Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 5
PDF
Svi govornici
55; 56
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 102
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 103
11.03.2025.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vama glavna urednico HRT-a.
Idemo dalje sa radom, sada ćemo provesti objedinjenu raspravu kao što sam i najavio o:
-Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 102 i
-Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 103
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172., a u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
No prije nego što dam riječ poštovanom državnom tajniku Ivanu Vidišu imamo zahtjev za stankom, za sada jedan poštovani kolega Krstičević. Izvolite.
Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Umjesto politike Andrije Plenkovića i hrvatske vlade da daje poticajima šakom i kapom onima koji imaju mnogo pravi test naše političke odgovornosti bi trebao bit, možemo li mi osigurati dovoljno onima koji imaju malo? Ja tražim stanku u ime kluba SDP-a jer želim upozorit na službenu činjenicu da mirovina ne čini više od 35% plaće. Pazite to je službeni podatak Eurostata možete ga sad pogledat na internetu. To znači da medijalna bruto plaća za '23.g. bila nekih 1300 eura, a medijalna mirovina bila 455 eura. To nadalje znači da preko pola miliona umirovljenika ima još i manje.
Hrvatska mirovina, službeni izvještaj 35% plaće, Slovenija 44% plaće, naši tradicionalni susjedi na dnu europskih statistika Bugari 46% plaće. Na drugom kraju tablice Luksemburg, Grčka, Italija, Španjolska sa preko 70% plaće.
Gledajte, ne tražimo mi da mirovina u Hrvatskoj bude 70% luksemburške plaće od četri tisuće eura niti talijanske koja je nešto veća od dvi tisuće eura, iako imamo cijene veće nego Talijani, ali dajte našim umirovljenicima 70% naše plaće. Ako je medijalna plaća u Hrvatskoj 1578 eura, mirovina od 70% je 1100 eura, umjesto današnjih 500.
Naravno da će se tu odmah pojavit prigovori, sve bi to bilo ljepo, al možemo li si mi to priuštiti? Kao što je veliki John Maynard Keynes '42.g. u Londonu rekao, možemo si zapravo priuštiti sve ono što smo kadri učiniti i umjesto da dijelimo šakom i kapom onima koji imaju mnogo, moramo priuštiti .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... da osigurano dovoljno onima koji imaju malo. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Povreda poslovnika kolega Šimrak, izvolite.
Šimrak, Maksimilijan (HDZ)
Povrijeđen je čl. 238. kolega Krstičević kad ste iznijeli sad već toliko tih podataka bilo bi uredu da ste iznijeli podatak koliko se digla mirovina za vrijeme SDP-ove vlade, a ja ću vas podsjetit da je to bilo 12 eura u četri godine.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimrak bila je to replika, dobivate opomenu.
Kolega Miletić izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238., predsjedniče HS-a dajte molim vas prekinite više svađe s moje lijeve i s desne strane ko je kome oduzeo, ko je kome dao, činjenica je da imamo milijun i 200 tisuća umirovljenika koji imaju manje od 504 eura, evo odite na mirovina.hr i gledajte podatke. Dakle, nemojte prebacivat lopticu, svađat se nego brinite se za ljude, pomozite, ta medijalna mirovina je .../Upadica predsjednik: Kolega.../... 632 eura .../Upadica predsjednik: Kolega Miletić./... kako da ljudi s tim žive?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Miletiće dobivate opomenu.
Sada će kolega Ledenko obrazložiti stanku. Izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani predsjedavatelju.
Na svakog umirovljenika dolazi tek 1,39 osiguranika tj. zaposlenih, to je nešto bolje nego li prije nekoliko godina za vrijeme krize, ali ni izbliza dovoljno za samo održivost sustava. Situacija se od 20. stoljeća drastično promijenila. Moramo kazati da smo početkom 1990.g. na jednog umirovljenika dolazila su tri radnika, početkom osamdesetih četiri, a pedesetih godina ih je bilo devet. Jasno je zašto mirovinski sustav temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti propada i već zapravo funkcionira kao oblik socijalne pomoći jer se 40% troška mirovina ne može financirati iz doprinosa radnika nego se financira iz državnog proračuna.
U Hrvatskoj je oduvijek relativno malo ljudi radilo, postotak radno aktivnog stanovništva između 20. i 65. godine je puno manji nego u ostalim državama EU, a ranije se odlazilo i u mirovinu i posljedično dakle prosječni umirovljenik ima manje radnog staža. Danas svaki sedmi korisnik starosne mirovine, dakle bez branitelja invalida ima manje od 20 godina radnog staža i prosječnu mirovinu od 295,2 eura. Oni koji imaju 40 i više godina radnog staža imaju prosječnu starosnu mirovinu od 916,62 eura, to su konkretni podaci, to su konkretne činjenice što je dvije trećine prosječne neto plaće za studeni 2024..
Međutim, jednostavno dio razloga zbog kojeg Hrvati imaju male mirovine leži u tome da nisu dovoljno dugo radili, prema tome treba vidjeti koji su to razlozi da se to ne događa i dalje. Deficit državnog proračuna 2024.g. se prema najnovijim projekcijama planiraju, dakle to su podaci od prošle godine, na 3,25 milijardi eura, iste godine je planirano da se iz državnog proračuna pokrije manjak .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... u mirovinskom sustavu .../Upadica predsjednik: Hvala kolega Ledenko./... u tom istom iznosu. Doslovno je mirovinski sustav generator .../Upadica predsjednik: Kolega Ledenko vrijeme je isteklo./... cijelog deficita u državnom proračunu. .../Upadica predsjednik: Molim vas./... Pa dozvolite da završim.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Pa neću dozvoliti jer postoji vrijeme koje je definirano poslovnikom i za sve vrijedi isto, ne da je. Za sve vrijedi isto, uvijek dopustim da se dovrši rečenica, ode se dvije, tri sekunde ili četri u minus, ali kad se nastavlja kad je isteklo vrijeme onda upozorim. Stanka je odobrena.
Kolegice Burić izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam predsjedniče.
Također tražim stanku u ime HDZ-a. Dakle, svjesni apsolutno svih izazova starije populacije vlada premijera Plenkovića kontinuirano radi na unapređenju položaja umirovljenika i starijih osoba. Od prvog Plenkovićevog mandata pa na ovamo provodi se mirovinska reforma, a slijedom svih tih reformskih procesa mi danas imamo situaciju da su sve mirovine u prosjeku rasle za 74,7% i danas prosječna sveukupna mirovina prema podacima HZMO-a iznosi 625 eura što je udio u prosječnoj plaći od 46%.
Najniže pak mirovine povećane su za velikih 90%, a tu posebno treba apostrofirati i činjenicu da je isplaćeno deset jednokratnih naknada u visini od 60 do 160 eura s tim da oni koji imaju manju mirovinu su dobili više i obrnuto.
Također treba ukazati i na činjenicu da prosječna starosna mirovina sa 40 i više godina staža iznosi 917 eura što je udio u prosječnoj plaći od 67%. I neoboriva je činjenica da mirovine kontinuirano rastu to zna i oporba kolikogod ona to nastojala omalovažiti ili relativizirati. A drugovima iz SDP-a poruka vidim da vas treba podsjetiti na vaše rezultate, na vašu politiku prema umirovljenicima kad ste bili na vlasti tada ste mirovine digli u cijelom mandatu za svega osam eura, a nedavno ste sramotno je javno pozvali umirovljenike da .../Upadica predsjednik: Hvala kolegice Burić./... si stave štrik oko vrata. Sad .../Upadica predsjednik: Hvala, hvala vam lijepa./... glumatate velike zaštitnike.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Miletić izvolite povreda poslovnika.
Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238., kada slušam kolegicu Burić moram je ispraviti to nije vlada Andreja Plenkovića to je hrvatska vlada, a Andrej Plenković je predsjednik vlade, to nije njegova privatna igračka, dakle to je hrvatska vlada. A drugo, kad vas slušam s kakvim oduševljenjem vi pričate o unapređenju Hrvatske i našeg društva pod mentorstvom Andreja Plenkovića čovjek bi poželio evo vam vlast još 60 godina pa sve tako unaprijedite.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Miletić dobivate opomenu, ponovo ste replicirali.
Sada ćemo napraviti stanku do 10 sati i 55 minuta.
STANKA U 10:45 SATI
Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10:55 SATI
Nastavljamo s radom. Prije nego što pozovem državnog tajnika da vas izvijestim samo o promjeni jednoj u raspravama za ovaj tjedan, dakle budući da ne možemo raspraviti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi po hitnom postupku zbog primjedbe koju je uputio SDP mi ćemo raspravljati sutra kao prva točka Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU, a nakon toga ćemo raspraviti Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023.g.. Pravobraniteljica je obaviještena i ona će biti sutra dakle ovdje.
Ispunjeni su svi uvjeti, imamo mišljenje vlade, imamo i raspravu i izvješće odbora nadležnog koji je trebao uz izvješće imati raspravu trako da evo doći će obavijest i mailom pa će svi zastupnici i zastupnice znati promjenu koju imamo za sutra.
Sada pozivam državnog tajnika Ivana Vidiša da nam predstavi dva Konačna prijedloga zakona, jedan je o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a drugi o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Izvolite državni tajniče.
Vidiš, Ivan
Poštovani predsjedniče HS, poštovane i uvažene zastupnice i uvaženi zastupnici, pred vama je paket konačnih prijedloga zakona kapitalizirane mirovinske štednje odnosno II. i III. mirovinskoga stupa.
Prije svega još jednom želim zahvaliti na podršci i visokom stupnju konsenzusa o predloženim izmjenama u prvom čitanju. Važno je na početku podsjetiti na nedavne izmjene koje smo od 1. siječnja 2…, kojima smo od 1. siječnja 2024. unaprijedili sustav kapitalizirane mirovinske štednje. Radi se o vrlo značajnim iskoracima koji su za cilj imali povećanje broja korisnika mirovine iz I. i II. mirovinskoga stupa, kao i bolje poslovanje subjekata u fazi akumulacije sredstava i isplate mirovina u …/Govornik se ne razumije./…kapitaliziranom mirovinskom sustavu. Zakonskim izmjenama liberalizirali smo ulaganja obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova vodeći pritom računa da štednja građana u što većoj mjeri bude u funkciji razvoja domaćeg tržišta kapitala i naravno domaćeg gospodarstva. Administrativno smo rasteretili kapitalizirani sustav kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, što će rezultirati uštedama na način da će svake godine na računima građana ostati više od 5 milijuna eura. Omogućili smo jednokratnu isplatu u visini do 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u II. mirovinskom stupu, povećali smo dodatak koji se određuje na osnovnu mirovinu iz I. mirovinskog stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25%. Također omogućili smo isplatu mirovine iz II. mirovinskog stupa bez usklađivanja s inflacijom uz obvezu informiranja o posljedicama takvog izbora. U prvoj godini primjene zakonske izmjene rezultirali su pozitivnim trendovima, posebno u odnosu na izbor mirovine iz oba mirovinska stupa i povećanju broja takvih korisnika. Naime, prema podacima Središnjeg registra osiguranika u 2023.g. samo 21% osiguranika biralo je mirovinu iz I. i II. stupa dok je do 28. veljače ove godine oko 35% osiguranika biralo dvostupnu mirovinu, što ukazuje na značajan porast u relativno kratkom razdoblju. Također prema podacima HZMO-a u 2024.g. bilježimo i povećanje korisnika osnovne mirovine koje je u siječnju 2025. bilo 21 tisuća, što je otprilike 5.317 korisnika više u odnosu na prosinac 2023.g. kada ih je bilo 16.592.
Za osiguranike je svakako jedna od najbitnijih izmjena omogućavanje veće fleksibilnosti izbora kategorija obveznih mirovinskih fondova, kao i dulji ostanak u kategoriji A, što je od travnja 2024. do 28. veljače 2025. iskoristilo 7.321 osiguranik, od čega je 399 osiguranika dalo izjavu za ostanak u kategoriji A koja nosi više prinosa. Svakako je važno na svim razinama podizati svijest o značaju individualne kapitalizirane štednje i jačati ulogu osiguranika u osiguravanju vlastite financijske budućnosti.
Hrvatski mirovinski sustav kapitalizirane štednje 23.g. nakon njegovog uvođenja još nije razvio svoj puni potencijal, međutim obvezni mirovinski fondovi su na dan 28. veljače 2025.g. imali 2 milijuna i 334 tisuće članova i upravljaju imovinom većom od 23 milijarde eura, što ih čini značajnim faktorom na našem tržištu kapitala.
Posebno je važno dodatno poticati dobrovoljnu mirovinsku štednju kroz poboljšanje pristupa programima za povećanje financijske pismenosti kako bi osvijestili mlađe generacije o potrebi osiguranja prihoda za što dostojanstveniju starost. Iako je broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova u porastu, u siječnju 2025. bilo je ukupno 468 tisuća članova dobrovoljnih mirovinskih fondova, što je zapravo povećanje od 5,3% u odnosu na prethodnu godinu odnosno ima 23.612 članova više, ali moramo uložiti još veće napore kako bi motivirali građane, ali i poslodavce da prepoznaju sve prednosti štednje u III. mirovinskom stupu i u potpunosti iskoristili njegov potencijal.
Ukupna neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova u siječnju ove godine iznosila je milijardu i 480 milijuna eura. Sasvim sigurno se od poslovanja obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova očekuju brojni pozitivni aspekti kako za pojedinca, tako i za državu. Svakako je za poslovanje subjekata mirovinskog kapitaliziranog sustava značajna otpornost na prijetnje vezane za upravljanje informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim rizicima. U tom kontekstu važno je podsjetiti kako je u Europskom parlamentu u prosincu 2022.g. izglasana Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor tzv. Uredba DORA koja je stupila na snagu u siječnju 2023.g..
Uredba DORA donosi značajne promjene u regulaciji financijskog sektora s ciljem jačanja otpornosti na kibernetičke prijetnje, obuhvaća sve financijske institucije uključujući i društva za osiguranje, investicijska društva i mirovinske fondove. Stoga Uredba DORA stvara regulatorni okvir prema kojem svi financijski subjekti obuhvaćeni njezinom primjenom, moraju osigurati otpornost na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih s informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim rizicima, kao i sposobnost primjereno odgovorit na takve eventualne poremećaje, te oporaviti u što skorijem roku svoje poslovanje.
Nadalje, Direktivom 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od prosinca 2022. o izmjeni direktive u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor donesen je niz izmjena koje su potrebne radi pravne jasnoće i dosljednosti u svezi s raznim zahtjevima u pogledu digitalne operativne otpornosti.
Direktivom 2022/2556 izmijenjena je između ostalih i Direktiva 2016/2341 Europskog parlamenta i vijeća od prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucije za strukovno mirovinsko osiguranje tzv. IORP II Direktiva i to u dijelu kojim je propisana obveza država članica na primjenu Uredbe DORA u institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje prilikom uspostavljanja mrežnih informacijskih sustava.
S obzirom na to da je IORP II Direktiva implementirana od 1. siječnja 2019. u Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima ove zakone potrebno je izmijeniti kako bi se u hrvatsko zakonodavstvo implementirala Direktiva 2022/2556 Europskog parlamenta i vijeća od prosinca 2022. Stoga su pred vama zakonski prijedlozi koji obuhvaćaju izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Ovim zakonskim prijedlozima RH usklađuje svoje zakonodavstvo s Direktivom 2022/2556 i time izvršava obvezu propisanu Člankom 9. direktive.
Istodobno s implementacijom Direktive 2022/2556 Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima se usklađuje s preporukama radi ispunjivanja kriterija u procesu pristupanja RH Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj.
Naime, RH započela je pregovore o pristupanju OECD-u u srpnju 2022. U skladu s obvezujućim preporukama OECD-a izmjenama zakona predlaže se liberalizacija tržišta u području privatnih mirovina odnosno proširivanje popisa subjekata koji su ovlašteni na području RH obavljati poslove osnivanja i upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima. U tom smislu predlaže se omogućiti mirovinskim društvima iz trećih država koje su pristupnice kodeksa liberalizacije kretanja kapitala i kodeksa liberalizacije trenutnih nevidljivih transakcija OECD-a obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja u odnosu na otvorne i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove ali isključivo kroz osnivanje podružnice u RH. Stoga se propisuju uvjeti za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice mirovinskog društva iz državne članice OECD-a te rok i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za izdavanje odobrenja za rad podružnice.
Ujedno se propisuju i uvjeti za ukidanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a kao i ovlaštenja Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za provođenje nadzora nad podružnicom mirovinskog društva iz članice OECD-a.
Također, predlaže se omogućiti da depozitar dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti podružnica kreditne institucije iz treće države koja je članica OECD-a odnosno pristupnica kodeksa osnovana u RH.
Preciziraju se odredbe o mogućnosti prijevremene isplate članu dobrovoljnog mirovinskog fonda kod kojeg nastane potpuni gubitak radne sposobnosti propisivanjem da korisnik u tim slučajevima može zatražiti prijevremenu isplatu kao privremenu, doživotnu ili jednokratnu isplatu.
Isto tako radi lakšeg komuniciranja i pojednostavljenja zaokruženi su iznosi koji se mogu isplaćivati putem mirovinskog društva na način da su zaokruženi na prvi slijedeći broj djeljiv sa 100.
Predlaže se i omogućiti duži rok za usklađenje ograničenja ulaganja mirovinskog fonda za klase imovine koji su manje likvidni.
Zaključno, predlaže se poslove i zadatke vezane uz isplatu državnih poticajnih sredstava za dobrovoljnu mirovinsku štednju prenijeti s Ministarstva financija na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike počevši od 1. siječnja 2026. godine kako bi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike moglo učinkovito provoditi mirovinsku politiku u dijelu dobrovoljne mirovinske štednje te imalo mogućnost cjelovitog praćenja stanja i trendova unutar dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualizirane kapitalizirane štednje. Zato je neophodno da je uključeno u upravljanje i provedbu svih aktivnosti što obuhvaća i poslovne procese vezane za isplatu državnih poticajnih sredstava koje trenutno obavlja Ministarstvo financija.
Stoga je nakon promišljanja predlagatelja predložena promjena djelokruga u obavljanju operativnih poslova evidentiranja i isplata državnih poticajnih sredstava za dobrovoljnu mirovinsku štednju na ministarstvo nadležno na mirovinski sustav, za mirovinski sustav.
Poslovi nadzora zakonitog utvrđivanja korištenja državnih poticajnih sredstava će i dalje biti u djelokrugu odnosno obavljat će ih Ministarstvo financija.
U Zakonu o mirovinskim osiguravajućih društvima uz implementaciju direktive predlaže se i izmjena radi usklađivanja s drugim sektorskim zakonima. Tako se između ostaloga predlaže propisati iznimke od obveze da temeljni kapital mirovinskog osiguravajućeg društva mora biti u cijelosti uplaćen u novcu. Dopunjuju se odredbe o obavljanju poslova ovlaštenog aktuara na način da se omogućuje HANFI sklapanje sporazuma o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara i s nadležnim nadzornim tijelom treće države.
Proširuje se zabrana ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva odnosno zabranjuje ulaganje u udjele u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, udjele ili dionice u otvorenim zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima kojima upravlja dioničar moda ili s njime povezana osoba.
Omogućuje se prijevremena jednokratna isplata mirovine članu dobrovoljnog mirovinskog fonda u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti radi horizontalnog usklađivanja s odredbama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Također uređuje se način postupanja modova sa sredstvima koja su prenesena na račun imovine za tehničke, za pokriće tehničkih pričuva radi pokrivanja manjka u razdoblju od 24 mjeseca prije stupanja na snagu zakonskih izmjena od 1. siječnja 2024. a koje više ne služe za pokrivanje manjka.
Radi zaštite korisnika propisuje se da gornja granica naknade koji modovi naplaćuju kod isplate mirovine ne može biti veća od 5% od ukupno primljene doznake iz mirovinskog fonda.
Dakle, ovim zakonskim prijedlozima prije svega jačamo digitalnu otpornost objekata mirovinskog sustava kapitalizirane štednje kako bi time podigli i razinu zaštite korisnika mirovine iz I i III stupa. Također, usvajanjem priloženih izmjena pridonosimo ostvarenju našeg vanjskopolitičkog strateškog cilja RH za pristupanje u punopravno članstvo OECD-a što će dodatno osnažiti naš međunarodni položaj.
Osim toga bih istaknuo da smo evo sada na odboru dobili 2 amandmana koja prihvaćamo, oni su nomotehničke primjedbe i evo pozivam zastupnice i zastupnice da se ako imaju nešto za dodati uključe u raspravu. Veselim se naravno konstruktivnoj razmjeni i zahvaljujem se na vašoj pažnji. Ja ću u raspravi pokušat biti što jednostavniji jer moramo biti iskreni da su ove izmjene prilično tehničke i možda i u nekim segmentima teške za upiti da se tako izrazim, zahvaljujem svima.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vama.
Idemo na replike, imamo ukupno 9 replika, prvi je na redu kolega Babić, izvolite.
Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, drago mi je što Konačni prijedlog zakona uključuje i naglasak na digitalizaciju i jednostavniji pristup informacijama za članove fondova. Smatram da je to važan iskorak koji će posebno doprinijeti boljem angažmanu mlađih generacija. Pohvalno je i što HANFA dobiva snažniju ulogu u nadzoru, što povećava sigurnost sustava.
Zanima me planirate li dodatne instrumente za poticanje uključivanja mlađih građana u sustav dobrovoljne štednje, možda kroz suradnju sa poslodavcima i obrazovanim institucijama? Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Vidiš, Ivan
Hvala vam zastupniče Babić.
Mislim da u konačnici mi možemo propisat savršen zakon, ali ako naši građani ne prepoznaju potencijal ulaganja recimo u III. stup mislim da onda to ujedno će imat ograničeni učinak da se tako izrazim. Prema tome slažem se s vama, mi kao ministarstvo nadležno za mirovinski sustav zajedno sa HZMO i sa Središnjem registrom osiguranika konstantno radimo na jačanju financijske pismenosti, kao što vidite sve više naši građani znaju za mogućnost da upravljaju svojom mirovinom, da odaberu kategoriju u kojoj se nalaze, ali bih posebno pohvalio i kolegice i kolege iz Središnjeg registra osiguranika koji su razvili jednu vrlo jednostavnu aplikaciju odnosno to je nešto gdje možete iskalkulirati svoju buduću mirovinu, zove se „Moja mirovina“, tamo možete unest svoja primanja i već kroz tu aplikaciju možete vrlo jednostavno vidjeti što očekivati u budućnosti. Svakako pozivamo građane da iskoriste poticaje u III. stupu i evo i u ovoj prilici naglašavamo važnost poticajnih sredstava.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Dakle, evo kao što je kolega naveo, mislim da jedan od primarnih ciljeva bi trebao biti sudjelovanje države u obrazovanju i financijskoj pismenosti poglavito mlađih koji ulaze u svijet rada da se na neki način educiraju jer očito da ovakav mirovinski sustav koji počiva na međugeneracijskoj solidarnosti i neće pružiti u budućnosti neku, neku bajnu mirovnu. Ono kao jedan od recimo konkretnih prijedloga bi recimo bilo da se omogući da iz svog neto, iz svog bruto dohotka poslodavac može izdvojiti primjerice onih 55-30 eura mjesečno, a da se to ne tretira kao porezna prijevara i da se to može uplaćivati u III. fond kao neoporezivi dio je li, jel tu ima dosta prijepora kod tumačenja zakona, da li se to može, ne može, ne može napraviti, dakle da poslodavac može izdvojiti iz bruto prihoda taj neto iznos, uplatiti u III. fond kako bi se maksimaliziralo onih 15% odnosno 99,54 eura poticaja, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Vidiš, Ivan
Evo složit ćemo se oko bitnoga, a to je da poslodavci već imaju takve mogućnosti na raspolaganju. Smatram da je važno u ovoj raspravi spomenuti da su ta državna poticajna sredstva itekako značajna i da se mogu dobivati, da se tako izrazim, razmjerno, tako da ne morate imati punu uplatu od 670 eura da bi dobili ovih praktički 100 eura, a naravno da je bitno uključiti i poslodavce, to je njima porezno priznat izdatak koji onda se tako može tretirali kako ste opisali i ja smatram da jednostavno uz veću svijest, uz ove poticaje kao što i brojke pokazuju 5% više godinu na godinu, mislim da se prepoznaje značaj III. stupa i da je on ključan za što dostojanstveniju mirovinu u starosti i naravno bitno je voditi računa o mirovini čim se uđe na tržište rada, a ne samo kad se iz njega izlazi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko povreda Poslovnika, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Čl. 238., a nemam drugog načina, ovaj ja sam upravo došao iz realnog sektora i znam da postoji prijepor kod poslodavca i da bi to trebalo na neki način bolje propisati da bude jasnije. Dakle oni se boje da time rade poreznu prijevaru ukoliko bi izdvajali iz bruto dohotka ovaj dio i uplaćivali putem dobrovoljnih mirovinskih fondova i mislim da, da tu treba ići jedna na neki način obavijest prema ili, ili nekakva instrumentalizacija toga da to, da to poslodavci znaju. Vjerujte mi, postoje nesnalaženja…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Ledenko…/…
…smatraju da rade porezne prekršaje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
…dobivate opomenu i nemojte reći da nemate mogućnost, imate mogućnost kroz raspravu kluba, kroz raspravu pojedinačnu, kroz repliku, kroz završnu raspravu, imate čitav niz mogućnosti, al to što biste vi htjeli odmah to je sad druga stvar, pa vam moram dati opomenu.
Kolegice Burić izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani državni tajniče Vidišu, mirovine se između ostaloga čuvaju i zaposlenošću i plaćama. Stoga iznimno raduje kontinuirani rast zaposlenosti, kao i prosječne plaće u RH. Mi danas imamo milijun i 709 tisuća radnika, što je 3,3% više nego lani, a 6% više nego pred lani. Kako rast zaposlenosti, rast plaća, pa ako hoćete i rast roditeljske naknade koju smo nedavno digli na maksimalnih 3 tisuće eura, a na što se također plaćaju doprinosi, kako sve to utječe na našu buduću mirovinu odnosno na visinu i sigurnost naše buduće mirovine? Hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Vidiš, Ivan
Pa tako je, rast plaća doprinosi rastu, rastu mirovina. Ono što sam naveo nekako na početku rasprave, mislim da je zaista važno voditi računa o mirovini na početku i u ulasku na tržište rada, odabrati svoj mirovinski fond, naravno tu je i pitanje sive ekonomije, mnogi građani imaju tu i tu, tu ideju da jednostavno bitno im je ono što dobe na ruke, da sad ipak nas slušaju svi ovdje da, da znamo javnosti predočit što je problem, a onda je kasnije pitanje zašto je moja mirovina mala i slično. Tako da mislim da je najbitnija poruka da govorimo o mirovinskom sustavu da je to jedno od najbitnijih ekonomskih ulaganja za svakoga od nas u životu i da se o tome mora voditi računa na vrijeme, a ne samo pri odlasku u mirovinu. Tako da ono što se ja slažem s vama je da je plaćanje od iznimno važnih parametara koji poslije utječu na to kakvu ćemo svi mi mirovinu imati i o tome treba voditi računa pravovremeno odnosno o doprinosnoj strani koja je ključ za buduće mirovine, hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.
Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani državni tajniče unapređenje liberalizacije, usklađivanje sve je to dobro. No, dok se bavimo dobrovoljnim mirovinskim fondovima zanemarujemo ključni problem. Činjenica je da se većina građana u Hrvatskoj takvu štednju ne može priuštiti. Danas u Hrvatskoj dvije trećine radnika prima plaću manju od prosječne, pa sindikati sad upozoravaju da se ti isti radnici u budućnosti će primati mirovine od samo 550 eura. To znači da im se već sada garantira mirovinsko siromaštvo.
Istovremeno država financira sustav dobrovoljne mirovinske štednje kroz poticaje koje realno mogu koristiti samo oni koji imaju dovoljno visoke prihode da si mogu priuštiti izdvajanja. Zanima me kako ćete riješiti problem da nam sadašnji i budući umirovljenici ne žive u siromaštvu, jer dobrovoljni fondovi tu ne izgledaju kao rješenje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Vidiš, Ivan
Evo hvala na pitanju zastupniče Baksa.
Naravno da smo sad trenutno u raspravi usredotočeni na treći stup da se tako izrazim, ipak je to tema ovih izmjena i dopuna ali vidjet ćete vrlo brzo će u proceduri biti Zakon o mirovinskom osiguranju. I ono što je za nas u ministarstvu najbitnije su upravo oni koji imaju najniže mirovine.
I vi ste vidjeli kroz kompletne aktivnosti Vlade da se vodilo računa i o energetskom siromaštvu i da smo imali sad već 10 dodataka kojima smo cijelo vrijeme pokušali u dostupnom fiskalnom prostoru gađati one kojima je objektivno mirovina najmanja. Vidjet ćete i u novim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, da ćemo opet imati snažan naglasak na one kojima je potrebna rekao bih podrška. To su najniže mirovine koje će rasti 3%, ali i invalidske mirovine koje će rasti 10%. To bi bilo nekih 46 eura, ispričavam se. Lapsus lingue. Prema tome, ne bih se složio da ne vodimo računa o onima koji su najugroženiji. Oni su nam najbitniji, najiskreniji kada govorimo o izmjenama i dopunama i o našim aktivnostima. Ali evo, danas je predmet rasprave dobrovoljno mirovinsko osiguranje pa smo više usredotočeni na to.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Lipovac Pehar, izvolite.
Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče.
Evo ovim putem bih htjela pohvaliti najavu Vlade za ukidanje, za odlazak u prijevremenu mirovinu dakle penalizacije. I povećanje odnosno bonifikaciju za umirovljenike kao jednu demografsku mjeru koja je u najavi, a to je povećanje staža za majke pa možete li nam evo malo objasniti što nam to slijedi u budućnosti.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Vidiš, Ivan
Pa ne znam možda sa kraja na početak, pa ćemo probati na sve odgovoriti. Svakako sada se dodaje 6 mjeseci staža za one koji su dobili djecu tijekom svojeg radnog vijeka. To bi povisili na 12 mjeseci. Mislim zaista kao što ste vi rekli da je to važna poruka. Bit će tu niz izmjena od godišnjeg dodatka do promjene formule usklađenja, ali ideja je da smanjimo tu penalizaciju iznad 70 godina. Ali evo možda na kraju bih najviše vremena odvojio na pitanje bonifikacije, odnosno za one koji mogu i žele dati doprinos da ostaju na tržištu rada i da onda ćemo tu smanjiti uvjete bonifikacije tako da ih praktički delimitiramo. Svi koji žele nastaviti raditi mogu nastaviti raditi i dobivat će taj bonus bez trenutnih ograničenja zbog kojih neki ne mogu ostvariti puno pravo. Isto tako da možda nadodam nešto nismo naveli.
Postoje neke skupine umirovljenika koje imaju otežan rad uz primanje mirovine, recimo obrtnici. I njima ćemo izmjenama i dopunama ići na ruku da mogu nastaviti raditi ako to žele.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Miletić, izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Poštovani državni tajniče, gospodine Ivane Vidiš i sami ste rekli tema je mirovina. Je li mi možemo o tome govoriti. Kolege vladajući su govorili šta je sve Vlada napravila za umirovljenike. Ja znam da možda vi u svojim rukama nemate moć sa kojom biste onda od sutra donijeli uredbu i digli mirovine na 200, 300 eura još gore. Procjena je Vlade da će podići mirovine u prosjeku na 800 eura. To pozdravljamo, samo će onda i plaće narasti na nekih 1500, 1600 eura kao što Vlada najavljuje ako tako bude.
Milijun i 200 000 umirovljenika i danas ima mirovinu sa 504 eura. I još jednom apeliram na vas, evo to su podaci službeni mirovina.hr. Prosječna mirovina je 623 eura. Mnogi ti naši ljudi stvarno jedva preživljavaju i teško sklapaju kraj s krajem i napravite što možete da se ljudima tima pomogne.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Vidiš, Ivan
Evo naveli ste nekoliko brojki. Kao što sam rekao na početku rasprave zaista nam je najviše stalo do onih koji imaju najniže mirovine. Njima najviše želimo pomoći i to cijelo vrijeme pokušavamo. Rekli ste da mi ovdje nemamo moć dignuti mirovine 20% preko noći i to je na žalost istina. Mislim da bismo svi to ovdje htjeli, međutim evo, mi smo konstantno u razgovorima sa Ministarstvom financija. Oni doslovce pokušavaju …/Govornik se ne razumije./… neki financijski prostor da bi pomogli onima koji su najugroženiji.
I ovi troškovi koji će nastati kroz nove izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju će biti značajne. To sam više puta rekao u raspravi koji su, koliko je masa tih izdataka za naše mirovine. Međutim, kao što sam rekao najviše nas zabrinu ove najniže mirovine.
U izmjenama i dopunama će biti poseban naglasak na njih, a ono što je bitno je da pokušamo produžiti svoj radni vijek tko može, tko je u mogućnosti. Jer kao što sam više puta rekao u ovim raspravama mi …/Govornik se ne razumije./… godinu. Prosjek je uvijek 37. Oni koji su radili 40 godina imaju preko 910 eura prosječnu mirovinu. Prema tome, na žalost mi moramo produljiti radni vijek.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Piližota, izvolite.
Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, obzirom da se sada odnosno prijedlogom ovog zakona uvodi mogućnost prijevremene isplate mirovine za osobe sa invaliditetom zanima me hoće li se primjenjivati retroaktivno, odnosno hoće li se odnositi na sve one koji su već ranije ostali bez radne sposobnosti.
Evo zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Vidiš, Ivan
Zanimljivo pitanje. O tome nismo sad raspravljali. U pravilu bi trebali moći retroaktivno dobiti to pravo, ali drago mi je da ste spomenuli tu temu koju smo danas nominirali da se tako izrazim kroz izmjene i dopune. Mislim da je ovo jedna od stvari koja će biti iznimno važna za one ljude koji dobe potpuni gubitak radne sposobnosti, da tu štednju mogu izvući i na neki način si olakšati svoj položaj. Tako da vodili smo računa i o tome i to bi trebalo biti moguće.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani državni tajniče sa umirovljenicima bi se izgleda, taj problem seže još prije devedesete godine i neprekidno su bili varani da budemo vrlo jednostavni. Prvo percepcijski da oni ovise dakle o tzv. međugeneracijskoj solidarnosti kao da im netko nešto poklanja, kao da oni nisu tu mirovinu zaslužili, kao da nisu u nju odvajali. Dakle, mi smo socijalna država e sad kako uvjeriti jel i vas mlade jel koji tek zapravo idete na tržište rada da se taj sustav prijevare prema umirovljenicima neće dalje, dalje događati. I vi ste u sustavu i zar vi zaista imate povjerenja u jedno korumpirano društvo jel gdje nema nikakve solidarnosti i kako netko kao što je rekao kolega Miletić sa 500 eura može preživjeti. Negdje u Austriji, dakle u EU i slično gdje sam ja nešto imao, nekakvih saznanja, dakle tamo postoji dakle nekakav minimum koji se mora dakle nadoknadit nekome da da, da može normalno živjeti. Sa 500 eura u Hrvatskoj se ne može …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… preživjeti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Vidiš, Ivan
Možda izgledam mladoliko ali vam ne treba previše iskustva da se vidi da moram priznat dio, pa veliki dio toga što govorite jednostavno nije točan. Sustav mirovinskog osiguranja je sustav solidarnosti. I ono što je bitno da mi isto tako imamo pragove i najnižu mirovinu i čak nacionalnu naknadu za starije za one koji uopće nemaju uvjet za mirovinu.
Prema tome, uvijek se ide u korist korisnika koji zbog kao što uvijek volim reč objektivnih i realnih razloga nisu mogli imati visoku plaću ili nisu mogli imati radno mjesto i u našem mirovinskom sustavu princip solidarnost je najvažniji. Upravo zato sam u jednoj raspravi spomenuo da u principu kada biste pogledali koliko je uplaćeno, a koliko se dobiva iz ovog sustava vidjeli bi da velik broj osiguranika zbog objektivnih okolnosti ni nema mogućnosti da zarade adekvatnu mirovinu, dobivaju više nego što su uplatiti. I to je jednostavno pokazatelj kako funkcionira ovaj sustav solidarnosti i ne bih nikako rekao da je prijevaran, da vara umirovljenike. Dapače, nama je uvijek svima tu bio interes da korisnik dobije najveću moguću mirovinu i velik udio u, osiguranik ima …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… veći neg što su doprinijeli.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bakić, izvolite.
Bakić, Damir (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče evo kratki komentar na dvije stvari kojima ste se kako da kažem pohvalili u uvodnom dijelu svog izlaganja. Prvo, rekli ste kako je nedavnim izmjenama omogućeno da se mirovine iz II stupa isplaćuju u konstantnom iznosu bez obaveze usklađivanja sa inflacijom. Ja sam govorio i onda, mi smo mislili i onda, mislimo i sada da je zapravo to bila greška i da ćemo posljedice te greške tek vidjeti a one će biti nemale.
Drugo, rekli da je dodatak na osnovnu mirovinu podignut sa 20,25% na 27% i to je zaista tako i to je dobro. To nije greška, to je zapravo izvrsno ali stvar je u tome da to nije reformski potez. To je u biti ispravljanje neke prethodne greške i neke prilično velike nepravde.
Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Vidiš, Ivan
Da, ono što bih istaknuo da ako smo baš detaljno slušali moje izlaganje onda je i ključna riječ kod te indeks… odnosno ne indeksiranih mirovina informiranje. Mi imao službe koji informiraju sve koji žele ostvariti ova prava i uvijek ćemo reći dobro se informirate, dobit ćete informaciju od nas, morate znat što svaka takva mirovina i što svaki takav modalitet podrazumijeva, ali mislim da od svih zastupnika ste vi jedan od onih koji najviše razumije možda mirovinski sustav i jednostavno matematičar ste tako da svaki puta kada vi govorite mi dobijemo dost i domaće zadaće jer nas zanima što imate reći. Tako da vidjet ćete i u ZOMO-u da smo odlučili one stvari oko osnovne i onda toga svega, znate o čemu pričam, malo urediti tako da uvijek rado slušam vaše komentare i mislim da dio toga čete vidjet da ćemo svakako isporučit da se tako izrazim kroz ZOMO i taj dio vezano uz osnovnu mirovinu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Javlja, želi li netko od izvjestitelja odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu. Prvi na redu u ime Kluba zastupnika Možemo! poštovani kolega Bakić.
Izvolite.
Bakić, Damir (Možemo!)
Poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa suradnicima, još jedanput dobar dan.
Da, hvala vam evo idemo sad nastavit raspravu. Možda se mnogima ovaj zakon i ne čini osobito važnim jer zapravo se radi o relativno benignom usklađivanju, govorim o Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima. Relativno benignom usklađivanju sa europskim zakonodavstvom i to pretežno vezano uz digitalnu otpornost i uz to se uvode neke manje izmjene.
A drugi razlog je taj što će mnogi reći kako ovo i nije neki bitan dio mirovinskog sustava jer korisnika mirovine iz II stupa, dakle onih koji, kojima dio mirovine isplaćuje mirovinska osiguravajuća društva ionako je relativno malo, a osim što su malobrojni i njihove ukupne mirovine su značajna, dakle bitno, bitno više od prosječnih mirovina.
Prema podacima za 2023. godinu jer svježije nemamo samo 21% osiguranika koji su umirovljeni te '23. godine biralo je jer im je to bilo povoljnije biralo je kombiniranu mirovinu iz oba mirovinska stupa. Dakle, gotovo 80% naših sugrađana koji su 2023. išli u mirovinu vratilo se tako da kažem figurativno u I mirovinski stup, a svi oni, svih tih 80% osiguranika optirali su dakle da im se mirovine isplaćuju isključivo iz I stupa kao da II nikada nije niti bilo.
Pritom je važno uočiti i ovo, oni koji biraju kombiniranu mirovinu donijeli su sa sobom u izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo u prosjeku 34 tisuće eura, dok su oni koji su se opredijelili samo za I stup tokom svog radnog vijeka u II mirovinskom stupu uštedjeli odnosno akumulirali svojih mirovinskih doprinosa tek nešto više od 21 tisuću 300 eura. Sličan odnos bio je i 2022. godine. Oni koji su birali kombiniranu mirovinu akumulirali su u II stupu gotovo 60% više sredstava.
Drugim riječima dakle konkretno ovaj Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima kad govorimo iz perspektive osiguranika, kad govorimo iz perspektive umirovljenika tiče se svega 20 ili nešto više posto osiguranika odnosno umirovljenika i to onih čija je mirovinska štednja faktički 60% veća od svih ostalih, pa ipak dužnu pažnju zaslužuje i ovaj zakon. I mi ćemo se ovdje izuzeti od u ovakvim prilikama uobičajenog citiranja statističkih podataka o položaju umirovljenika. Mislim da nije produktivno govoriti kako već sutra mirovine trebaju i mogu iznositi, prosječne mirovine 70% prosječne plaće jer to naprosto nije moguće, nije moguće ni sutra, ni ubrzo.
A jednako tako ili još, još gore, još neproduktivnije je govoriti da je za nominalni rast mirovina proteklih pet, šest ili nešto više godina, da je to plod reformskih zahvata vlade premijera Plenkovića jer naprosto nije. Istina, nedavno je nešto podignuta razina obiteljskih mirovina i to svakako treba pohvaliti, ali sve ostalo posebno taj nominalni rast mirovina, taj dvoznamenkasti nominalni rast mirovina u proteklih nekoliko godina za njega nije zaslužan premijer Plenković niti resorni ministar, taj dvoznamenkasti rast mirovina je odredio DZS i Zakon o mirovinskom osiguranju jer naprosto formula za usklađivanje mirovina ja dana, a u nju kao parametri ulaze podaci o rastu plaća i inflaciji koje daje DZS, ništa tu reformski se dogodilo nije. Dakle, odustajem od komentara općenito o mirovinskom sustavu položaj umirovljenika ovaj moment niti je nije prilika za to.
Vratio bi se konkretno ovom zakonu jer i ovaj zakon dakle makar možda se ne čini važnim, važan ipak je budući mirovinski sustav treba gledat u cjelini i trebali bismo ga nastojati unapređivati u cjelini.
Značajan prostor za unapređenje naravno postoji upravo u drugom mirovinskom stupu jer sa ovakvim brojevima, sa ovakvim rezultatima kakve drugi mirovinski stup ostvaruje dostupni sustav gotovo i nema mnogo smisla. Pa ako na njemu na tom dvostupnom sustavu i dalje ustrajavamo onda je nužno za što više osiguranika postići da im kombiniramo mirovinu iz dva stupa bude povoljnija od povratka u prvi mirovinski stup.
Zabrinjavajuće je što je u tom pogledu rezultat u 2023. lošiji nego '22.g., kao što sam rekao u 2023. 21% osiguranika je biralo kombiniranu mirovinu, u '22. to se dogodilo sa 29% umirovljenika. Indikativno će biti pogledati što se dogodilo lani, podatke službene još nemamo.
Što se tiče samog zakonskog teksta ponovit ću primjedbu iz prvog čitanja koja se odnosi na čl. 20., prije svega pohvalno je da ste sada formulaciju društvo naplaćuje naknadu zamijenili korektnijom koja glasi društvo zaračunava i to treba pohvaliti, a sad da vidimo što i kako zaračunava, evo što se kaže, dakle u trenutno važećem zakonu piše najviše do kad govorimo o godišnjim naknadama piše najviše do 0,17% od primljene doznake godišnje za vrijeme trajanja isplate.
Sada se predlaže najviše do 0,17% od primljene doznake godišnje u trajanju koje se određuje na temelju aktuelskih pretpostavki koje su korištenje za određivanje jediničnih iznosa mirovine. Šta je razlika? Dakle, plafon gornja ograda te godišnje naknada ostaje ista, redefinira se samo trajanje zaračunavanja te naknade. U važećem zakonu je pisalo za vrijeme trajanja isplate, sad se ja bih ponovno rekao nepotrebno komplicira i govori se da se taj period određuje na temelju aktuarksih pretpostavki. A jednostavnijim rječnikom rečeno reći ću ovo, sad se dakle predlaže da se naknada, godišnja naknada zaračunava tokom očekivanog trajanja života osiguranika, dakle tokom a priori određenog očekivanog trajanja života korisnika odnosno umirovljenika, a ne više tokom efektivnog trajanja života.
Dakle, osim što to nepotrebno komplicira ovu odredbu dovodi nas i do paradoksa, treba razumjeti da za praktično pola korisnika će se ova godišnja naknada, prema formulaciji koja se predlaže za gotovo pola korisnika godišnja naknada će se nastaviti zaračunavati i nakon njihove smrti. To stvarno nema smisla, to stvarno nema smisla, dakle matematički je faktički ekvivalentno što ćemo u zakonu zapisati, a mnogo prirodnija je i ja bih rekao mnogo humanija važeća odredba nego ova koja govori o aktuarskim pretpostavkama i o teorijskom očekivanom trajanju života.
Zato dakle ja još uvijek i ponovno predlažem da ostavimo staru važeću formulaciju i naravno uz nova odredbu koja s ovim novim zakonom uvodi, a to je da ukupna naknada ne može biti veća od 5% primljene doznake.
Usput ne mogu ne spomenut nešto kao digresiju, tiče se jezika. Dakle, na nekoliko mjesta u zakonu pa spacijalno i ovdje u odredbi koju sam maloprije citirao, koristi se formulacija najviše do 5%, dakle hoće se reći da je naknada limitirana s 5%, pa se ne kaže najviše 5% ili do 5% što bi bilo ekvivalentno nego se kaže najviše do 5%. E sad zašto najviše do, to nikom nije jasno, a nisam siguran da je to baš najbolji hrvatski jezik.
I na kraju još o dvjema stvarima koje se ovim izmjenama i dopunama ne mijenjaju, ali taj, taj …/Govornik se ne razumije./…kojeg ste vi spomenuli, ja ću ponovno to reći, mislim da zaslužuje da se ponovno kaže, dakle ne mijenjaju se te stvari ovim zakonskim izmjenama, al mislim da ih je prevažno naglasiti. Dakle čl. 88. st. 4. govori o raspodjeli viška tehničkih pričuva i kaže se da će se on, taj višak podijeliti osiguranicima, korisnicima mirovina razmjerno dakle proporcionalno, čemu, razmjerno iznosu, trajanju isplate, obliku mirovine itd.. Ako kažemo razmjerno i ako kažemo proporcionalno onda ne može nešto biti razmjerno ili proporcionalno obliku, to nekako nema smisla i ta stvar sigurno treba bit korigirana.
A ono što je mnogo važnije i čime ću završiti je dakle ponovno primjedba o osnovnoj mirovini. Znači taj, taj, postoji taj terminološki problem koji sad već ima i materijalne posljedice, a neoprezno se s tim terminom operira u sva tri relevantna zakona. Podsjetit ću ponovno, osnovna mirovna definirana čl. 91. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ona je važna zato što po trenutnom zakonskom rješenju po kojem osiguranik u trenutku umirovljenja može birat hoće li se u cijelosti vratiti u I. stup i primati iz njega mirovinu kao da II. stupa nije niti bilo ili će pak uzeti kombiniranu mirovinu sastavljenu od dva dijela, onog što mu pripada iz I. stupa i onog što mu pripada iz II. stupa i sad krivo je govoriti da mu iz I. stupa pripada samo osnovna mirovina jer iz I. stupa mu pripadaju dva dijela, onaj na koji je pravo ostvareno do 1. siječnja 2002. kad je II. stup uopće uveden i onaj drugi dio na koji je pravo ostvareno nakon 1. siječnja 2002. koji se po definiciji zove osnovna mirovina.
E sad, na više mjesta se i u Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima i u Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima implicira, ne kaže se eksplicite, ali se implicira da je samo osnovna mirovina ono što osiguraniku pripada iz I. stupa, a to je krivo i to je gruba greška i za ilustraciju evo spomenut ću samo ovaj primjer gdje se zapravo sad faktički operira s osnovnom mirovinom u tom smislu. U Zakonu o ovom o kojem danas pričamo o mirovinskim osiguravajućim društvima, u čl. 112. st. 9. propisuje se uvjet uz koji osiguranik ima pravo na djelomičnu jednokratnu isplatu jer nemate pravo na djelomičnu jednokratnu isplatu bezuvjetno. Uvjet traži da je osnovna mirovina tog osiguranika veća od 115% najniže. Uvjet treba postojati, ne možemo dozvoliti jednokratnu isplatu, pa da onda rezultirajuća mirovina iz ostatka bude preniska, dakle uvjet treba postojati, ali krivo je i teorijski i praktično uvjet vezati na osnovnu mirovinu koja je tek jedan dio mirovine iz I. stupa jer ovo nije samo akademska primjedba. Naime, više od 80% osiguranika, pazite više od 80% osiguranika koji se odlučuje za kombiniranu mirovinu, odlučuje se tako što konzumira svoje pravo djelomične jednokratne isplate i ako je to pravo prerestriktivno određeno onda dakle jednom širokom krugu osiguranika to pravo de facto bez razloga oduzimamo. Dakle gotovo svim osiguranicima je, je upravo ta mogućnost djelomične jednokratne isplate najčešća motivacija za odabir mirovine, kombinirane mirovine iz, iz dva stupa i dakle apeliram da se greška ispravi i da se dakle kao uvjet za pravo na djelomičnu jednokratnu isplatu traži da, da, da više od 115% najviše mirovine ne da bude osnovna mirovina viša od toga nego ukupna ostvarena mirovina iz I. stupa. Time, time ćemo znatno većem krugu osiguranika omogućiti to pravo, pa time pretpostavljam će i znatno veći postotni udio osiguranika se u budućnosti opredijeliti za kombiniranu mirovinu iz I. i II. stupa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Ono nije bez razloga što ste rekli ono najviše do 5% jer malo je redundantno i logički je nepravilno, najviše 5% je sasvim dovoljno iako bi bilo bolje najviše 10% jel da.
Izvolite g. Ledenko ispred Mosta, a onda g. Miletić.
Ledenko, Ivica (MOST)
Evo poštovani predsjedavatelju, tajniče, dakle evo svi smo malo uzeli danas u raspravi proširiti ovu temu, ona je jako značajna, ona je jako važna, neću ni ja odudarati od govornika koji su bili prije i koji će biti iza. Dakle prva teza je da rast udjela starijeg stanovništva povećava pritisak na mirovinski sustav. Ona je jasna, održivost mirovinskih sustava u uvjetima sekularne stagnacije dakle niske stope gospodarskog rasta u kojoj središnja banka ne uspijeva postići cijenu inflacije i nepovoljna demografska, demografski trendovi predstavljaju značajan izazov, dodatno otežavajući upravljanje sustavima temeljenim na načelu međugeneracijske solidarnosti, na čemu još uvijek prilično počiva naš mirovinski sustav. Društvo stari na dva načina, s jedne strane produljenjem prosječnog životnog vijeka, ali također i sa druge strane zbog niske stope fertiliteta. U oba slučaja raste udio starijeg stanovništva, što u teoriji povećava pritisak na mirovinski sustav jer ga čini neodrživim u smislu sve veće nedostatnosti doprinosa za pokriće izdatka za mirovinu. Kao katalizator ovih procesa starenja javljaju se migracije odnosno emigracije koje prije svega obuhvaćaju radno sposobno stanovništvo, ali i djecu, budući, a to je buduća radna snaga koja je naravno ovisna o roditeljima, također emigrira. Učinak upravo tih teorijski važnih demografskih i makroekonomskih varijabli snažno utječe na održivost mirovinskog sustava. Rezultati su pokazali da najveći pritisak na sustav stvaraju totalna stopa fertiliteta i očekivano trajanje života u dobi od 65 godina. Stopa rasta BDP-a pokazala se također važnom u modelu no ona u puno manjem intenzitetu zapravo utječe na održivost što otprilike znači da čak ni veći gospodarski rast ne može samostalno riješiti problem održivosti mirovinskih sustava ako je on utemeljen na sustavu međugeneracijske solidarnosti.
Mirovinski sustav Hrvatske već desetljećima nije samoodrživ i održava se samo uz pomoć sredstava iz općeg državnog proračuna, da se financira samo iz doprinosa radnika mirovine, dakle sve mirovine bile bi oko 40% manje. Situacija je danas nešto bolja nego za vrijeme krize od 2008.-2015. kada je teret isplate mirovina bio gotovo isti na doprinosima plaće i državnom proračunu, ali situacija je i dalje naravno daleko od održive. Rast ukupnog broja zaposlenih velikim dijelom zbog uvoza stranih radnika olakšao je državi financiranje mirovinskog sustava, ali jednostavno ne postoji način da se vrati u ravnotežu tj. da uplate iz doprinosa na plaću budu jednake isplatama mirovina. Kada to uparimo sa vrlo niskim plaćama minimalcima za koje strani radnici dolaze onda znamo kakav je taj učinak u doprinosima, dakle manji. Trebaju nam bolje plaćena radna mjesta, njih ne stvaramo. Stvaramo slabije plaćena radna mjesta nadoknađujemo ih uvozom strane snage.
Reforme smo započeli još '99. kada je podignuta starosna dob za odlazak u mirovinu i postroženi kriteriji za stjecanje invalidskih mirovina. Hrvatska još iz razdoblja bivše države naslijedila inovativnu socijalnu politiku da stvarni broj nezaposlenih umjetno prikriva ranije umirovljenje, često i u četrdesetim godinama života. Dakle, u tvrtkama se dobije nekakva ponuda jednokratna o otpremnini, a kasnije ti ljudi ne mogu naći adekvatno radno mjesto da bi nastavili radni staž i onda ostaju u penalizacijama sa niskim mirovinama, ha novo radno mjesto jednostavno ne mogu naći.
Situacija je bila toliko lođa da je 2014. nakon uvođenja, 15 godina nakon uvođenja strožijih kriterija za odlazak u invalidsku mirovinu gotovo svaki četvrti umirovljenik spadao u kategoriju invalida. U to naravno ne spadaju branitelji kojima se su isplaćene mirovine po posebnom kriteriju, tek je svaki osmi umirovljenik tada imao napunjeni radni staž od 40 i više godina, svaki osmi, tek svaki osmi. Današnja Hrvatska još osjeća posljedice takvih politika umjetnog prikrivanja nezaposlenosti.
Godina 2002. počela je druga faza mirovinske reforme kojom je monolitni sustav temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti sadašnji radnici zapravo plaćaju doprinose za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika, podijeljen na dva stupa. Prvi stup je ostao temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, a uveden je drugi na temelju individualne kapitalizirane štednje.
E sad iako oni funkcioniranju na različite načine mirovine u prvom stupu se usklađuju po formuli 70 30, bit će sada 85 15 po postotku povećanja plaće i po postotku inflacije, međutim drugi stup se usklađuje samo po inflaciji, a mi tvrdimo da će plaće rasti. Dakle, potrebno je naći model kako će se one usklađivati i sa rastom plaća. Problem je nadalje što u Hrvatskoj imamo 75% radnika koji rade za plaću ispod prosjeka RH, što znači da će imati mirovinu ispodprosječne mirovine. Danas siromašni radnik sutra siromašni umirovljenik.
Dakle, doprinos iz plaće od 20% podijeljen na 15% za prvi stup, 5% za drugi uveden je i treći stup koji je dobrovoljni, to nije bilo idealno rješenje jer ... nosilo određeni transakcijski trošak, tj. smanjen je prihod od doprinosa pa je država morala pokrivati veću mirovinsku rupu iz proračuna, ali bio je nužan korak prema odmicanju od nužno dugoročnog i neodrživog modela temeljenog isključivo na međugeneracijskoj solidarnosti. Taj je model s vremenom postao sve manje održiv iz nekoliko razloga koji imaju svoje uzroke u promijenjenim demografskim kriterijima, broj umirovljenika je rastao, broj radnika padao, rađalo se sve manje djece, sve je više ljudi odlazilo iz Hrvatske, a to znači da će broj radnika u budućnosti nastaviti padati. Kasnije je dakako taj problem odseljavanja mlađeg stanovništva zbog nedostatka posla, naročito gledajte do 2009.g. u Hrvatsku je uselilo više ljudi nego što se iseljavalo. Udio starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji bio je sve veći i stopa radne aktivnosti stanovništva između 20 i 65 godina u Hrvatskoj ionako premala.
Dakle, situacija u mirovinskom sustavu je danas jako loša, prosječna mirovina bez međunarodnih ugovora je u 2024.g. iznosila 624,23 eura što je 45,7% prosječne neto plaće u toj godini. Udio prosječne mirovine u neto plaći je relativno stabilan, ali nizak i polagano pada, godine 2013. iznosio je 48,3%, sada dakle u prošloj godini 45,7.
U Hrvatskoj dakle znamo 1,227 milijuna umirovljenika što čini oko 30% stanovništva Hrvatske, dio toga se odnosi na mirovine koje se isplaćuju u inozemstvu, ali svejedno to financiraju sadašnji radnici u Hrvatskoj iz doprinosa i sama država iz općeg proračuna. Dakle, na svakog umirovljenika dolazi tek 1,39 osiguranika zaposlenih, to je nešto bolje nego za vrijeme godina za vrijeme kriza, ali ni izbliza dovoljno za samoodrživost sustava jer sjetimo se da je pedesetih bilo devet radnika na jednog umirovljenika, osamdesetih četri radnika na umirovljenika, a devedesetih je to već došlo na tri radnika na jednog umirovljenika, a sada na 1,39. Dakle, u Hrvatskoj je oduvijek relativno malo ljudi radilo, postotak radno aktivnog stanovništva između 20 i 65 godina je puno manji nego u ostalim državama EU, ranije se odlazi u mirovinu i posljedično prosječni umirovljenik ima manje radnog staža.
Na prvom čitanju sam o tome baš govorio, ako aktiviramo onaj dio stanovništva koji je sad neaktivan i dođemo na prosjek EU mi zapravo ne bismo trebali uvoziti stranu radnu snagu, ali naravno mi moramo osigurati kvalitetna radna mjesta da ljudi se tu zapošljavaju na takva mjesta, a ne da se otvaraju slabo plaćena radna mjesta pa ljudi odlaze i ne ostaju u Hrvatskoj.
Dakle, reći ću još nekoliko riječi i o dobrovolj… o dobrovoljnom mirovinskom ovaj fondu. Dakle, naravno da je on dobar, naravno da trebamo ljude educirati naročito mlađe ljude koji dolaze u svijet rada, međutim eurofondovo istraživanje je pokazalo da 45% Hrvata jedva podmiruje svoje troškove a kamoli da bi onda ulagali u III stup. Mislim da je temeljni razlog zašto taj novac nije kapitaliziran u sklopu dobrovoljnih mirovinskih fondova veća averzija prema riziku koja pretpostavljam da dolazi kao nekakvo naslijeđe iz bivšeg sustava ali i krize iz 2007. godine kad je šira javnost osjetila nemilosrdnost financijske krize.
Svakaku, svakako važnu ulogu igra financijska pismenost koja je i dalje niska, no vidimo evo da je i sam tajnik rekao da se na tome radi, ali nikad dosta te financijske pismenosti i edukacije koja jednostavno mora ići da osvijesti naročito mlađe ljude koji danas gledaju kako će kupiti novi auto i ne razmišljaju u 25 godini kad će doći u 65-tu.
Dakle, međutim ono što želim istaknuti da je zapravo dobrovoljna mirovinska štednja kao i svaka štednja luksuz. Da li ga naši građani mogu pokriti to je drugo pitanje. Dakle, dio građana jednostavno ne može priuštiti III mirovinski stup odnosno štednju osobito u uvjetima visoke inflacije. Budući da inflacija najviše pogađa one nižeg dohodovnog razreda za njih je štednja nažalost samo fikcija. Ipak vidimo da broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova ipak kontinuirano raste 5% u prošloj godini. Meni to govori da u strukturi štediša u dobrovoljnim mirovinskim fondovima dominiraju građani sa boljim imovinskim statusom, dok manje imućni ljudi ostaju izloženi većem riziku siromaštva u trećoj životnoj dobi čime dolazimo zapravo do paradoksa.
Evo, nastavit će kolega Miletić.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Miletić.
Izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Poštovanje svima, nemam puno vremena pa odmah idem. Dakle, danas raspravljamo o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima koje donose važne promjene u regulaciji ovog segmenta mirovinskog sustava. Kao demokršćanin smatram da je naša dužnost promatrati svaki zakonski prijedlog kroz prizmu i socijalnog nauka koja nas uči o važnosti dostojanstva rada, međugeneracijske solidarnosti i pravednosti u gospodarskim pitanjima. I želio bih naglasiti da mirovinski sustav nije samo puko ekonomsko pitanje, ono je moralno pitanje, društveno pitanje od iznimne važnosti. I svaka reforma koja se odnosi na mirovine mora polaziti od načela pravednosti i od načela solidarnosti kako bi se osiguralo da starije generacije koje su svojim radom izgradile ovo društvo ne budu prepuštene nesigurnosti i siromaštvu jer velika je nepravda da netko radi cijeli svoj život i da onda ode u mirovinu i da od te mirovine ne može živjeti. To je velika nepravda. Ovdje imamo ljude koji rade s nama u Hrvatskom saboru koji su mi rekli da nakon više od 30 godina rada u Hrvatskom saboru, a imaju ukupno 40 godina radnog staža kažu uz malo sreće nagurat ću do 700, uz malo sreće. I bez patetike ja sam rekao ajde probajte uzmite 700 eura pa probajte sa 700 eura živjet svaki mjesec, ajd probajte. I nemojte onda mi vladajući kriv je ovaj, kriv je onaj, kriv je Papa Štrumpf, kriv je Ivica Račan pokojni, kriv je ovaj, meni je najmanje ću ja tu branit SDP ne pada mi napamet, al vam kažem dakle pa vi ste tu na vlasti ono koliko mandata vam treba. Koliko mandata? Oćete još 60 godina, ajde 100 godina dakle ali dajte ono imate sve poluge u svojim rukama, izvolite, izvolite radite da mirovine budu pravedne, da budu poštene, da nije da se ne događa više u Hrvatskoj više od 600 tisuća umirovljenika živi, živi dakle sa 600 eura ili manje. Dakle, to je nedopustivo i zato mi s jedne strane pozdravljamo svako povećanje, to uopće nije sporno, ali isto tako važno je, važan je princip supsidijarnosti, važno je da rješavanje socijalnih pitanja ne treba prepuštati isključivo samo tržištu kao takvom nego da država tu ima jednu regulatornu ulogu kako bi osigurala zaštitu najugroženijih, dakle ljudi koji su u najvećim teškoćama i koji imaju najveće životne probleme, a kažem radili su cijeli život ovdje u našoj Hrvatskoj u RH. I nije pošteno da ti ljudi onda odu u mirovinu i da ne mogu živjeti od svoje mirovine.
I taj naš odnos prema, čuli smo državnog tajnika rekao je kako trebamo poticati što dužu, što duži rad. Slažem se, ali onda kao država moramo znatno ulagati i u sport i u prevenciju i u rekreacijske programe i sve jer mi ako ne radimo s našim umirovljenicima, ako tim ljudima ne nudimo i u doslovnom smislu i programe za kvalitetniji i za zdraviji život što ljudi kada dođu plus 60, da ne kažem da bi cijelu priču trebalo započeti puno ranije sa kvalitetnim sustavima sporta, zdravog života, promicanja toga a ne alkohola po nacionalnoj televiziji, kockarnica po nacionalnoj televiziji i to često sportaši promiču je li. Zato ovo je dobro da se ide tu u strožu regulativu.
I završit ću, kolega Ledenko je to stručno analizirao što se tiče ove rasprave. Meni je bilo najvažnije ponovno apelirati na vašu savjest, na vašu savjest. Izvolite napravite sve ono što možete da našim umirovljenicima se omogući kvalitetan život dostojan čovjeka. To je nužno.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Mišo Krstičević, Klub zastupnika SDP-a.
Izvolite.
Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Mislim iako mirovina političara, pa gotovo pa i ne ovisi o mirovinskoj politici odnosno ne ovisi značajno, čini mi se da bi ovdje u ovoj plenar… dvorani, u ovoj vojno političkoj bazi na zagrebačkom Črnomercu, pa čak i onim petcima kada je glasanje, relativno lako se skupila većina za tvrdnju da su mirovine u Hrvatskoj male. Uvjeren sam da bi se većina lakše skupila za tu tvrdnju nego obzirom na ove sve političke okolnosti za trenutnu podršku Vladi, onoj sadašnjoj koja uporno odbija povećati mirovine za bilo kakav smislen iznos i ne trebaju brinut ove kolege iz, iz desnog kampa jel naravno da je ovo više provokativno da se vidi jel Majda budna u ovo tmurno jutro i jesu li joj ovi PR-ovci pripremili nekakve replike da je za vrijeme Milanovićeve Vlade mirovine bile još manje nego što su danas i evo i kolega je danas bio spreman na takvu akciju i da su od naravno krunidbe njihovog kralja Andreja Plenkovića procvjetale odjedanput ruže. Mislim sve je to u redu, mi možemo i tako, al na kraju ljudi moji opet ostane pitanje što je sa onima koji ne žive od mandata do mandata kao neki ovdje političari nego nažalost od 1. do 15. u mjesecu koliko im potraje ta penzija. I mislite li vi ili zapravo mislimo li mi svi da se pitanje tih mirovina koje su među najmanjima u Europi može riješiti sa tim PR-ovskim konstrukcijama da čak ni prije nije bilo baš sve to bolje ili mislite obzirom na ovu retoriku koju smo slušali danas da se te povremene jadikovke o tom teškom socijalnom položaju umirovljenika da su one dovoljne, da one pokazuju da smo mi kako se ono kaže dovoljno socijalno osjetljivi i da smo eto tu na nekoj pravoj strani ili možda mislimo kao što se može iščitati iz izlaganja kolege Vidiša da će ona fina dotjerivanja postojećeg mirovinskog sustava od ovih koje ćemo mi usvojit danas riješiti stvari. Ja naravno što se tiče merituma ću prepustiti da o njemu govore oni koji su meritorniji i ja ionako ne vjerujem da će mirovine bit bolje ako nas Amerikanci puste u OECD, niti da će bit bolje ako pokažemo danas s ove govornice više empatije za naše umirovljenike, niti da će bit bolje ako Majdi i kolegama PR-ovci naprave bolje fore za obračun sa policijskim suparnicima. Ali ja zato duboko vjerujem da će mirovine bit bolje ako i samo ako budući naraštaji budu relativno brojniji, ako budu kvalitetno radili i ako budu dobro zarađivali i sve mi se više čini da je pogrešno uvjerenje da bilo kakav mirovinski sustav sam po sebi može riješit stvar mirovina, nema tog čarobnog političkog rješenja koji će s tom švicarskom formulom od Hrvatske napravit Luxembourg. Mirovine, a i sama politička savjest će nam bit bolja ako kvalitetno odgovorimo na pitanja našeg vlastitog naravno održivog razvoja. Sama ideja da će se recepti iz neke političke kuhinje napunit umirovljenički frižider, a da će političari amnestirati u odgovornosti za mirovine je pogrešna i u osnovi naravno naivna. Al najgore od svega je što je razlog bježanja od odgovornosti za mirovine počiva na strahu da mi tome ljudi moji nismo dorasli, da mi sami nismo dorasli izazovima stvarne politike, politike rješavanja pitanja starenja stanovništva i povećavanja radne snage, politike povećanja javnih ulaganja u fizički kapital i u ljude i upravo iz straha je nastala ideja da odgovor na sva razvojna pitanja treba prepustit EU ili OECD-u, a mirovine Svjetskoj banci ili npr. Raiffeisen banci, svejedno, pa ako mislimo da tim izazovima nismo dorasli, zašto smo se onda odlučili za bavljenje politikom, pa nije valjda razlog bio samo saborska mirovina? Kad su hrvatski političari krajem '90.-tih i početkom nultih odlučili bacit razvojno koplje u vazalsko trnje i četvrtinu mirovinskog sustava privatizirati, javno se govorilo o nizu razloga za to. Prvi razlog je bio prevelik državni dug, ali gle čuda, privatizacija mirovina ga je gospodo draga samo povećala. Kako bi pokrila trošak nastao, nastao odljevom doprinosa u privatne mirovinske fondove, Vlada naravno izdaje obveznice koje kupuje nitko drugi nego ti mirovinski fondovi i to novcem od uplate tih doprinosa, Vlada plaća prosječnu kamatu 4,7% dok je prosječan prinos fondova 3,5%. Ekonomisti su izračunali da je privatizacija mirovina zaslužna gospodo za 20% javnog duga. Drugi razlog zbog čega se privatizirao mirovinski sustav su bile niske mirovine i gle čuda, privatizacija ih je samo još dodatno smanjila. Prije privatizacije prosječna mirovina je bila tek nešto viša od …/Govornik se ne razumije./… 40% plaće, sada kao što sam uvodno u izlaganju rekao od jutros, po Eurostatu je pala na 35%. Treći razlog je bila administrativna neefikasnost, ali gle čuda, pokazalo se da su godišnji rashodi po zaposlenom u našem javnom zavodu iznose oko 20 tisuća eura, a rashodi privatnih društava po zaposlenom iznose 420 tisuća eura. Jedan bivši regulator, nećemo ga danas spominjat, al navodimo njegove podatke, prokomentirao je to sa riječima „rijetko je viđena ovako uspješna industrija“. Naravno govorilo se tada i o makroekonomskim razlozima gdje se ljudi moji dogodio taj jedan privredni rast na krilima naše Zagrebačke burze. Prof. Garača naravno jedan od meritornijih ljudi koji se bavi ovom tematikom je matematički dokazao da izgubljeni BDP uslijed privatizacije mirovina trajno nadmašuje prinose i umjesto da država ulaže novac u razvoj sredstva povučena u ulaže novac u razvoj. Sredstva povučena u individualnu štednju dovode do smanjenja potražnje za robama i uslugama, do smanjenja ukupnog domaćeg proizvoda i naravno na kraju do manje sredstava koji ostaju za štednju. Pa evo malo podataka o ovima koji su danas pozivali da treba ljude educirati za štednje. Ovo vam je ljudi moji paradoks štednje.
Profesor Garača je dokazao i da mirovinska reforma po modelu Svjetske banke štetna za gospodarstvo, štetna za državu. Njene javne financije, pa onda i za sve njene građane. Suštinski ta reforma je sama po sebi štetna. Znao bi reći profesor Garača i nikakvo bolje upravljanje tu ne može pomoći. E kad čujete nešto takvo to vam je kao da danas analizirate Plenkovićevu politiku i njegovu Vladu.
Naime, bez korupcije sa boljim upravljanjem šteta može biti eventualno manja, ali ljudi moji i dalje je šteta. Umjesto vaših viših mirovina mi smo ovim dobili dodatno zaostajanje. Umjesto fiskalnog rasterećenja nama su natovarili kamate. I umjesto poticaja najvažnije privrednom razvoju nama su povukli makroekonomsku kočnicu.
Mislim dobro, može se reći da prije nekakvih 5 godina je svaki peti stanovnik Hrvatske bio stariji od 65. I može se reći da će 2050. biti svaki treći. Ovo je naravno pod nekom pretpostavkom da se uspijemo oporaviti od Vilija Beroša i da popravimo zdravstveni sustav.
A broj zaposlenih i umirovljenika će se izjednačiti ne samo u noćnim morama nekih kolumnista Jutarnjeg lista, nego i u toj 2050. godini. Danas znamo da su ona obećanja o mirovinama koji su više manjem javnom dugu, većoj efikasnosti i razvoju bila onako bez veze, su zapravo gospodo bila lažna.
Što je sa starenjem stanovništva? Mi se i dalje držimo te jedne, znači tako dogme koju je jedan britanski ekonomist Nikola Zbar naziva ekonomijom čaršije ili ekonomijom birtije, kafane, tzv. pub ekonomijom. A dogma je da nas privatna štednja nekako bolje štiti i od demografskih izazova. I lako radnici sami spremaju štednju za svoju mirovinu, bit će sigurni u starosti.
E pa žao mi je što to moram reći, ali neće gospodo. Barem danas bi trebali bit svjesni da nema te štednje niti prinosa koja nas može zaštiti od neke buduće inflacije čak i uz onu navodno normalnu stopu rasta cijena od 2%. Ta ekonomija vjeverice kako za nju kaže Bar nije nikakva garancija sigurnosti. Ali koji je zapravo smisao mirovine za pojedinca? Za pojedinca je smisao, jer ona ne može bit da planira svoj životni put na način da prebacuje dio potrošnje sa svoga mlađega, ja na svoje starije ja. Ali za društvo, smisao mirovine je podjela rada između radnika i umirovljenika i to nije nikakav monolitni sustav kao što kaže Ledenko.
Umirovljenici kupuju robe koje proizvode mlađi radnici, a s druge strane mlađi radnici koriste upravo onaj kapital koji su akumulirali oni prije njih. Ako mi vodimo dobru razvojnu politiku, te tvornice, te pruge, ti istraživački instituti čine mlade radnike produktivnijima, dakle ljudima sa višim plaćama, mirovine naravno otpornijima na demografske izazove.
I upravo zbog toga je ta međugeneracijska solidarnost nezaobilazna. Ako to shvatimo i naravno ako to prihvatimo vidjet ćemo da je mirovinski sustav ovakav ili onakav zapravo sekundarna stvar. Ono što je stvarno važno je dobra ekonomija. Povećanje onoga što je dostupno za dijeljenje između radnika i umirovljenika i naravno dobra Vlada koja će voditi tu politiku, a ta privatna ruka u tom umirovljeničkom džepu da ga drugačije ne tituliram može samo tome ljudi moji odnemoći.
Prije 25 godina su političari, ekonomisti uveli jedan model bez dokaza da će sutra biti bolji. No, danas imamo obilje dokaza zapravo da se taj model pokazao gorim. Te dokaze osjećamo u zraku, vidimo to u naknadama, u broju ljudi koji se vraćaju u prvi stup, ali ne treba imati iluziju, da ćemo samim ukidanjem privatizacije mi riješiti sve izazove mirovina. Ali takvim potezom možemo pokazati neku dozu hrabrosti i to upravo one hrabrosti koju mi na žalost gospodo nemamo, a koja nam je potrebna za što? Da počnemo sami brinuti o vlastitom razvoju i da pokažemo da i muškarci i žene ove zemlje mogu samostalno misliti, da mogu proizvoditi kvalitetne proizvode i da ne najmanje važno, da mogu osigurati dobre mirovine za svoje starije sugrađane.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Majda Burić, Klub zastupnika HDZ-a.
Izvolite.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani državni tajniče Vidiš sa suradnicama iz ministarstva, poštovani i uvaženi kolege u Hrvatskome saboru. Dakle, još jedanput ponavljam da svjesni svih izazova sa kojima se susreću naši umirovljenici vidljivo je da je Vlada Republike Hrvatske kontinuirano usmjerena na rad na unapređivanju položaja umirovljenika i starijih osoba. I od prvog mandata Vlade premijera Plenkovića na ovamo, dakle od 2016. godine na ovamo provodi se mirovinska reforma, pa su slijedom reformskih procesa sve mirovine u prosjeku rasle za prosječno 74,7%. I danas prosječna, sveukupna mirovina prema najfriškijim podacima HZMO iznosi 625 eura i njezin udio u prosječnoj plaći je 46%. Najniže su pak mirovine povećane za velikih 90%, a tu treba posebno apostrofirati i 10 isplaćenih jednokratnih naknada i to u visini između 60 i 160 eura s tim da oni koji imaju nižu mirovinu su dobili više i obrnuto.
Također, mislim da smo nedovoljno ovdje govorili i da nedovoljno općenito govorimo o uzrocima niskih mirovina. Mislim da treba kazati da su glavni uzroci kratak mirovinski staž i isto tako i niske plaće i tada vidimo u statističkim podacima HZMO-a da najniže mirovine primaju upravo ona kategorija umirovljenika koja ima 15 do 19 godina radnoga staža.
S druge strane treba posebno ukazati i na podatak da prosječna starosna mirovina za 40 i više godina radnoga staža danas iznosi 917 eura i njezin je udio u prosječnoj plaći 67%, a to pak znači da uvijek moramo apelirati na što duži ostanak u svijetu rada i naravno to i poticati.
Svakako je neoboriva činjenica da mirovine kontinuirano rastu. To zna i naša oporba koliko god se oni trudili to relativizirati pa čak i negirati.
Kad SDP govori o mirovinama onda držim da treba podsjetiti na njihove rezultate koje su napravili za hrvatske umirovljenike. Kad su bili na vlasti u cijelom mandatu mirovinu su digli za u prosjeku 8 eura u 4 godine. Nedavno su javno pozvali umirovljenike da si stave štrik oko vrata, a sad ovdje u Hrvatskom saboru glumataju velike zaštitnike umirovljenika i starijih osoba. Rezultati dijela govore jako puno, govore sve. Rezultati SDP-a govore da ne znaju jačati mirovinski sustav, upravo naprotiv isto kao što ne znaju niti štititi interese umirovljenika. Podsjećam da su kad su bili na vlasti sa premijerom Zoranom Milanovićem iz II mirovinskog stupa djelatnim vojnim osobama kao i osobama s invaliditetom ukrali 4,5 milijarde kuna. Dok su bili na vlasti prosječna mirovina bila je 355 eura, danas je kao što sam kazala 625 eura. I danas će SDP-ovci sami sebe cijeli dan uvjeravati kako je 355 više od 625 i kako se sa 355 može sve, a sa 625 se ne može ništa. To je narativ SDP-a.
I onda pita kolega uvaženi iz SDP-a Mišo Krstičević, citiram on pita jel Majda budna? Budna je, živa je, zdrava je, sve je u redu, u najboljem redu gospodine uvaženi Mišo Krstičeviću.
Naglašavam da su, da se mirovine i mirovinski sustav čuvaju zaposlenošću i plaćama. Stoga itekako raduje i činjenica da imamo kontinuirani rast zaposlenosti kao i rast prosječne plaće u RH. Mi danas imamo milijun i 709 tisuća radnika, to je 3,3% više nego lani u istom promatranom razdoblju odnosno 6% više nego predlani, a to znači da svake godine imamo otprilike 50 tisuća više radnika odnosno osiguranika. Prosječna pak plaća rasla je za 75% od 2016. nadalje.
Kao što je sam državni tajnik kazao uskoro nam slijede i promjene, izmjene i dopune općeg propisa odnosno Zakona o mirovinskom osiguranju čije je osnovne konture predstavio i sam premijer neki dan na sjednici Vlade i tim izmjenama će se i dalje unaprjeđivati i osnaživati položaj umirovljenika, a cilj je, glavni je cilj da do kraja ovoga mandata prosječna mirovina bude 800 eura. Kako će se to postići? To će se postići redefiniranjem formule za usklađivanje mirovina sa omjera 70 prema 30 na omjer 85 prema 15 i to u korist povoljnijeg parametra. Također, to će se postići uvođenjem trajnog godišnjeg dodatka, ukidanjem penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu nakon što umirovljenik navrši 70 godina. Također, povećanjem bonifikacije odnosno financijskog stimuliranja umirov… radnika za što kasniji odlazak u mirovinu, pogodnostima za umirovljenike koji ujedno i rade, ali isto tako i povećanjem dodanoga staža za majke i posvojiteljice a iznimno i očeve što je jedna demografska mjera, hvale vrijedna demografska mjera unutar mirovinskog sustava. Dakle, taj dodani staž će se povećati sa sadašnjih 6 mjeseci na 12 mjeseci što u konačnici znači opet više mirovine odnosno povećanje mirovina.
Što se pak tiče izmjena i dopuna ovih dvaju zakona koji su pred nama, dakle Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima treba reći da je hrvatski mirovinski sustav kapitalizirane štednje u 23 godini od njegovog uvođenja, da se on kvalitetno razvija i da se kvalitetno unaprjeđuje i svakako treba naglasiti da taj sustav individualne kapitalizirane štednje trebamo promatrati dugoročno i to kroz cijeli radni vijek.
Obavezni mirovinski fondovi su u siječnju 2025. godine imali 2 miliona i 339 tisuća članova i to je skoro 84 tisuće više nego godinu dana ranije. Tako da se i ja pridružujem svim kolegama prethodnim govornicima koji su pohvalili rast broja članova obaveznih mirovinskih fondova.
Ukupna neto imovina je skoro 24 milijarde eura, točnije 23,81 milijarda što ih svakako čini jako, jako ozbiljnim i značajnim faktorom na tržištu kapitala.
Imovina obaveznih mirovinskih fondova povećana je za 3,3 milijarde eura odnosno za 16% u godinu dana i sve to znači da je imovina na našim osobnim računima korisnika II mirovinskog stupa nastavila rasti. Na naše osobne račune u 1. mjesecu 2025. godine izvršeno je 131 milion eura neto uplata što je za 18 miliona više nego u odnosu na isti mjesec lani kada je izvršeno plaćanje 113 miliona eura.
Treba nešto reći i o prinosima pa je vidljivo da je u zadnjih godinu dana prinos na potporfelj A odnosno na kategoriju A velikih 15,5%, za kategoriju B skoro 11%, a kategoriju C 3,5%. Prosječni pak godišnji prinos od početka djelovanja obaveznih mirovinskih fondova, dakle od 2002. godine pa do danas taj prosjek za kategoriju A je 8%, za kategoriju B 5,4%, a za kategoriju C 3,35%.
Ova dva zakona koja su pred nama prije svega osiguravaju implementacije, implementaciju Europske uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, dakle govorimo o uredbi DORA koja donosi značajne promjene u regulaciji financijskog sektora i to s ciljem jačanja otpornosti na kibernetičke prijetnje. Obuhvaća sve financijske institucije uključujući društva za osiguranje, investicijska društva i mirovinske fondove. I prema toj uredbi DORA svi financijski subjekti moraju osigurati otpornost na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih sa informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim rizicima isto kao i sposobnost primjerenog odgovora na takve eventualne poremećaje te oporaviti svoje poslovanje.
Osim implementacije ove važne uredbe, a tim važnije u ovako složenim i izazovnim geopolitičkim okolnostima zakon donosi i omogućavanje jednokratne isplate mirovine iz III stupa u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti. Isto tako zakon donosi i proširivanje popisa subjekata koji su ovlašteni na području RH obavljati poslove osnivanja i upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Budući da govorimo o kapitaliziranom mirovinskom sustavu, podsjećam da je Vlada premijera Plenkovića nedavno provela reformu kapitaliziranog sustava i da je, da su tu napravljeni značajni iskoraci koji za cilj imaju povećanje broja korisnika tzv. kombinirane mirovine odnosno mirovine iz I i II stupa. Slijedom te reforme omogućena je jednokratna isplata u visini do 20% ukupnih sredstava u II mirovinskom stupu. Također je povećan i dodatak na mirovinu iz I stupa sa 20% na 27% dodatka. Liberalizirana su ulaganja obaveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Štednja građana u što većoj mjeri treba biti u funkciji razvoja domaćeg tržišta kapitala i domaćeg gospodarstva. Tim prijedlozima su ukinute i smanjene naknade obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima ali isto tako i mirovinske, mirovinskim osiguravajućim društvima što je u konačnici rezultiralo uštedama na način da svake godine opet na našim osobnim računima temeljem toga, temeljem smanjenja naknada ostaje više od 5 miliona eura.
Temeljem tih promjena koje su na snagu stupile s 1.1.'24. godine evidentira je i veliki porast broja korisnika koji su odabrali dvostupnu mirovinu, a to znači da je mirovinska reforma točno pogođena i jako dobro kalibrirana. Naime, u 2023. godini svega 21% osiguranika je biralo dvostupnu mirovinu, a već u listopadu '24. godine 35% osiguranika je biralo dvostupnu mirovinu. Dakle, u '23. godini svaki peti, a u '24. godini svaki 3 osiguranik bira dvostupnu mirovinu i značajan je to porast u tako kratkom razdoblju.
Treba naglasiti i to da je omogućena veća fleksibilnost u izboru kategorije obaveznih mirovinskih fondova, ali isto tako i dulji ostanak u kategoriji A.
Evo ga za kraj još jedanput naglašavam da će Klub HDZ-a svakako pozdraviti i da pozdravlja donošenje ovih dvaju zakona. Dakle, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Dalija Orešković, Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.
Izvolite.
Orešković, Dalija (DOSIP)
Oprostite kolegice Burić je li vaš mobitel ostao ovdje?
…/Upadica Majda Burić: Hvala vam. Zahvaljujem. Hvala vam puno./…
Molim.
Dakle, uvažene kolegice i kolege vrlo rado bih sudjelovala u raspravi o reformi mirovinskog sustava, međutim ova rasprava to nije ni po sadržaju zakona, niti po broju potrebnih zastupnika da bi takva rasprava imala smisla, ali evo na tragu svega što je govorila ispred mene zastupnica Majda Burić i ja ću govoriti o statistikama pa ću prije svega ponoviti da je svaki treći umirovljenik u RH u riziku od siromaštva, a čak 60% samaca umirovljenika je ugroženo neimaštinom. To su prave statistike o kojima u izlaganju Majde Burić nije bilo niti riječi.
Također treba reći da 100 tisuća naših umirovljenika prima mirovinu koja je manja od 350 eura odnosno u prosjeku je 350 eura a to je za 150 eura manje od službene linije siromaštva. To je prava krvna slika naših umirovljenika.
Pa kada govorimo o kupovnoj moći možete li zamisliti situaciju zastupnice Burić da vi ove vaše statistike o tome koliko su mirovine povećane u mandatima Andreja Plenkovića govorite onom broju stanovnika ili onim konkretno umirovljenicama i umirovljenicima koji kad dođu u bilo koju trgovinu sa živežnim namirnicama važu i broje i računaju ne u eurima nego u centima mogu li si priuštiti paradajz, papriku, krumpir ili neku drugu namirnicu. O tome se radi, toga nema u tim vašim statistikama. I meni je žao što umjesto da se zapitate što ćemo sa onom populacijom koja je životno ugrožena s neimaštinom, pa pitajte nekad te ljude, razgovarajte s njima ne samo što kupuju, pogledajte njihovo opće imovno stanje, vidi se u tome kako izgledaju, pitajte ih što si mogu priuštiti od zdravstvenih usluga, pitajte ih kakve su im terapije, imaju li ih, jesu li u strahu od toga a će im za koju godinu trebati hospicij kojeg si ne mogu priuštiti itd.
Žao mi je što svaki puta kada govorimo o mirovinskom sustavu umjesto da govorimo o državi koja izumire i to sa lošim drža… životnim standardom jedne od najranjivijih populacija vi to vidite kao povod za hvalu ove Vlade Andreja Plenkovića i onda uporno kao vergl ponavljate jedne te iste mantre, jedne te iste rečenice koje nabrajaju statističke podatke. U jednoj od rasprava jedan od saborskih zastupnika je rekao što sve država treba strukturno mijenjati da bismo imali bolju strukturu zaposlenih i umjesto da se i tu vidi zašto smo mi potjerali iz države onaj dobro obrazovani, radno produktivni dio stanovništva vi kažete kako nam je danas zaposlenost bolja, a statistički je tu zaposlenost napunila ona zaposlenika radnika koji žive, koji rade u Boltu, Woltu, u pekarama, koji su taksisti na našim ulicama.
Hrvatska se očito kreće krivim smjerom. Statistike to pokazuju, ali ne ove statistike koje Majda Burić recitira, a našim umirovljenicima želim poručiti i to onim umirovljenicima koji ne glasaju za HSU kojem je evo i poboljšan rejting u zadnje vrijeme, nego svim onim umirovljenicima koji su dosada podržavali ove ili one vlade i uvijek su na neki način bili zastupljeni u vladajućoj većini da prestanu koristiti to kao metode poboljšanja svog statusa jer očito im to nije poboljšalo status gledano dugoročno.
Umirovljenici trebaju tražiti da vlast provede strukturne reforme, da od izbornog sustava pa do reforme teritorijalnih jedinica stvori uvjete da naši radnici ovdje mogu ostvariti bolje plaće a s time jednog dana i bolje mirovine. Dok je ovakvo stanje naš najbolji, najpotentniji dio radno sposobnog stanovništva će svoju sreću i nadalje tražiti negdje drugdje.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Majda Burić, započinje sa pojedinačnim raspravama.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani uvaženi državni tajniče sa suradnicama iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne sigurnosti, poštovane i uvažene kolegice i kolege u Hrvatskom saboru evo ga prije svega referirat ću se na dosadašnju pa rekla bih dosta konstruktivnu raspravu danas i ponovit ću da je neoboriva činjenica da mirovine rastu koliko god to kolegica uvažena Orešković htjela osporiti ili negirati to je činjenica koju dokazuje HZMO, Državni zavod za statistiku itd. To zna i oporba, to zna i kolegica Orešković koliko god nastojala to omalovažiti pa čak i negirati ili relativizirati.
Prosječni rast u mandatima ove Vlade, Vlade premijera Plenkovića je skoro 75%, a najniže mirovine o kojima sam više govorila u raspravi u ime kluba rasle su za čak i više jer njima ustvari i treba posebno pomoći stoga je taj rast gotovo udvostručen. Najniže mirovine rasle su za 90%, a ovdje posebno treba apostrofirati i 10 jednokratnih naknada koje su u proteklih 3 godine isplaćene našim umirovljenicima koji primaju niže svote mirovine. Radi se o naknadama između 60 i 160 eura i koje su neoporezive.
Činjenica je i to da stanje u mirovinskom sustavu nije idealno. To nitko nije rekao, ali je sigurno daleko, daleko bolje nego što je to bilo prije 10-ak i više godina. Kad smo imali što?
Imali smo tada realni pad mirovina, tad se mirovina. Tad se mirovine nisu usklađivale, dakle nisu se redovito polugodišnje indeksirale. Tada je demoliran drugi mirovinski stup otimanjem 4 i pol milijarde kuna sa osobnih računa djelatnih vojnih osoba i osoba sa invaliditetom kako bi se krpao SDP-ov proračun za 2015. godinu.
Tada su isto tako naprasno razdvajane mirovine na štetu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i smanjivana su njihova materijalna i ostala prava i tad ih se omalovažavalo svim tim akcijama koje im je tadašnja Vlada priuštila. Današnji mirovinski sustav i odnos prema umirovljenicima u potpunosti je drugačiji, unaprijeđen je jer se vodi jedna vrlo ozbiljna i odgovorna politika prema umirovljenicima i starijim osobama.
Napravljeni su jako veliki iskoraci. Mirovinska reforma provodi se od 2016. pa na ovamo uz kontinuirano povećanje mirovina temeljenog na kao što sam rekla sveobuhvatnoj mirovinskoj reformi i to svih triju mirovinskih stupova isplaćeno je 10 jednokratnih dodataka, uveden je novi institut za zaštitu najugroženijih, jedne od najranjivijih društvenih skupina, a to je institut nacionalne naknade za strije od 65 godina koji uopće nisu stekle niti onaj minimalni uvjet za odlazak, odnosno ulazak u mirovinu, a to je 15 godina radnoga staža.
Također, treba spomenuti i posebno apostrofirati da se diljem cijele Republike Hrvatske gradi 18 centara za starije i nemoćne osobe i na tome čestitam Vladi Republike Hrvatske. Čestitam i zahvaljujem na osiguranim sredstvima kako iz državnog proračuna, tako i iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Kad govorimo o skrbi za starije i nemoćne ovdje treba kazati da smo nedavnim izmjenama zakona otvorili i mogućnost za osnivanje ustanova, odnosno budućih centara za dugotrajni smještaj i skrb o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata što je također itekako, itekako pohvalno i potrebno za hrvatsko društvo.
Donijeli smo ovdje u Hrvatskom saboru i Deklaraciju o umirovljenicima i starijim osobama kojom smo poslali i kojom šaljemo snažnu poruku da kao Hrvatski sabor i čujemo i vidimo i slušamo umirovljenike i starije osove i da poduzimamo odgovornost za osiguravanje njihovih boljih životnih uvjeta i standarda. Također, ovdje želim naglasiti i ulogu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva koja provodi jako zanimljive programe za aktivno starenje naših starijih osoba i umirovljenika. Hvale vrijedne su njihove aktivnosti.
A svakako mislim da treba posebno naglasiti i značaj i veličinu projekta zapošljavanja žena „Zaželi“ kroz koji se pomaže čak 130 000 naših starijih i nemoćnih osoba diljem cijele Republike Hrvatske, sprječava se njihova institucionalizacija, a ujedno se jača njihova socijalna pozicija i socijalna uključenost naših starijih osoba, a s druge strane se pak zapošljavaju teže zapošljive skupine žena pa je tako, na taj način zaposleno 23 000 žena.
Evo i za kraj, budući da govorimo da ova dva zakona govore i da se odnose na kapitalizirani mirovinski sustav još jedanput valja podsjetiti da je upravo ova Vlada nedavno provela reformu tog sustava i da je napravila značajne iskorake koji za cilj imaju povećanje broja korisnika, tzv. kombinirane mirovine, odnosno mirovine iz jedno prvog i drugog stupa. Omogućena je jednokratna isplata u visini do 20% od ukupnih sredstava sa osobnih računa iz drugog mirovinskog stupa.
Isto tako povećan je i dodatak na mirovinu iz prvoga stupa sa 20 na 27%. Dogodila su se određena liberaliziranja, odnosno liberalizirana su ulaganja obaveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova što ide u svrhu toga da štednja građana u što većoj mjeri treba biti svakako u funkciji razvoja domaćeg hrvatskog tržišta kapitala i hrvatskog gospodarstva, a ukinute su i smanjene razno razne naknade ulazne, izlazne, upravljačke itd. koje su se odnosile na obavezne, dobrovoljne mirovinske fondove ali i na mirovinsko osiguravajuće društvo. Što to u konačnici znači? U konačnici nam to znači da je na našim osobnim računima korisnika drugog mirovinskog stupa ostalo više od 5 milijuna eura.
Slijedom svega toga posebice vezano uz ovu reformu drugog i trećeg mirovinskog stupa pohvaljujem što je evidentno vidljiv je veliki porast broja korisnika koji su odabrali upravo dvostupnu mirovinu. To je znak da je mirovinska reforma, točno, precizno pogođena. Naime, u 2023. godini kao što je i sam državni tajnik naglasio svega 21% osiguranika je biralo dvostupnu mirovinu, a već u listopadu 2024. godine taj postotak narastao je n 35% ljudi koji su birali mirovinu iz prvog i drugog stupa.
Dakle, u 2023. godini svaki peti radnik je izabrao takvu mirovinu, dok već godinu dana kasnije svaki treći radnik bira dvostupnu mirovinu što znači da se zakonskim izmjenama su se postigli oni ciljevi koji su se i htjeli postići, a to je ustvari unaprjeđivanje mirovinskog sustava ne samo generacijske solidarnosti nego individualne kapitalizirane štednje.
Još jedanput evo za kraj svakako moram pohvaliti i konture buduće mirovinske reforme koje se tiču Zakona o mirovinskom osiguranju kojeg je i sam premijer Plenković nedavno predstavio na sjednici Vlade, a sam taj zakon buduće izmjene i dopune idu u cilju plemenitome, a to je da prosječna mirovina u RH do kraja mandata bude 800 eura što je hvale vrijedno, dobrodošlo i za svaku pohvalu. Tu je bonifikacija …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… duljeg ostanka u svijetu rada itd.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Živković, replika.
Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana kolegice Burić evo govorite o vašem odnosu prema umirovljenicima i o deklaraciji o umirovljenicima, znate li da su zaštićeni najmoprimci počeli dobivati izračune novih najamnina koje su dužni plaćati od 1.1.2025., to su osobe koje u prosjeku imaju 71 godinu i takvih kućanstava ima preko 2 tisuće.
Tržišne najamnine koje su im utvrđene su u iznosu od 700 do 900 eura, a te najamnine se sufinanciraju u iznosu od 50%. To znači da osobe koje su na hrvatskim mirovinama sada po novome moraju plaćati najamnine od 350 do 450 eura mjesečno.
Pozivam vas još jednom u tom kontekstu da ne radite to tim ljudima, da odgodite primjenu Zakona o zaštićenim najmoprimcima dok se ne stvore uvjeti koji neće gurati te ljude na cestu.
Hvala vam.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor izvolite gospođa Burić.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče.
Uvaženi kolega koliko se ja sjećam mi smo krajem prošloga 10. saziva Hrvatskog sabora donijeli zakon koji se tiče upravo rješavanje ove problematike o kojoj vi govorite i ako se dobro sjećam taj zakon pretpostavlja 5 mogućih rješenja za ovu skupinu ljudi o kojoj vi govorite, dakle za zaštićene najmoprimce koji mogu birati i izabrati 5 mogućih zakonskih rješenja koja bi riješila njihovu problematiku prema naravno onome što im najbolje odgovara, ali kažem vam kolega Živkoviću ako se dobro sjećam to smo donijeli u 10. sazivu negdje pred kraj.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Blažanović, replika.
Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo ja ću prvo vratit se malo na temu bez obzira na vašu pojedinačnu raspravu pa ću pohvaliti izmjene ovih zakona i unaprjeđenja koja ista donose, a što se tiče vaše pojedinačne rasprave i nekih drugih rasprava koje smo tu izlaganja čuli provlači se stalno te, ta teza nemogućnosti življenja s najnižim mirovinama pa evo ako hoć… možete malo me ispravite, a možda i nadopunite. Oni koji su socijalno ugroženi koji imaju najmanje mirovine definitivno od države i Vlada je to prepoznala dobivaju i pakete pomoći i jednokratne naknade dugi niz godina tako da nisu prepušteni samo tom iznosu mirovine koji dobivaju i imaju razne i socijalne usluge na koje imaju pravo i koji koriste tako da država definitivno nije te ljude prepustila samo toj mirovini koju dobivaju.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam kolegice Blažanović, pa još ću se jedanput referirati upravo na uzrok niskih i najnižih mirovina i mislim da o tome vrlo otvoreno trebamo govoriti.
Uzrok niskih mirovina jest prije svega kratak period mirovins… kratak period na tržištu rada, kratak mirovinski staž, ali isto tako i niske plaće pa onda vidimo da ustvari kad govorimo o niskim mirovinama najniže mirovine imaju upravo oni sa stažem od 15 do 19 godina provedenih u svijetu rada. I upravo zbog toga trebamo uvijek apelirati i pozivati na što duži ostanak u svijetu rada jer ono što znamo jest da je prosječna mirovina za 40 i više godina …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… radnoga staža 719 eura u prosjeku.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Baričević.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena kolegice Burić jako ste dobro u vašoj raspravi istaknuli upravo mjerljive rezultate koji nisu pali s neba i to je, to je ishod jedne ozbiljne, jedne odgovorne politike koju vodi ova Vlada i neosporiva je činjenica da Vlada u vrlo delikatnom vremenu balan… u balansiranju državnog proračuna upravo pokazuje visoku osjetljivost po pitanju umirovljenika.
Dakle, ovi današnji zakonski, zakonske izmjene donose, donose unaprjeđenje umirovljenicima. Isto tako čini sve kako bi i odlazak u mirovinu pa i mi sutra koja nas čeka bilo vrijeme u kojem, vrijeme života u kojem bi se trebali radovati.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.
Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam kolegice Baričević, ja se slažem s vama. U Državnom proračunu RH za mirovinski sustav u 2025. godini osigurano je više od 8 milijardi eura i kad to stavimo u kontekst, još širi kontekst gledajući i na socijalnu sigurnost hrvatskih umirovljenika i starijih osoba i potrebitih osoba onda vidimo ustvari da se radi o više od 11 milijardi eura namijenjenih upravo za te kategorije našeg hrvatskoga društva.
Danas je svakako prema mojem mišljenju mirovinski sustav i odnos prema umirovljenicima u potpunosti, u potpunosti drukčiji i unaprijeđen nego što je to bilo prije recimo desetak godina. Danas se vodi jedna sustavna …
…/Radin: Hvala./…
… vrlo ozbiljna i odgovorna politika prema umirovljenicima.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Ledenko, rasprava.
Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani predsjedavatelju, evo izrekla je gospođa Burić jedan interesantan podatak da je u obveznim mirovinskim fondovima 24 milijarde eura. Jel' tako? Vidite to baš korelira sa zaduženosti hrvatskih građana, kako stambeno, tako i nenamjenski negdje oko 23 milijarde eura čisto da uparimo taj neki podatak ovako.
Dok sam govorio u ime kluba nisam stigao malo o demografiji i njen utjecaj na mirovinsku situaciju. Dakle, politika često rješava posljedice, a ne uzroke problema, pa tako i u domeni demografije. Ja bih tu razdvojio dugoročne i kratkoročne demografske procese. Dugoročni, dakle demografsko starenje koje se manifestira kroz niske stope fertiliteta i porast očekivanog trajanja života.
Netko tko sad dođe na vlast ne može jasno tijelom jednog mandata značajnije utjecati na stopu fertiliteta, ali mi imamo vladu kontinuiteta već evo tu u trećem mandatu. Tako da bi nešto od nje i očekivali onaj odraz stupnja ekonomskog razvoja, te navika i obrazaca ponašanja ljudi koji taj stupanj razvoja često uvjetuju.
U konačnici vidimo da se s niskim stopama fertiliteta suočavaju sve razvijene zemlje ne samo Hrvatska. Očekivano trajanje konstantno, trajanje života konstantno raste i očekuje se daljnji rast što je prije svega rezultat razvoja medicine i tehnoloških napredaka.
Za razliku od ta dva procesa trenutna vlast može utjecati na migracijske tokove, jer su oni puno dinamičniji proces. Hrvatsku je do 2017. godine dobrim dijelom obilježila emigracija, a od 2017. godine se intenzivirala imigracija. Međutim, iseljavanje i dalje traje. To je negdje cirka 40 000 ljudi godišnje, a imigracija se također sada stabilizira na upravo tom broju 30 do 40 000 godišnje. Doseljavanje, dakle povratak onih naših ljudi koji su otišli iz Hrvatske je negdje na razinama od 10 000.
Sve procjene govore da kad dostignemo 80% razvoja EU, a sad smo negdje na 70% migracijski saldo ne bi trebao biti nadalje problem. No povratak našeg naroda kući još je dale, a kako vrijem prolazi šanse povratka su sve manje. Trendovi pokazuju da raste doseljavanje primjerice Nijemaca, Slovenaca a slabi doseljavanje iz Srbije i BiH. Jasno ovi Nijemci, Slovenci koji se doseljavaju to su sve ljudi starije životne dobi i za njih postajemo, dakle kao neka Florida EU za imućnije Europljane, a dakako ovi koji dolaze iz Azije u Republiku Hrvatsku dolaze sa sasvim drugim namjerama.
Migracija je preteži9to uvjetovana ekonomskim razlozima, no postavlja se pitanje je li uopće moralo doći do emigracije hrvatskog radno aktivnog stanovništva. Smatram da uz isključivo ekonomske razloge treba uzeti u obzir i često naglašeno nezadovoljstvo općim društvenim stanjem u Hrvatskoj. Tako su naši ljudi isticali nezadovoljstvo korupcijom, stanjem demokracije, nepovjerenjem u institucije i pravnu državu, te druge razloge.
To sve recentne ankete pokazuju. To su stvari na koje možemo utjecati. Na to politika trenutna može utjecati za razliku od onih dugoročnih procesa za koje treba puno više vremena, puno više mjera i to su dugotrajniji procesi.
Je li osnivanje Ministarstva demografije rješavanje posljedica ili uzroka problema o tome neka svatko razluči sam za sebe. Također ne možemo reći da Hrvatska nema određenu populacijsku politiku. Ona se pokušava ostvariti indirektno kroz obiteljsku politiku ili da se ne rade određeni napori u smjeru motivacije prirodnog prirasta, ali podaci pokazuju da broj živorođenih i dalje pada.
Koliko će se emigracija vratiti u Hrvatsku smatram da će ovisiti primarno o ekonomskoj situaciji pojedinca u zemljama u kojima sada žive, jer se i tamo živi sve lošije i sve teže i sve skuplje i o duljini njihovog boravka naravno u toj zemlji što duže ostaju, što im se duže djeca tamo školuju to su šanse za povratak sve to manje.
I to dakle, neće ovisiti o poticajima države. Moramo stvoriti zemlju u kojoj financijski pristojan život nije privilegija već standard, a uz to i društvo utemeljeno na demokratskim vrijednostima i vladavini prava. To podrazumijeva jasno neovisne institucije koji ne podliježu političkim pritiscima, pravosuđe koje djeluje brzo i pravedno, te sustav u kojem su korupcija i klijentelizam iznimke, a ne pravilo.
Ono što se još pokazalo iznimno važnim je kupnja vlastite nekretnine. Mi smo takav narod. Mi želimo imati vlastitu nekretninu, odnosno dakako politika stambenog zbrinjavanja mladih. Dojam je da značajan dio mladih ljudi odgađa ili potpuno odustaje od osnivanja obitelji prvenstveno zbog neriješenog stambenog pitanja.
Država je jasno pokušala kroz određene programe osigurati priuštivo stanovanje, no određena istraživanja koja su se na neki način i publicirala su pokazala da su takvi programi korisni samo nekima, a stimulirali su cijene na tržištu nekretnina koje plaćamo svi što je u principu nepravedno. Najaktualniji potez države u tom smjeru je porez na nekretnine. S tim treba biti izrazito oprezan, jer svaki porez stvara određene distorzivne učinke. Nadam se da će Vlada pristupiti krajnje ozbiljno i mjeriti učinke ovakvih mjera, te korigirati zakon u skladu sa rezultatima analize.
Dakle, sve mjere koje poduzimamo moramo mjeriti u realnom vremenu i vidjeti da li one u konačnici donose rezultate bilo demografske mjere, bilo ove stambene mjere, mjere stambene politike kako bismo vidjeli da li nešto trebamo mijenjati. U Hrvatskoj nedostaje ljudi i to je ključan problem. Imamo također
Imamo također i neaktivirano stanovništvo, ako bi ga aktivirali kažu brojke ne bi nam trebalo 50 tisuća stranih radnika. Međutim, naši ljudi se ne odlučuju na poslove gdje će raditi na minimalcu i gledaju jednim okom preko granice kako bi se zaposlili na vanjskim europskim tržištima i vagaju cijenu života tamo i primanja uspoređuju sa cijenom život u Hrvatskoj.
Mi očito ne nalazimo još taj te procese, ne nalazimo mjere i Vlada ne daje odgovore na politike kako bi ti ljudi ipak se zadržali u Hrvatskoj. Znači ipak da bi ta kalkulacija njima kazala ma ostat ću u ovoj Hrvatskoj, a kao što sam i govorio nisu to samo financijski instrumenti. Okruženje ne koruptivno, pravedno društvo to je ono također što svi redom ističu zašto napuštaju našu zemlju, a jednom kad je napuste povratak je jako težak. Vidite i sad su ti, ti omjeri 40 tisuća ode 10 tisuća se vrati. Dakle, veliki je minus i zaista Vlada i sa svim ovim sredstvima koje ulaže u neke kratkotrajne, srednjoročne, dugotrajne mjere mora ih pratiti jer o svemu tome ovisi održivost mirovinskog sustava.
Evo, gospođa Burić je otišla ali gledajte 40% nedostaje sredstva sredstava da bi mirovinski fond funkcionirao kako treba i da bi zadovoljio potrebe koje mi danas imamo, a mirovine su unatoč tome što još nedostaje još unatoč tome su male. O penalizaciji smo govorili. Je li pravedno da je netko penaliziran i nakon što napuni 65 godina života? Pa nije pravedno. Usklađivanje I i II stupa treba biti izjednačeno.
Dakle, potrebno je raditi one ključne mjere, a držim da upravo ovo o čemu sam sad govorio o ovim demografskim aktivnosti je potrebno učiniti sve da zaustavimo odlazak našeg naroda. Ključno je to i da učinimo sve da ga vratimo nazad. To je sigurno puno bolje rješenje nego da uvozimo evo da nas bude i 200 tisuća ljudi u špici u Hrvatskoj stranih, stranih radnika koji nisu ni kulturološki, niti, niti platežno u mogućnosti da ovdje žive ovaj dostojanstveno i da se uklope u ovo društvo i ti problemi će biti samo sve veći.
Dakle, krajnji je čas da vidimo koje su to mjere dosad bile, koja je njihova učinkovitost i da li idemo u pravom smjeru u ovim brojkama gdje i dan danas napušta 40 tisuća ljudi, a vraća se samo 10 nešto ne štima. Nešto nije u redu sa tim mjerama.
Evo, hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
I gospođa Danica Baričević, Klub zastupnika HDZ-a završno.
Izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene kolegice i kolege sve nas ako Bog da zdravlja čeka odlazak u mirovinu i s lijeve i s desne i centar, nas, naše prijatelje, znance, rodbinu, sigurno da svatko od nas ima nekoga u obitelji tko je već sad u mirovinu ili je pred mirovinom i svi mi i desni i lijevi i centar priželjkujemo kako za naše bližnje tako što kvalitetniji život u starosti ali time kao osnovu što više mirovine. Znači svima nam je stalo i svi smo osjetljivi po ovoj temi.
Ali ono što nas u Klubu zastupnika HDZ-a čini ponosno na rad naše Vlade jest što u vrlo delikatnom balansiranju državnog proračuna pokazuje visoku osjetljivost po pitanju umirovljenika i to kontinuiranim povećanjem osiguranih sredstava za mirovine i mirovinska primanja. Samo za 2025. godinu na 8,8 milijardi eura a u 2024. godini to je bilo 8,3 milijarde. Povećanjem obiteljskih i najnižih mirovina od 1.1.'23. za 10 i za 3%, ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1.4.2023., povećanjem iznosa nacionalne naknade za starije osobe za 150 eura od 1.1.2024. izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe te isplatama jednokratnih dodataka radi ublažavanja posljedica rasta troškova života u '24. godini ukupno 710 milijardi eura.
U provođenju mirovinske politike kontinuirano se ulažu napori za unaprjeđenje inače vrlo kompleksnog hrvatskog mirovinskog sustava kako bi cilj bio upravo da za danje, daljnji rasti mirovina na najmanje 750 eura. Promjene načina usklađivanja mirovina prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života prema rotacijskoj formuli 85 naprama 15, uvođenja jednogodišnjeg dodatka za umirovljenike i povećanje dodatnog staža za svako dijete sa sadašnjih 6 na 12 mjeseci rođeno i posvojeno. Ali po tome što nas još čeka unaprijed nas veseli rasprava po pitanju novog Zakona o mirovinskog osiguranja koje je najavila Vlada, ali danas smo raspravljali o izmjenama i dopunama dvaju zakona mirovinskog sustava koji se odnose na područje dobrovoljne kapitalizirane štednje za mirovinu, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondova i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društva. I osim što ta dva zakonska prijedloga se odnose na usklađivanje s direktivama EU trebalo bi ovdje još jedanput podsjetiti na ono najvažnije.
Upravo ova dva zakona omogućavaju prijevremene jednokratne isplate mirovine članu dobrovoljnog mirovinskog fonda u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti, propisivanje gornje granice naknade za troškove mirovinskih osiguravajućih društva kod isplate mirovine za najviše od 5%, unaprjeđenje digitalne otpornosti odnosno zaštite dobrovoljne mirovinske štednje uvođenjem pravila o upravljanju rizicima i izvješćivanju, proširenje popisa subjekata s ovlastima osnivanja i upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima u RH kao i omogućavanje društvama iz trećih država ali isključivo preko podružnice u Hrvatskoj obavljanje djelatnosti dobrovoljnih mirovinskih fondova uz dodatno liberaliziranje tržišta, a što bi sve trebalo utjecati na veće prinose mirovinske štednje.
Naravno uz ove zakonske izmjene i dopune odnose se poglavito na one među nama koji jesu u mogućnosti izdvajati za dobrovoljnu mirovinsku štednju kako smo čuli i u raspravama njih je oko 400 000 od kojih 50% uplaćuje premije redovito. Međutim umiruju i ohrabruju upravo nastojanja naše Vlade kojima svjedočimo u ovom Saboru iz sjednica u sjednicu koliko god to neki ne žele priznati zakonskim prijedlozima iz različitih sektora, ali s jedinstvenim ciljem u zaštiti i podizanju kvalitete životnog standarda naših građana kako bi odlazak u mirovinu bilo razdoblje života kojem se svi trebamo radovati.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
Time smo i gotovi sa današnjim dnevnim redom.
Nastavljamo sutra u 9,30 sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU, naravno u drugom čitanju. To je prijedlog zakona br. 101.
Hvala lijepa i vidimo se sutra!
SJEDNICA PREKINUTA U 13,06 SATI
56
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 103
14.03.2025.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, drugo čitanje. P.Z.E. br. 103.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava zaključena.
Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. Tijekom rasprave predstavnik predlagatelja prihvatio je taj amandman i on postaje sastavni dio Konačnog prijedloga zakona.
Dajem sada na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, molim glasujmo.
128 glasova, 118 za, 10 suzdržanih, pa to znači da je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
PDF
Učitavanje