Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

52

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2006. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2009. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2013. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjena i dopuna iz 2022. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., drugo čitanje, P.Z. br. 125
27.02.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,55 SATI
Poštovane kolegice i kolege, žao mi je što vas prekidam, vidim da vam je dobro, pa ćemo nastaviti dalje sa radom.
Da, sad ćete vidjeti kad pročitam ovo koliko je zahtjevno.

- Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari 1972., izmjeni i dopuni iz 2006., protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenje mora potapanjem otpada i drugih tvari 1972., izmjene i dopune iz 2009. protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari 1972., izmjene i dopune iz 2013. protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari 1972., izmjene i dopune iz 2022. protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari 1972., drugo čitanje, P.Z. br. 125.

Predlagatelj je Vlada na temelju članka 85. Ustava i članka 207. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Na temelju članka 207a. Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu.
Molio bih sada poštovanu državnu tajnicu Anju Bagarić da predstavi navedeni konačni prijedlog zakona.
Izvolite.

Bagarić, Anja
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici drago mi je da vam danas u ovom Visokom domu mogu predstaviti jedan međunarodni ugovor temeljem Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih stvari uz sve izmjene i dopune kako je to navedeno 2006., 2009. 2013. i 2022.
S obzirom da se radi o međunarodnom ugovoru kao što sam već rekla postupak radi donošenja konačnog prijedloga zakona predlaže se sukladno odredbi članka 207a. Poslovnika Hrvatskog sabora kroz jedno čitanje. Dakle, Republika Hrvatska temeljem notifikacije o sukcesiji postala je stranka Konvencije o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari i 1972. tzv. Londonska konvencija koju je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda u Londonu 29. prosinca 1972. godine i budući da je Konvencija na snazi od 30. kolovoza 1975. prijevod konvencije na hrvatski jezik objavljen je u Narodnim novinama, međunarodni ugovori broj 2/2024., a trenutno su 87 država stranke ove konvencije.
Početkom 1990. stranke Londonske konvencije prepoznale su potrebu za većom zaštitom morskog okoliša. Konvencija je zbog toga sveobuhvatno revidirana, te su 1996. u Londonu zaključeni pregovori prema novom samostalnom ugovoru pod nazivom protokol iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari 1972. kako bi se modernizirale i konačno zamijenile postojeću Londonsku konvenciju.
Ovdje je bitno za istaknuti da Londonski protokol iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari je ugovor koji je odvojen od same konvencije i države ga mogu ratificirati, a da i nisu stranke Londonske konvencije. Tako je protokol bio otvoren za potpisivanje svakoj državi u sjedištu međunarodne pomorske organizacije od 1. travnja 1997. do 31. ožujka '98. i nakon toga ostaje otvoren za pristupanje bilo kojoj državi.
Londonski protokol usvojen je 7. studenog 1996. Stupio je na snagu 24. ožujka 2006. i pristupile su mu 53 države. On se sastoji od 29 članaka i 3 dodatka, te je od 1996. noveliran više puta izmjenom. Tako su 2006. za uključivanje sekvestracije CO2 u geološke formacije ispod morskog dana u dodatku1. Zatim, 2009. članak 6. protokola iz '96. uz Konvenciju iz 1972. o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari. 2013. za reguliranje postavljanja tvari za oplodnju oceana i druge aktivnosti pomorskog geoinženjeringa 2022. za uklanjanje otpadnog mulja sa popisa iz priloga 1. i 2. i procjenu otpada ili drugih tvari koji se mogu razmatrati za potapanje.
Republika Hrvatska u okviru procesa pristupanja Republike Hrvatske OECD-u obvezala se pridružiti ovom protokolu i u okviru akcijskog plana za pristupanje OECD-u u okviru Odbora za okolišnu politiku, zaštita mora donesena je mjera o pridruživanju Londonskom protokolu donošenjem Zakona o potvrđivanju Londonskog protokola iz 1996. Stoga je donošenje ovog zakona i predviđeno u prvom kvartalu ove godine.
Cilj same Londonske konvencije protokola je promicanje učinkovite kontrole svih izvora onečišćenja mora. Tako je svrha same Londonske konvencije kontrolirati sve izvore onečišćenja mora i spriječiti onečišćenje mora reguliranjem odlaganja otpadnih tvari u more.
Pristup tzv. crne i sive liste primjenjuje se za otpad koji se može razmotriti za odlaganje u more prema opasnosti koju predstavlja za okoliš. Za stavke s crne liste odlaganje je zabranjeno, a za odlaganje materijala sa sive liste potrebna je posebna dozvola ovlaštenog državnog tijela pod strogom kontrolom i pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti, a svi ostali materijali ili tvari mogu se odlagati nakon izdavanja opće dozvole.
Svrha protokola slična je konvenciji, ali protokol je mnogo restriktivniji u svom pristupu. Tako imamo pristup predostrožnosti koji je uključen kao opća obveza, to znači obrnuti popis što podrazumijeva da je svako odlaganje zabranjeno osim onog koje nije izričito dopušteno. Dakle, zabranjeno je spaljivanje otpada u moru, zabranjen je izvoz otpada u svrhu odlaganja ili spaljivanja u more. Uključeni su prošireni postupci usklađenosti i odredbe o tehničkoj pomoći, dok tzv. prijelazno razdoblje omogućuje novim ugovornim strankama posebno usklađivanje, postupno usklađivanje sa protokolom tijekom razdoblja od pet godina pod uvjetom ispunjenja određenih uvjeta.
Donošenjem predloženog Zakona o potvrđivanju protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari iz 1972. ostvarit će se uvjeti za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u. Postići će se veća kontrola sprječavanja onečišćenja mora do kojeg može doći potapanjem otpada i drugih tvari i spaljivanjem otpada u moru, te osigurati uvjeti za učinkovito postizanje UN-ovog cilja održivog razvoja broj 14., očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama državna tajnice. Možete se vratiti na svoje mjesto.
Imamo replike.
Koliko imamo replika? 8 replika.
Prvi na redu kolega Dabo, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena državna tajnice sa suradnicom, kolege i kolegice.
S obzirom na specifične izazove vezane uz zagađenje mora u hrvatskim priobalnim i otočnim područjima kako će se ovaj zakon, kako će ovaj zakon pomoći lokalnim zajednicama koje ovise o zdravlju mora, konkretno u gospodarstvu, ribolovu i turizam. Kako će se odraziti?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bagarić, Anja
Što se tiče održavanja na same lokalne zajednice pa i do sada i u dosadašnjem i u dosadašnjem pristupu i u dosadašnjem uređenju znači jedinice lokalne samouprave zajedno sa svojim komunalnim društvima su zadužene za saniranje, odnosno sprječavanje nastanka i uređenje cjelokupne djelatnosti sakupljanja otpada prvenstveno na svom području.
E sad, imamo ovaj dio koji se odnosi i koji je u nadležnosti našeg ministarstva, a to se odnosi na otpad koji dolazi sa kopna, odnosno iz kopnenih voda, a za dio otpada i onečišćenja koji dolazi iz samog mora i sa brodova to je u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… infrastrukture.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Malo toga nas u ovoj sabornici može ujediniti, međutim smatram da ova točka o važnosti očuvanja mora, zaštiti mora kao našeg najvećeg bogatstva bi trebala biti ta. Ne može se nabrojiti koliko je pjesme ispjevano o Dalmaciji, o Jadranu, o primorju, a naravno sve je zajedno, zajedna tema je more.
More je ono od čega svi živimo, more je, sa morem se rađamo i sa morem umiremo i zato mogu samo pozdraviti ovu današnju točku i nastojanje da se more sačuva za generacije koje dolaze. Htjela bih samo tu kazati par informacija. Da se razgradi opušak u moru treba od 1 do 10 godina, plastična boca 1000 godina, vrećice 240, staklena boca od 1 do 2 milijona godina.
Da li vaše ministarstvo provodi neke edukacije gdje ćemo nove generacije naučiti o tome koliko je važno da očuvamo more.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bagarić, Anja
Zahvaljujem.
Pa mi kontinuirano, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša provodimo razne edukativne radionice i kao što ste rekli one su posebno usmjerene na one najmlađe, dakle za školsku i predškolsku dob.
Evo zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnicom.
Kao što ste rekli od Londonske konvencije preko protokola svjesni da je naše Jadransko more prije svega malo i plitko i poluzatvoreno more i da je ne samo najveći prirodni resurs Republike Hrvatske nego i od strateškoga značaja naravno da vodimo brigu o njegovom onečišćenju i mene zato zanima vezano i za ono što ministarstvo u biti radi ako pogledamo i plan gospodarenja morskim otpadom iz 2020. godine možete li reći nešto po tom pitanju na koji način je planirano da se, ne samo vodi briga i nadgleda vezano za morski otpad, jer smo svjesni da u južnom dijelu Jadranskoga mora čak 70% otpada dolazi iz drugih zemalja, odnosno morskim strujama. Tko je onaj tko će voditi brigu, dakle osim Državnog inspektorata, inspekcije da li se planira još nešto poput renđerske službe itd. odnosno što ćemo učiniti u jačanju, dakle ne samo zaštite nego i aktivnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bagarić, Anja
Što se tiče otpada na moru koje ste spomenuli, a nalazi se, događa se u južnom dijelu Jadranskog mora mi već godinama imamo dobru suradnju sa državama sa kojima graničimo prvenstveno sa Crnom Gorom i Italijom, ali i sa Albanijom budući da dobar dio tog otpada zapravo dođe sa njihovog teritorija.
Što se tiče bolje kontrole samih onečišćivača evo kao što sam rekla već ranije, onaj dio koji nam dolazi s kopna to je u nadležnosti našeg ministarstva. Mi imamo razne akcije i pozive i za jedinice lokalne samouprave za uklanjanje takve vrste otpada. To sufinanciramo kroz pozive Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a bolja kontrola svakako planira se.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Kolegice Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
INA-ina platforma Ivana D na sjeveru Jadrana potonula je 2020. godine, a godinu dana kasnije Državni inspektorat je izdao rješenje da se platforma mora izvući iz mora, a zbog nepostupanja je i tužio INA-u. Radi se o nevjerojatnom ignoriranju propisa i jedne službene državne institucije.
Postupak procjene utjecaja na okoliš nije proveden, pa do danas 4 godine kasnije ne razriješeno da li INA tu platformu treba izvući iz mora ili može ostati kao umjetni morski greben. Meni je žao što se u Hrvatskoj donosi ovaj zakon samo zbog pristupanja OECD-u, a nismo to učinili ranije shvaćajući pogubnost odlaganja otpada u more. Zato vas molim za komentar što ćete poduzeti u vezi sa Ivanom D i u kojem roku? I još bih samo htjela podsjetiti da tim potapanjem te platforme i nebrigom o tome 4 godine prekršili smo 2 protokola, off shore protokol i ovaj današnji dumping protokol.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bagarić, Anja
Zahvaljujem.
Evo što se tiče same sanacije eksploatacijske platforme Ivane D nije istina da se ne poduzimaju nikakve radnje. Dakle, od nastanka samog događaja od prije otprilike kao što ste i naveli 4 godine na zahtjev INA-e koja je zapravo vlasnik same bila platforme postupak procjene utjecaja na zahvat sanacije se provodi. Studija je izrađena. U početku je nudila samo jedno rješenje, međutim na traženje našeg Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije tražili smo dopunu studije.
Imamo dva varijantna rješenja jedno ili da ostane kao greben ili da se potpuno ukloni. Zadnja radnja po ovome je bila sjednica Povjerenstva koja je održana 16. siječnja 2025. tako da nakon toga će …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice./…
… studija biti upućena u javnu raspravu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolegice Lipovac-Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice.
Cilj Londonske konvencije i protokola je promicanje učinkovite kontrole nad onečišćavanjem mora. Možete li nam objasniti na koji način se vrši kontrola i postoje li mjere kažnjavanja u tom kompletnom procesu kako bi zaštitili našu obalu odnosno more RH? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bagarić, Anja
I dosadašnjim uređenjem odnosno Zakon o gospodarenju otpadom je već predvidio odredbe kojima se zabranjuje samo potapanje i onečišćenje, a pristupanje ovom protokolu će samo još malo restriktivnije urediti ove takva postupanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puž Kukuljan izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovana državna tajnice. Konačni prijedlog zakona predviđa potvrđivanje Londonskog protokola i njegovih izmjena čime se dodatno regulira zaštita morskog okoliša, međutim mogućim izazovom mogu se javiti u provedbi, posebice u nadzoru nad ilegalnim potapanjem otpada, usklađivanju domaćih propisa s međunarodnim standardima te mogućim troškovima prilagodbe za gospodarske subjekte. Koje konkretne mehanizme predviđate za nadzor i provedbu ovih obaveza te kako ćete osigurati da se ne snose nesrazmjerni troškovi implementacije? Konkretno, kako ćete sankcionirati nepoznatog počinitelja i koliko je uopće moguće očekivati povećanje nadzora nad tako velikim područjem? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bagarić, Anja
Zahvaljujem.
Dakle, ne postoji vrijeme same prilagodbe jer je to već sada zabranjeno i našim zakonodavstvom RH bez obzira na ovo pristupanje Londonskom protokolu. Što se tiče nepoznatih počinitelja, vi kao i svi građani RH dužni smo prijaviti bio kakvu nezakonitu radnju, a što se tiče sufinanciranja troškova za koje ste rekli razmatra se mogućnost o sufinanciranju troškova zbrinjavanja otpada iz mora koji su i mali ribari i profesionalni ribari dužni predati u lučki uređaj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana državna tajnice, poštovani predsjedniče Sabora.
Dakle, Londonski protokol je nešto što naravno treba podržati, svi se sjećamo ili nas se većina sjeća, možda i mlađi ne, ne tako davne 1984.g. kada je nedaleko od Murtera se potopio brod Brigitta Montanari koji je četiri godine bi na morskom dnu sa tisuću tona opasnog vinil klorida. Dakle, to su nekakve opomene iz povijesti koje su itekako ostavile traga na okolišu, al opet evoga i u ono vrijeme brzom intervencijom službi spriječena je veća katastrofa.
Moje pitanje vama je, s obzirom da imamo inspekciju zaštite okoliša, inspekciju zaštite prirode, ribarsku inspekciju kako te sve službe mogu funkcionirati odnosno nadzirati ovaj golemi prostor ako nisu adekvatno opremljene? Dakle, inspekcija zaštita okoliša na primjer u Šibensko-kninskoj županiji nema u posjedu brod s kojim …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… bi mogla nadzirati ovaj prostor.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bagarić, Anja
Evo što se tiče nadležnosti inspekcije zaštite okoliša, inspekcije prirode i ribarske inspekcije kod samog onečišćenja okoliša nadležnost je prvenstveno lučke kapetanije, a što se tiče opremanja ovih inspekcija koje ste rekli, mi i u Ministarstvu i u Fondu za zaštitu okoliša uvijek zapravo raspisujemo i natječaj i nabavljamo dodatnu opremu za bilo kakve aktivnosti koje su vezane i za smanjivanje onečišćenja i za očuvanje okoliša.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Turk izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedniče.
Uvažena državna tajnice, jasno je da je zagađenija mora velik svjetski problem, ali jasno i problem naše RH i česta je predodžba u građanstvu i među svima nama da zapravo uzrok onečišćenja mora su brodovi tankeri i ispuštanje kaljužnog otpada, industrija ribolova, ulja, goriva i sl., a zapravo statistike pokazuju da je 80% onečišćenja mora prouzrokovano djelovanjem sa kopna, dakle vezano za industrija, kućni otpad, dakle i našeg … ponašanja. Ako je to 80% dakle moj komentara, a onda molim i vaš osvrt da svi mi zapravo pa i mjere hrvatske vlade, pa zakoni i pravilnici dijelom budu upravo usmjereni na uzrok onečišćenja upravo sa kopna, a ne iz samoga mora što mislim da do sada nije dovoljno osviješteno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bagarić, Anja
Zahvaljujem.
Evo sustav gospodarenja otpadom na kopnu je razvijen i uređen na način upravo kako bi se spriječilo daljnje onečišćenje okoliša pa tako i mora. Nastojimo održavati kao što sam već maloprije spomenula razne edukacije koje su usmjerene prvenstveno na one najmlađe i uvijek rado ističemo i ponavljamo potrebu odvajanja otpada i sprječavanja daljnjeg nastanka onečišćenja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnoj tajnici.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu. Prva na redu je poštovana kolegica Marković Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Ispred nas je kao što smo već rekli Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz '96. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora, potapanja otpada i drugih stvari i ostatak ovaj koji je poprilično dug, a radi se o protokolu koji je potrebno usvojiti radi pristupanja u OECD, međutim smatramo da to ne bi bio samo glavni razlog zašto bi podržali ovaj protokol. Jadransko more je jedno od najvažnijih bogatstava, jedno od najvažnijih resursa RH i pošto dolazim iz Dalmacije, dolazim iz otoka jako dobro znam kolika je vrijednost za nas, za naš život, kolika je vrijednost našeg mora bilo od gospodarstva, ribolova, bilo od turizma radi kojeg nam u konačnici i dolaze gosti na naš Jadran i radi kojeg se najviše i ponosimo i naravno prometa i svega ostaloga zbog čega je more odnosno naše Jadransko more bitno.
Jadransko more je rekla sam i pomorska ruta koja povezuje Italiju i druge zemlje Sredozemlja, olakšava trgovinu i putovanja i upravo je ovakav protokol nužan da bi se spriječilo bilo kakvo onečišćenje mora i da bi sve one blagodati i koristi koje imamo od našeg mora sačuvali za generacije koje dolaze.
Također, ne smijemo zaboraviti da onečišćenje mora može pridonijeti klimatskim promjenama posebno kad se radi o ispuštanju ugljen dioksida i drugih plinova.
U svojoj ovoj raspravi u ime Kluba SDP-a svakako se trebamo osvrnuti na probleme s kojima se suočavaju ne samo mora nego i oceani, a to je golema količina i zastupljenost plastičnog otpada koje se nalaze na dnu Jadranskog mora. Koliko god mi mislili da je naše more čisto, količina tog otpada je među najvišima u Europi, nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Otpad u Jadran stiže oko 4 miliona ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tijekom turističke sezone poveća do 6 puta i naravno da je to ogromna opasnost na, na zagađenje i onečišćenje našeg mora. Plastika čini 60 i 80% otpada koji se nalazi u europskim morima. Koliko je može se naći, koliko je se može naći u vodama i na dnu hrvatskog mora teško je procijeniti. Stanje tek djelomično ilustrira činjenica da je u sklopu europskog projekta čišćenja mora DEFISHGEAR u koje su sudjelovala 22 broda dviju ribarskih zadruga iz Hvara, iz Tribunja u mrežama izvađeno gotovo 30 tona otpada odnosno prosječno 50 do 100 kilograma po kočarici mjesečno, a to je tek jedan djelić slučajnog otpada koji je se zapleo i našao se u mrežama.
Imali smo ovaj protokol odnosno ovu točku dnevnog reda na dva odbora, jedan je bio Odbor za pomorstvo, drugi za zaštitu okoliša i zaista se tu konstruktivno raspravljalo i jedan od prijedloga je bio upravo ovaj životni, životna situacija da otpad koji se nađe u mrežama ribara da se napravi jedna kampanja bilo kroz ministarstvo i naravno uz suradnju sa jedinicama lokalne samouprave da se u svakom mjestu osiguraju spremnici da ti ribari ponovo taj otpad ne vraćaju u more nego da se na neki način stimulira da to odlaganje bude besplatno i dostupno i da se nalazi u svakoj luci. Mislim da bi to doprinijelo malo k tome da se stvari, stvari krenu mijenjat.
Usprkos svim ovim podacima naši znanstveni iz Splita smatraju da je u Hrvatskoj ekološka svijest solidna i da raste i negdje sam pročitala jednu anegdotu da su u jednom gradu pozvali ronioce da im dođu u akciju čišćenja, pokazalo se da nakon nekog vremena otpada nije bilo. Znači ronioci su bili, jedinica lokalne samouprave, udruge, građani s tog područja sudjelovali su u toj akciji, vidjelu su količine otpada koje je izvađeno, međutim tokom vremena tog otpada više nije bilo tako evo to je jedan dobar način kako da se ekološka svijest raste i to se zapravo dešava, a i s ovim protokolom i ono što sam rekla u svojoj replici sa edukacijama koje trebaju početi od ranije doba trebamo djecu učiti o tome. Naravno da moramo spomeniti i problem mikroplastite i kontinuirano što sam rekla raditi na edukaciji otpada.
U svojoj replici sam također kazala pa evo želim za ovom govornicom ponoviti jel ne znam koliko puta dok se vozim na trajektu vidim da ljudi puše, znači bacaju opušak u more i svaki put se nekako zgrozim nad tim kad znam da se opušak razgradi treba od 1 do 10 godina, pa evo sad samo zamislite koliki broj putnika na trajektima ovaj baci opušak u more i koliko je to, ta mala sitnica koliko onečišćuje naše more. Plastična boca tisuću godina, plastične vreće 240 godina, staklene boce od 1 do 2 miliona godina, automobilske gume 50 godina, tako da na kraj evo sami sebi radimo najveći, najveći problem.
Još jedanput apeliram prema svima nama da dobro razmislimo što bacamo u more, a prema ministarstvu, Ministarstvu zaštite okoliša i Fondu za zaštitu okoliša kao što je i rekla državna tajnica mogu imat partnere i trebaju imat partnere jer ipak mi u našim jedinicama lokalne samouprave možemo provoditi projekte koji će dizati svijest ljudi i naravno da onda se nadam da će fond i dalje osiguravati sredstva za edukaciju i razne projekte.
U raspravi se također želim osvrnuti na činjenicu da je Hrvatska svjetska nautička čarter velesila. Nautički turizam je u porastu, on se odvaja, razvija se stihijski. Mi znamo da se svaka, svaki grad, svaka općina, županija takmiču tko će više sagraditi luka, privezišta, gdje će biti više brodova, koliki će se veći promet ostvariti i to nam ne bi bio, trebao biti primarni cilj jel prije svega bi trebali raditi na tome da se osiguraju protokoli i pravila. Evo imamo samo primjer Dugog Rata koji je bio na jugu Dalmacije, Krila Jesenice i kad vidi kako ta luka izgleda, kako su brodovi nabijeni zapravo koji su preduvjeti ekološke katastrofe ovaj da se nešto desi sve bi nam bilo jasno. Hrvatska posjeduje 40% svjetske čarter flote brodica i jahti. Tu flotu od blizu 2,5 tisuće takvih plovila godišnje koristi oko pola milijuna gostiju. Najbrojniji dio flote su plovidba na jedra, ima ih blizu oko 2.200, pa sad uzmimo 14 do 15 metara takva jedrilica, ona može primit od 7 do 8, od 7 do 8 ili 10 gostiju, ona je opremljena sa nekoliko toaleta, svaki od njih ima crni tank obično kapaciteta od 50 litara i onda naravno da postavljamo pitanje kako, kako ovaj spriječiti da se naše more ne zagadi uz ono, neko je rekao zatvoreno, plitko, nema puno struja. Jedan od prijedloga je da se zakonom obveže da sve marine i privezišta moraju imati uređaje za pražnjenje crnih tankova, pa makar i one mobilne koje djeluju na principu pražnjenja jama na kopnu i da korištenje takvih uređaja postane obveza koja se dokazuje potvrdom, mislim da bi u tom dijelu puno, puno pridonijeli i da se uvede stroga kontrola takvih papira i da se propišu velike kazne svima onima koji ih nemaju, a tankovi su im prazni jer svi znamo što se dešava kad dođe sezona, kad na stotine brodova i jedrilica pohrle ovaj na Jadran i apsolutno nema kontrole i tu se ne bi složila sa predstavnicima ministarstva. Prvo, vi ste govorili o tome da svako od nas treba prijaviti neko zagađenje ili bacanje otpada. Kolegica je govorila o tome da nije problem prijaviti, ali problem je u tome što mi nakon što se desi zagađenje ne znamo o kome se radi, znači počinitelj je nepoznat, a s druge strane ne postoji dovoljno inspektora na terenu, konkretno ni lučkih kapetana, nemaju, nisu osposo…, nemaju odgovarajuću opremu, znači nemaju brodove, da bi to sve skupa kontroliraju, kontrolirali, ma nemaju niti mogućnosti da rade onaj svoj osnovni posao, a kamo da idu u kontrolu i bez da se stanje na terenu popravi, bez da se ulaže u opremu, da se ulaže u ljudstvo, mi nećemo doći do velikih, do velikih pomaka.
Tu bi se još samo nadovezala na jednu stvar, da naš državni i linijski prijevoznik Jadrolinija u brodovima nema tankove za otpadne vode, nema separatore za pročišćavanje crnih i sivih voda, a mi govorimo o tome da nam je strateški cilj našeg društva i države zelena tranzicija, zelena tranzicija flote, smanjenje stvaranja otpada i zagađenja zraka, ali zapravo smo, zraka i vode, ali zapravo smo puno daleko od toga. Svejedno, kao što sam rekla u uvodu Klub SDP-a će podržati ovaj protokol, podržavamo bilo kakvo nastojanje da se popravi kvaliteta mora i da se ide u sankcioniranje svih onih koji rade suprotno i evo zahvaljujem na trudu i angažmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 2. raspravu, u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani kolega Dabo, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem cijenjeni predsjedniče HS.
Državna tajnice sa suradnicom, cijenjene kolegice i kolege.
Ovo je tema koja život znači, 2/3 zemljine površine pripada moru. Moja replika upućena uvaženoj državnoj tajnici je jedan istiniti događaj koji je otprilike bio takav da je uklanjanje potopljenog gospodarskog broda u jednoj od manjih lučica na području grada Novalje stranog vlasnika koštalo je JLS ni manje ni više nego 30 tisuća eura, ničim izazvani nismo bili, a pripisana nam je krivnja i snosili smo troškove, još i danas ne možemo doći u posjed adrese tog stranog državljana. Pa samo sugeriram ako možete iznaći određena rješenja ili prijedloge da to ne bude teret financijski isključivo JLS.
Pored antologijske pjesme Josipa Pupačića i Himne o moru, na što me je nadahnula naša Ivana sa Supetra, pripomenuo bih u ovom izlaganju stihove Klape Soli iz Paga o zlaćenju mora i filozofiju življenja ljudi uz more, a ona glasi ovako:
O more, srićo radosti moja, u tebi sime života zri.
Prva si radost i želja srca moga.
O more, more, umra bi da te ni.
Poštovani kolege i kolegice, danas se nalazimo pred vrlo važnim dokumentom Konačnim prijedlogom Zakona o potvrđivanju protokola iz 1996.g. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari.
Ovaj prijedlog zakona nije samo tehnički akt već ključan korak u našem zajedničkom nastojanju da sačuvamo okoliš, a posebno naš dragocjeni morski eko sustav.
Odluka o donošenju zakona nosi sa sobom veliku odgovornost i potvrđuje našu predanost zaštiti okoliša i održivom razvoju. Ovaj zakon predstavlja dugoročni okvir u kojem se jasno definiraju naši ciljevi za smanjenje onečišćenje mora u skladu sa međunarodnim standardima i obvezama koje proistječu iz globalnih inicijativa za očuvanje okoliša. Svi mi kao odgovorni građani, ponekad i lideri moramo prepoznati važnost ove prilike za poduzimanje konkretnih koraka prema smanjenju negativnog utjecaja ljudskih aktivnosti na naš okoliš. Protokol iz 1996. g. koji potvrđujemo ovim Zakonom rezultate dugogodišnjih pregovora i napora u modernizaciji Londonske konvencije iz 1972. g.
Zašto je to važno? Zbog toga što je Londonska konvencija bila pionir u zaštiti mora od onečišćenja potapanjem otpada, ali je bilo jasno da su potrebni stroži standardi kako bi se odgovorilo na sve složenije izazove modernog društva. Protokol iz 1996. g. proširuje i pooštrava ta pravila, a njegove posljednje izmjene iz 2022. g. jasno ukazuju na sveobuhvatan pristup u zaštiti morskog okoliša.
Jedan od ključnih aspekata ovog Protokola je izričita zabrana potapanja otpada u more, osim u vrlo specifičnim i reguliranim slučajevima. Time se jasno postavlja granica za bilo koju vrstu onečišćenja mora putem otpada, bez obzira na vrstu otpada moramo shvatiti da oceani nisu otpadne jame za naše nepravilnosti. Ova zabrana je važan korak u borbi protiv zagađenja mora jer oceani ne poznaju državne granice. Štetne tvari koje su jednom, koje se jednom nađu u moru mogu se širiti i na druge teritorije, stvarajući globalnu prijetnju za okoliš, zdravlje i sigurnost sviju nas.
Potpisivanje ovog Protokola omogućuje nam da preuzmemo odgovornost za onečišćenje koje može imati dugoročne negativne učinke na ekosustave, zdravlje morskih organizama i na krajnje zdravlje ljudi. Kao država sa velikim priobalnim područjem i velikim interesom za očuvanje svojih morskih resursa, Hrvatska mora biti predvodnik u promoviranju odgovornog upravljanja otpadom i zaštitom mora. Ponavljam, zaštitom mora. To uključuje i zabranu spaljivanja otpada u moru, što je bilo prisutno u prošlim godinama i još uvijek može predstavljati prijetnju ako se ne provedu stroge mjere kontrole. Ovaj Zakon također, uvodi principe predostrožnosti, što znači da će svaki oblik djelatnosti koji može imati negativan utjecaj na okoliš, biti podvrgnut strogim ekološkim standardima. Svaka aktivnost koja bi mogla uzrokovati štetu bit će zabranjena, osim ako se jasno ne dokaže da je sigurna za okoliš.
Naša dužnost je da zaštitimo naš planet za buduće generacije i to je odgovornost koju ne smijemo ignorirati, a nadasve propustiti. Uključivanje mehanizama usklađenosti i razmjeni informacija među državama, potpisnicama Protokola omogućit će nam još bolje međusobno koordiniranje aktivnosti zajedno s ostalim zemljama koje su potpisale Protokol. Hrvatska će moći bolje pratiti i provoditi mjere zaštite okoliša, smanjujući rizik od ilegalnog zagađenja i stvarajući transparentne i učinkovite sustave kontrole.
Ovaj prijedlog zakona također, pokreće pitanje održivog razvoja i našeg doprinosa globalnim ciljevima, poput Cilja 14 iz Agende 2030. za održivi razvoj UN-a koji se odnosi na očuvanje i održivo korištenje oceana, mora i morskih resursa. Ovaj Zakon nije samo korak prema ispunjenju naših međunarodnih obveza, već i prilika da pokažemo predanost u očuvanju okoliša na globalnoj razini. Naša politička politika očuvanja mora treba biti usklađena sa najnovijim znanstvenim saznanjima, ali i s potrebama lokalnih zajednica koje ovise o zdravim morskim ekosustavima.
No, ovo nije samo međunarodni, već i lokalni problem. Zagađenje mora utječe na gospodarske grane ribolov, turizam, zdravlje i cijelu gospodarsku stabilnost priobalnih zajednica. Nije dovoljno samo poduzimati mjere na globalnoj razini. Potrebna su i konkretna ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje, nadzor i provođenje zakona na terenu. Samo na taj način možemo osigurati da naš morski okoliš bude zaštićen na svim razinama, od najviših političkih odluka do svakodnevne prakse. Ono što također, želim istaknuti i što je od presudne važnost i za budućnost svih naših inicijativa je stalna prilagodba zakonodavstva i provođenje zakona prema novim izazovima.
Promjene u okolišu i nove tehnologije mijenjaju prirodu onečišćenja i nužnost provedbe novih strategija zaštite mora. Ovdje se ne radi samo o zakonodavnom okviru, već o promjeni načina razmišljanja i ponašanja svih nas prema okolišu. Kroz donošenje ovog Zakona Hrvatska će postati, poslati jasnu poruku i svojim građanima i svijetu da smo ozbiljno posvećeni smanjenju onečišćenja mora, ne radi se samo o formalnoj obvezi već suodgovornosti koju preuzimamo prema okolišu, našoj djeci i budućim generacijama.
Na kraju želim naglasiti da je svaki zakon koji se bavi zaštitom okoliša i smanjenjem negativnih utjecaja na naš planet korak naprijed, no on je sam početak, bit ćemo testirani po tome kako ćemo ga provesti, kako ćemo osigurati da se njegove odredbe ne samo usvoje nego i provedu na terenu. Ako želim da naš zakonodavni okvir bude uspješan moramo biti ujedinjeni i kao država i kao društvo. To uključuje i podršku našim nadležnim institucijama u gradnji sustava za nadzor i kontrolu, ali i stalnu edukaciju naših građana o važnosti očuvanja prirodnog nasljeđa.
Poštovane kolegice i kolege, donošenjem ovog zakona omogućit će Hrvatskoj da postane još odgovorniji sudionik u zaštiti morskog okoliša te će potvrditi našu predanost održivom razvoju, smanjenju onečišćenja mora i očuvanju prirodnih resursa za buduće generacije. Zato vas sve pozivam je nas mali broj, al kod donošenja ovog zakona da podržite ovaj prijedlog zakona jer kroz njega činimo značajan korak prema boljoj budućnosti za nas, za našu djecu i za naš planet. Zahvaljujem na pozornosti.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovana zastupnica Dušica Radojčić. Izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovane kolege i kolegice. Nema nikakve sumnje da neće bit protivljenja usvajanja ovom prijedlogu zakona, čuli smo od prethodnih govornika koliko je Jadran svima prirastao srcu. Jedino mi je žao što Hrvatska donosi ovaj zakon samo zbog toga što mora pristupiti, što želi pristupiti OECD-u, a nismo to učinili ranije shvaćajući pogubnost odvajanja otpada u more.
Konvencija postoji više od 50 godina tako da smo to mogli učiniti i prije. Ovim protokolom, dakle Damping protokolom zabranjuje se odbacivanje otpada u more. Imamo slučaj potapanja Inine plinske platforme Ivana D na sjeveru Jadrana, platforma je potonula 2021.g., a Državni inspektorat je još 2021.g. izdao rješenje da se konstrukcija treba izvući iz mora INA se oglušila pa je zbog tog ne postupanja Državni inspektorat tužio INA-u općinskom sudu. Ne znamo je li i kako je taj spor završio, ali se radi o tome da je INA ignorirala službenu državnu instituciju i zakonske propise, a od vlade je dobila prešutnu podršku. Takvim postupanjem izravno su prekršene odredbe čak dva protokola, Protokol Offshore i ovaj današnji Damping protokol.
Kao što smo čuli postupak procjene utjecaja na okoliš za potonulu platformu je još uvijek u tijeku pa danas četri godine kasnije ipak još uvijek ne znamo da li INA treba izvući iz mora platformu ili ta platforma može ostati na dnu kao umjetni morski greben.
Imamo i drugi slučaj, nasukani brod Deala u Raškom zaljevu koji je još uvijek tamo, a prošlo je devet, deset mjeseci i predstavlja zaista veliku ekološku opasnost. I s ovog mjesta sam upozorila na to i lokalna samouprava upozorava, ali su postupci saniranja te štete prespori, štoviše brod ostaje tamo vremenske nepogode, postoji velika opasnost da se dogodi ekološka katastrofa.
Evo svi su govornici prije mene danas govorili o značenju Jadranskog mora kao najvažnijeg nacionalnog resursa. Slažem se. Govorili su o nužnosti smanjenja negativnih utjecaja, bilo je tu i patetičnih tonova i citiranja stihova, što nam sve govori o emocijama koje nas vežu za Jadransko more i to je u redu, kažem nije loše. Ali svi ovi prije navedeni primjeri nam govore da kad se neka nezgoda dogodi, poput Deale ili Inine platforme da reakcija nije primjerena i nije dovoljno brza. Ako zakon postoji samo na papiru isto je kao da ne postoji, ako je reakcija je spora katastrofa je izglednija.
Konvencija o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada usvojena je čuli smo 1972.g. dakle na snazi je više od 50 godina, taj je međunarodni sporazum usvojen radi dizanja svijesti o onečišćenju mora ljudskim djelatnostima. S godinama je konvencija obuhvaćala sve veći broj zabrana odlaganja različitih vrsta otpada u more, npr. iskopanog materijala, industrijskog otpada, radioaktivnog otpada, zabranu geo inženjeringa i posljednje zabranu odlaganja kanalizacijskih muljeva u more. Ipak uz određena ograničenja dopušteno je razmatranje odlaganja nekih vrsta otpada na dno mora poput npr. skladištenje ugljika, ali naravno uz prethodnu procjenu utjecaja na okoliš i izdanu dozvolu. Iznimke zabrane odlaganja otpada u more propisane su u aneksu jedan protokola.
Zapravo bih iskoristila priliku rasprave o zabrani odlaganja otpada u more za isticanje jedne aktualne i važne teme za naš Jadran, a to je onečišćen je mora otpadom koje dolazi s brodova što je veliki okolišni problem. njegove se posljedice mogu vidjeti na plažama izloženima vjetru i valovima, radi se o velikim nakupinama plastičnog otpada jer sve što se odbaci s plovila, a pluta, dospije na neku obalu. Imamo naravno i gorući problem mikro plastike, ali o tome neki drugi put jer ću danas govorit o ne funkcionalnom sustavu odlaganja pasivno uhvaćenog otpada u ribarskim mrežama.
Ribari iz mora izvlače i otpad pa se postavlja pitanje što učiniti s tom vrstom otpada. Oni sami upozoravaju na ozbiljni problem nemogućnosti odlaganja prikupljenog otpada, ali i starih mreža, kašeta, stiropora i drugih materijala koji se više ne upotrebljavaju. Što se slučajno prikupljenog otpada u mrežama time iako neki savjesno i odgovorno čiste more suočavaju se s ozbiljnim izazovom, nedostatkom adekvatnih mjera gdje prikupljeni otpad mogu odložiti odnosno nedostatkom infrastrukture na kopnu. Udruga Sunce iz Splita bavi se tim problemom i ističe da sustavi za odlaganje otpada na kopnu još uvijek nisu dovoljno razvijeni, a postojećih opcija je malo i neučinkovite su. Problem postoji već niz godina, a nadležna tijela još uvijek nisu ponudila rješenje. Bez adekvatne infrastrukture napori ribara ostaju bez učinka jer, ribari se nalaze u paradoksalnoj situaciji, obavezani su zakonom, ali ostaju bez stvarnih rješenja na terenu. Važno je naglasiti da prema važećim propisima, svako iskrcajno mjesto mora biti primjereno opremljeno u kontekstu zbrinjavanja otpada i za to su isključivo odgovorne lučke uprave, gradske ili županijske, međutim, događa se paradoks.
Prema zakonu, ribari koji dovuku otpad koji su pronašli u moru, ne samo da ga nemaju kud odložiti, nego moraju i platiti njegovo zbrinjavanje. Iako bi trebali biti poticani u svojim naporima za očuvanje okoliša, trenutna zakonodavna situacija dodatno opterećuje ribare koji plaćaju svoje odgovorno ekološko djelovanje. Problem je lako riješiti i to postavljanjem kontejnera za odlaganje pasivno ulovljenog otpada i nenaplatom prihvata takvog otpada.
Ali kod nas je izgleda i to veliki problem, postaviti obične kontejnere. Negdje kontejneri i postoje, ima takvih primjera u ribarskim lukama, npr. Ribarska zadruga Adria koja upravlja Ribarskom lukom Tribunj. Ona je uspostavila takav sustav prikupljanja odlaganja otpada, a troškove odvoza otpada snosi iz vlastitih sredstava. U tom Tribunju je krajem prošle godine održan okrugli stol na temu zbrinjavanja otpada u ribarskim lukama i jedan od zaključaka bi upravo taj da ribari nemaju podršku sustava.
Brodski otpad, što uključuje i pasivno ulovljeni otpad treba bit odložen u lučke uređaje za prihvat brodskog otpada, a to je dužno osigurati tijelo koje upravlja lukom. Ribarima se odlaganje pasivno ulovljenog otpada, da zaključim ovaj dio izlaganja, ne smije naplaćivati. A drugi problem koji se također, godinama ne rješava je ispuštanje tekućeg otpada s plovila, zauljenih voda, fekalija i svih drugih tvari koje onečišćuju morski okoliš. Dobar dio, najveći dio, rekla bih od tisuća jahti koje se sidre u skrivenim uvalama u cijeloj Jadranu, ispuštaju svoje tankove u blizini obale, u more. Bezbroj puta sam odlazeći na neki tihu plažu zaštićene uvale ujutro našla tragove fekalija jahti na površini mora.
Crni tankovi su zakonski regulirani, obaveza ugradnje tanka za sve nove brodice opremljene sanitarnim čvorom propisana je europskom normom koja se u Hrvatskoj primjenjuje još od 2006. g., a pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama proširio je tu obavezu na postojeće brodice i odredio prijelazno razdoblje za ugradnju tanka do kraja 2021. g. Obaveza se odnosila i na ugradnju priključka za pražnjenje tanka na kopnu. Pretpostaviti je bilo da se zaključno s tim rokom do kraja 2021. g., da su trebala, da je trebala biti izgrađena i prateća infrastruktura na kopnu, što se međutim, nije dogodilo.
Premda današnji propisi zabranjuju ispuštanje otpadnih voda s plovila u more i propisuju uvjete za luke i za plovila, praksa pokazuje da situacija na terenu uglavnom ne odgovara onome što je propisano. Ovlaštenici koncesija za nautička sidrišta tako su prema važećim propisima dužni prikupljati otpad s brodova na sidrištu. To jest, zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje da koncesionar nautičkog sidrišta odgovara za sigurnost i red na sidrištu, da je dužan prihvatiti komunalni otpad s plovila, a može pružati i ostale usluge nautičarima sukladno ugovoru o koncesiji o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.
Što je realnost? Realnost je da stanica na kopnu za prihvat tekućeg otpada i dalje nema dovoljno, ali nažalost nema nikakvog sustava kontrole i kazni. Tisuće jahti plovi Jadranom. Evo primjer, na 14, 15-metarskoj jedrilici obično boravi 8 do 10 gostiju, opremljene su sa 2, 3, poneke čak i s 4 toaleta, a svaki od njih ima crni tank obično kapaciteta do 50 litara. U najvećem broju slučajeva, tank se otvara i preko maceratora ili usitnjivača, sadržaj crnog tanka se ispusti u more, a mjesto ispuštanja je prepušteno savjesti voditelja broda.
Neke su marine izgradile potrebnu infrastrukturu, rijetke su, ali ima i takvih i čak osigurale besplatno pražnjenje crnih tankova i to ne samo za svoje stalne goste, već i za plovila u tranzitu. Ako već naplata odvraća od korištenja takvih stanica za ispumpavanje tih tankova, osigurajmo besplatno pražnjenje tankova i očuvajmo čisto more jer ćemo na kraju ipak višestruko profitirati. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i prva će govoriti poštovana zastupnica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo iako sam u ime kluba, imam još potrebu reći nešto u svojoj pojedinačnoj raspravi. Smatram da su i rasprave na odborima i danas bile konstruktivne i da svi imamo jednak i isti cilj, a to je da se sačuva naše more za generacije koje dolaze. Meni se svidjelo bilo izlaganje državnog tajnika na oba dva odbora. Entuzijazam u kojem je on govorio o Protoku danas i onome što će doći kasnije nakon ovog Protokola jer kao što je rečeno u dosadašnjim raspravama, protokol, to nešto na papiru, međutim, ono što će se dešavati kasnije i da li će se te stvari u stvarnosti kontrolirati i primjenjivati, to je već druga stvar. Mislim da je tu čak i jedno pitanje bilo o tzv. rendžerskoj službi o kojoj nas je uputio državni tajnik i on je sam istaknuo da je jako zabrinut s obzirom na situaciju danas, što se tiče mora i što se tiče postupaka, bilo i u nautičkom prijevozu, bilo u svakodnevnom životu stoga s ovog mjesta i u svoje ime mogu pozdraviti osnivanje tako te rendžerske službe i tražili smo da nam se predstavi kako će to izgledati na, na Odboru za zaštitu okoliša, pa evo mogu samo još jedanput zamoliti predsjednicu da na jedno od budući odbora stavi i tu točku tako da bi i svi mi, pogotovo mi koji imamo dosta iskustva sa terena mogli doprinijeti tome da stvari u praksi funkcioniraju kako treba.
Spominjali smo, spominjali smo nedovoljan broj ljudi na terenu. Kad govorimo o ljudima naravno govorim o državnim i bilo kakvim inspektorima, govorimo o lučkim kapetanima, pa evo samo na primjeru od mog, mog otoka mislim da imamo na raspolaganje tri lučka kapetana koji nisu uopće opremljeni kako treba. Nemaju potrebne brodove i ono najgore ako se nešto desi u tim prvim satima kad je zapravo najvažnije biti spreman zapravo nemamo s kime reagirati. Mi smo puno puta nudili inicijative te ću stoga i danas ponoviti da jedinice lokalne samouprave imaju ljude, imaju profesionalce najčešće kroz vatrogasne službe koje bi kad bi se opremile potrebnim opremama, brodom, zaštitni mrežama itekako bile sposobne reagirati kako se kaže ono na prvu i omogućiti da se ta katastrofa spriječi. I kao što sam rekla na odboru ponovit ću i danas i ministarstvo i fond za zaštitu okoliša u jedinicama lokalne samouprave i županije itekako ima partnera i vjerujte mi svi smo mi itekako zainteresirani da pridonesemo tome da se more zaštiti, da se sačuva, da se smanji mogućnost bilo kakvih ekoloških katastrofa i u konačnici da se smanji količina otpada. Evo u mom gradu postoji ovi odlagalište u samoj luci to apsolutno košta toliko malo novaca tako da mogu isto pozvat sve kolege da u svojim lukama stave mjesto gdje će ribari moći ovaj izbaciti sav taj otpad koji nađu u moru.
I mislim da o zaštiti mora ne možemo govoriti, a da ne spomenemo i devastacije pomorskog dobra. Također se u tom dijelu digla svijest ljudi. Gradonačelnica sam od 2013. godine i već od tog, te godine se detaljno bavim pomorskim dobrom i moram reći da se svijest ljudi podigla i da trebaju biti još strože kazne šta se tiče ne znam nasipanja plaža, nelegalne izgradnje te stvari se apsolutno ne bi smjele niti malo tolerirati odnosno kazne koje bi prema tim počiniteljima trebale ići trebale bi biti zaista, zaista stroge.
Naravno kad se nešto napravi, devastira, baci smeće u more, u prirodu i bilo šta slično ono s čime se mi sučeljavamo, a to je odnosno suočavamo je da mi često ne znamo tko je to napravio. Znači raditi prijavu protiv nepoznatog počinitelja, jedinice lokalne samouprave kroz svoja komunalna društva saniraju to, međutim učinak nije postignut jer nitko nije kažnjen. Nažalost u našoj državi još se nalazimo u situaciji da se stvari mogu samo mijenjat na bolje ukoliko postaje, postoje novčane kazne za počinitelje i tek onda ljudi reagiraju, a za one generacije koje dolaze neću ovaj, moram spomenut još jednom tu edukaciju jel o važnosti očuvanja prirode, mora i svih naših bogatstava se uči od malih nogu i opet naglašavam potrebu da se kroz ministarstvo provode odgovarajuća sufinanciranja i programi za to.
I na kraju ću završiti evo malo osobno, mi smo u našeg gradu i na otoku provodimo već godinama projekat Dica mora. To je edukativni projekat gdje radimo sa svim udrugama na našem području, radimo sa vrtićima, radimo sa školama. Na proljeće djeca ovaj kroz neke zabavne igre čiste sa nama plaže, radimo razne slikovnice i na takav način ih pokušavamo motivirati i to može biti primjer za sve druge.
Evo, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovani, a pardon imamo jednu repliku od poštovane zastupnice Radojčić.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Da, htjela bi se osvrnuti na gospođu Marković koja je spomenula entuzijastični način na koji je jučer državni tajnik iznio ideju osnivanja rendžerske službe. To je izazvalo veliki interes, pa bih zaista vas onda molila da me onda podržite kad to budem predložila odboru da se održi jedna sjednica na kojoj bi nam bio predstavljen taj rendžerski sustav budući da svi znamo iz prakse da Državni inspektora zapravo je u velikoj mjeri oslabljen, da ima jako puno propusta u njegovom radu i generalno postoji veliko nezadovoljstvo isto mislim naročito što se tiče djela inspekcije zaštite prirode. Malo je ljudi, potkapacitirana je cijela služba, fali materijalno nisu opremljeni, ljudski sve manje i manje inspektora ima. Pa zapravo onda postaje jako interesantno na koji način bi rendžerska služba mogla obavljati funkciju, biti brža, učinkovitija od Državnog inspektorata …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… pa ću zaista to predložit.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem, pa evo je dobro ste kazali da Državni inspektorat nije funkcionalan i vjerojatno nedostaje, ma ne vjerojatno nego sigurno nedostaje ljudi. Ja znam da se mi suočavamo s tim da ni nelegalnu gradnju koju jedinice lokalne samouprave prijave da ne stignu izaći na teren, a kamoli da se bave još ovim dodatnim stvarima. Tako da biti će interesantno vidjeti kako će se ta služba organizirati i možemo samo pozvati ministarstvo da to predstavi u, na, na odboru i to je to, evo možemo samo dat potporu da se krene i da se stvari počnu micati.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govorit poštovani zastupnik Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Možda neću zvučat toliko pametno, nemam laptop ispred sebe kao kolege iz Možemo! i SDP-a, pa ću ovako malo iz glave, malo, malo ću gledat natuknice na papiru.
Krenut ću od kraja, pohvaljujem kolegicu Marković što dječica u Supetru skupljaju škovace s plaža, ali takve akcije čišćenja imaju više-manje sve JLS na Jadranu, niste vi svijetli primjer, vi ste samo jedna lokalna samouprava u nizu koja educira djecu o važnosti zaštite okoliša i stoga imate dakle vi ste u tom vlakiću.
Što se tiče, evo od kraja, malo režijska služba, malo smo skrenuli s teme, dakle okej, dobra ideja, drago mi je da su kolege iz DP-a to predložile, vidim da su malo ovaj ljubomorni kolege iz Možemo! što te teme zaštite okoliša nisu njihove teme nego su teme koje podržavaju apsolutno sve stranke. Onaj vaš meritum nije zelena priča nego vok priča, čisto da malo to, da se malo dođemo i na meritum,
A što se tiče režijske službe ajmo od početka. Dakle, prvo bi trebalo u sustavu zaštite prirode napraviti stručne podloge za sva zaštićena prirodna područja koja ne postoje, jako su stare stručne podloge, mahom su donesene '70.-tih godina, imamo 9 kategorija zaštićenih prirodnih područja po Zakonu o zaštiti prirode, napraviti reviziju kategorizacije, a onda vidjeti ove postojeće režijske službe koje postoje i županijske i u parkovima prirode i u nacionalnim parkovima, kako bi se one mogle objediniti odnosno umrežiti i na posljetku sve to skupa premrežiti sa Inspekcijom zaštite prirode koja također postoji svugdje u Hrvatskoj. Da li će svi imati iste uniforme, iste ambleme ili nešto, zašto ne, ali je zapravo najveći problem kod toga zakonska regulativa odnosno što je Zakon o zaštiti prirode kad dođete na sud zadnji zakon o kojem sudac vodi računa, a to je nešto što se tiče kad gledamo u trodiobe vlasti, ne tiče se nas nego se tiče ovoga kolega, kolega, kolegica sutkinja i sudaca.
Dakle vezano uz vatrogasce spominju se vatrogasci, trebaju ih opremiti da oni mogu ići na intervencije. Pa da, opremljeni su, idu na intervencije, više-manje sve JVP pogotovo u većim gradovima imaju brodove, imaju plutajuće brane, izlaze na intervencije i na rijekama i ponovit ću i u priobalju odnosno na obali.
A kad govorimo o moru kao najvažnijem resursu, naš planet 510 milijuna km2, 149 kopno, 361 milijun more, dakle velika većina toga je more. Hrvatska je također pomorska zemlja, na našem Jadranu od 138 tisuća km, dakle imamo čak 36 tisuća km samo našega teritorijalnog mora, dakle koliko imamo na kopnu zajedno sa onim dijelom koji smo proglasili kad smo proglasili gospodarski pojas mi imamo više teritorija na moru nego što imamo na kopnu. Dakle Hrvatska za razliku od Mađarske koja mora nema, Hrvatska ima more odnosno duplo je veća nego što je kopneni dio Hrvatske. Hrvatska ima čisto more i to moramo naglašavati stalno, 95% našeg mora ima izvornu kakvoću, 95%, samo 5% mora nema izvornu kakvoću, doduše moram biti iskren i reći da je tih 5%, pardon tih 95% uglavnom otvoreno more, nije obalno more. Zatim u drugoj kategoriji koja je druga najčešća kategorija imamo uglavnom mora koja je u manjim turističkim naseljima, koja imaju nešto lošiju kvalitetu mora za vrijeme turističke sezone, naravno zbog povećanja prije svega komunalnih otpadnih voda. Treća kategorija je iznimno rijetka, to je možda još vezano uz djelomično uz riječki zaljev, uz kaštelanski zaljev, ali sve rjeđa i rjeđa. A četvrtu kategoriju, dakle onu najprljaviju, najonečišćenije more mi u Hrvatskoj i nemamo, to ima Italija, sjeverni dio Italije oko ušća rijeke Po, konkretno Venecija. Ako ste bili u onoj famoznoj gondoli onda ste vidjeli o čemu se, o čemu se radi. Dokaz da mi imamo čisto more su i plave zastave, imamo nekoliko stotina plavih zastava izvješeno na hrvatskim plažama, dakle Hrvatska ima čisto more.
Ovdje niko nije spomenuo da imamo sporazum 30-30 odnosno da do 2030.g. moramo zaštititi 30% kopna i 30% mora i na tom polju smo jako napredni jer imamo 3 nacionalna parka, 2 parka prirode isključivo na moru od Brijuna, Kornata, Mljeta, lastovskog otočja i Telašćice, dakle napredujemo, a moramo naglasiti da imamo jako veliki dio ekološke mreže koja je odnosno Nature, tako da je taj prostor već u velikoj mjeri, mjeri pokriven.
E sada na samu temu o kojoj nema puno što reći. Super, Londonska konvencija, protokol, treba podržati i drago mi je da nas je članstvo u OECD-u potaknulo na ovo iako moram naglasiti i prije nije bilo dozvoljeno potapanje otpada, brodova i bilo čega jer sve ono što nije izričito dozvoljeno, a to je poštovana državna tajnica istaknula, je zabranjeno, dakle nisi ni prije smio baciti stari štednjak, staru perilicu u moru ili bilo što drugo ili potopiti brod, ali sad smo još jednim dokumentom to naglasili i kroz ovu raspravu senzibiliziramo javnost o važnosti čuvanja čistoga okoliša.
Nesreće se događaju, evo imali smo i tu, ja sam spomenuo '84.g., tu famoznu Brigittu Montanari koja nam je svima ja vjerujem ostala u sjećanju, tako da pitanje je kad će se to ponoviti.
Jedan od problema koji je ovdje istaknut je problem otpada koji nam dolazi iz, s juga, dakle mi imamo sreću što nam morske struje ulaze kroz Otrant uz hrvatsku obalu, pa idu prema Italiji jer Italija, pogotovo ovaj sjeverni dio Italije je jako zagađeno more, međutim imamo nesreću što eto naši ne susjedi, al evo odmah blizu su nas, Albanci jako često imaju situaciju da su i odlagališta tik uz more, čak u obalnom pojasu, pa taj šleper katkada zanese se, šofer nije baš vješt, pa iskrene smeće u samo more, a onda malo s jugom, malo sa morskim strujama to dođe npr. na Mljet, na Elafite ili ko za gdje i to je nešto što na čemu se radi i imamo stalnu koordinaciju između ministarstva i nadležnih službi u Albaniji i taj problem vidimo da je zadnjih godina nije toliko akutan, ali treba stalno voditi računa.
Uglavnom da nekako ja rezimiram, znači ova konvencija odnosno protokol super, bravo idemo u pravom smjeru, ali drago mi je da se ovdje još jednom istaknulo da upravo ova vladajuća većina kojoj pripada i moja Hrvatska demokršćanska stranka je upravo vodi daleko najviše računa o zaštiti prirode i okoliša, puno više nego bilo koja vlada prije bez obzira što se neki kite zelenom bojom zapravo su crveni, nisu zeleni. Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo četiri replike, prva je poštovane zastupnice Radojčić.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Ma da htjela sam samo reći da vašem zajedljivom komentaru o ljubomori zbog angažmana na zaštiti okoliša zbilja nema nikakvog mjesta, pogotovo kad znamo da upravo političke stranke desnog predznaka kao što je vaša rade, aktivno rade na bitnom smanjenju standarda zaštite okoliša. Evo očekuje se da će EU upravo zahvaljujući strankama poput vaše ukinuti niz bitnih ekoloških mjera koje će ne samo smanjiti standarde zaštite okoliša nego ugroziti i sve ono što smo do sada postigli, tako da ovom zajedljivom komentaru stvarno nema mjesta.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana kolegice, moja Hrvatska demokršćanska stranka pripada Grupaciji IPP-a Europskih pučana dakle stranke desnog centra koje u svojim programima imaju iznimno istaknute upravo zelene politike koje nisu tobože nego stvarno zelene, vaše su stvarno crvene to je jedna stvar. Druga stvar, čisto da malo idemo na meritum, vi ste sad rekli nešto onako fiktivno, a meritum je ja vas pozivam da vi meni pokažete ta pusta stabla gdje su u Zagrebu posađena.
Ja odgovorno tvrdim da je Zagreb, pogotovo nakon vjertoloma prije nekoliko godina u minusu što se tiče posađenih odnosno fonda stabala ne u plusu i to u debelom minusu, a ja sam osobno zasadio više stabala u akcijama pošumljavanja nego vaša stranka zajedno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Turk.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući.
Uvaženi kolega, htio bi se kratko osvrnuti upravo na temu, ja bi rekao generalnog stava o prizivu zaštite okoliša. Dakle, imajući tu činjenicu da već podosta godina vodim grad, vodim Zaprešić mogu dobro i kvalitetno procijeniti sa one praktične stvari čitav niz aktivnosti mjera koje su vezane na zaštite o okolišu i što se sa protokom vremena unatrag pet, deset ili petnaestak godina događa u našoj državi. Jasno je da ovdje treba direktno reći da je hrvatska Vlada sa čitavom niza mjera kako zakon tako i programa, pravilnika, projekata, a onda i osiguranih novaca kako kroz eu fondova onda jasno i kroz vlastita sredstva u sinergiji sa svim čimbenicima kada govorimo o zaštiti okoliša napravili ogromni i veliki iskorak u odnosu na vrijeme koje je prije toga bilo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Turk, evo drago mi je da ste to napomenuli, dakle osim Zaprešića ja bi volio spomenuti i Šibenik koji je kad govorimo o onom zbrinjavanju otpada, a tema je srodna, dakle vodi u RH, a tamo vidi čuda na vlasti je HDZ sa partnerima iz Hrvatske demokršćanske stranke, vidi čuda tamo gdje upravlja Možemo! zbrinjavanje otpada je zadnje.
Dakle, Šibenik gdje upravlja ova vladajuća većina ima najnapredniji, najmoderniji centar za zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj, a Zagreb na začelju kolone i to su vam činjenice, a ne fikcija.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Gospodine Zekanoviću vi ste tu da obezvrijedite svaku raspravu pa i ovu hvalevrijednu raspravo o zaštiti mora. Ja vam zapravo ovdje želim reći da nakon vaše rasprave sve ovo je bespredmetna, naše more je čisto pa što ćemo onda o tome raspravljati. Kako ste čovjek s mora dakle ja vas sada pitam, jeste li možda u zadnje vrijeme u zadnjih godinu dana bili uz uzgajališta riba? Znate li kako tamo izgleda mora i zašto se po vama uopće bune mještani koji tamo žive kad je sve čisto kristalno? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana kolegice DRagić, onaj koji gleda ovu raspravu ne misli sigurno ako je objektivan da sam obezvrijedio ovu raspravu jer o sustavu zaštite prirode znam daleko najviše od ovih nazočnih u sabornici, daleko najviše i mislim da sam dodao dodanu vrijednost upravo ovoj raspravi. Dakle, da vi znate miligram koliko ja znam ovdje vi biste rekli nešto mudrije nego što ste rekli.
Što se tiče uzgajališta ima problema, ali ta stvar je isto dosta prilično, prilično regulirana.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Zekanović čuli smo da postoje političke opcije koje su stavili svoje ruke na zelenu politiku i govore da je to njihovo pravo izvorno i da se oni samo i isključivo time bave i da te druge strane u Hrvatskoj nemaju neke takve poglede na zelene politike. A onda gledamo kako žive ti političari iz tih stranaka, pa recimo imamo jednu političarku zastupnicu koja je u predsjedničkoj kampanji govorila isto o zelenim politikama, a istovremeno imaš vilu s bazenom znači to je nespojivo, nespojivo i to ne mali bazen 36 kvadrata i sad nas uvjeravaju mi smo ti koji živimo zelene politike. Ne živiš. Ako izađeš na lokalne izbore i daš obećanje da će, kako su ono izveli performans, rekli su dok drugi otvaraju mi ćemo zatvoriti 2021., odnosilo se to na odlagalište otpada Jakuševac. Evo m smo u 2025. nema zatvaranja. Zašto? Jer su na najvažnijoj politici pali to je ono što su obećali i tu građani moraju pogledati što se tu događa, ko ih ustvari predstavlja kroz te zelene politike. Rade tj. govore jedno, a rade sasvim drugo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Borić, evo drago mi je da ste i vi s obzirom da se o ovoj temi svi slažemo, svi smo za ovaj protokol odnosno konvenciju, pa drago mi je da ste malo evoga došli na meritum politički, dakle da oni koji su zeleni zapravo su isključivo crveni, zelena boja im je samo kamuflaža o tome niti imaju pojma, a jedino što oni znaju izigravati onako da su mudri i pametni pa će doći sa laptopom na govornicu i s njega čitati svoje govore.
Dakle, zašto jer oni ne printaju papir, ali, ali ća što ste vi rekli lijepo napravit će bazen protiv kojih se bore, a čekaj ljudi aj malo se dogovorite. Dakle, vratio bi se samo na još jedan mali detalj, izazivam vas kolegice Dragić dajte mi katastar posađenih stabala u Zagrebu i koliko šumskog fonda ima danas u odnosu na prije 4 godine minus.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Irene Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kao što smo već imali prilike čuti danas ovdje nautički turizam je u porastu u Hrvatskoj ali se nažalost odvija stihijski. Našim morem kao što znamo plovi sve više brodova, jedrilica, katamarana, jahti, a onečišćenje mora danas je jedan od najvećih ekoloških problema koji dovodi do u konačnici izumiranja i flore i faune.
S tih jedrilica, brodova, jahti svakodnevno se u more izlijevaju i kemikalije i deterdženti i pesticidi koji se nalaze u fekalnim otpadnim vodama što ugrožava morski sustav, gospodarstvo, a i naše zdravlje. Primjerice u cijelom zadarskom kanalu nemate ni jedan spremnik za fekalne vode, a tako je vjerujem i u dobrom dijelu Jadrana.
S obzirom na sve veći broj plovila pitanje je kako će nam vrlo skoro izgledati naše more jer kada njega uništimo ni turista nam više biti neće. Što smo učinili da bi se osigurali spremnici i prestalo sa izlijevanjem fekalnih voda u more? Nažalost uz sve ove tragične događaje vezane za Jadroliniju u posljednje vrijeme nekako je u drugi plan palo da državni linijski prijevoznik u brodovima nema tankove za otpadne vode. Jadrolinija u brodovima nema ni separatore za pročišćavanje crnih i sivih voda. Dokumenti iz Jadrolinije jasno govori o tome kako nam se država i sustav raspadaju po vertikali. Jasno je da državni brodar ne poštuje propise, zakone ni proceduru.
Jadrolinija nije imala pročišćivač za crne i sive vode i na najmodernijem trajektu koji je trenutno u floti. Kažu da je naj… kažu, oni kažu da je najvažniji strateški cilj društva zelena tranzicija flota, smanjenje stvaranja otpada i zagađenja zraka, vode i tla te osiguranje sigurnog i po okoliš prihvatljivog zbrinjavanja otpada. To im piše na njihovim web stranicama. Oni su čini mi se do kraja 2024. sve ovo o čemu sada govorim trebali imati na svim svojim brodovima.
Glavni izvor bakteriološkog onečišćenja mora su otpadne vode fekalnog porijekla koje iz različitih izvora dospijevaju u more. Crna otpadna voda sadržava patogene organizme, viruse i bakterije koji mogu uzrokovati bolesti ljudi uključujući i salmonelu i hepatitis A i E i probavne bolesti i infekcije. Zato je crna otpadna voda opasnost za javno zdravlje ako se ispušta u akvatoriju koji se iskorištava za rekreativne aktivnosti poput kupanja, ronjenja i nautičkog turizma. Upravo ih je zato potrebno odgovarajuće odlagati kako bi se zaštitile rekreacijske zone koje prema zakonskim odredbama obuhvaćaju zaštićeno obalno poj… zaštićeni, zaštićeno obalno područje odnosno pojas mora u širini od 300 metara od obale i kako nam se ne bi u budućnosti vijorile crvene zastave na našim plažama. Crna otpadna voda je štetna i za ribolov i za školjkarstvo jer se školjke hrane filtriranjem morske vode zadržavajući čestice, a time i patogene bakterije poput naših mušula i kamenica čime postaju potencijalni rizik zaraze potrošača takvih školjaka i riba.
Nažalost, pražnjenje crnih tankova u marinama je rijetkost zbog malog broja marina koje raspolažu tom uslugom ali i zbog toga što je puno jeftinije i lakše to sve isprazniti u more. Samo precizniji zakoni i pojačana kontrola mogu ostaviti, ostvariti potrebne promjene u ispuštanju fekalnih voda s plovila diljem jadranske obale. Dakle, moramo napraviti sve da nam Jadran ne postane septička jama.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Marković ima repliku.

Marković, Ivana (SDP)
Kolegice Irena zahvaljujem na vašoj raspravi, mislim da ste pogodili bit, bit što se tiče glavnog zagađenja. Onako usput ću kazat da nekim ljudima u ovom saboru uopće se ne vrijedi odgovarati odnosno dizati replike tako da sam ja promučala ovaj dio govornika prije, a spomenuli ste u svom govoru Jadroliniju. Ja bi se samo željela osvrnuti da Jadrolinija u svom strateškom planu obnove flote u kojem se spominje zelena tranzicija i kupnja novih suvremenih brodova u periodu od 2017. do 2026. trebala nabaviti 26 nova broda. Umjesto toga imamo stare brodove koji su nabavljeni kao nove koji uopće nemaju ove sustave o kojem ste vi pričali te evo molila bih vas samo da onda to pokušate prokomentirati.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor na repliku poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem kolegice Marković, pa vi ste jedna od zastupnica koja je zasigurno najbolje upoznata sa stanjem u Jadroliniji, nažalost ovi tragični događaji na Jadroliniji zasjenili su ovu temu o kojoj danas govorimo. Ali gotovo je nevjerojatno i nedopustivo da državni brodar dakle ne poštuje propise, ne poštuje zakone, ne poštuje proceduru i sve ono što je trebao napraviti davnih dana. Mislim da je situacija trenutno još i gora. Ja ne znam tko je taj tko je odgovoran da jednom stane na kraj da državni brodar o kojem ovisi puno ljudi na našim otocima ne poštuje zakone. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Turk završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala lijepa g. predsjedavajući.
Uvažena državna tajnice sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Evo završno u ime kluba HDZ-a dozvolite mi nekoliko riječi, jasno odmah uz konstataciju da Klub zastupnika HDZ-a će podržati ovaj zakon, zakon kojeg je predlagatelj Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, a jasno je da kao … o kome smo manje-više svi danas razgovara i debatirali jeste taj Nacrt zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996.g. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih stvari, kao što je ovdje u uvodno već rečeno da je RH temeljem notifikacije o sukcesiji NN iz '95. postala stranka Konvencije o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih stvari.
Početkom devedesetih godina stranke Londonske konvencije su prepoznale potrebu za opreznim i preventivnim pristupom za zaštitu morskog okoliša, to je vrlo važna činjenica, te su zaključile pregovore prema novom samostalnom ugovoru pod nazivom Protokol iz '96. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih stvari. Cilj te Londonske konvencije i protokola je promicanje zaista učinkovite kontrole svih izvora onečišćenja mora, a dakle svrha same Londonske konvencije je kontrolirati sve izvore onečišćenja mora i spriječiti onečišćenje mora upravo ovim reguliranjem.
Jasno da cilj ovog zakona je potvrditi protokol kojim se želi postići sa jedne strane još veća kontrola sprječavanja onečišćenja mora do kojeg može doći potapanjem otpada i spaljivanjem otpada u moru te izvoza otpada u svrhu isto tako ili spaljivanja ili potapanje u more. Ovim zakonom se također osiguravaju uvjeti, a to je netko ovdje već i rekao u samoj raspravi, za učinkovito postizanje UN-ovog cilja održivog razvoja br. 14, dakle očuvati i održivo koristiti oceane, svjetska mora jasno uključivo i naše i te morske resurse za održiv razvoj i svih njegovih ciljeva ja bi rekao da je jedna naša trajna odrednica. Pored navedenog kao rezultat pristupanju protokola očekuje se i uspješniji međunarodni odnosi pri predmetnom pitanju usmjerena razmjena informacija, poticanje ideologije među samim državama, dakle svih onih koji su ugovorne stranice protokola, a koje su prije svega vezane na upravljanje obalnim područjem kroz to zajedničko djelovanje. Također kao što je rečeno pristupanje protokolu je obveza koju je RH i prihvatila Akcijskim planom za pristupanje OECD-u. Kao što ovdje možemo vidjeti sam postupak je s obzirom na prirodu njega kao takovoga moramo reći na način da se ovaj upravo prijedlog raspravi i prihvati u jednom čitanju, dakle da nakon ovog čitanja ide i na samo usvajanje. I rekao bih da jasno i kada govorimo u nekom ciljanom zaključku da je zagađenje mora svakako veliki svjetski problem da utječe na našu floru i faunu, ali jasno da utječe i na zdravlje ljudi, posebno danas kad govorimo i fokusirano smo na onečišćenje mora jasno da smo vidjeli da je ono samo kao takovo iz pozicije onečišćenja vezan i na onečišćenje sa kopna, a završi u moru, ali isto tako ono koje je izvorno iz samog djelovanja svih čimbenika koji se na tom moru nalaze i koji ga koriste.
Jedno kao što je ovdje već rečeno, od najvećih blaga naše Republike je upravo naše Jadransko more gdje upravo djelovanje svih nas moramo, možemo i moramo prevenirati nastanak otpada sa ciljem izbjegavanja mogućnosti nastanka otoka smeća u našem Jadrankom moru ili svih onih još teži i gori kvalifikacija koje su moguće.
Dakle, kao što sam uvodno i rekao klub HDZ-a će predložiti usvajanje predloženog zakona u predloženom obliku. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će završno u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica Ivana Marković. Izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Ja ću samo još nekoliko rečenica završno, kao što sam rekla u samoj replici vrlo je malo tema na kojem se mi u ovoj saborskoj dvorani možemo složiti i malo je onih tema koje će izazvati neke ajmo reći različite emocije među nama. I nekako sam mislila da će ova tema danas Protokol o zaštiti mora proć tako, al evo činjenica je da mi ni na ovoj najvažnijoj temi zaštita mora i prirode ne može proć, a da međusobno ne bude disonantnih tonova, tako da ja želim još jedanput kazati jasno i glasno u ime Kluba SDP-a da mi podržavamo svako nastojanje, bilo kakav protokol, dokument, da se propišu jasne stvari, protokoli, kazne i sve ostalo što ide s tim da se naše more i priroda sačuvaju, te ne vidim da u tom dijelu treba biti prepucavanja. Također s ovog mjesta, iako je to jednom od naših kolega možda smiješno, pozvati ću sve nosioce izvršne vlasti u svim JLS, u svim općinama, u svim mjesnim odborima, da provode ove edukacijske programe, da uče djecu o tome koliko je naše more bitno i važno, evo onda ćemo generacije koje dolaze osnažiti i oni će biti svjesni toga što trebamo sačuvati za budućnost. Jednako tako nemojmo se praviti da je sve u redu, nemojmo obezvrjeđivati stvarno stanje, a o tome sam govorila nešto u ime kluba, o tome kakva je konfiguracija našega mora i da zapravo problema svakakvih ima, od toga da smo turistička zemlja i da nas ljeti posjeti na tisuće i tisuće veći broj ljudi nego što zapravo žive na Jadranu, o prometnoj povezanosti koji je jedan od glavnih faktora također onečišćenja i naravno ovom razvoju nautičkog turizma, tako sa velikim oprezom, sa velikom dozom pažnje treba pratiti sve ono što se dešava danas na našem moru i što se dešava u našoj prirodi i s tim ću danas zaključiti ovu temu i Klub SDP-a dati će potporu ovoj točci i zahvaljujem kolegi Turku, evo ja mislim da je on jedini koji nije sa mora da se danas javio raspravljati o ovoj temi, pa evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Time bi zaključio raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.

52

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2006. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2009. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2013. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjena i dopuna iz 2022. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., drugo čitanje, P.Z. br. 125
14.03.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih stvari 1972., izmjene i dopuna iz 2006. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari 1972., izmjene i dopune iz 2009. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari 1972., izmjene i dopune iz 2013. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih stvari 1972., izmjena i dopuna iz 2022. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih stvari 1972., to je drugo čitanje, P.Z. br. 125, predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena. Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
Jednoglasno 131 glas donesen je navedeni zakon.
PDF