Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

57

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 101
12.03.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, nastavljamo s radom.

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 101

Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. u vezi sa čl. 190. Poslovnika HS-a.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun, pa bih sada molio poštovanog državnog tajnika Stipu Župana da pojasni i objasni Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU, izvolite.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS.
Poštovane zastupnice i zastupnici, uvodno je bitno za istaknuti da je carinska politika i s njom povezano carinsko zakonodavstvo primarno u nadležnosti EU, a da je unutar njegovih okvira državama članicama dozvoljeno da nacionalnim propisima urede tehničke detalje njegove provedbe. Ovo se posebno odnosi na područja koja nisu u potpunosti regulirana zakonodavstvom EU, kao i ona područja gdje se izričito upućuje na primjenu nacionalnih normi. U RH ta područja su uređena Zakonom o provedbi carinskog zakonodavstva EU koji je stupio na snagu 1. svibnja 2016.g..
Prvenstveni razlog izmjena i dopuna Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva je uređenje normativnog okvira za provedbu Uredbe Europskog parlamenta i vijeća od 23. studenog 2022.g. o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja EU za carinu i izmjeni Uredbe br. 952 iz 2013. tj. uređenje provedbenog okvira za primjenu koncepta okruženja jedinstvenog sučelja za carinu. Ovaj koncept predstavlja temeljni okvir EU za digitalnu suradnju između carinskih i inspekcijskih službi nadležnih za necarinske formalnosti. Njegov je cilj pojednostaviti i digitalizirati razmjenu i provjeru različitih dozvola, potvrda i drugih dokumenata potrebnih za carinske postupke, čime se postiže integriraniji, brži i učinkovitiji uvozni i izvozni procesi. Pri tome je u sklopu ovog koncepta državama članicama, države članice uspostavljaju vlastita nacionalna digitalna okruženja putem jedinstvenog sučelja za carinu. Predloženim odredbama koje slijede pravno normativno uređenje EU propisa određuje se Ministarstvo financija odnosno Carinska uprava kao nadležno tijelo za uspostavu i rad nacionalnog digitalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu. Pri tome treba istaknuti da je primjena jedinstvenog sučelja u EU i RH uspješno započela 3. ožujka 2025.g..
Pored navedenog, izmjenama i dopunama zakona jasnije se i preciznije normativno uređuje način uporabe i zaštite, te oštećenja carinskih sredstava za prepoznavanje robe tzv. carinskih plombi i odredbe o besplatnoj dodjeli strane robe radi ubrzavanja ove procedure u cilju efikasnijeg i svrhovitijeg postupanja s oduzetom robom.
Završno, ističe se da osim manjih nomotehničkih izmjena ne postoje razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku.
Preći ćemo sada na replike, prvi na redu kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, evo jutros smo svjesni da je po svim medijima da je započeo trgovinski rat između SAD-a i EU. Danas govorimo o carinama iako to nije direktno u nadležnosti Vlade budući da su sad carinska, kao što ste sami rekli carinska politika je na razini Europske komisije. Zanima me, zanima me učinci jel, učinci na hrvatsko gospodarstvo iako mi nemamo, Hrvatska direktne velike odnose sa SAD-om, zanima me indirektni učinci jel, pogotovo na naše glavne vanjskotrgovinske partnere i pojedine sektore jel, znači kao što je farmaceutska industrija. Znači zanima me da li radite jel takvu sveobuhvatnu analizu da znamo šta nas čeka u budućnosti, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Lalovac, naravno da radimo, Ministarstvo financija već je pokrenulo analize potencijalnih, kako ste i vi rekli, direktnih i indirektnih učinaka. Direktni učinci su naravno vezani za one robe koje RH izvozi u SAD, tu primarno mislim na farmaceutsku industriju i obrambenu industriju jer su to dva najveća, dva najveća sektora iz kojih izvozimo u SAD. Međutim ono što nas posebno interesira i gdje radimo detaljne analize su oni sektori gdje prepoznajemo indirektne učinke s obzirom na činjenicu da je Hrvatska, da su Hrvatskoj glavni vanjskotrgovinski partneri Njemačka, Austrija i Italija gdje hrvatska industrijska proizvodnja i industrijski sektori ostvaruju snažan izvoz.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, dakle što planirate napraviti sa svakim onim pojedincom koji danas radi u sustavu otprilike za neku medijalnu plaću od 1.158 eura dok istovremeno na dnevnoj bazi kontroliraju milijunske uvoze ili izvoze iz RH? Moje pitanje je zapravo naslonjeno na jedan dio dostojanstvene plaće jer ovakvim načinom i nižim primanjima postoji ogroman, ogroman prostor za određena koruptivna djela.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Kujundžić, pa upravo prošle godine reformom sustava plaća značajno su podignute plaće u svim sektorima, u državnim službama i javnim službama, pa tako i u Carinskoj upravi i ako, ako se referirate na Carinsku upravu pa evo reći ću vam jedan podatak, dakle carinik treće vrste dakle ajmo reći naj, najmanje složeno zanimanje u carinskoj upravi ima prosječnu neto plaću veću od 1.300 eura.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ostrogović izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, besplatna dodjela robe koja je oduzeta ili ustupljena u korist RH sada će se provoditi na brži i učinkovitiji način s jasno definiranim kriterijima odlučivanja. Ta roba može biti korisna za socijalne ustanove, humanitarne organizacije, druge institucije. Ovdje govorimo o prehrambenim proizvodima, odjeći, tehničkoj opremi i drugoj vrsti robe koja se može staviti u funkciju za opće dobro.
Kako bi ovaj proces u ovom zakonu bio što učinkovitiji prema Članku 45. sada je jasno određeno da odluku o dodjeli robe do 15 tisuća eura donosi povjerenstvo Carinske uprave dok za vrijednosti iznad toga iznosa odluku donosi ministar financija na odluku tog povjerenstva.
Možete li detaljnije objasniti kako će ova nova procedura osigurati da roba koja je namijenjena znači za dodjelu prođe ta procedura bude što …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… brža da roba dođe u prave ruke.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovani zastupniče tako je, s ovim prijedlogom zako… konačnim prijedlogom zakona smo pojednostavili i jasnije normativno odredili odredbe o besplatnoj dodjeli strane robe. Tako će, dosada, dosada je povjerenstvo zapravo Vlada je bila ovlaštena putem povjerenstva koje čine predstavnici ministarstva nadležnih za financije, socijalnu skrb, gospodarstvo i kulturu bila je, to povjerenstvo je bilo nadležno za dodjelu robe. U protekle 2 godine 2 puta je povjerenstvo odlučilo o besplatnoj dodjeli robe. Ovim prijedlogom zakona mi propisujemo pragove do 15 tisuća eura vrijednosti robe ministar financija direktno odlučuje, a iznad odnosno povjerenstvo Carinske uprave, a iznad 15 tisuća eura odluku donosi ministar financija. Detalji o svemu ovome će se propisati pravilnikom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče želim vam čestitati na ovom prijedlogu zakona koji donosi konkretne iskorake u modernizaciji carinskog sustava. Posebno pozdravljam digitalizaciju procedura jer svi znamo koliko je važno ubrzati i pojednostaviti carinske postupke, a istovremeno povećati njihovu transparentnost. Ovakve izmjene nisu samo usklađenje sa europskim zakonodavstvom, one su jasna poruka da želimo suvremenu, učinkovitu i tehnološki naprednu carinsku službu koja može odgovoriti na izazove globalne trgovine.
Možete li nam reći u kojem vremenskom okviru očekujete potpunu implementaciju digitalnih rješenja koji se ovim izmjenama najavljuju.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepo poštovani zastupniče Babić.
Vlada RH kontinuirano radi na procesu digitalizacije državne uprave s ciljem administrativnog rasterećenja naših gospodarstvenika. Tako će se i ovdje ova digitalizacija koju predlažemo dogoditi postupno, postepeno tijekom ove godine upravo s ciljem kako bi se naši gospodarstvenici privikli na nova rješenja i kako bi im dali određeno vrijeme za prilagodbu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Maduna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče evo ja ću također iskoristit priliku da pohvalim ovaj konačni prijedlog zakona. Zapravo je on u odnosu na prvo čitanje ovdje je dakle riječ o promjenama nomotehničke naravi no smatram da je važno da dodatno pojasnite u kolikoj mjeri će ovaj konačni prijedlog zakona dovesti do smanjenja administrativnog opterećenja gospodarskih subjekata i naravno carinskih tijela te bolje zaštite građana.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovana zastupnice, dakle uvođenje ovog jedinstvenog sučelja za carinu zapravo mi uspostavljamo jedinstveni digitalni okvir koji će zapravo između carine i nadležnih inspekcijskih tijela te između gospodarskih subjekata omogućiti da se samo jedanput na jednom mjestu svim nadležnim tijelima predaju sve informacije potrebne za uvozno i izvozno carinjenje. Dakle, omogućit će svakako sudionicima carinjenja manje administriranja, a gospodarskim subjektima smanjenje potrebnog vremena i troškova za ispunjenje carinskih formalnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče sabora.
Uvaženi državni tajniče evo sasvim je izvjesno da je protupravna manipulacija sa sredstvima za prepoznavanje robe vrlo često povezana s izravnom kriminalnom namjerom pri čemu je jasno da se sredstva za prepoznavanje roba uključujući carinske plombe vrlo često trajno i namjerno oštećuju s ciljem počinjenja raznih oblika najtežih kaznjivih, kažnjivih djela. Iz prakse rada carinske službe ta protupravna postupanja vezana su uz oštećenje carinske plombe i vrlo često su povezana uz krijumčarenje ljudi osobito migranata te me interesira kakva je suradnja carinske službe i policije te ostalih tijela i institucija u slučajevima otkrivanja slučajeva krijumčarenja migranata u tovarnim prostorima kamiona.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovana zastupnice, suradnja Carinske uprave sa policijom ali čak i obavještajnom zajednicom je bliska, neposredna, kontinuirana o čemu možemo zapravo svjedočiti kontinuirano i kroz medijske priloge i natpise o otkrivanju prekršaja koje zajedno u suradnji zapravo otkrivaju i carinska služba i MUP odnosno naša policija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala glavnom tajniku.
Želi li netko od izvjestitelja odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu prvi na redu Klub zastupnika SDP-a poštovani kolega Lalovac.
Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, poštovani ravnatelju Carinske uprave, danas je pred nama Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU. Znači nacionalni, nacionalni carinski propis budući da je Carinskim zakonikom koji je temeljni propis koji izravno se primjenjuje u svim državama članicama to nešto što nije ovaj pod ingerencijom Hrvatskoga sabora nego ovim zako… ovim zakonom se zapravo definiraju ona područja koja se detaljnije regulira područje u kojima carinsko zakonodavstvo upućuje na primjenu nekih nacionalnih normativnih rješenja. I danas u ovim izmjenama tri su određene da kažem izmjene vezano upravo za nekakve nacionalne propise, je l', to je prvo definiranje i prepoznavanje robe kroz ovu tzv. carinsku plombu, gdje bi se spriječilo, gdje omogućava se i tehničko bolje rješenje i pravno rješenje da carina spriječi sve moguće, određena kaznena djela, pogotovo vezano za taj dio prijevoza robe, a uz to i izvršavanje određenih kaznenih djela, kao što je provoz ovih migranata, to je vezano za nacionalno, dalje pojednostavljivanje što se tiče dodjele robe, do sad je to, kao što je uvodno rečeno radila Vlada na povjerenstvo 3, 4 ministarstva, sada se to pojednostavljuje dodjela do 15 tisuća eura na povjerenstvu koje ima 4 člana, ima svoje zamjenike, dobiva za to određenu naknadu, rade određene izvješća, a iznad 15 tisuća eura se to odnos, daje ovlast ministru financija i .../nerazumljivo/... treći ovaj dio vezano za konverziju za euro za prekršaje.
Ono što je vezano za EU, odnosno zakonodavstvo EU, to je primjena ovog normativnog direktive, gdje se formira, formalno utvrđuje koje je to jedinstveno sučelje, definira se Ministarstvo financija, odnosno Carinska uprava gdje se pojednostavljuju u potpunosti ovi procesi digitalne predaje dokumenata i pojednostavljuju se procesi uvoznog i izvoznog carinjenja i necarinjenja robe.
Međutim, i to je sve tehnički ispravno, mi smo to prvi put u prvom čitanju podržali, pohvalili smo Carinsku upravu, tako da ona radi stvarno izuzetno dobar posao i moram priznati da je i tada, još prije 10-ak godina da je tehnološki carina bila najbolje organizirana, najbolje organizirana jedinica ne samo unutar Ministarstva financija, mislim unutar cijele državne uprave prilikom pristupa EU. Znači to su bile dugotrajne pripreme i tu je taj prijelaz na jedinstveno europsko carinsko tržište, mislim da je izvršen besprijekorno i ovo se danas je zapravo je bilo uvodno i riječi, nastavlja se taj proces te digitalizacije, nastavlja se proces digitalizacije gdje se pojednostavljuju cjelokupni ti procesi.
Međutim, mi, kažem, mi ćemo u ime Kluba SDP-a ovo podržati, danas tu nema nikakve prevelike rasprave o pojedinim točkama koje se djeluju ovdje, međutim, danas se stvarno dogodilo nešto stvarno veliko, po meni, ne znam u kojem smjeru to ide, vidjeli smo u 5 sati jutros po srednjoeuropskom vremenu, uvedene su carine, je li, EU, je l'. To je nešto što je nezamislivo bilo u udžbenicima, nezamislivo je bilo, evo, većina nas možda tu koji smo išli na ekonomski fakultet, pokazalo se šta to znači, koliko su te carinske protekcionističke politike bile štetne u prošlosti, bile štetne u prošlosti.
Imam osjećaj kao da nam se ono, 100 godina se vraćamo unazad, je li, 100 godina, sve što smo došli do određenog civilizacijskog napretka, Zapad se vraća 100 godina unazad, je li, vraća se u nekakve carinske ratove, sjećamo se 1920-ih, 30-ih godina, protekcionističkih mjera, jednih država protiv drugih država, uvođenja carinskih ratova, trgovinski ratovi, naravno, putem carina, itd., itd. i gdje je to dovelo. Dovelo je nažalost to pada životnog standarda, dovelo je do inflacije, je li, dovelo je i u konačnici, i jedan od uzroka i Drugog svjetskog rata, je li. Znači u potpunosti promašene, potpunosti promašene, nažalost danas ne mogu ih nikako objasniti.
Partneri koji su gospodarski partneri, koji su bili cijelo vrijeme na istim .../Govornik se ne razumije./... znači krenuli su u nekakve carinske ratove koji su besmisleni, u konačnici će se pokazati, je li, da su besmisleni, znači još je Adam Smith davno govorio prije 1776. g. su ga spominjali i u prvoj njegovoj knjizi, znači štetnosti toga, je li, nažalost 300 godina ništa nismo naučili u tom dijelu neki u koji uvode to, naravno da Europa mora na to reagirati, zbog toga smo i to tražili i da Vlada napravi određenu analizu šta to utječe na hrvatske gospodarstvenike, prvenstveno farmaceutsku industriju, ne samo na vojnu industriju, indirektno šta znači za naše vanjskotrgovinske partnere, jer evo, jučer su izašli podaci i kako stoji Hrvatska sa vanjskotrgovinskim izvozom, je li, vi imamo 24 milijarde izvoza i imamo 42 milijarde uvoza.
Znači naš vanjskotrgovinski deficit je 18 milijardi eura. Je li, on je veći za milijardu eura nego što je bio 2023. g. i šta bi sad trebala Hrvatska, je li? Po ovome, po ovoj analizi uvest carine, je li? Naravno da ih ne može uvest, naravno da postoji jedinstveno carinsko tržište, naravno da su potpuno nekakve politike koje je Hrvatska cijelo vrijeme se htjela integrirati ovaj, da se drugim politikama, drugim politikama se pomiče da se smanji vanjskotrgovinski deficit, potpuno promašeno, znači ako želite smanjit vanjskotrgovinske deficite, je li, onda se zapravo svim ovim politikama koje koriste Hrvatska, kao što su EU fondovi, kao što su financiranje putem, svih .../nerazumljivo/... putem bankarskog sektora, nego i europskih financijskih institucija se potiče domaća proizvodnja, je li, potiče se domaća proizvodnja, nama je pala, evo, to sam više puta rekao i poljoprivredna proizvodnja, znači potičete domaću proizvodnju, radite administrativne horizontalne mjere da se stvori jednostavno tržište gdje se jača hrvatsko gospodarstvo i na taj način, je li, na taj način se izravnava vanjskotrgovinska bilanca i na taj način se zapravo stvaraju određena radna mjesta u RH.
Nažalost ovo što se počelo događati sada, jer vidimo da je sad i u nekim drugim zemljama, da to ide samo carina na carinu, samo da se to poveća, ja se nadam da će razum apsolutno prevladati jer dugoročno ovo što nam se sad događa je najmanje potrebno i EU koja je, pa neću reći na nekoj određenom pragu recesije, koja je jednostavno iscrpljena od, i od ove energetske krize, vidite da se promijenila i struktura proizvodnje, vidite da se i inflacija je ozbiljno, inflacija ozbiljno iscrpila novčanike hrvatskih građana, šta to znači sad na ove carine, znači novo povećavanje cijene roba, je li, novo poskupljenje, novo poskupljenje određenih roba, tako da je, evo, nažalost mi nemamo puno instrumenata na to utjecati, ali evo, slažem, volio da Vlada vrlo brzo izađe i da proba vidjeti ono što ona može u svojim mjerama, na koji način određene industrije, ako budu pogođene ovim, ne samo kratkoročno, nego vjerojatno ovo sada su neke dugoročne politike, koji će to biti zaokreti u hrvatskim, da se štite hrvatski nacionalni interesi jel kroz zajedno, naravno zajedno sa državama, europskim, europskim državama, ne samo prema SAD-u nego indirektno, najviše ovi, ovi troškovi vezano šta će se dogoditi sa Europom, tako da evo nažalost nalazimo se u potpuno čudnim vremenima jel, ali neka vremena koja kada čitate 1920. koda se ponavljaju iz dana u dan, iz dana u dan ono od, od španjolske gripe tj. covida do inflacije, do protekcionizma, nažalost imamo koda se 100.g. ništa nismo iz toga naučili, ovaj tako da se ja nadam da će neko i pročitati šta se događalo u prošlosti i promijeniti svoje odluke koje su svakako ne samo štetne za ekonomiju nego štetne za svjetsko gospodarstvo, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Drugi na redu Klub zastupnika HDZ-a, poštovani kolega Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Poštovani predsjedniče HS, poštovani državni tajniče sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Danas pred nama imamo Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU koji donosi niz važnih poboljšanja u području carinskog sustava RH. Prije svega važno je istaknuti da ovaj zakon proizlazi iz potrebe usklađivanja našeg nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, posebno u kontekstu dodatne digitalizacije i modernizacije carinskog sustava.
Hrvatska je punopravna članica EU i njezinog jedinstvenog carinskog područja, a time i djela zajedničke trgovinske politike. To znači da sva pravila koja se odnose na carinsku politiku moraju biti u potpunosti usklađena sa europskim zakonodavnim okvirom. Cilj ovog zakona nije samo ispunjavanje formalnih obveza prema EU već i unaprjeđenje učinkovitosti carinskih postupaka, bolja kontrola i sigurnost na granicama, te suzbijanje nezakonitih radnji poput krijumčarenja. Ovo je još jedan u nizu zakonodavnih koraka kojim Vlada RH i HS osiguravaju modernizaciju i digitalizaciju našeg gospodarstva kako bi se poslovnim subjektima olakšalo poslovanje, a carinska služba učinila još učinkovitijom.
Jedna od najvažnijih novosti u ovom zakonu je uvođenje nacionalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu koje je propisano Uredbom EU 2022/2399. Što to konkretno znači za Hrvatsku? Ova mjera omogućit će lakšu i bržu razmjenu podataka između carinskih tijela, poslovnih subjekata i drugih relevantnih institucija, čime se povećava učinkovitost carinskih postupaka. Ova reforma dolazi u pravo vrijeme jer je Hrvatska kao država članica Eurozone i schengentskog prostora sve više uključena u međunarodne trgovinske tokove. To znači da smanjenje administrativnih barijera i ubrzanje procedura postaju prioritet za našu trgovinsku politiku. Osim toga ovim zakonskim izmjenama osigurava se i povećanje transparentnosti gdje će svi podaci biti digitalno obrađeni i povezani sa sustavima EU, a time se smanjuju mogućnosti manipulacije i korupcije, a istovremeno se povećava brzina i efikasnost samih carinskih postupaka. Za gospodarstvo to znači brže carinjenje robe, smanjenje troškova poslovanja, te bolju konkurentnost naših tvrtki na europskom tržištu.
Ovim izmjenama zakona dodatno se preciziraju pravila konverzije stranih valuta za potrebe carinskih postupaka. Hrvatska je od 1. siječnja 2023.g. postala dio eurozone, čime se otvorila potreba za jasnijim reguliranjem načina obračuna carinske vrijednosti robe u stranoj valuti. Ovim izmjenama predlaže se jedinstveni sustav obračuna tečaja gdje će se koristiti tečaj Europske središnje banke ili HNB-a, čime se osigurava pravna sigurnost i predvidljivost za sve poslovne subjekte. Praktičko govoreći ovo će pomoći izvoznicima i uvoznicima da lakše planiraju svoje troškove bez bojazni od tečajnih oscilacija koje bi mogle nepovoljno utjecati na njihovo poslovanje.
Posebno važan aspekt ovog zakona odnosi se na preciznije definiranje pojma oštećenja carinske plombe, što će omogućiti bolju kontrolu robe u tranzitu i smanjiti mogućnost manipulacija. Dosada su određene pravne praznine omogućavale zloupotrebu sustava gdje bi roba bila neovlašteno dostupna bez da je plomba fizički uklonjena. Ovim zakonskim izmjenama takve mogućnosti se zatvaraju čime se smanjuje prostor za krijumčarenje i nezakonite radnje. Krijumčarenje je globalni problem, ali za Hrvatsku ima posebnu težinu jer je kao vanjska granica EU podložna velikim izazovima u nadzoru robe koja ulazi u schengenski prostor. Jačanje nadzora nad carinskim plombama direktno utječe na nacionalnu sigurnost smanjujući mogućnost za krijumčarenje ne samo robe već i ljudi, čime štitimo sigurnost svih građana RH i EU.
Što se tiče besplatne dodjele oduzete robe, moje pitanje je bilo vezano na tu temu, dosada je postupak dodjele oduzete robe bio nedovoljno precizno reguliran, što je u praksi stvaralo pravne nesigurnosti i usporavalo zapravo te procese. Novim zakonskim rješenjem osniva se Povjerenstvo carinske uprave koje će odlučivati o dodjeli robe vrijednosti do 15 tisuća eura, a za robu će vrijednost iznad 15 tisuća eura odluku će donositi ministar na prijedlog povjerenstva. Ovo će omogućiti bržu i učinkovitiju raspodjelu oduzete robe, posebno u slučajevima kada se ona može koristiti u humanitarne ili javne svrhe.
Što se tiče prilagodbi prekršajnih odredbi, prekršajne kazne koje su dosada bile izražene u kunama sada su preračunate u eure, čime se osigurava dosljednost i jasnoća u provedbi sankcija. Također pooštravaju se kazne za određene prekršaje, posebno kada je riječ o neovlaštenom uvozu robe i krijumčarenju, što je ključno za očuvanje integriteta carinskog sustava.
I da na kraju zaključim, ovaj zakon nije samo tehnička prilagodba europskim regulativama. On je važan korak prema modernizaciji carinskog sustava Hrvatske. Omogućuje brži i učinkovitiji rad carinskih tijela, jača sigurnosne mjere na granicama, pojednostavljuje uvoz i izvoz robe te povećava pravnu sigurnost za poslovne subjekte.
Klub zastupnika HDZ-a u potpunosti podržava ovaj prijedlog zakona jer smatramo da on donosi konkretne koristi za hrvatsko gospodarstvo, poduzetnike i sigurnost građana.
Pozivam također i sve zastupnike što je kolega Lalovac već i najavio da će podržati ovaj zakon, a sve ostale pozivam da ga podrže jer je riječ o reformi koja unaprjeđuje naš carinski sustav, jača pravnu sigurnost i doprinosi jačoj integraciji Hrvatske u Europski gospodarski prostor.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama, zaključujem raspravu, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Hvala državnom tajniku, doviđenja.

57

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 101
14.03.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 101.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje Konačni prijedlog navedenog zakona, molim glasujmo.
Glasovalo je 131 zastupnik i zastupnica, 127 za, 4 suzdržana, pa je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU.
PDF