Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

51

  • Godišnje izvješće o državnim potporama za 2023. godinu
27.02.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i zastupnici.
Nastavljamo s radom.

Godišnje izvješće o državnim potporama za 2023. godinu

Podnositelj je Vlada na temelju Članka 17. Zakona o državnim potporama, a raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun.
Molio bih sada da u ime izvjestitelja poštovani državni tajnik Davor Zoričić predstavi godišnja izvješća.
Izvolite.

Zoričić, Davor
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici, Ministarstvo financija je sukladno Zakonu o državnim potporama izradilo Godišnje izvješće o državnim potporama za 2023. godinu koje sadrži analitički prikaz svih dodijeljenih državnih potpora i potpora male vrijednosti u RH u 2023. godini s revidiranim podacima za 2021. i 2022. godinu, a izvješće uključuje i potpore poljoprivredi i ribarstvu.
Navedeno izvješće izrađeno je isključivo temeljem prikupljenih podataka koje su svi davatelji potpora od ministarstava, agencija fondova, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, jedinica lokalne i područne samouprave dostavili putem registra državnih potpora i potpora male vrijednosti te temeljem podataka koje je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Temeljem podataka sadržanih u ovom izvješću može se konstatirati kako je u odnosu na prethodnu godinu došlo do blagog porasta državnih potpora na godišnjoj razini od 0,7%. Istovremeno struktura dodijeljenih državnih potpora nije se bitnije mijenjala no moguće je izdvojiti porast udjela horizontalnih tzv. poželjnih državnih potpora koje imaju pozitivan utjecaj na gospodarstvo uz manji utjecaj na distorziju tržišnog natjecanja.
Pritom je važno naglasiti kako i nadalje sektorske potpore čine najveći dio u strukturi dodijeljenih državnih potpora, a što je posebice prisutno u sektoru prometa i primjerice potpora za usluge javnog radiotelevizijskog emitiranja i audiovizualne industrije.
Potrebno je istaknuti kako su tijekom 2023. godine državne potpore zabilježile pozitivan trend rasta u području zaštite okoliša i različitih energetskih mjera ali i rast državnih potpora namijenjenih istraživanju razvoja.
Također bitno je uzeti u obzir kako su veliki utjecaj na dodjelu državnih potpora u razdoblju od 2020. imale gospodarske teškoće uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19 ali i veliki poremećaj u dobavnim lancima te na energetskom tržištu uzrokovani ratnim zbivanjima u Ukrajini.
Naime, ovakvi vanjski čimbenici uvelike uvjetuju i veličinu dodijeljenih državnih potpora ali i njihovu strukturu. U takvim uvjetima suočavanje s nemalim gospodarskim teškoćama važno je bilo promptno djelovati, a same mjere državnih potpora u svojem sadržaju se prilagođavaju kriznoj situaciji u kojoj je bitno težiti održavanju makroekonomske stabilnosti. Utjecaj ovakvih kretanja zasigurno će se zadržati i biti prisutan još neko vrijeme u području državnih potpora odnosno intenzitetu i odabiru, odabiru instrumenata državnih potpora.
Isto tako, u ovom uvodnom dijelu potrebno je napomenuti kako su od studenog 2023. godine na internet stranicama Ministarstva financija u dijelu registra državnih potpora objavljeni javni podaci o svim dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednost čime se daje puna transparentnost u odnosu na dodjelu državnih potpora koje su dostupne javnosti.
Kad govorimo o iskazanim podacima može se reći kako su ukupno dodijeljene državne potpore u 2023. godini iznosile nešto više od 3 milijarde eura te su od povećanje od 20,6 milijuna eura zabilježile godišnju stopu rasta od 0,7%. Pritom istovremeno je smanjen njihov udio u BDP-u s 4,41% na 3,97% ali u rashodima države a koji je smanjen s 12,98% u 2022. godini na 10,8% u 2023. godini.
Prema kategorijama odnosno ciljevima potpore su dodijeljene sektoru industrije i usluga u iznosu nešto manjem od 2 milijarde eura te sektoru poljoprivrede i ribarstva u iznosu nešto većem od milijardu eura.
Važno je istaknuti kako su tijekom 2023. godine državne potpore najvećim dijelom dodjeljivane putem subvencija i neposrednih subvencija kamata i to u iznosu od otprilike 2 milijarde eura što čini 65,2% udjela u ukupno dodijeljenim potporama.
Nakon subvencija slijede državne potpore kroz izdana jamstva u iznosu od 433 miliona eura, porezna oslobođenja, izuzeća, oprost poreza i doprinosa i olakšice s 230,7 miliona eura, kapitalna ulaganja s 203,2 miliona eura te povoljni zajmovi sa 188 miliona eura.
Potpore u sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su 2023. godine kao što sam već istaknuo otprilike milijardu eura što predstava povećanje za 94,7 miliona eura ili 9,7% u odnosu na prethodnu godinu. Ova vrsta državnih potpora predstavlja 35,2% udjela u ukupno dodijeljenim potporama što čini 1,4% udjela u BDP-u.
Navedene potpore su u 2023. godini najvećim dijelom dodijeljene putem subvencija u iznosu od 780,7 miliona eura, a potom slijede kapitalna ulaganja s 203,2 miliona eura, porezne olakšice s 61 milion eura te povoljni zajmovi s 23 miliona eura.
Kad je riječ o državnim potporama u sektoru industrije i usluga iste su iznosile oko 2 milijarde eura što predstavlja smanjenje za 74 miliona eura ili 3,6% u odnosu na prethodnu godinu. Ove potpore predstavljaju 64,8% udjela u ukupno dodijeljenim potporama i čine 2,57% udjela u BDP-u.
Navedene potpore najvećim dijelom su dodjeljivanje putem subvencija i neposrednih subvencija kamata u iznosu 1,2 milo… milijarde eura, slijede izdana jamstva u iznosu od 433 miliona eura, porezne olakšice u iznosu 169 miliona eura te povoljni zajmovi u iznosu od 164 miliona eura.
U strukturi potpora sektoru industrije i usluga dodijeljenih posebnim sektorima odnosno sektorskim potporama dodijeljeno je 848,9 miliona eura. Pritom je kroz potpore koje su usmjerene horizontalnim ciljevima uključujući horizontalne potpore, regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini dodijeljeno 562 miliona eura. Istovremeno, a na osnovu važećih mjera kroz potpore podrške gospodarstvu u Covid-19 pandemiji te za suzbijanje učinka ruske agresije na Ukrajinu dodijeljeno je 556,6 milijuna eura. Horizontalne potpore, uključujući horizontalne ciljeve, regionalne potpore, potpore na lokalnoj razini dodijeljene su 2023. g., kao što sam spomenuo u iznosu od 562,2 milijuna eura te bilježe rast od 234,9 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu.
Unutar navedenih potpora na horizontalne potpore u užem smislu, potpore za istraživanje i razvoj, inovacije, male i srednje poduzetnike, usavršavanje, zapošljavanje i kulturu, odnosi se iznos od 267,7 milijuna eura, dok su za regionalne potpore iznosile 148,2 milijuna eura te potpore na lokalnoj razini od 146,4 milijuna eura. Ukupne sektorske potpore u 2023. iznosile su 848,9 milijuna eura, što je povećanje na godišnjoj razini od 244,7 milijuna eura. Najveći dio potpora u posebnim sektorima, odnose se na potpore prometu, sektoru prometa od 320,6 milijuna eura, a slijede potpore za zaštitu okoliša i očuvanje energije s iznosom od 184,9 milijuna eura, usluge za javno radiotelevizijsko emitiranje, audiovizualnu industriju sa 153,9 milijuna eura te potpore sektoru turizma od 130,5 milijuna eura, potpore brodogradnji u iznosu od 29,5 milijuna eura, potpore za poštanske usluge u iznosu od 14,8 milijuna eura, itd.
Potpore za podršku gospodarstvu u Covid-19 pandemiji te za suzbijanje učinaka ruske agresije na Ukrajinu su u 2023. g. dodijeljena u iznosu od 556,6 milijuna eura, što je smanjenje za 553 milijuna eura odnosno 50% u odnosu na prethodnu godinu, a što čini 18,34% udjela u ukupno dodijeljenim potporama. Za istaknuti je i da dodijeljene državne potpore male vrijednosti odnosno de minimis potpora, iste su u 2023. g. dodijeljene u iznosu od 252,9 milijuna eura te su povećane za 20, otprilike za 20 milijuna eura ili 8,5% u odnosu na prethodnu godinu. Udio de minimis potpora u BDP-u iznosio je 0,33%.
Važno je naglasiti kako su državne potpore bile povezane s mjerama sadržanim u NPOO programu te su kao takve bile određene spram ciljeva koje provodi Vlada RH, a iste će zasigurno imati značajan utjecaj u budućem razdoblju, ovisno o provedbi novih ili već usvojenih programa odnosno pojedinačnih državnih potpora.
Pored prethodno iznijetog, može se reći kako se određenja i ciljevi sektorskih politika i ostvarenja još učinkovitije provedbe mjera ekonomske politike kroz dodjelu potpora može ocijeniti uspješnim, a poglavito razmatrajući razdoblje od 2020. g. u vrijeme globalnih poremećaja. Mjerama gospodarske politike, Vlada RH dobro prilagođenim i odmjerenim mjerama je uspješno odgovorila na izazove koji su uslijedili zbog teškoća uzrokovanih pandemijom bolesti Covid-19, ali i energetskom krizom povezanom sa svim drugim vanjskim čimbenicima i sistemskim rizicima nastalim uslijed ratnih zbivanja u Ukrajini.
Kao što je već prethodno istaknuto, sama struktura dodijeljenih potpora tijekom promatranog razdoblja predstavlja odraz poduzetih mjera ekonomske politike Vlade RH, a to posebice dolazi do izražaja korištenjem EU sredstava kroz mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i drugim vidovima financiranja, a sve kako bi se i nadalje pozitivno djelovalo na očuvanje gospodarstva.
Pritom bi i u prilog ovom Izvješću mogli naglasiti da je vrlo vjerojatno očekivati određene promjene sadržane u pravilima o državnim potporama, što je već jednim dijelom potaknuto izvješćem Maria Draghija o konkurentnosti EU gdje se prepoznaju područja u kojima treba težiti prilagodbi kroz određenje novih okvira i učinkovitijih procesa dodjele, posebice onih potpora namijenjenih istraživanju, razvoju i inovacijama, a s posebnim naglascima na energetiku i obnovljive izvore energije, pritom uključujući automobilsku industriju, baterije, digitalizaciju te druga područja. Pritom se mogu izdvojiti tzv. važni projekti od zajedničkog i europskog interesa, tzv. IPCEI projekti koji će uvelike doprinijeti razvoju EU tržišta uz prekograničnu suradnju i uključivanje poduzetnika iz više država članica s ciljem stavanja dodane vrijednosti EU gospodarstva.
Nakon razmatranja mogućih prilagodbi i službenih smjernica Europske komisije, za očekivati je još jasnije određenje prioriteta te s tim povezanih mjera koje će uključivati promjene smjernica u području državnih potpora. Zaključno, a vezano uz državne potpore, može se reći kako će biti potrebno od strane davatelja državnih potpora prepoznati područja koja će se na ovakav način financirati, no pritom je posebice važno sagledavati okvire koji minimalno utječu na distorziju tržišnog natjecanja i s tim povezane dugoročne koristi za hrvatsko gospodarstvo.
S obzirom na navedeno, predlažemo prihvaćanje godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2023. g.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnom tajniku. Možete se vratiti na svoje mjesto, a mi ćemo ići s replikama. Ima ih 10.
Prvi na redu, kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnikom.
Pa evo kao što ste i sami rekli, povećanje državnih potpora koje kontinuirano od 2020. g. i u ovom analitičkom izvješću iznosi više od 3 milijarde eura, svakako pokazuje kvalitetnu borbu sa, kroz ekonomsku politiku i smanjenje u svim onim sektorima gdje je potrebno da se neravnomjernosti smanje. Ono što je mene zanima je kontrola tih potpora odnosno koji su sve mehanizmi na državi da mogu pratiti i kontrolirati kako i na koji način se državne potpore daju, vidimo u posljednje vrijeme i da je jedna došla i u medijsku pažnju, to je i čini mi se, iz 2021. g. kada je poslana pritužba EU komisiji vezano za navodnu državnu potporu prema Hrvatskim šumama, dakle osim RH i EK na svom nivou kontrolira državne potpore, do sada nisu nađene nezakonitosti u Hrvatskoj, ali možete li vi reći što vi radite po tom pitanju?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala puno na pitanju. Dakle iz djelokruga rada Ministarstva financija, što Ministarstvo financija radi, Ministarstvo financija daje mišljenja vezano uz moguće programe koji imaju obilježja državnih potpora, a vezano uz industriju i usluge, dakle ne vezano uz poljoprivredu i ribarstvo, nego samo industriju i usluge, ali isto tako, Ministarstvo financija vodi registar u kojem su onda obuhvaćene sve državne potpore koje su dodijeljene i temeljem toga sastavljamo i ovo izvješće i isto tako, Ministarstvo financija izrađuje smjernice vezano uz politiku državnih potpora, a koja onda i komentiramo, evo u okviru ovog Izvješća, međutim, davatelj potpore ima odgovornost da zapravo nadzire provedbu programa koji spada u domenu državnih potpora i da analizira učinkovitost tih programa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kajtazi, izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se poštovani državni tajniče.
Iz izvješća vidimo da se značajni dio državnih potpora upravo dodjeljuje poljoprivredi i regionalnom razvoju. Međutim, postavlja se pitanje u kojoj mjeri ove potpore dosežu marginalizirane zajednice poput romske, koji se nalazi u ruralnim područjima i suočavaju se sa posebnim socio-ekonomskim izazovima. Jesmo li osigurali dovoljno prostora za romske obitelji da koriste ove potpore za poboljšanje svojih uvjeta života? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala na pitanju. Kao što sam u prošlom odgovoru spomenuo, dakle upravo je na davatelju potpore dakle Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da provodi programe i da nadzire provedbu programa, kao i da analizira njihovu učinkovitost, tako da vezano uz vaše pitanje, morali bismo imati informacije od resornog ministarstva kako bismo vidjeli konkretno vezano uz vaše pitanje kakvi su učinci. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani državni tajniče, pa mene zanima na razini EU, kako Hrvatska stoji sa udjelom u BDP-u, s obzirom na potpore, jer evo vidim da je ovdje Hrvatska na razini 4% BDP-a. Zanima me, gdje smo mi negdje u Europi? Koliko druge zemlje u udjel, imaju državne potpore udjela u BDP-u? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle za 2023. g. još nije izašli izvješće na razini EU temeljem kojeg bismo mogli zapravo vidjeti konkretne podatke, odgovoriti na vaše pitanje. Inače, ono što smo imali dostupno, za godinu ranije pokazuje zapravo da imamo učinkovitu politiku državnih potpora u pogledu upravo ovom kojem smo govorili da tamo gdje treba odgovoriti na krize koje se događaju u svijetu, Vlada reagira ispravno dodjeljivanjem državnih potpora, a kako razlozi za njihovo vođenje nestaju, tako onda te potpore i ukida.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem poštovani državni tajniče.
U izvješću stoji da je 0,7% rast državnih potpora za 2023. u odnosu na godinu prije. Što reći osim da je sramotno samo kad gledamo koliko je u 2022. i 2023. bila stopa inflacije. Ukupno je podijeljeno više od 3 milijarde eura, kako stoji u izvješću i vi ste to naglasili, a od tog iznosa samo .../nerazumljivo/... 7,8 milijuna eura za male i srednje poduzetnike.
Može li se uopće izračunati postotak? 0,002%. Vlada se hvali sa gospodarskim rastom, ali istovremeno ne ulaže u one koji zapošljavaju u Hrvatskoj najveći broj radnika, gotovo 99% tvrtki su mali i srednji poduzetnici koji stvaraju inovacije i čine ekonomiju, općenito naše Hrvatske, otpornijom.
Zanima me što vi kažete na to i da li mislite da i dalje tako treba stimulirati, pod navodnicima, mala i srednja poduzeća? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala puno na pitanju. Dakle kao što smo i predstavili uvodno u izvješću, horizontalne potpore, a koje uključuju potpore malim i srednjim poduzetnicima su porasle, ali isto tako treba imati u vidu da nisu državne potpore jedini mehanizam kojim Vlada potiče malo i srednje poduzetništvo, nego postoji cijeli niz programa putem naše Banke za obnovu i razvitak i agencije HAMAG-BICRO.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kolarek, izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Poštovani predsjedniče, poštovani tajniče.
Kontinuirani rast potpora, pogotovo u sektoru industrije, usluga, poljoprivredi, iz godine u godinu pokazao je jednu činjenicu koja stoji i smatrate je da li danas kad Hrvatska ima najveći broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih, smatrate li da te potpore koje kontinuirano rastu u toj, u tom, u toj činjenici i u tom podatku?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala puno. Dakle dio potpora se odnosi na provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, tako da je važno da su prisutne, isto kao što se i dio potpora na odnosi na usluge od općeg gospodarskog interesa, prisutne su u svim državama članicama, pa tako i kod nas i doprinose zapravo gospodarskom razvoju našeg gospodarstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani državni tajniče, zanima me, ne znam da li imate te podatke i s obzirom na to da je vrlo učestale su pritužbe na neke oblike korupcije i zloupotreba sa potporama, osobito u poljoprivredi, pa me zanima, baš 2023. ministrica poljoprivrede je najavila da umjesto sustava kontrole i kazne, da se uvodi sustav praćenja, upozorenja i poticanja poljoprivrednika i to na, i to sa sustavom uz pomoć snimaka satelita Sentinel koji bi bio apsolutni koji bi provodio apsolutni .../nerazumljivo/... odnosno svakih 5 dana nadzor nad poljoprivredom.
Da li se to primjenjuje i u kakvoj je to ovoga, fazi, je li, je li to djeluje ili ne?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Da, dobro. Hvala vam na pitanju. Dakle ovo što ste govorili je u nadležnosti Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, mi možemo izvještaj objaviti one informacije koje nam resorno ministarstvo dostavi. Kao što sam rekao, oni su zaduženi za nadzor provedbe pojedinih programa, kao i za ocjenu učinkovitosti i stvari koje ste spomenuli, vjerujem da bi doprinijele upravo tome i nadamo se da resorno ministarstvo na tome radi, ali pitanje za njih i uključit ćemo u izvještaj kad nam dostave informacije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Poštovani državni tajniče, vezano za državne potpore o kojima danas pričam, ali malo drugačije, zanima me za jedinice lokalne samouprave koje su zatražile preko Ministarstva financija suglasnost Vlade RH za kreditno zaduženje za financiranje vlastitih projekata poput aglomeracije koja se sufinancira Nacionalnim planom oporavka, izgradnju vrtića i drugo. Kad bi jedinice lokalne samouprave mogle dobit suglasnost jer su projekti u tijeku? Konkretno, moja općina je zatražila suglasnost krajem godine i kompletan zahtjev sa dokumentacijom poslan na Ministarstvo financija, ali nemamo još nijedan odgovor.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala vam puno. Mislim da vaše pitanje ne spada u domenu državnih potpora nego redovito financiranje lokalnih jedinica vlasti i takvi zahtjevi uredno dolaze u državnu riznicu i odobravaju se ovisno o redoslijedu kojim su zaprimljeni i mogućnostima da se na njih odgovori, tako da, trebalo bi sve biti odlučeno u okviru standardne procedure, ako ima bilo kakvih pitanja, slobodno nam se obratite pa ćemo vidjeti o čemu se radi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani državni tajniče, evo moram vas pitati hoće li u izvještaju za 2025. g., hoće li se otvoriti nova kategorija državnih potpora? Kategorija bi se mogla zvati potpora špekulativnom kapitalu, naime ministar Bačić je najavio ogroman transfer bogatstva prema vlasnicima praznih nekretnina i to samo onih nekretnina koje se drže praznim barem dvije godine.
Hoće li se taj transfer bogatstva isto računati u državne potpore i ako neće, zašto neće?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala vam puno na pitanju. Dakle bilo kakav program vezan uz priuštivo stanovanje bit će usklađen sa najboljim praksama vezanim uz EU okvir i prilagođen okviru koji se upravo razrađuje na razini EU, tako da budući da će biti usklađeno s najboljim praksama, očekujemo da će dati i kvalitetne rezultate u provedbi te politike u RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući, poštovani državni tajniče.
Kako se u ovaj Izvještaj uklapaju državne potpore Hrvatskim šumama kad čujemo da Europska komisija pokrenula temeljitu istragu o državnim potporama koje su date za drvna poduzeća kojim se tvrdi da se manipuliralo državnim potporama prema Hrvatskim šumama i drugim drvnim poduzećama u RH, a bivši potpredsjednik Vlade koji je sad pod istragom i radi kojeg većina nema većinu u Saboru je upozorio da su u Hrvatskim šumama leglo kriminala pa me interesira da je mislio na te državne potpore.
Također, interesira me kakvi su kriteriji za dodjelu državnih potpora poduzećama i obrtima na otocima? Da li se primjenjuju stopa razvijenosti, ovaj famozni kriterij razvrstavanja jedinice lokalne samouprave, budući da ti obrti, poduzeća rade zaista u malo je reći …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... izazovnim uvjetima. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle vezano uz vaše pitanje za Hrvatske šume, to nije dio ovog Izvještaja, budući da nije bilo riječi o državnoj potpori, a EK provodi svoju istragu i mi nemamo ovdje informaciju o tome, naravno, budući da to nije bio dio državnih potpora, pa tako nije ni dio ovoga Izvještaja.
Što se tiče državnih potpora i razvoja naših otoka, državne potpore se provode sukladno ciljevima koje je davatelj potpora odnosno Ministarstvo regionalnog razvoja provodi i ovisno o tome kakav su program zamislili i kako nadziru njegovo provođenje, tako je uključena potpora razvoja naših otoka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika, kolegica Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
:
Zahvaljujem. Ja ću vas nešto pitati o državnim potporama u turizmu koje su u '23. skočile sa 0,7 iz '22., '09., čini mi se, iz '21., na 130,5 milijuna eura. Je li to nešto bilo kratkoročno ili je usmjereno na održivi razvoj turizma ili su nekakve sanacijske potpore? Evo, možete nam reći zašto toliki skok?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle, hvala na pitanju.
Moguće te potpore povezati zapravo sa razvojem našeg turizma u smislu NPOO programa i razvoja održivog turizma, zelenog turizma, nikako ne bilo čega drugoga budući da sektor dobro stoji, ali ima prostora upravo da održivost našeg turizma popravimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnom tajniku. Došli smo do kraja sa replikama.
Želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu.
Prvi na redu Klub zastupnika SDP-a i poštovani kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče sa suradnikom.
Pred nama je danas Godišnje izvješće o državnim potporama za 2023. g. Ono sadrži jedan analitički prikaz svih dodijeljenih državnih potpora i potpora male vrijednosti u RH u 2023. g. i revidiranim podacima za 2021. i '22. g., a uključuje podatke o potporama u poljoprivredi i ribarstvu.
Tijekom 2023. g. zabilježeno je blago povećanje iznosa dodijeljenih državnih potpora za 20 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu te su ukupne državne potpore iznosile nešto više od 3 milijarde eura, a od toga potpore u sektoru industrije i usluga, nešto manje od 2 milijarde eura i u poljoprivredi i ribarstvu nešto više od milijardu eura.
Istovremeno je potpore po zaposlenom iznosile su oko 1824 eura te su ostvarile pad negdje u 2%, dok je mjerama po stanovniku, mjereno po stanovniku dodijeljene državne potpore su oko 778 eura, ali u odnosu na prethodnu godinu predstavljaju rast od 5,5%.
Šta zapravo u ovome Izvješću koje je dosta detaljno analitički, ja čestitam Ministarstvu financija, oni obavljaju svoju funkciju prema Zakonu o državnim potporama, oni objedinjuju, je li, objedinjuju sve državne potpore na jednom mjestu, je l' i zato dobivamo ovakvo izvješće, zapravo njih ovdje najmanje trebamo pitati o državnim potporama, da budemo potpuno, potpuno iskreni.
Znači njih ovdje najmanje ono, uopće da ih pitamo o državnim potporama, oni objedinjuju šta sva ministarstva odnosno tijela državne vlasti rade s državnim potporama.
Oni imaju registar državnih potpora koji je javan na stranicama Ministarstva financija, gdje se mogu vidjeti sve pojedinačne te državne potpore. Čini mi se da je zakon, i Zakon o državnim potporama također, koji kaže da ovo Izvješće treba doći u Sabor kao jedno objedinjeno izvješće. Međutim, kada se čita ovo izvješće dosta je široko analitički, dosta precizno. Šta nam zapravo ono govori koga mi ovdje trebali pitati o državnim potporama? Znači ne Ministarstvo financija, nego one koji daju te državne potpore odnose učinke državnih potpora.
Kada se napravi jedna analiza ovih svih državnih potpora, kada vidite državne potpore uglavnom, znači vrlo su strogo definirane, strogo su definirane ugovorom o funkcioniranju EU, članak 107. Znači vrlo strogo i davanje upravo zbog nekakvog nestvaranja poremećaja na jedinstvenom europskom tržištu. I zbog većina svih tih državnih potpora je pod nekakvom strogom kontrolom Bruxellesa, ali i također kontrolom naših službi.
Međutim, kada se gleda učinak tih državnih potpora, to je ono što mi trebamo da vidimo šta se pojedina potpora koja je ovdje na razini negdje 3 milijarde eura šta je dala gospodarstvu, šta je dala konkretno onima koji su dobili te potpore.
Ovdje je također stavljeno da u zadnjih 10 godina su te potpore rasle sa milijardu eura godišnje na danas na 3 milijarde eura. Znači, utrostručile su se potpore. One su negdje dugo vremena bile oko milijardu, milijardu i sto, milijardu i 200 milijona eura do negdje 2018., 2019. godine kada su one skočile na 2 milijarde eura i onda zbog, prvenstveno zbog covida i ruske agresije na Ukrajinu su one povećane na nekih 3 milijarde eura i one iznose oko 4% BDP-a. To je ozbiljan novac. 4% bruto domaćeg proizvoda je ozbiljan novac.
Da vidite koliko je to ozbiljan novac u ovim državnim potporama negdje kažem oko 3 milijarde eura. Vidite da je ukupna godišnja proizvodnja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 3 milijarde eura. Znači sve ovo što su na primjer državne potpore 3 milijarde eura to je godišnja poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj koja je izuzetno, izuzetno važna.
I onda kada se analizira tko daje ove državne potpore onda se počinje, uglavnom bi fokusirao se na tri ministarstva, tri ministarstva. Znači iako je ovdje vrlo jasno dano na kraju ovoga izvješća da imate 19 tijela državne potpore koji daju, koji su davali znači 9 ministarstava, agencije, HBOR itd. Imate tko je davao određene državne potpore onda se dobije da su uglavnom dominantna tri ministarstva i oni zapravo danas trebaju odgovarati kakav je učinak tih državnih potpora.
Prvo je Ministarstvo poljoprivrede koje je najveći davatelj državnih potpora preko milijardu eura godišnje. I onda da se postavi pitanje ako oni daju milijardu eura godišnje potpora u poljoprivredi, a naša poljoprivreda je 3 milijarde eura. Treba se povući šta se događalo, znači kako nam se događa pad a da nemojmo zaboraviti da imamo pad poljoprivredne proizvodnje, pad poljoprivredne proizvodnje zadnje tri godine, zadnje tri godine imamo pad sa 3,3 milijarde, negdje na 2,8 milijardi eura. A s druge strane poljoprivredne ove potpore koje jesu uglavnom, uglavnom kada se gledaju podijeljene su na Ministarstvo poljoprivrede, odnosno i na ovaj drugi regionalni, ruralni razvoj kroz ova. Dvije su određene mjere kroz mjere izravna plaćanja u poljoprivredi i kroz ove mjere vezano za ruralni, odnosno regionalni razvoj.
Postavlja se, njih se postavlja pitanje da li te potpore poljoprivredi daju onakav učinak da danas imamo u Hrvatskoj najskuplju hranu. To je odgovor na, ono što mi danas trebamo tražiti od potpora. Ako dajete određene potpore da li su dobro postavljene, da li su osnažile hrvatsku proizvodnju, poljoprivrednu proizvodnju da se bori na europskome tržištu, da se tamo bori. Da li daje učinak u Hrvatskoj, odnosno na cijenu hrane, odnosno koliko sudjeluje i kakve su tu mjere? Ali to ne može dati Ministarstvo financija, nego moraju dati stručne službe i svi oni koji se bave u tom dijelu u Ministarstvu poljoprivrede. Jer nekakva milijarda je ovdje konstantna. I kada bi se gledalo i kroz ovo izvješće i to je ono što bi možda u budućnosti da ovo izvješće dodatno sadrži, a to je odakle se financiraju sve ove potpore.
Da li se ove potpore od 3 milijarde eura financiraju iz poreza, znači iz poreza, znači što se prikuplja u Hrvatskoj ili se financiraju iz EU fondova, da se vidi nekakav odakle dolaze najveći dio. Ovdje je državni tajnik rekao da, ja vjerujem da je dosta njih i financiranih kroz ovaj NPO program, ali bi bilo dobro da vidimo koliko je kroz NP program, koliko su kroz druge instrumente. Jer gledajte, svaki oblik potpore nije besplatna, ona košta, država je prikuplja i odnosno ako je uložila u određene sektore želi vidjeti mjere.
Potpore ne bi trebale biti u onom obliku subvencije da nekakvo pokrivanje nekakvih gubitaka ili određenih nekakvi transferi siromaštvu. Jer oni bi trebali davati konkurentnost, jačati konkurentnost poljoprivrede u ovom, zato i govori se kroz tu otpornost. I zato je prvenstveni odgovor danas na ove državne potpore bi trebalo dati Ministarstvo poljoprivrede vezano za njihov segment i onda da se vidi zadnjih 10 godina šta se je ulagalo, gdje se je ulagalo, koji su prinosi, šta se je dobilo i onda mi danas možemo imati nekakvu kvalitetnu raspravu.
Mislim da je ovo izvješće koje je dalo Ministarstvo financija jedna dobra podloga, podloga za raspravu, ali svaki onaj davatelj državnih potpora zapravo odgovara u konačnici da li su te mjere državne potpore dale učinak, dale učinak na kvalitetniju hranu, dostupniju hranu i da je ta hrana zapravo što se tiče hrvatske poljoprivrede da je ona i u konačnici održiva, a ne da cijelo vrijeme postoje određeni transferi za pokrivanje određenih gubitaka.
S druge strane, kada gledate osim Ministarstva poljoprivrede su druga dva ministarstva. To je Ministarstvo prometa koje ovdje se vidi da najveći dio davatelj potpora, odnosno vezan je za promet jer oni zapravo plaćaju određene naknade, odnosno za tu, naknade obavljanja općeg gospodarskog interesa.
I onda se govori na koji vrsta prometa. Imate cestovni promet se daje preko 200 i nešto milijona eura, onda imate željeznički promet 107 milijona eura, zatim zračni promet 60 milijona eura, do pošte 15 milijona eura itd. Znači sve u ovome izvješću se daje za određene segmente Ministarstva prometa. Jer ništa nije drugo nego ovo izvješće je zapravo druga strana proračuna. Jer ovo je zapravo, sve ove potpore koje se do ovdje daju kroz subvencije, kroz naknade nalazimo s druge strane u proračunu Republike Hrvatske. Samo je drugačije strukturirani i danas nama prezentiran.
I zbog toga ovdje kada govorimo da preko 320 milijuna eura se daje prometu za obavljanje i korištenje usluga također se onda traži imate ovdje i za linijski prijevoz, za kopneni prijevoz. Također se onda traži imate ovdje i za linijski prijevoz, za kopneni prijevoz. Također i kad gledate ovdje ove potpore, kada iščitavate ovo izvješće vidjet ćete da i potpore koje daruje jedinica lokalne samouprave najvećim dijelom od tih 140 milijona eura najviše se odnose na grad Zagreb, od tih 144 milijona, 139 se odnosni na grad Zagreb, odnosno najvjerojatnije prema ZET-u, odnosno za obavljanje gradskog prijevoza. Tu imate ne samo kroz ovaj dio za subvencioniranje nego i za nabavku tramvaja. Tako da je u tom segmentu da vidimo da li su ti koji su dali u tom segmentu, da li su zadovoljni po broju putnika, po kvaliteti određenog prometa šta se obavlja itd.
Znači moramo ove, danas imamo ovdje inpute šta je država dala, šta je ovdje izglasano kroz proračun i što svake godine država daje. A s druge strane ono što je zanimljivo kakav je output, koji su rezultati svih ovih potpora. E onda se dobije zapravo cjelovita slika da li ove potpore stvarno jačaju hrvatsko gospodarstvo, ali ne općenito nego onima kojima su zapravo ciljano dali.
Također treći i najvažniji je Ministarstvo gospodarstva koji također u ovome dijelu daje, najvišem dijelu potpore vezano za zaštitu okoliša i to su sad ove nove ekonomske, da ne kažem zelene te politike koji su davali vezano za i energetsku održivost i energetsku učinkovitost. Znači to su ta tri ministarstva koja su ključna u svim ovim državnim potporama u Vladi koje drže određene ove sektore. Kada kasnije dalje vidite to je HBOR. Kada vidite vezano, najveći dio potpora se daje oko milijardu i 900 kroz subvencije, međutim ovih 400 milijona eura koji se ovdje daje najviše se daje kroz HBOR, kroz jamstva koja su kada vidite vezano za ovaj, najvećim dijelom se odnose jamstva ovim poduzećima koja su imala određene probleme ne samo kroz covid, nego kroz, vezano i za ovu rusku agresiju na Ukrajinu. Oni koji su vjerojatno izvozili na ta tržišta.
Tako da je ovdje HBOR također važni, jedan od važnih elemenata koji se koristi u državnim potporama i ovdje se cijelo vrijeme i provlači kao oblik državne potpore i HRT. Ova pristojba sa Zakonom o HRT-u iako ne ide direktno iz određenog državnog proračuna, nego kako imamo svi obveze uplaćivati ovu pristojbu od 10, koliko 10,6 eura, znači ondje se ovdje oko 150 milijona eura ona se također evidentira kao subvencija, kao potpora, kao potpora za radio rtv pristojbu, odnosno za emitiranje programa, a ona prolazi pod onaj dio za opće gospodarske usluge koje se, koje nacionalna televizija i treba davati.
Tako da vezano za cjelokupni ovaj program odnosno samo to izvješće tih državnih potpora, jel' ovdje se gledaju da bi cilj svake zemlje da je imati što više horizontalnih potpora, a što manje sektorskih potpora. To je ono cilj i to je onda država razvijenija. Ona doduše odražava i činjenicu kakvo je trenutno stanje, međutim horizontalne su potpore to su one zdrave potpore koju daje svim poduzećima na tržištu da se mogu koristiti i to dugoročno drži gospodarstvo. Ne sektorske potpore, na žalost sektorske potpore ne samo sada nego i u prošlosti uvijek su se da ne kažem bavili za obavljanje kao što govorim ovdje neke opće gospodarske djelatnosti, ali uglavnom se odnose na javna poduzeća. Uglavnom se odnose na ova javna poduzeća. Jer kada bi se ovdje podijelilo po izvorima financiranja, po izvorima financiranja šta je od poreza, a šta je od Europe ovo izvješće bi svakako u ovome dijelu pogledalo koliko to košta stvarno državni proračun, a koliko je s druge strane financirano iz Europe.
A s druge strane kada bi se ponovo gledalo tko su korisnici najveći korisnici u ovome dijelu danas je moj kolega postavio pitanje koliko koriste to mala i srednja poduzeća, a na primjer koliko koristi HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo, koliko koristi HŽ Infrastruktura? Koliko koriste ova velika javna određena poduzeća koja da ne kažem i od Croatia
Airlinesa i Hrvatske pošte itd. Pogledali bi koja bi to zapravo bila struktura određenih državnih potpora i zbog toga mislim da je dobro i ulazak Hrvatske u OECD da će i ovaj dio koji, državne potpore koje država daje svake godine natjerati sva ova javna poduzeća i usluge da puno, puno budu racionalniji. U tome je smisao potpora, da kad dobijete potporu da je onda višestruki učinak na gospodarstvo, odnosno na taj segment društva, jer ako samo iz godine u godinu stavljate u taj sektor, samo sektorski idete u te potpore na žalost ne rješavaju se problemi u sektoru i zbog toga je puno bolje vidjeti ove potpore horizontalne koje su više za istraživanje i razvoj, kada su više za inovacije i onda bi bilo zanimljivo da vidite kako, kada bi se usporedile na primjer u Hrvatskoj ili nekoj europskoj zemlji koliko oni daju potpora za poduzeća, koliko daju za inovacije, razvoj itd. …
… /Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a koliko daju za sektore.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na drugu raspravu.
Poštovani kolega Mandić, Klub zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Mandić, Damir (HDZ)
…/Govornik naknadno uključen./… Hrvatskog sabora, državni tajniče, poštovani kolegice i kolege.
Pa evo Izvješće o potporama iz 2023. godine moram na početku i u ime Kluba HDZ-a pohvaliti preciznost, detaljnost i analitičnost. Definitivno onaj tko je htio mogao je poprilično detaljno se upoznati ne samo sa brojkama i postotcima, nego i u onom jednom dijelu, namjerama, odnosno rješenjima samih tih potpora.
Izvješće koje je pred nama prikazuje podatke o dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednosti u Republici Hrvatskoj u 2023. godini, te revidirane podatke za 2022. i 2021. Važno je napomenuti da su podaci prikazani sukladno metodologiji prikazivanja državnih potpora u EU. Svako izvješće o potporama samo po sebi je zanimljivo prije svega zbog iznosa koji se u ovom slučaju mjere u milijardama eura, ali pogotovo kad se istaknu sektori ili gospodarske grane gdje su potpore usmjerene.
Ovo razdoblje pak posebno je zanimljivo. Ne mislimo samo na 2023. nego i 2022., 2021. jer je Vlada Republike Hrvatske cijelo vrijeme covid krize ali i agresije Rusije na Ukrajinu tražila i nalazila načine kako sačuvati stabilnost gospodarstva, osigurati nesmetano funkcioniranje javnih usluga, ali i biti podrška građanima pogotovo onima sa nižim primanjima.
Naravno ovdje govorim o potporama poduzetništvu i gospodarstvu. U tom kontekstu moram naglasiti važnost transparentnosti i javno dostupnih informacija. Tu ističemo važnost registra državnih potpora i potpora male vrijednosti koji je uspostavljen kao jedinstvena elektronička baza podataka koja sadrži podatke o svim prijavljenim programima i pojedinačnim potporama, te podatke o svim dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednosti na području RH.
Ovim registrom promiče se odgovornost da se svim zainteresiranima omogući bolja informiranost o javnim politikama i dodjeljivanju javnih sredstava poduzetništvu. Izvješće uvažava najbolje prakse metodologije praćenja i prikaza državnih potpora. Posebno vrijedi istaknuti u izvješću jasno definiranje i pojašnjenje pojma potpora, odnosno tijela koja ih dodjeljuju.
U tom kontekstu treba se osvrnuti na ono što nas sve u društvu zanima, ali i što je pokazatelj svrhovitosti potpora. Naime, jasno je istaknuto i kazano je da je učinak mjera ili učinak mjere, a ne njen uzrok, vrsta ili cilj odlučujući faktor prilikom dodjele državne potpore, a pojam državne potpore obuhvaća osim subvencija to je rashodovna strana državnog proračuna i ostale instrumente državnih potpora koji na razne načine smanjuju prihodnu stranu državnog proračuna i imaju jednake učinke kao i subvencije.
Ukupne potpore u 2023. dodijeljene su u iznosu od 3 milijarde 35,6 milijona eura. Od toga potpore u Sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su 1 milijardu 68 milijuna eura, a potpore u Sektoru industrije i usluga iznosile su 1 milijardu 967,7 milijona eura.
Uzimajući ove brojke u obzir i kad na njih primijenimo pojam učinak mjere ili učinak mjera otvaraju se naravno pitanja učinkovitosti. Naravno o tome puno detaljnije i stručnije moraju govoriti stručnjaci iz ekonomije i gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva i svih ostalih sektora. Ali ovi iznosi u kontekstu Hrvatske pokazuju da je javni novac bio on iz državnog proračuna, bio on iz sredstava koja su Hrvatskoj dostupna iz europskih fondova, da javni novac ne samo kroz ulaganja već i kroz potpore, da je posebno važan dio gospodarskog i poduzetničkog života u Hrvatskoj.
Kako sam i sam na čelu jedinice lokalne uprave, znači na čelu grada Karlovac zanimljiv je podatak o potporama na razini jedinica područne i lokalne (regionalne) samouprave. Tu se spominje ovaj iznos od 146 milijona eura plus ovih nešto više od 20 milijona vezano za male potpore, potpore male vrijednosti. Iznos u usporedbi sa nacionalnim iznosom nije posebno visok. Naravno kad uđemo malo detaljnije što je tko i u kojim gradovima i općinama su se potpore dodjeljivale i na koji način to opet izaziva posebnu raspravu. Ali je činjenica da gradovi i općine i županije iz svojih prihoda dio sredstava usmjeravaju u potpore kako bi i na taj način podržale rad poduzetnika i gospodarstva na svom području.
U tom kontekstu a na tragu decentralizacije svjedoci smo pogotovo mi čelnici jedinica lokalne uprave da je Vlada Republike Hrvatske sa svojom poreznom reformom stvarno dala svima jedan dosta jak alat da usmjeravaju procese poslovanja i gospodarstva i poduzetništva na kraju krajeva na svom području. Ali na kraju decentralizacije ostaje ono pitanje koje se često puta zna javiti, pa evo ja ću ga i ovdje spomenuti kad govorim o prihodima lokalnih proračuna bi li bilo korisno možda i mudro određene prihode državnog proračuna pogotovo kad govorimo o porezu na dobit ostaviti jedinicama lokalne uprave kako bi ih namjenski usmjerili u potpore gospodarstvu i poduzetništvu na svom području.
Činjenica je da je uvid u potrebe gospodarstva, resurse, privlačenje ulaganja sa razine lokalnih jedinica, da je taj uvid puno jasniji, pa mogao bih reći ponekad i učinkovitiji. Naravno, razina razvijenosti pojedinih regija ili gradova i općina kao i briga za njihov razvoj mora ostati uvjet i nezaobilazna obveza svih a ne samo središnje države i Vlade Republike Hrvatske.
Iako izgleda da je bilo davno, ali nije potpore za podršku gospodarstvu u pandemiji covida 19, te potpore za ublažavanje negativnih učinaka ruske agresije na Ukrajinu dodijeljena su u 2023. u iznosu od 556 milijona eura što je smanjenje u odnosu na 2022. za 49,9% a udio u svim potporama u 2023. je 18,34%.
Jasno je da su ove potpore bitno utjecale na normalno funkcioniranje poduzetnika, očuvanje radnih mjesta pogotovo zbog neizvjesnosti koja je trajala zbog negativnih utjecaja u cijeloj EU i na cijelom EU tržištu. Upravo u ovom kontekstu potpore koje su pomogle premostiti ovo krizno razdoblje za poslovanje sačuvale su brojna radna mjesta, ali i stvorile preduvjete za rast. Ipak potpore prije svega imaju za cilj razvijati i podržavati gospodarstvo i biti poticaj za nove poslovne aktivnosti, podizati vrijednost proizvoda, poticati inovacije i konkurentnost poduzetništva i gospodarstva.
Kad govorimo o poljoprivredi i ribarstvu nekako se nameće pitanje učinkovitosti potpora pogotovo kad govorimo o konačnoj cijeni poljoprivrednih proizvoda čija cijena od proizvođača do prodavača višestruko raste. Danas možemo o tome svjedočiti. Ponekad se stječe dojam da od potpora u poljoprivredi više koristi imaju prodavači, nego proizvođači. Upravo to je izazov kojeg iščitavamo iz ovog izvješća kako mjere potpore učiniti poticajnima za izvornog proizvođača pogotovo u industriji i kako ih učiniti poticajnim inovacijama koje će razvijati same tehnološke proizvodnje kako u industriji, tako i u poljoprivredi, ribarstvu i uslugama.
Vlada Republike Hrvatske pogotovo u godinama covid krize i uslijed posljedica agresije Rusije na Ukrajinu pokazala je ne samo socijalnu osjetljivost i solidarnost već i jasnu usmjerenost gospodarskom razvoju i poduzetništvu. Na tom tragu ove ili krizne mjere, odnosno potpore uzrokovane krizama i posljedice tih potpora mogu biti dobar putokaz u kreiranju novih mjera koje će potaknuti razvoj novih i učinkovitijih poduzetničkih inicijativa koje će generirati nova radna mjesta sa dodanim vrijednostima i posebno generirati bolje plaćena radna mjesta.
U tom kontekstu Klub hrvatske demokratske zajednice podržava ovo izvješće i daje podršku Vladi da i dalje pronalazi kvalitetna rješenja i bude podrška gospodarstvenicima i poduzetnicima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Gotovi smo sa klubovima.
Idemo na pojedinačne rasprave.
Prvi je na redu kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Evo danas nam je na dnevnom redu Godišnje izvješće o državnim potporama za 2023. godinu što bih iskoristio za raspravu o potporama za zapošljavanje o kojima je i izvješćeno u samom izvješću.
Konkretno htio bih upozoriti javnost kako su reorganizirane potpore za zapošljavanje ove godine. Reorganizirala se mjera pod nazivom potpora za pripravništvo i mlade. Naime, ciljana skupina te mjere su sve osobe bez staža i sve mlade osobe. To znači da mjera zapravo ne cilja na nikoga, nego daje potporu svima, zapravo skoro svima, a možemo očekivati da oni koji spadaju iz tog cilja biti žrtve diskriminacije.
Ista stvar se dogodila i sa mjerom stručno osposobljavanje. Svi su bili potencijalni korisnici i onda se dogodilo da su mjeru najčešće koristili oni koji bi se zaposlili i bez te mjere. Kada se tako kreira mjera onda možemo govoriti o nečemu što se zove mrtvi teret. To znači da ovako kreirana mjera teret za državni proračun, a ne utječe na ishode neke politike, u ovom slučaju politike zapošljavanja na način na koji je predviđen da politika zapošljavanja utječu, a to je da podsjetim one koji slušaju, da pomogne teže zapošljivim osobama da se zaposle.
Ali dobro, ako ovo nije potpora za zapošljavanje, tj. ako ne utječe na ishode te mjere o čemu se ovdje radi? Radi se o tome da država potiho i zakulisno uvodi bianco novčanu potporu za poslodavce. Jer kako drugačije nazvati potporu koja ne povećava zapošljivost najugroženijih skupina, a baca helikopterski novac svim poslodavcima.
To isto znači da država opet radi transfer bogatstva od siromašnih prema onima koji imaju više. Radi transfer koji će se prije vidjeti u dobiti vlasnika nego na računu radnika. Radi to u situaciji visoke zaposlenosti i bez kriterija dobiti. Kako država može sufinancirati pripravnike tvrtkama koje imaju milijunske dobiti? Kako možemo sufinancirati radnike bankama i velikim trgovinama koje su se okoristile u inflaciji? Što im država nije već dovoljno dana? Što nisu one već dovoljno uzele?
S druge strane ova Vlada je u potpunosti prestala sufinancirati pripravništvo u javnom sektoru, tako da ćemo sigurno radi toga imati manje osoba koje su prošle pripravnički staž za odgajatelje ili za fizioterapeute. Javne institucije koje se na žalost itekako često oslanjanju na rad pripravnika su ogranizirale svoja poslovanja uz pretpostavku postojanja pripravnika i postepeno smanjivanje, a potom i ukidanje te mjere je dovelo do toga da puno institucija u zdravstvu i odgojnom, obrazovnom sektoru se nije uspješno prilagodilo ovoj reformi. Njihov rad pati, zaposleni su preopterećeni, manje je karijernih puteva za rad u tom javnom sektoru i opet podinvestiramo u sektore o kojima ovisimo, koji su deficitarni i za koje nam treba sve više i više ljudi.
Upitno je i da se radna mjesta sufinanciraju uz uvjet davanja plaće koja je veća od minimalne. To znači da postoji realna mogućnost da će korisnici te mjere imati veće plaće od nekih zaposlenika koji ne koriste tu mjeru. To je itekako zabrinjavajuće iz aspekta poštivanja načela jednake plaće za jednak rad, kao i iz aspekta dobne diskriminacije, a nepostojanje transparentnosti plaća sigurno ne pomaže.
Pored toga, pored te mjere država dodatno financira zapošljavanja u tzv. zelena i digitalna radna mjesta. Zvuči načelno o.k. dok se ne pogleda koja su to radna mjesta koja sufinanciramo. Recimo digitalna radna mjesta koja se sufinanciraju su pazite poslovna analiza, digitalni marketing, kreiranje digitalnog sadržaja kao da ova Vlada već nije dovoljno poznata po dodjeljivanju sredstava marketinškim agencijama i konzultantima.
Ministri, državni tajnici redovito idu na konferencije konzultantskih kuća koje se naplaćuje i sad se još sufinancira kao put u digitalnu tranziciju. Zamislite da HDZ-ova Vlada recimo u jednoj FIMI Mediji ili nekoj drugoj kraljevskoj medijskoj kući sufinancira digitalno radno mjesto. To je baš super ideja.
Zaključno moram istaknuti da je mjera pripravništva po svim svojim karakteristikama istovjetna SOR-u, ne cilja ugrožene skupine, dostupna je svim mladima bez kriterija i stvorit će ovisnost kod poslodavaca o njoj. Na SOR-u smo potrošili ogromnu količinu novaca, imamo i studije i evaluacije koje su nam sve te stvari potvrdile. Znamo da je takav dizajn mjere loš, ali tada je barem bila visoka stopa nezaposlenosti koja je to donekle mogla i opravdati. Sada nema ni toga.
Jedini motiv koji ja mogu zamisliti zašto se ovako loša mjera ponovno uvodi je taj da treba brzo potrošiti novce i da treba kompenzirati poslodavcima ukidanje olakšice na doprinose. Na žalost, pokazuje se da ne učimo na svojim greškama i da ako je SOR bio tragedija, onda je ovo stvarno farsa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolegica Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
S obzirom na to da učestalo svjedočimo problemima zloupotrebe i korupcije u državnim potporama u Hrvatskoj koje navode korisnici potpora, a i zakon, zakonska regulativa na koncu možemo ih staviti, možemo nabrojati neke od tih ključnih problema na koje se i korisnici potpora žale. To su nedostatak transparentnosti da nisu uvije, pod kojim uvjetima se sredstva dobivaju i da je taj podatak dosta često teško dostupan javnosti.
Žale se na politički utjecaj, odnosno postoji percepcija u društvu da političke stranke i njihovi predstavnici često utječu na to tko dobiva potpore. Žale se na nepotizam i favoriziranje, osjećaj da se pogoduje prijateljima, članovima stranke, poslovnim partnerima političara i žale se na neefikasno korištenje sredstava da zapravo vrlo često potpore nisu iskorištene na najbolji način ili efikasno kao što bi trebale biti.
Uostalom tako svjedočimo vrlo često brojnim istragama i brojnim čak i kaznenim djelima i progonima u vezi pašnjaka koji ne postoje, tulipana koji se sade za Božić, maslina i lješnjaka koji su samo eto postoje onako za samo na prvi pogled do stoke koja luta dijelovima naše zemlje.
Stoga je naša načelna primjedba na ovo izvješće ta da uglavnom svodi se na ovo isto što je govorio i kolega Lalaovac, da je ovo izvješće kao i registar potpora za 2023. nedostatno u tom smislu što mi zapravo ne dobivamo pravi uvid u to što te brojke znače, koliko su one stvarno pridonijele strateškom razvoju Hrvatske, koliko su stvarno pridonijele našim nacionalnim interesima i strategijama osobito koji je specifičan utjecaj po pojedinim područjima.
Primjerice kako subvencije u poljoprivredi stvarno utječu na razvoj poljoprivrede, na kvalitetu hrane, na cijenu te hrane, kako utječu na poduzetništvo, na promet? Koja je krajnja posljedica državnih potpora u svakom pojedinom području našeg društva? Za sada mi se čini da smo došli tek do toga da pratimo kontrolu trošenja sredstava, ali nismo još došli do stvarne suštine onoga što ta sredstva znače u razvoju ii progresu ovoga društva.
Čini nam se također da država vrlo često, da bi država trebala zapravo odrediti što će subvencionirati na temelju uloženoga i napravljenoga, a ne da se subvencionira unaprijed bez stvarne svijesti o vrijednosti projekta, o njegovim posljedicama i rezultatima. Drugim riječima da zaključim nama nedostaje uvijek i iznova i to već ponavljamo nekoliko godina analize učinaka sredstava u ovim izvješćima. Kolega Lalovac je rekao nema analize kvalitete hrane. Što te potpore znače za cijenu hrane? Nema ni, jesu li uopće ponekad se moramo pitati je li ta hrana uopće i proizvedena prema potporama koje je dobiveno.
Drugim riječima saznajemo sektore u koje je novac raspodijeljen, ali nema analize rezultata i nema prave evaluacije. Na žalost, ako nema prave evaluacije onda nema niti prave odgovornosti, nemamo koga pozvati na odgovornost. Ono što bi bilo dobro možda i što mi se meni čini da nedostaje prilikom ovakvih izvješća je to da ovdje mogu, bi trebali sudjelovati možda i članovi Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva ne znam rada. Mislim da bismo tada ovu raspravu učinili učinkovitijom, boljom i produktivnijom.
Evo zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vama.
I prelazimo sada na završne rasprave.
Klub zastupnika HDZ-a poštovani kolega Kolarek, izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Evo Vlada Republike Hrvatske uputila je u Hrvatski sabor Godišnji izvještaj o državnim potporama za 2023. godinu. Ministarstvo financija izradilo je navedeno izvješće temeljem svih poduzetih podataka o dodjeli državnih potpora i potporama male vrijednosti …/Govornik se ne razumije./… državnih potpora i potpora male vrijednosti.
Registar je uspostavljen kao jedinstvena elektronička baza podataka iz čega možemo sve točno vidjeti i saznati sve podatke i stvarno je to za pohvaliti. Državne potpore odlikuje jedna karakteristika, a to su ekonomske prednosti, prednosti koju korisnici državnih potpora stječu u obliku pomoći u situacijama kad ti isti ekonomski subjekti nisu u mogućnosti svojim poslovanjem odgovoriti tržišnim zahtjevima.
Radi se o prednosti koju u normalnim tržišnim uvjetima bez uplitanja države ne bi mogli ostvariti. Te prednosti bi se uz uvjet pravilne i dobre izvagane dodjele potpora trebalo gledati u povećanju broja zaposlenih, povećanju potražnje, potrošnje, znanja, povećanju ponude, povećanju proizvodnje te u konačnosti jedne sigurnosti.
Čuli smo brojke, brojke su impozivne, impozantne. Povećanje od 2022. na 2023. 20,6 milijuna eura. Ukupne državne potpore preko 3 milijarde eura. Od toga skoro 2 milijarde eura gospodarstvu i u sektoru usluga. I kada taj, pogledamo gospodarstvo postavio sam i pitanje državnom tajniku pogledajte kako danas naše gospodarstvo izgleda, a kako izgledaju Zavodi za zapošljavanje gdje ima najmanji broj nezaposlenih od prije 30-tak ili 40 godina i najveći broj zaposlenih od kad imamo Republiku Hrvatsku.
To je rezultat tih potpora. Potpora u poljoprivredi od nešto više od 1 milijarde eura da li je ona pokazala rezultate ili nije, evo pred neki dan opet je Vlada reagirala. Došli smo do novog izazova povećanje cijene prehrambenih proizvoda pogotovo onih koji su upravo iz poljoprivrede. Znači cijene smo zamrzli ovdje u Saboru i borimo se i sa tim stvarima kojima se i ne bi trebali boriti.
Na žalost trgovci zlorabe možda i ove potpore. Istovremeno kada pogledamo potpore po zaposleniku iznosile su 1824 eura i 83 centa, nešto manje nego godinu prije, ali po stanovniku potpora je bila 778,7 eura što je 5 cijela posto više, znači potpore rastu.
Daje se jedna sigurnost, daje se jedna stabilnosti pogotovo gospodarstva. Govoreći sa pozicije čelnika jedinice lokalne samouprave, jednog malog rada ali gospodarski stabilnog i oglednog primjera kako bi gospodarstvo negdje trebalo izgledati, a govorimo o gradu Prelogu. Mislim da nema gospodarstvenika koji ne koristi potpore. Pred neki dan Hrvatski zavod za zapošljavanje imao je tribinu, dvorana je bila puna, gospodarstvenici su i oni i mali i srednji, veliki su zainteresirani za te potpore, znači interes postoji.
Vlada Republike Hrvatske kontinuirano radi na unapređenju sustava dodjele potpora osiguravajući tako veću transparentnost i efikasnost korištenja javnih sredstava. Digitalizacija procesa, prijava i nadzor omogućila je brže i preciznije donošenje odluka dok se redovitim analizama osigurava da potpore ostvaruju željeni rezultat. To je u stvari i cilj potpora.
Vjerujem da će Vlada nastaviti raditi na tome da svaki euro državne potpore bude ulaganje u budućnost, u jaču ekonomiju, konkurentnije poduzetništvo i bolju kvalitetu života svih naših građana. Klub Hrvatske demokratske zajednice …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… će podržati ovo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja.
Zaključujem raspravu.
Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Sada ćemo napraviti stanku do 10 sati i 55 minuta, pa onda nastavljamo sa ovom drugom točkom, a odmah po završetku te druge točke bit će iznošenje stajališta. Dakle, nećemo čekati do jedan, nema puno prijavljenih tako da ćemo možda to napraviti i ranije.
Hvala vam.
STANKA U 10,36 SATI

51

  • Godišnje izvješće o državnim potporama za 2023. godinu
14.03.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Godišnje izvješće o državnim potporama za 2023.g., podnositelj je vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu matičnog saborskog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2023.g.“. Molim glasujmo.
127 glasova, 79 za, 45 suzdržanih, 3 protiv, pa je donesen zaključak kako ga je predložilo saborsko matično radno tijelo.
PDF