Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

46

  • Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2023. godinu
25.02.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa i prelazimo na slijedeću točku dnevnog rada koja nosi naziv:

- Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030.g., za 2023.g.

Znači strategija je do 2030.g., a govorimo sada o '23.g..
Podnositelj izvješća je Vlada RH na temelju čl. 42. Zakona o suzbijanju zlouporabe droge.
Raspravu su proveli odbor, je proveo Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, jedan odbor.
Želi li predstavnik predlagatelja…
…/Upadica se ne razumije./…
Sada dolazi da ćemo je, trenutak vremena da dođe k sebi i ovaj to je gđa. državna tajnika Marija Bubaš iz Ministarstva zdravstva, izvolite.

Bubaš, Marija
Dobar dan, poštovani g. predsjedavajući, poštovani saborski zastupnici i zastupnice.
Sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga i Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti do 2030. HZJZ putem Ministarstva zdravstva dostavlja Vladi RH Godišnje izvješće o provedbi Nacionalne strategije za 2023.g., a koje Vlada RH podnosi HS. Izvješće obuhvaća izvještajno razdoblje od 15. veljače do 31. prosinca 2023., te sadrži pregled provedenih aktivnosti prema prioritetima i posebnim ciljevima nacionalne strategije, ostvarene vrijednosti pokazatelja ishoda u izvještajnom razdoblju, kao i ključna područja politike prema ovisnostima s naglaskom na najznačajnije trendove i razvoj u području problematike droga i ovisnosti.
Provedba Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje od veljače do prosinca 2023. predstavlja ključan korak u borbi protiv ovisnosti …/Govornik se ne razumije./…na prevenciju, liječenje, resocijalizaciju i smanjenje šteta. Strategija je provedena u suradnji Ministarstva zdravstva, institucija javnog sektora i organizacija civilnog društva uz jasnu viziju zaštite zdravlja građana i unaprjeđenja javnozdravstvene sigurnosti i prvo je koherentna strategija, što podrazumijeva da osim ovisnosti o drogama obuhvaća alkohol, duhan i ponašajne ovisnosti poput kockanja, klađenja i igranja videoigara. Procijenjeni ukupni javni rashodi provedbene politike prema ovisnostima od 2023. iznosili su 167 milijuna 752 tisuće 744,34 eura. Akcijskim planom utvrđeno je 10 posebnih ciljeva koji proizlaze iz prioriteta nacionalne strategije, a koji su realizirani kroz 60 odnosno se realiziraju kroz 67 mjera usmjerenih na prevenciju ovisnosti kod djece i mladih, prevenciju ovisnosti na mjestu rada, unaprjeđenje postojećih i razvoj novih programa liječenja, psihosocijalnog tretmana, te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, te zatvorskom sustavu i probaciji, smanjenje šteta i rizika povezanih s uporabom sredstava ovisnosti i ponašajnim ovisnostima, smanjenje dostupnosti i ponude droga i tvari zabranjenih u sportu, smanjenje dostupnosti i prodaja alkohola i duhanskih i srodnih proizvoda, osiguranje društveno odgovornog priređivanja igara i igranje igara na sreću, unaprjeđenje kaznene i prekršajne politike, te unaprjeđenje sustava i koordinacije za provedbu integrirane politike prema ovisnostima.
Provedbom mjera nacionalne strategije u izvještajnom razdoblju putem osiguranja kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti, posebice kod mladih, kroz školske programe i edukacije usmjerene na izgradnju svijesti o posljedicama ovisnosti, širenjem dostupnosti programa tretmana za sve vrste ovisnosti, izradom smjernica, protokola, standarda za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija i smanjenje šteta i rizika povezanih s ovisnostima, te provedbom programa socijalne integracije osoba s problemom ovisnosti u zajednici, doprinjelo se realizaciji posebnih ciljeva i strateškog prioriteta vezanih za smanjenje potražnje sredstava ovisnosti i pojave ponašajnih ovisnosti kroz prevenciju ovisnosti kod djece i mladih, liječenje psihosocijalni tretman, resocijalizaciju i društvenu reintegraciju osoba s problemom ovisnosti, te smanjenje šteta povezanih s uporabom sredstava ovisnosti, smanjenje potražnje sredstava ovisnosti i pojave ponašajnih ovisnosti.
Posebna pažnja posvećena je smanjenju dostupnosti sredstava ovisnosti, što je rezultiralo pojačanim inspekcijskim nadzorom prodaje alkohola i cigareta, kao i snažnim djelovanjem policijskih uprava u suzbijanju ilegalne trgovine drogom, te povećanim brojem zapljena droga i otkrivenim kaznenim djelima zlouporabe droga u odnosu na prijašnje razdoblje.
Također problem kockanja adresiran je kroz suradnju s industrijom igara na sreću i poticanje preventivnih aktivnosti, a poseban naglasak stavljen je na unaprjeđenje zakonskog okvira u odnosu na odgovorno priređivanje i igranje igara na sreću.
Provedbom navedenih aktivnosti u izvještajnom razdoblju osiguran je doprinos u realizaciji posebnih ciljeva i strateškog prioriteta vezanih za smanjenje dostupnosti ponude droga i povezanog kriminala, te dostupnosti alkohola, duhanskih i srodnih proizvoda, igranja igara na sreću.
S ciljem prevencije ovisnosti, što uključuje i pušenje, kontinuirano se provode preventivne intervencije na univerzalnoj, selektivnoj i indiciranoj razini, kao i Strategije okruženja. Dosadašnji napori usmjereni su na unaprjeđenje kvalitete, te razvijanje znanstveno utemeljenih preventivnih programa. Godišnje se provodi 300-tinjak programa prevencije ovisnosti, od čega većinu u okviru odgojno obrazovnog sustava. Minimalni standardi prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu doneseni su 2017., a čiju provedbu i superviziju osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u skladu sa svojim djelokrugom i u suradnji sa Agencijom za odgoj i obrazovanju.
U provedbi u Zagrebačkoj i Istarskoj županiji program prevencije uporabe alkohola, cigareta i droga u školskom okruženju ima stav koji se provodi u suradnji HZJZ, Agencije za odgoj i obrazovanje, te Ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
S ciljem podizanja svijesti o potrebni zaštite djece i mladih od pušenja i pijenja alkohola HZJZ provodi aktivnosti koje su usmjerene na informiranje o štetnosti konzumacije alkohola te duhana i duhanskih proizvoda u sklopu projekta Tobacco-free shools održane su radionice s ciljem podizanja svijesti o važnosti odrastanja i školovanja u okruženju slobodnom od duhanskog dima.
Organizirane su edukativne radionice s učenicima fokusirajući se na štetne učinke pušenja, prednosti života bez duhana te načine prevencije. Uspostavljena je suradnja s nastavnicima kako bi se implementirale dobre prakse vezane za prevenciju konzumaciju duhanskih proizvoda i posvetilo više pažnje edukaciji o štetnim posljedicama pušenja.
HZJZ i Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih organizirali su tijekom 2023. međužupanijske skupove edukacija odgojno-obrazovnih djelatnika o prevenciji ovisnosti u osnovnim i srednjim školama za učitelje, profesore i stručne suradnike.
Na godišnjoj razini od strane HZJZ organiziraju se edukacije na temu univerzalnog prevencijskog kurikuluma i standarda kvalitete u području prevencije korištenja sredstava ovisnosti. Edukacije su namijenjene donositeljima odluka i kreatorima politika. Cilj je poticanje primjene i prihvaćanja učinkovitih, suvremenih, preventivnih pristupa u Europi te podizanja razina kompetencije u znanstveno utemeljenoj prevenciji i standardima kvalitetne prevencije.
Organiziraju se edukacije iz područja prevencije ovisnosti, razvoj programa u području problema ovisnosti koje su u skladu s europskim standardima za kvalitetu, za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga, a za predstavnika službi za zaštitu mentalnog zdravlja prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo, predstavnicima udruga i terapijskih zajednica te za djelatnike odgojno obrazovnih sustava. Edukacije su namijenjene stručnjacima koji izrađuju i provode preventivne projekte.
Također u koordinaciji HZJZ-a izrađene su smjernice za psihosocijalni tretman ovisnosti koji uključuje učinkovite psihosocijalne intervencije i u odnosu na ovisnost o duhanu, a u pripremi su i smjernice za sigurnija noćna okruženja i glazbene festivale koje će ojačati postojeće i uspostaviti nove aktivnosti usmjerene na vanjski rad s mladima u riziku uključujući i pušenje.
Pri HZJZ-u započelo je u 2023. godine s radom info linija za ovisnosti namijenjena pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima te uputiti korisnike na nadležne institucije odnosno organizacije ovisno o usluzi koja je potrebna. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije odnosno mobitela uključujući aplikacije Viber te Whatsapp te emaila ovisnosti@hzjz.hr.
Pored navedenog jedan od posebnih ciljeva Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti koji će se operativno realizirati putem Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti odnosi se na smanjenje dostupnosti i prodaje alkohola i duhanskih i srodnih proizvoda te elektroničkih cigareta spremnika za ponovno punjenje i uložaka za jednokratnu uporabu koja nije u skladu sa zakonskim propisima. U ovom području provodit će se mjere usmjerene na to da se dostupnost, prodaja, pristup i konzumacija duhanskih i srodnih proizvoda na tržištu provodi sukladno važećim propisima te da njihova uporaba ne utječe na povećani rizik od zdravstvenih posljedica pomoću edukacije, regulacije tržišta, odgovarajućeg zakonodavstva i nadzora prodaje.
Također u koordinaciji Ministarstva zdravstva i HZJZ-a, a u suradnji s nadležnim tijelima dodatno je osnažena provedba programa i aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta u odnosu na ovisnost o pušenju. U tom kontekstu poseban naglasak je stavljen na pružanje podrške u provedbi znanstveno utemeljenih preventivnih programa, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe tretmanskih i savjetodavnih intervencija.
Nadalje, edukacija i jačanje kapaciteta za provedbu politike također su neizostavni dio ove strategije. Aktivnosti koje su uključile niz radionica i razmjerno najboljih praksi sa europskim partnerima, provedbu različitih projekata s ciljem osnaživanja dionika nacionalnog informacijskog sustava za ovisnosti i razvijanja alata i indikatora za kvalitetnije praćenje problematike ovisnosti unaprijedili su odgovore sustava za borbu protiv ovisnosti i osnažili profesionalnu zajednicu. Navedeni neostvareni doprinos u realizaciji posebnih ciljeva i strateškog prioriteta vezanih za povećanje ljudskih i institucionalnih kapaciteta, za provedbu znanstveno utemeljene i učinkovite politike djelovanja na području ovisnosti i ponašajnih ovisnosti.
Unatoč napretku i dalje određena područja predstavljaju izazove poput ograničenih resursa u ruralnim područjima i još uvijek visoke prevalencije ovisnosti među mladima, nedovoljnog broja znanstveno utemeljenih programa prevencije, šire dostupnosti programa tretmana za osobe s problemom ovisnosti o kockanju i video igrama, stigmatizacija osoba s ovisnostima, integracija novih znanja i inovativnih pristupa kroz praćenje određenih segmenata kompleksne problematike ovisnosti te pravovremeno uočavanje zdravstvenih rizika povezanih s novim drogama koje se javljaju na tržištu.
Stoga je u narednom razdoblju potrebno ulagati dodatne napore kako bi se učinkovito adresirale i ova područja. Pored navedenog ključno je osigurati ravnomjernu dostupnost resursa, kontinuirano povećavati financijska ulaganja u manje razvijena područja i jačati međuresornu suradnju kako bi se strategija dodano osnažila što se sve čini.
Ovaj proces dokazuje da integrirani pristup uz političku podršku i koordinaciju relevantnih dionika može značajno doprinijet smanjenju tereta ovisnosti u Hrvatskoj. Daljnje aktivnosti trebale bi se fokusirati na održivost i povećanje učinkovitosti sustava kako bi se osigurala bolja budućnost za sve građane.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Prva replika gospođa Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice jedna od najopasnijih droga današnjice je fentamil tzv. zombi droga. Vi je u izvješću samo kratko spominjete, a vidimo da se Amerika i dobar dio Europe sve teže nose s konzumacijom i ilegalnom proizvodnjom ove droge. Kakva je situacija u Hrvatskoj sa fentamilom jer su informacije proturječne i koje mjere prevencije poduzimate?
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bubaš, Marija
Dakle, fentanil je droga koja je zaista prisutna u Americi, pratimo te trendove. U Hrvatskoj te droge nemamo informaciju da je prisutna, međutim pretpostavljam da ćemo ovo je ipak izvješće za 2023.g., neki podaci prikupljani su i u ranijim godinama u onim standardiziranim anketama, a s obzirom da imamo i Nacionalni vigilacijski sustav on za sada nije zabilježio.
Jednako se pristupa i toj drogi kao i drugima i naravno kao što je i rečeno potrebno je nastaviti sa ulaganjem u prevenciju, u edukaciju ne samo djece, mladih nego i onih koji se nalaze u njihovom okruženju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice, evo moram vas pitati što se događa sa Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću? Mi smo u rujnu imali raspravu tu u Saboru u prvom čitanju i evo sad je već skoro treći mjesec, skoro ističe onaj rok od šest mjeseci, nadam se da će uskoro bit upućen u proceduru da ne bi morali opet sve ispočetka raditi i nadam se da su naravno neke stvari koje smo tu raspravili uvažene, tako da evo to je samo moje pitanje. Što se događa s tim zakonom?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Bubaš, Marija
Pa prema informacijama koje imam taj zakon je u visokoj fazi gotovosti i nadam se da ćemo ga uskoro ugledati. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Orešković.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Zahvaljujem.
Nemam komentar vezano za ovo izvješće, ali vas molim da ljubazno pozdravite ministricu da joj kažete da je danas u Saboru održan okrugli stol na temelju stanja u Županijskoj bolnici u Čakovcu. Naime, puno veći broj građana je u rizičnoj situaciji zato što im je država uskratila adekvatnu zdravstvenu skrb odlaskom vrsnih kirurga iz te bolnice zbog političkog preuzimanja i lošeg kadrovskog upravljanja.
Smatram da je ministrica itekako bila svjesna i održavanja ovog okruglog stola, da je trebala doći u Sabor da ju mi imamo mogućnost pitati ono što ju imamo za pitati i da joj možemo reći ono što joj treba reći, a to je da je zapravo iznevjerila svoju funkciju i da u Čakovcu radi sve suprotno onome čemu bi Ministarstvo zdravstva trebalo služiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Bubaš, Marija
Pa učinit ću tu uslugu i prenijet ću ministrici pozdrave, to je prvo i hvala vam lijepo na tom. Drugo, danas je okrugli stol organiziran na temu može li Bolnica u Čakovcu pružiti potrebnu skrb svojim građanima. Odgovor je može, a znam da je i poslan dopis ispred ministarstva koji obrazlaže kako je to tako. Hvala vam lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Hvala lijepa.
Evo mene zanimaju dva pitanja, dva odgovora. Što se i koliko radi na implementaciji postojećeg zakona, zakonskog okvira koji se tiče zabrane prodaje alkohola i nikotinskih proizvoda maloljetnicima? I drugo, u 2023.g. uočen je zabilježen je porast od 11,8% osoba mlađih od 16 godina bez nadzora odrasle osobe iza 23 sata, kako se to objašnjava? Radi li se o stvarnom porastu ili možda o jačim kontrolama odnosno eto praćenju? Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Bubaš, Marija
Pa prvi dio vašeg pitanja ova prodaja, dakle proizvoda koji ne bi trebali biti prodavani maloljetnim osobama, to se rješava isključivo inspekcijskim nadzorom, a i ovo drugo se rješava također pojačanim nadzorima tako da treba zapravo pratiti trendove jer taj podatak od 11% je podatak u prostoru i vremenu i treba pratit trendove i uspoređivat to sa kak bi rekla, jačinom nadzora. Dakle, ako postoji češće ili više nadzora vjerojatno će se otkriti i da ima više mladih koji se nalaze vani u onom vremenu kada ne bi trebali biti bez nadzora roditelja.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
S obzirom na visoku stopu pušenja među mladima i nedavne inspekcijske nalaze koji ukazuju na česta kršenja zakona u ugostiteljskim objektima, pitam vas planira li Ministarstvo zdravstva uvesti potpunu zabranu pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima odnosno raditi na tome i sa drugim ministarstvima, a ako ne koji su razlozi za zadržavanje raznih iznimaka obzirom na dokazane zdravstvene rizike povezane sa pasivnim pušenjem i preporukama zapravo i EU za stvaranje okruženja bez duhanskog dima? Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Bubaš, Marija
Dakle, u zatvorenim prostorima nema pušenja osim onih prostora u kojima postoji izuzeće, a to su onda strogo propisane nekakve pravila zapravo vezano uz ventilaciju kako se ti prostori označavaju itd..
Nažalost ili na sreću, prostori u kojima se puši nisu jedino mjerilo sprječavanja izloženosti mladih duhanskom dimu i cigaretama i potrebno je zapravo usmjeriti to, promatrat to zapravo kroz jedan bihevioralno i kulturološki aspekt, a ja mislim da znate o čemu govorim. I mislim da trebamo sve druge preventivne mjere pojačati, a tek onda govoriti o zabranama. Znamo da u toj dobi zabrane i znamo da zabrane inače nemaju neki poseban dobar efekt, to smo vidjeli i kroz ovo recentno razdoblje zadnjih četri do pet godina vezano uz javnozdravstvene krize pa stala bih na ovome ako dopušta.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nema više replika.
Želi li izvjestiteljica odbora uzeti riječ? Povreda poslovnika? Ne, dobro.
Idemo dalje, otvaram raspravu i gospođa Irena Dragić Klub zastupnika SDP-a započet će sa raspravom. Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom.
Izvješće koje je pred nama odnosi se na 2023. g., a podaci koji su u njemu, uglavnom su iz 2022. g. Mi smo u 2025. g. i od 2022. do danas jako su porasle neke od ovisnosti, što je vrlo zabrinjavajuće. Ovo Izvješće sadržava velik broj statističkih podataka, velik broj akcijskih i strateških planova, ciljeva, radnih skupina, programa i programskih odrednica, sastanaka, radionica, edukacija, foruma i seminara i svih ostalih oblika rada i djelovanja na području suzbijanja ovisnosti.
Unatoč tomu, mi se u Hrvatskoj suočavamo sa problemima rasta broja ovisnika i novih droga. U posljednjih 10 godina zabilježeno je preko 200 novih droga i pojava novih ovisnosti, što predstavlja izazov za prevenciju i tretmane koji se moraju stalno prilagođavati i mijenjati. Nedostatak kapaciteta i resursa za provođenje programa projekata i terapija. Nedovoljna edukacija učitelja o ovisnostima, što otežava provođenja preventivnih programa u školama, društvena stigmatizacija s kojom se ovisnici često susreću, što otežava njihov pristup društvu, potrebno je pomoći i tržištu rada, poremećenim sustavima vrijednosti jer su nam društveno prihvatljivi različiti oblici ovisnosti, a kladionice i automat klubovi nalaze se na svakom koraku, nedostatak javno dostupnih informacija kako doći do pomoći i podrške kod problema ovisnosti i prije nego si sam problem razvije.
Posljednje nacionalno istraživanje o stanju ovisnosti pokazalo je porazne rezultate za cijelu Hrvatsku, a sami stručnjaci kažu, problemi su svugdje oko nas, a godinama smo zatvarali oči pred njima. Prema tom istraživanju objavljenom 2024. g., među građanima Hrvatske od 2023. g. u odnosu na 2019. g. značajno porastao udio ljudi koji uzimaju tablete za smirenje. Riječ je o istraživanju u kojem je bilo uključeno gotovo 5 tisuća sudionika u dobi između 15 i 64 godine. Podaci kažu i kako je uporaba kokaina porasla 5 puta u odnosu na 2011. g., dok je uporaba kanabisa porasla dvostruko. Između 2011. i 2023. g. među odraslima je utvrđen uzlazni trend uporabe duhana, alkohola, sedativa i lijekova koji smanjuju psihičku napetost te kanabisa, ekstazija i kokaina.
Dodaje kako je duhan prošle godine pušilo gotovo 38% odraslih i isto toliko mlađih odraslih, a e-cigarete gotovo svaka 5. mlađa odrasla osoba. U isto vrijeme neko od alkoholnih pića lani je konzumiralo 77,7% odraslih i 82,4% mlađih odraslih. Ovdje trebamo naglasiti da je alkohol kod mladih iznimno opasan, da se vrlo brzo stvara ovisnost, a nažalost jako je dostupan. Mladi ga konzumiraju kod svakog izlaska, kupuju u ogromnim količinama prije izlaska u trgovačkim lancima i stječemo dojam da izlaze ne da bi se družili, ne da bi se zabavljali, zaljubljivali, već da bi se napijali.
Alkohol je vrlo često i uzrok prometnih nesreća kod mladih vozača i to nažalost sa smrtnim ishodom. Na EU tržište dolaze goleme količine kokaina, cijena mu je posljednjih godina počela padati. Zabrinjavajuće je i što kokain postaje prva ulazna droga koju probaju mladi, a koriste ga i stariji od 40 godina. Povezan je i sa određenim profesionalnim krugovima i dovodi do problema na poslu. U Hrvatskoj je zabrinjavajuće i to što raste konzumacija duhana i uporaba e-cigareta, odnosno različite duhanskih proizvoda.
Istraživanja za prošlu godinu obuhvatilo je igre na sreću, a pokazalo se da je gotovo trećina odraslih i trećina mlađih odraslih igralo igre na sreću. Društvene mreže lani je koristilo 78,3% odraslih i 95,4% mlađih odraslih. Provedeno istraživanje i službeno pokazalo ono što se ranije moglo pretpostaviti, da će biti tako s obzirom na to kako se radi i kako se kao društvo odnosimo prema problemima ovisnosti jer u Hrvatskoj je, da se ne lažemo, društveno prihvatljiv alkohol kojeg možete kupiti na svakom koraku, društveno su prihvatljive i cigarete, kladionice, automat klubovi, a u zadnje vrijeme nažalost i kokain, za kojeg ćete vrlo često čuti da ne stvara ovisnost, a ne samo da stvara ovisnost nego je vrlo često povezan i sa ostalim ovisnostima, sa klađenjem i sa alkoholom.
S takvim društveno prihvatljivim stavom rezultati i ne mogu biti drugačiji ili drugim riječima, pijemo, pušimo, kockamo, kladimo se i šmrčemo i to sve više.
Nije normalno da se kladionice reklamiraju po svim televizijama, novinama, portalima. Da se pivo reklamira, ali ne način boca, dvije, uvijek je to cijela gajba, kao da nismo svjesni da alkohol vodi u vrlo tešku ovisnost. U isto vrijeme droge je na ulici sve više nego ikada. Nekada na ulicama nije bilo kokaina, a sada je i njega koliko hoćeš i sve je dostupniji. Kladionice su nam vrlo blizu škola, alkohol i duhan je svugdje prisutan i vrlo lako dostupan.
Kada sve to znamo i vidimo, ne vidimo razloga zašto bi se trebali čuditi ovako poraznim rezultatima koji su više nego zabrinjavajući, a bojimo se da će biti i gori. Da se želimo ozbiljno uhvatiti ukoštac s problemima ovisnosti, mi bismo mogli ove porazne rezultate vrlo brzo poboljšati i iz godine u godinu vidjeti značajnije pomake, ali nažalost ne možemo očekivati da će se to dogoditi jer se radi o ogromnom novcu i ogromnoj zaradi.
Primjera radi prodaja droge je u prvih pet poslova u svijetu i svi u lancu od toga imaju veliku korist. Ljudi radi kocke dižu kredite, gube kuće, automobile, uništavaju se obitelji ali i dalje imamo kladionice i automat klubove na svakom koraku jer se ogroman novac sliva i u državni proračun. I ne samo to nego se svi oni reklamiraju po medijima i to vrlo agresivno kao da reklamirate nešto što je od iznimne važnosti za zdravlje nacije, a ne nešto što uništava naše obitelji.
Uvjerena sam da smo nekada puno više radili preventivno na terenu, pričali s mladima, odvodili ih u komune da vide i razgovaraju s liječenim ovisnicima, dovodili liječene ovisnike i liječene alkoholičare da s mladim ljudima podijele svoja iskustva, patnje, strahove i pričaju o tim opasnostima. To je osim teoretskog dijela koji je često mladima nezanimljiv vrlo važan način prevencije i jako utječe na mlade ljude. Ne vidim da se to u nekoj značajnijoj mjeri radi danas.
Da bi se nešto napravilo prvo se treba onemogućiti laka dostupnost i tek onda krenuti u neke druge aktivnosti. Dug je to put koji traži da se u cijeli proces uključi cijelo društvo, ali prije svega država.
Pomoć treba i roditeljima, roditelji su ti koji vrlo često nisu svjesni ili ne žele biti svjesni da je droga lako dostupna i zapravo je svugdje oko nas. Javlja se i problem da roditelji ne znaju prepoznati neke simptome drogirane osobe kako bi mogli djelovati na vrijeme, a kada sve to vide onda najčešće bude kasno. Govorimo o tome da je gotovo 200 novih droga u uporabi u posljednje vrijeme.
Imamo i problem da je mnogima sramota pričati o tome da se njihovo dijete drogira. Nažalost ne mogu kontrolirati ni ovisnosti o alkoholu, duhanu, ecigaretama, nikotinskim vrećicama, klađenju, video igricama, internetu. Sve su to oblici ovisnosti novih generacija koje ni sami roditelji ne mogu pratiti ni prepoznati, a društvo zatvara oči jer se velik novac sliva u državnu blagajnu i od alkohola i od cigareta i od klađenja. Stoga je roditelje potrebno uključivati u sve preventivne programe.
Dileri svoj posao razvijaju na vrlo kreativne načine uz direktnu prodaju do online prodaje i narudžbi. Teško im se može ući u trag a i onda kada možemo zatvaramo oči. Vrlo često svjedočimo tome da su dileri ugledni članovi našega društva. Tone droge između ostalog i iz naših luka idu prema njima, a mi te tone uglavnom ne vidimo prije uočimo jedan joint nego tonu kokaina ili primjerice kako je moguće da netko tko prodaje pize sa kokainom kupi 3 do 4 nekretnine na obali u godinu ili dvije a da se nitko ne pita odakle mu novac. Kada se i uhvati, a ovaj s pizama je uhvaćen njegova obitelj nesmetano uživa u svemu što je kupljeno prljavim novcem i uglavnom nastavlja njegov posao.
Kada je u Hrvatskoj ne… kada je pitajmo se kada je u Hrvatskoj nekom većem dileru otuđena imovina za koju nije mogao dokazati porijeklo, a to je jedini i pravi put. To je ono što bismo odmah trebali napraviti.
I ono što sam vas pitala još nema podataka što je u Hrvatskoj sa iznimno opasnim fentanilom tzv. zombi drogom koja je 100 puta jača od morfija i 50 puta jača od heroina koja je prepravila Ameriku. O tome nema nikakvih pouzdanih informacija, a već sada bismo morali preventivno djelovati i pokazivati mladima kako izgledaju ljudi koji su na fentanilu. Vidimo da se ozbiljni razgovori upravo na temu fentanila ovih dana vode na najvišim državnim razinama Trump - Macron.
Mi ulažemo velik novac u preventivne programe koji su hvale vrijedni, slažem se, imam stav, tko zapravo pobjeđuje, zdrav za pet, alati za moderno doba i ostali ali nismo dovoljno učinkoviti. Ne obuhvaćaju sve rizične skupine, neki programi nisu do kraja zaživjeli ili nemamo dovoljno stručnih ljudi koji će ih provoditi.
Izdvajamo i velik novac za liječenje ovisnika, ali kao društvo nismo se spremni ozbiljno uhvatiti u koštac s ovim zlom. Tvrdnja koja ovo potkrepljuje to da mi danas u 2025. razgovaramo o Izvješću o prevenciji ovisnosti za 2023. s rezultatima iz 2022.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vama.
Gospodin Mislav Herman, Klub zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvažena državna tajnice sa suradnicima, dame i gospodo zastupnici koji su ostali na ovoj kasnoj raspravi mogu reći kako Klub HDZ-a podržava ovo izvješće jer ono na sveobuhvatan i detaljan način daje prikaz stanja i poduzetih mjera na suzbijanju ovisnosti služeći i kao uporište za osmišljavanje i planiranje budućih aktivnosti.
Ovo je prva koherentna strategija koja je uz ovisnost o drogama obuhvaća sve ovisnosti kao što su alkohol i duhan, a prvi put su predviđene aktivnosti vezane uz tzv. ponašajne ovisnosti poput kockanja i klađenja, igranja video igara i danas već puno puta spomenutog prekomjernog korištenja interneta.
Fokus ove strategije je na prevenciji, liječenju i resocijalizaciji i smanjenju šteta. Smatram da je ovo ključni dokument koji jasno definira ciljeve mjere i strategije za borbu protiv svih oblika ovisnosti s jasnom vizijom zaštite zdravlja svih građana i unaprjeđenje javnoga zdravstva.
Prepoznati su i izazovi kao što je nedovoljno smanjenje prevalencije ovisnosti među mladima i ograničeni resursi u ruralnim područjima, a te izazove ćemo svakako u narednom periodu nastojati riješiti kroz povećanje učinkovitosti samoga sustava i jačanja kapaciteta za provedbu politike borbe protiv ovisnosti. Također jača međuresorna suradnja i koordinacija sigurno će doprinijeti sveobuhvatnijoj borbi protiv svih oblika ovisnosti.
Izvješće nadalje sadrži pregled provedenih aktivnosti prema prioritetima i posebnim ciljevima nacionalne strategije, ostvarene vrijednosti pokazatelja ishoda u izvršenom razdoblju kao i ključna područja politike prema ovisnostima s naglaskom na najznačajnije trendove i razvoje u području problematike droga i ovisnosti. Pored navedenog u izvješću se daje pregled podataka za 2023. o osobama liječenim zbog problema ovisnosti, kriminalitetu vezanom za zloporabu droga, aktivnostima usmjerenima na smanjenje dostupnosti alkohola i duhanskih proizvoda te osiguranje društveno odgovornog priređivanja i igranja igara na sreću.
Prema podacima MUP-a tijekom 2023.g. zabilježeno je ukupno 10347 prijava koje su bile povezane s djelima zloporabe droga što je nešto manje od 13% više nego u 2022. te ukupno ostvareno 10460 zapljena svih vrsta droga što je 7,3% više u odnosu na 2022.g..
U 2023. ukupno je bilo 5875 osoba s problemom ovisnosti o drogama u tretmanu što je smanjenje za 3,3% u odnosu na 2022.g.. Od ukupno liječenih u 2023. gotovo 80% ih je uzimalo opijate dok je zbog uzimanja ili ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima liječeno nešto manje od 21% osoba.
U odnosu na tretman osoba s problemom ovisnosti o duhanu, alkoholu i kockanju u izvješću su prikazani posljednji dostupni podaci oni za 2022.g. koji ukazuju na porast broja hospitalizacija u usporedbi s prethodnim godinama.
Zahvaljujući aktivnostima koje su provedene tijekom 2023.g. dodatno je osnažena institucionalna infrastruktura za odgovarajuće suočavanje s problematikom vezanom za suzbijanje ovisnosti i zloporabom droga. Poseban naglasak je stavljen na procjenu kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti u skladu sa europskim standardima, provedbu programa oporavka i rehabilitacije putem projekta resocijalizacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prevencijskim i tretmanskim praksama, izradu smjernica, standarda i protokola, a sve za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog provedeni su i brojni znanstveno-istraživački projekti o praćenju određenih segmenata kompleksne problematike ovisnosti, a značajni napori usmjereni su i na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni sustav ranog upozoravanja.
Pohvaljujem rad na unapređenju kvalitete preventivnih programa, njih je bilo više od trenutno odnosno više od trenutno ih ima u RH koji su najbitniji kada govorimo o ovisnostima kako bi se osigurala naravno njihova učinkovitost. Vjerujem da će evaluacija provedenih preventivnih programa kroz identifikaciju problematičnih područja osigurati bolju učinkovitost i prilagodbu stvarnim potrebama društva.
Također prepoznata je i potreba osiguravanja ravnomjerne dostupnosti usluga i resursa vezanih uz rehabilitaciju i tretman širem RH. Znamo da sve regije u RH nisu jednako obuhvaćene istim ovisnostima, županije koje su vezane uz more odnosno uz našu obalu imaju veće probleme s drogama dok u unutrašnjosti odnosno u kontinentalnom dijelu Hrvatske ima više problema sa alkoholom.
Pohvalio bi i nastavak edukacije vezano uz područje ovisnosti o kockanju jer to je svi ćemo se složiti jedno potpuno specifično područje kao i rad na destigmatizaciji osoba s problemima ovisnosti kako bi njihova reintegracija u društvo bila što bolja, što učinkovitija i što brža.
Smatram da smo na dobrom putu, imamo jasnu viziju i svjesni smo što još moramo učiniti, pogotovo u području suzbijanja dostupnosti droga jer nažalost podaci govore da je potražnja za svim vrstama droga u porastu. To nije problem samo u RH već nažalost i općenito. Samo koordiniranim djelovanjem možemo pružiti jedan kvalitetan otpor izazovu koji se zovu ovisnosti. Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Peršurić Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera, ISU-PIP-a. Izvolite.

Peršurić, Loris (IDS)
Evo hvala puno.
Kolegice i kolege.
Evo već sam ranije govorio o važnosti mentalnog zdravlja, nešto je bilo i prošlog tjedna, ali smatram da je važno ponovno se osvrnut na ovu temu analizirat podatke iz izvješća koja imamo pred sobom. Evo u tom kontekstu želim podijeliti iskustva svojega grada gdje smo već gotovo 30 godina sustavno razvijali podršku ovisnicima, njihovim obiteljima kao i preventivne programe usmjerene svim populacijskim skupinama i to želim istaknuti, dakle prevenciju.
Kontinuirana i sustavna podrška ključna je u borbi protiv svih oblika ovisnosti, a mi smo stvorili model koji funkcionira uz institucionalnu podršku ustanove specijalizirane za pružanje psihosocijalne pomoći. U toj ustanovi danas radi konkretno šest psihoterapeuta koji provode brojne programe i akcije s ciljem ranog prepoznavanja i pravovremene intervencije.
Za pružanje ovakve vrste podrške bilo je potrebno osigurati stručne, ali i prostorne programske ljudske i financijske kapacitete, to nije bio jednostavan proces ali pokazalo se da dugoročno ulaganje u preventivu i podršku donosi rezultate. Ovisnost uz pojedinca utječe definitivno i na obitelj, društvo i sustav u cjelini. Svjesni smo crne statistike, evo danas smo mogli i čuti puno toga, koja jasno ukazuje na sve veći broj mladih koji se susreću s problemom ovisnosti, upravo zato naglašavam da je univerzalna prevencija najbolji i najdugoročniji odgovor na ovaj rastući problem. Prevencija nije jednokratna akcija, ona mora biti sustavna, planska i dostupna svima. Ne smijemo zaboraviti ni na izazove s kojima se suočavaju naša djeca i mladi, a to su sve veća dostupnost duhana, alkohola, kladionica i drugih rizičnih ponašanja. Danas pojavom ovisnosti obuhvaća široki spektar ponašanja koja iako društveno prihvaćena mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života samog pojedinca. Ovisnosti modernog doba sve su češće povezane sa psiholoških i ponašajnim aspektima, ponajviše zbog utjecaja tehnološkog napretka i sociokulturnog okruženja u kojem živimo. Evo stručnjaci upozoravaju da ovisnosti, ovisnost o tehnologiji može imati iste psihološke obrasce kao ovisnost o drogama npr., stoga je važno ne zanemariti i te posljedice.
Roditeljska uloga u ovom kontekstu ključna je, potrebno je podizat svijest o rizicima koje tehnologija donosi, te postavljati jasne granice. Ako sami nisu u mogućnosti kontrolirat tu istu situaciju trebali bi potražiti stručnu pomoć, no takva pomoć može biti učinkovita samo ako postoji sustav koji pravovremeno odgovara na ovakve izazove. Upravo zato smatram da su gradska savjetovališta i podrška lokalnoj, lokalnih stručnjaka presudni u zaštiti djece i mladih od negativnih posljedica ovisnosti, konkretno u ovom slučaju o tehnologiji.
Jedan od prijedloga o kojem bismo trebali ozbiljno razmisliti svi zajedno je osnivanje gradskih savjetovališta i to svugdje gdje bi građani mogli dobiti stručnu pomoć i podršku u suočavanju sa izazovima mentalnog zdravlja, na taj bi način omogućili pravovremenu intervenciju i osigurali dostupnost pomoći onima koji je trebaju i zato pozivam, pozivam vas, ali i sve nas da zajedno promišljamo o dodatnim načinima jačanja mentalnog zdravlja u našim sredinama. Potrebno nam je s jedne strane više ulaganja u prevenciju, više dostupnih programa i više sustavne podrške jer samo tako možemo dugoročno utjecati na ovaj ozbiljan društveni problem, dakle na prevenciju prije svega. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gđa. Marijana Puljak, Klub zastupnika Centra i NPS, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Dakle poštovane kolegice i kolege, pred nama je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije suzbijanja ovisnosti za '23.g. koja pruža, taj izvještaj dakle pruža detaljan pregled aktivnosti usmjerenih na 3 glavna prioriteta, smanjenje potražnje za sredstvima ovisnosti kroz prevenciju, liječenje, resocijalizaciju i smanjenje šteta, smanjenje dostupnosti droga i povezanih kriminalnih aktivnosti uključujući i regulaciju pristupa alkoholu, duhanskim proizvodima i igrama na sreću i povećanje institucionalnih kapaciteta i međunarodne suradnje u borbi protiv ovisnosti.
Glavni neki izazovi i nedostaci u provedbi strategije mogu se svrstati u nekoliko točaka, jedna je visoka prevalencija konzumacije alkohola, duhana i droga među mladima, tako unatoč preventivnim programima imamo 90% mladih koji konzumira alkohol, 19% redovito puši, a 21% ih je koristilo droge, porast je ovisnosti o kockanju, broj hospitalizacija zbog patološkog kockanja kontinuirano raste, nedostatna sredstva za resocijalizaciju, dakle značajno je smanjen broj korisnika uključenih u programe zapošljavanja i prekvalifikacija, povećana potrošnja novih psihoaktivnih tvari i sintetičkih droga, dakle porast zaplijena heroina, kokaina, amfetamina i iako je broj osuđenih za kaznena djela zlouporabe droga porastao većina dobiva uvjetne kazne, što dovodi u pitanje učinkovitost pravosudnog sustava.
Dakle evo unatoč brojnim poduzetim mjerama suočavamo se s ozbiljnim izazovima, a posebno ja bi se ovdje osvrnula je li da se ne ponavljam što su kolege, o čemu su kolege govorile, posebno bi se osvrnula na područje konzumacije duhana. Često sam govorila u saboru ovdje o zabrani i provođenju Zakona o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima. Nedavno su, evo vratit ću se ne samo na ovaj izvještaj nego, nego na izvještaj u medi… u medijima nedavno, dakle nedavno smo imali inspekcijske nadzore koji su otkrili da u mnogim ugostiteljskim objektima se krši Zakon o ograničavanju pušenja, dakle po izvještajima u medijima negdje oko 389 nadzora utvrđeno je kršenje zakona u 181 slučaju, dakle raširena praksa kršenja zakonskih odredbi i najčešći prekršaji uključuju nepropisno zatvaranje terasa koje se potom koriste kao pušački propisi, prostori, što je protivno zakonskim odredbama i kazne za takve prekršaje mogu doseći do 20 tisuća eura za pravne osobe, a evo ovakva situacija ne samo da ruši evo napore u smanjenju ovisnosti o duhanu već i ozbiljno ugrožava zdravlje nepušača izloženih pasivnom pušenju.
Pitala sam ovdje u replici državnu tajnicu namjerava li Hrvatska ili ministarstvo, ostala ministarstva uvesti potpunu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima jer Hrvatska još uvijek nema tu potpunu zabranu za razliku od većine drugih članica EU npr. ne znam Irska, Grčka, Španjolska, Portugal čak dakle apsolutna i potpuna zabrana pušenja u zatvorenim prostorima. Mogu slobodno reći evo Španjolska i Portugal možda čak imaju i veću kulturu pušenja nego mi u Hrvatskoj poznate cigare koje puše itd., uvođenje potpune zabrane pušenja kod njih nije izazvalo nikakve društvene nemire niti zatvaranje ugostiteljskih objekata jer znam da je ovdje igra i sa lobijima ugostiteljskim i ne znam misle da će im opast promet i ne znam šta. Dakle, osluškujte malo javnost evo jučer, jučer ili prekjučer je bila isto ova anketa ljudi nije to više tako kako bi rekla i sami pušači se slažu da nije primjerno u zatvorenim prostorima pušiti i oni zapravo i brinu o zdravlju nepušača.
Ja ću ispričati jedan, jedan slučaj od prije par, čini mi se 2019. godine. Nešto sam, nešto su nas zvali u Odjel gospodarskog kriminaliteta da analiziraju nalaz Državne revizije koje nam je našao da je naše računovodstvo stranke, tadašnja stranka se zvala Pametno, krivo smo nešto knjižili i oni sada ustanovljavaju šta je to krivo knjiženo iz jedne godine u drugu i zovu nas na razgovor u policijsku upravu je li MUP-a, zgrada u Splitu i dođem ja na kat, a na u hodniku lijepo puši se. Na sred hodnika ljudi stoje puše u zgradi MUP-a pored svog zakona koji je i tad vrijedio da se u službenim prostorijama ne može pušiti. I ja pitam ovu gospođu koja nas zove je li iz Odjela gospodarskog kriminaliteta pa dobro recite mi kako se sad ovdje ovaj puši, a ona slegne ramenima i kaže meni pa znate kako je to. Ja govorim molim ne znam vi nas zovete sad ovdje gospodarskim kriminalcima jer smo krivo knjižili neki račun, a evo kod vas u policiju dolazim koja bi trebala provodit zakon kažem vidim da kršite zakon i vi sležete ramenima i kažete znate kako je to.
Napišem prijavu na policijsku upravu, na načelnika policije, zovu me iz ureda načelnika policije i kažu iz ureda pa znate gospođo Puljak, tada sam bila vijećnica u gradu Splitu, pa znate gospođo Puljak kako je to. Mi njima kažemo da oni ne puše, a oni ipak puše. Ja kažem e pa slijedeći put kad zgazim dijete na ulici pa kad me privedete ja ću reći a znate kako je to ja sam vikala da se makne pa se nije maklo. Pa mislim koji je to odgovor. To je bilo 2019. nadam se da je danas više nije takva situacija u policijskoj upravi.
Imali smo do nedavno slučajeve u našem saboru, ali ja se, apsolutno se zalažem za potpunu zabranu pušenja u zatvorenim prostorima bez ikakvih iznimaka jer to što vi navodite iznimke i opravdanja zašto postoje te iznimke je zaista, mi smo ja mislim zadnja rupa na cijelom Balkanu pa sad vam već u Crnog Gori se ne puši ima, ima par godina, do prije par godina je bilo i mogli ste naći u ugostiteljskim objektima dok jedete ono odete u pizeriju svi puše oko vas, više toga nema, ako je čak Crna Gora to uvesti e pa možemo i mi.
Dakle, neće biti ni društvenih nemira, niti će biti prosvjeda, niti će ugostiteljski lobiji ne znam što napraviti, neće im se zatvarati kafići i ne znam šta, dakle uopće nema nikakvog razloga da se to ne uvede i u Hrvatskoj. Dakle, tko voli može izaći van prostorije i pušiti na otvorenome.
Imate čak zemlje u Estoniji na primjer na autobusnim stajalištima na otvorenome imate krug 2 metra oko autobusnog stajališta, mogu vam pokazati slike jer mi je bilo čudnovato to i slikala sam, 2 metra oko autobusne stanice na otvorenome ne smijete pušiti. U Australiji imate dijelove gradova koje, cijele dijelove centra grada u kojima je u gradu na javnim prostorima na otvorenome zabranjeno pušiti. A ovdje mi imamo 20% djece koja nam puše, 85% karcinoma pluća uzrok je pušenje, a karcinom pluća je u Hrvatskoj glavni među svim karcinomima i mi imamo iz Ministarstva zdravstva kažu eto ne možemo primijenit zabranu pušenja u zatvorenim prostorima jer eto znate kako je kod nas. Evo, isti odgovor sam čula od vas ko i 2019. iz policijske uprave u Splitu znate kako je kod nas.
Dakle, po meni je to jednostavno nedopustivo. Pasivno pušenje nije stvar osobnog izbora to je nametanje otrovnog dima drugima uključujući djecu, trudnice, osobe s respiratornim problemima i kad evo iz Ministarstva zdravstva čujemo da su kulturološki faktori razlog za toleranciju pušenja to je jednostavno ignoriranje znanosti i zdravlja građana.
Dakle, mogli bi i opravdati i vožnju bez pojasa jer eto kulturološki je prihvaćena ili ignorirati ograničenje alkohola u prometu jer eto Hrvati vole popiti pa zašto ćemo ih sad sprječavati kad oni to vole tko će im spriječiti.
Dakle i država ima obvezu zaštititi svoje građane i pušenje u zatvorenim prostorima nije pitanje slobode već zdravstvene sigurnosti. Zakon koji dopušta pušenje u određenim zatvorenim prostorima je neučinkovit, nedosljedan i neprovediv. Svaka zemlja koja je imala takav sustav, znači to su one rupe to što se pozivate određena, određene prostorije moraju biti prozračene, moraju imati ventilacijski sustav itd. dakle dok imate inspekciju koja je ovaj nema dovoljan broj ljudi da to sve, da to sve ovaj iskontrolira uvijek će biti rupe u zakonu koje će se pozivati na to ili će vam uključiti ventilaciju kad znaju da dolazite sat vremena prije nego dođete uključe ventilaciju i sve mirna Bosna.
Dakle, iznimke se uvijek zloupotrebljavaju, vrijeme je zaista da i Hrvatska učini što su i druge zemlje učinile i evo tražim zaista od Ministarstva zdravstva da prestane opravdavati status quo i napokon preuzme konkretne korake za zaštitu zdravlja građana je potpuna zabrana pušenja u zatvorenim prostorima je jednostavno nužna i provediva dakle jednostavno je provodiva, ako mogu drugi možemo i mi. Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Marin Živković Klub zastupnika Možemo!.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, poštovana državna tajnice.
Evo ovo izvješće se odnosi na period od donošenja strategija koje je bilo 15.2.'23. do kraja '23.g. tj. uglavnom za cijelu '23.g. i kao što smo pozdravili izradu i donošenje ove strategije pozdravljamo i ono što je u kratkom periodu ovog izvješća napravljeno s ciljem poboljšanja javnog zdravlja i smanjenja ovisnosti u populaciji.
Izvješće se opširno referira na niz preventivnih programa, a osobito pozdravljamo evaluaciju istih kako bi se i sredstva i energija ulagala u one najefikasnije. I iako su neki indikatori ostvareni i prije nego što se sama strategija počela provoditi, ja mislim da je to ipak posljedica Zakona o strateškom planiranju, a ne nužno vaša krivnja, tako da kako taj zakon tjera na ovakav format, naravno da imamo razumijevanja i za to.
I dalje valja naglasiti na kojim segmentima je potrebno ulagati dodatne napore. U RH postoji neujednačena distribucija tretmana ovisnosti kao i većine drugih zdravstvenih usluga. Velike su geografske razlike i u pojavi ovisnosti, ali i u preventivnim programima te pogotovo tretmanskim opcijama. S obzirom da građanke i građani naše zemlje trebaju imati jednake mogućnosti pristupa zdravstvenoj skrbi, držim da bi u provedbi strategije trebalo snažnije promovirati razvoj mreže tretmana ovisnosti u smislu razvoja mreže dnevnih bolnica za ovisnosti na županijskim razinama.
U programima dnevnih bolnica za ovisnosti treba težiti multidisciplinarnosti i provođenju programa čije su sastavnice znanstveno utemeljene i dokazno učinkovite. Program bi se trebao bazirati na jednakovrijednim psihoterapijskim i psiho edukacijskim intervencijama u širokom rasponu djelovanja od specifičnog rada na ovisničkoj problematici do rada na socijalnim vještinama.
Sveobuhvatni pristup uključuje i rehabilitaciju odnosno resocijalizaciju osoba s problemom ovisnosti. Strategija bi se trebala osvrnuti na širenje i razvoj posttretmanskih opcija prilagođenih potrebama korisnika te u tome dati veći značaj organizacijama civilnog društva. Posttretmanske opcije kao dio rehabilitacije svakako je potrebno evaluirati i primjereno valorizirati.
No osim geografske neujednačenosti velika tema o kojoj trebamo govoriti, a kako bismo doista konačno napravili neke nužne pomake jest tema mentalnog zdravlja djece i mladih, izloženosti djece i mladih u kontekstu ovisnosti i osobito pitanje kockanja kod djece i mladih. U 2025. smo godini i doista već minimalno pet godina govori se o nedovoljnoj infrastrukturi, a osobito radikalno premalom broju stručnjaka u polju mentalnog zdravlja djece i mladih i to u situaciji naglog rasta poremećaja mentalnog zdravlja u toj demografskoj skupini.
Djeca i mladi nisu dobro i potrebni su brzi i efikasni iskoraci, bustanje specijalizacija, dodatne edukacije stručnjaka u odgojno obrazovnom sustavu, osnivanjem mobilnih timova kako bi skrb bila dostupna u svim dijelovima zemlje te osiguranje bolničkih kapaciteta za najteže bolesnu djecu pri svim KBC-ovima.
Ne može biti da i dalje školujemo dva puta više dermatologa ili tri puta više oftalmologa dok nam djeca u akutnim krizama mjesecima čekaju pregled dječjeg psihijatra. I porazne statistike koje se tiče zlouporabe sredstava ovisnosti kod djece i mladih dio su te priče o zanemarivanju skrbi za mentalno zdravlje djece i mladih. Prema europskim istraživanjima upravo za 2023.g. RH je na sedmom mjestu po pijenju mladih i na trećem mjestu po broju mladih koji su pušili cigareta. Istraživanje je provedeno na više od sto tisuća srednjoškolaca u 37 zemalja Europe i svijeta. I cigarete i alkohol maloljetnicima u RH su široko dostupni unatoč jasnom zakonskom okviru koji se ne provodi iako je sasvim jasno i znanstveno utemeljeno da visoka dostupnost doprinosi normalizaciji, a potom i zloupotrebi sredstava ovisnosti te posljedično i razvoju ovisnosti.
Doista je nužno uz osiguravanje bazične skrbi za mentalno zdravlje djece i mladih te evaluaciju preventivnih programa i implementaciju onih koji su uspješni, doista je nužno konačno početi primjenjivati zadani zakonski okvir.
Moram primijetiti i da prošle godine nije bio raspisan natječaj za udruge mladih u sklopu kojeg je i prioritet i rad na prevenciji svih oblika ovisnosti mladih što znači da udruge mladih nisu dobile novce prošle godine da provode te programe, a ako mislite da je taj rad udruga mladih bitan, a pretpostavit ću da to mislite jer je ove godine raspisan taj natječaj, onda moram istaknuti da je kontinuitet u financiranju bitan i svaka preskočena godina financiranja udruga mladih, a koja je bila najavljena u konačnici znači manji broj ljudi koji se kvalitetno i sustavno bave nekom temom u ovom slučaju prevenciji ovisnosti.
No sad bih se na koncu referirao na gorući problem ovisnosti kojeg imamo među djecom i mladima za kojeg apsolutno ne radimo dovoljno, a u ovom času možemo se slobodno pitati zašto i tko stoji iza toga? Govorim naravno o problemu kockanja kod djece i mladih. Trend povećavanja prema svim pokazateljima u odnosu na prethodne godine udvostručen broj dolazaka u dnevne bolnice, povećan broj hospitalizacija, najveći broj osoba liječenih je između 25 i 34.g., imamo 13% srednjoškolaca koji pokazuju već sada simptome ovisnosti o kockanju, imamo reklame na svakom koraku, na svakome ekranu, na city, a city lajtovima, na televiziji, animirana koala reklamira kladionicu. Na koga je animirana koala usmjerena ako ne na našu djecu. Imamo poslovnice casina, kladionice i automat klubove kraj škole, kafića, imamo 3600 kladomata po kafićima.
Prije gotovo godinu dana pohvalila se tadašnja Vlada Andreja Plenkovića da mijenjate Zakon o igrama na sreću i da idete u strožu regulaciju. U rujnu je napokon taj zakon došao na raspravu iako je bio vrlo manjkav i nedovoljan, kao da u pisanju istog značajnu ulogu su imali sami priređivači igara na sreću i kao da se najmanje slušalo liječnike i znanstvenike koji su dosta jasni bili oko toga što je potrebno hitno napraviti kako bi se spriječila epidemija koja nam prijeti. Potom u prosincu ide najava ministra Primorca da se miču kladomati iz kafića, što stvarno najsrdačnije pozdravljamo i nadamo se da će se to stvarno dogoditi, no od prosinca ništa. Evo sada smo čuli da je u finalnim fazama, nadam se da će stići tu na raspravu u pravo vrijeme jer uskoro će biti 6 mjeseci od prvog čitanja. Mi taj prijedlog još uvijek nismo vidjeli, a ako ne dođe na vrijeme morat ćemo ići u potpuno novu proceduru. Zašto se i što se čeka? Svaki dan odgode znači nesavladivu i nesagledivu štetu po mentalno zdravlje građana i građanki ove zemlje, znači još nesreće i gubitaka i znači još klinaca po kladomatima i kladionicama. Isto tako svaki dan odgode znači finu zaradu priređivačima igara na sreću, pa kad se stvari tako jasno postave nameće se pitanje, za koga igra ova Vlada, za zdrave klince i javni interes ili za bogaćenje već bogatih vlasnika kladionica i automat klubova? I trud i rad stručnjaka koji rade na implementaciji ove strategije doista ne bi trebao biti potkopavan, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Josip Jurčević, Most i nezavisni zastupnik Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege, evo na kraju ovog iscrpljujućeg dana, nakon spolne ravnopravnosti i neravnopravnosti došli smo zapravo do jednog od najvećih problema hrvatskoga društva o kojem zapravo najmanje brinemo i kad se pogleda pokazatelj, evo koji smo već neke čuli, to se odma može iz toga iščitati. Čuli smo isto tako da se dakle od 3 razine su toga problema, jedan je da bi trebalo smanjiti ponudu, znači dostupnost onoga što se zove ovisnost, od dakle opijata, droge, tableta, pušenja, alkohola do kocke, da bi trebalo smanjiti potražnju jel dakle onih koji to konzumiraju i prakticiraju i ono što je najgore dakle da bi trebalo postaviti ili poboljšati kvalitetu tretmana onih koji su već upali u te vrlo teške nevolje.
Kad slušamo o tome, o strategijama, planovima, projekcijama, zakonima, mogli bismo reći da je stanje veoma, veoma dobro, međutim kad se suočimo sa egzaktnim pokazateljima onda je blago reći da je stanje više nego katastrofalno. Evo pa jedno od najegzaktnijih istraživanja jest ono koje je proveo Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, a radilo se o istraživanju urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnoj vodi Grada Zagreba i to je bilo 5-godišnje istraživanje, znači istraživanje koje je moglo pokazati određene trendove, ne neku trenutnu situa… blef situaciju i slično. Rezultati su dakle više nego katastrofalni i u tih neću ulaziti u sve dakle droge, ali dakle to je vrlo egzaktno istraživanje koje je zapravo bio europski projekt i provedeno je u svim članicama EU. Dakle najkraće rečeno potrošnja kokaina u tih 5.g. porasla je 5 stotina puta, dakle 5 puta se uvećala. Isti slučaj je i sa kanabisom, a sa amfetaminom je dakle još tragičnije, 1300 puta u 5.g., dakle to pokazuje jedan jasan trend da se u smislu prevencije, to znači ova tri čimbenika koja sam rekao, to znači smanjivanje ponude, manje potražnje i tretmana, da je to više nego katastrofalno stanje i možemo mi slušati sada ovdje i o strategijama i slično, međutim to očito ništa ne funkcionira, to znači s jedne strane je nekakva politička percepcija koja to sve pokušava prigušiti, razni papiri, ali rezultati su dakle više nego katastrofalni. To ima svoju posebnu dimenziju, a to je ona financijska i kako kažu stručnjaci isto tako dakle kad se gleda profit od droge koji se ostvaruje u Hrvatskoj kao kriminalnoj djelatnosti, on višestruko nadmašuje sve ostale dakle pljačke, ubijanja, automata, razbojstva, razbojstva i slično, pa sad zamislite da je svaka vrsta kriminaliteta povećana 500% u 5.g. ili 1300% kakva bi panika nastala, ali ovdje zapravo nemamo gotovo nikakve reakcije. Procjene za ove tri droge govore dakle obzirom na njihovu cijenu na ulici da se godišnje uprihodi približno milijardu eura odnosno točnije 960 milijuna eura samo od ove tri droge, dakle kokain, kanabis i amfetamin. Kad se radi o drugim drogama dakle bilo bi prekomplicirano za ovu jel ovu kratku raspravu. Ono što je najbolnije kad se radi o mladima čuli smo ovdje isto tako pokazatelje koji su najvažnija populacija ali isto tako najvažniji za ovo tržište ovisnosti. To znači najbolji kupci, najbolje ako ih u što ranijoj dobi učinite ovisnima i isto tako istraživanja pokazuju da se spušta razina kada se probaju prvi opijati odnosno i ove droge poput kokaina, kanabisa, ali najgore dakle i ovi pokazatelji ulazni znači pušenje gdje smo među najgorima u Europi a isto tako kad se radi o konzumaciji alkohola. Pa tako jedno istraživanje koje se vodilo na uzrastu od 15 godina negdje 45% njih je barem jedanput mjesečno totalno se napilo. Što je dakle sjajna perspektiva za sve druge ovisnosti. I ako gledamo ovaj petogodišnji trend onda možemo vidjeti zapravo i tu ove rezultate.
Valja isto tako naglasiti da je Hrvatska imala te probleme i od ranih '90.-tih godina i bila je iznimno po rezultatima uspješna tada 1990.-tih godina jer je država možemo to tako reći ili sustav o tome skrbila, a kad država o tome želi skrbiti onda mora postaviti kvalitetne kadrove. I to je ključni problem o kojem ću nekoliko završnih minuta pa da navedemo i to iskustvo je li iz hrvatske povijesti. To znači 1991. postojala je komisija jel stručnjaka Vlade RH, dakle za suzbijanje i zlouporabu droga koja je '96. godine napravila strategiju koja je pokazivala do 2013. dakle '14. godine iznimno uspješne rezultate. To znači bili smo među najuspješnijim zemljama EU i tada se jel '15. od zapravo '15. do '16. dogodio kadrovski slom što je posebna priča, kažem o tome ću nešto, nešto kasnije.
Al da bismo vidjeli koliko su to fizičke a onda i mentalne posljedice dakle u svim vrstama bolesti a pogotovo mentalnih bolesti pokazuje jedan drugi pokazatelj. To znači da mladi od 15, 16 godina 20% njih razmišlja o samoubojstvu, a 25% isto tako o samoozljeđivanju. Ima jedno drugo istraživanje koje traje 20 godina u EU koje zapravo pokazuje zbir tih svih problema koji se najviše prelama upravo na najmlađima. To znači na onima koji su u tom razvojnom dobu i zapravo kako ih odgojite, naučite, usmjerite tako će to biti a kad dođu na tretman onda se zna koliko je u tretmanu zapravo koliko je to teško jel, koliko je to teško liječiti. Tako da smo opet među najgorima po jednom pokazatelju koji je zbirni a to je koliko djeca u Hrvatskoj mrze ili vole školu. Dakle, tu smo na samome kraju pa su nam rezultati dramatično višestruko gori nego u nekim zemljama EU. E sad kad bismo ušli zbog čega djeca mrze školu jel onda postoje cijeli niz dakle od onih teških torba o kojima se desetljećima govori, dakle kako prvašići nose torbe koji su teži od njih, moglo bi se govoriti o prenatrpanim programima, nepedagoškom, nedidaktičkom itd. postupanju da moraju učiti napamet, da tamo ne znam kad se radi o povijesti što je moja struka, dakle u 4, 5 razredu kad se radi o starome vijeku dakle komotno bi na toj terminologiju i znanju mogli položiti stari vijek na studiju povijesti, od toga da 50% termina koji se tamo koriste najma… najmanje zapravo razumije što uopće sami pojmovi znače itd., itd.
Da ne govorim o svim drugim problemima, dakle kako se odnose ili kakav je status učitelja, nastavnika i slično u smislu njihovih plaća, dakle koji je katastrofalan to što znademo iz cijelog niza jel pobuna do nastavnih programa ili isto tako kad govorimo o kvaliteti školovanja nastavnih kadrova. Dakle, sve su to i moglo bi se nabrajat ovdje 15 minuta samo te nekakve razloge zbog kojih djeca dakle ne vole ići u školu, a kad znači da mrze školu u kojoj provode najviše vremena plus pritisak roditelja itd. pa onda ne znam hiperprodukcija odlikaša i slično, dakle sve to utječe na psihosomatsko stanje ili dakle i fizičko i mentalno zdravlje samih učenika a onda u toj dobi naravno kad imaju takav negativan odnos prema nečemu što bi trebala biti njihova budućnost u odgojnom i obrazovnom smislu ih se oblikuje onda je sasvim jasno da su, da će vrlo lako skrenuti u sve vrste ovisnosti. Dakle, počinju najčešće sa pušenjem i alkoholom i onda jel rastu sve dalje.
E sad ono što je posebno zanimljivo, dakle i što je isto tako egzaktno, dakle postoje određeni materijalni i financijski interesi u ovoj pustoši koja se radi u Hrvatskoj. Tko od toga profitira? Naravno da profitiraju najprije ovi koji to rade kriminalno. To znači ilegalni dakle distribucije nabavke itd. da možda jedan podatak da vidite koliko je to profitabilan posao, dakle droge da po jednom pokazatelju nekoliko desetaka tisuća, 30, 35 tisuća ljudi se ubije dakle u Latinskoj Americi događa se ubojstava dakle povezano sa, povezano sa drogom dakle ili trgovcima droge i slično.
Ili da pređemo dakle, da se maknemo od ovih kriminalaca tko to profitira kad smo govorili o pušenju? Govori procjena da godišnje u Hrvatskoj prerano umre 14 tisuća ljudi zbog posljedica prvenstveno pušenja, manje alkohola konzumacije i slično. Tu profitira država, dakle to su ljudi koji neće koristiti svoju mirovinu jel dakle mirovinski fondovi i slično pa bismo mogli isto tako reći kad se radi o farma… farmakološkoj industriji kad se sjetimo Covida, ali isto tako kad se radi o nekim određenim interesima, kad se radi o Ministarstvu zdravstva i kad se sjetimo ministra Beroša i s kime je sve on u dilovima mogli bismo reći da i tu postoji jedna državna, sustavna struktura kojoj nije interes prevencija jel, kojoj nije interes smanjenje dostupnosti droga, dakle manja potražnja i da bude manja ponuda nego mu je interes da zapravo dođe do tretmana jel. Proizvesti bolest pa onda idemo je liječiti. Na koji način, dakle možemo čuti i o tome možemo raspravljati. I to je zapravo glavni problem u Hrvatskoj, rekli bi sustav jel' koji ne odgovarajuće postupa isto tako prema ovome problemu, a očituje se kad gledamo na razini izvršne vlasti, jel' te hvalospjeve kako nam je divno i krasno kad se radi o sigurnosnim aspektima, kad se radi o ovisnosti nema nikakvih problema, a čujemo, dakle samo u 5 godina 500%, 500%, 1300% porast. Dakle, to je slom i katastrofa toga sustava, a 32, 33 ministra koja su smijenjena zapravo govori da smo u sustav proteklih desetak godina smjestili ljude bilo da su nekompetentni ili su isto tako na slučaju Beroša je li maloga duboko, duboko vezani za kriminalne interese i čine jednu mafijašku spregu di ne možete razlikovati vlast i one gole, dakle kriminalce.
Kad se radi o dvjema institucijama, kad se radi o prevenciji onda je sigurno dakle najodgovornija dvije institucije. Jedno je dakle MUP, odnosno policija i tu se događala prava katastrofa prema opet iskazima medijskim i drugačijim znanstvenika koji su taj sustav vodili devedesetih ili početkom 2000 godina, da se upravo taj kadrovski lom dogodio u razdoblju od kraja četrnaeste do kraja šesnaeste godine i onda ovi rezultati Ruđera Boškovića nisu začuđujući s time da naravno da su među dilere, rasturače droge također uključeni dakle i oni koji se nalaze u policiji.
I kad se to dokaže onda se pokreću nekakvi izvidi koji traju 5, 10 godina i odlaze u zastaru. Nešto se od toga moglo recimo u Istri pratiti medijski gdje još uvijek nisu procesuirani neki djelatnici policije. Prema tome, a pogotovo kad se radi o kocki jel' koja podrazumijeva sve vrste dakle i novčanoga kockanja, ali i drugih vrsta ovisnosti netko je ovdje već spomenuo, dakle ovisnost o informatičku, multimedijsku ovisnost koja se već dakle u zapadnom svijetu postoje posebne klinike koje to liječe i sigurno će doći do toga i u našoj lijepoj i krasnoj Hrvatskoj.
U tome smislu, dakle mi ovdje u Hrvatskome saboru trebali bi se s time suočiti kao sa drugim problemima. Evo suočavamo se rekao bih ovdje. U samo ovih desetak rasprava kojih je bilo ovdje od strane zastupnika vrlo kvalitetnih pripremljeno, dakle i mogao bi se jedan kvalitetan znanstveni rad napisati da se vidi ovaj cijeli trend koji se događa u Hrvatskoj. Ali koja je naša moć? Naša moć je nikakva, iako smo ključno tijelo vlasti u Hrvatskoj i zapravo najodgovorniji.
A druga je stvar, jel' što smo i u ovom mandatu naslijedili jedan korumpirani, koruptivni sustav koji je zapravo sustav neodgovornosti i uzrok, dakle glavni uzrok svega ovoga što nam se događa i u ovom području ovisnosti gdje je izvršna vlast, jel' preuzela sve poluge vlasti. Dakle, određuje tko će biti u Saboru, kako će se dizati ruke. Tko će biti ministri, tko će biti u DORH-u, u pravosuđu i slično. To znači događa se ta korupcijska blokada ili korupcijska hobotnica jede Hrvatsku do zadnje srži, a kad se radi o mladima onda je to daleko, daleko najveća katastrofa i najveća tuga. Jer kao što kažem ili što sam već rekao i što ste i vi drugi rekli, dakle dobna razina se spušta sve niže i niže što znači da bilo kakav tretman zapravo neće imati nekakvih učinaka ukoliko ne počnemo ozdravljati Hrvatsku od Sabora, dakle i da ne bude opet ću ponoviti ono vitezovo koliko god se predsjedavajući bunio kokošinjac ili i ispod razine kokošinjca. Probudimo se, prestanimo ratovati u svojim stranačkim, klanovskim ili osobnim rovovima. Pokušajmo spašavati Hrvatsku, a pogotovo hrvatsku mladost u vezi ove katastrofe i propasti koja znači ovisnost o kojoj danas govorimo.
Evo hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
I sad prelazimo na završna razmatranja gospođa Irena Dragić, Klub zastupnika SDP-a.
Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Ja ću se u svom završnom izlaganju još jednom osvrnuti na posljednje nacionalno istraživanje o stanju ovisnosti koje je objavljeno 2024. godine, a pokazalo je porazne rezultate za cijelu Hrvatsku.
Sami stručnjaci kažu da su problemi ovisnosti svugdje oko nas, a mi godinama zatvaramo oči pred njima. Klub SDP-a će podržati ovo izvješće, no ukazuje na sljedeće probleme, na rast broja ovisnika i novih droga. U posljednjih 10 godina zabilježeno je preko 200 novih droga i pojava novih ovisnosti što predstavlja izazov i za prevenciju i za tretmane i svi se mi moramo stalno prilagođavati i mijenjati.
Nedostatak kapaciteta i resursa za provođenje programa, projekata i terapija, nedovoljnu edukaciju učitelja o ovisnostima što otežava provođenje preventivnih programa u školama. Složila bih se ovdje sa zastupnikom Jurčevićem točno je da smo od 1991. do 2013. godine imali bolji preventivni program što se tiče ovisnosti. Radila sam tada u sustavu odgoja i obrazovanja i znam točno što govorim, a govorila sam nešto o tome i u svom izlaganju u ime kluba.
Društvena stigmatizacija sa kojom se ovisnici često susreću što otežava njihov pristup i društvu i potrebnoj pomoći i tržištu rada, poremećenim sustavima naših vrijednosti jer su nam društveno prihvatljivi različiti oblici ovisnosti i alkohol i duhan i neke droge, a kladionice i automat klubovi nalaze nam se na svakom koraku.
Nedostatak javno dostupnih informacija, kako doći do pomoći i podrške kod problema ovisnosti i prije nego što se sam problem …/Govornica se ne razumije./… To je iznimno bitno. Stoga klub SDP-a predlaže sljedeće: osnivanje centara za mentalno zdravlje djece i mladih u svim gradovima. Svjesni smo toga da je sve više djece i mladih sa problemima mentalnog zdravlja.
Uvođenje građanskog odgoja u škole i samo vaše izvješće spominje da građanski odgoj u svom programu ima izvrstan program prevencije ovisnosti koji su mladi ljudi gdje se on provodi itekako prihvatili. Kontinuirana edukacija učitelja koji provode programe. Programi prevencije trebaju biti dostupni svim učenicima osnovnih i srednjih škola u svim dijelovima Hrvatske.
Otvaranje većih broja linija za pomoć i savjetovanje i u konačnici veći broj dnevnih bolnica za pomoć ovisnicima. Mi ulažemo kao što znamo velik novac u preventivne programe i rekla sam hvale su vrijedni mnogi od njih, ali nisu dovoljno učinkoviti, ne obuhvaćaju sve rizične skupine. Neki programi nisu zaživjeli, neki su još u pilot programima ili nemamo dovoljno stručnih ljudi koji će sve to provoditi.
Izdvajamo i velik novac za liječenje ovisnika, ali kao društvo nismo se spremni ozbiljno uhvatiti u koštac sa ovim zlom. Naveli smo ovdje i koji su sve razlozi. Velika količina novca sliva se u državni proračun upravo iz ovih navedenih problema ovisnosti o kojima smo govorili.
Samo sustavna i pravovremena prevencija i podrška, provođenje zakona, onemogućavanje dostupnosti i uključivanje svih čimbenika, a prije svega same države s ciljem borbe protiv ovisnosti može dovesti do rezultata. Nadam se da ćemo ovaj problem shvatiti vrlo ozbiljno.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
I gospodin, hvala lijepa, gospodin Željko Glavić, Klub zastupnika HDZ-a završno.
Izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnice sa suradnicom.

Evo obzirom da nas je u finišu jako malo ostalo ja sam ovo izlaganje skratio maksimalno. Rekao bih da nakon provedene rasprave na saborskim odborima i ovdje na sjednici Hrvatskog sabora o izvješću o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine za 2023. godinu, odnosno razdoblje od stupanja akta na snagu 15. veljače 2023. do 31. prosinca 2023. godine.
Ovo izvješće sadrži pregled provedenih aktivnosti prema prioritetima i posebnim ciljevima Nacionalne strategije, te ostvarenih vrijednosti pokazatelja ishoda u izvještajnom razdoblju. Prvi praćeni prioritet je doprinijeti smanjenju potrošnje sredstava ovisnosti s ciljem prevencije ovisnosti djece i mladih, prevencije ovisnosti na mjestu rada, unapređenju postojećih i razvoju novih programa liječenja, psiho socijalnog tretmana, te racionalizacije, resocijalizacije osoba sa problemom ovisnosti u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, te zatvorskom sustavu i probaciji.
I četvrti posebni cilj smanjenje štete i rizika povezanosti sa uporabom sredstava ovisnosti i ponašajnim ovisnostima. Drugi prioritet je smanjenje dostupnosti i ponude droga i povezanog kriminala, te dostupnosti alkohola također igara na sreću sa posebnim ciljevima smanjenja dostupnosti i ponude droga i tvari zabranjenih u sportu, smanjenje dostupnosti i prodaju alkoholnih i duhanskih proizvoda, električnih cigareta, spremnika za ponovno punjenje i uložaka za jednokratnu uporabu, osiguranje društveno-odgovornog priređivanja i igranja igara na sreću, unapređenje kaznene i prekršajne odgovornosti za zlouporabu droga.
I treći prioritet je doprinijeti povećanju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za provedbu djelovanja na području ovisnosti i ponašajnih ovisnosti s posebnim ciljevima unapređenja sustava i koordinacije za provedbu integrirane politike prema ovisnostima i učinkovita međunarodna suradnja na području ovisnosti. Svi ovi prioriteti i posebni ciljevi korektno su obrađeni i prikazani stručno i znanstveno utemeljenom metodologijom.
Prema prikazanim rezultatima može se zaključiti da je zahvaljujući provedbenim aktivnostima tijekom 2023. godine dodatno osnažena strategija suočavanja sa problematikom vezanom za suzbijanje ovisnosti i zlouporabe droga. Ministarstvo zdravstva zajedno sa suradnim institucijama odgovorno je provelo programe i aktivnosti prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta, te resocijalizaciji osoba sa problemom ovisnosti.
Provedeni su brojni projekti i preventivni programi, izrada smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitete provođenja intervencije. Provedeni su i brojni znanstveno-istraživački projekti, uvedeni inovativni programi smanjenja šteta za korisnike droga i uspostavljen Nacionalni sustav ranog upozoravanja. Obzirom na sve što smo čuli od državne tajnice, što se čulo na odborima i ovdje na ovoj sjednici Hrvatskog sabora klub Hrvatske demokratske zajednice naravno podržat će usvajanje ovog izvješća.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Došli smo do kraja.
Zaključujem raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti. Sutra u srijedu je glasovanje u 9,30 pa onda dođite na glasovanje u 9,30.
Hvala lijepa.
SJEDNICA PREKINUTA U 18,19 SATI

46

  • Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2023. godinu
14.03.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030.g. za 2023.g., podnositelj je vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskog matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030.g. za 2023.g.“. Molim glasujmo.
I ovdje jednoglasno 125 glasova za donesen je zaključak kako ga je predložilo saborsko matično radno tijelo.
PDF