Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 5
PDF
Svi govornici
17
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 115
23.01.2025.
Radin, Furio (Nezavisni)
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda:
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 115
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH. Sukladno čl. 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakon raspravi po hitnom postupku pa se amandmani mogu podnositi do kraja rasprave prema čl. 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
S nama je državna tajnica u MUP-u gospođa Irena Petrijevčanin koja će nas uvodit u temu. Izvolite.
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
… potpredsjedniče HS-a, cijenjene zastupnice i zastupnici.
Važeći Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kao što znate primjenjuje se od 2. srpnja 2015.g., a zadnje izmjene i dopune su provedene 1. travnja 2023.g.. Ovaj prijedlog zakona upućuje se u hitnu proceduru iz sljedećih razloga, prije svega je potrebno omogućiti produljenje privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine i nakon 4. ožujka ove godine i drugi razlog je zapravo inkorporiranje određenih uredbi Europskog parlamenta i Vijeća, a radi se o nekoliko uredbi, Uredba 1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja '24. o upravljanju azilom i migracijama i izmjene dvaju Uredbi 1147, 1060 i Uredba 2013 čije su se neke odredbe već i počele primjenjivati u 11. lipnju '24.g..
Ovaj zakon je bio na e-Savjetovanju od 19. prosinca '24. do 7. siječnja ove godine i nije bilo nikakvih komentara niti primjedbi. Ono što je bitno reći da je važećim Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisano da Vlada RH donosi Odluku o uvođenju privremene zaštite temeljem odluke Vijeća EU o postojanju masovnog priljeva. Navedenim zakonom su propisana sva prava i obveze osoba pod privremenom zaštitom.
Uvođenjem ove privremene zaštite zapravo je već omogućeno rješavanje pitanja raseljenih osoba izvan sustava međunarodne zaštite država članica, uključujući i Hrvatsku i zapravo je propisano da se privremena zaštita odobrava na vrijeme od jedne godine. Istekom tog roka ona se automatski mogla produžiti na još šest mjeseci odnosno najduže na godinu dana i iznimno se mogla produžiti još najviše godinu dana, ali na temelju odluke Vijeća EU.
Ono što je bitno istaknuti da je na razini EU privremena zaštita ovaj institut prvi puta aktivirana u ovom smislu provedbenom odlukom '22.g. na početno razdoblje od godinu dana znači do 4. ožujka '23.g., nakon toga je automatski produljena na još jednu godinu znači do 4. ožujka '24.g. i sad imamo treće produljenje do 4. ožujka '25.g. odnosno još godinu dana.
Kako razlozi za tu privremenu zaštitu o kojoj upravo sad i govorimo postoje i dalje, Vijeće je donijelo provedbenu odluku kojom se onda privremena zaštita produljuje od 4. ožujka '25. još godinu dana znači do 4. ožujka '26.g. i temeljem prve provedbe odluke Vijeća je Vlada donijela odluku o uvođenju privremene zaštite, govorimo tad o ožujku '22., a isto tako sada ponovno govorimo o zadnjoj odluci koja stupa na snagu zato što je na razini EU procijenjeno da postoji i dalje rizik od eventualnog masovnog raseljavanja većeg broja osoba koje bježe iz Ukrajine u Uniju i zemlje članice, uključujući naravno u Hrvatsku jer je i dalje postoje određene nestabilnosti i tamošnja situacija ratnog stanja. I takvo neriješeno stanje onda u kombinaciji sa teškom humanitarnom situacijom u Ukrajini zapravo može uzrokovati i iznenadno dodatno povećanje broja dolazaka raseljenih osoba iz Ukrajine u EU. I u tom smislu kada bi ova privremena zaštita uskoro prestala kako bi ovdje bio slučaj da ne donesemo ovaj hitni zakon, sve bi te osobe hipotetski potencijalno mogle tražiti međunarodnu zaštitu i postojala bi opasnost za uopće normalno funkcioniranje nacionalnih azilnih sustava.
Budući da je Europska komisija donijela ukupno tri provedbene odluke o trajanju produljenja privremene zaštite, time se, evo, vidimo nastoji i dalje osigurati zaštita raseljenim osobama iz Ukrajine, ovim kojim su već raseljene i eventualno budućim.
Što se tiče trenutačnog stanja na današnji dan u RH, imamo odobrenih 27 710 privremenih zaštita osobama iz Ukrajine. Bitno je reći da ne želimo, naravno, enormno opterećenje niti nekontroliran broj zahtjeva s obzirom da te raseljene osobe mogu podnijeti zahtjeve za međunarodnu zaštitu i u tom smislu je važno donošenje ovih izmjena. Ono što sam dodatno već spomenula, dodatni razlog je jedan na razini EU koji nisam rekla u uvodnom dijelu, a to je da 11. lipnja '24. g. nakon usvajanja pakta o migracijama i azilu, jedan dio, odnosno dva pravna instrumenta pakta su već u primjeni.
To su dvije uredbe i još neke uredbe koje neću pojedinačno nabrajati, ali ovo je prilika da se krene u usklađivanje onih uredbi koje su trenutno u primjeni odnosno koje će bit primjenjive, a tiču se strateškog upravljanja migracijama i obveze država članica za donošenje nacionalnih strategija u upravljanju migracijama i azilom i odredbe vezane za obavezni mehanizam solidarnosti, to je novi institut, tzv. godišnja pričuva solidarnosti.
Kao što vam je, vjerujem, poznato, pakt predstavlja prvi puta sveobuhvatna pravila u upravljanju migracijama i zapravo uspostavi zajedničkog sustava azila. On se sastoji od 10 uredbi, odnosno sastojat će se, jedne direktive i njegova primjena će početi u lipnju '26. g., za godinu dana. Ono što se očekuje da svaka država donese nacionalnu strategiju za upravljanje migracijama i to je zapravo obveza država članica po jednom dijelu odredbi koje se već primjenjuju i po onom dijelu koji će tek biti u primjeni.
Naravno da će svaka država uzimati u obzir svoju specifičnu situaciju i svoj zemljopisni položaj, strategije će se izrađivati na predlošku Europske komisije, a taj predložak još nije ni napravljen, on će se tek odnosno on je u izradi i usvojit će se početkom veljače ove godine i sadržavat će određene kriterije i onda na temelju tih nacionalnih strategija dakle koje će se tek donijeti, EK će izraditi sveobuhvatnu strategiju do kraja ove godine koja će se provoditi u sljedećem petogodišnjem razdoblju.
Još samo na kraju želim istaknuti da je u MUP-u osnovana i radna skupina koja je već izradila nacionalni plan za provedbu pakta o azilu i migracijama i to krajem prošle godine, '24. On je već dostavljen EK i isto tako, postoji i međuresorna skupina koja priprema izradu nacionalne strategije, tako da smo spremni i za tu obvezu.
Novi institut koji sam spomenula, godišnja pričuva solidarnosti zapravo je utvrđivanje okvirnog postotka doprinosa koji se može staviti na raspolaganje državama članicama pod migracijskim pritiskom i uzimat će se u obzir ono što je propisano, a to su tri mjere. Jedna mjera je premještanje tražitelja međunarodne zaštite, druga mjera su financijski doprinosi i treće su alternativne mjere za države članice.
Na Odboru za zakonodavstvo predložen je jedan amandman, koji nomotehnički dorađuje sadržaj ovog Zakona na čl. 2, a on glasi, u čl. 2 st. 2 iza riječi zakonu zarez, dodaje se riječi koje nisu posebno definirane i te riječi se brišu. Tako da, ovim putem prihvaćamo i taj amandman.
Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
G. Josip Ostrogović, izvolite.
Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovana državna tajnice. Smatram kako je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti nužan korak u prilagodbi našeg sustava, realnostima s kojima se suočavamo. Produženje privremene zaštite na razdoblje duže od 3 godine za raseljene osobe iz Ukrajine šalje snažnu poruku humanosti i solidarnosti, što bi trebao biti temelj svake demokratske države.
Pitanje koje se postavlja jest kako će ovakva odluka dugoročno odraziti na naš sustav azila i migracija koja ima svoje kapacitetske granice te hoće li se uvesti dodatne mjere za jačanje smještajnih kapaciteta integracijskih programa i koordinaciju s lokalnim zajednicama kako bi sustav ostao održiv? Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče. Trebamo razlikovati zapravo međunarodnu zaštitu odnosno sustav azila od privremene zaštite. Ovim izmjenama zakona u hitnoj proceduri upravo se regulira privremena zaštita kategorijama raseljenih osoba prije svega iz Ukrajine i ta odluka je zapravo o uvođenju privremene zaštite u RH donesena 24. veljače '22. g. sukladno, slijedeći takve odluke EK-a. Upravo kako ne bi došlo do opterećenja sustava azila, odnosno tražitelja međunarodne zaštite pojačanih, pojačanog kapaciteta prema RH i drugim članicama EU, događaju se ove hitne izmjene zakona zato što, kako sam rekla u uvodnom izlaganju i dalje postoji potencijalna opasnost od većeg broja raseljavanja osoba iz Ukrajine.
Radin, Furio (Nezavisni)
G. Nino Raspudić.
Raspudić, Nino (Nezavisni)
Poštovana državna tajnice. Ovim Zakonom mijenja se čl. 79 Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, a obrazloženje zakona kaže kako je to potrebno kako bi se moglo automatizmom produžiti privremenu zaštitu koju RH pruža ljudima iz Ukrajine, a koji bi po sili sadašnjeg zakona, prestala bi dakle ta zaštita s istekom 3.g. otkako je odobrena.
E sad s obzirom da se u europskom zakonodavstvu, konkretno o privremenoj zaštiti ništa bitno nije mijenjalo, zanima me otkud uopće u prvom redu ovo ograničenje od maksimalne 3.g. koje u našem zakonodavstvu postoji već 10.g. da bismo ga sada odbacili kao da nije ni trebalo postojati, kako je moguće, a ta odredba o maksimalnom trajanju privremene zaštite nije dosad bila diskutabilna, niti ju je itko osporavao, a sada je se rješavamo? Ili još konkretnije, kako je moguće da su obje odredbe, jedna ograničavajuća, a jedna bez ograničenja, obje usklađene s europskim pravom, kako je to moguće?
Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa.
Kao što sam rekla u uvodnom izlaganju možda niste dovoljno dobro pratili ili možda niste dovoljno dobro u meritumu i to je moguće. Na razini EU privremena zaštita je prvi puta aktivirana provedbenom odlukom Vijeća '22.g. na početno razdoblje od godinu dana. Nitko nije mogao predvidjeti zapravo trajanje sukoba u Ukrajini i neriješenu situaciju i potencijalno raseljavanje osoba iz Ukrajine. Nakon toga su automatski još dva puta produljavane te odredbe odnosno privremena zaštita koja je postala obligatorna za sve države članice budući da se osobe iz Ukrajine potencijalno raseljavaju u razne države članice EU, dakle nitko nije mogao predvidjeti ni uključujući Vijeće EU, a ni Europsku komisiju u trajanje ovog sukoba.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Glasovac, potpredsjednica, izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam.
Poštovana državna tajnice, trenutni tranzitno smještajni centar u Dugom Dolu u Općini Krnjak koji djeluje već više od godinu dana uopće se ne spominje u ovom zakonu iako je on jedan od objekata u kojem se privremeno smještaju tražitelji međunarodne zaštite i unatoč činjenici što ste vi već najavili da će se on sukladno paktu o azilu i migracijama prenamijeniti u screaminig centar. Jedina informacija koju imamo iz MUP-a je ta da se tamo provodi registracija tražitelja međunarodne zaštite koji se potom preveze u prihvatilište u Zagreb. Međutim ono što imamo informaciju je da ovdje uopće u tom kampu nije osiguran pristup udrugama koje pružaju pravnu, zdravstvenu i humanitarnu pomoć, te budućem screaming centru, je li točna ta informacija da kamp ne pruža pravnu, humanitarnu ni zdravstvenu pomoć izuzev hitne pomoći? Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor izvolite.
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa.
Koliko je meni poznato to nije točna informacija, mogu se raspitat, ali nemam, ne raspolažem s takvim informacijama.
Što se tiče prihvatnih centara za strance recimo Tovarnik, Trilj i naveli ste ovo, znači tu se radi o prihvatnim centrima za državljane trećih zemalja ili iz Europskog gospodarskog pojasa, ali opet o državljanima trećih zemalja, oni su tamo privremeno na boravku i vraćaju se uz pomoć Frontexovog projekta ili naše razmjene. Mi zapravo bilježimo manji broj takvih državljana odnosno ja bih rekla da je negdje cca. 65% tamo sada smanjen priljev tih tražitelja međunarodne zaštite, ali to je posve drugo pitanje od ove teme koja je danas, a to je privremena zaštita za raseljene osobe iz Ukrajine.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Salopek.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena državna tajnice, ovim prijedlogom zakona predlaže se izmijeniti čl. 79. zakona s obzirom na to da je na snazi zakonska odredba koja propisuje da je najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite 3.g. čime nije ostavljena mogućnost produljivanja te privremene zaštite nakon 4. ožujka 2025.g. ili dok postoji potreba.
Što bi i kakva bi bila posljedica prestanka privremene zaštite, pogotovo za narode Ukrajine i ostale narode? Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa.
Kao što sam rekla postoji rizik od budućeg eventualnog masovnog priljeva i raseljavanja većeg broja osoba koje bježe iz Ukrajine u zemlje članice EU i RH je također izložena tom riziku. Vidim da možda iz dosadašnje rasprave cijenjeni zastupnici nisu svi shvatili distinkciju između međunarodne zaštite i privremene zaštite u RH za raseljene osobe iz Ukrajine. Ovdje govorimo isključivo o raseljenim osobama iz Ukrajine i govorimo o odluci Vlade koja je stupila na snagu 7. ožujka '22. i kako je zapravo Vijeće EU produžavalo te odluke odnosno potrebu privremene zaštite za sve države članice, tako se to primjenjivalo i na RH. Postoji potencijalni rizik u slučaju da se ukine privremena zaštita da svi ovi, osobe koje imaju privremenu zaštitu zatraže međunarodnu zaštitu azila, to bi bio velik pritisak na Hrvatsku.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Juričev-Martinčev.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, govorili ste i o mehanizmu solidarnosti, također i RH ima obvezu sudjelovanja kao država članica. Obzirom na broj stanovnika u RH, kao i ukupni BDP, bilo bi dobro da naši sugrađani znaju o kojim se iznosima radi, kolku financijsku obvezu imamo po tom pitanju, te kad je u pitanju institut premještanja o kojem broju osoba govorimo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvažena zastupnice, istina je da se uvodi jedan novi institut koji će u svakom slučaju biti koristan za sve države članice, naročito i za Hrvatsku. Izračunava se okvirni doprinos za svaku državu članicu na način da imamo zadanu formulu, a to je broj stanovnika i društveni bruto proizvod države članice, a podatke se uzima iz Eurostata, što će reći da je za Hrvatsku to okvirno 0,65% razine Unije, što zapravo iznosi 195 osoba ako računamo da je 0,65% od 30 tisuća osoba koje su na razini Unije odnosno koje bi se potencijalno premjestili ili ako govorimo o financijskom doprinosu koji je druga stavka ovog mehanizma onda je to tri milijuna devetsto milijuna eura, tri milijuna devetsto tisuća eura financijskih doprinosa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Mrak-Taritaš.
Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana državna tajnice, vi ste pri kraju svog izlaganja spomenuli nešto što mislim da je izuzetno važno, a to je Strategija upravljanja migracijama. Na razini EU tema ilegalnih migracija mislim da nam je svima jasno što i kako je, no međutim ono što je ostalo nekako ispod rada je upravljanje migracijama, upravljanje načinom na koji oni koji dolaze, da tako nazovem ne ovih ilegalnih nego ovih legalnih koji su potrebni za razvoj gospodarstva EU.
Živimo u jednim izazovnim vremenima gdje je dolaskom Trumpa na čelo SAD-a su se tamo stvari znatno promijenile, tako da cijenim da je to izuzetno važno, važna je uloga Hrvatske država u različitim dogovorima. A ono što mene zanima, dakle veljača je neki datum kad će to bit na razini EU, vi ste rekli da je priprema na razini Hrvatske već napravljena kad cijenite da bi to moglo biti u javnoj raspravi, a onda ide svoj put dalje kako već je? Hvala lijepa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa. Mi svoje obveze kao resor koji je ovdje nadležan ispunjavamo pravovremeno prema Komisiji. Ono što je bitno, a to sam istaknula da je pakt zapravo prvi puta imamo sveobuhvatna pravila o upravljanju migracijama, to ste i vi spomenuli, međutim taj pakt zapravo kako sam i rekla početak primjene je 12. lipnja '26.g., međutim isto tako neke odredbe su već stupile na snagu.
Što se tiče obveze donošenja nacionalne strategije, ta obveza stupa na snagu, imamo kratkoročne i dugoročne ciljeve recimo da početak predložak ovaj koji mi čekamo Komisija izrađuje u veljači tako da kad dobijemo taj predložak onda mi dalje kao nacionalna kontaktna točka odnosno Vlada prema Komisiji upućuje svoj prijedlog.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Baričević.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a.
Uvažena državna tajnice, evo pozdravljam produljenje ovog instituta privremene zaštite na razdoblje dulje od tri godine, a za raseljene iz Ukrajine s obzirom da je i ova agresija Rusije na Ukrajinu nije završila i dalje možemo očekivati priljev raseljenih osoba. Isto tako i ove koje su sad zatražile zaštitu u RH dovelo bi s obzirom da je njihov status na dan 21. siječnja '25.g. izlazi onda bi ih dovelo u jednu nepovoljnu situaciju i dobro je da danas pozdravljamo ovo produljenje, dobro je da ga imamo tu i da ga mijenjamo. A ono što mene interesira da nam dodatno pojasnite institut godišnje pričuve za solidarnost. Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor molim.
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa. Cijenjena zastupnice upravo sam uvaženoj zastupnici Juričev-Martinčev pojasnila i kako funkcionira izračun za RH 0,65% od 30 tisuća i od kojih se dijelova sastoji taj institut.
A vezano za vašu opasku oko tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na tražitelje privremene zaštite iskoristit ću onda ovu repliku da kažem da je u Hrvatskoj zapravo u prošloj i pretprošloj godini smanjen broj tražitelja međunarodne zaštite i za razliku od ove privremene zaštite raseljenih osoba iz Ukrajine o kojoj sada govorimo i koja je tema ove točke, ovdje se radi o državljanima Sirije, Turske, Rusije, Afganistana i Egipta i od traženih 26 odnosno 27 tisuća odobreno je samo 80, tako da su to relacije u kojima se krećemo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jurčević.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovana državna tajnice. Migracije su iznimno složena multidisciplinarna tema, a isto su tako važan društveni problem. Već ste rekli da postoji radna skupina interesorna koja priprema našu nacionalnu strategiju, pa me zanima koji su znanstvenici bili i znanstvene institucije uključene budući u Hrvatskoj imamo znanstvenike i znanstvene institucije koje se više desetljeća, a pogotovo znanstvenici sa međunarodnim referencama bave tom temom, pa me zanima koga ste uključili u tu radnu skupinu jer o toj nacionalnoj strategiji zapravo ovisi budućnost Hrvatske?
Radin, Furio (Nezavisni)
izvolite odgovor.
Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HDZ)
Hvala lijepa. Ovo je operativna radna skupina na razini resora koja … uključuje ovu razinu interdisciplinarne suradnje.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gotovi smo sa replikama.
Ima li izvjestitelja odbora tko želi uzeti riječ?
Povreda poslovnika ko? A g. Jurčević izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo skrećem pozornost hrvatskoj javnosti ako već izvršna vlast i ministarstvo to ne razumije. Dakle, smatram da se nikako nacionalna migracijska strategija ne može raditi bez znanstvenika ili institucija koje se time bave više desetljeća, ako se takve institucije i znanstvenici ne uključe smatram da će to biti katastrofa od strategije ili nećemo imati strategiju kao što ju i nemamo. Hvala lijepo.
Radin, Furio (Nezavisni)
Znači ne ulazeći u sadržaj odgovora opomena jer je bila replika.
I sada g. Ranko Ostojić će govoriti u ime Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.
Ostojić, Ranko (SDP)
…/Govornik naknadno uključen./… štovane kolegice i kolege, štovana državna tajnice sa suradnicom.
Privremena zaštita u skladu sa važećim zakonom odobrava se u izvanrednim okolnostima u slučaju masovnog priljeva, predstojećeg masovnog priljeva itd., a ono šta ovdje treba otvoreno reć zapravo se odnosi na ljude iz Ukrajine njih 27 cca tisuća na 14. siječnja koji je podatak dalo MUP. Maksimalno trajanje je 3 godine i iz ovih razloga da bi pokušali na neki način riješiti da nemamo protuzakonito postupanje Vlada je predložila ovu izmjenu zakona jer bi ograničenje onemogućilo da se realizira ono isto što se i u EU temeljem donošenih akata u EU osigurava naravno nije se očekivalo da će ovoliko trajat da osobe koje su raseljene iz Ukrajine, a njih 27 tisuća 615 je dobilo odobrenje za privremenu zaštitu u RH ne trpe one posljedice radi kojih se zapravo privremena zaštita i daje.
Naime, još treba spomenut da je Pakt o migracijama jedan od najvažnijih dokumenata koji je usvojila EU u lipnju prošle godine i sa rokom usklađivanja, između ostaloga navodi da je potrebno pripremit naravno migracijsku strategiju. Evo ja moram podsjetiti ovaj sabor ovdje da je više godina uz sva nastojana koliko smo to nastojali govoriti a to je zadnja migracijska politika RH je usvojena u Hrvatskom saboru za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Nakon toga je stalo pravdanje bilo, a to je da ćemo mi poštovat europske odredbe, da nam ne treba migracijska strategija iako evo sad u ovom zakonu izrijekom piše da tu migracijsku strategiju moramo usvojit odnosno da taj strateški dokument treba biti usvojen i nacionalni akt, moram odmah upozorit ono što vjerojatno nećemo primijetit kao i obično, a to je taj akt od nacionalnog interesa neće doći u Hrvatski sabor.
Naime, zakonom je propisano i prijedlogom zakona koji imamo pred sobom da to napravi Vlada RH. Smatram da je to pogrešno i naslanja se na razgovor o tome da bi zapravo trebalo tu strategiju i strateški važan dokument napravit na način da se uključe ne samo znanstvenici već i udruge civilnog društva odnosno svi oni koji mogu u ovom trenutku pomoći da dobijemo kvalitetan sustav upravljanja azilom, migracijama i da taj srednjoročni akt strateškog planiranja bude donesen upravo na onom mjestu gdje je to potrebno, a to je barem u Hrvatskom saboru. Znači kažem u članku, Članku 19a. uredno stoji akt strateškog planiranja na prijedlog ministarstva donosi Vlada RH. Nije pitanje sad izražavanja nepovjerenja hoće li to bit napravljeno ili neće, ali iskustvo koje govori da ovih proteklih godina smo zapravo imali odbijanja da se takav strateški dokument donese uopće, a sad evo ići će samo na Vladu, a ja bi podsjetio da je još u listopadu '24. godine između ostaloga i zamjenik pučke pravobraniteljice smatrao štetnim brisanje zakonske obveze koja je nalagala donošenje sveobuhvatne migracijske politike. Znači mi smo tada u izmjenama Zakona o strancima došli do situacije da se skida obveza koja je prije toga postojala u zakonu, nije se provodila, a sada ćemo na temelju evo ovih odredbi u ovome zakonu morat donijeti strateški dokument ali ne u saboru već na Vladi RH.
Također, moram istaknuti nešto drugo, a to je da mi danas govorimo zapravo o najvećoj brojci ljudi koji su zatražili međunarodnu zaštitu u RH. 2015. godine od 16.9. do 24. veljače ja sam bio odgovoran za tu krizu pa znam brojke 682 tisuće ljudi je prošlo kroz Hrvatsku, prošlo. Napominjem to radi toga šta nikada nismo imali zadržavanja i takve koncentracije ljudi u RH i sada smo u situaciji naravno da je Hrvatska solidarna sa drugim zemljama prvenstveno EU učinila maksimum i osigurala uvjete za privremenu zaštitu za više desetaka tisuća ljudi koji su izbjegli pred ratom u Ukrajini.
Ono šta također moram reći da udruge civilnog društva između ostaloga i Centra za mirovne studije i druge organizacije koje se brinu s pravom upozoravaju da nam je potreban pravedan postupak traženja međunarodne zaštite, zatim dostava poziva koja treba biti uredna, najmanje 8 dana prije svjedočenja i smještaj u prihvatilištima dostojan ljudskog dostojanstva. Moram reći da to nije bez razloga napisano. Ne možemo ljude koji su pobjegli pred ratom i jedne pozitivno diskriminirat pa osiguravat ako treba sve uvjete, a s druge strane one koji i zaslužuju i trebaju međunarodnu zaštitu na drugi način zaboravit.
Prema tome, mene je malo iznenadilo da je ovaj trenutni znači smještajni centar u Dugom Dolu u općini Krnjak koji djeluje više od godinu dana zapravo i sastavni dio PU Karlovačke još uvijek nije propisan ni ovim zakonom ni inače kao objekt u kojem se smještaju tražitelji međunarodne zaštite. Ako je to nekakav tranzitni centar ja to mogu razumjet, ali je istina da kontejnerski kamp sa kapacitetom u kojemu se ostaje od 7 do 12 tjedana nije ovaj rješenje, a pogotovo nije dobro ako ne znamo kako funkcionira odnosno da li je tu bitna razlika između Tovarnika, Trilja, Kutine, Porina itd., mislim da bi jako bilo važno da se omogući isti pristup međunarodnoj i privremenoj zaštiti svima bez obzira na to koliko netko nekoga voli ili koliko smatra da određeni imaju prava da dobiju međunarodnu zaštitu u RH, a drugi ne.
Po meni pitanje izbjeglica ne smiju biti prepušteni sami sebi prilikom pronalaska i funkcio… financiranja odgovarajućeg tečaja hrvatskog jezika da sad ne nabrajam sve probleme, ja sam bio uvjeren da ćemo upravo kroz ovi strateški dokument doći do rješenja, a to je da zaista Hrvatska bude sa svojim standardima barem u rangu jednog dijela zemalja EU i da ćemo bit u prilici naravno, pogotovo i na iskustva koja smo mi imali odnosno naši sunarodnjaci koji su imali, a to je da će se moć pokazat i humanost i sve ono šta pripada prema onim dokumentima koja smo uvijek do sad podupirali i koje bi trebale bit osnov humanog pristupa prema ljudima koji bježe od rata.
Ja naravno moram reć da nemamo mi potrebu zaustavljat ili borit se protiv ovakvoga načina, mislim da bi jako bilo dobro da se naravno uz ove izmjene koje su potrebne i da se to provede bilo jako bitno da uskladimo postupanje i da migracijska strategija dobije onaj zasluženi tretman koji je itekako potreban jer takav problem kao što su migracije odnosno migracijski mogući pritisak, pa i onaj koji je u ovome trenutku možda nije toliko istaknut itekako treba doć pred HS. Ja vam se zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Mi ćemo sada ipak preć na stajališta …/Upadica se ne razumije./… pa sedam minuta, ćete završit u sedam minuta? Izvolite onda u redu, g. Nino Raspudić Klub nezavisnih zastupnika. A inače bi reko g. Nino Raspudić Klub nezavisnih zastupnika u slobodnom govoru.
Raspudić, Nino (Nezavisni)
Danas je pred nama izmjena Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji ima dva bitna cilja. Prvi je kako se objašnjava u obrazloženjima zakona omogućavanje produljenja privremene zaštite državljanima Ukrajine koji borave na teritoriju Hrvatske zbog rata uzrokovanog ruskom agresijom na Ukrajinu. Ako se ovo još uvijek smije reći ruska agresija na Ukrajinu sudeći po onome što je Plenković, sad možemo reći putinovac i rusofil jutros rekao u Davoru.
Drugi cilj ovih izmjena je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s novostima u europskoj pravnoj stečevini u pogledu materije migracija i azila. Ja sam već u replici dao do znanja kako postoje određene nejasnoće oko pravnog uređenja instituta privremene zaštite u ovom zakonu pa ću prvo nešto reći o tome, tek toliko da u zapisniku sjednice Sabora ostane da su ovdje neke stvari izgovorene.
Prije svega, mehanizam privremene zaštite je pravni institut koji je u hrvatski pravni sustav ušao posredstvom europske Direktive o privremenom zaštiti, riječ je o dijelu europske pravne stečevine koja je nastala 2001.g, dakle puno prije nego je Hrvatska ušla u EU, al na osobit način je baš ta direktiva povezana s Hrvatskom s obzirom da je njeno donošenje bilo potaknuto iskustvima koje su države članice EU tijekom devedesetih godina imale s izbjeglicama s područja bivše države.
Hrvatska je spomenutu direktivu prihvatila u svoj pravni sustav prije našeg ulaska u EU u procesu usklađivanja svog pravnog sustava s europskom pravnom stečevinom, a odredbe o privremenoj zaštiti bile su dijelom nekadašnjeg Zakona o azilu. Kasnije smo 2015.g. dobili novi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji je na snazi uz nekoliko izmjena i danas i kojeg danas mijenjamo.
Kada uspoređujemo odredbe ovih dvaju zakona, dakle prijašnjeg Zakona o azilu i važećeg Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti strši jedna bitna razlika između njih, a koja se tiče upravo mogućnosti maksimalnog trajanja privremene zaštite. Naime, Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti trajanje privremene zaštite je ograničeno na maksimalnih tri godine nakon isteka kojih se privremena zaštita ni u kojem slučaju više ne može produžiti. Takva ograničavajuća odredba nije postojala u prijašnjem Zakonu o azilu, a ovim predloženim izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti mi bismo to konkretno ograničenje trebali ponovo maknuti. Zašto ga mičemo? Mičemo ga zato jer je na razini EU već prije više mjeseci donesena nova odluka Vijeća EU da se privremena zaštita državljanima Ukrajine koji borave na teritorijama država članica EU-a produži za još dodatnih godinu dana tj. do ožujka 2026. nakon čega su istekle prve tri nesporne godine u kojima su EU i njene države članice pružale privremenu zaštitu Ukrajincima pogođenim ratom. Time je da budemo do kraja iskreni, EU stvorila presedan u postupanju glede pružanja privremene zaštite učinivši ga mehanizmom čije trajanje nema ograničenja i dokinuvši time njegovo bitno obilježje privremenosti koje je istaknuto već u nazivu tog pravnog instituta.
Dakle, mi ovdje dolazimo do paradoksa jer govorimo već o trajnoj pripremnosti ili o vječnoj privremenosti. Dakle, ne dovodeći u pitanje motive koje dijelimo, a to je pomoći naravno izbjeglicama iz Ukrajine da se regulira njihov status, možda je trebalo naći neku novu formu za to, a ne radit lakrdiju i paradoks od instituta i samog pojma privremene zaštite ili ih provući kroz sustav azila. Zašto ne? Ovdje se govori o nekoj masovnosti 27 tisuća Ukrajinaca u tri godine, to je tisuću radnih dana da se nije moglo obradit 27 ljudi dnevno ili u EU predviđaju što? Slom ukrajinske obrane i milijune ljudi koji će nagrniti pa neće bit vremena da ih se i kapaciteta provuče kroz sustav azila. O čemu govorimo?
U ovom kontekstu imamo jednu vrlo neobičnu pravnu situaciju u kojoj imamo aktualni hrvatski zakon koji sadrži maksimalno ograničenje trajanja privremene zaštite koji nije sporan sa stajališta usklađenosti sa europskim pravom, a neće biti sporan ni ovaj novi zakon koji takvo ograničenje više neće sadržavati. To sam pitao državna tajnice, olako ste mi malo zadocirali. Dakle, onda je pravna stečevina traljava, nedorečena, nejasna i ad hoc voluntaristički se prilagođava i tumači ovisno o trenutnim potrebama, što ne govori dobro o tom pravnom sustavu.
Ovdje treba reći da protezanje privremene zaštite nakon proteka tri godine od kad je prvi put odobrena, ipak ima određen pravne reperkusije u hrvatskom pravnom poretku. S obzirom da su osobe kojima se i nadalje pruža privremena zaštita sada primjerice oslobođene zakonodavnog reciprociteta što im se kao i neka druga prava jamči Konvencijom o pravnom položaju izbjeglica iz 1951. Nemam tu nikakvih problema sa Ukrajincima, tu je konsenzus u hrvatskoj javnosti da se ljude primi i pomogne, čak da ih se integrira.
Ali može li se ovo iskoristiti za neke buduće situacije nekih drugih ljudi, nekih drugih konteksta, to je pitanje. Kad se već dotičemo teme Ukrajine ja jednostavno moram citirati riječi evo sada se konačno utao kao putinist, rusofil, Putinov igrač, sve ono što ste lijepili šakom i kapom svim ljudima uključujući i sve saborske zastupnike koji su glasali za onu deklaraciju kojom se osuđuje ruska agresija, a to je Andrej. Ne Andrij, bio bi Ukrajinac, nego Andrej Rus Plenković koji jutros kaže ovako. Ovo su vam nove direktive, poslušajte ovo da znate na kojoj su sada strani.
Citiram Plenkovića:“Jutros sam doručkovao u Davosu. Treba započeti razgovore sa Rusijom o ratu u Ukrajini, jer ruski predsjednik Vladimir Putin može biti strpljiv, a ruski narod može izdržati sankcije.“ Ovo kaže ista junačina i tvrdolinijaš koji nas je uvjeravao tu do jučer na svakom sastanku Europskog vijeća, a ja sam ih analizirao ovdje i iznosio treba to sankcije, drži, udri, ne popuštaj, samo Putin smrtno bolestan, samo što nije umro. Rusija, propade Rusija, evo pocrkat će Rusi od gladi, samo što nije pukla obrana, do Moskve ćemo doći. A vidi sada kako je okrenuo priču. Kao i prekjučer Sokol u Europskom parlamentu da treba se sada boriti protiv zelene ideologije a vi malo tu kaskate pa nam jučer zakon sa zelenom ideologijom, ne znam koja će sutra doći naredba možda da ne glasate za taj zakon.
No na koncu vraćam se na drugu bitnu izmjenu u ovom zakonu koja se odnosi na zakonsku recepciju nove europske stečevine iz područja azila i migracija i s tim ću završiti. Poglavito je zanimljiva izmjena članka 48. kojom se uvodi novi zakonski pojam godišnja pričuva za solidarnost. U osnovi zakonom se Vladi povjeravaju ovlasti da bira koju od alternativnih tzv. mjera solidarnosti će Republika Hrvatska primijeniti u upravljanju migracijama u najširem smislu.
U smislu ovog zakona kao i relevantne europske uredbe razmjerno je jasno da bi Republika Hrvatska uglavnom trebala biti korisnica godišnje pričuve za solidarnost kao država koja se nalazi pod kontinuiranim većim ili manjim pritiskom ilegalnih migracija.
No tu se kriju i određene opasnosti. S obzirom da odluka o intenzitetu pritiska migracija neće biti autonomna odluka Hrvatske, nego će završnu riječ o toj procjeni uvijek imati europske institucije, a premda se na prvi pogled čini kako nova europska pravila igraju u korist Hrvatske i drugih zemalja koje su prve na udaru migrantskih ruta činjenica je da sve države članice imaju potpunu diskreciju glede svojih doprinosa solidarnosti i njihova oblika.
Pa nije nemoguće zamisliti i situaciju koju bi većina država članica posebice onih bogatijih koji su omiljena destinacija za migrante mogle u nekom trenutku početi odbijati prihvaćanje migranata te se okrenuti drugim solidarnim doprinosima što bi države poput Hrvatske moglo ostaviti na vjetrometini pojačanih migracija.
Naime, nama u uvjetima pojačanog priljeva migranata ništa ne znače ni novci iz tzv. solidarnosti, ni operativna suradnja ako će Hrvatska postati migrantski hotspot u kojemu će zapadnije članice EU-a rješavati svoja vlastita unutarnjo-politička previranja a koja vidimo u kojem smjeru idu.
Zahvaljujem.
Radin, Furio (Nezavisni)
Vraćamo se sada Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Sad je na redu gđa. Draženka Polović iz Kluba zastupnika Možemo!, izvolite.
Polović, Draženka (Možemo!)
Ovim se dopunama zakona implementiraju dvije uredbe Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba o azilu i upravljanju migracijama br. 1351. i Uredba o krizama i višoj sili 1359. i bez obzira što se dopune uglavnom odnose na status i privremenu zaštitu u raseljenih osoba iz Ukrajine valja reći nekoliko riječi o upravljanju azilom i migracijama uopće.
Ovdje ću se uglavnom zadržati na Uredbi 1351. Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama koja propisuje da države članice moraju imati nacionalne strategije kako bi se osiguralo da imaju kapacitete za djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama uz potpuno poštovanje svojih obveza na temelju prava Unija i međunarodnog prava uzimajući pri tom u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj.
Čl. 7. predviđa donošenje i dostavu Europskoj komisiji nacionalnih strategija najkasnije do 12. lipnja 2025.. Neki od tih članaka donose mala poboljšanja, uvodi se primjerice novi kriterij odgovornosti, tako su diplome ostvarene u prethodnih 6.g. i bar jedna godina školovanja u državi članici uključene u hijerarhijsku listu kriterija ili kriterij reunifikacije obitelji koji je proširen i uključuje članove obitelji koji imaju boravišne dozvole, prethodno su to bili samo oni koji su imali status izbjeglica, no i dalje isključuje sve druge članove obitelji koji legalno borave na teritoriju EU.
Ono što ovdje vidimo kao loše je da nema fundamentalne promjena u dablinskom sustavu, kriterij prvog ulaska i dalje ostaje određujući kriterij premda ima najnižu vrijednost u hijerarhiji kriterija, dakle kad se ništa drugo ne primjenjuje to se primjenjuje. Države članice na periferiji će i dalje biti odgovorne za veliki broj prijavitelja, dapače kriterij prvog ulaska je dodatno proširen jer je vrijeme odgovornosti države članice produžen s 12 na 20 mjeseci. Koncept solidarnosti i pravednosti dodatno je oslabljen i postao je još licemjerniji, sad osim relokacije uključuje i financijske kontribucije. Otkup svojevrsnih ovoga grijeha koji će otkup, koji će ili za zemlje koje će primiti ljude iz solidarnosti ili će uvesti svojevrsne europske indulgencije tj. platiti pa olakšati savjest, onda se ne moraju gnjaviti i nemaju i na taj način će novcem prevenirati veće probleme. Relokacija nije prioritet već izjednačena po vrijednosti s financijskom kontribucijom na taj način. Solidarnost se uključuje tek kad su države članice pod tzv. migratornim pritiskom dakle neće se spriječiti prenapučenost i neljudski uvjeti na vanjskim granicama. Drugim riječima, ključni problemi upravljanja azilom i migracijama i dalje ostaju na snazi. To su teret koji se stavlja na zemlje koje se nalaze na vanjskim granicama. EU se okreće pojačavanju nadzora vanjskih granica i podizanju unutarnjih tijekom čega poštivanje i zaštitu temeljnih ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata ne percipira kao prioritet, bitni su interesi država članica i to onih bogatijih, a ne standardi zaštite ljudskih prava, tražitelja azila, izbjeglica, imatelja azila itd.. Posljedica je zapravo dvostruka kriza pravednosti i solidarnosti ili privilegiranje i solidarnosti prema izbjeglicama oduzimanjem temeljnih ljudskih prava ili privilegiranja jednih ispred drugih, ali i solidarnosti i podijeli odgovornosti i tereta između država članica EU. To je dovodi do krize proklamiranih vrijednosti EU, prvenstveno do krize pravedne i solidarne podijele terete i jednakosti.
Ono što nas u političkom smislu treba zabrinjavati u odnosu vlasti prema pitanju migracija i traženju azila je činjenica da sve što ojačava kriterij prvog ulaska, a oslabljuje pravednost i solidarnost RH kao maloj zemlji i zemlji na vanjskoj granici EU ne ide u korist, a premijer je bez zadrške podržao ovaj pakt o migraciji u Europskom vijeću.
Druga stvar koju treba naglasiti, pogotovo jer smo dablinskom uredbom nepravedno izloženiji od brojnih drugih europskih zemalja je zapravo izostanak prave nacionalne strategije i akcijskog plana koji bi se temeljio na solidarnosti, sigurnosti, poštivanju ljudskih prava, pravednoj i realnoj preraspodjeli odgovornosti, te stvarno osnaživao kapacitete svake naše zajednice u prihvatu i integraciji tražitelja i imatelja azila.
Država Hrvatska u tom smislu uvelike kasni u postavljanju cjelovitog sustava i organizacije koji bi efikasnije i jasnije rješavali sve probleme i lokalnih zajednica i ljudi koji traže svoje mjesto pod suncem. U tom smislu ona uvelike kaska i za nekim lokalnim zajednicama. Grad Zagreb primjerice ima jasnu strategiju i akcijski plan za provedbu Povelje integrirajućih gradova koji obuhvaća informiranje o pravima, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovanju i učenju jezika, interkulturalno učenje. Po ugledu na brojne europske gradove ima web stranicu na jezicima najbrojnijih stranaca tražitelja i imatelja azila. Zagreb ima i Centar za tražitelje međunarodne zaštite osoba kojima je odobrena privremena zaštita, te za radnike s dozvolom boravka tzv. Centar dobrodošlice. Zato je u konkurenciji 70 regija i gradova EU Grad Zagreb dobio zlatnu nagradu za europsku prijestolnicu inkluzije i raznolikosti za 2024.g..
Ja dolazim iz Karlovca, Karlovac se 2019. našao pred izazovom integracije tada 10 sirijskih obitelji, mnogočlanih sirijskih obitelji i moram reći da je pri tom položio ispit i integracija i primanja i inkluzije. Karlovčani su se organizirali kako bi tim obiteljima pomogli u svim područjima života, organizirali su se volonteri, socijalni mentori, prosvjetni radnici, gimnazijalci su organizirali pomoć u učenju je… u učenju učenicima djeci koja su članovima sirijskih obitelji. Karlovačka knjižnica je organizirala učenje jezika jer nema ni dovoljnog ni efikasnog programa učenja jezika još ni danas. I Karlovčani su te sirijske obitelji i njihove članove doživjeli kao nove članove svoje zajednice kojima treba pomoć.
Danas, znači 5 godina kasnije ti su ljudi integrirani, roditelji su produktivni članovi zajednice, žene su se zaposlile, djeca su odlični šahisti, sportaši, nagrađeni učenici škola koje pohađaju, glazbenici, nogometni navijači. Kao što su brojni Hrvati koji, jednako kao što su i brojni Hrvati koji su iz zemlje otišli bilo zbog političkog neslaganja, bilo zbog neimaštine i besperspektivnosti svojevremeno postali vrijedni članovi društava diljem svijeta tako su istu, isto postali i naši novi sirijski sugrađani. Bez njih Karlovac bi sigurno bio puno siromašnije mjesto danas.
Drugim riječima, ako se broj tražitelja azila ograniči i pravedno raspodjeli među državama članicama, napravi dobra i humana strategija i ojačaju kapaciteti lokalnih zajednica to će biti bolje za sve. O tome bi i ova Vlada i premijer morao voditi računa u pregovorima sa ostalim državama članicama EU.
Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ante Babić govorit će u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.
Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice, kolegice i kolege, danas raspravljamo o jednoj od ključnih tema koja nas povezuje sa temeljnim vrijednostima na kojima počiva moderna demokracija, a to su ljudska prava, humanost i odgovornost prema onima koji se nalaze u najtežim životnim okolnostima izbjeglicama i osobama koje traže međunarodnu i privremenu zaštitu.
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti temelj je našeg nacionalnog sustava upravljanja procesima zaštite osoba koje bježe od rata, progona ili drugih oblika kršenja temeljnih ljudskih prava. Njegova provedba od nas zahtijeva balansiranje između dva ključna aspekta. Zaštite prava onih koji traže pomoć i sigurnosti naših građana jer su oba elementa neizostavni dio odgovornosti pristupa ovom pitanju.
Hrvatska je kao dio EU već pokazala da zna preuzeti svoj dio odgovornosti. Osim što je dosada pružila pomoć Ukrajini u vrijednosti od preko 300 milijuna eura primila je izbjegle Ukrajince pa ih je trenutno u Hrvatskoj više od 27 tisuća.
Kolegice i kolege, pred nama je dakle Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Kao što znamo privremena zaštita u skladu sa važećim zakonom odobrava se u izvanrednim okolnostima u slučajevima masovnog prilijeva ili predstojećeg masovnog prilijeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla posebice ako postoji rizik da zbog tog masovnog prilijeva nije moguće učinkovito provesti postupak odobrenja međunarodne zaštite radi zaštite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu.
Privremena zaštita odobrava se na rok od godine dana, a taj se rok automatski produžuje na 6 mjeseci a najduže do godine dana. U skladu sa zakonom maksimalno trajanje privremene zaštite je 3 godine. Privremena zaštita prvi put je aktivirana na razini EU, a samim time i RH nakon ruske agresije na Ukrajinu odobravanjem zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine. Dakle, privremena zaštita prvi put je aktivirana 4. ožujka 2022. godine provedbenom odlukom Vijeća EU o utvrđivanju postojanja masovnog prilijeva raseljenih osoba iz Ukrajine.
Navedena zaštita aktivirana je na početno razdoblje od godinu dana odnosno do 4. ožujka 2023. godine nakon čega je automatski produljena za još jednu godinu odnosno do 4. ožujka '24. godine. Nažalost, razlozi za privremenu zaštitu raseljenih osoba iz Ukrajine i dalje postoje stoga je Vijeće 19. listopada '23. godine donijelo provedbenu odluku o produljenju privremene zaštite kojom se privremena zaštita produljuje do 4. ožujka 2026. godine.
Poštujući navedene provedbene odluke Vijeća EU Vlada RH uvela je i privremenu zaštitu za raseljene osobe iz Ukrajine u ožujku 2022. godine. Privremena zaštita produljivana je u tri navrata te je privremena zaštita za raseljene osobe iz Ukrajine na snazi do 4. ožujka ove godine. Dakle, privremena zaštita traje svega još nešto više od mjesec dana, a nažalost potreba za zaštitu osoba iz Ukrajine i dalje je potrebna te je nužno izmijeniti Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
Naime, po važećem zakonu privremenu zaštitu nije moguće produžiti na 3 godine. Kako sam već naveo potrebe za privremenu zaštitu osoba iz Ukrajine i dalje i naša je moralna obveza istima pomoći zato je nužno izmijeniti odredbe Članka 79. važećeg zakona kako bi se omogućilo Vladi RH da donoše… donošenje nove odluke o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe do 4. ožujka 2026. godine ili dok postoji potreba.
Gleda svega navedenog Klub HDZ-a će podržati donošenje ovih izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Pozivam i sve ostale klubove odnosno sve vas zastupnice i zastupnike da postupite isto.
Hvala lijepa.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
I sada je prva i jedina pojedinačna rasprava potpredsjednice sabora gospođe Sabine Glasovac.
Izvolite.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Ovaj prijedlog izmjena zakona prihvaćamo i smatramo da ga je zaista potrebno usvojiti u što kraćem roku što je rekao i kolega u ime Kluba zastupnika SDP-a. Međutim, smatramo da ovo jest prilika da malo otvorimo neke i druge teme. Svjesni smo geopolitičke situacije i činjenice da rat u Ukrajini neće tako brzo okončati i vjerujemo da će ovakva izmjena zakona olakšati administrativnu proceduru kod onih koji zatraže privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj, ali i o problemu migracija treba ozbiljnije pristupiti te učiniti dublje izmjene ovoga zakona u koje treba uključiti i nevladine organizacije i njihove prijedloge poput Centra za mirovne studije koji se dosta angažirao i u javnom savjetovanju o ovom prijedlogu zakona, stoga osjećam potrebu naglasiti neke od njihovih prijedloga za koje mi u klubu SDP-a, a ii ja osobno smatramo da su korisne.
Na temelju članka 76. stavka 3. zakona Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske bi trebao koordinirati javna tijela i organizacije civilnog društva, te uz to izrađivati i provoditi nacionalne strateške dokumente u ovom području. Međutim, od 2019. godine Hrvatska nema razrađenu strategiju, niti akcijski plan za uključivanje osoba pod međunarodnom i privremenom zaštitom.
Izbjeglice u Hrvatskoj se susreću sa drugim problemima i nelogičnostima, pa ih tako tražimo i od njih očekujemo da uče hrvatski jezik međutim ne omogućujemo im tečajeve. Podsjetit ću da je temeljem članka 64. stavka 4. točke 4. azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužan pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture. Međutim, nigdje u zakonu nije propisana obveza ministarstva ili bilo kojeg drugog javnog tijela da organizira tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture za izbjeglice zbog čega su danas izbjeglice prepuštene samima sebi prilikom pronalaska i financiranja odgovarajućeg tečaja hrvatskog jezika u Hrvatskoj.
Znam da je ovo druga kategorija o kojoj sam sad govorila, međutim osobama o kojima danas govorimo pod međunarodnom zaštitom nije omogućen čak ni pristup bazičnom tečaju hrvatskog jezika koji se nudi u okviru vaučer programa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dok je osobama pod privremenom zaštitom i migrantskim radnicima isto omogućeno.
Sljedeća nelogičnost je pristup obrazovanju, pa se tako u članku 70 propisuje da azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na osnovno, srednje i visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljanin u skladu sa posebnim propisima. Mi smatramo jednako tako i podržavamo stav Centra za mirovne studije da bi ovu odredbu trebalo u nekoj bližoj ili daljnjoj budućnosti proširiti i na osobe pod privremenom zaštitom.
Nadalje, člankom 70. ne rješavaju se osnovni izazovi sa kojima se osobe pod međunarodnom zaštitom susreću pri upisu u fakultete i to je možda jedan od gorućih problema. Nužno je u sustav prijave na visoka učilišta unutar opće kvote za upis studenata uvesti posebnu kategoriju za upis osoba pod međunarodnom i privremenom zaštitom umjesto da se osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom izjednačavaju s državljanima trećih zemalja.
Pritom bih sa kategorijom osoba pod međunarodnom ili privremenom zaštitom bila uvezana sljedeća prava koja u ovom trenutku nemaju, a to je prao na subvencionirane troškove školarine u cijelosti iz državnog proračuna u skladu sa zakonom pod istim uvjetima kao i hrvatskim državljanima.
Drugo, prava iz studentskog standarda, pritom posebno mislimo na studentsku prehranu i pristup studentskim domovima odnosno smještaju i to neovisno o dobi, mjestu prebivališta ili boravišta ili koje druge nepotrebne diskriminirajuće osnove. I treće, pravo na pristup svim natječajima za dodjelu stipendija neovisno o dobi, mjestu prebivališta ili boravišta ili bilo koje druge nepotrebno diskriminirajuće osnove.
Ono što smatramo da bi, da je nužno osigurati da student državljanin pod međunarodnom ili privremenom zaštitom ima ista prava kao i student državljanin Republike Hrvatske, te da studenti državljani pod međunarodnom ili privremenom zaštitom imaju pravo upisati, te pohađati studij bez obveze plaćanja studija.
Mislim sve su to ljudi i sve su to određena ljudska prava kojima, čijoj zaštiti trebamo svi zajedno težiti. Nadalje, iako članci 69. i 83. propisuju da osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu ta zaštita je ponekad uskraćena iz razloga što osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom nisu osiguranici HZZO-a već se za njih uvodi zasebna administracija i zasebno plaćanje računa. Navedeno i zdravstvenom osoblju otežava pružanje zdravstvenih usluga, stoga je nužno uvesti odredbu kojom će se propisati da sve osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom postaju osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju rješenja o odobrenju međunarodne zaštite ili na temelju važeće iskaznice stranca pod privremenom zaštitom, te da su zdravstveno osigurani kao i svi građani Republike Hrvatske jer mislimo da to treba tako biti i u širem društvenom interesu.
Potrebu za mjerama osvještavanja o kaznenim djelima iz mržnje, govoru mržnje te diskriminaciji, te načinima prijavljivanja iste, potrebu za edukacijama, upoznavanja sa radničkim pravima i dostupnost informativnih materijala o radničkim pravima i načinima prijavljivanja istih jer ako su ti ljudi na tržištu rada u republici Hrvatskoj mi moramo osigurati jednaka prava kao i svim ostalim radnicima. Moramo maknuti stigmu s njih te im pružiti jednak tretman. Mislim da to treba biti u interesu i hrvatskim radnicima i poslodavcima, ali i hrvatskoj Vladi.
Mislim da je nužno spomenuti i tranzitno smještajni centar u Dugom dolu u općini Krnjak koji sam već spomenula i prilikom vašeg uvodnog izlaganja u Replici koji nije, iako već radi više od godinu dana nije formalno-pravno ustrojen kao zasebna ustanova ili tijelo. On se trenutno vodi kao sastavni dio Policijske uprave Karlovačke, te se uopće ga se ne vidi da postoji niti u ovom zakonu, a iako je jedan od objekata u kojem se smještaju tražitelji međunarodne zaštite.
U javnosti ste najavili da će se ovaj kontejnerski kamp prenamijeniti u sreening centar sukladno Paktu o azilu i imigracijama u kojima bi osobe uključujući i obitelji, pa čak i mala djeca boravile od 7 dana do najviše 12 tjedana. Pritom je najavljeno također da će se ne samo proširivati, nego da će se i povećavati kapaciteti samog tranzitnog kampa, odnosno centra čija je lokacija u bivšem vojnom objektu usred šume i to ste najavili da će se njegovi kapaciteti utrostručiti s postojećih 500 na 1.500 osoba. Stoga bi bilo nužno da se postojeća, postojeći centar da se osigurana njegovo transparentno funkcioniranje jer prema tvrdnjama MUP-a tamo se u ovom trenutku odnosno tamo se provodi registracija tražitelja međunarodne zaštite koji se potom prevoze preko prihvatilišta u Zagrebu, no druge informacije vezano uz taj centar nisu poznate.
Ja bih vas molila, rekli ste da mislite da nije ali da ćete provjeriti. Također da provjerite je li točna informacija da se u tom centru ne pruža pravna, humanitarna niti zdravstvena pomoć izuzev hitne pomoći jer svi vi, mi, jako dobro znamo da u ovakvim oblicima ustrojstvenih jedinica je posebno važno ostvariti snažan pristup i suradnju s udrugama koja će pružati upravo tu pravnu, zdravstvenu i humanitarnu pomoć pogotovo ako govorimo o ovom centru kao budućem screaming centru.
Tražimo i da trenutni kamp tako i budući screaming centar zadovolje osnovne uvjete za dostojanstven smještaj ljudi jer na ovoj postojećoj lokaciji u ovom centru ne postoji osnovna infrastruktura poput tekuće vode ili struje, ležajevi imaju samo tanku spužvu u kampu postoje samo mobilni toaleti, ne postoje tuševi i postoji spremnik s tehničkom vodom dok se pitka voda dijeli u bočicama. S obzirom na navedeno za pretpostaviti je i kako o grijanju osobe zimi i smještene u Gorskom kotaru mogu samo sanjati ako nemaju neke druge ove osnovne preduvjete.
Ono što želim je također skrenut pozornost i na osobe koje trenutno čekaju na rješenje svog zahtjeva za međunarodnom zaštitom, a smještene su prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu ili Kutini. Smatramo također i apeliramo da im je potrebno osigurati pravedan postupak traženja međunarodne zaštite, dostavu poziva za saslušanje u razumnom roku kako bi se osoba mogla pripremiti za saslušanje a koje ne smije biti kraće od 8 dana po uzoru na odredbu Članka 62. stavka 2. ZUP-a i kojim je propisano da se svjedoku poziv dostavlja 8 dana prije svjedočenja. I treće smještaj u prihvatilištima dostojan ljudskog dostojanstva o čemu sam već nešto malo prije i rekla.
Ono što se isto sad može otvorit pitanje, pitanje Frontexa, u kakvoj smo suradnji sa Frontexom, dolaze li oni na hrvatske granice i kada ili nam ne dolaze kao što je premijer i ministar rekao da nema potrebe za time.
Također, ovdje treba naglasiti i pitanje položaja i zaštite žena, djece i osoba s invaliditetom koje su najranjivije i nerijetko višestruko diskriminirane društvene skupine. Za to je potrebna nužna snažna koordinacija svih relevantnih institucija, ali i suradnje između policijskih snaga, zdravstvenih ustanova, socijalnih službi, organizacija civilnog društva i pravosudnih tijela te nikako ne zaboraviti na obrazovne institucije jer se učenje o ljudskim pravima uči od malih nogu.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Jedna replika, gospođa Dalija Orešković.
Orešković, Dalija (DOSIP)
Evo ja ću za kraj postaviti jedno malo teže filozofsko pitanje. Ono glasi što je ostalo hrvatskim državljanima, pa ću odmah i odgovoriti, izgleda da im je ostala ili će im ostati samo kifla. Onu koju će si sami speći.
Naime, manje-više podržavam sve što je rekla kolegica u ime SDP-a. Svi mi sa centra lijevo pozicije smo na strani humanista. Zalažemo se za to da oni koji su korisnici međunarodne ili privremene zaštite po pitanju pristupa zdravstvenim uslugama, obrazovnim uslugama ili tržištu rada imaju svoj status reguliran manje-više kao i državljani RH, pa onda evo gdje je onda razlika. Razlika je u tome što državljani imaju jedno pravo ali i jednu obavezu više, a to je da biraju. I sad kad su izabrali vlast koju su već izabrali što su dobili? Dobili su premijera koji svoje stavove mijenja u skladu s tim kakva je geopolitička situacija. To smo vidjeli između ostalog i na pitanju …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… pregovora s Rusijom. Drugim riječima čak niti to što im je ostalo ta kifla ili pola kifle pravo da biraju vlastitu vlast i da vlast misli svojom glavom …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…
… e toga više također nema. Pojedena je kifla.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Bilo je, bio je pitanje i odgovor, ali možete odgovoriti još jednom.
Glasovac, Sabina (SDP)
Jest, bilo je filozofsko pitanje promišljanje, a opet dolazimo do one kruha i igara. Kod nas su očito kiflice veći hit, ali evo mi ćemo sad slijedeću točku raspravljati o obogaćivanju Hrvatskog sabora jednim novim zastupnikom, jednim rashodovanim ministrom koji se raspištoljio uz cajke i vjerujem da će to, sad ću biti sarkastična, uvelike doprinijeti ugledu Hrvatskoga sabora i njegovoj percepciji u javnosti jer jedan takav ministar eto nije dobar za Vladu, ali jedan takav ministar koji po svemu sudeći ako postoji sumnje u to da je dao zaista vatreno oružje djeci, to ćemo vidjet hoće li se potvrdi, ako se to potvrdi onda sigurno tom ministru nije mjesto u saboru nego vjerojatno mu je mjesto neću reći u ludnici ali u zatvoru sigurno.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
I sada jedna informacija, slijedeća i zadnja točka bi trebala biti i bit će Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva, ali odbor zasjeda u 14 sati pa zato smo prinuđeni imati pauzu do 14 i 30.
Hvala lijepa.
Vidimo se u 14 i 30.
…/Upadica Sabina Glasovac: Odgođen je užitak šećera na kraju./…
Da.
STANKA U 14,05 SATI.
17
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 115
24.01.2025.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 115, predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena.
Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo, prihvaćen je od strane predlagatelja, postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona pa dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
130 glasova, 124 za, 5 suzdržanih i 1 protiv što znači da je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
PDF
Učitavanje