Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

25

  • Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2025. godinu
30.01.2025.
Pa ćemo sada ići na sljedeću točku, a to je:

- Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije za 2025. godinu

Predlagatelj akta je Vlada RH temeljem čl. 172. Poslovnika HS-a. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbora za europske poslove te Odbor za obitelj, mlade i sport.
Želi li predstavnik predlagatelja dodatno obrazložiti prijedlog? Da, poštovana državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić. Izvolite.
Prije poštovana državna tajnice prije nego što vi započnete čini mi se da bismo mi mogli završiti značajno prije 13,00 sati kada je predviđeno iznošenje stajališta, da li se vi slažete da mi nakon toga odmah idemo na iznošenje stajališta u kojem slučaju? Ako se slažete onda bih sve vas zamolio da obavijestite kolege u klubovima koji su predvidjeli iznošenje stajališta da dođu ranije da ne ispadne da su oni uskraćeni i da smo obavili iznošenje stajališta mimo njih jel.
Izvolite.
Gospodine potpredsjedniče HS-a, podržavam vašu ideju, al možda bi bilo bolje da se pošalje jedan službeni mail na sve klubovi jer ovdje možda nema predstavnika svih klubova …/Upadica Reiner: Poslat ćemo, poslat ćemo./… pa da se svi obavijeste. …/Upadica Reiner: Je, je poslat ćemo./… Hvala.
Ali samo mi je bilo važno da li se svi ovdje prisutni slažu i zamolba da obavijestite evo ovdje prisutni da obavijestite svoje klubove, ali poslat ćemo i službenu obavijest svih klubovima tako da nitko ne bi bio uskraćen za mogućnost slobodnog govora. Al bilo bi čini mi se prilično besmisleno da sjedimo ne znam pola sata ili tričetvrt sata ako završimo ranije, a izgledno je da ćemo završiti.
Dobro, hvala vam lijepa pa izvolite poštovana državna tajnice, pozornica je vaša. Izvolite.
Hvala vam lijepo.
Poštovani g. potpredsjedniče HS-a, uvažene dame i gospodo zastupnici u HS-u.
Sukladno obvezi preuzimanja pravne stečevine u hrvatsko zakonodavstvo Vlada RH na godišnjoj razini donosi Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU. Na temelju navedenog programa izrađen je Plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU koji se ovime podnosi HS-u na donošenje. Plan predstavlja informaciju o zakonima koje Vlada RH planira tijekom 2025.g. uputiti na donošenje u HS slijedom obveze iz članstva u EU u području usklađivanja zakonodavstva.
Plan za 2025.g. koji je sad pred vama sadrži ukupno 77 zakona koji se preuzimaju u pravni red RH propisi EU. U trenutku ulaska RH u EU Hrvatska je postala aktivni sudionik i u stvaranju i u provođenju europskih politika i zakonodavstva. Hrvatska od tada kontinuirano potvrđuje svoju učinkovito funkcioniranje kao članica EU i ovim konkretnim učinkovitim planiranjem usklađivanja i provedbom pravne stečevine i to upravo one u kojim je u prethodnom razdoblju donošenju kojih je sama sudjelovala.
U procesu donošenja europskih propisa u područjima u kojima Unija izvršava svoju zakonodavnu nadležnost, predstavnici vlada država članica, pa tako i Vlade RH aktivno i ravnopravno sudjeluju za pregovaračkim stolom u oblikovanju europskog zakonodavstva. Tako RH slijedom doprinosa svih relevantnih dionika na nacionalnoj razini ima priliku sudjelovati u stvaranju europskog zakonodavstva.
HS također je aktivno uključen u ovaj proces u cilju što boljeg ostvarivanja i zaštite interesa RH i njezinih građana. Sudjelovanjem u raspravi o stajalištem RH o dokumentima EU koji se provodi ovdje u HS-u i koji Vlada RH dostavlja HS-u, HS ima prigodu također dati svoj doprinos i aktivno sudjelovati u oblikovanju europskih politika. Taj zakonodavni proces i njegovi rezultati znače veliku odgovornost za sve dionike, istovremeno naš zadatak da zajedno s institucijama EU stalno radimo na podizanju svijesti o važnosti i učincima europskog zakonodavstva na svakodnevni život građana. Pri tome treba imati na umu da je pravo EU prije svega se provodi i ostvaruje na nacionalnoj razini i uspješnost mnogih politika EU upravo ovisi o tome kako države članice na području svojih jurisdikcija u okviru vlastitih država primjenjuju to pravo EU. Pri tom trebamo svakako imati uvijek na umu da je cilj zakonodavstva EU prije svega doprinijeti povećanju kvalitete života državljana država članica i građana EU i poboljšanju uvjeta djelovanja gospodarskih subjekata na zajedničkom europskom tržištu. Primarnu odgovornost za pravilno prenošenje i primjenu prava EU imaju njezine države članice na način kako je primjeren njezinom vlastitom nacionalnom zakonodavstvu te isto tako način provođenja i primjena ovisi o vrsti europskih propisa koje se trebaju prenijeti. U slučaju obveze prenošenja direktiva u nacionalno zakonodavstvo treba prenijeti njihove minimalne zahtjeve kako bi se ostvario cilj pojedine direktive na cijelom području EU. U slučaju drugih europskih propisa npr. uredbi naša je obveza osigurati uvjete da se te uredbe izravno provedu i provede na području svake države članice pa tako i na području RH.
Konačno u oblikovanju i u provedbi pravne stečevine vrlo je važna i sudska praksa suda EU pa se ponekad i tumačenje koje je sud zauzeo u pojedinom postupku također ugrađuje u zakonodavstva država članica kako bi osigurali dobru, učinkovitu provedbu euro… pravne stečevine EU.
Države članice EU pa tako i Hrvatska svjesne su važnosti pravovremenog preuzimanja zahtjeva pravne stečevine. Naime, sustavnim pravovremenim planiranjem zakonodavnih aktivnosti, a ovaj prijedlog je sad pred va… nama osigurava se na najmanju moguću mjeru slučajevi sprečavanja pokretanja postupka zbog povrede prava EU i Hrvatska u ovom području ostvaruje vrlo dobre rezultate i u protekloj godini samo jedna država članica ima manje postupaka povreda od Hrvatske. Dakle, u tom dijelu zaista smo učinkoviti.
Poštovani zastupnici i zastupnice pred vama je Godišnji plan usklađivanja zakonodavstva i to je dokument koji je snažan instrument za učinkovito praćenje, prenošenje i provedbu zakonodavstva EU i provođenjem ovog plana Hrvatska osim što ispunjava formalne obveze svog članstva ujedno osigurava i učinkovito stvaranje uvjeta i standarda u RH. I mnogim tim propisima izravno se utječe i na svakodnevni život građana RH, pa tako primjerice EU je prošle godine donijela akt o umjetnoj inteligenciji kao prvi sveobuhvatni pravni okvir u svijetu kojim se regulira primjena umjetne inteligencije, a s ciljem poticanja korištenja pouzdane umjetne inteligencije koja uključuje poštivanje temeljnih prava, sigurnosti i etičkih načela. Radi osiguranja provedbe ovog europskog akta u Hrvatskoj potrebno je donijeti zakon kojim će se između ostalog propisati sankcija za njegovo kršenje.
Drugi primjer je primjer vezan za globalni izazov zaštite od klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti. Također snažno se regulira i na europskoj razini i tijekom 2025. godine potrebno je donijeti zakon o provedbi tj. Europske uredbe o deforestaciji kako bi se osigurao kontrolirani uvoz proizvoda koji se najčešće dovode u vezi sa prekomjernim krčenjem šuma u trećim zemljama.
Nadalje, osiguravanjem provedbe akta o gigabitnoj infrastrukturi odgovorit će se na sve veće potrebe za bržom, pouzdanijom povezanošću s velikom količinom podataka te će se ujedno olakšati uvođenje mreže vrlo velikog kapaciteta.
Ovo su samo neki od primjera koji pokazuju da zakonodavstvo EU pokriva najrazličitija područja života njezinih građana. Osim toga usklađivanjem nacionalnog s europskim zakonodavstvom jedan je iz, od neizostavnih koraka u jačanju naše pozicije kao pouzdanog i odgovornog člana EU koji doprinosi dobroj provedbi zakonodavstva i u njemu ugrađenih standarda u RH.
Slijedom svega rečeno, a s obzirom da uloga Hrvatskog sabora u raspravi i donošenju zakonskih prijedloga je odlučna ovime se predlaže usvajanje Plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2025., predlaže se njez… donošenja.
Hvala vam na pozornosti.
Imamo više replika, izvolite se vratiti na mjesto pa ćete moći odgovarati ovaj prva je zastupnika Kujundžića.
Izvolite.
Hvala predsjedavajući.
Poštovana, Zakon o tržištu plina smo trebali već puno prije više godina implementirati i izmijeniti, međutim evo važno je da imate to u ovom planu za narednu godinu.
Ono što ću vas pitati implementacijom direktiva Zakona o deforestaciji i Zakona o tržišta plina hoće li se po vašem mišljenju spriječiti ponavljanje afera Plin za cent i afere Hrvatske šume?
Hvala vam lijepa.
Pa evo ovim planom zakonodavstva usklađuje se sa pravnom stečevinom i osiguravaju se provedba pravne stečevine iz, na najvišim standardima i svaki takav zakon, svaki takav propis ujedno ima i cilj za jedno transparentno uređeno uređivanje pojedinog područja sa najmanjim, sa svođenjem zloporaba na najveću, najmanju moguću mjeru.
Hvala lijepo.
Poštovana zastupnica Bježančević.
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice vi u vašem uvodnom izlaganju tvrdite da je Hrvatska aktivan akter u kreiranju zajedničkih politika EU. To bi onda značilo da mi zapravo zastupamo naše interese u okviru europske zajednice kojoj pripadamo.
Međutim, ja ću na jednom primjeru stvar onako pojednostaviti do kraja. Mi smo isto tako jedina odnosno jedina članica EU u kojoj poljoprivreda kontinuirano propada, okej, tu je i Rumunjska, međutim mi smo ipak gori od Rumunjske. Mi isto tako ne proizvodimo u dovoljnoj količini ni većinu poljoprivredno prehrambenih proizvoda za potrebe vlastitog stanovništva i ako sad po strani na trenutak ostavimo korupciju pri dodijeli poticaja ili upravljanja državnim zemljištem, na koji to način Hrvatska zastupa svoje interese u okviru onoga što se naziva Zajednička poljoprivredna politika, je li to bespogovorno prihvaćanje onoga što zapravo nije u interesu hrvatske politike jer ja moram priznat da nisam vidjela zalaganja po pitanju ovoga.
Poštovana državna tajnica.
Zajednička poljoprivredna politika je jedna od vrlo snažnih i važnih politika EU i svjesni smo da u proteklom razdoblju je bilo mnogo rasprava o tome može li ona biti učinkovitija i može li ona bolje doprinjeti sigurnosti hrane i strateškoj neovisnosti EU. U narednom razdoblju ta se politika planira revidirati i na neki način učiniti učinkovitijom, međutim i ovakva kakva jest u velikoj mjeri doprinosi poljoprivrednim aktivnostima svakoj državi članici i kada se gleda proračun EU, 1/3 europskog proračuna upravo odlazi na financiranje i podupiranje poljoprivrednika, tako se to čini i u RH. Hvala.
Poštovana zastupnica Blažanović.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice, evo razvidno je da već 12.g. Hrvatska ne samo da ima mogućnost bit sukreator zakonodavstva na razini EU već i da mora neku pravnu stečevinu implementirat u svoje nacionalno zakonodavstvo i tu su najčešće u pitanju direktive gdje imamo i neku slobodu u ostvarenju cilja direktive prilagoditi svom nacionalnom zakonodavstvu i tu stvarno trebamo dobro paziti na koji način ćemo to sve zajedno prilagoditi da bi bilo što povoljnije za ljude koji žive u Hrvatskoj.
Mene zanima u ovih 12.g. dal nam možete objasniti kako se razvijala ta dinamika implementacije pravne stečevine, dal sada to teče brže u odnosu na prijašnje godine i dal je sad kvalitetnija prilagodba direktiva i uredbi našem zakonodavstvu?
Poštovana državna tajnica.
Hrvatska kao funkcionalna i odgovorna članica EU ima jedan vrlo dobro razrađen sustav koordinacije vezano za europske politike i za provođenje pravne stečevine. Pri tome na jednoj godišnjoj razini možemo reći u prosjeku se usvaja negdje od 50 do 70 zakona koji su, koji se usvajaju u provedbi pravne stečevine uz to što možda vi ovdje vidite u HS postoji plan usklađivanja podzakonskih akata, međutim oni se ostvaruju na razini Vlade gdje pojedina ministarstva odnosno Vlada donosi još podzakonske akte, dakle sve zajedno to čini jedan dosta složen skup propisa RH koje mi upravo one europske standarde koje smo dogovorili zajedno na europskoj razini primjenjujemo u RH i to upravo na način kako najbolje odgovara našim praksama odnosno našim drugim propisima. Hvala lijepa.
Poštovana zastupnica Miloš.
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice, zanima me kada bi Hrvatska mogla krenuti u prenošenje Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje. Ja sam naime na Odboru za europske poslove argumentirala da bi se ta direktiva trebala što prije prenijeti zato što daje veću odgovornost poslodavcima, naročito multinacionalnim tvrtkama da brinu za svoje radnike, za okoliš i za ljudska prava, ali i zato što tu direktivu radnici bivših tvrtki u hrvatskom državnom vlasništvu vide kao jedan od mogućih modela kako bi riješili svoja potraživanja, dakle s tim u vezi zanima me kada bi Hrvatska mogla, kada se očekuje da Hrvatska prenese tu direktivu? Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnica.
Hvala lijepa, da, ova direktiva je također predviđena u zakonodavnom planu za ovu godinu. U odnosu na EU Hrvatska ima obvezu nju dakle provesti, primijeniti do 7. mjeseca, točno do 26.7.2026.g., međutim rad na pripremi odgovarajućih propisa već, u tijeku je, započeo je i Ministarstvo vanjskih kao nadležno koordinativno tijelo je već informiralo i uputilo tu direktivu, skrenulo pozornost na nju nadležnim tijelima. Problematika je dosta kompleksna i ulazi u nadležnost više resora, pa će za to ipak trebati određeno vrijeme kako bi se na pravi način pripremio propis. Hvala lijepa.
Poštovana zastupnica Puljak.
Zahvaljujem.
Spomenuli ste Akt o umjetnoj inteligenciji i Akt o digitalnim uslugama koji su doneseni na razini EU, dakle umjetnoj inteligenciji postavlja pravila za korištenje umjetne inteligencije u javnoj upravi, zdravstvu, sigurnosti, a u digitalnim uslugama postavlja strože propise za ove digitalne platforme. Možete li precizirati koliko točno zakona se donosi koji će se usklađivati s ovim aktima u Hrvatskoj i koje su neke novosti za građane i za poduzetnike? Hvala.
Poštovana državna tajnica.
Evo vi ste u vašem pitanju istakli baš ono teme koje su i važne za građane i za naše gospodarstvenih, ja bih rekla i za cijelu državu. Riječ je o dva akta i svaki od tih akata bit će proveden jednim zasebnim aktom odnosno zakonom i zaista je cilj kad je riječ o umjetnoj inteligenciji da se oni standardi koji su dugo bili promišljani na europskoj razini, kojim se želi omogućiti brzi razvitak i primjena umjetne inteligencije, ali opet uz poštivanje ljudskih prava i temeljnih prava, očekujemo i da će taj naš Zakon o provedbi upravo omogućiti tu razinu i hrvatskim državljanima jednako i s ovim drugim aktom.
Poštovana zastupnica Lugarić.
Poštovana državna tajnice. Koristim ovu poslovničku mogućnost da vas zapravo pitam, postoji li na ovako sličan način napravljen plan usklađivanja zakonodavstva vezano uz pristupanje u OECD-u?
Naime, mi vrlo često smo sada počeli u zakonima o kojima ovdje raspravljamo u HS dobivati to kao argument i za hitne postupke itd., a mi smo skloni političkoj da tako kažem raspravi kada nešto radimo zbog pristupanja međunarodnoj asocijaciji to tumačit višim ciljem pa onda malo to da tako kažem lakše prolazi kroz proceduru.
Ovdje kod EU postoji vrlo jasna da tako kažem i metodologija i cijeli sistem koji traje već evo 20-ak godina čini mi se i ako ne i više, pa nas samo zanima možete li nam dostaviti taj plan ili nas uputiti gdje možemo pronaći na taj način plan usklađivanja zakonodavstva s OECD-om i pratiti ga. Ja uz najbolju volju ga nisam uspjela pronaći.
I drugo, žao mi je što niste u plan za '25. stavili usklađivanje direktive o transparentnosti plaća. Znam da je rok 6. mjesec '26., međutim radi se o kompleksnoj stvari i bojim se obzirom na dinamiku da ćemo opet doć u neki zeitnot i na brzaka to radit, a to nije stvar koja se može radit na brzaka. Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnica.
Evo hvala lijepo na ovom pitanju. Možda da ovo drugo da kad je riječ o kompleksnim stvarima onda se i rad počinje i ranije od onog što je predviđeno, međutim upravo zato što znamo da je kompleksno i da je potrebno usklađivanje i uključiti više resora u njegovo promišljanje onda uzimajući u obzir one obvezatne rokove u okviru EU ponekad se možda stavlja kao zadnji rok nešto kasni datum.
Kad je riječ o OECD-u RH odnosno Vlada stvarno ubrzano radi na usklađivanju zakonodavstva, podzakonskih propisa sa dakle neću reć može se čak reći neformalnom pravnom stečevinom OECD-a ili iako ona kao takva ne postoji. I postoji jedna vrlo složena, konkretna koordinacijska struktura uspostavljena od strane Vlade i svaki resor ima određeni plan rada u okviru svoje nadležnosti. Vaš odgovor na pitanje, dakle ne postoji jedan cjeloviti propis, ali svaki resor jako dobro zna …/Upadica Reiner: Hvala./… što mu je činiti u narednom razdoblju i to u jednom vrlo kratkom roku …/Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepa./… tijekom ove godine. Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da, poštovana predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš. Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege.
Odbor za europske poslove HS-a je kao matično radno tijelo na 9. sjednici održanoj 14. siječnja '25. raspravljao o Prijedlogu plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2025.g..
Predstavnica MEVP-a uvodno je obrazložila kako Vlada RH redovito početkom svake godine podnosi na donošenje HS-u Plan usklađivanja zakonodavstva kao temelj za preuzimanje europske pravne stečevine. Sukladno dosadašnjoj dinamici procesa usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU RH ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo kao što je to propisano u čl. 145. st. 2. Ustava RH te slijedom navedenoga je izrađen plan odnosno Prijedlog programa Vlade RH za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU za 2024.g. čiji je sastavni dio plan usklađivanja zakonodavstva.
Plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2025. predviđa donošenje ukupno 77 zakona kojim se preuzima nova pravna stečevina EU. Kao predsjednica odbora u raspravi sam pozvala na što skorije prenošenje Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje u nacionalno zakonodavstvo s obzirom da se takvom direktivom predviđa veća odgovornost poslodavaca prema radnicima te bi se kroz prijenos navedene direktive mogao pronaći model da se riješe zaostala potraživanja radnika koji su u trenutku zatvaranja tvrtki bile u većinskom vlasništvu države. Ujedno sam izvijestila odbora da sam na tu temu u prosincu prošle godine održala sastanak s bivšim radnicima tvrtke Revija iz Šibenika i Plobest iz Ploča.
Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je jednoglasno s 11 glasova za odlučio HS-u predložiti donošenje Plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2025.g.. Zahvaljujem.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupani, drugi malo redoslijed u ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovana zastupnica Sanja Bježančević. Izvolite.
Hvala.
Poštovane kolegice i kolege.
Danas je pred nama Prijedlog Plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2025.g. zapravo ono što je naša trajna obveza koja proizlazi iz punopravnog članstva RH u EU.
I mi sada ovdje možemo raspravljati o procedurama usklađivanja zakonodavstva da bi ispunili vrijeme na raspolaganju o tome što su uredbe ili direktive i koja je razlika među njima ili možemo govoriti o navodnoj transparentnosti procesa ako na ovaj dokument gledamo kao na alat za planiranje usklađivanja pravne stečevine Unije ili možemo raspravljati o pojedinim zakonodavnim prijedlozima navedenima u ovom prijedlogu plana, ali to nas ionako čeka u godini pred nama pa se postavlja pitanje opravdanosti.
Jasno je da donošenjem ovog dokumenta RH potvrđuje učinkovito funkcioniranje u uvjetima punopravnog članstva EU. Međutim, kada je u pitanju promicanje nacionalnih interesa kroz sudjelovanje u kreiranju zajedničkih politika EU, priča nije tako povoljna za Hrvatsku i njezine građane i tome nažalost kontinuirano svjedočimo. Iako hrvatski premijer tvrdi da je Hrvatska aktivan sudionik u kreiranju europskih politika kao odgovora na brojne izazove, između ostalog pazite sada, onih prehrambenih, građani su mu na rubu siromaštva i gladi.
Trebam li podsjećati da imamo relativno neuspješno gospodarstvo ili da imamo 20% građana koji žive u riziku od siromaštva, a u toj populaciji je 40% onih starijih od 65 godina. Trebam li podsjetiti da Hrvatska ne proizvodi u dovoljnoj količini većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za potrebe vlastitog stanovništva. Trebam li možda podsjetiti na najvišu kumulativnu stopu inflacije u eurozoni? Da, onu hrvatsku. Na cijene prehrambenih proizvoda u hrvatskim trgovinama ili na ministra kiflicu i njegove ekonomične savjete građanima i pozive na bojkot trgovačkih lanaca.
Naravno možemo ovdje govoriti o tome u kojoj se mjeri zakonodavstvo koje usklađujemo sa pravnom stečevinom EU uistinu primjenjuje u RH. To je naime bitno pitanje i za državu i za njezine građane.
Ja ću ovdje spomenuti samo jedan primjer, dakle jedan zakon koji je donesen kao posljedica pristupnog procesa Republike Hrvatske, zakon koji imamo već dugi niz godina. Naime, Zakon o suzbijanju diskriminacije. Netko će možda reći da ovo nije bitno pitanje, međutim ja smatram da je itekako bitno.
Naime, unatoč činjenici da je normativni okvir suzbijanja diskriminacije u Republici Hrvatskoj zadovoljavajuć diskriminacija u našem društvu je i dalje snažno prisutna u svim područjima života, a sudska praksa u području zabrane diskriminacije u postupcima pred nacionalnim sudovima vrlo oskudna.
Veliki problem u suzbijanju diskriminacije stvara sporo pravosuđe, ali i neadekvatna primjena zakonskih odredbi u postupcima, a žrtve diskriminacije u značajnoj mjeri ne postupaju po doživljenoj diskriminaciji i sad dolazimo do najvećeg problema zbog nepovjerenja u sustav.
I to je zapravo isključiva odgovornost onih rehabilitiranih koji danas vode državu i to je samo jedan primjer tema o kojima bismo trebali raspravljati. Mi usklađujemo zakonodavstvo i što onda? Zadovoljili smo formalnost i to je to. Što se ovog konkretnog prijedloga tiče SDP će ga naravno podržati, to uopće nije sporno. Međutim, ono što bi trebalo je postaviti pitanje je li uistinu potrebno plenarno raspravljati o popisu zakona odnosno zakonodavnih akata koje Hrvatski sabor možda hoće, a možda i neće donijeti u 2025. godini.
Ja ću zapravo ponoviti ovdje na kraju ono što smo i ranijih godina govorili da bi zapravo trebalo razmisliti o tome da se ovo pitanje drugačije poslovnički uredi ili ako želimo o tome plenarno raspravljati ne bi li bilo logično da onda barem kao informaciju imamo Izvješće o izvršenju za prethodnu godinu i zašto recimo na isti način ne funkcionira pitanje pristupanja OOECD-u i planiranje obveza koje predstoji Hrvatskoj u ovom procesu ili zapravo ostajemo pri stavu da kod europskih pitanja, odnosno obveza koje nam proizlaze iz članstva u Hrvatskoj, odnosno u Vladi ali ovdje s meni s desne strane nema kritičkog promišljanja i raspravljanja o onome što su uistinu interesi Republike Hrvatske.
Hvala.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Ante Kujundžić.
Izgleda da neće kolega Jurčević govoriti ili hoće? Ne znam ili hoće jer se prijavio, pa će izgubiti riječ ako neće biti ovdje ili ga povucite kao klub? Dobro. O.k.
Izvolite.
Hvala predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege.
Sadržaj dokumenta nije inherentno loš, međutim on je prije svega jedan oblik tehničkoga alata za usklađivanje sa EU pravnom stečevinom što je prije svega ništa drugo nego obveza svake članice. Međutim, vrijednosti ovakvog plana ovise prije svega o samome kontekstu, a onda sekundarno i o samom načinu provedbe.
Ovakvi propisi neće riješiti nekakve afere ex post, ali bi spriječili njihovo ponavljanje što ste vi i potvrdili u odgovoru kroz jedan prije svega stroži nadzor sekundarno kroz puno veću i bolju transparentnost, a onda na samome koncu i sankcije.
Ono što u cijeloj toj priči jest problem je to što je Hrvatska često vrlo spora u provedbi europskih pravila. Na primjer Zakon o tržištu plina kako sam vam i rekao kasnijim godinama što korumpiranim akterima daje popriličan prostor za zlouporabe. Ako se ovaj dokument dosljedno primjeni afere poput Hrvatskih šuma kako ste i odgovorili ili plina za cent postale bi rjeđe, ali samo ako postoji politička volja za borbu protiv korupcije. To je ono što i je ključ u cijeloj toj priči.
Da bismo mi razumjeli prije svega kako je uopće došlo do afere plin za cent ili Hrvatske šume moramo pogledati kroz prizmu hrvatskoga političkoga sustava i tu nastaje ovaj ogroman problem zlouporaba. Zapravo taj politički sustav je svojevrstan oblik kombinacije prije svega formalnih demokratskih principa i neformalnih tradicija u navodnicima koje podsjećaju na balkansku verziju house of caars samo sa više rakije i malo manje suptilnosti.
Prije svega demokracija u Hrvatskoj više sliči u navodnicima na demokratiju, jer teoretski vlast se bira na izborima. U praksi često se događa da se partijska lojalnost cijeni više od same stručnosti. Ministarstva i državne firme postaju mjesta za nagrađivanje svojih što stvara teren za korupciju.
Primjerice upravitelj Hrvatskih šuma može biti čovjek koji jedva razlikuje hrast od čempresa, ali je dobar u pisanju pjesama za predizbornu kampanju. Također ono što valja pripomenuti u kontekstu vašeg plana, a onda samim time i same provedbe je da mi imamo problem i nepotizma koji je postao svojevrsna vrsta nacionalnog sporta. Umjesto da se javne pozicije dodjeljuju prema kompetencijama one postaju ili obiteljsko naslijeđe ili usluga za političke dugove, jer ako se rođak, kum ili pijani drug sa fakulteta koji je sada ministar vaša šansa za dobit tender za drva ili za plin skaču za 300 posto.
Sljedeći treći problem sa kojim se mi moramo suočiti jest da je proračun jedna javna tajna koja više nikome ni nije tajna. Državni novac se često tretira kao besplatna karta za lunapark jer afere Plin za cent je savršen primjer sklapanja ugovora po principu kreativnog računovodstva gdje se cijene plina podešavaju kao volumen na televizoru, a javnost pritom gleda u zid jer afere poput ovih nisu greške sustava, to je ono što je ključ. One su sustav dok god se vlast dijeli prema partijskim knjižicama umjesto prema sposobnostima, dok god se proračun smatra osobnim džepom i dok god inspekcije imaju manje moći od konobara u kafiću Hrvatska će imati premijere ne samo u nogometu nego i u kreativnom računovodstvu.
Ono što i na što ću se osvrnuti u svom nastavku jest dokument koji je pred nama i prije svega on ima određene prednosti. Ja ću te prednosti taksativno i nabrojati. Dakle, prije svega on nam ne jamči, ali na papiru vrlo jasno daje nam do znanja da će povećati transparentnost i da će prije svega povećati pravnu sigurnost. Stroga pravila primjerice o deforestaciji tržištu plina i svemu inome one uistinu mogu smanjiti prostor za korupciju u sektorima poput šumarstva ili energetike. Ako se provode dosljedno dokument bi mogao spriječiti nove afere poput Hrvatskih šuma ili one afere Plin za cent.
Samo ću pripomenuti po koracima kako je izgledala ta afera Plin za cent i kako bi ovaj dokument trebao spriječiti ili eliminirati određene korake. U koraku broj jedan u aferi Plin za cent Vlada je odlučila da Hrvatskoj treba plin ali samo od pouzdanih u navodnicima pouzdanih dobavljača. Spojler je pouzdani su oni koji dijele profit samo s određenim ljudima. U koraku broj dva potpiše se ugovor s firmom koja nudi plin po cijeni koja je malo iznad tržišne. Zašto se to radi? Pa zato što je vlasnik firme bratić primjerice od šefa nekakvoga kabineta. U koraku broj tri državni regulator prigrli svoju omiljenu ulogu, a ta uloga je uloga statista. Njihov moto je ako ne gledamo problema nema jer ga mi nismo vidjeli. I u koraku broj četiri potrošači plate račune, a razlika u cijeni završi na računima u offshore bankama. Sretni smo jer bar imamo toplinu i to ne samo dakle u našim apartmanima.
Različiti primjeri iz EU oni zapravo kažu da zahtjevi za praćenje porijekla drva u točki 32. onemogućili bi nelegalnu sječu koja je čest izvor pronevjera. Ono što je također prednost ovog dokumenta što na papiru kaže da će doći do zaštite potrošača, a onda samim time i do zaštite okoliša. Propisi o ekološkim obveznicima u točki broj 2. ili ugljičnoj prilagodbi točka 48. nameću održive prakse što je korisno dugoročno iako kratkoročno poprilično skupo.
Pristup europskim fondovima sa usklađivanjem zakona otvara vrata financiranju projekata primjerice obnove prirode iz točke 47. iz EU proračuna što Hrvatskoj uistinu treba. Međutim, kad izuzmemo ove prednosti ostaju nam i određene mane koje nam, do kojih će nam doći i koje će nam biti na našim leđima, ne naših osobno ali na leđima građana definitivno. Dakle, prije svega birokratski teret jer male zemlje poput Hrvatske nemaju kapacitete za brzo prilagođavanje. To je ono što je problem broj jedan. Primjerice šumari će trošiti vrijeme na dokumentaciju umjesto na rad u šumi o čemu možemo više vidjeti u točki 32., a start up-ovi ne ispunjavaju EU forme umjesto, će potrošit vrijeme na ispunjavanje EU formi umjesto na određeni oblik inovacija o kojima možemo čitati u točki broj 16.
Također je mana gubitak fleksibilnosti jer Hrvatska ne može prilagoditi pravila svojim specifičnostima. Na primjer Zakon o umjetnoj inteligenciji iz točke 16. nametnut je iz Bruxellesa, a ne dizajniran za hrvatsko tržište, a razlika tržišta i svih ostalih razlika koje postoje među članicama ne možemo pokriti jednim univerzalnim dokumentom.
Slijedeća mana koja nam je vrlo jasno vidljiva je da nam postoji rizik ovisnosti o EU. Da bismo, dakle ako Hrvatska ne razvije vlastitu strategiju npr. za energetiku mi ćemo postati ovisni o tuđim rješenjima. Primjer, usklađivanje tržišta plina točka 62. može povećati cijene za potrošače, ali Hrvatska nema utjecaj na cijenu u EU.
Sporost provedbe je također jedna od mana jer Hrvatska često kasni sa implementacijom. Mi smo ovdje svi svjedoci, pa između ostaloga i Zakonom o tržištu plina koji je trebao biti usklađen prije nekoliko godina. Dok se čeka korumpirani akteri koriste sive zone i je li na kraju dana ovaj dokument dobar. Što o njemu možemo reći? Pa možemo reći da je on dobar ili loš ovisi o tome tko ga čita. Građani koji žele manje korupcije sigurno će reći da je ovaj dokument dobar i da je on jedan svojevrsni korak naprijed. Poduzetnici, pa evo konkretno u šumarstvu i energetici mogu reći da će on biti poprilično opterećujući zbog birokracije koja će im se staviti na leđa. Ako pitate nas političare mi o ovom dokumentu možemo reći da ovisi o tome želimo li se boriti protiv korupcije ili želimo zadržati status quo o tom će ovisiti naš govor o ovom dokumentu. A dokument je više-manje jedan neutralan alat. Njegova vrijednost ovisi o tome hoće li Hrvatska iskoristiti priliku napokon za reforme ili će ga svesti na jedan oblik puke formalnosti. Ako se provodi dosljedno i transparentno kao dva ključna postulata on može biti koristan, a ako se ignorira ili izobliči postat će još jedan papir u ladici.
Dakle, dokument možemo slobodno reći on per se nije loš, ali on je samo polazna točka. Prava vrijednost bi trebala tek biti stvorena kroz poštenu provedbu. Hoće li doći do te poštene provedbe to ćemo tek vidjeti.
S druge strane ovaj dokument možemo promatrati kao još jedan dokaz da smo postali samo izvršni organ EU pri čemu slijepo slijedimo upute iz Bruxellesa. Naša suverenost također je postala iluzija, a naša kreativnost je zamijenjena birokracijom. Umjesto da budemo domaćini u vlastitoj kući postali smo podstanari u europskom stanu plaćajući najamninu i slušajući što nam se kaže, a najgore od svega čini se da nam je to svejedno i u tom je najveći problem, svejedno nam je jer gdje god zagrebemo mi imamo aferu, imamo namještanja, imamo pogodovanja, imamo korupciju i imamo sve ino dok pokušavamo preživjeti iz dana u dan. Hvala vam.
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovana zastupnica Jelena Miloš, izvolite.
Dobar dan poštovane kolegice i kolege, kao što sam rekla na Odboru za europske poslove pozvala sam da Hrvatska što prije u svoje zakonodavstvo prenese Direktivu o dužnoj pažnji za održivo poslovanje. Ta direktiva se formalno mora prenijeti u zakonodavstvo do 2026.g., no tražila sam da se usvoji i ranije, po mogućnosti već ove godine i zato je dobro čuti od državne tajnice da se već radi na direktivi i ja se uistinu nadam da će ona što skorije i biti usvojena.
Dva su razloga zašto sam tražila da se ova direktiva što prije usvoji. Prvi razlog je načelan, naime radi se o direktivi koja obvezuje multinacionalne kompanije, ali i druge velike tvrtke na što veću odgovornost i na veću odgovornost prema svojim radnicima, prema zaštiti okoliša i ljudskim pravima, dakle tu se nameću konkretnije i veće obeveze poslodavaca prema svojim radnicima, prema zaštiti okoliša i prema ljudskim pravima. Uvijek sam se zalagala i zalagat ću se da se što prije prenesu i u ovom saboru usvoje upravo takve direktive, dakle kao što su ova Direktiva o održivom poslovanju, kao što je to uostalom Direktiva o transparentnosti plaća, kao što je to bila i Direktiva o minimalnoj plaći, dakle takve direktive koje izravno i opipljivo utječu na bolji životni standard građana EU jer ja smatram da je upravo to glavna, glavna zadaća EU dakle briga o svojim građanima. Drugi razlog zašto sam to tražila je vrlo konkretan, tražila sam da se ova direktiva što prije usvoji i zato jer bi se njome potencijalno mogao naći zakonski model kojim bi se riješila zaostala potraživanja svih onih radnika tvrtki koje su nekad bile u državnom vlasništvu, otišle u stečaj i likvidaciju, a do dan danas zapravo još uvijek traže svoje zaostale plaće, a država nije pronašla model da im to isplati.
Krajem prosinca sam kao predsjednica Odbora za europske poslove primila bivše radnike tvrtke Revija iz Šibenika i tvrtke Plobesta, radi se o ugašenim tvrtkama koje su nekad bile u većinskom državnom vlasništvu, ali do dan danas im država nije isplatila zaostale plaće, radi se o 325 radnika i radnica šibenske Revije koji su dakle koji od države još uvijek traže svojih 9 zaostalih plaća i oko 290 radnika Plobesta koji nikad nisu dobili svojih čak 25 plaća na koje čekaju više od 20.g.. S obzirom da je stečaj ovih firmi zaključen, na njih se kao što sam rekla ne mogu primijeniti postojeći zakoni, pa su radnici od države tražili i traže da se pronađe model odnosno nekakvo zakonsko rješenje kojim bi se ta zaostala potraživanja mogla isplatiti i kao što sam rekla kao jedan od tih modela vide i da se ta zaostala potraživanja i njihov način isplate urede kroz prijenos ove direktive koja podrazumijeva veću odgovornost poduzeća za svoje radnike, naročito države koja bi trebala bit odgovoran poslodavac i primjer svim drugim poslodavcima.
Radnici već dugo traže sastanak s Vladom, međutim do dan danas ih nitko još iz Vlade nije primio, makar je prije izbora Vlada obećala da će pokušati pronaći rješenje za njihov problem. Radnici su u prosincu došli u Zagreb, bili su i tu u saboru, primili su ih klubovi zastupnika, između ostalog i naš klub, no tada ih nije primio nitko iz Vlade. Ovaj tjedan radnici su ponovno poslali dopis kojim traže sastanak s Vladom i tom dopisu su priložili 300 potpisa radnika Plobesta kojim traže rješenje za svoje probleme.
Pozivam i ovom prilikom da netko iz Vlade pročita te njihove dopise, da prime radnike Plobesta i Revije kojim je države ostala dužna plaće, da im kažu kako stoje stvari, da li mogu i da pokušaju pronaći zakonsko rješenje za njihove probleme odnosno da vide koji bi bio najbolji model da se ta, da se ti problemi riješe, a ova direktiva samo je jedan od potencijalnih, potencijalnih rješenja.
Vjerujem da se neki od vas pitaju zašto sam na temi usklađivanja pravne stečevine EU toliko govorila o radnicima i njihovim zaostalim potraživanjima, pa ću zato završiti kako sam i počela. Ja vjerujem da kao saborski zastupnici trebamo zagovarati što više europskih direktiva koji, koje brinu o stvarima koje su zaista bitne građanima EU, to su radnička prava, to je zdravstvo, to su obrazovanje, to je stanovanje, to su teme koje su najbitnije građanima. Jedna takva direktiva koja se još nije prenijela jest Direktiva o dužnoj pažnji, o kojoj sam govorila, koja predviđa odgovornost poslodavaca, pa tako i države kao poslodavca i ja vjerujem da takve direktive zapravo što prije trebamo prenijeti u hrvatske zakone. Zahvaljujem.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Maksimilijan Šimrak, izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege, kao što je već uvodno i rečeno ovdje se radi o formalnoj obvezi koja proizlazi iz našeg članstva u EU, plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2025. g. predviđa donošenje svih zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina EU. Kroz ovo usklađivanje, naravno, imamo priliku i za unaprjeđenje našeg pravnog sustava, da on bude što pravedniji, dostupniji, da ljudi jednostavno imaju veće povjerenje u naš pravni sustav, da se radi i da se poboljšava kvaliteta života svih naših sugrađanki i sugrađana i da se na kraju dana i ojača naše gospodarstvo, da Hrvatsku učinimo modernijom, konkurentnijom i pravednijom državom.
Usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU ključno je za osiguravanje pravne sigurnosti i predvidljivosti za građane i poduzeća. Omogućava ravnopravno sudjelovanje Hrvatske na jedinstvenom europskom tržištu te olakšava trgovinu i ekonomsku suradnju, naravno sa drugim državama članicama, njom poboljšavamo zaštitu i potrošača, zaštitu okoliša, radnika i prije svega, svih temeljnih ljudskih prava. Ona nam omogućava učinkovitu primjenu i EU fondova te naravno, financiranje svih razvojnih projekata u RH. Ovim usklađivanjem zakonodavstva možemo reći da je ono važno kako bi dalje pratile promjene u EU propisima i kako bi se jednostavno osiguralo njihovo što bolje i što pravilnije provođenje i zato pozivam sve klubove da podrže ovaj prijedlog.
Naravno, Klub HDZ-a će prijedlog podržati. Hvala lijepo.
Hvala vam lijepa. Time zaključujem raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

25

  • Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2025. godinu
11.02.2025.
Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2025..
Predlagatelj je Vlada. Rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlozima saborskih radnih tijela dajem na glasovanje Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2025.g., molim glasujmo.
136 glasova, 131 za, 5 suzdržanih, što znači da je donesen Plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2025..
Klub zastupnika Možemo! predlaže HS donošenje zaključka koji glasi:
Obvezuje se Vlada RH da u roku od 60 dana od donošenja ovog zaključka uputi u proceduru prijenos Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje u hrvatsko zakonodavstvo. Spomenutom direktivom osigurava se veća zaštita radnika, a njezinim se prijenosom potencijalno omogućava i pronalaženje modela za rješavanje pitanja potraživanja radnika Revije, Plobesta i drugih radnika čije su tvrtke u trenutku zatvaranja bile u većinskom vlasništvu države.
Dajem na glasovanje ovaj prijedlog zaključka.
Zaključak nije dobio potreban broj glasova, 137 je glasalo, a 59 je bilo za, 1 suzdržan i 77 bilo je protiv.
Imamo još jedan zaključak, Klub zastupnika Možemo! i Klub zastupnika SDP-a predlažu HS donošenje zaključka koji glasi:
Obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana uputi u saborsku proceduru Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ Akt o digitalnim uslugama.
Vlada RH također se obvezuje da žurno pristupi implementaciji Uredbe EU 2024/1083 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU Europski akt o slobodi medija.
Dajem na glasovanje ovaj prijedlog zaključka.
Glasovalo je 132 zastupnica i zastupnika, 54 za, 3 suzdržana, 75 protiv, što znači da predloženi zaključak nije dobio potreban broj glasova.
PDF