Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

47; 48

  • Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu
  • Izvješće o radu probacijske službe za 2023. godinu
26.02.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada nastavljamo s radom i molim vas da pozovete ministra.
Poštovane zastupnice i zastupnici, na temelju čl. 247. Poslovnika HS Odbor za pravosuđe predlaže HS provođenje objedinjene rasprave o prve dvije točke iz plana redoslijeda rasprava za danas, to su:

-Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023.g. i
-Izvješće o radu probacijske službe za 2023.g.

Jesmo li suglasni s ovim prijedlogom?
Jesmo, hvala vam lijepa, znači provest ćemo objedinjenu raspravu o navedenim točkama.
Podnositelj je Vlada RH na temelju čl. 9. Zakona o izvršavanju kazne zatvora i na temelju čl. 4. Zakona o probaciji.
Raspravu su proveli Odbor za pravosuđe, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Pozivam sada poštovanog ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana da predstavi navedene, navedena izvješća, izvolite ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Dobar dan svima, poštovani predsjedniče i potpredsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege.
Košto je rečeno uvodno dozvolite da u nekoliko minuta predstavim Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda, ali isto tako obzirom da je objedinjena rasprava i Izvješće o radu probacijske službe, i jedno i drugo izvješće odnosi se na 2023.g..
Uvodno par informacija, par onih glavnih podataka, statističkih podataka čisto da dobimo uvid u stanje dakle za 2023.g.. Ako gledamo istu u ustrojbenim jedinicama Uprave za zatvorski sustav i probaciju prošlo je odnosno boravilo je ukupno 14.434 osoba koje su bile lišene slobode i koje su izvršavali bilo kaznu zatvora na koju su dakle upućeni tijekom kaznenog postupka ili su bili u istražnom zatvoru ili je bila riječ o kazni maloljetničkog zatvora ili o odgojnoj mjeri upućivanja u odgojni zavod.
Ono što je ključno naglasiti, ako gledamo ukupni kapacitet u našem zatvorskom sustavu od je 2023. godine bio 3.932 mjesta od toga 3.122 mjesta je bilo u zatvorenom tipu odnosno u zatvorenim uvjetima u polu zat… otvorenim uvjetima 505 mjesta te 285 mjesta u otvorenim uvjetima.
Ono što je možda interesantan podatak da je tijekom 2023. godine ukupno 47 odnosno gotovo 48% osoba lišenih slobode zapravo bilo istražnih zatvorenika što moram priznati da je vrlo veliki broj u odnosu na ukupni broj osoba lišenih slobode. Svega 36% se odnosilo na osobe koje su bile na izvršavanju kazne zatvora.
Ono što bi slijedeće naglasio nešto što s obzirom na ove brojke, dakle ako govorimo o kapacitetu i ako govorimo o ukupnom broju osoba koje se nalaze u zatvorskim tijelima vidljivo je, dakle ne treba puno naglašavati da je veći broj osoba koje su unutar zatvorskog sustava od onog broja koji je ukupni po kapacitetu upravo iz tog razloga čim smo dakle stupili na dužnost u Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zajedno sa svojim timom, zajedno sa stručnim službama zajedno i sa ravnateljem Uprave za zatvorski sustav i probaciju koji je ovdje također danas sa mnom krenuli smo zapravo na razradu programa izgradnje dodatnih kapaciteta zatvorskih kapaciteta. Možemo reći da smo to nekako razvrstali u tri grupe odnosno tri mjere, jedne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne.
Što se tiče kratkoročnih mjera ono što mislim da je dobro možemo se slobodno ću reći time pohvaliti zapravo da smo već i krenuli, radi se o izgradnji dvaju, dva novih zatvora modularnih zatvora jednoga u Lipovac, Lipovici i Popovači, drugoj u gradu Varaždinu ukupnog kapaciteta 300 dakle osoba odnosno osoba lišenih slobode, 150 dakle u Varaždinu, 150 u Lipovici i Popovači. Ukupna vrijednost tih radova je 4,6 miliona eura, dakle ukupna vrijednost investicije i ono što je sukladno ugovoru dogovoreno očekujemo da će ta izgradnja izvršiti u roku do 18 mjeseci.
Što se tiče srednjoročnih mjera, a kada govorimo o infrastrukturi ono što je bitno naglasiti je povećanje smještajnih kapaciteta u Kaznionici u Požegi i Odgojnom zavodu u Požegi koji će se financirati putem nove omotnice Norveškog financijskog mehanizma i tu moram naglasiti vrlo dobru suradnju i vrlo dobro korištenje sredstava upravo uz pomoć navedenog mehanizma.
Također predviđeno je i povećanje kapaciteta Zatvorske bolnice u Gradu Zagrebu obzirom i ako se ova izgradnja modularnih zatvora u na ova, na dvije lokacije koje sam spomenuo u Varaždinu i Lipovici Popovači pokaže da je uspješna, da je dobra onda ćemo se sigurno na taj način odlučiti na izgradnju dodatnih kapaciteta na drugim lokacijama.
Ono što bih još istaknuo ko pod srednjoročne mjere kada govorimo o infrastrukturi je sigurno i sveobuhvatna energetska obnova Zatvora u Gradu Zagrebu. Ono što je planirano je da se energetska obnova Zatvora u Zagrebu pristupi putem ESCO modela za koje je provedbeno tijelo na nacionalnoj razini Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.
Što se tiče dugoročnih infrastrukturnih projekata nedavno ako mogu reći nedavno, prije nekoliko mjeseci upravo je u Gospiću potpisan tripartitni sporazum između Općine Perušić, između ministarstva i Sisačko, Ličko-senjske županije. Radi se o jednom zatvoru koji će biti kapaciteta do 400 osoba lišenih slobode. Što se tiče sredstava koja su prilično veća obzirom da se radi ne o modularnoj gradnji nego o izgradnji potpuno novog zatvora će biti pribavljena putem Razvojne banke Vijeća Europe.
Isto tako nedavno smo bili i u gradu Osijeku, dakle još jedan novi zatvor na području Osječko-baranjske županije i isto tako treći na području Sisačko-moslavačka županije. Ukupni kapaciteti dakle svakog od ova tri navedena nova zatvora bit će 400 odnosno 1.200 ukupno novih kapaciteta odnosno za osobe lišene slobode u zatvorima.
Što se tiče ulaganja u infrastrukturu ono što bi želio posebno istaknuti ako gledamo i usporedimo zadnjih 5 godina 2021. ukupna ulaganja iz proračuna bila su na razini od 860 tisuća eura. 2023. na bili smo dakle na ukupnom ulaganju od 4 miliona 660 tisuća eura, a planirano ulaganje iz proračuna za 2025. godinu su u iznosu od 11,5 miliona eura. Ako usporedimo dakle zadnje tri, zadnjih 5 godina dakle i razdoblje '21.-'25. to je povećanje od 1000% što mislim da je itekako vrijedno za istaknuti plus vlastiti prihodi. Dakle, na ovih 11,5 miliona eura u iznosu od 1 milion eura dolazimo do ukupnog iznosa ulaganja od 12,5 milijuna eura.
Ovdje bi želio također istaknuti i značajno povećanje ulaganja u nabavu specijalnih vozila za prijevoz osoba lišenih slobode. Što se tiče 2023. godine pokrenut je javni natječaj za nabavu 41 specijaliziranog vozila, od toga tijekom '24. godine nabavljeno je 21 vozilo za prijevoz osoba lišenih slobode i uskoro očekujemo ovih dana i ovih preostalih 20 specijalnih kombi vozila za prijevoz osoba lišenih slobode.
Što se tiče plana nabave za ovu godinu, dakle za '25. predviđena je daljnja nabava novih 29 specijalnih vozila za prijevoz osoba lišenih slobode te 1 autobus isto tako za prijevoz osoba lišenih slobode.
Što se tiče povećanja ulaganja u materijalno tehnička sredstava i opremu što često u razgovoru sa predstavnicima sindikata je jedna od bitnijih i važnijih tema ono što želim istaknuti za 2023. godinu od ukupne vrijednosti svih provedenih postupaka nabave realizirali smo dakle nabavu za materijalno-tehnička sredstva ukupne vrijednosti od 578 tisuća i 507 eura. Ono što pokazuje određenu tendenciju porasta isto tako kada govorimo o ulaganju u materijalno-tehnička sredstava u 2024. godini taj iznos je bio nešto veći od 2 miliona eura odnosio se upravo na iznos za nabavu odora i cipela službenika pravosudne policije, ali isto tako prošle godine osigurana su i dodatna sredstva od gotovo 800 tisuća eura bez PDV-a za službena vozila.
Kada govorimo o nabavi za materijalno-tehnička sredstva čisto da naglasim dakle tu se radi o ručnim metal detektorima, metal detektorska vrata, naoružanje, streljivo, kompleti, futrole za nošenje oružja i lisica, dakle nešto što često u razgovoru košto sam rekao uvodno sa sindikatima ističu upravo one kao potrebu za bolje uvjete rada službenika pravosudne policije.
Kada govorimo o službenicima pravosudne policije, tijekom 2023.g. raspisana su dva natječaja za ukupno 133 radna mjesta, od čega 82 radna mjesta jesu popunjena. Isto tako u školskoj godini '23./'24. upisano je 16 učenika u Srednju policijsku školu Josip Jović za zanimanje dakle policajac za potrebe upravo Ministarstva pravosuđa i uprave, kada se tada još zvalo Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Ono što bi želio istaknuti, krajem prošle godine, dakle '24. raspisan je novi javni natječaj za prijem na neodređeno vrijeme, ukupno 156 novih službenika pravosudne policije, 106 kandidata je primljeno u službu i oni bi trebali slijedeći mjesec početi sa svojim radom. U planu je također za ovu godinu raspisivanje još jednog, još jednog javnog natječaja za prijem dodatnih 50 službenika pravosudne policije.
I sada jedan podatak koji mislim da je bitan. Ako usporedimo broj službenika pravosudne policije od 1680 u ovom trenutku bez ovog natječaja koji smo, koji sam upravo rekao da ćemo provesti, dakle u travnju i svibnju ove godine dodatnih 50, to je najveća brojka pravosudne policije u sustavu od 2007.g., dakle ovakav broj nismo imali, velik broj nismo imali nikad.
Što se tiče jedne stavke za koju smatram da je bitna i koju treba populazirati i zato ću iskoristiti ovu priliku da kažem nekoliko riječi o njoj, a tiče se uvođenja elektroničkog nadzora u kaznenopravni sustav. Dakle kao što znate, podsjetit ću, još moj prethodnik je 2023.g., kolega Malenica, donio i izmijenio Zakon o izvršavanju kazne zatvora i temeljem njega donijet je Pravilnik o uvjetnom otpustu uz elektronički nadzor. Tijekom te 2023.g. na koje se odnosi izvješće, izdano je odnosno instalirano je ukupno 18 uređaja za elektronički nadzor. Krajem siječnja 2024. donijet je i stupio na snagu Pravilnik o načinu i izvršavanju istražnog zatvora u domu, isto tako uz elektronički nadzor temeljem kojeg je zapravo u veljači 2024. doneseno prvo rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu upravo određivanje istražnog zatvora u domu korištenjem elektroničkog nadzora. Obzirom da ako gledamo ukupni broj koliko je dosada zapravo instalirano ili izdano takvih uređaja za elektronički nadzor, a radi se o 21 osobi, prepoznali smo potrebu zapravo bolje i dodatne edukacije upravo svih onih koji rade unutar navedenog sustava i zato mislim da je dobar mehanizam i područje edukacije upravo Pravosudna akademija koja pruža na neki način i edukacije, pogotovo tu mislimo na suce istrage koje zapravo želimo potaknuti da se češće koristi upravo elektronički nadzor, ne samo da bi se smanjio i kapacitet odnosno oslobodio kapacitet u sustavu već kako bi se na taj način popularizirala navedena mjera.
Ono što mislim da je dobro istaknuti kada govorimo o našim i zatvorima i kaznionicama jest gospodarska aktivnost kaznenih tijela. Ako pogledamo 2023.g. prihodi od prodaje proizvoda i robe iznosili su gotovo 3 milijuna eura. Krajem 2024.g. taj iznos je 3 milijuna i 500 tisuća eura. Ukupni prihodi od prodaje roba i usluga po radionicama za '24. su 5 milijuna i 300 tisuća eura, što mislim da je itekako hvale vrijedan podatak.
Kada sam govorio o izgradnji novih kapaciteta moram spomenuti još jednu stvar koja se nalazi isto tako u izvješću, koju smatram da je bitna, a to je pitanje isplate zapravo naknade štete zbog uvjeta smještaja u zatvorskom sustavu. Činjenica je da RH iz godine u godinu plaća određene iznose sredstava, a oni su ako gledamo zadnje 4.g., uključujući i 2024., dakle radi se o naknadama šteta koje osobe lišene slobode uspiju dakle u tim tužbama zbog nezadovoljavajućih uvjeta u hrvatskim zatvorima iznosila ukupno milijun i 260 tisuća eura. Upravo iz tog razloga i ako pogledamo, ako se sjetimo podataka koje sam istaknuo, a to je da su dva modularna nova zatvora vrijednosti 4,6 milijuna eura onda je vrlo jednostavno zapravo izračunati koliko je potrebno da se ide u, u, u izgradnju novog kapaciteta kako bi se upravo izbjeglo plaćanje naknada šteta osoba lišenih slobode zbog uvjeta u kojima se nalaze.
Što se tiče plaća u zatvorskom sustavu želim istaknuti da smo i prošle godine i onom reformom plaća iz ožujka '24. u prosijeku povećali u sustavu plaće za 30%, možda najbolje na plastičnom primjeru to i pokazati. Ako pogledamo prosječnu isplaćenu neto plaću, tu napominjem sa svim dodacima, dakle i rad u turnusu i prekovremeni rad, rad noću, ona je u ožujku 2000… prije dakle povećanja iznosila 1.193 eura, nakon povećanja ili konkretno u siječnju '25. 1.775 eura. Ako govorimo o prosječnoj osnovnoj plaći dakle pravosudnog policajca treće vrste u ožujku '23.g. dakle čiste neto plaće, ona je tada iznosila 850 eura, a u siječnju '25.g. 1.315 eura. Prema tome, mislim da ti podaci isto dovoljno govore o mogu reći brizi Vlade upravo za ljude koji rade u sustavu i ovim putem zapravo i želim zahvaliti i ravnatelju, cijeloj upravi i svim stručnim službama, ali isto tako i svim ljudima unutar sustava i zatvora i kaznionica, ali isto tako i svim djelatnicama i djelatnicima pravosudne policije koji doista rade jedan vrlo zahtjeva, složen posao kada govorimo o zatvorskom sustavu i uvjetima u kojima rade, prema tome i zato se ovo ministarstvo odlučilo i na daljnje ulaganje i u pogledu opreme i materijalno tehničkih sredstava, povećanje plaća, ali u konačnici izgradnju kapaciteta jer osim što taj kapacitet služi za smještaj zatvorenika odnosno osoba lišenih slobode itekako je bitno da i ljudi koji rade u predmetnim ustanovama i kaznenim tijelima odnosno zatvorskim, zatvorima i kaznionicama imaju adekvatne uvjete rada.
Što se tiče same probacije nekoliko riječi, dakle probacijska služba je u '23.g. radila na izvršavanju ukupno 6.729 predmeta. Ako gledamo probacijske urede diljem RH najveći postotak odnosno najveći obim posla se odnosi na Probacijski ured u Zagrebu, Zagreb 1, nakon toga Zagreb 2 te Probacijski ured Varaždin, nakon njega slijedi Probacijski ured Osijek. Ono što je ključno od osobe koje su upućene u probaciju odnosno uključene u probaciju odradile su ukupno gotovo 330 tisuća sata rada za opće dobro.
Ono što bi želio kada govorimo o probaciji posebno istaknuti je činjenica da smo 2023.g. u okviru norveškog financijskog mehanizma uredili probacijske urede u Osijeku, Rijeci, Splitu, Bjelovaru i Sisku isto tako pripremljena je i natječajna dokumentacija za probacijske urede u Zagrebu 2 i u Varaždinu, prema tome nastavljamo i sa uređenjem odnosno sa izgradnjom infrastrukture kada govorimo o probacijskim uredima.
Isto tako 2023.g. ponovit ću napravljeni su i značajni koraci u implementaciji upravo elektroničkog nadzora, oformljen je i tim službe za elektronički nadzor koji je djelomično preuzeo poslove vezane uz primjenu elektroničkog nadzora. Dakle, tu se odnosi na provjeru tehničkih uvjeta za instalaciju opreme za elektronički nadzor i sam nadzor osoba kojima je određen elektronički nadzor.
Evo ukratko toliko o ova dva izvješća za 2023.g. ja bi rekao s naglaskom i s nekim pogledom na ono što radimo trenutno i koji su zadaci, ciljevi Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u pogledu kaznionica, zatvora i cjelokupnog sustava, dakle i zatvora i probacije za naredno razdoblje svjesni izazova s kojima se suočavamo prije svega sa problemom prekapacitiranosti što je nešto što nije od danas i što će obzirom na geopolitičke i geopolitičku situaciju vjerojatno biti sve veći izazov. Dakle, ako usporedimo brojke osoba lišenih slobode 2023. od 4450, a da u ovom trenutku na današnji dan smo blizu 5000 osoba lišenih slobode i imajući u vidu da je gotovo 25% tih osoba u zatvorima i kaznionicama temeljem čl. 326 Kaznenog zakona odnosno nezakonitog boravka kretanja u RH ili tzv. migranata, bojim se da će ta brojka samo rasti. Svjesni toga i kažem tog izazova odlučili smo se upravo na ove mjere koje sam naveo dakle ne samo pitanje infrastrukture već i po pitanju većeg ulaganja u materijalno tehničke uvjete u opremu službenika i službenika pravosudne policije čiji broj kažem je veći najveći od 2007.g. i naravno nastavljamo s daljnjim ulaganjima, mislim da proračun za 2025.g. od 12,5 miliona eura u odnosu recimo na '21. kada je bio oko 900 tisuća dovoljno govori koliko ministarstvo vodi brigu upravo o ovom sustavu koje je hvale vrijedan. I još jedanput zahvala svima koji rade u navedenom sustava, puna podrška svjesni izazova s kojima se suočava. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Imamo više replika, prva je poštovanog zastupnika Kajtazija.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Hvala.
Poštovani ministre, kazne sa manjim prijestupima poput krađe često nisu proporcionalni počinjenom djelu, često su dugotrajnije nego što su bile opravdane, a trošak za državu nadmašuje štetu koju je počinitelj učinio. Stoga postavljam pitanje, kako kazna može biti korisna, ako je cijena njezine provedbe veća od štete nastale kaznenim djelom? Pitam se i ima li zatvorenici koji su suočeni sa neproporcionalnim kaznama pristup bespravnoj pravnoj pomoći koja bi omogućila pravično suđenje?
Isto tako, kako podržati udruge koje pružaju besplatne pravne usluge zatvorenicima kako bi se sprečilo da kazne ne budu razmjerne počiniteljim djelima? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani i uvaženi zastupniče, vaše pitanje ima zapravo nekoliko segmenata od ja bi rekao djela koje se zapravo odnosi na izricanje kazneno pravnih sankcija u što ja kao ministar pravosuđa koji je dio izvršne vlasti ne mogu ulazit u rad sudbene vlasti. Razumijem ovo što govorite mogu razumjeti kao odvjetnik u mirovanju, mogu razumjeti u kontekstu prekapacitiranosti zatvorskog sustava i tu vas potpuno razumijem. I zato sam i stavio u svom uvodnom izlaganju naglasak na korištenje elektroničkog nadzora upravo za one slučajeve kada je to moguće ne samo za uvjetni otpust već i za mogućnost istražnog zatvora u određenim slučajevima koji su naravno odnosno kada su ispunjeni uvjeti koji su propisani pravilnikom.
Što se tiče bespravne pravne pomoći, mi godišnje potpisujemo upravo ugovore sa različitim ugovorima koji brinu upravo o tome. To smo napravili krajem prošle godine prema tome s time ćemo i nastaviti i naravno da će upravo te osobe koje se nalaze ko što vi kažete u zatvoru ili u kaznionicama zbog ovakvih ako možemo nazvati bagatelnih kaznenih djela imaju adekvatnu pravnu pomoć.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Petir. A oprostite, prije nego što vam dam riječ kolega Kajtazi dignuo je povredu poslovnika. …/Upadica Kajtazi: 358./… U čem je povrijeđen poslovnik?

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Poštovani ministre, imajući u vidu da sam kao što znate prošle godine obišo zatvorenike i ustanovio sam za počinjena djela kao što je provale drogerija market i sl. sa manjim tim kaznenim prekršajima zatvorenici znaju odležati čak i do osam godina. Moram vam reći da sam bio šokiran sa takim pristupom i isto tako sa takim izjavama zatvorenicima koji su me znali upoznati sa svim tim. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to nije bila povreda poslovnika nego replika pa vam moram dati opomenu.
Kolegica Petir međutim ima repliku.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče Sabora.
Poštovani ministre, Vlada RH donijela Odluku o zelenoj javnoj nabavi koja je stupila 1.1. ove godine na snagu. Ta odluka je donesena na poticaje Odbra za poljoprivredu i uz veliku podršku HS-a, naš cilj je da se u što više ustanova kojima je država osnivač kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave plasiraju proizvodi domaće proizvodnje koji bi došli u kratkom vremenu od polja do stola kroz kratke lance opskrbe hranom, ali isto tako i ekološki proizvodi i oni iz integrirane proizvodnje.
Kako su i zatvori ustanove kojima je osnivač država, mene zanima planirate li vi ovu Odluku o zelenoj javnoj nabavi primijeniti i na taj način omogućiti poljoprivrednicima da imaju pristup i zatvorskim ustanovama za dostavu svoje hrane i svojih proizvoda?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovana uvažena zastupnice Petir, zahvaljujem na vašem pitanju. Što se tiče, dobro ste zapravo spomenuli temu, ja sam možda premalo govorio o tome u svom uvodnom izlaganju, upravo o poljoprivrednoj djelatnosti, ako možemo govoriti u zatvorskom sustavu. Mnogo sam kaznionica i zatvora obišao i za pohvalu je zapravo djelatnost koju obavljaju, dakle od Turopolja, gdje imaju zapravo uzgoj i ovaca i svinja, da ne govorim o Lepoglavi i proizvodnja vina, koju dalje šire isto tako na neke druge proizvode kojima sam upoznati. Ono što mogu naglasiti, iznos troška investicije koju planiramo u sljedećem trogodišnjem razdoblju je gotovo 13 milijuna eura, tu se odnosi na nove farme, rekonstrukcije postojećih objekata, projektiranje i izgradnja, nabavu zapravo stoke, navodnjavanja, nove nasade, itd.
Što se tiče konkretnog vašeg pitanja oko ove odluke Vlade, nemam apsolutno ništa protiv, već smo i razgovarali da trebamo sjesti i sa ministrom poljoprivrede kako bi zapravo obzirom na ovu djelatnost koju obavljaju ustanove, zatvori i kaznionice čiji osnivač jest RH na neki način međuresorno još bolje povezali i još bolje iskoristili potencijal koji imamo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik .../Govornik se ne razumije./...

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče, poštovani ministre. I iz vašeg izvješća je vidljivo da je tijekom 2023. g. ustrojstvenim jedinicama Uprave za zatvorski sustav i probaciju boravilo ukupno 14 434 osobe koje su lišene slobode. Istovremeno, broj službenika pravosudne policije koji rade poslove osiguranja u zatvorskom sustavu je bio 1551 na dan 31.12.2023. g.
Svi se slažemo da je taj broj službenika pravosudne policije nedostatan. Moje pitanje je sljedeće, a djelomično smo to čuli u vašem izvještaju. Dakle, što Vlada poduzima da se poveća interes za pravosudnu policiju i kakvo je stanje na današnji dan? Zahvaljujem se.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvaženi zastupniče. Dakle drago mi je da ste postavili ovo pitanje da iskoristim još jednom da naglasim nekoliko brojka za koje smatram da su bitne i koje pokazuju zapravo brigu Vlade upravo ne samo u izgradnji infrastrukture, nego posebno naglasak staviti na kadar, poseban naglasak stavit zapravo na pravosudne policajke i policajce koji rade u navedenom sustavu doista složen i izazovan posao. Ponovit ću, ukupna brojka u ovom trenutku je 1680, dakle službenika pravosudne policije, brojka koja je najveća od 2007. g., dakle to je najveći broj koji smo imali, da ne napominjem posebno da smo imali ogroman pad i vrlo male brojeve u razdoblju dakle 2009., '10., '11., to su činjenice, to su brojke koje su lako provjerljive. Ono što je i što sam naglasio prošle godine proveli smo, krajem prošle godine, natječaj za 156 novih službenika pravosudne policije, planiramo ove godine dodatnih 50, prema tome, ova brojka od 1680 trenutna će sigurno još i rasti, ali mislim da je to nešto što je potrebno kako bi zapravo uvjeti i kadar koji tamo radi zapravo imao što bolje uvjete, ali isto tako da bude što veća sigurnost upravo onih koji jesu u kaznionicama i zatvorima, dakle mislim na osobe lišene slobode.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)
Hvala. Poštovani ministre, značajne probleme u funkcioniranju zatvorskog sustava stvaraju osobe koje imaju potvrđene psihičke bolesti. Istražni zatvor se određuje bez vještačenja takvih osoba pa se dogodi da provedu i nekoliko mjeseci u zatvoru prije nego što se odredi vještačenje. Vještačenjem se određuje da su osobe neubrojive i da ne mogu biti u zatvoru nego u bolnici, a oni i dalje nastavljaju boraviti u zatvoru jer bolnica, uključujući zatvorsku bolnicu odbijaju prijem u obrazloženje da nema mjesta.
Pravosudna policija dakako nije u mogućnosti brinuti za takve osobe, ali je primorana. Što ćete učiniti da se ovakve stvari ne događaju i da sustav funkcionira onako kako bi trebao funkcionirati po pitanju ovakvih osoba?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvaženi zastupniče.
Ja sam već u kontaktu sa ministricom zdravstva, kolegicom Hrstić zapravo razgovarao da moramo sjesti po pitanju i zatvorske bolnice u Zagrebu, cjelokupnog zapravo zdravstvenog sustava koji se odnosi na osobe lišene slobode, uključujući i problematiku iz čl. 551, dakle koje se osobe upravo odnosi upravo na osobe koje ste vi spomenuli, kako bi pronašli zapravo odgovarajuće i zajedničko rješenje. Ja se slažem s vama da postoje određeni izazovi upravo u tom području, u tom segmentu, toga smo svjesni, iz tog razloga ne samo po pitanju tih osoba već pitanju pružanja cjelokupne zdravstvene zaštite, ono što je potreba, nasušna potrebna, međuresorna suradnja i razgovor sa nadležnim Ministarstvom zdravstva. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Komes.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre Habijan. Evo pohvaljujem vaše izlaganje u kojem ste jasno iznijeli svijest o daljnjoj problematici koju morate rješavati, ali isto tako i način na koji rješavate probleme. Dakle uvođenje novih mjesta, otvaranje novih mjesta za zatvorenike kako bi se povećali ipak nekakvo dostojanstvo istih, uvođenje elektroničkog nadzora, povećanje korištenja i probacijskog sustava, ali evo ono što mene kao zastupnicu iz Sisačko-moslavačke županije veseli je zamjena onog zatvora u Sisku koji je imao male kapacitete, zamjenom za jednu poprilično većim zatvorom, onom u Žažini za 400 zatvorenika, 250 zaposlenih, dakle to je nešto što će, naravno, kao što sam rekla, povećati i kvalitetu sustava, ali isto tako, dati jedan novi benefit Sisačko-moslavačkoj županiji, dobra je prometna povezanost i do Zagreba i do Velike Gorice, kao i do Siska, gradova koji imaju županijske sudove i …
.../Upadica: Hvala./... evo …

Reiner, Željko (HDZ)
.../Upadica: Poštovani ministar Habijan./... zahvaljujem. Može komentar samo na…

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvažena zastupnica Komes. Zahvaljujem na vašem pitanju i razumijem, ovoga, obzirom da dolazite s navedenog područja interes upravo za ono što sam i rekao kada govorimo o izgradnji novih dugoročno izgradnji nove infrastrukture, novih kapaciteta, jedan je predviđen upravo na području Sisačko-moslavačke županije, konkretno područje Žažine. Tu su već bili razgovori i razgovarao sam u nekoliko navrata prilikom susreta i sa županom Celjakom, on je s tim itekako upoznat i dao je punu podršku.
Ono što sam i rekao kada govorimo o dugoročnim projektima, općina Perušić je nekako otišla po tom pitanju najdalje, dakle tu je potpisan taj tripartitni sporazum, ali isto tako i taj model ćemo primijeniti upravo i na područje Sisačko-moslavačke županije, isto tako Osječko-baranjske županije. Riječ je, kao što sam rekao o kapacitetu 400 osoba lišenih slobode, ali naravno i sigurno puno bolji uvjeti za ljude koji će raditi upravo u tim novim ustanovama, u novim institucijama, prema tome, vodimo i … voditi brigu o cjelokupnom sustavu i zahvaljujem vaš interes po tom pitanju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Boris Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre, broj stranih državljana u zatvorskom sustavu povećao se za gotovo 84% u 2023.g., pa me zanima imate li statistiku odnosno evidenciju iz kojih država su najčešće zatvorenici odnosno strani državljani te koji su najčešći prekršaji ili kaznena djela zbog kojih završavaju u hrvatskim zatvorima te postoji li uopće suradnja sa drugim državama kako bi se omogućio transfer stranih zatvorenika u njihove matične zemlje?
Također u izvješću o probaciji se navodi da su osobe uključene u probaciju odradile 329 tisuća radnih sati za opće dobro, zanima me imate li isto neku statistiku koje su to najčešće aktivnosti koje su imale najveći društveni učinak? Evo zahvaljujem se.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče, dakle reći ću kada govorimo o stranim državljanima koji se nalaze u zatvorima, kaznionicama u RH ogromni broj se odnosi na istražni zatvor. Ono što se kada ste pitali o prekršaju konkretno radi se o čl. 326. Kaznenog zakona ko što sam rekao, nezakonit ulazak, boravak, kretanje u RH dakle migranti.
Kada govorimo o području sa kojih dolaze radi se o onoj ruti koja je specifična za migrante, područja Azije, područje Afrike. Ono što mogu reć obzirom da se radi o 65 stranih državljana obzirom da se ne radi o jezicima koji su kod nas baš prepoznati i kojima naše stručne službe govore, odlučili smo se za nabavu i određenih aparata koji služe za prevođenje tih jezika kako bi komunikacija bila lakša.
Što se tiče probacijskih ureda odnosno konkretno poslova radova za opće dobro koje obavljaju u najvećoj mjeri radi se o komunalnim poslovima za potrebe jedinica lokalne i područne samouprave. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovan zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani ministre, pretpostavljam da se često susrećete sa zahtjevom za starosnu mirovinu u zatvorskom sustavu po posebnim uvjetima gdje je vaše diskrecijsko pravo da odlučite je li neko po posebnim uvjetima ima pravo na tu mirovinu ili nema. Mislite li da bi trebalo napraviti nekakav pravilnik po kojem bi se točno znalo koja kategorija zaposlenika u zatvorskom sustavu ima pravo na starosnu mirovinu po posebnim uvjetima ili možda evo neki treći model koji ja sad ne bi znao ni predložiti? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče Zekanović, slažem se s vama, dakle postoji određena odluka, postoji određeni pravilnik koji ima svojevrsni sustav bodovanja ovisno o zdravstvenom stanju, ovisno o godinama staža. Ali ono što smo već razgovarali i sa ravnateljem i sa stručnim službama smatram da je predmetnu odluku ili pravilnik ovisi kako ćemo to urediti potrebno dodatno urediti kako se ne bi sve svelo ovo što ste vi samo uvodno rekli na diskrecijsku ocjenu ministra nego da budu jasno ili jasnije ako mogu tako reći propisan kriteriji na temelju kojih će se upravo netko uputiti na odnosno dobiti status za povlaštenu mirovinu, tako da apsolutno podržavam ovo što ste rekli i upravo u tom smjeru razmišljamo u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, već ste u svom govoru o izlaganju o ovom izvješću napomenuli da se radi proširenju zatvorskog sustava radi prenapučenosti istoga, izgradnja novih smještajnih kapaciteta, pa evo ako možete zbog javnosti još ponoviti o kakvim se to novim ustanovama i novim modularnim tim proširenjima radi. I evo pohvaljujem vaš rad u ovom kratkom roku, velik je napredak postignut i sa zapošljavanjem novih djelatnika i sa povećanjem njihovih materijalnih prava.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice, smatram da je dobro ponoviti ono to je dobro i čime se možemo pohvaliti. Dakle, što se tiče kratkoročnih projekata ono što sam i rekao dva nova modularna zatvora, jedan u Varaždinu, jedan u Lipovici, Popovači izvođač je Tehnix koji je dobio na javnom natječaju, ako se ne varam bilo je uključeno osam ponuda vrijednost 4,6 miliona eura novi kapaciteti za 300 osoba lišenih slobode, potpisan tripartitni sporazum između Općine Perušić Ličko-senjske županije i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, 400 novih mjesta u zatvorima. Nastavljamo s Osječko-baranjskom, nastavljamo sa Sisačko-moslavačkom ko što sam već kolegici Komes rekao, srednjoročno dakle Požega Odgojni zavod u Požegi isto tako energetska obnova zatvora u Zagrebu. Ovih tri novih kapaciteta uz ovih 300 znači 400 puta 3200 novih kapaciteta, prema tome uz materijalna ulaganja koja sam već naveo po primjeru jednom plastičnom primjeru dakle povećanje plaće pravosudnog policajca treće vrste uz ulaganje u opremu povećanje proračuna ako usporedimo '21., '25. za tisuću posto dakle u ovom trenutku …/Upadica Reiner: Hvala./… …/Govornik se ne razumije./… 12,5 milijuna eura …/Upadica Reiner: Hvala./… prema tome nastavljamo tako dalje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ivanović. Nema ga gubi pravo na govor, pa onda će ovaj imat repliku poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre, u svom izlaganju spomenuli ste i broj zaposlenika i u ovom izvješću može se vidjeti da je zaposlenika u kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i centrima uprave za zatvorski sustav i probaciju sa 31. prosinca 2023. od sistematiziranih preko 3500 bilo popunjeno nešto više od 72%. Samo na poslovima osiguranja s tim datumom nam je nedostajalo 464 zaposlenika. Što je problem? Težak posao, niska primanja pa time i mala zainteresiranost ili nedostatna sredstva osigurana za nova zapošljavanja?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem.
Zahvaljujem uvažena zastupnica na vašem pitanju. Slažem se ovo što ste spomenuli ako gledamo sistematizirana mjesta i ako gledamo popunjena mjesta oko 70%, ako gledam razinu svog ministarstva čak moje ministarstvo nešto niže nego što je to u zatvorskom sustavu. Ja bi rekao da su brojni razlozi, ali sigurno da je složenost i izazovi s kojima se ljudi koji rade u tom sustavu itekako pridonose takvoj popunjenosti. Ali ono što je ključno i što smo već napravili u segmentu pravosuđa kada govorimo o pravosudnim tijelima, dakle sudovima i državnim odvjetništvima gdje smo zapravo raspisali 179 mjesta za vježbenike da bi unijeli, ja bih to tako rekao svježu krv u taj sustav. To ćemo napraviti upravo i u ovom segmentu, ovom sustavu kada govorimo o zatvorima, kaznionicama. Mislim da bez toga i ulaganje u mlade i dovođenje ili zainteresirati mlade upravo za rad u takvim ustanovama je ključno.
Mislim da ono što budi nadu ako pogledamo zadnji natječaj za 156 službenika pravosudne policije pokazuje da interes itekako postoji, naravno ovisi od sredine do sredine, ali da bi ih još više zainteresirali uvjeti u kojima rade moraju biti itekako bolji, zato idemo u izgradnju novih kapaciteta, ali isto tako brinemo o materijalnim pravima.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Poštovani ministre, Vijeće Europe koje okuplja 46 država članica šire europske regije koje već godinama sustavno prikuplja podatke o izdržavanjima zatvorskih kazni i o probaciji u izvješću za 2023. ne donosi podatke za Hrvatsku što nam onemogućava da podatke iz ovog izvješća o kojem raspravljamo zapravo promatramo u kontekstu ostalih europskih zemalja.
Samo 7 zemalja članica Vijeća Europe nije dostavilo podatke o probaciji za 2023. među kojima su samo dvije članice EU, a to je Mađarska i Hrvatska. Koji je razlog izostanka podataka iz Hrvatske u ovom izvješću i drugo, ako stane eto u odgovor, ako mi želite odgovoriti 25,7% osoba uključenih u probaciju 2023. je već bilo pod nadzorom probacijske službe. Je li učinjena kakva analiza tih slučajeva i što se čini da se broj recidivista smanji? Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče, uvažena zastupnice Novak.
Što se tiče probacije upravo u ovom trenutku je ja bih rekao u tijeku analiza sa akademskom zajednicom što mislim da je bitno da se zapravo analizira kakvi su učinci upravo rada za opće dobro unutar sustava probacije i kako bi vidjeli koliki je postotak i koliki je postotak recidivista, dakle koji je učinak onoga što ti uredi za probaciju rade. Mislim da je to hvale vrijedno.
Što se tiče vašeg prvog pitanja ja moram priznati da nemam taj podatak. Sad sam ovdje ukratko pokušao od ravnatelja doznati koji kaže da je to prilično nemoguće, jer sve što treba se dostavi. Prema tome, provjerit ćemo, ako treba i pisanim putem ćemo odgovoriti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Šimpraga.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem potpredsjedniče, uvaženi ministre prema podacima za 2023. kapacitet zatvora i kaznionica u Hrvatskoj bio je 3932 osobe, no prema vašem izvješću i svemu što smo čuli vidimo da je taj broj zatvorenika premašio kapacitete kojima raspolažemo.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zaprimio je velik broj predstavki. Naročito su se žalili na nehigijenske uvjete osobito u kaznionici u Požegi, zatvoru u Gospiću, Šibeniku i Zagrebu. Čuli smo da imate plan proširenja i obnovu, ali nam ostaje jedan od ključnih izazova u zatvorskom sustavu i adekvatna zdravstvena zaštita, pa me zanima na koji način planirate osigurati adekvatnu zdravstvenu zaštitu posebno kad govorimo o specijaliziranim medicinskim uslugama, odnosno na mentalno zdravlje.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, uvažena zastupnice.
Zahvaljujem na vašem pitanju. Što se tiče zdravstvene skrbi ponovit ću ono što sam već spomenuo ovdje, dakle apsolutno mislim da je potrebno i vrijeme za međuresornu suradnju između Ministarstva zdravstva i ministarstva pravosuđa po tom pitanju. Dakle, radi se o specifikumu da imate zapravo pružanje zdravstvene zaštite unutar jednog drugog sustava, da se na neki način Ministarstvo pravosuđa bavi sa zdravstvom što ne znam baš koliko je dobro. Prema tome, mislim da tu moramo napraviti jedan zapravo rekao bih veći iskorak.
Što se tiče uvjeta koje ste spomenuli obišao sam nekoliko kaznionica odnosno skorom pa i većinu, možda je ostalo još dvoje kaznionica zatvora koje nisam. Oni variraju od zatvora do zatvora. Ovi koji su naravno novijeg vijeka su bolji. Ima naravno i uvjeta koji nisu i ne možemo reći da su baš adekvatni, ali upravo zato smo krenuli u izgradnju novih kapaciteta, brinemo o tome svjesni da ovaj broj koji ste vi spomenuli koji je sada već u ovom trenutku veći od 2023. će samo obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo samo rasti, moramo biti spremni, ali spremni smo se suočiti sa tim izazovima i mislim da se ovo što sam uvodno iznio to i pokazao.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani ministre sa ravnateljem. Pa evo prije svega iz ovoga opsežnoga izvješća koji stvarno pokazuje sve podatke koji su bitni i relevantni za raspravu vidimo da određena problematika se vukla iz godine u godinu kako vezano za kapacitete, tako vezano i za veliko povećanje osoba lišenih sloboda stranih državljana praktički 84% i naravno vezano i za djelatnike koji rade.
Čuli smo da u međuvremenu je puno toga napravljeno vezano za proširenje kapaciteta, vezano za povećanje materijalnih prava i ako se ne varam mi bi već praktički ovaj tjedan, odnosno do kraja ovoga tjedna imali i prisegu novih 40 i nešto pravosudnih djelatnika u Remetincu, dakle vezano i za dio koliko su sada mladi se odlučili ući u tu tematiku, pa ako možete potvrditi tu informaciju, odnosno da završimo, dakle sa sadašnjosti koja je ipak bolja nego ovo izvješće.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče Mažar drago mi je da ste spomenuli nešto što ja nisam spomenuo, neću reći da sam zaboravio, ali sam smetnuo sa uma. Tako je u petak i nova prisega 41 pravosudnog policajca u Zagrebu. To ja mislim da dovoljno pokazuje da postoji interes poglavito kod mladih što mislim da je itekako dobro obzirom da dolazite iz tog dijela Republike Hrvatske moram reći zapravo ako se pogleda i ovaj zadnji natječaj od 156 službenika pravosudne policije najveći interes je zapravo pokazan upravo na području Slavonije.
Ja mislim da je i uvjet i nedavno sam bio i u Požegi obnovljen, dakle energetska obnova, dakle navedenih zatvora, ali isto tako i unutrašnjost ukazuje da ti uvjeti su sigurno i pridonijeli tome da zapravo imamo i povećani interes za zapošljavanje na tom dijelu. Ali kažem i ovaj podatak od 41 novog pravosudnog policajca koji će prisegnuti u petak to itekako pokazuje.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDSS-a govoriti poštovani zastupnik Milorad Pupovac, izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovani g. ministre, poštovane kolegice i kolege.
Tema Izvješće o radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda, centra za 2023.g., kao i svaku drugu godinu koju je ovaj sabor raspravljao ili će raspravljati o značajnoj važnosti za kaznenu politiku RH, svrhe kaznene politike i naravno posljedice kaznene politike koje mi kao pravna država i kao država koja vodi računa da što je moguće više smanji stopu kriminaliteta i kaznenih djela općenito, a s druge strane da poveća efikasnost kaznenih postupaka i postupaka lišavanja slobode i lišav… uskraćivanja slobode i zatvora kao ne samo mjesta u kojima se lišava slobode nego istovremeno provode neophodne mjere za to da se osobe koje su jednom prekršile zakon, učinile neku vrstu zla ili štete drugim osobama ili institucijama, to više ne čine.
Ovaj izvještaj pokazuje i ono što se moglo čuti i u samom izvještaju ministra, povećanje postotka osoba koje završavaju u istražnim zatvorima ili koje završavaju na izdržavanju kazne ili drugih oblika lišavanja slobode i to za nešto više od 11% u protekloj godini. To nije dobar pokazatelj, kao što jednako tako nije dobar pokazatelj da se time, a i inače smanjenim kapacitetima uvjeti za izdržavanje kazni u našim zatvorima zapravo pogoršavaju zbog toga što preko 30% onih koji završe na izdržavanju kazne su na neki način prekobrojni u odnosu na raspoložive kapacitete i ta činjenica treba sve nas brinuti zato što kao uređena zemlja, zemlja koja vodi računa o tome da u svakom njezinom segmentu stvari funkcioniraju kako treba i da nema motiva za narušavanje ičijih prava, pa to znači i onih koji su osobe lišene slobode i istovremeno da nema dodatnoga poticanja na nasilje međusobno u zatvorima, ali isto tako i na činjenicu da se povećanjem, povećanjem zatvorenih osoba u okolnostima u kojima su kapaciteti ionako limitirani i ograničeni zapravo smanjuje sposobnost kaznenih ustanova, ustanova za ne samo lišavanje slobode i ograničavanje kretanja nego istovremeno i za njihovu rehabilitaciji i njihovu reintegraciju i pripremu za reintegraciju društva. U tom smislu mi pozdravljamo najavu ministarstva odnosno Vlade da će se za 300 do 400 mjesta povećati u različitim sredinama, da ih ja sad ne nabrajam jer nisam siguran da znam sve, znam da je riječ o Sisku, da je riječ o Gospiću i nekim drugim sredinama hrvatskim gdje će se povećati broj mjesta u kojima će se ljudi moći izdržavati kaznu odnosno broj zatvorskih jedinica i smještajnih kapaciteta u zatvorskim jedinicama i time se rasteretiti pritisak na već postojeće jedinice bez obzira da li je riječ o Lepoglavi ili je riječ o Požegi ili riječ je o istražnim zatvorima poput Osijeka ili nekih drugih zatvora, poput Zagreba u krajnjoj liniji.
Drugu stvar koja nam se čini važnim jeste pitanje boljeg upravljanja smještajnim kapacitetima. Dakle ono što bismo htjeli vidjeti i ono što na neki način u raspravama koje su vođene dosada preporučujemo ministarstvu odnosno Upravi za zatvorski sustav jeste da se neprestano prati da li je moguće na bilo koji način u limitiranim okolnostima pronaći još bolje upravljanje zatvorskim sustavom. Jedan od mogućih prijedloga koje čujemo i koje posebno daje pučka pravobraniteljica odnosno njezin ured jeste da se razmili o tome da li postoje kategorije zatvorenika za koje nije nužno da provode vrijeme u zatvoru. Dakle da li su sve osobe u istražnim postupcima nužno da završe u zatvorima ili je moguće da to, taj zatvor imaju kod kuće, drugim riječima da dobiju adekvatne mjere praćenja, adekvatne mjere ograničavanja slobode i adekvatne mjere nadzora? Da li su osobe koje izdržavaju kaznu do godinu dana zatvora, naravno govorimo o prirodi krimena, ali prirodi krimena već govori sama dužina kazne, da li je neophodno da te osobe budu u kaznionicama i da izdržavaju kaznu u kaznionicama ili je moguće i mjera koja će i omogućiti da se to izdržava kod kuće, doma i da za to se pravosudne institucije osposobe da imaju mjere nadzora i za takve osobe koje će ih lišavati slobode, koje će ih lišavati kontakata, koje će ih lišavati do određene mjere naravno i prava koja gube onoga momenta kada su osuđene na kaznu od godinu dana. Dakle mislimo da bi bilo dobro kada bi se razmišljalo o tome jer po nekim procjenama time bi se smanjilo oko 30%, oslobodilo 30% kapaciteta od postojećih zatvorskih kapaciteta. S obzirom na činjenicu da smo tranzitna zemlja kada su posrijedi migracije, odakle dolazi dobar dio nove generacije kaznenih djela i osoba koje se lišavaju slobode i završavaju u istražnim i zatvorima za izdržavanje kazne. Nije i s obzirom na to da taj trend migracija ne pokazuje smanjenje, barem za sada, barem u neko nama dogledno vrijeme nije realno da ćemo mi trebati manje zatvorskih jedinica nego ćemo po svoj prilici trebati nešto više i iz tog razloga predlažemo dakle kombinaciju povećanja broja zatvorskih jedinica s jedne strane, a s druge strane predlažemo također da se razmisli i o ovome da li baš sve osobe koje se upućuju na izdržavanje kazne bilo da odnosno upućuju u istražni zatvor i na izdržavanje kraćih zatvorskih kazni trebaju doista boraviti u zatvoru ili druge mjere nadzora i druge mjere lišavanja i kretanja i lišavanja prava treba na njih primijeniti kao što sam već spomenuo.
Rekao bih još nekoliko stvari koje mi se čine važnim. To je pitanje ravnopravnosti iako volio bih da to naša javnost čuje pa ću ponoviti ono što u izvještaju stoji. 90, više od 94% onih koji izdržavaju kazne zatvora ili završe u istražnim zatvorima su muškarci od toga manji, veoma mali postotak od 0,17 ili tako posto su maloljetne osobe i dakle žene su u malom broju zastupljene u počinjenju kaznenih djela koje se završavaju i kršenja zakona koji se završavaju u istražnim zatvorima i izdržavanjem kazni, ali potrebno je da vodimo brigu o njihovoj ravnopravnosti kada dospiju u zatvore tim veća. Posebno zato što neke kaznionice koje su specijalizirane za to nažalost imaju svoja ozbiljna ograničenja i imaju svoje manjkavosti. Ako mi još pritome ne vodimo računa da one mogu biti ravnopravne u odnosu prema muškarcima pri dobivanju poslova koje zatvorenici mogu obavljati nego ih, nego im se daju poslovi koji su tipično ženski. Dakle, čišćenje, pranje i takvi poslovi koji se čine kao prirodni poslovi unutar kaznionice to je malo kako bih rekao previše tradicionalan pogled na stvari. Možda kaznionice imaju i neke druge razloge koje mi sad ne znamo, ali pozivamo vas da iz zatvorskog sustava razmislite o tome da se to ipak počne mijenjati. Žene vjerujem mogu kao i u zatvorima lišene slobode obavljati poslove kao što ih obavljaju i na slobodi.
Drugu stvar koju bih htio reći tiče se invalidnih osoba. Prijevoz invalidnih osoba lišenih slobode koji mogu imati proteze, koji mogu imati limitirane mogućnosti kretanja iz bilo kojih razloga, dakle bilo zbog invaliditeta na dijelovima tijela, bilo zbog invaliditeta druge vrste kognitivnoga ili perceptivnoga, dakle trebalo bi voditi računa da te osobe ipak imaju mogućnosti koje osobe imaju na slobodi, a to znači da se pokuša osigurati da invalidne osobe budu u svojim pravima na neki način, da njihova prava budu unaprjeđena na način na koji su unaprijeđena unutar njihovog svakodnevnog života na slobodi. To vrijedi isto tako i za transrodne osobe koje, za koje znamo da imaju na neki način, da smo počeli prakticirati i to da i one imaju pravo.
I konačno u okolnostima zatvorske prenapučenosti, u okolnostima unatoč blagom porastu broja zaposlenika u i osoba koje rade sa zatvorenicima, dakle našim kaznionicama, našim ustanovama za izdržavanje kazni nedostaju psihosocijalne mjere za reintegraciju, a ne samo za lišavanje slobode i plediramo na Vladu, a vi gospodine ministre ovdje zastupate Vladu da razmisli o tome kako i na koji način povećati kapacitete za reintegraciju u, kapacitete rada za reintegraciju u zatvorskim ustanovama ovim koje imamo i ovim koje će doći.
Naša sveučilišta obrazuju ljude koji to mogu učiniti, naši fakulteti obrazuju ljude koji to mogu učiniti i čini nam se da je veoma važno da se tome posveti adekvatna pažnja jer ja ne znam koliki postotak ljudi se uspijeva reintegrirati nakon izdržavanja kazne, a koji postotak postaju rekonvalescenti, ali sasvim sam siguran da je broj onih koji će ponoviti kaznena djela u odnosu u, nužno veći ukoliko se s njima ne radi i ukoliko se ne potiče, ukoliko se u zatvorskim ustanovama ne provode psihosocijalne mjere reintegracije negoli, negoli kad se one provode naročito u pojedinim fazama i periodima izdržavanja kazne, a po mogućnosti tokom cijeloga perioda.
Klub zastupnika SDSS-a uz ove primjedbe izrečene tokom govora će podržati ovo Izvješće Vlade o radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. g.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo!, govorit će poštovana zastupnica Dubravka Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Pred nama su ova dva izvješća za 2023. g.
Oba su ušla u saborsku proceduru u prvoj polovici 2025. Zakoni jasno kažu da Vlada treba izvijestiti Sabor jedanput godišnje, dakle protuzakonito se kasni s oba izvješća godinu, odnosno i više od godinu dana. Lako je zaključiti da su godišnja izvješća raznih državnih tijela ili ustanova nedraga Andreju Plenkoviću i njegovoj sviti jer ili čame na dnevnom redu po nekoliko godina ili, kao u ovom slučaju, Vlada protuzakonito kasni sa slanjem izvješća.
Prvo ćemo o Izvješću o zatvorskom sustavu. Izvješće je s jedne strane korektno u iznošenju svih relevantnih brojki i statistika, no s druge strane, nedostaje analiza u smislu detektiranja problema i smjera njihovih rješavanja. No, iz brojki bismo naglasili dva krucijalna problema koji se ponavljaju iz godine u godinu. Nedostatak zaposlenika i prenapučenost naših zatvora i kaznionica. Tu je i goruću problem zdravstvene zaštite osoba lišenih slobode. Veliki broj nepopunjenih potrebnih radnih mjesta problem je koji se vuče godinama, vidi se trend blagog poboljšanja, međutim, gotovo 30% nepopunjenih radnih mjesta je ogroman problem koji zahtijeva hitno osmišljavanje strategije rješavanja-kako privući ljude u taj sustav?
U izvješću se također, nastoji minimalizirati i čak anulirati očiti problem prenapučenosti naših zatvorskih i kaznioničkih objekata, mjesta kroz godine manje-više je isti broj, a broj osoba lišenih sloboda raste. 31. prosinca 2003. je bilo 3932 mjesta, a 4445 osoba lišenih slobode, što je čak 513 više od realnih kapaciteta. U 2022. je bilo 159 osoba više od mjesta, pa je evidentno dramatično povećanje u 2023., čak 354 osoba više nego godinu prije.
Te brojke jasno pokazuju preopterećenost zatvorskog sustava, zaposlenika sustava, ali i loše uvjete života za zatvorenike, čime se krše njihova ljudska prava. O tome govori i pučka pravobraniteljica u svojim izvješćima. Usput, da naglasim da izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i '23. čame zaboravljena na dnevnom redu, a to su dokumenti koji Saboru daju realnu sliku kako doista žive hrvatski građani. No, tu sliku vladajući ne žele vidjeti, uljuljkuju se makro brojkama.
Vratimo se kaznionicama i zatvorima. U svom izvještaju za '23., pučka pravobraniteljica kaže, citiram, stanje u zatvorskom sustavu je pogoršano, a prenapučenost ostaje jedan od ključnih problema jer je tijekom 2023. g. u zatvorskom sustavu boravilo 1607 osoba više nego godinu prije.
U obilascima koje provodimo kao nacionalni preventivni mehanizam, utvrdili smo nepovoljne uvjete smještaja, a oni su i predmet odluka Ustavnog suda kojima je utvrđeno ponižavajuće postupanje te odluke Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena povreda zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.
Nedostupnost adekvatne zdravstvene zaštite i manjak zaposlenih službenika dodatno nepovoljno utječu na poštivanje prava osoba lišenih slobode. Međuzatvoreničko nasilje je i dalje problem, kao i nedostatak organiziranog prihvata nakon izvršavanja kazni zatvora, završen citat.
Dakle, potpuno je jasno da je pučka pravobraniteljica kontinuirano upozoravala na najveće probleme, prenapučenost, manjak zaposlenih i zdravstvena zaštita i zato molimo ministra i zaduženo ministarstvo za zatvorski sustav da prate izvješća pučke pravobraniteljice iz kojih se jasno mogu vidjeti problemi cijelog sustava. Što se tiče problema zdravstvene zaštite, ponovno ću citirati pučku pravobraniteljicu, citiram, kvaliteta zdravstvene zaštite za zatvorenike te nedovoljna dostupnost i dalje je velik problem. Obavljanje djelatnosti zdravstvene zaštite sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti još uvijek nije uređeno, nisu riješeni dugogodišnji sustavni problemi, primjerice, liječnici zaposleni u zatvorskom sustavu nisu povezani sa CEZIH-om pa nisu u mogućnosti pripisati recepte i izdavati uputnice. To znači da sve osobe lišene slobode paralelno moraju zato imati svog liječnika obiteljske medicine, što čini dodatni organizacijski problem. Problem je još veći kod propisivanja recepata za supstitucijsku terapiju o čemu smo više pisali u izvješću za 2023. Također, zbog nepovezanosti sa CEZIH-om, zatvorski liječnici osobi lišene slobode ne mogu naručivati na specijalističke preglede, kao što to mogu liječnici obiteljske medicine. Stoga ponavljamo preporuku Ministarstvu pravosuđa i uprave i Ministarstvu zdravstva, da osiguraju preduvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti unutar zatvorskog sustava u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, završen citat.
Dakle, razvidno je da problem zdravstvene zaštite se vuče godinama, pa apeliramo da se to konačno počne djelatno rješavati. Nadalje, zabrinjava činjenica da se dolazak hitne medicinske pomoći naplaćuje, što nije u skladu s UN-ovim načelima zaštite svih osoba koje su na bilo koji način pritvorene ili zatvorene, gdje je propisano da će se svakoj osobi u što kraćem roku nakon prijma u mjesto za smještaj osoba lišenih slobode ponuditi odgovarajući besplatan liječnički pregled te u slučaju potrebe odgovarajuća medicinska skrb.
Na ovaj problem je pučka pravobraniteljica višekratno ukazivala, no iz odgovora MUP-a od 22. siječnja prošle godine proizlazi da je u više navrata razgovarano s nadležnim osobama u sklopu medicinskih ustanova, no nije se došlo do drugog rješenja, te će se kao i dosada vršiti plaćanje, završen citat. Smatramo to nedopustivim i tražimo da se taj problem hitno riješi.
Želim vam naglasiti i još jednu dimenziju, to je organizacija slobodnog vremena. Jedan zatvorenik je napisao, citiram vam, dajte nam salu za druženje ili nam otključajte sobe, dajte nam posao, dajte nam sportsku aktivnost, osigurajte nam tretmane poboljšanja sebe kao čovjeka, osigurajte nam tečajeve ili izobrazbu, završen citat. Osnovni smisao penalizacije je da se recidivizam smanji na najmanju moguću mjeru. U tom procesu najznačajniju ulogu imaju obrazovanje i kultura. Obrazovanje je po podacima iz ovog izvješća donekle omogućeno, no po brojkama evidentno je da tu ima još puno prostora za proširenjem mogućnosti nastavka obrazovanja.
Što se pak kulture tiče, iz ovog, pa i iz prošlih izvještaja jasno je da je zanemaren veliki potencijal upravo kulturnih programa i radionica na resocijalizaciji i rehabilitaciji, pa posljedično i smanjenju recidivizma. Mnogi projekti koje su kolege umjetnici, kulturnjaci, provodili po ustanovama zatvorskog sustava uvijek su pokazali da postoji kako veliki interes tako i značajan utjecaj na resocijalizaciju nakon odsluženja kazne, no ono što je uvijek nedostajalo jest prava podrška sustava. Nemamo vremena nabrajati te programe, no polaznici kazališne radionice koju je držala Ivana Marijančić svjedočili su da im je tih 7 susreta značilo više nego cjelogodišnje pohađanje Kluba liječenih ovisnika ili alkoholičara, no nije bilo financijskih sredstava da se taj zaista, zaista koristan projekt nastavi.
Umjetnik Stojan Matavulj je radio predstavu sa zatvorenicima u Lepoglavi koja je igrala i u Gavelli. Sjajni su projekti „Pisci u zatvor“ ili „Okreni stranicu“ Udruge Skribonauti.
Ljubica Letinić je vodila projekt „Uvjetni radio“, naišao je također na značajan interes zatvorenika, ali ne i sustava. A primjerice u Engleskoj je čuveni Prison radio koji je nastao u zatvoru, a danas emitira 24 sata na dan za kompletnu zatvorsku populaciju u Engleskoj, benefiti su neupitni. Brojke kulturnih događanja iz ovog izvješća su poražavajuće, održano je slovom i brojkom 26, 26, sportskih događanja bilo je 189, vjerskih događanja 245, neupitno potrebno, ali kulturnih 26, sportskih i drugih navela sam. Iz …/Govornik se ne razumije./… potpuno jasno do koje mjere su kulturni događaji zanemareni i potpuno marginalizirani. Snažno, snažno apeliramo da činjenica da je kulturni program, da su radionice, da one imaju značaj na resocijalizaciju zatvorenika, da to bude konačno istinski i energično podržavano od sustava iniciranjem takvih projekta, projekata za dobrobit cijelog društva.
Završno ponovit ćemo da smatramo da se treba snažnije povezati s Uredom pučke pravobraniteljice kako bi se djelovalo na poboljšanju cijelog zatvorskog sustava. Neprihvatljivo je da se iz godine u godinu ponavljaju isti problemi koji se mogu iščitati iz brojki u izvješćima, a da se ne događaju bitni pomaci.
I ono još nekoliko pitanja o kojima valja razmisliti u cilju poboljšanja stanja. U izvješću su navedeni koraci poduzeti temeljem analize psihosocijalne klime u probacijskoj službi i regionalni sastanci probacijskih službi predstavnika središnjeg ureda. Također su navedeni projekti i edukacije u kojoj su oni sudjelovali, međutim nije navedeno koje mjere, usluge i zaštitne mehanizme probacijski službenici koriste u svrhu zaštite mentalnog zdravlja i osiguranja poticajnog radnog okruženja, npr. imaju redovite supervizije kakve su prije nekoliko godina uvedene u zatvorski sustav i druge usluge psihosocijalne podrške koje im pomažu u smanjenju označenih rizika koja njihov posao nosi.
U izvješću se ne navodi uspostavljanje suradnje i zajednički rad s drugim službama, npr. područnim zavodima za socijalnu skrb, ustanove za stručno osposobljavanje i/ili zapošljavanje, niti s osobama koje su bile žrtve kaznenih djela ili koje su bliske počinitelju ili imaju važnu ulogu u smanjenju rizika od recidiva, npr. poslodavci ili pružatelji psihosocijalnih usluga, evidentira li se igdje to vrijeme i prati li se na bilo koji način uspješna uspostava komunikacija i suradnje s tim dionicima, te utječe li to na ocjenu kvalitete rada probacijskih službenika.
2,4% kaznenih djela zbog kojih je u 2023. izrican rad za opće dobro su ona spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Koje radnje poduzima probacijska služba u radu s ovom vrstom počinitelja? Na koji način se osigurava da ne dođe do retraumatizacije žrtve? Postoji li u ovim, a i u drugim slučajevima suradnja probacijske službe sa službama i pružateljima usluga koji rade sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela? Nadamo se da će neki od eto spomenutih problema i naših eto izrečenih danas prijedloga koje smo vam uputili pronaći mjesto u vašem planiranju i radu, te ćemo slijedeće izvješće gledati puno pozitivnije, a vas uspješnijima. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina govorit će poštovani zastupnik Veljko Kajtazi, izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnikom, poštovani kolegice i kolege, čitajući Izvješće o stanju i rada kaznionice za 2023. godinu nisam mogao prestati razmišljati i o meni ključnom pitanju koje si svatko tko se ovoj temi posveti treba postaviti.
Ako zatvorski sustav predstavlja prostor u koji kao društvo šaljemo one koji su teško ogriješili o poštivanju zakona što nam način kako upravljamo tim prostorom može reći o viziji društva i vrednostima koji svi kao građani dijelimo? Što je primarna društvena funkcija koju našim zatvorskim sustavom želimo postići? Da li ko društvo na ova mjesta gledamo kao mjesta kojima je cilj kazniti pojedinca, trajno ga obilježiti stigmom prijestupa koji je počinio te ga u potpunosti izolirati od društva u koje se neminovno po izvršenju kazne vraća ili pak želimo stvoriti sustav koji će imati korektivnu funkciju i omogućiti povratak tih pojedinaca u društvu kao odgovornih i punopravnih građana. Vjerujem da zatvorska kazna mora biti razmjerne veličini djela kako bi poslala snažnu poruku da određena ponašanja imaju svoju cijenu i da pojedinac taj dug prema društvu mora platiti.
Međutim, svrha zatvora ne smije biti samo kažnjavanje. Ona mora uključivati i mogućnosti za promjenu, za ispravak i za ponovo uključivanje u društvo jednom kada je kazna odslužena. Ne smijemo zaboraviti niti da počinitelji kaznenih djela odlaskom na odsluženje kazne i dalje ostaju nečiji prijatelji nerijetko roditelji i važniji dijelovi života obitelji koje ostaju sa one strane zatvorskog zida. Kazna izrečena pojedincu uvijek ima svoje posljedice i na njihove najbliže koji to kazneno djelu nisu počinili. Na neki način izrečena kazna pojedincu kazna je i za njih.
Odgovori na ova pitanja nužno oblikuju način na koji ćemo gledati na predmetno izvješće i pristupiti izazovima zatvorskog sustava. Samo kroz ravnotežu između kazne i rehabilitacije možemo osigurati sustav koji djeluje na sve nas i u čijim će vrijednostima svaki pojedinac moći ponovno pronaći svoje mjesto.
Prema izvješću za 2023. godinu primjetan je porast broj osoba lišenih slobode dok zatvori i kaznionice često premašuju zakonske kapacitete. Ovaj tren ukazuje na ozbiljan izazov s kojima se suočavam, a to je preopterećenost sustava koji teško odgovara na potrebu svih zatvorenika. Dok je broj zatvorenika u stalnom porastu, broj osoblja, službenika i pravosudne policije stagnira što dovodi u pitanje mogućnosti učinkovite rehabilitacije.
Moramo podsjetiti da nas na ove izazove upozorava i pučka pravobraniteljica koja u svom izvješću prepoznaje određene napore poduzete u svrhu unapređenja zatvorskog sustava ali i ukazuje na izazove koji i dalje ostaje posebice u probleme prenapučenosti. Prenapučenost stvara pritisak na postojeće kapacitete i često negativno utječe na uvjete smještaja što je dovelo do toga da su neki uvjeti smještaja bili predmet kritika od strane Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava.
Slažem se sa komentarima pučke pravobraniteljice koji naglašavaju potrebu za daljnjim poboljšanjem i u pristupu zdravstvenoj zaštiti ali i smanjenju međuzatvorskog nasilja. Uostalom jedan sam od rijetkih saborskih zastupnika koji je predlagao dodatne amandmane na zakon kako bi se unaprijedili upravo zdravstveni i higijenske ali i sigurnosni uvjeti zatvorenika.
Manjak zaposlenih službenika, a o čemu svjedoče podaci u ovom izvješću važan su izazov na koji moramo odgovarati u budućem planiranju razvoja sustava.
Također, ministra na aktualnom satu pohvalio sam na otvorenje novih zatvorskih kapaciteta. Tu pohvalu i sad ponavljam ali posebno ističem da ona mora biti praćena sa snažnom politikom zapošljavanja, novog i dodatnog osposobljavanja postojećeg kadra vrijednih radnika koji rade u zatvorskom sustavu.
Izvješće bilježi i nove izazove koji su odraz demografskih promjena u hrvatskom društvu. Tu ističem činjenicu da je u sve većem broju osoba koje služe zatvorske kazne i broj stranih državljana u stalnom porastu. Treba voditi računa da povećanje broja stranih državljana zahtjeva specifičan pristup bez obzira na njihovo porijeklo svi zatvorenici trebaju imati pristup jednakim pravima ali i odgovarajućoj rehabilitaciji koja uključuje jezične i kulturne barijere te prilagodbu smještajnih kapaciteta kako bi se osigurala njihova inkluzija.
Kao predstavnik romske nacionalne manjine moram se osvrnuti i na izazove koje Romi imaju u zatvorskom sustavu, a neodvojivi su od snažnih negativnih stereotipa i loših životnih uvjeta koje i inače imaju u svakodnevnom životu. Romi koji su već dugi niz godina suočeni sa brojnim preprekama u društvu neizbježno prenosu tu marginalizaciju iz zatvorsko okruženje te su česti predmeti nasilja i diskriminacije od strane drugih zatvorenika ali i ponekad i od samih službenika. Čitati izvješća pučke pravobraniteljice poput onoga gdje zatvorenik izražava strah da će biti napadnut ili prijetnje koje doživljava zbog svoje nacionalne pripadnosti jasno pokazuju ozbiljan problem koji romska manjina ima u zatvorima.
Paradoksalno način na koji vidimo mogućnosti resocijalizacije za pripadnike romske manjine sastoji se u tome da iako su odslužili kaznu Romi nakon izlaska iz kaznionica ulaze u društvo koje ih i dalje stigmatizira i koje je zbog manjka mogućnosti za normalan život u velikoj je mjeri dovelo do kaznenih djela.
Nažalost mnogi Romi primjećuju da prava koje imaju za vrijeme odsluženja kazne u zatvoru na neki način izgledaju bolja od onih koja ima i pripadaju na slobodi. Za mnoge zatvor znači barem 3 obroka dnevno, smeštaj i osnovnu skrb, dok izvan zatvorskih zidina mnogi nemaju pristup osnovnim životnim uvjetima. Ovaj paradoks dovodi do situacije da se pojedinci koji su se već našli u zatvoru ponovo upuštaju u kaznena djela jer im povratak u zatvor može izgledati kao jedina šansa za sigurnost i osnovne životne uvjete.
Kao što sam već spomenuo, u svom radu nastojim ne zanemariti građane koji služe kazne jer oni nisu samo brojka u sustavu, već i ljudi sa vlastitim životima, obiteljima i potrebama. S tom odgovornošću želim pohvaliti upravitelje kaznionica na trudu koju ulaže, koju ulažu u svoje radne zadatke. Prilikom mog posjeta pojedinim ustanovama bio sam vrlo dirnut prijemom i ljubaznošću kojom su me dočekali. Drago im je što netko iz vlasti dolazi i prati njihov rad, ali i sluša njihove izazove i prijedloge.
Također, želim naglasiti da upravitelji često nastoje izaći u susret potrebama zatvorenika koliko je to moguće. Npr. jedan zatvorenik imao je želju biti bliže svojoj obitelji, iako nije bilo uvjeta za posjete, upravitelji su ga premjestili iz kaznionice u Puli u onu u Glini kako bi mu omogućilo da bude bliže svojim voljenima. Ovo je samo jedan od primjera razumijevanja i nastojanja da se zadovolje ljudske potrebe unutra postojećih mogućnosti. Međutim, postoj prostor za poboljšanje. Moram istaknuti da bi bilo nužno revintirati sustav koji često jednako tretira zatvorenike sa manjim prijestupima i one sa težnim kaznenim djelima. Ovdje treba postojati jasnija diferencija u načinu tretmana, kako bi se osigurao pravičan pristup svakom pojedincu temeljem specifičnosti njihovih djela i potrebama.
Na kraju, dragi kolege, kao društvo, ne smijemo zaboraviti da uvjeti u zatvorima održavaju vrijednosti na kojima želimo graditi zajednicu, moramo nastaviti raditi na tome da pružimo bolje uvjete, potičemo rehabilitaciju i omogućimo povratak zatvorenika u društvo, iako svi znamo da političari imaju mnoge odgovornosti, važno je da povremeno osvježimo svijest o važnosti uvjeta u zatvorima jer svaki zatvorenik zaslužuje priliku za ponovni početak. Osim toga, ne smijemo zanemariti ljude koji su možda pogriješili, ali koji su i dalje naši sugrađani i koji zaslužuju drugu šansu da postanu bolji članovi naše zajednice. U tom duhu pozivam sve nas kao političare i građane da ne zaboravimo važnost ovih pitanja jer oni održavaju našu odgovornost kao društvo i kao država. Također, htio sam se osvrnuti još i na probacijske službe. Kao predstavnik romske i 11 nacionalnih manjina i netko tko duboko vjerujem u važnost socijalne integracije, želim se posebno osvrnuti na nekoliko ključnih točaka koje se odnose na zapošljavanje Roma unutra probacijske službe jer to ima dalekosežne utjecaj na resocijalizaciju i integraciju zatvorenika.
Želim posebno istaknuti i zapošljavanje Roma unutra same službe gdje je tijekom 2023. g. zaposleno 6 Roma. S obzirom na visoki postotak Roma koji služe kaznene zatvore ili koji su uključeni u alternativne sankcije, ovakvo zapošljavanje predstavlja ključnu mjeru za postpenalnu integraciju zatvorenika. Osobe koje su zaposlene u .../nerazumljivo/... probacioskoj službi pružaju važnu podršku i povezuju zajednicu sa osobama koje se nalaze u zatvorskom sustavu.
Oni su ne samo nadzornici već i most između zatvorenika i probacijskog sustava igrajući ključnu ulogu u njihovoj reintegraciji. Međutim, moramo biti svjesni da se ove inicijative ne smiju zaustaviti. Iako su zaposleni Romi odigrali važnu ulogu u procesu integracije, nužno je naglasiti da njihov trenutni nivo osposobljenosti i pripreme nije dovoljan za puni uspjeh ove inicijative.
S obzirom na specifične izazove s kojima se suočavaju osobe koje dolaze iz ranjivih društvenih skupina, potrebno je uložiti dodatne napore u njihovu edukaciji i profesionalno usavršavanje. Romi koji su bili zaposleni u probijacijskoj službi nisu bili dovoljno pripremljeni za sve izazove koji zahtevaju ovakva odgovoran posao te je nužno osigurate dodatne treninge koji će im omogućiti da još bolje obavljaju svoje dužnosti i doprinose resocijalizaciji svojih sugrađana.
Kao društvo trebamo razumeti da su ovakvi koraci samo početak, ali i da je pored nama još puno, puno, puno posla. Potrebno je osigurati i sustavno osposobljavanje, posebno u oblasti komunikacijskih vještina, upravljanje krizama i razumijevanja specifičnih potreba zatvorenika. Ova ulaganja u ljudske resurse koji uključuju edukaciju i osposobljavanje ključna su za smanjenje recidivizma, ali i za izgradnju povjerenja između zatvorenika probacijske službe i šire zajednice.
Stoga je moja poruka jasna, ovi procesi zapošljavanja i osposobljavanja moraju se nastaviti i unaprijediti kako bi se omogućila njihova što uspješnija reintegracija u samoj zajednici. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnici Babić i Šimrag, najprije poštovani zastupnik Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani predstavniče Vlade RH, kolegice i kolege.
Dakle ispred nas su dva izvješća, Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu te izvješće o probaciji. Ja ću se osvrnuti na Izvješće o stanju rada kaznionica, kolega Šimrag će nastaviti.
Dakle kako smo imali priliku čuti danas od ministra u uvodnom izlaganju, ovo Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. g. sadrži osnovni ustrojstveni prikaz i podatke o funkcioniranju upravne organizacije ministarstva nadležne za zatvorski sustav i osnovne pokazatelje o brojnom stanju i strukturi osoba lišenih slobode, vrsti i opisu poslova vezanih uz postupanje sa zatvorenicima, broju i strukturi zaposlenika zatvorskog sustava te financijskom poslovanju zatvorskog sustava Uprave za zatvorski sustav i probaciju.
Tijekom 2023. godine u ustrojstvenim jedinicama Uprave za zatvorski sustav i probaciju boravilo je ukupno 14 tisuća 434 osobe lišene slobode koje su izdržavale kaznu zatvora koju izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom postupku. Takvih osoba je bilo 5 tisuća 260. Kaznu zatvora koju izvršavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u prekršajnom ili drugom sudskom postupku i kazna zatvora kojom je zamijenjena izrečena novčana kazna te prekršajno zadržavanje njih je bilo ukupno 2 tisuće 164. Kaznu maloljetničkog zavora izdržavalo je 24 osobe. Odgojnu mjeru upućivanja u odgojni zavod izrečenu maloljetnim počiniteljima kaznenih djela dobilo je 81 osoba te je pod mjerama istražnog zatvora bilo 6 tisuća 905 osoba.
Kad govorimo o standardu izvršavanja kazne zatvora zakon i pravno obvezujući propisi propisuju, a međunarodni ugovori i drugi pravni izvori preporučuju između ostaloga standarde smještaja i prava osoba lišenih slobode. Tako zakon propisuje da svaka osoba lišena slobode ima pod uvjetima naravno predviđenim zakonom ima pravo na smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima, na zaštitu osobnosti i osiguranja trajnosti, tajnosti osobnih podataka, redovite obroke hrane i vode u skladu sa zdravstvenim standardima, pravo na rad, izobrazbu, stručnu pravnu pomoć i pravno sredstvo za zaštitu svojih prava propisanih zakonom, pravo na zdravstvenu zaštitu i zaštitu majčinstva, pravo na dodir s vanjskim svijetom, boravak na otvorenom prostoru kaznionice odnosno zatvora najmanje 2 sata dnevno, pravo na dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom, pravo na vjeroispovijedanje i razgovor sa ovlaštenim vjerskim predstavnikom, vjenčanje u kaznionici odnosno zatvoru, glasovanje na općim izborima i druga prava predviđena zakonom.
Također i strani državljani koji su lišeni slobode imaju pravo dopisivati se i razgovarati sa diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili države koja štiti njegova prava.
Prilikom prijema na izdržavanje kazne zatvora, zatvorenik mora biti upoznat sa svojim pravima, načinom njihove zaštite i obvezama.
Zatvorski sustav RH omogućava u cijelosti sva navedena prava svim osobama lišenim slobode. Svaka kazna zatvora dulja od 6 mjeseci izrečena u kaznenom postupku izvršava se u kaznionicama. Istražni zatvor kazna zatvora izrečena u kaznenom postupku do 6 mjeseci, kazna zatvora izrečena u prekršajnom postupku te kazna zatvora kojom je zamjena izrečena novčana kazna izvršava se u zatvorima i u odjelu za izvršavanje kazne zatvora izrečene u kaznenom i prekršajnom postupku u zatvorenim uvjetima.
Nadalje, u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu liječe se oboljeli zatvorenici te se izvršava sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja izrečena uz kaznu zatvora. Ukupan kapacitet u 2023. godini u kaznionicama i zatvorima namijenjen je u smještaju za 3 tisuće 932 osobe lišene slobode od čega u zatvorenim uvjetima je bilo 3 tisuće 142 mjeseca, u poluotvorenim uvjetima 505 mjesta i u otvorenim uvjetima 285 mjesta.
Što se tiče zdravstvene zaštite osoba lišene slobode svim osobama lišenim slobode osigurano je liječenje te mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite u kvalitetnom i opsegom određenom u javnom zdravstvu za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a zdravstvena zaštita ostvaruje se kod liječnika obiteljske medicine i dentalne medicine u kaznionici odnosno zatvoru ili najbližoj ustanovi javnog zdravstva prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora.
Specijalistički pregledi i bolničko liječenje obavljaju se u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, a u slučajevima hitnosti ili kad ne postoji mogućnost potrebnog specijalističkog pregleda i/ili liječenja u zatvorskoj bolnici u Zagrebu osobe lišene slobode upućuju se na liječenje u najbližu ustanovu javnog zdravstva.
Tijekom 2023. godine u kaznionicama uključujući i Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, zatvorima i odgojnim zavodima realizirano je ukupno 68 tisuća 504 zdravstvenih pregleda osoba lišenih slobode. Izvan kaznenih tijela obavljeno je dodatnih 14 tisuća 346 specijalističkih pregleda. Dakle, iz navedenih brojki je nedvojbeno da je svim osobama lišenim slobode u potpunosti osigurana zdravstvena skrb.
Poslove osiguranja u zatvorskom sustavu temeljem zakona i Pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu obavljaju službenici pravosudne policije i službenici sektora osiguranja središnjeg ureda upravne organizacije za zatvorski sustav ministarstava nadležnog za poslove pravosuđa.
Iz izvješća je vidljivo da je na dan 31. prosinca 2023. godine bilo 4 tisuće 445 osoba lišenih slobode u kaznenim tijelima, a broj službenika pravosudne policije je bio tisuću 551. Dakle, trenutni broj službenika pravosudne policije uz usporedbu sa ukupnim brojem osoba lišenih slobode kojih je u 2023. godini bilo ukupno 14 tisuća 434 nije dostatan. Stoga je resorno ministarstvo nedavno raspisalo natječaj za novih 156 pravosudnih policajaca, a u ovom trenutku brojka od tisuću 584 pravosudna policajca je najveća brojka od 2007. godine. Dakle, interes raste zbog povećanja plaća u tom sustavu, ali i zbog poboljšanja uvjeta u kojima rade pravosudni policajci.
Završno, zatvorski sustav u RH unatoč prekapacitiranosti i manjku osoblja dobro funkcionira i uvjeti boravka uvjeta zatvorenika u kaznionicama zadovoljavaju standarde dostojanstvenog boravka. Boravak u istražnim zatvorima je malo ispod zadovoljavajućeg zbog nedostatka smještajnih kapaciteta, međutim i tu Vlada provodi mjere i aktivnosti za osiguranje dodatnih smještajnih kapaciteta. Tako je krajem '24.g. završena javna nabava za prva dva standardizirana modularna zatvora u Varaždinu i u Lipovici, svaki kapaciteta po 150 zatvorenika i oba bi trebali biti završeni iduće godine. Nadalje, u planu su i tri nova velika zatvora, potpisan je ugovor za izgradnju prvog na području Općine Perušić kapaciteta oko 400 zatvorenika, a druge dvije lokacije su u Sisačko-moslavačkoj i gradu Osijeku. Stavljanjem u funkciju svih navedenih zatvora osigurat će se smještaj dostojan i primjeran ljudskom dostojanstvu svim zatvorenicima.
Evo toliko o izvješću i stanju o radu kaznionica i zatvora, o Izvješću o radu probicije će nastaviti kolega Šimrak, hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će govoriti poštovani zastupnik Maksimilijan Šimrak, izvolite.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege. Danas raspravljamo i o Izvješću o radu probacijske službe za 2023.g.. Ova služba je važna jer omogućuje uspješnu resocijalizaciju počinitelja kaznenih djela, njihovu reintegraciju u društvo, te smanjuje mogućnost ponovnog kršenja zakona. Osim toga probacija pridonosi rasterećenju zatvorskog sustava i povećanju sigurnosti građana s ciljem zaštite društvene zajednice. U protekloj godini probacijska služba radila je kao što je to i ministar već naveo na ukupno 6.729 predmeta pri čemu je zaprimila 3.381 novi slučaj, dok je uspješno zaključeno 3.348 postupaka. Najveći broj predmeta zaprimljen je u uredima u Zagrebu, Varaždinu i Osijeku. Osobe uključene u probaciju odradile su 329.758 sati rada za opće dobro. Pravne osobe i tijela javne vlasti u kojima osuđenici izvršavaju rad za opće dobro …/Govornik se ne razumije./… obuhvatili poslove humanitarnog, ekološkog i komunalnog značenja, kao i druge poslove općeg nacionalnog interesa. Probacijski poslovi među ostalim pružaju počiniteljima priliku da svojim radom doprinesu društvu i pokažu odgovornost za svoje postupke kroz to. Statistički podaci pokazuju da je probacijska služba bila vrlo učinkovita s čak 89,2% uspješnih završenih predmeta, samo u 5% slučajeva probacijske sankcije nisu bile provedene do kraja, te su zamijenjene zatvorskim kaznama, što govori o visokoj razini uspješnosti u rehabilitaciji i ponovnom uključivanju počinitelja u društvo. Ovi rezultati ukazuju na važnost individualnog pristupa svakoj osobi uključenoj u probacijski nadzor.
U 2023.g. probacijska služba nastavila je s unaprjeđenjem svojih kapaciteta. Zahvaljujući financiranju iz Europskog socijalnog fonda i Norveškog financijskog mehanizma modernizirani su probacijski uredi i poboljšana je edukacija službenika. Posebno je važno napomenuti napredak u implementaciji elektroničkog nadzora čime se dodatno osigurava kontrola nad osobama u probacijskom sustavu. Također razvijeni su novi programi podrške koji obuhvaćaju psihosocijalne tretmane i programe usmjerene na smanjenje rizika od ponavljanja kaznenih djela. U budućnosti naravno moramo nastaviti raditi na dodatnom unaprjeđenju suradnje između probacijskih ureda i drugih pravosudnih tijela, te i na boljem informiranju javnosti o prednostima probacije kao alternative. Osim toga potrebna su nam i dodatna ulaganja u tešku tehnološku podršku u probacijskim uredima što bi omogućilo i lakšu evidenciju slučajeva i bolji nadzor nad provođenjem mjera.
Zaključno, rezultati rada probacijske službe u 2023.g. potvrđuju njezinu važnost u kaznenopravnom sustavu. Učinkovita rehabilitacija i smanjenje broja ponovljenih kaznenih djela jasno pokazuju da ona doprinosi sigurnijem i pravednijem društvu. Ključno je naravno nastaviti s daljnjim ulaganjima u ovu službu kako bi se osigurao njezin daljnji razvoj i unaprjeđenje. Potrebno je jačati suradnju između svih institucija uključenih u probacijski sustav, kao i širiti svijest o važnosti alternativnih sankcija koje omogućuju bolju reintegraciju pojedinca u društvo. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Ivica Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem, poštovanje.
Dakle evo čuli smo brojke koje je redom iznosili ministar i kolege iz HDZ-a, to su brojke o onome što je, što je učinjeno. Ajmo pogledati što, što je to u sustavu što to nije učinjeno zapravo da bi, da bi ovaj sustav bio bolji i efikasniji, a on prije svega ovisi opet o čovjeku, ovisi o, najviše, ponajviše o pravosudnom policajcu koji danas nije baš u najboljoj situaciji. Interes naime za pravosudnu policiju i odaziv na natječaje i prijem na mjesto pravosudnog policajca je zaista pao na jako niske grane, prvenstveno zbog niskih plaća i opasnosti koji taj posao nosi sa sobom. Primjerice kada na natječaju za zatvor u Zagrebu kojim se traži 10 vježbenika vi nemate nijednog kandidata, dovoljno govori na koji se način zapravo stvara slika o poslu kojeg rade pravosudni policajci, a to je nekad bilo znate posao koji se prenosio s koljena na koljeno i to je bio i to je bio, a i jest častan, častan posao. Dakle u svakom slučaju postoji jedna nedovoljna briga za pravosudnu policiju i dovedena je na neki način u situaciju da u ovom trenutku po procjenama stručnjaka sa kojim sam se i konzultirao otprilike nedostaje jedno 500 pravosudnih policajaca. Čuli smo od ministra natječaji se raspisuju, postavlja se pitanje da li se na te natječaje dakle dovoljan broj ljudi javlja, a za tako nešto potrebno je dakle malo na neki način i prezentirati taj rad, prezentirati neke uvjete rata da biste, da biste privukli ljude za taj, za taj dio posla. Dakle prije svega naravno ključne stvari su uvjeti rada i plaća, a također dakle tu se ne uvažavaju primjedbe bilo pojedinaca, bilo sindikata koji djeluju u, i, i ovaj štite prava pravosudnih policajaca, također većina sadašnjih pravosudnih policajaca koji su u sustavu, a i zbog svog beneficiranog radnog staža je na neki način pred mirovinom a sve manje i manje mladih ljudi se javlja da bi iskazali upravo dakle interes za bavljenje tim poslom. Dakle ovo je kao što znamo jedan izrazito ozbiljan i ovaj i opasan posao kojim se oni bave jer tamo oni moraju čuvati dakle zatvorenike koji tamo nisu došli jer su ukrali sladoled, najmanje je takvih. Tu ima i ozbiljnih prijestupnika i opasnost posla, o njoj ne treba niti govoriti, tu su i ubojice, lopovi, pedofili, svašta je tu, a plaća 1200 eura da se to sve obavlja, sigurno neka prosječna o kojoj sam ja informiran, sigurno nije, nije dostatna da bi se ljudi bavili s tim poslom.
Dakle potrebno je što prije uložiti u te ljude, privući mlade ljude koji bi se onda znali nositi sa svakodnevnim situacijama koji zatvorski sustav nosi. Dakle posljednje vrijeme to je definitivno i borba sa krijumčarenjem .../nerazumljivo/... migranata koji trenutno u zatvorskom sustavu, neki kažu 30%, ministar je iznio informaciju da je petina, što bi značilo 20%, ali svakako ogroman, ogroman broj.
Također, za .../nerazumljivo/... za obavljanje kvalitetnog rada potrebna je i kvalitetna oprema i mislim da se pravosudni policajci trebaju češće dobivati moderniziranu opremu i da na neki način slijede ono što se događa u Ministarstvu unutrašnjih poslova da to na neki način slijedi jedno drugo, u ovom trenutku je Ministarstvo unutrašnjih poslova ipak iznad ovoga svega.
Moramo tu također, kazati da ljudi koji taj posao obavljaju preko 40 godina provedenih u zatvoru bi svakako trebali zaslužiti i veće otpremnine prilikom odlaska, određenu .../nerazumljivo/... dakle zahvalu i nagradu za posao koji su obavljali svih tih godina, a sadašnja situacija kad se jako malo ljudi javlja za taj posao upravo daje im za pravo da ih se na neki način vrednuje za sav onaj rad koji su dali na svom radnom mjestu.
Dakle, također treba kazati kad je riječ o infrastrukturi da evo, iz izvješća ministra smo čuli, gradnja novih kapaciteta, ulaganje i u Dubrovniku i Osijeku i Gospiću gdje će se raditi na novim kapacitetima, nadamo se da će oni biti na najvišim standardima, da će materijalno-tehničke stvari i za poboljšanje radnih uvjeta pravosudne policije u tim novim ustanovama i u postojećim ići naprijed. Vidljiva su također i ulaganja u određene sobe i prostorije gdje borave zatvorenici. Svjedoci smo da RH gubi što više sporova zbog napučenosti zatvora, stoga su ove mjere dobre u smanjenju napučenosti i poboljšanju uvjeta u kojem borave zatvorenici.
Također, mi imamo i neadekvatnost smještaja zatvorskih kapaciteta, pa je primjerice, u Šibeniku to u samom centru grada i nije samo Šibenik, ali evo, ja od tamo dolazim pa to znam. Dakle imati zatvor u centru grada sigurno nije primjereno iz svih mogućih razloga, pa i onih sigurnosnih. Nerijetko se dešava da iz zatvora i pobjegnu određeni tamo štićenici toga zatvora, a među njima i ozbiljnih prijestupnika, tako da onda generalno sigurnost u tom gradu je prilično ugrožena.
Također, imam informacije jer sam se pripremajući za ovu raspravu, razgovarao sa određenim pravosudnim policajcima koji su mi kazali da primjerice, kapacitet je 120 smještaja za 120 prijestupnika, a oni tamo imaju 180. nerijetko svoje urede pretvaraju na neki način u nekakve sobe za pritvaranje zatvorenika. I zaista, zaista rade u jako, u jako teškim, jako teškim i zahtjevnim uvjetima. Podsjetit ću da je i MUP uredbom iz 2017. g. ugradio da djeca preminulih policajaca za vrijeme trajanja radnog odnosa nakon smrti imaju pravo na stipendiju. Isto tako bi bilo primjereno da se i tako nešto ovaj, odredi i za pravosudne policajce.
Značajne probleme, o tome sam govorio u replici, u funkcioniranju zatvorskog sustava stvaraju osobe koje imaju potvrđene psihičke bolesti. Istražni zatvori se određuju bez vještačenja takvih osoba pa se dogodi da provedu i nekoliko mjeseci u zatvoru prije nego što se odredi vještačenje. Vještačenjem se određuje da su osobe neubrojive i da ne mogu biti u zatvoru nego u bolnici, a one pak i dalje nastavljaju boraviti u zatvoru jer bolnice, uključujući i zatvorsku bolnicu odbijaju primjer, prijem bez obrazloženja jer nemaju mjesta.
Pravosudna policija nije u mogućnosti brinuti dakako, za takve osobe, ali je primorana. Dakle službenici na terenu u zatvorima rade ono za što, ono što ne bi smjeli raditi, a rade jer su primorani, a ako se što dogodi, tko će odgovarati? Nema prepiske, nema odluke, oni moraju se snalaziti u realnom vremenu sad.
Nadalje, ekstradicijski postupci koji traju predugo i zatvori su pretrpani sa tim kategorijama zatvorenika u potpunosti treba revidirati te postupke na način da traju što kraće. Državama koje su izdale tjeralice dopušta se da biraju kad će preuzeti traženu osobu, pa se u praksi dogodi da prođe i nekoliko mjeseci od pravomoćnog rješenja o predaji do same predaje.
Kao što sam rekao, jedna petina, 30%, ovisnosti gdje ste to u literaturi pročitali, odnosi se na smještaj u zatvore osoba povezanih uz krijumčarenje migranata i onih koji se krijumčare. Postavlja se pitanje što je i sa migrantima koji se avionima vraćaju u Hrvatsku, primjerice iz Njemačke? Toga smo bili svjedoci. Što se dešava sa njima? Informacije koje imam da se tamo ti zatvorenici proberu, a onda se nama vraćaju primjerice, teški bolesnici, onkološki bolesnici, svi oni sumnjivi slučajevi koji su negdje povezani i sa terorizmom i oni dolaze u Hrvatsku. Gdje se smještaju? Kakvo je ophođenje s njima u onako pretrpanim zatvorima i neadekvatnim.
Dakle, dakle to su ogromni problemi, a iznošenje samih statističkih brojeva, riješili smo ovoliko, stavili smo toliko, planiramo ovo, treba sad poduzeti nešto u realnom vremenu jer sada je taj naš zatvorski sustav preopterećen i neadekvatan. On ne može jednostavno odgovoriti izazovu novog doba, a poglavito povezanog sa migrantskim problemima i krizom koja se u Hrvatskoj na neki način relativizira, ne daje joj se dovoljno interesa, gura se pod tepih a upravo ova situacija da je između 20 i 30% ljudi u kaznionicama u zatvorima povezan uz migrantsku krizu mislim da dovoljno govori o složenosti toga problema. I tu se svaki slučaj moramo, moramo trgnuti.
I zaključno zatvori su konstantno prenapučeni, pravosudne policije je premalo i to je postalo, to se vodi pod normalno. S druge strane pravosudna policija se izjednačuje sa drugim službama u zatvorskom sustavu i ljude se ne pušta primjerice u mirovinu, iako su stekli sve uvjete.
I takvi ljudi jednostavno ne mogu izdržati takve uvjete. Oni nisu više ni motivirani da se bave sa tim poslom, a sve to su karike koje onda spuštaju zatvorski sustav na ipak jedan prilično nizak renome. Dakle, ova služba je jako važna, ona je pod opterećenjem i toj službi treba pomoći. Jer ono što nam slijedi i ono što nam se već događa, a poglavito uz migrantsku krizu samo će dodatno opterećivati naše sustave, a mi očito nemamo mehanizme da bismo sa njima na pravi način upravljali.
I stoga krajnji je čas da se nešto konkretno poduzme. Planiranja su dobra. Vidjet ćemo rokove u kojima će se oni izvršavati, ali uložiti treba odmah u pravosudnu policiju, treba od toga posla časnog i poštenog na neki način napraviti i da taj posao bude primamljiv i mladim osobama i da nemamo problema sa kadrovskim rješenjima kako bi se pokrili svi oni kapaciteti koji su nam potrebni u zatvorskom sustavu.
Evo s tim ću zaključiti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnik Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Poštovane kolegice i kolege, lijepo je znati da bar neka od pravosudnih izvješća dolazi na raspravu bez da oporba za njih skuplja potpise. Recimo kad se tiče izvješće predsjednika Vrhovnog suda ili državnog odvjetnika ili čak i ona malo manje izrijekom pravosudna kao što su Povjerenstvo za sukob interesa, pa i još neke druge institucije koje nisu uspjele doći do plenarne sjednice mi Izvješće o kaznionicama, probaciji redovno raspravimo.
I pripremajući se za izvješće o 2023. zastupnici sa malo više staža pogledaju što je bilo u izvješću za i kakva je bila rasprava o Izvješću za 2022. Međutim, izvješće za 2022. nikad nije došlo na plenarnu sjednicu, niti je na dnevnom redu. Dakle, poslano je početkom 2024. godine izvješće za 2022. Došlo je na dnevni red jedne od zadnjih sjednica Sabora u prošlom sazivu, nije raspravljeno a u novom sazivu nije uvršteno u dnevni red.
Ali i što da je uvršteno bila bi objedinjena rasprava sa ovim izvješćem i kako bi izglasali za 2023. tako bi izglasali i za 2022. Sumnjam da bi se itko od kolega u svojoj raspravi referirao posebno na 2022., 2023. tako da možemo reći ako je predsjednik Sabora radio kriterije što će od izvješća iz prošlog saziva staviti u dnevni red, a što neće da se vodio načelom ekonomičnosti. I zbog toga recimo za ovu raspravu nema ni jedna pojedinačna rasprava i ovo je jedan posao koji bi, koji se onako odrađuje u trenucima kada Sabor treba zasjedati, a na dnevnom redu nema ni jedan vladin zakon koji bi bio bitniji.
Ovo je inače ono odlična točka za petak u jutro kada nema glasanja. Ono što je bitno reći u samom početku kada raspravljamo o radu naših kaznionica, o radu probacijske službe sigurno da to nije tema prema kojoj hrle ljudi, prema kojoj hrle saborski zastupnici, nije tema sa kojom netko voli stvarati nekakve političke agende i velike političke rasprave. Ali usudio bih se reći da je to jedna isto tako važna tema jer pokazuje koliko smo svi zajedno postali zrelo, korektno, solidarno društvo jer sigurno da ljudi koji su zbog svojih nekih životnih pogrešaka završili u kaznionicama isto tako zaslužuju pravo da imaju normalno odsluženje kazne prema društvu i da jednostavno pokažemo da smo spremni pomoći i tim ljudima da odsluže ono što imaju. Ali isto tako da nakon toga stanu na svoje noge i postanu punopravni članovi našega društva.
Tu se vidi veličina i snaga same države i samog društva. Ono što se vidi i u ovim izvješćima vidi se i na puno drugih polja. Jednostavno iz godine u godinu recikliramo temu, recikliramo brojke, uzmemo da je nešto malo bolje, nešto malo gore. Primjerice u ovom izvješću se stanje sigurnosti u kaznionicama ocjenjuje dobrim.
Raspravimo izvješće, odglasamo o njima, ali nekakvih evidentnih pomaka na bolje u samom sustavu nema jer jednostavno je i dalje vidljivo da u izvješćima i u raspravama provlačimo više-manje iste teme i iste teze. Kako je ovo Izvješće za 2023., a plaće su porasle, tad nije bilo izbora, nego tek godinu kasnije onda bi mogli reći da u tom razdoblju se nije puno napravilo ni po čitanju plaća i materijalnih prava.
Ako se sjećamo te godine je bio i štrajk, ali čini mi se ne pravosudnih policajaca ili barem ne u toj mjeri koliko drugih službenika u pravosuđu. Vidimo koliko ima slobodnih radnih mjesta.
Vidljivo je kad se raspisuju natječaji za popunjavanje radnih mjesta i onda je ovo prilika da kažemo da smo svjesni važnosti sustava, da treba tim ljudima dati veća prava, da se napravi bolja kadrovska i jače kadrovsko ekipiranje i vjerujem da će se to tako raspravljati u izvješću za 2024.
Također, reći ćemo da iz godine u godinu da je potrebno ulagati u infrastrukturu, da to treba dignuti na veći nivo, ali opet kada dođu proračun neke druge stvari budu prioritetniji. I zato i mi ovim putem u ime kluba SDP-a apeliramo da ne koristimo raspravu o ovim izvješćima iz godine u godinu samo zato da bi reciklirali brojke i nekakve eventualne sitne promjene, nego kao i u ostalim dijelovima našeg pravosuđa da jednostavno podvučemo crtu i napravimo jasnu inventuru gdje su problemi nastali, zašto je do njih došlo i koliko sredstava treba uložiti da se i taj sustav podigne na nivo koji je potreban i koji je vidljivo iz izvješća u izvješće što se ponavlja.
Tada nećemo raspravljati niti o infrastrukturnim problemima, nećemo raspravljati ni o manjku radne snage, nećemo raspravljati o tome koliko smo imali incidenata u našim kaznionicama kako je došla droga, kako su došle neke druge stvari koje jednostavno ne bi trebale ulaziti u taj sustav jer ćemo znati da smo kao društvo napravili sve da pomognemo ljudima koji su u sustavu kaznionica na odsluženju kazne da stanu na svoje noge, ali i tada ćemo znati da smo napravili sve i da jednostavno napravimo kadrovsko, infrastrukturno ekipiranje kakvo je očito ovom sustavu potrebno.
Što se tiče probacije u zakonu piše da je uloga za resocijalizaciju i reintegraciju u društvu, ja mislim da tu nemamo nikakvih problema. Dapače obrnuto. Oni kojima se zatvorski sustav malo više bavio, kad su izlaskom iz tog sustava otišli na izbore dobili su puno više glasova nego što su dobivali prije nego što su ušli u zatvorski sustav, barem neki od njih, a što se tiče probacije možda da se razmisli da se i bijeg u BiH također smatra jednom vrstom probacije i da se to prikaže u ovim izvješćima. Toliko od nas.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad ima završno izlaganje, pa će u ime Kluba zastupnika HDZ-a završno govoriti poštovana zastupnica Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnikom, poštovane kolegice i kolete.
Osigurati uvjete za ostvarivanje glavne svrhe izvršavanja kazne zatvora i/ili izvršavanja odgojne mjere uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora ili izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod kroz jasno postavljene ciljeve, sigurno radno okruženje, motivirano osoblje i suradnju sa lokalnom zajednicom i organizacijama civilnog društva misija je Uprave za zatvorski sustav i probaciju.
Iz podnesenog izvješća vidljivo je kako unatoč prekapacitiranosti i manjku osoblja zatvorski sustav u RH relativno dobro funkcionira i uvjeti boravka zatvorenika u kaznionicama zadovoljavaju standarde dostojanstvenog boravka.
Naime, prekapacitiranost u pojedinim zatvorima Vlada kao što smo i čuli iz izvješća naročito u odnosu na ovu 2023. za koje danas, o čijem izvješću danas raspravljamo Vlada rješava izgradnjom dodatnih smještajnih kapaciteta. Tako je krajem 2024. završena javna nabava za prva dva modularna zatvora u Varaždinu i Lipovici svaki kapaciteta po 150 zatvorenika, a u planu su i 3 nova velika zatvora.
Za prvi je potpisan ugovor o izgradnji na području općine Perušić kapaciteta oko 400 zatvorenika. Preostala 2 gradit će se na području Sisačko-moslavačke, odnosno Osječko-baranjske županije. Stavljanjem u funkciju svih navedenih zatvora zasigurno će se osigurati smještaj dostatan i primjeren ljudskom dostojanstvu i svim zatvorenicima.
Nadalje, manjak pravosudnih službenika Vlada nastoji riješiti primanjem novih službenika, a imali smo i danas prilike čuti u raspravi kako je nedavno raspisan natječaj za nove pravosudne policajce koji će poboljšati poslove osiguranja u zatvorskom sustavu, a naravno radi se i o povećanju materijalnih prava što će zasigurno doprinijeti kvaliteti.
Također možemo pohvaliti i uvođenje elektroničkog nadzora što zasigurno dodatno rasterećuje i sami sustav, ali stvara i dodatnu obvezu dodatnih edukacija, stručnih službi i pravosudnog sustava općenito. Ono što se nadovezuje na organizaciju zatvorskog sustava, odnosno problematiku, prekapacitiranosti istog jest probacijski sustav. Naime, zbog velikih troškova, te prenapučenosti uz druge razloga potiče se provođenje alternativnih sankcija koje bi dovele do smanjenja broja zatvorenika, te manjih troškova.
Organizacijske jedinice koje provode takve mjere i sankcije su probacijske službe. Prema izvješću tijekom 2023. od ukupnog broja završenih predmeta 89,2% predmeta uspješno je završeno, a u 5% probacijska sanacija je zamijenjena zatvorom. Iz izvješća je razvidna realizacija brojnih projekata i provedba brojnih radionica koje pridonose boljem i kvalitetnijem radu probacijske službe.
Iz izvješća se također dade zaključiti značaj probacijskih službi za učinkovitost politike suzbijanja kriminaliteta, ali i otvorenost za daljnji razvoj kvalitete probacijske službe. Smatram bitnim napomenuti kako je probacijski sustav u Hrvatskoj u kratkom roku profunkcionirao na zavidnoj razini, te kako su i stručnjaci iz stranih država isti pohvalili, ali i rad samih probacijskih službenika, te za savjete tražili naše službe.
Sama probacija vrlo je važna, jer osuđenici na taj način imaju mogućnost zadržati svoj posao, socijalne i obiteljske veze. Za društvo je pak bitno da znaju kako osuđenici u tom razdoblju nisu slobodni, iako su na slobodi već su pod nadzorom probacijskih službenika. Oni imaju dvostruku ulogu u životu osuđenika.
Budući da znamo kako su preduvjet za svaku dobru rehabilitaciju osuđenika motivirani službenici možemo zaključiti da je najveći izazov održati kontinuitet i motiviranost probacijskih službenika kako bi entuzijastično i profesionalno nastavili raditi zahtjevan posao probacijske službe, ali isto tako o povećanju kvalitete smještaja osoba lišenih slobode, a čuli smo danas kroz izvješća da se itekako radi na tome svakodnevno da se popravlja infrastruktura i općenito podiže kvaliteta. Nadamo se da će u tom smjeru službe ići i dalje.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci. O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

47

  • Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu
14.03.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023.g., podnositelj je vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu matičnog saborskog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023.g.“. Molim glasujmo.
Glasovalo je 126 zastupnika i zastupnica, 90 za, 36 suzdržanih što znači da je donesen zaključak kako ga je predložilo matično saborsko radno tijelo.
PDF