Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

49

  • Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine
26.02.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na sljedeću točku, a to je

- Izvješće o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za pravo i treće tromjesečje 2024. godine

Podnositelj je Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 16. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Raspravu je proveo Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik Sanjin Rukavina, izvolite.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor propisano je da osnova za određivanje područja 10. izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači sa prebivalištem u Republici Hrvatskoj prosječan je broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Prethodno navedena osnova utvrđuje se na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli sa brojem 10. Broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije se razlikovati više od plus, minus 5% od osnove sukladno odredbama zakona kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i registar birača Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu Republike Hrvatske.
Ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od plus, minus 5% birača od osnove ministarstvo o tome bez odgode obavještava Vladu Republike Hrvatske. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru izvješće o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama, a ista se dostavljaju dva puta tijekom kalendarske godine i to na kraju prvog i trećeg tromjesečja.
Iz izvješća o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za prvo i treće tromjesečje 2024. godine koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila Hrvatskom saboru na temelju podataka iz Registra birača proizlazi da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru, a maksimalna odstupanja od osnove kreće se u izbornim jedinicama u rasponu od -2,22% do 2,22% na kraju prvog tromjesečja, odnosno od -2,34% do 2,23% na kraju trećeg tromjesečja.
Iz dostavljenih podataka proizlazi da je broj birača u svih 10 izbornih jedinica u rasponu od plus, minus 5% birača od osnove.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike.
Prva je poštovane zastupnice Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Pa evo ja bih vas stvarno zamolila da mi komentirate činjenicu kako je normalno da i dalje u samom registru birača imamo 500 000 birača više nego što je stanovnika sa pravom glasa prema popisu stanovništva.
Vi ste to tu fino, lijepo naveli da nema nikakvih odstupanja, ali demantiraju vas podaci. Sjećate se kad smo raspravljali o samom Prijedlogu zakona o izbornim jedinicama kolika su bila odstupanja i ona su takva ista i danas. Dakle, osim što imamo fiktivne birače i dalje, mrtvi nam glasaju, da to tako stvarno ružno kažem jest činjenica kako u niti jednoj izbornoj jedinici nemamo ravnomjeran odnos birača i popisa stanovnika. Ali pazite apsolutno u niti jednoj!
To konkretno znači da glas u jednoj županiji vrijedi više nego glas u drugoj županiji. Možemo reći glas u Istarskoj županiji vrijedi više nego glas u Osječko-baranjskoj županiji, karikiram samo.
Ali zašto vi to uporno ne želite riješiti? Pa zato jer vam odgovara da održite političku vlast i moć ovim sustavom koji je apsolutno neravnomjeran i nepošten i netransparentan.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Uvažena saborska zastupnice ja se ne bih složio sa vama da glasuju i mrtvi iz prostog razloga jer Registar birača je službena evidencija utemeljena na Zakonu o registru birača u kojoj se nalaze osobe koje imaju biračko pravo. Također ističe se kako je Ustavom Republike Hrvatske propisano da hrvatski državljani, birači s navršenih 18 godina imaju opće i jednako biračko pravo na izborima među ostalim i za Hrvatski sabor.
O svemu navedenom što ste vi rekli dao je svojom odlukom i Ustavni sud u drugom mjesecu 2023. godine i apsolutno ovaj raspon u svih 10 izbornih jedinica je u zakonskom i ustavnom roku, a to je onih 5 plus, minus 5% i jednako odnosno približno jednako jer odstupanje je dozvoljeno 5 plus, 5 minus posto za svih 10 izbornih jedinica.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Povredu Poslovnika digla je kolegica Radolović.
Šta je povrijeđeno u Poslovniku?

Radolović, Sanja (SDP)
Članak 238. grubo iznošenje neistina. Pa demantira vas samo Državno izborno povjerenstvo koje je u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa je upravo utvrdilo takve izborne nepravilnosti da su mrtvi glasali, a nama i dalje nije jasno tko je, dan danas da li je marš skupina izradila Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili su to kako vi kažete izradili ustavno-pravni stručnjaci koji o tome ništa ne znaju.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to naravno nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Kolega Živković ima repliku.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo.
Poštovani i uvaženi saborski zastupniče po mom izrazu lica mislim da ne vidite to što komentirate. Ponovno naglašavam Ustavni sud je svojom odlukom iz drugog mjeseca 2024. godine rekao da je jednako pravo glasa naravno odstupanje plus, minus 5% u zakonskom tom odstupanju 5 plus, minus posto.
I apsolutno odgovorno tvrdim da jednako vrijedi glas i od 1. do 10. izborne jedinice.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Hrvatska treba reformu izbornog sustava počevši od reforme kroja izbornih jedinica. Postojeći sustav je nakaradan. Njegova posljedica je da su hrvatski građani i birači pokradeni na svakim izborima. Postojeći kroj je nelogičan i neustavan. Odluka Ustavnog suda iz veljače 2024. godine je odluka koja pokazuje da je Ustavni sud u stanju sam sebi pljunuti u usta i sam pobiti svoju vlastitu argumentaciju i svoje vlastite odluke o tom istom pitanju o kojoj je raspravljao nešto malo ranije kada je dao obvezujuću uputu Hrvatskom saboru kojeg se Sabor nije pridržavao.
Sve to proizlazi i iz Ustavnog suda kao produžene ruke HDZ-a što je Ustavni sud u prošlom sazivu i bio i zato Andrej Plenković i poručuje da mu treba Ustavni sud u kojem će on i nadalje zadržati svoju kontrolu. Takav Ustavni sud nam ne treba kao što nam ne treba ovakav kroj izbornih jedinica.

Reiner, Željko (HDZ)
Ako državni tajnik smatra da nešto treba reći ili je više komentar …/Govornik se ne razumije./…

Rukavina, Sanjin
Ma evo ja, mislim da, hvala lijepo uvažena saborska zastupnice. Mislim da ovo ne mogu komentirati vaš napad na Ustavni sud. Mislim da se svi te odluke trebamo pridržavati, a ovdje je matematika jasna.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda idemo na raspravu.
Otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
2010. godine Ustavni sud objavio je Izvješće o nejednakom, nejednakoj vrijednosti glasa na izborima za Hrvatski sabor. Referirao se na izbore koji su održavani prije, a zadnji izbori prije toga održani su 2007. godine. Da vidimo koliko je glas 2007. godine bio nejednak. Najmanje birača izašlo je na izbore u tadašnjoj 4. izbornoj jedinici 211839., a najviše birača izašlo je na izbore u tadašnjoj 7. izbornoj jedinici 264795.
Dakle, glas u 7. izbornoj jedinici, odnosno u 7. izbornoj jedinici izašlo je 24,99% više birača nego što je izašlo u 4. izbornoj jedinici. Zapamtite taj broj 24,99%. Nakon toga je održano nekoliko izbora 2011. godine, 2015., 2016. i 2020. godine.
Brojevi koji su bili u razlici broja birača koji su izašli na izbore po pojedinoj izbornoj jedinici nisu bili manji nego 2007. godine, ali Ustavni sud nije reagirao. Dapače, jednom je odlučujući o Zakonu o izbornim jedinicama odlučio da je zakon u skladu sa Ustavom, a moram priznati i to da sam u ime Ministarstva uprave, u ime Vlade napisao očitovanje gdje sam obrazlagao da se ništa nije promijenilo, jer da je tako od 2000. bila razlika u broju birača kad je prvi put donesen takav zakon.
I onda je došao popis stanovništva 2021. godine koji je, čiji su rezultati objavljeni nešto kasnije i Ustavni sud se trgnuo iz hibernacije i donijelo izvješće. I ne samo da, pardon nije donio izvješće nego je donio odluku da Zakon o izbornim jedinicama nije u skladu sa Ustavom i Vladu je zadužio ili Hrvatski sabor da donese novi zakon što je i logično jer se bez zakona ne bi mogli održati izbori.
Koji su rezultati donošenja novog zakona? Takvi da je na izbore 2024. godine u sadašnjoj 5. izbornoj jedinici izašlo 183593 birača, a u sadašnjoj 6. izbornoj jedinici izašlo 242083 birača. Razlika između te dvije, između ta dva broja je 31,85%. Dakle, nakon što smo u navodne znakove ispravili nejednakost vrijednosti glasa rezultat je takav da je glas još nejednakiji nego što je to bio na izborima 2007. godine, dakle prvi nakon kojih je Ustavni sud reagirao. Kako bi se to u narodu reklo „đaba ste krečili“. A zašto je tome tako? Iz samo jednog razloga. Zato što je Vlada kao osnov za određivanje broja birača u granica izbornih jedinica uzela registar birača, a ne popis stanovništva.
Kada bi se usporedio broj izašlih na izbore sa brojem punoljetnih stanovnika koji je popisan u pojedinoj izbornoj jedinici došlo bi se do puno uravnoteženijeg, dakle vrijednosti glasa u pojedinoj izbornoj jedinici. I bilo bi dobro da Ustavni sud nakon prvih provedenih izbora po novom Zakonu o izbornim jedinicama napravi jednu analizu je li intervencija Vlade u Zakon o izbornim jedinicama dovela do smanjenja ili povećanja nejednakosti glasa u odnosu na početnu poziciju iz 2010. godine i jednostavnom matematičkom operacijom zaključit će da je nakon ovog popravka nejednakost glasa još veća nego onda kad su oni, kad su oni intervenirali.
Zbog čega se, zbog čega dolazi do razlike u broju stanovnika i broju birača? Dakle, vratimo se na Ustav. Ustav kaže da su birači svi punoljetni hrvatski državljani sa navršenih 18 godina, tad su i punoljetni neovisno o tome žive li u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Dakle, ako je netko rekao da ima 500 000 birača više nego punoljetnih stanovnika u registru birača nije u pravu. Ima ih milijon i 300 000 više, jer negdje 800 000 birača gospodine državni tajniče kad vas tajnica plenarne sjednice dopusti da se koncentrirate na raspravu. Ispričavam se.
Dakle, u registru birača u inozemstvu je negdje 800 000 glasača. Je, znači ovih 500 000 više u Hrvatskoj i 800 000 koje su na listi u 11. izbornoj jedinici koji nisu registrirani, ali se nalaze u registru birača to j milijon i 300 000 i to je otprilike broj onih sa hrvatskim državljanstvom koji žive vani. Nije to ništa nepoznato.
Dakle, ne možemo oduzeti nikome biračko pravo tko je živ i punoljetan i dobije državljanstvo, možemo samo ako umre i onda se to sukladno protokolima ako je u Hrvatskoj od matičnog ureda, ako je u inozemstvu od diplomatsko-konzularnog predstavništva napravi i onda se tu osobu izbriše iz registra birača.
2012. godine donesen je zakon kojim je potezom pera broj birača smanjen za 800 000 u popisu birača, a da nikome nije oduzeto biračko pravo. Naravno pitate se kako je to moguće? Tako što smo da se plastično izrazim napravili A i B listu. A lista su bili ljudi, to se zove popis birača koji su imali važeće osobne iskaznice, a tzv. B lista bilo je u Hrvatskoj negdje 350 i u inozemstvu svi koji su bili to su oni koji su imali nevažeće osobne iskaznice.
Zašto se to napravilo? Zato što smo utvrdili da veliki broj državljana ima prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, a već 20 ili 30 godina ne živi u Hrvatskoj, nego mnogi i u preko oceanskim zemljama i da im 20 ili 30 godina nije trebala osobna iskaznica. I kako nije bilo moguće u tom trenutku po Zakonu o prebivalištu provesti postupak za nekoliko stotina tisuća ljudi, da im se, dakle ukine prebivalište u Hrvatskoj, nego je ostavljen jedan prijelazni period od dvije ili tri godine napravila se jedna administrativna intervencija na način da su ljudi koji nemaju važeću osobnu iskaznicu stavljeni, nisu uvršteni u popis birača nego na tzv. rezervnu listu i da su svoje biračko pravo jer ga po Ustavu imaju na dan izbora ako su imali nevažeću osobnu iskaznicu mogli ostvariti sa potvrdom.
Ali je već tada podatak o broju, manjem broju birača na neki način povećao povjerenje građana u izborni proces. Što se tiče dijaspore uvedena je najprije aktivna registracija, a nakon toga sa izmjenom Zakona o osobnoj iskaznici za vrijeme još Milanovićeve vlade je omogućeno građanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj da dobiju hrvatsku osobnu iskaznicu sa adresom u inozemstvu i da budu stavljeni na popis birača umjesto aktivne registracije.
I vidim da to, da to sada funkcionira, međutim postoji tu opasnost da ako neki od naših državljana koji ima trajnu osobnu iskaznicu u inozemstvu umre, a o tome diplomatsko-konzularno predstavništvo nema podatak da imamo ponovo mrtvih osoba na biračkom popisu. To je teoretski moguće, međutim još se nikad nije dogodilo da je netko ustao iz groba, došao na biračko mjesto, glasao i vratio se. Dakle, to je moguće samo ako birački odbor napravi kazneno djelo. Prema tome, stvar je između ostalih i da DIP malo vodi računa o radu biračkih odbora, da oni koji su bili u biračkim odborima kada su se dogodile očite nepravilnosti na izborima, a to je mislim bilo recimo na jednom biračkom mjestu u BiH na predsjedničkim izborima 2005. godine kad je glasalo jedno 5 ili 6000 ljudi, a to fizički nije moglo glasati, da te ljude više ne stavlja u birački odbor.
Zbog čega dolazi do razlike između broja birača i broja stanovnika je više-manje poznato. Jedan broj naših državljana ima osobnu iskaznicu u Hrvatskoj, a tu ne živi. Radi se najviše, dakle o dvije ili tri skupine. Jedna su pripadnici srpske nacionalne manjine koji su prije rata živjeli u Hrvatskoj, nakon rata odselili, a po Zakonu o prebivalištu iz određenih razloga imaju i dalje prebivalište u Hrvatskoj.
Drugo se tiče naših sunarodnjaka Hrvata iz BiH koji također žive u BiH, a imaju iz nekih razloga također prebivalište u Hrvatskoj i treća skupina su, dakle naši, tzv. nova dijaspora oni koji su u zadnje vrijeme iselili iz Hrvatske, a također imaju pravo određeni broj godina imati prebivalište u Hrvatskoj. I to se obično, dakle i područja Hrvatske u kojima se to događa se obično poklapa sa saznanjima da tamo te tri skupine u najvećoj mjeri žive. Dakle, to su uz granicu sa BiH, nekadašnje općine sa većinskim srpskim stanovništvom i dio urbanih područja iz kojih su ljudi iselili.
Da bi se izjednačila u stvarnosti vrijednost glasa na izborima postoji samo dvije mogućnosti. Jedna je da bude izborna jedinica pa onda svima svugdje jednako. I druga je dakle da se za osnov za granice izbornih jedinica uzme popis stanovništva, a ne popis birača. Dok se to ne napravi mi ćemo predložiti zaključak kao klub o ovome izvješću i za njega ćemo glasati, a ove brojeve možemo primiti na znanje jer su oni samo prepisani. Ali zaključak o tome da je sve u okvirima dva ili tri ili pet posto nećemo prihvatiti zbog toga što znamo što se, ta podloga koja je ispod toga ne odgovara onome smislu zbog kojega je Ustavni sud dao zadaću Vladi i prošlom sazivu Sabora da donese Zakon o izbornim jedinicama, a nakon toga razmatrajući ustavnu tužbu doslovno sam sebi skočio u usta.
Oni su stvar počeli zbog novog popisa stanovništva, a novi popis stanovništva nije imao nikakav utjecaj na granice izbornih jedinica.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,45 SATI
Evo stanka nam je istekla, pa će sada u ime Kluba zastupnika Možemo! govoriti poštovana zastupnica Raukar-Gamulin i poštovani zastupnik Živković, najprije poštovana zastupnica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Dobar dio političkih rasprava u 2023.g. smo posvetili upravo pitanju izbornih jedinica i bilo je to jedna od rijetkih tema oko kojih se usuglasila cijela tadašnja opozicija i lijevi i desni, uključujući i one koji danas ucijenjeni od stanovitog AP-a drže tu krhku parlamentarnu većinu. Te 2023. vladajući su nas pod dirigentskom palicom AP-a, a u grotesknoj izvedbi tadašnjeg ministra, a današnjeg kolege zastupnika Malenice uvjeravali da izborne jedinice kakve su skrojili u krajnje nedemokratskom procesu odgovaraju zahtjevima Venecijanske komisije. Sjetimo se samo obrazloženja koje je govorilo o praćenju prirodnih granica uključujući hrptove planina, doduše nisu nam rekli hrptove kojih određenih planina, ali to nije toliko važno. Ono što jest važno je da čak i sa tako namještenim granicama izbornih jedinica HDZ izbore '24. nije dobio. HDZ je danas na vlasti samo zato jer je DP, Domovinski pokret svoje birače izigrao, a kako vidimo iz današnje situacije i ostat će na vlasti sve dok priča oko ucjenjivog Dabre ne dođe kraju kako god taj kazneni postupak završio, doduše na primjeru Sauche vidjeli smo da takva HDZ-ova zaštita traje samo dok je HDZ-u nužno.
Ovaj dio naše rasprave bio je uvod u temu o izvještaju o kojem sada raspravljamo, a danas po prvi put raspravljamo o izvještaju kojeg je propisano novi Zakon o izbornim jedinicama, tako, tako je Vlada po čl. 16. obavezna saboru dva puta godišnje dostaviti izvješće o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama, ali bez ikakve daljnje razrade. Što se radi kad se uoče odstupanja veća od 5%? Na sličan način čl. 15. zakona propisano je da nadležno ministarstvo bez odgode, bez odgode, obavijesti Vladu o odstupanju većem od 5%, ali ne znamo što se događa nakon te neodgodive obavijesti i tako, forma će se ponovno ispoštovati, a garanciju jednake težine glasa u svim izbornim jedinicama nismo imali ni prije, ali ni nakon donošenja ovog zakona. Da ilustriramo, prema izvještaju pred nama na dan 30. rujna '24.g. na području 10 izbornih jedinica bilo je registrirano ukupno 3 milijuna 624 tisuće 375 birača, a prema procjeni stanovništva sredinom 2023. bilo je 3 tisuće 859 tisuća 6 stotina 86 stanovnika. Kad se od tog ukupnog broja stanovnika oduzme ukupan broj birača ispada da je u Hrvatskoj oko 200 tisuća maloljetnika, a ipak neugodno, ali činjenično, prema DZS sredinom '23.g. bilo je više od 660 tisuća maloljetnih osoba u Hrvatskoj. Drugim riječima, i dalje imamo više od 4 stotine tisuća birača u Registru birača kojih nekim čudom nemamo među stanovništvom RH a to čudo proizlazi iz HDZ-ove nevoljkosti da uredi pitanje prebivališta koje je Člankom 3. zapravo omogućava produljenje prijave bo… prebivališta u Hrvatskoj u nedogled iako osoba godinama pa i desetljećima možda živi izvan Hrvatske.
Dozvolite da vam citiram taj sporni stavak. Ako napuštanje prebivališta radi privremenog odlaska izvan RH potraje duže od 5 godina osoba je dužna ponovno prijaviti odsutnost iz mjesta prebivališta tijelima iz stavka 5. ovoga članka i prijavu obnavljati nakon svakog daljnjeg proteka razdoblja od 3 godine uz prilaganje dokumentacije o razlozima boravljanja izvan RH.
Evo, mi se pitamo kakvo je to točno privremeno napuštanje koje traje dulje od 5 godina odnosno ponovna prijava odsutnosti nakon svakog daljnjeg proteka 3 godine i tako privremeno u nedogled.
Da zaključim ovaj dio, dok god se Registar birača bude oslanjao na podatke o prebivalištu, a prebivalište ne bude uvjetovano stvarnim mjestom prebivanja glas u Hrvatskoj neće vrijediti jednako koliko god nas HDZ i njihov Ustavni sud pokušao uvjeriti u suprotno.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će govoriti poštovani zastupnik Marin Živković.
Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Živimo u vremenu deficita povjerenja u institucije to je u Hrvatskoj posebno tako i to je opasno. Opasno je jer nepovjerenje vodi ka cinizmu, ka atomizaciji, ka građenu paralelnih struktura i u konačnici vodi u nefunkcionalnost sustava. Ja vidim mnogo prostora, ali stvarno mnogo prostora da Hrvatska napreduje i vidim mnogo stvari koje se mogu poboljšati ali razinu povjerenja u to da su izbori provedeni pošteno je na relativno dobroj razini. Mi nismo na razini nekih država koje imaju krize kod predaje vlasti jer ne priznaju rezultate izbora, nismo i to stvarno treba cijeniti. To je, to je izuzetna vrijednost koju ovdje imamo. Ljudi u pravilu ne misle da mrtvi glasuju ili da se rade izborne prevare u mjeri kao što se to mislilo u '90.-tim godinama i u mjeri koja bi utjecala na ishode izbornog procesa.
No, nemojmo se zavaravati i tih pojava još uvijek ima u manjim biračkim mjestima u ruralnim područjima. Za sad imamo i sreću da se čak i fake news aparat još nije angažirao da nam uništava povjerenje u demokratsko provođenje izbora. Unatoč tom, tome treba reći da je povjerenje u izborne sustave krhka stvar. Kriza povjerenja u izborni sustav u '90.-tim godinama se riješila prihvaćajući GONG-ov prijedlog da se članovi biračkih odbora biraju iz suprotstavljenih stranaka, da u biračkim odborima imamo predstavnike vladajućih i opozicije. Kao i činjenicom i to opet zahvaljujući GONG-ovom prijedlogu da se u zakon unijela mogućnost nepristranog promatranja izbora. To je izuzetno bitno za naš izborni sustav.
Ova potpuno radikalna, potpuno radikalna neusklađenost Registra birača i popisa stanovništva gdje prema popisu imamo 3 miliona 197 tisuća 622 punoljetna, punoljetne osobe, a u registru 3 miliona 624 tisuće 375 birača, dakle imamo 426 tisuća 753 dakle više od 400 tisuća više birača nego što imamo punoljetnih osoba sigurno utječe na povjerenje u izborni sustav.
Ajmo vidjeti kako se utječe, nekoliko je problematičnih razina. Prvo, građani gube povjerenje u sebe zato jer je podatak o izlaznosti sustavno podcijenjen. Tako iz izbora u izbore imamo niski postotak izlaznosti što govori građanima da smo kao narod apatični, da ne želimo promjene, da nam je svejedno, da su građanima svi isti. Održavanjem ovakve slike o nama slabimo građanstvo, slabimo jakost kolektivne akcije iako to možda vladajućima kratkoročno i odgovara, dugoročno značajno pogoršava kvalitetu života svima nama. Ovako stanje naše državljane gura u tu kutiju apatičnosti. Moramo reći našim građanima, nismo mi apatični, nismo mi pasivni nas samo krivo broje.
Zatim građani gube povjerenje u sam izborni sustav. Druga je razina ta da povjerenje koje postoji da se ono polagano topi. Topi se jer ova razlika između broja birača i broja punoljetnih tolika da je razumljivo da se rađa skepska prema tome da je sve fer. I onda taj tračak sumnje zajedno s time da je izlaznost prividno mala, umjetno je mala ta izlaznost dovodi do samoispunjujućeg proročanstva te ljudi odustaju od izlaska na izbore, još gore odustaju od praćenja politike.
Zatim gubimo dojam da svaki glas jednako vrijedi. Ljudi sve više i više imaju dojam da svaki glas ne vrijedi jednako. Krpanjem izbornih jedinica prema ovom nakaradnom Registru birača je dovelo do toga da je prosječni mandat u V. izbornoj jedinici za njega je trebalo 11 tisuća 623 glasa, a za mandat u VI. izbornoj jedinici je trebalo prosječno 15 tisuća 619 glasova. To znači da je razlika u više od 4 tisuće glasova za mandat. To je puno više od ovih 5%. Zašto? Zato jer se popis birača i popis glasača radikalno razlikuje i ne razlikuje se jednako svugdje negdje neka područja su više depo… više trpe depopulaciju od drugih i zato svaki glas ne vrijedi jednako. Ta činjenica da mandat može vrijediti i 4 tisuće glasova različito govori ljudima da se rezultati izbora ne odlučuju na biralištima nego za nekakvim stolom di se crtaju granice izbornih jedinica i onda građani imaju dojam da se manipulira izbornim sustavom kako bi se pogodovalo jednoj stranci. Način na koji je Šeksova ekipa krojila nove izborne jedinice je bilo, bio ispod demokratskih standarda i važno je da što prije resetiramo taj sustav. Model koji cijepa prirodne cjeline, koji cjepa gradove, koji nije usklađen s pravim brojem birača, je došao do zida i kao što sam rekao na početku, stvarno imamo relativno zadovoljavajuću razinu povjerenja u izborni sustav. To trebamo cijeniti, to trebamo držati kao kap vode na dlanu, to nas čini stabilnom državom i to je važno, možda je najvažnije nešto što trebamo očuvati ako želimo dugoročni prosperitet, a pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Prošli put je krizu riješio GONG-ov prijedlog, možda ako prihvatite njihov model s manje izbornih jedinica u kojem izborne jedinice imaju broj mandata sukladno broju stanovnika odnosno birača i da, i naravno da su te brojke usklađene, možda se i ova kriza riješi tako da se prihvati varijanta tog modela, samo je važno i to naglašavam, važno je da vrijednost demokracije bude važnija od očuvanja vlasti pod svaku cijenu, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Ivica Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem.
Evo svi smo manje-više govorili o nesrazmjeru broja birača i broja stanovnika, to je nekakav broj preko 400 tisuća ljudi, 450, 470 tisuća ovisnosti iz koje publikacije možete, možete to iščitavati, dakle to je u svakom slučaju jedan ogroman broj i nesrazmjer u ova dva popisa i on će uvijek biti prijepor i on će uvijek biti kamen spoticanja u proglašavanju legalnosti bilo kojih izbora, oni koji su bili i oni koji će biti. O ovoj temi jasno treba uskladiti se i poznavati Zakon o prebivalištu, Zakon o boravištu, Izborni zakon, Zakon o državljanstvu. Ovim, ovakvi problema ima po cijeloj Hrvatskoj i kako se spuštate na ove niže, niže razine. Tako je recimo bila jedan, jedan na neki način studijski program gdje je čovjek se bavio na jednoj lokaciji od 3 tisuće stanovnika i onda je on pokušao vidjeti kakvo je stvarno stanje. Otprilike od tih 3 tisuće, 500 ljudi nisu na ovaj i na onaj način živjeli na, na adresi na kojoj su ih tražili. Veliki dio osoba na tom području bio je izvan Hrvatske, nisu mogli dobiti hrvatsko državljanstvo, ali su 1990.-te bili prijavljeni na toj adresi i nisu se odjavili, niti su riješili svoj status državljanstva. Za takve osobe bi se to još i dalo na neki način riješiti, ali bilo je tu i državljana Hrvatske koji su imali prijavu na adresu, ali tu već dugo dugo nisu živjeli. Dakle svi koji su rođeni do rata i živjeli, a sad raseljeni po Hrvatskoj i šire, svi su državljani Hrvatske i stoga crpe određena prava. Svi su raseljeni, sad negdje drugdje žive i stalno su pri… žive i stalno su prijavljeni na adresi u nekom drugom gradu, u nekoj drugoj općini, tamo su dobili iskaznicu na toj adresi i automatski su na biračkom popisu, dakle živite na jednoj lokaciji i ako hoćete sutra bez problema prijavite adresu gdje ste rođeni i odrasli i imate obiteljski dom, a i dalje nastavite živjeti na onoj lokaciji na kojoj ste trenutno. Tamo naravno gdje, gdje stalno živite prijavite stalni boravak i tako ste prema zakonu čisti, nijedan zakon nije prekršen, nitko vas ne može brisati sa rođene adrese da je tako nazovemo, na koju ćete onda povremeno dolaziti i provjetriti i tome slično.
Razlika po popisu stanovništva i biračkom popisu je u tome da kad dođe popis stanovništva na adresu gdje ste prijavljeni, nikoga nećete naći i navest će da tu osoba ne živi, a kad taj isti popis dođe tamo gdje živite stavit će u zapisnik da je osoba tu na boravku sa stalnom adresom u mjestu gdje ste prijavljeni, dakle na jednom mjestu ste na biračkom popisu, a na drugom mjestu ste na popisu stanovništva tamo gdje živite.
Evo kolega mi je poslao recimo na primjeru Općine Obrovac točno po naseljima gdje ste imali po popisu iz 2021. 3.453 ovaj stanovnika, a birača 5.345 u Obrovcu, dakle u tom periodu je zabilježeno od 2020. do 2023. zabilježeno je 240 stanovnika manje, a 395 birača više, da nam je bar demografija takva, i kad odbijete maloljetne osobe u Obrovcu tada vam razlika između stanovnika i birača dostiže 40%, 40%. Kad bi se ti skupili oni bez problema dobiju izbore u Obrovcu, evo stave svog kandidata, organiziraju se, ljudi koji tamo ne žive dobiju lokalne izbore, gradonačelnika dobiju ko iz ništa, naravno karikiram.
Evo iz Vodica iz kojih ja dolazim, 2021.g. broj stanovnika po popisu 8.649, kada odbijete maloljetne to bi bilo recimo punoljetnih 6.900 otprilike bi birača bilo realno međutim, na popisu birača imate sa lokalnih izbora dvije, iste te godine 9 tisuća 699. Razlika od 2 tisuće 800 ljudi to je gotovo 30%. Kakva će biti, kakva je sada korelacija uveli smo porez na nekretnine, kakva je korelacija ovog fiktivnog prijavljivanja na adrese, da li je to zapravo utaja poreza? Tko će se s tim pozabaviti sa tim problemom? Šta mi to u Hrvatskoj imamo? Da li mi znamo što mi imamo?
Ovdje je jasno da je potreban aktivniji pristup MUP-a u provjeri prebivališta i može se riješiti ključan problem i identificirati osobe koje nikad nisu živjele u mjestu prijavljenog prebivališta u RH ali i dalje imaju privremeno boravište a time i prijavljeno dakle bi… prijavljeno boravište i biračko i time biračko pravo. To je jako bitno da se ne bi na dalje nastavljala manipulacija sa biračkim, biračkim popisima a samim tim i izbornim rezultatima.
No, sve su prilike jasno da ovakvo nesređeno stanje nekom odgovara jer da ne odgovara onda bi se valda potrudili da ga počnemo rješavat. Mi ga nismo ni počeli rješavat, nemamo ga ni u nakani rješavat mi ćemo samo saboru periodično dostavljati podatke da bismo bili usklađeni sa, sa izbornim zakonima.
Dakle, ovdje je na djelu svakako nedovoljna zainteresiranost da se uspostavi kvalitetna evidencija birača hrvatskih državljana, a nebriga o posljedicama o hrvatskim građanima sa biračkim pravom koji žele aktivno sudjelovati u ostvarenju biračkog prava. Biračko pravo je temelj svih izbora za sabor, za predsjednika, za EU parlament, evo pred vratima su nam lokalni izbori. Tu je manipulacija najveća. Nemali broj puta smo bili naime svjedoci autobus demokracije tako smo iz zvali. Dolazili su ljudi određivati izborne rezultate u naseljima, mjestima, gradovima, općinama sa kojima nemaju nikakvog spoja. Došli su glasovati i onda su napuštali ta mjesta i ništa ih nije bilo briga, dakle to je čista izborna korupcija a nje ne bi bilo da imamo sređen, sređene biračke popise i da imamo sređenu biračku bilansu.
I još ću jednom naglasiti dakle ovakav način praktički fiktivnog prijavljivanja sada već seže u zakon koji ste nedavno donijeli zakon ovaj o porezu nekretninama gdje tu zapravo dolazi do klasične utaje, utaje poreza. Evo, dakle ovo je vrlo, ovo su vrlo važne stvari, demokracija na njima počiva a vidimo sada da se na njih će se referirati čak i porezni, dakle porezni zakon.
I s ovim se netko treba, treba ozbiljno pozabaviti i odavde poruka MUP-u uhvatiti se s ovim ili kažite nama je ovaj, ova situacija odlična, ona ide u našu korist mi ćemo i dalje nastaviti manipulirati. Ukoliko šute onda ovo što sam zadnje izrekao je zapravo to. Manipulacija i iskrivljavanje biračkog prava vodi ka rezultatima na izborima koji nisu adekvatni, koji nisu pošteni i imamo zapravo fake rezultate i nemamo ono što demokracija treba donijeti.
S ovim se zaista netko treba pozabaviti. Evo nas je ovdje 5-6 u sabornici, dakle za jedan prilično važan zakon jer i mi smo ovdje temeljem demokracije, temeljem biračkog prava naših građana a vidimo da baš neka zainteresiranost za ovo i ne postoji a jako je važna jer iz ovih podataka, iz ovih činjenica izvire, izvire dakle sve i sabor i vlada i predsjednik republike i svi načelnici, gradonačelnici, vijećnici itd. itd.
Vrlo važna tema oko koje se nitko ne brine, oko kojega nitko ne pokazuje interes i tapkamo u mjestu i samo ćemo ove publikacije slušati kvartalno i evo ovakve donositi nekakve naše rasprave koje, koje očito bez nekih daljnjih aktivnosti će ostati mrtvo slovo na papiru.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit će zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Zahvaljujem.
Prvo ću demantirati ovo nikog ovo ne zanima, to nije točno itekako nas zanima. Zna se koga ne zanima to je HDZ. On je taj koji ne želi mijenjati postojeći sustav pravila jer dok su pravila takva on u pravilu uvijek pobjeđuje tako je bilo dosada.
Drugo i možda najvažnije što želim reći smatram da su se stekli uvjeti da Hrvatska ide na prijevremene izbore. Ovo što imamo sada nije sabor, nije predstavničko tijelo građana. Ovo je uzurpacija vlasti bez ikakvog legitimiteta.
Treće što želim reći također je jedan demant, a to da se ne zna što je program oporbe, oporba nema program, gdje je program, gdje je program pa ću ja sad reći evo ga. Dakle, pitanje izbornog sustava i izbornih pravila je temelj barem ovog programa, a smatram da treba biti i temelj dogovora oporbe prije izlaska na slijedeće izbore ili ako već moramo izaći po postojećim pravilima onda barem jasno nacrtati biračima kako će Hrvatska izgledati danas sutra bez HDZ-a.
Pa evo u vremenu koje je ispred mene ja ću iz tog mog političkog programa kojeg zastupam od 2019. godine pročitati odabrani sažetak pa ću reći da u postojećem izbornom sustavu RH je osuđena na nelegitimnu i nedemokratsku vlast stečenu kršenjem temeljnih ustavnih prava i zaglavnih kamena demokracije, a pravedni izbori prvi su korak u povratu otete države građanima i ispravljanju svih drugih nepravdi i nejednakosti koje takva vlast stvara.
U prošlom sazivu uputila sam u saborsku proceduru Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama koji se temelji na modelu kojeg je izgradio GONG po kojem bi Hrvatska umjesto na postojećih 10 bila podijeljena na 6 izbornih jedinica u kojima bi bilo obuhvaćeno nekoliko županija i te izborne jedinice bi se donekle podudarale sa povijesnim regijama dok bi Grad Zagreb bio jedna izborna jedinica. Evo uoči lokalnih izbora ja ću naglasiti i podsjetiti da je Grad Zagreb teritorijalno podijeljeni grad na 3 izborne jedinice, prije su bile čak i 4 i to je jedna velika sramota. To je taj izborni inženjering putem kojeg HDZ sebi osigurava ne pripadajuće glasove.
Dakle, po modelu za kojeg se zalažem Hrvatska bi imala 6 izbornih jedinica i u tim izbornim jedinicama bira bi se onaj broj zastupnika koji je razmjeran broju stanovnika. Istovjetan prijedlog uputit ću i u ovom sazivu s ciljem poticanja široke javne rasprave u pronalaženju rješenja koja će građanima jamčiti pravednije izbore i snažniju povezanost između birača s određenog područja i zastupnika i zastupnica koje određeno područje bira.
Evo to je ono što trenutni saziv Hrvatskog sabora nema jer nemamo niti takav osmišljeni model da zastupnici koji dolaze iz pojedine regije na neki način održavaju odnos i bazu i odgovornost prema svojoj regiji, prema svojoj biračkoj bazi. Mi imamo model po kojem su zastupnici odgovorni i lojalni svom stranačkom šefu štogod taj stranački šef radi i to je ono što je loše.
Dakle, izborne jedinice glasile bi u tom prijedlogu za kojeg se zalažem kako slijedi. Dakle, Grad Zagreb je jedna Zagreb, zatim druga bi bila Zagrebačka županija, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Treća izborna jedinica bila bi Međimurska županija, Varaždinska županija i Krapinsko-zagorska županija te Koprivničko-križevačka županija. Zatim četvrta izborna jedinica bila bi Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska županija, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, dakle slavonske jedinice da i Brodsko-posavska. Peta bi bila Istarska županija, Primorsko-goranska, Ličko-senjska županija i šesta tzv. dalmatinske odnosno Zadarska županija, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i to bi manje-više bilo to.
Dakle, po tom modelu mi bismo zapravo postojeći kroj administrativni kroj nekoliko županija spojili u jednu cjelinu i ta cjelina bi bila jedna izborna jedinica, a birala bi onaj broj zastupnika koji odgovara broju stanovnika u njima. I tada bismo zapravo uoči svih odnosno parlamentarnih izbora usporedili brojeve koji proizlaze iz popisa birača i onda bismo ponderirali koji broj zastupnika bira pojedina izborna jedinica. U svakom slučaju bismo tada dobili to da se prije svega birači identificiraju sa zastupnicima iz svog područja što im je danas spriječeno i onemogućeno. Imali bi veću povezanost građana sa njihovim predstavnicima u Hrvatskom saboru. Imali bismo to da se u raspravama čuju šta su interesi pojedine cjeline ili sredine ili regije ili područja bilo to Međimurje, Istra ili Lika i imali bismo možda vlast koja više odgovara samim građanima, a ne političkim strukturama i političkim elitama.
Nadalje, želim reći da Hrvatska danas ima milijun stanovnika manje nego što ih je imala u vremenu svog nastanka, a da taj demografski egzodus pored svih drugih uzroka uvelike proizlazi iz sloma povjerenja građana u pravnu državu. Slabe institucije, niska razina poštivanja vladavine prava i demokratskih standarda tjeraju naše državljane da svoju budućnost grade negdje drugdje.
U mnogim područjima ta politička kasta, a vidjeli smo odjek te političke kaste danas ovdje u Hrvatskom saboru proizvela je društvenu i ekonomsku nepravdu koja prožima sva područja života i pojedinca i zajednice pri čemu nejednakost počinje već na samim izborima.
Ponavljam postojeći izborni sustav temelji se na 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika i zastupnice, ali te izborne jedinice su nelogičnog oblika i kroja, a po sastavu takve da se birači ne mogu identificirati s onima koji se u njihovim jedinicama natječu za mandat niti uspostaviti vezu između zastupnika s područja određene izborne jedinice i onog šta taj zastupnik izgovara u saborskim klupama.
Evo, to je počelo, to je temelj, to je zaglavni kamen oko kojeg se moramo dogovoriti ako želimo nešto mijenjati. Nije ideja i nije nikakva dobrobit ni za Hrvatsku niti za hrvatske građane to da se HDZ naprosto smjeni i da netko drugi sjedne u tračnice onako kako ih je postavio davnih dana Vladimir Šeks.
Želimo li bolju Hrvatsku moramo mijenjati njezine temelje, njezinu konstrukciju, njezin nacrt, njezinu arhitekturu. Kroj izbornih jedinica je početak. I prvom prilikom možda danas smo i svi skupa i demotivirani i demoralizirani s ovim što smo imali prilike gledati od strane jedne odvratne prijevare i licemjerja Domovinskog pokreta, ali prvom prilikom mi se moramo vratiti svojim ulogama, otvoriti dijalog, otvoriti i stručnu javnu raspravu jer nam je čak i to HDZ u prošlom savezu oteo. Dakle, stručne javne rasprave o izbornim jedinicama nije bilo, to se ponovno skrojilo u nekakvim sobičcima, u nekakvim kuhinjama ali ne onako kako to predviđaju demokratske procedure. Dobili smo to što sada gledamo.
Sada nam je vrijeme da izvan okvira vlastitih stranaka, stranačkih klubova ili ne znam političkog spektra kojem pripadamo sjednemo i da dogovorimo pravila po kojima će se odvijati svi slijedeći izbori kako bi oni doista bili pravedni i kako birači i građani na njima ne bi bili pokradeni, a ponovno kažem ja ću uputiti isti prijedlog, istovjetan ili vrlo sličan sa tek manjim odstupanjima u prošlom sazivu imao je i SDP, mislim da i stranka Možemo! isto tako nešto slično zagovara, vjerujem da tu postoje i druge manje stranke koje bi se barem oko 90% stvari mogle složiti, ovo preostalo je stvarno stvar pregovora i spremnosti na kompromis uz podršku i uz sugestiju stručne javnosti, mislim da Hrvatska to može, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Povredu Poslovnika dignuo je kolega Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Čl. 238., vrijeđanje, laganje i ne znam što da sve navedem jer kolegica je ovdje utvrdila da Hrvatska nema legitimnu vlast i da nema demokraciju. Hrvatski građani 17.4.2024. na izborima su odabrali svoje predstavnike svih stranaka u ovom saboru, iz tog sabora i tih stranka izašla je većina koja je formirala Vladu, znači imamo legitimnu vlast, imamo demokratsku državu, a kolegica koja o svojim kolegama može napisati da su žgadija i govori sve što govori ima jedan ogromni demokratski deficit, nije ona nikakva demokratkinja ili nekakva moralna vertikala koja nam treba držati lekcije o demokraciji ovdje u HS.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to nije bila povreda Poslovnika, svako ima pravo misliti i govorit što želi, ako misli da su tu Marsijanci na vlasti lako mu bilo i vjerujem da to spada u neku drugu sferu, možda i medicine, ali dobro u svakom slučaju ovaj dajem vam opomenu.
Ovaj u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Uvaženi državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege, evo nekoliko riječi u ime Kluba zastupnika HDZ-a na Izvješće o broju birača upisanih u Registar birača i o broju birača po izbornim jedinicama za 1. i 3. tromjesečje 2024.g..
Kao stranka koja od svog osnutka njeguje temeljne demokratske vrijednosti, HDZ pridaje posebnu važnost transparentnosti i vjerodostojnosti izbornog procesa. Upravo je ova Vlada ispunila svoju ustavnu obvezu i poštovala odluku Ustavnog suda donošenjem novog Zakona o izbornim jedinicama. Ovim zakonom uskladili smo broj birača u izbornim jedinicama ostvarujući temeljno demokratsko načelo da svaki glas ima jednaku težinu. To nije bio jednostavan zadatak, ali smo ga odgovorno proveli vodeći računa o geografskim, povijesnim i administrativnim specifičnostima različitih dijelova Hrvatske. Posebno valja istaknuti da smo mi ovim zakonom uspjeli postići ravnotežu koja osigurava pravednu zastupljenost svih hrvatskih građana u najvišem zakonodavnom tijelu. Odstupanja u broju birača među izbornim jedinicama sada su unutar ustavno prihvatljivih granica, što je ključan korak u jačanju demokratskih procesa.
Izvješće koje je pred nama pokazuje da je sustav vođenja Registra birača u RH stabilan i pouzdan. Zahvaljujući digitalizaciji i modernizaciji koju je pokrenula ova Vlada danas imamo ažurnu evidenciju birača koja omogućuje veću transparentnost i povjerenje građana u izborni proces. Ipak, ne možemo zanemariti demografske izazove koji se očituju kroz podatke u ovom izvješću. Promjene u broju birača po izbornim jedinicama odraz su širih društvenih kretanja. S tim izazovima se suočavamo odlučno kroz provedbu demografskih mjera i poticanje gospodarskog razvoja u svim dijelovima RH.
Klub zastupnika HDZ-a posebno ističe nekoliko važnih činjenica. Prvo, zahvaljujući reformama koje smo proveli danas imamo Registar birača koji omogućuje brzo i učinkovito ažuriranje podataka, što je posebno važno za naše državljane u dijaspori i za birače koji mijenjaju prebivalište. Drugo, stabilnost broja birača u većini izbornih jedinica potvrđuje učinkovitost naših demografskih i gospodarskih politika kojima smo zaustavili negativne trendove depopulacije. Treće, zahvaljujući digitalnim rješenjima koja smo implementirali omogućili smo jednostavniji pristup informacijama i veću transparentnost cijelog procesa. U budućem razdoblju nastavit ćemo raditi na daljnjem unaprjeđenju izbornog zakonodavstva i procedure vezane za Registar birača. Naš cilj je osigurat da svaki hrvatski građanin ima povjerenje u izborni sustav i da može ostvariti svoje biračko pravo bez prepreka.
Zaključno, Klub zastupnika HDZ-a prihvaća ovo izvješće uz zahvalnost svim djelatnicima državne uprave koji rade na održavanju ažurnosti Registra birača. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i NPS govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Kolega, baš, baš ste me nasmijali kad ste rekli, joj kolko nas je ovo, 2, 3, 4, 5, ovaj kad ste rekli da se, ne znam sad jel ovime, zaustavila depopulacija ovaj Hrvatske, ono baš sam se nasmijala jer ako gledate evo popis stanovništva iz, na početku Hrvatske, tamo '90.-tih godina i za posljednji popis stanovništva, milijun građana Hrvatske manje, milijun, a u zadnji, a okolnosti, fala Bogu, a, govorila sam i ono neki dan, a, šta ćemo tako je kako je jel i šta ono i u zadnjih ne znam 10-tak godina po raznim evidencijama neko kaže 300, neko 400, neko 500 tisuća manje, dakle ne znam kako ste to zaustavili tu depopulaciju, ne ide vam dobro, jedino da molite da Njemačka propadne, pa onda nemaju ljudi di selit, pa eto, to bi ovaj, to bi bio način za zaustavljanje depopulacije.
Al evo da kažemo građanima zašto uopće govorimo o ovom Izvješću o broju birača upisanih u Registar birača, dakle mora doć u HS dva puta godišnje jer je to propisano Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u sabor prema čl. 16. je li Vlada je dužna redovito dostavljati saboru podatke o broju birača po izbornim jedinicama kako bi se osigurala transparentnost izbornog procesa i pratilo poštuje li se načelo jednake vrijednosti glasa. Međutim ovaj izvještaj zapravo u praksi ne služi svojoj svrsi jer se, evo ništa se ne mijenja unatoč očitim nelogičnostima, dakle broj birača i dalje daleko premašuje broj punoljetnih stanovnika, što upućuje na nered u Registru birača, granice izbornih jedinica ne slijede administrativne i neke demografske logike i ovdje u saboru se dostavljaju podaci, ali iza toga ne slijedi nikakva neka reforma ili prijedlog, dakle unatoč tome što je evo ustavni sud naložio ispravljanje velikih odstupanja u broju birača po jedinicama, dakle ovo je čista jedna formalnost, nikakvih konkretnih promjena iza toga nema, a ovo bi trebao bit alat za praćenje jednakosti biračkog prava, zapravo je nekakav privid demokratskog nadzora.
A evo kažem da se podsjetimo na taj popis stanovništva iz '21.g., RH ima po tom popisu 3 milijuna 871 tisuću i 833 stanovnika, kažem '90.-tih godina 4,8 milijuna stanovnika. Točan broj punoljetnih osoba nije izravno naveden, ali je u tom popisu 666.876 osoba mlađih od 18.g., što bi značilo da onda imamo punoljetnih osoba 3.204.957 punoljetnih osoba, a prema podacima Ministarstva uprave u Hrvatskoj je registrirano, ako je točan izvor dakle 3.645.340 birača, znači negdje 440 tisuća više birača nego broja punoljetnih stanovnika. Dakle očiti nesrazmjeri i uzroci, sad kolege su ovdje govorili o raznim uzrocima, jedno je svakako iseljavanje bez odjave prebivalište, dakle mnogi hrvatski državljani su iselili iz zemlje bez da su službeno odjavili svoje prebivalište i dalje su po tome evidentirani u Registru birača, pa hrvatski državljani koji žive u BiH, a prebivalište im je u Hrvatskoj, pa imate osobe sa dvojnim državljanstvom koji ne žive u Hrvatskoj, a mogu biti registrirani kao birači iako nisu rezidenti i jednostavno i nedostatak ažuriranja svih registara u državi i koordinacije između različitih državnih registara, pa onda preminule osobe, oni koji su trajno iselili, itd., itd.. Trenutno se Registar birača temelji na prijavljenom prebivalištu, ali s obzirom na evo ove probleme treba razmotriti i dodatne kriterije poput stvarnog boravišta i redovitog ažuriranja podataka o iseljavanju i smrtnosti kako bi se osigurala točnost registra. Ovaj, ne moram govoriti i napominjat da ovaj nesrazmjer između broja birača i stanovnika jednostavno narušava povjerenje građana u cijeli izborni proces, da sad ne ponavljam sve ono što su i kolege dosad rekli. A kako bi uskladili Registar birača s brojem stanovnika, prije svega treba postojat politička volja je li da se to napravi je li ako imate volju možete sve uraditi jer ako i nema volje dakle nema koristi govoriti o nekim prijedlozima, a to je redovito ažuriranje podataka, sustav koji će omogućit pravovremeno ažuriranje podataka o prebivalištu, iseljavanju i smrtnosti, dakle smiješno je da govorimo o tome u '25.g. 21. stoljeća uz svu ovu tehnologiju koja nam to omogućuje, poboljšat koordinaciju između različitih državnih tijela i evo implementirat digitalne alate koji su nam na raspolaganju u ovom trenutku u vremenu za prijavu, odjavu prebivališta, registraciju birača, dakle sve to bi omogućilo ažurnije, ažurnije podatke.
Međutim kad govorimo o reformi izbornih jedinica, evo nešto je i kolegica govorila o tome, razni prijedlozi su se iznosili od GONG-a itd., ali ja bi rekla da se reforma izbornih jedinica ne može promatrati izolirano od šireg teritorijalnog preustroja Hrvatske. Trenutni sastav ili sustav zapravo izbornih jedinica ne odražava te stvarne administrativne demografske stvarnosti, a dodatno se sve skupa pogoršava zbog prevelikog broja županija koje su često neodržive i neučinkovite. Stalno govorim o onom istraživanju Ekonomskog instituta o broju gradova i općina, 556 općina i gradova, 20 županija i Grad Zagreb, dakle ovaj sustav je preglomazan, birokratski neefikasan, generira nepotrebne troškove i kad govorimo o izbornim jedinicama važno je da one prate logičnu administrativnu podjelu zemlje, a današnja se evo ne poklapa ni s granicama županija, što otežava izborni proces i na kraju zbunjuje birače.
Ako bi se provela konačno, konačno taj teritorijalni preustroj kako ga preporučavaju stručnjaci već 20.g., postoje analize i procjene kako bi to bilo optimalno napraviti i govore od 5 do 7 regija, 130 urbanih centara i onda kad bi se tim regijama uskladili izborne jedinice, to bi omogućilo i bolje upravljanje, smanjenje birokracije, ujednačenu razvojnu politiku, a kasnije i uskladilo izborne jedinice. Prema tome, dakle evo taj GONG je predložio 6 izbornih jedinica koje bi se oslanjale na županijske granice, a kažem evo sa 4 do 5 regija ili ako ćete ih nazvat županija osigurali bi jednostavniji i transparentniji sustav u kojem se birači ne moraju snalaziti u nelogičnim granicama izbornih jedinica je li sad je zbunjujuće zapravo što su županijske, što granice izbornih jedinica, ta teritorijalna, novi teritorijalni ustroj bi uštedio administraciji, smanjila bi se i potreba za dvostrukim ili trostrukim paralelnim sustavima vođenja evidencija birača, stanovnika i upravljanja resursima i na kraju bi imali i efikasniji razvoj regija jer bi nove, veće regije imale jače i financijske i političke kapacitete.
Ponovno se vraćam na moderno doba i primjere i danas iz Europe, dakle uz sve dostupne digitalne alate danas kažem '25. godini 21. stoljeća jednostavno nema opravdanja za neprecizan popis birača ili nelogične teritorijalne podjele. Estonija je primjer zemlje koja je digitalizirala upravu, koja je uvela e-glasanje još 2005. godine. Danas je '25. znači 20 godina oni već glasuju elektronički. Niti jedan sigurnosni incident od tada do danas. Na posljednjim parlamentarnim izborima u Estoniji glasalo je od, izašlo je na birališta 63% birača njihovih od toga je 51% glasao elektronički. Dakle, više od pola birača glasa elektronički i zaista mislim da bi trebali slijediti taj primjer ne samo u izborima već i u administrativnom upravljanju, dakle zemlja koja je zaista digitalizirana u najboljem smislu riječi.
Dakle, Hrvatska ne treba da zaključim samo reformu izbornih jedinica već cjelovitu teritorijalnu reformu, smanjenje broja županija i usklađivanje izbornih jedinica s realnim administrativnim granicama jer je to ključno za učinkovitu državu. Paralelno s time potrebno je digitalizirati i modernizirati popis birača kako bismo napokon znali koliko stvarnih birača i stanovnika imamo. U 21. stoljeću jednostavno zaista nema opravdanja za neuređene registre i manipulacije izbornim sustavom.
Implementacijom modernih tehnologija, redovitim ažuriranjem svih tih podataka, poboljšanom međuresornom suradnjom možemo osigurati točan i transparentan registar birača i vratiti povjerenje građana u izborni proces.
Evo, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Borić dignuo je povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Članak 238. jer nam kolegica ovdje malo opet laže, izgovara neistine u biti ona nama daje savjete kako digitalizirati birače tj. biračke popise. Pa kako rade to u stranci Centar evo jedan naslov Puljkov žetončić ukrao bazu SDP-a i nagovarao ljude da glasaju za njega. To je došlo do Agencije za zaštitu osobnih podataka i ta agencija je protiv Socijaldemokratske partije pokrenula postupak. I to je u tijeku. Čisto da znamo tko su demokrati, kako oni rade i što međusobno čine da ostanu na vlasti.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro ovaj to nije povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu.
Idemo na pojedinačne rasprave pa će sada govorit poštovana zastupnica Sanja Radolović.
Izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolega Borić se isto vraća u povijest pa tako ću se i ja malo vratit u povijest koju ne smijemo zaboraviti. Vratit ću se u povijest 2023. godina prvo i drugo čitanje prekrajanja izbornih jedinica, donošenje Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor koji zapravo je ključan zakon za zakonodavnu vlast. Jednu od trodiobe glavne vlasti u Hrvatskoj.
Mi dan danas još uvijek ne znamo tko je u Hrvatskoj kreirao izborne jedinice ovakve kakve jesu. Na to nismo dobili odgovore. Pomno sam detaljno pregledala maloprije sve fonograme rasprava i prvog i drugog čitanja i niti jedan od HDZ-ovih saborskih zastupnika, predstavnici ministarstva nam nisu dan danas dali odgovor da li uistinu kako oni to kažu su prijedlog kreiranja izbornih jedinica ovako neravnomjeran i nepravedan i nepošten u kojem glas u jednoj županiji vrijedi više nego u drugoj, da li su ga kreirali stvarno ustavnopravni stručnjaci kako oni to tvrde ili ga je ipak kreirala tzv. MARŠ skupina.
Da se podsjetimo tko je MARŠ skupina. „M“ u MARŠ-u znači Malenica bivši ministar uprave, „A“ u MARŠ-u znači Ivan Anušić današnji ministar obrane, „R“ je Karlo Ressler europarlamentarac i posinak gospodina Šeksa i „Š“ je gospodin Šeks veliki upravno pravni stručnjak HDZ-a. Nikada od strane HDZ-a nismo dobili odgovor na to pitanje da li je MARŠ skupina izradila uistinu taj zakon i da li su zapravo izborne jedinice i skrojene na način da HDZ i dalje suvereno vlada u ovoj državi matematičkom akrobacijom i tzv. izbornim inženjeringom.
Čak su podsjetit ću na upite novinara jedni, drugi nisu se usuglašavali pa je recimo gospodin Malenica rekao da da radi se o jednoj manjoj radnoj skupini HDZ-a, HDZ želi sada slijedom odluke Ustavnog suda donijeti novi zakon to je ono što je ključno. Gospodin Anušić kaže s druge strane da on je član te radne skupine ali ne zna zapravo tko donosi taj konačan zakon.
Interesantno je podsjetit ću isto tako što je HDZ i vladajuća većina prilikom kreiranja novih izbornih jedinica jedino usvojila kao prijedlog. 39 komentara je pristiglo, samo, sami ustavno pravni stručnjaci su rekli da uopće ne žele sudjelovati u javnoj raspravi jer da su upućivali između 2 čitanja toliko prijedloga a nije ih se niti pozvalo da sudjeluju u kreiranju novog zakona. Pazite od 39 komentara koji su pristigli HDZ je vjerovao ili ne usvojio tipfer, u Virovitičko-podravskoj je bilo jedno „i“ viška i to je jedino što je u javnoj raspravi tada usvojeno.
Brojke ne lažu pa možemo reći da prema HDZ-ovom izbornom inženjeringu ako gledamo u I. izbornoj jedinici broj birača, popis stanovništva već imamo preko 10% nesrazmjera, a u II. izbornoj jedinici odnosno ne lažem, u II. izbornoj jedinici 14%, u III. izbornoj jedinici gotovo 9%, u IV. izbornoj jedinici 14%, u V. izbornoj jedinici 21%, VI. izbornoj jedinici 9%, VII. izbornoj jedinici skoro 15%, VIII. izbornoj jedinici iz koje ja dolazim 13%, IX. izborna jedinica 19% i X. izborna jedinica baš slučajno ili ne najviše nesrazmjer od čak 16%.
Dakle, apsolutno u niti jednoj hrvatskoj županiji, a u niti dijaspori nemamo ravnomjeran odnos birača i popisa stanovnika.
Nadalje, ne moram niti govoriti danas su vam bila puna usta Ustavnog suda, kada vama to odgovara onda da onda je Ustavni sud ok, kad vam to ne odgovara onda se pozivate na Ustavni sud i kako Ustavni sud treba drugačije tumačiti pravo u ovoj državi. A zaboravili ste spomenuti danas da vam je Ustavni sud reko da se ne mogu i ne smiju pomicati bilo kakvi delimitacijski postupci crtanja, spajanja dijelova državnih teritorija koje bi građanima bilo teško pojmljivo zbog očiglednih odstupanja od socioloških, kulturoloških, zemljopisnih ili sličnih ustaljenih obrazaca, organizacija svakodnevnih odnosa kako je rekao Ustavni sud time ne bi bilo moguće pravdati potrebama matematičke ujednačenosti odnosno vaših matematičkih akrobacija i izbornog inženjeringa. Pa ste tako recimo konkretno iz izborne jedince iz koje ja dolazim osme izborne izbacili ste Matulja, pa ste spojili Sisak, Vir, Kutinu, Pag, Delnice, dakle niste poštovali nikakve granice sociološke, kulturološke, a kamoli matematiku ili bilo kakav sociološko-kulturni okvir.
Ne možete čak niti reći da niste dobili prijedloge oporbe, da SDP je izašao sa konkretnim prijedlogom kreiranja jedinica koji bi bio puno pravedniji i drugi kolege iz saborske oporbe također su izašli, al s treće strane i GONG je izašao sa svojim prijedlogom. Također treba reći da su vas i GONG i pučka pravobraniteljica svi su vas pitali tko je pisao taj prijedlog zakona. Međutim, iz Ministarstva pravosuđe i uprave tada je stigao odgovor da ga pišu upravno pravni stručnjaci. Niste objasnili koji.
I ono naravno što sam već rekla i kad smo raspravljali i prije dvije godine o ovom o tom zakonu i o samom registru birača koji nije usklađen s popisom stanovništva, mene sad zaista zanima koliko se plaća taj glas. Prije ovoga se šuškalo da je taj glas bio 200 kuna, da li je sad 30 eura ili je 50 eura nekako se lakše zaokruži?
Ono što posebno zabrinjava osim toga što birači nisu jednako zastupljeni u svim županijama, ajde neću sad reć mrtvi glasaju poslije će to me kolega Borić sigurno tu prozvati kakav vam je to narativ kako se to razgovarate pa ću reć ajmo, posebno zabrinjava činjenica da su popisi birača godinama opterećeni tzv. fiktivnim biračima.
Izborni sustav u Hrvatskoj s jedne strane trebao bi biti vrlo jasan jamac demokracije, a htjeli vi to sebi priznati ili ne u stvarnosti je postao alat manipulacije i političke trgovine i danas smo tome isto svjedočili, a svjedočit ćemo i narednih dana, to sam sigurna.
Jasno je da ovakav sustav pogoduje upravo vladajućima koji su ga godinama održavali koristeći ga kao alat za očuvanje vlasti. Dakle, s jedne strane fiktivni birači i s druge strane apsolutno još jedan ogroman problem da glas u jednoj županiji vrijedi više nego glas u drugoj. Ovakva zapravo neravnoteža rezultira time da glasovi birača u različitim dijelovima naše zemlje nemaju jednaku težinu, kao da već građani nisu dovoljno zakinuti primjerice sa razinom zdravstvene skrbi, socijalne skrbi. Nije isto dal živite u Zagrebu ili živite karikiram u Lici, dakle do toga smo došli da stvaramo društvo nejednakih građana, vi ga stvarate.
Ali pravo pitanje koje ću ja danas ovdje postaviti je zašto se ovaj problem uporno ne rješava? Zbog čega i dalje imamo 500 tisuća ljudi, 500 tisuća birača više nego što je to stanovnika s pravom glasa prema popisu stanovništva? Pa odgovor je vrlo jasan, ovakav sustav vam pogoduje i omogućava vam da se održavate na vlasti, ne zahvaljujući volji građana već izbornom inženjeringu koje iskrivljuje demokratski proces, a vidljivo je da su vam nažalost politički žetončići postali svakodnevna potreba. I zaključit ću time da ne trebate bježati i da ste imalo demokratični sami bite naložili hitnu reviziju registra birača, usklađivanje broja birača sa stvarnim podacima sukladno popisu stanovništva te pravedniji sustav izbornih jedinica koji će osigurati da svaki glas vrijedi jednako.
I još se moram referirati na to prema popisu stanovništva o kojem smo danas ovdje jako puno pričali izvukla sam podatak, nije baš milion ali evo 900 tisuća ljudi imamo manje ako gledamo na sustav koji smo imali iz 1999.g.. Al također ono što ste tokom rasprava o izbornim jedinicama cijelo vrijeme vukli kako ste ono rekli popis stanovništva nije baš točan. Dakle, napravio ga je DZS, to su bile riječi HDZ-ovih saborskih zastupnika, to vam sve piše u fonogramu rasprave. A interesantno da je da DZS kad su nekakve lijepe brojke onda su vam puna usta podataka DZS-a, kao i Eurostata, a sada kada vam brojke ne idu u prilog e onda sad n i DZS ne valja. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo četri replike, prva je kolegice Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem. Iskoristit ću ovu repliku prvo da odgovorim kolegi Boriću, dakle kolega možete širit laži kojegod hoćete niko nikad nikakve podatke, osobne podatke nije ukrao od nikoga, pa evo pitajte i Agenciju za zaštitu osobnih podataka. A kolegici mislila sam kad ste počeli govoriti o ovome tko je, ne zna se, točno je ne zna se dan danas tko je kreirao ovaj zakon i ove izborne jedinice tako ih nacrtao. Spomenuli ste marš bojnu, ja sam mislila da ćete reć ono kako vole kazat da smo mi obitelj ili OPG Puljak da ćete vi reć da je OPG Šeks sastavio ove izborne jedinice. Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Nije bilo pitanja ali možda će nešto kolegica …/Govornik se ne razumije./… htjeti reći.

Radolović, Sanja (SDP)
Da, zahvaljujem, pa da kolegice Puljak meni je prosto stvarno i nevjerojatno i mislim da bi se ta praksa u HS-u trebala prestat ne samo za ovaj zakon da mi dobivamo zakonske prijedloge, a ne znamo tko ih je pisao. Imamo novi Zakon o lobiranju mi zaista ne znamo kad dobijemo nešto kao saborski zastupnici tko stoji iza toga, da li su pisali referenti u ministarstvu, nekakvi stručnjaci, kakve interese oni zagovaraju i mislim da bi trebala počet bit praksa u HS-u da mi znamo u prijedlozima zakona tko je te zakone i napisao.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Bilić.

Bilić, Dubravko (NPS)
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice zapravo jako puno ste vremena potrošili upozoravajući na ovu diskrepanciju između broja birača i broja stanovnika odnosno ljudi koji prebivaju na određenom prostoru. To nije bezazlena stvar s obzirom da se u pojedinim zakonima brojem birača određuju neke stvari, a u pojedinim zakonima brojem stanovnika, pa tako Zakon o lokalnoj samoupravi kaže da pojedini gradovi, općine, županije ostvaruju pravo na određeni broj predstavnika u predstavničkom tijelu temeljem broja stanovnika. U Zakonu o referendumu se kaže da 20% birača može tražiti pokretanje referenduma, 20% birača npr. Obrovca nije isto kao i 20% stanovnika, ta razlika je rekao je kolega 40%. To je zaista ozbiljan problem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Poštovani kolega pa slažem se s vama, danas smo čuli ovdje isto šta će bit problem, donijeli smo cijeli paket izmjena poreznih zakona koji će udarit ljude po džepovima, možda neke nepravedno, naše male obiteljske iznajmljivače, a s druge strane one da tako kažemo ne rezidente koji imaju ili fiktivna prebivališta, njima kud koji mili moji njima će sve dalje ostati ljepo, divno, krasno ilegalno će iznajmljivati, a za to zapravo plaćati nikakva davanja ili to raditi pod krinkom nekomercijalnom smještaja tzv. prijatelja, rodbine itd..

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolegice RAdolović vi se žalite, međutim činjenica je jedna, a to je da ste na izbore izašli kao i sve druge političke stranke pod jednakim uvjetima, pod tim jednakim uvjetima ste izgubili 17.4. i jednako su važili za svih i broj birača i sve ono što navodite da je loše kako za vas tako i za one koji su dobili, tako vam to nije dobar argument.
A što se tiče toga što SDP radi sa popisima, evo pročitat ću vam dva naslova, prvi kaže SDP-ovce love zbog prepisivanja potpisa, pa je podignuta optužnica protiv glavnog tajnika itd., a da ne kažem još gori naslov SDP bez kandidata za župana u Slavoniji na listi bilo 878 nevjerodostojnih potpisa. Jel vi vidite što oni rade sa popisima koje kao oni imaju? Falsificirate potpise i to stavljate u prilog kandidaturi koje dajete na lokalnim izborima, pa to je sramota za jednu stranku koja se diči time da je demokratska i koja svima govori što trebaju radit i kako urediti sustav da to ne bude tako, prvi to rade. A kolegicu Puljak neću demantirati jer ona …/Upadica Reiner: Hvala./… sve …/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
A joj kolega Borić kolko bi vam ja toga imala za reć, a stvarno možda i završno ću sad zbog vas prijavit. Ovoga prva stvar, vi sami znate kako ste dobili izbore, zabranili ste jednom čovjeku da se kandidira, utjecali ste na Ustavni sud, porobili ste sve institucije ove zemlje posebice pravosudne institucije. Al možete se vi smijat do sutra al to je činjenica. A podsjetit ću vas kako ste i zašto danas na vlasti, podsjetit ću vas s kim ste danas na vlasti, s revolverašima s kojima ste istrgovali žeton sklopljenu koaliciju, a podsjetit ću vas što su ti isti ljudi koji danas sjede ovdje dva, tri mjesta od vas govorili o vašem premijeru i predsjedniku stranke doduše čak su ga i kazneno prijavili. Spominjali su se jako ružni izrazi, silovatelji, bacanje u jame itd. mogu vam čak i pročitati medijske napise i izjave tadašnjeg i današnjeg predsjednika DP-a. Da, koga ne možete demantirat to su jasno iznesene činjenice, s …/Govornici govore u isto vrijeme./…

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Ivanović je dignuo povredu poslovnika. U čem je povrijeđen poslovnik?

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238. uvažena zastupnica Radolović nije odgovorila na pitanje koje je postavio g. uvaženi zastupnik Borić. I evo sad mi jedan gledatelj ovdje piše je li točno da ste 2021.g. lažirali potpise za župana Osječko-baranjske županije, evo samo to ništa drugo.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to nije bio povreda poslovnika. Kolegica RAdolović nije mogla na to odgovoriti pa ovaj ovaj repliku ima kolegica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice RAdolović, zanimljivi su ovi gledati koji pišu HDZ-ovcima, meni su oni onako vrlo interesantni. No ja ću vas pitati nešto drugo, Grad Obrovac to je grad u Zadarskoj županiji, apsolutni je prvak Hrvatske u nesrazmjeru broja birača i broja stanovnika. Broj ljudi koji tamo žive konstantno pada, a zanimljivo broj birača konstantno raste. Dakle, u tom gradu imate 5500 glasača, a 3,5 tisuće stanovnika, ne treba ni govoriti da je HDZ tu na vlasti. Dobro da je oscilacije negdje desetak posto to bi bilo u redu prihvatljivo, međutim tu je oscilacija gotovo 80%. Kako to komentirate?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Ma kolegice Dragić da je barem samo Obrovac naš jedini problem, pa mi oni se više niti ne skrivaju pred svekolikom javnosti, pa vidjeli smo što su danas napravili. Dakle, ne prezaju od ničega, njihov šef DORH-a institucije koju su porobili, jedne od pravosudnih igra, skače kako oni kažu, kud Plenković okom tu taj skokom. I tako da na primjeru Obrovca to su vam one rekla bih stvarno najbanalnije, najbanalniji izborni inženjering kako dobiti izbore, neću niti spominjat te fiktivne birače imam i neki ružni naziv za to, ali ostat ćemo na ovome. Ali ponavljam, HDZ ne preže od ničega da ostane na vlasti, a njihov koalicijski partner s kojima su to istrgovali DP rejting mu je pao ispod 1% i potpuno su svjesni da su danas izbori da ne bi više postojali i zato će sve i na praviti, čak i držati zastupnika manje da niti nemaju 76 ruku dok ne izađe iz istražnog pritvora.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, time zaključujem raspravu o ovoj točci o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.

49

  • Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine
14.03.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024.g., podnositelj je vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu matičnog saborskog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024.g.“. Molim glasujmo.
Glasovalo je 128 zastupnica i zastupnika, 77 za, 51 je bio protiv što znači da je donesen zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
PDF