a i sačuvati i spriječiti udar na standard građana.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Baričević. Istina, mislim svi mi koji smo tu iz vladajućih klupa trebamo jasnije i glasnije govoriti, možda čak i mi evo kad sam se pripremala za ovu kratku raspravu teško se prisjetiti kad se krenulo da je već 2017.g. vlada krenula sa smanjenjem stope PDV-a kako bi izašla u susret našim građanima i gospodarstvu. Nakon toga je gotovo svaku godinu smanjivala te stope PDV-a, nažalost neka smanjenje stope PDV-a nije rezultiralo i smanjenjem cijena konačnih proizvoda u trgovinama nego su taj iznos priskrbili sebi trgovci. Međutim, ove zadnje mjere koje se odnosu na energiju to direktno mogu osjetiti naši sugrađani, kao što je rekla kolegica Burić već njeni Goranci točno mogu znati …/Upadica Radin: Hvala./… koliko su dobili sa ovim izmjenama zakona.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Burić.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Juričev-Martinčev, meni je jako drago da ste vi nabrojali sva dobra i usluge kojima je snižena stopa PDV-a 2022.g. sa 25% na 5% odnosno na 13% i ustvari možemo vidjet da vam nije bilo dovoljno deset minuta da iščitate sva ta dobra i usluge kojima je vlada snizila PDV na 5 i 13%.
Uglavnom što hoću reć, kad se uračunaju sva smanjenja PDV-a i potrošnja proizvoda na koje je PDV smanjen onda opća stopa PDV-a nije 25 nego je malo više od 20%, a s obzirom da ste vi Dalmatinka ja vas želim pitat, što za vas Dalmatince znači smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja ili smještaja sa doručkom, polupansionom, punim pansionom u hotelima ili objektima slične namjene? Pa evo možda da se malo više…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…referirate na to, hvala vam.
Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Burić, pa kao što sam rekla i u svojoj pojedinačnoj raspravi, ali vrlo kratko, iznimno je bilo pohvalno i hvale vrijedno kada se smanjio PDV sa 25 na 13% za pripremanje i usluživanje, kad su u pitanju ugostiteljske i turističke usluge. Naime, to je doprinjelo konkurentnijem turizmu koje sigurno kad je u pitanju i naše okruženje, vrijedno je znati da li će gost birati neku destinaciju da će iznad svega gledati cijene u, na, u toj destinaciji. Nisu samo bitne cijene one koje se odnose na smještaj, već i one koje se odnose na usluživanje ugostiteljskih objekata, u, u ugostiteljskim objektima odnosno usluživanje i ugostiteljske usluge. Vjerujem da Hrvatska kao turistička zemlja…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…će nadalje razmišljati na koji način izaći ususret turističkim i ugostiteljskim djelatnicima.
Radin, Furio (Nezavisni)
I g. Šimić.
Šimić, Petar (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Kolegice Martinčev, dakle sve navedene porezne izmjene i porezni prihodi sastavni su dio rekordnog proračuna RH, znači u 2025.g. 37 milijardi eura. Prihod od PDV-a projiciran je u iznosu od 12,5 milijardi eura. Vjerujem da dijelite moje mišljenje da upravo odgovorno vođenje javnih financija Ministarstva financija i Vlade RH doprinose tome da se mogu donositi upravo ovakve mjere pomoći građanima, a posebice onih najugroženijih građana u RH.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo kolega, hvala lijepo kolega Šimić, već ste i u, vi u svom izlaganju koje ste imali u ime kluba i kolegica Burić govorili nešto šire vezano ne samo za ovaj zakon već i za standard naših građana, kolko su se povećale cijene i kolko je inflacija utjecala na standard naših građana, a koliko i u kojem omjeru su rasle i prosječne plaće, minimalne plaće, prosječne mirovine, minimalne mirovine, ne samo da je Vlada nastojala mjerama zadržati standard nego je nastojala da taj raspon i cijene koje su, koje, koje, zahvaljujući inflaciji koje su znatno porasle da naše mirovine i naše plaće prate tu visinu odnosno da budu daleko više nego što je ta inflacija u RH.
Radin, Furio (Nezavisni)
I sada gđa. Danica Baričević imat će završnu riječ u ime HDZ-a. Izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Uvažene kolegice i kolege, evo htjela bi još završno u ime Kluba HDZ-a ponoviti kako ćemo podržati sa zadovoljstvom izmjene Zakona o PDV-u koji predlaže produljenje razdoblja primjene snižene stope PDV-a od 5% na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade isto tako vezane uz same te isporuke, kao i isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke i nakon 31. ožujka 2025. jer upravo bi prestanak same primjene stope PDV-a od 5% doveo do povećanja cijene od 1. travnja 2025.g., što bi svakako negativno utjecalo na isporuke i povećalo cijene našim građanima i na standard njihov i na gospodarstvo. Prema tome, s ovim zaključno Vlada pokazuje kontinuitet u svojoj politici u zaštiti najugroženijih građana u prevladavanju krize i na ovaj način i dalje brine o svojim građanima, o svojim umirovljenicima, braniteljima, korisnicima raznih socijalnih pomoći, te poduzetnicima. Stoga će Klub HDZ-a podržati ovaj Zakon o PDV-u.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti. Sada iz tehničkih razloga, ta tehnika i tada čekamo predlagatelja, napravit ćemo 10 minuta pauze, ispričavam se, ali takva je situacija, hvala.
Znači 12, 12 i 10.
STANKA U 12,00 SATI
59
Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 127
14.03.2025.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 127.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje Konačni prijedlog navedenog zakona, molim glasujmo.
Jednoglasno sa 131 glasom za donesen je Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
PDF
Učitavanje