Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 5
PDF
Svi govornici
10
Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 116
21.01.2025.
Penava, Ivan (DP)
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, a to je:
- Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 116.
Zahvaljujem se državnim tajnicima i jednima na odlasku i ovima na dolasku, dakle zakon, prijedlog zakona koji imamo pred sobom je u hitnom postupku, dakle prvo i drugo čitanje.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172., 204. i 206. Poslovnika HS.
Sukladno čl. 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Prema čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Ne.
Vi ne želite?
…/Upadica: Neću./…
Okej.
Žele li izvjestitelji odbora Krunoslav Katičić, Peternela nema, tako da pretpostavljam da ni izvjestitelji neće uzeti riječ.
Stoga otvaram raspravu i prvo u ime klubova zastupnika gdje se prva na redu prijavila kolegica Mirela Ahmetović u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa, evo poštovanje svima vama zastupnicama i zastupnicima koji ste ovdje ostali dugo nakon ovog zanimljivog dana koji se i nastavlja sa svojom osebujnošću. Ponajprije želim ukazati na izuzetno neravnomjerne kriterije od strane predsjedavajućih u ovoj sabornici, pa primjerice slušali smo evo u prethodnoj točki kolegi Ivanovića koji nam je držao predavanje o parlamentarnoj demokraciji i svom osobnom iskustvu u saboru, a da ga predsjedavajući niti jednom nije prekinuo, niti opomenuo. Dakle ja bih bila opomenuta kao što ste i svjedočili tome i bila bi mi oduzeta riječ kao što ste svjedočili tome u prvih 15-tak sekundi obraćanja, ali eto valjda je, parlamentarna demokracija jest teme vezana uz drvenaste kulture kratkih ophodnji, ne bilo kakvih, a korupcija baš drvenastim kulturama kratkih ophodnji nije.
Druga neuobičajenost je da evo u ime predlagatelja ovdje prisutni predstavnici ministarstva nemaju što reći valjda kako bi otklonili mogućnost zastupnicama i zastupnicima da postave pitanje po pitanju prijedloga zakona koji imaju, a koji su kao predlagatelji dužni obrazložiti jer to nisu učinili u ovom pisanom obliku i to nije protivno Poslovniku HS da se razumijemo, dakle ne ukazujem na kršenje Poslovnika, ukazujem samo na vrlo neuobičajeno postupanje i od strane predstavnika izvršne vlasti jer oni su ovdje u funkciji predstavnika izvršne vlasti, ali naravno i vrlo ne neuobičajeno, uobičajeno postupanje vladajućeg dijela predstavnika predstavničke vlasti. Ali da se vratimo na temu da ne bih ja opet bila opomenuta ili da mi se ne oduzme riječ jer nisam u temi. Današnja tema je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu električne energije i želim prije svega reći i napomenuti da sa ovim prijedlogom imamo kao Klub zastupnika SDP-a nekoliko problema. Jedan od tih problema kao uočili su i predlagatelji onda kada je istekao rok da obveznici tog zakona ispune zakonske odredbe koje ih obvezuju, a to je 31.12.2024. i to mi je izuzetno zanimljivo. Znači problem nije uopćen tijekom prakse kako se to navodi u obrazloženju nego kad je istekao rok u kojem su obveznici morali nešto ispuniti i izvršiti i onda se pričekalo još nešto dana i iznjedrio se novi prijedlog gdje se to obveznike lišava njihove obveze. Baš simpatično.
A tko su ti obveznici? E pa obveznici su vlasnici velikih sustava koji distribuiraju električnu energiju unutar zemljopisno ograničene cjeline, govorimo o industrijskoj, trgovačkoj cjelini i slično. Dakle, veliki. Oni vlasnici tih velikih sustava, oni su obveznici, i eto oni nisu do 31.12.2024. ispunili svoju zakonsku obvezu pa je Vlada tako velikodušno uočila njihovu nemogućnost, neefikasnost, u samom zakonu i odlučila reći, pa ajde, ipak ne morate više biti obveznici, nema veze što svoju obvezu zakonsku niste ispunili.
Međutim, što se s ovim prijedlogom pokušava? Ono što se meni čini, a što sam htjela postaviti kao pitanje predlagatelju koji nije imao želje niti volje poslušati moje pitanje niti odgovoriti na to pitanje, čini mi se da se pokušava retroaktivno osloboditi te obveznike te obveze.
Čak i toliko besramno, osloboditi ih prekršajnih sankcija. A zašto to iščitavam? Pa zato što negdje predlagatelj u pisanom dijelu kaže pa dobro, te prekršajne sankcije se ukidaju jer ionako nije izgledno prema Zakonu o prekršajnom postupku da su ti prekršaji, ti prekršajni postupci uopće započeti jer od 31.12.2024. do dana izrade njihovog novog prijedloga zakona gdje nema više takvih prekršaja, prošlo je, eto, valjda po njima premalo dana da bi se prekršajni postupak pokrenuo.
Pa koga briga kad ste izradili prijedlog kojim lišava obveznike njihove obveze? Koga točno briga? Mene, a i sve ljude koji poštuju zakon u ovoj zemlji, a i zakonodavca, a i onog koji je zakonom nadležan za podnošenje prekršajnih postupaka protiv onih koji krše zakon treba biti briga samo o tome je li zakon prekršen ili nije prekršen, a u ovom slučaju, evo, 21. dan je prekršen i ja kao građanin odnosno građanka RH očekujem da su prekršajni postupci započeti sa 1.1.2025. protiv svih onih koji nisu ispunili zakonske odredbe, a trebali su.
Ono što je zanimljivo, kad se već uočili da je taj rok možda prekratak, zašto niste produljili rok? Zašto, ako ste htjeli ić na ruku pa da baš besramno ne idete na ruku na način da taj prekršajni dio totalno izbrišete za one koji krše zakon, zašto niste rekli, evo, dajemo mogućnost izmjene zakona, produljit ćemo rok i naravno, na vrijeme, prije isteka ovog roka.
Znate zašto? Zato što ste besramni. Niste mi dali priliku postaviti vam pitanje, pa nije mi problem niti pretpostaviti da ste besramni u ovakvom prijedlogu. A o čemu se zapravo radi? Radi se o tome da su veliki, vjerojatno trgovački lanci izlobirali hitnu i netransparentnu izmjenu zakona kako bi mogli nastaviti nezakonito obavljati energetsku djelatnost, odnosno kako bi mogli distribuirati električnu energiju suprotno Zakonu o energiji i to po cijeni, ne po cijeni stvarne potrošnje, nego po cijeni onoj koja njima odgovara. Potpuno koja njima odgovara i time se krši Zakon o energiji, demotivira se male korisnike tog sustava da štede energiju, što je kao europski cilj na koji se i pozivate, time se priskrbljuje velikima nepripadajuća korist, time se održava nered takvih poslovnih sustava, a povećani troškovi malih koji su vama nebitni jer radite po nalogu velikih se prevaljuju na još jedne koji su vama nebitni, a to je na krajnje korisnike, odnosno na građane i to u sklopu njihove povećane cijene proizvoda.
Zatim kažete ovim prijedlogom otklanja se potreba investicijskih troškova i obveza ulaganja u takve sustave, u velike sustave. Ma nemoj. Gle solidarnosti sa velikima. Vi ste odlučili njima otkloniti taj problem da se oni moraju uskladiti sa zakonom, a moraju se uskladiti tako što moraju nešto uložiti, investirati. Lijepo. A što je s troškovima koje zbog nezakonitog velikih najmodavaca imaju najmoprimci? Za to nikom ništa? Koga briga za najmoprimce odnosno male?
I ono što je meni posebno zanimljivo, dakle ta netransparentnost u donošenju ovakve izmjene zakona u hitnom postupku koji vi pravdate s nekoliko točaka. Dakle govorimo o hitnom postupku bez javne rasprave, da slučajno netko ne bi neku primjedbu dao, dakle vi kažete da ste morali po hitnom postupku predlagati i donositi ove izmjene zbog usklađivanja s europskim zakonodavstvom, konkretno navodite direktivu.
To kažete, u 4. točki svog prijedloga, a među prvim točkama kažete, mi jesmo usklađeni s direktivom koja kaže da ne moramo propisati obvezu, ali možemo, a sad se kao usklađujemo s direktivom. Pa što se niste usklađivali s direktivom koja je vrijedila i '21. i '23. ovim prethodnim varijacijama ovog zakona, il vi to kažete da ste vi namjerno i svjesno kršili europske direktive i onda? Zanimljivo.
Kažete da je jedan od razloga donošenja ovog zakona bez javne rasprave radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstva. Ma kojih poremećaja točno? E baš bih voljela i čuti odgovor na to pitanje. Kakvi su to poremećaji u gospodarstvu očekivali ako veliki trgovački lanci ispoštuju zakonske odredbe RH? To što će imati troškove, troškove usklađenja sa zakonom? Aha, vi kažete ne morate se usklađivat sa zakonom da ne trošite, ma kako ste lijepo solidarni.
Treći razlog vam je činjenica da je od donošenja zakona do danas više vlasnika zatvorenih distribucijskih sustava napravilo evaluaciju financijskog modela te se u većini slučajeva ista pokazala neučinkovitom. A nemojte nas farbat, nije se pokazala neučinkovitom nego njima neisplativom. Mislim ja ne znam da li stvarno mislite da smo mi budale i da ćemo mi prešutno popiti ovu rečenicu? Dakle, prilagodba zakonu nije besplatna, nijedna prilagodba zakonu nije besplatna za onoga ko se mora držati zakona, tako nije ni trgovačkim lancima besplatna, ali oni se očito po vama ne moraju držati zakona jer kada se oni ne drže zakona vi brzo ukinete odredbu da se moraju držati zakona i nikom ništa što se nisu držali zakona jer to su veliki, to nisu građani RH, to nisu mali obrtnici, to nisu male privatna poduzeća, obiteljska poduzeća to su veliki i za njih zakoni ne postoje. Zašto ne postoje? Zbog vas.
Kažete da ste donijeli zakon odnosno želite donijeti ovaj zakon po hitnom postupku radi roka za uspostavu zatvorenog distribucijskog sustava i određivanje operatora zatvorenog distribucijskog sustava sukladno zakonu koji je bio 31.12.2024. za sve zatvorene distribucijske sustave u RH. Da pa, pa svi mi jedinice lokalne samouprave ovdje stojim i kao čelnica jedne jedinice lokalne samouprave i poduzeća i fizičke osobe, mislim na obrtnike, imamo obvezu uskladiti svoje poslovanje sa zakonom u nekom roku. A vi ste 20 dana po isteku roka procijenili da je taj rok prekratak, pa ste toliko solidarni da ukidate ne samo rok nego i obvezu u potpunosti.
Ja imam osnovanu sumnju da ste vi pod utjecajem lobija velikih promijenili zakon po hitnom postupku i mislili da će to proć onako bez da iko trepne, a kažete da ste to učinili kako ne bi došlo do negativnih posljedica primjene kaznenih odrednica na gospodarske subjekte. Pazite, vi kažete da se veliki trgovački lanci koji su se trebali pridržavati zakonskih obveza do 31.12.2024.g. sad oslobodili te obveze da ne bi imali negativne kaznene posljedice koje su im propisane baš tim zakonom koji određuje 31.12.2024. kao rok. Znači vi doslovno nama pišete da vi pogodujete u svakom smislu vlasnicima velikih sustava. Da ne znam od koga dolazi, rekla bih da je nečuveno, al nažalost poštovane kolegice i kolege, poštovani građani RH već viđeno u režiji HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera. Naravno da klub SDP-a ovo ni slučajno neće podržati.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Ahmetović.
Za povredu poslovnika se javila kolegica Sanja Radolović. Izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238., ja stvarno ne znam kako kolegica Ahmetović misli da oni mogu poštovati zakone i podzakonske propise evo u području energetike kad je zaboravila propustiti i reći da Vlada skriva rezultate javnog poziva za novo Upravno vijeće HERA-e, novog predsjednika koji je podnio ostavku još u rujnu 2022.g. nakon afere Plin za cent nakon što je izvučena milijardu kuna iz INA-e i sada već dvije i po godine primjerice ne donose naknadu za priključenje za projekte obnovljivih izvora energije.
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Kolegice Radolović dobivate prvu opomenu.
I prelazimo na kolegu Zvonimira Troskota koji ima izlaganje u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića. Izvolite.
Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege, poštovana javnosti.
Evo pred nama je jedan zakon koji je izlobiran dva puta, 2021.g. postoji Uredba EU koja kaže da svako poduzeće odnosno sustavi mogu uspostavit sustav mjerenje potrošnje električne energije, na to se to svodi otprilike. Imate mrežarinu, imate potrošnju električne energije, ali sustav koji se uspostavlja unutar tih zatvorenih distribucijskih sustava kao što su recimo veliki trgovinski lanci, to znači da vi zapravo uspostavljate sustav mjerenja između vlasnike naspram mreže i korisnika kao što su dućani Zara i ostali koji se nalazi unutar trgovinskih lanaca u odnosu na vlasnika. To je suština priče. I 2021. godine mislim da je krajem 10. mjeseca dolazili bi isti na vrata Ministarstva gospodarstva pod ovom Vladom i kažu ova uredba EU koja kaže da se može uspostavit taj sustav mjerenja potrošnje unutar takvog jednog sustava mi ga promijenimo u mora što znači da operatori zatvorenog distribucijskog sustava, a to je 5 poduzeća u Hrvatskoj koja uspostavlja sustav mjerenja unutar takvih trgovinskih lanaca može iskeširat bez ikakvih problema zakonski pod mora uspostavu takvog sustava unutar trgovinskih lanaca.
Dakle, najveći su tu problem trgovinski lanci, ali nije samo trgovinski lanci imate tu i recimo Đuro Đaković, imate recimo Zračna luka Pleso koja također ima neke male korisnike unutar tog velikog subjekta sustava koji zapravo unutar vlasnika Pleso Francuza, dakle sve one male korisnike dakle gledaju koliki je sustav mjerenja. I sada su imali obvezu 3 godine, dakle do kraja 2024. godine svi ti veliki sustavi uspostavit sustav mjerenja da ne bi ovi veliki vlasnici trgovinskih lanaca pljačkali i naplaćivali duplo električnu energiju koja se, koju zapravo imaju i koju troše mali korisnici, to su mali dućani unutar trgovinskih lanaca.
Zašto je to bitno? Kada vi tako paušalno potrošnju zapravo delegirate i spustite na male korisnike ta se onda cijena prebaci na kupce, a to smo svi mi. I takav, takvo pljačkanje, dozvoljeno pljačkanje je trebalo biti zaustavljeno 2021. godine tzv. siva zona da se uspostavi takav jedan sustav mjerenja da oni mali dućani znaju šta vlasnici velikih trgovinskih lanaca plaćaju u javnoj distribucijskoj mreži odnosno ono šta se na brojili potroši na trafostanici koja se nalazi odmah pored takvog jednog zdanja.
I sada ovo šta je bilo izlagano prije sve točno, ali do u točku i zarez je točno. Sada 31.12.2024. godine ti veliki trgovinski lanci, inače da znate trošak uspostave takvog sustava na jednom jednom trgovinskom lancu kao što su City, West ili tako nešto vam je 150 tisuća eura. To vam je cijena uspostave takvog sustava, a sad zamislite kolika je potrošnja električne energije koju oni naplaćuju tim malim dućanima. Ti su koristi višestruko više u odnosu u korist vlasnika takvih sustava. I onda trebate samo ući u financijske izvještaje tih velikih trgovinskih lanaca i pogledati ih pod broj 1 koji su u gubitku i pod broj 2 koji se nalaze u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Koji su to imena od Čupića do ostalih koji su vrlo vjerojatno pokucali na vrata MINGOR-a i rekli znate šta nama je to veliki trošak pa znate u duhu poduzetništva i smanjenja troškova nama poduzetnika vi koji ste predlagatelj zakolja, zakona izmaknite sad tu odredbu da se mora implementirati takav sustav koji EU nikad nije ni rekla da se mora, nego da se može. To je ono šta je ključ.
I sad imate najveći paradoks svega, a to je slijedeće. Da nešto što je 2021. godine bilo mora se, sada po hitnoj proceduri, pazite ovdje javne rasprave nema. Predlagatelji zakona neće izaći ovdje pred vas ovdje danas i izlagat ovu pljačku. Neće izaći van. Netko je ovdje spomenuo danas Upravno vijeće HERE, da ne, ne ono se ne sastavlja jer se još uvijek lobira tko bi trebao doći u to Upravno vijeće HERE i ako vi imate ovakve, bilo je spomenuto velike gospodars… zbog velikih gospodarskih šokova, u prijevodu to znači da trgovinski lance ne žele plaćat te troškove i oni su rekli Ministarstvu gospodarstva vi izvolite to promijenit.
Pa ajde zamislimo recimo jedan stan ili jedno kućanstvo da vi kažete mi nećemo platit naše troškove i dođemo u Ministarstvo gospodarstva izvolite HEP-u reći da nama više ne šalje te troškove. E to je ono što su oni nama iskomunicirali. To je napravio sada onaj koji je izlobirao to kod Ministarstva gospodarstva koji su ko mali pačići došli ovdje izlagat želje i pozdrave velikih trgovinskih lanaca. I imate zapravo preko Ministarstva gospodarstva sukob nekoliko struja poduzetništva. U ovom trenutku su sad stradali mali poduzetnici, a to su oni koji su korisnici odnosno najmoprimci u velikim trgovinskim lancima, a onaj tko je profitirao u ovom valu lobiranja su veliki trgovinski lanci odnosno vlasnici tzv. developeri nekretnina. To je oni koji su, koji su dobitnici sada u ovom zakonu. To je ono kada se maknu svi slojevi ovog, ovoga, ove konfabulacije ove priče, na to se sve svodi, a ovi predstavnici Ministarstva gospodarstva mnogi od njih, dakle Ministarstvo gospodarstva nije ništa drugo nego mrjestilište raznih različitih lobističkih struja gdje ulaze i hodočaste kako hoće od predstavnika obnovljivih izvora energija, energije do plinaša, do velikih trgovinskih lanaca. Kako nekome nešto padne na pamet tako se stvari implementiraju u zakone, a cijenu ne plaćaju veliki trgovinski lanci nego ćemo platit to mi. Neće to platit na kraju dana niti oni najmoprimci jer će tu cijenu na kraju ukalkulirat u prodajnu cijenu proizvoda gdje ćemo mi kasnije onda imat inflaciju. To stoji iza toga gdje će, gdje su si veliki trgovinski lanci zbog gubitaka koje imaju smislili da u njihovom opisu posla nije samo prodaja poslovnih poslova, da nije samo prodaja parkirnih mjesta nego su se oni sada usudili distribuirat i električnu energiju odnosno radit preprodaju bez ikakve kontrole. E to je suština problema. Bez da imaju dozvolu regulatorne agencije HERE koja je obezglavljena već 3 godine nemaju upravo vijeće koja takve stvari bi trebala kontrolirat, dakle tu je, tu je suština priče, tu je suština priče.
Nadalje, ovdje sjedi jedna od, ja sam to rekao danas na Odboru za gospodarstvo i govorit ću stalno, sad zamislite kad je vama pred licem javnosti ovakav jedan zakon gdje su veliki gospodarski šokovi, pazite vi sramotu uopće doć u HS i tako nešto probat, probat, probat prodat pred javnosti da su to zapravo gubici odnosno prilika za zaradu trgovinskih lanaca, sad zamislite da takve osobe sjede u HERA-i gdje se donose zakoni kompletno za cijelu energetiku odnosno kontrola regulative apsolutno cijelog energetskog sustava gdje će isti ti akteri koji su ulazili u Ministarstvo gospodarstva sada ulazit u HERA-u i reć mi smo te postavili u HERA-u, moguće recimo obnovljivi izvori energije gdje imate na prijenosnoj mreži, točno se zna količina kolko vi možete primit dodatno izvora energije, čisto za usporedbu nekog ko se ne bavi energetikom, ono što se pokušava napravit sada da se na parkiralište od dva auta parkira njih šest, samo u energetskom smislu da se tolika količina energetike spoji na našu prijenosnu mrežu, to je ono što pokušavaju napravit. S obzirom da je puno sad aktera, da je puna sad su usta te zelene energije dakle to mjesto jako puno košta, jako puno košta, svi bi se sad htjeli nakačit na prijenosni i distributivni sustav RH, svi bi se htjeli prikačit, ne samo da bi se htjeli prikačit nego bi ti majstori još htjeli da im mi plaćamo priključke jer kad imate obnovljivi izvor energije vi se još morate na neki način priključit na prijenosnu mrežu i još žele da im mi s prijenos… da im mi plaćamo taj priključak iz proračuna RH jer im ovo još nije dosta. To im još nije dosta i onda se instaliraju osobe, to je cijena takvog jednoga posla koja će bit poslušnik i puštat takve prijedloge onima koji su te postavili. Najbolji pokazatelj toga jest ovaj zakon koji je dva puta izlobiran, ali na štetu građana gdje postoji rješenje da vi napravite takav zakon da kada netko gradi takvo zdanje kao što je trgovinski centar da mu se automatski omogućuje da ima svoje vlastito brojilo koje će bit priključeno na trafostanicu i da on može, netko ko želi otvorit dućan, pekarnu ili tako dalje, zna kolka je stvarna potrošnja te električne energije, to je pošteno i ima takvih sustava u spomenutih primjera lokalne zajednice, privatnika kao što je Importanne Centar u Gradu Zagrebu gdje je građen tako sustav da sve jedan dućan koji se nalazi unutar Importannea ima svoju vlastitu potrošnju energije odnosno mjerenje, a ovi veliki trgovinski lanci niti imaju prava brojila, kupuju ih preko IB-a, nit su ona zakonita, niti ikome odgovaraju i tarifnu cijenu koju plaćaju u javnoj distribucijskoj mreži, dvostruko više će naplatit malim dućanima jer nitko to ne može iskontrolirat i ja ne znam, vi predstavnici zakona kako vas nije sram? To nije floskula sada ono nekakva politička, nego kako vi koji ste studirali FER, koji ste studirali tako teške fakultete si dozvoljavate bit piuni takvih milijardera koji su preuzeli izvještaje vjetra iz, iz HEP-a i preko noći, nijedan, nijedan izvor vjetroelekrana nisu razvili, a kad su postali privatni poduzetnici onda se, onda im se pustilo da naprave svoje vlastite izvore vjetroelektrana i vi sad radite za njihove interese, pa gdje je tu intelektna ovaj etika intelekta, morala, mislim tolke silne godine provest uz knjige, iščitavat te matematičke formule, 6-7 matematika na FER-u da ti se na kraju život svede da zastupaš nekog kralja vjetra, kralja plina, kralja sunca ili takve nekakve likove koji su si eto tako zamislili u svojoj viziji i strategiji Hrvatske da će oni tako evo uzimat prijenosnu mrežu, evo tako ovi trgovinski lanci kako se njima tako zapuhne vjetar koji smo razgovarali u Gorkom kotaru tako će se mijenjati zakoni. Zašto? Da mi iskeširamo to. Mi spravimo gubitke i da mi to sve prenesemo na krajnje korisnike, a to su, to su potrošači. Odgovor je no pasara, neće proć bez da dobijete ove udarce koje ste zaslužili jer ovaj sad razgovor koji ste sad čuli vi ste trebali odreagirat u Ministarstvu gospodarstva i kada dođe takav nekakav lobist gubi se van jer mi štitimo ovdje interese naših građana koji nas plaćaju, a ne vaših privatnih interesa i vašim milijuna i milijardi i računa koji se nalaze po ko zna kojim Kajmanskim otocima. To ste, ovo sad šta ste čuli ovdje vi predstavnici iz Ministarstva gospodarstva ste trebali napraviti tamo i istjerat te sve likove vani iz ureda i reć ovdje se poštuje zakon i ne može ovo proć jer na trošak instalacije takvog sustava mjerenja koji po velikom sustavu kao što je City West, Westgate itd. košta 150 tisuća eura troška, to znači da njima se minimizira trošak, ali mogu prodat tu električnu energiju po duplo većim cijenama nego što su platili HEP-u i s takvom matematikom im se trebate postavit i reć ne može to proć. To ne može proć osim ako ne igrate za te ljude koji su vam rekli da to trebate doć prezentirat samo u HS i da će to samo tako proć, neće to nitko zamijetit da 3.g. ti ljudi nisu ispoštovali zakon RH koji je izglasan od vas parlamentarne većine i vi ćete sada ponovno izglasavat, to je sad na vašu dušu ponovno izglasavat nečije interese koje oni nisu stopirali, odabrani od vas. Oni su ovo trebali stopirat i reć gospodo gubite se van jer ovo naše građane košta u ovoj inflaciji toliko, toliko i toliko. Ovo ko izglasa će ić na ruku velikih trgovinskih lanaca jel su se sad počeli javljat mali poduzetnici jel su skužili šta su oni sada ovdje skuhali i spremili, skuhali i spremili i javnost informirali o pljački koju ćete sada dvostruko izglasati.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Troskotu.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolegica Ivan Bugarin, izvolite
Bugarin, Ivan (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče. Obraćam se ispred Kluba zastupnika HDZ-a za Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije s konačnim prijedlogom zakona.
Danas, 17. siječnja 2025. g. na 5. sjednici prihvaćena je primjena hitnog postupka. U ovom Zakonu u HS-u raspravlja se od 2021. i 2023. g. i ove sve izmjene jednoglasno donijeli. Sada je vrijeme opet za doradu zakona, zato smo danas i ovdje.
Jasno je da ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo RH sa zakonodavstvom EU. Zakon se donosi po hitnom postupku upravo kako sam i rekao radi usklađena s europskim zakonodavstvom. Zakon se donosi po hitnom postupku kako i piše, radi sprječavanja većih poremećaja u gospodarstvu, uvođenje obvezne mjere koja bi mogla stvoriti dodatne usklade troškova neopravdano i to bi oštetilo krajnjeg korisnika između ostaloga zakon se donosi po hitnom postupku i radi zakona za uspostavu zatvorenog distribucijskog sustava, pridruživanja operatora zatvorenog distribucijskog sustava sukladno zakonu koji je bio 31. prosinca 2024. g. na snazi za sve zatvorene distribucijske sustave.
Ovdje bi biralo riječi o velikim trgovačkim lancima, u više navrata je to isticano, svi smo mi dobili ovaj Zakon, tj. izmjenu zakona o papirima i polako ovdje danas je praksa da obmanjujemo javnost bilo koja tema da je na redu, znamo da je samo 5 pravnih subjekata do sada uspostavilo ovaj zakon znači u primjenu, tj. tribali su, bili su u obvezi da to bude u primjeni, od toga 1 se nalazi privatni subjekt u Osijeku, jedan u Zagrebu, jedan u Slavonskom Brodu, jedan u Rijeci, jedan u Bošnjakovini. Znači nema riječi o trgovačkim lancima kojima mi pogodujemo na ovaj način da ih amnestiramo kazni koje su oni tribali ovaj, tribali do sada ovaj platiti ili ih je tribalo uputiti da plate iste kazne, znači radi se o brojkom i slovom 5 privatnih subjekata od kojih nemamo niti jedan trgovački lanac.
Slijedom svega navedenoga .../Govornik se ne razumije./... što sam sad naveo u ime Kluba HDZ-a mi ćemo u Klubu HDZ-a podržati ovu izmjenu zakona koja se donosi po hitnom postupku Zakona o tržištu električne energije. Jutros na Odboru za gospodarstvo smo imali raspravu na ovu temu. Također je ovaj Zakon prošao taj odbor. Veseli me što jutros ispred ministarstva rečeno da će ovaj Zakon u punom obliku doživjeti u ovoj godini izmjenu.
Klub HDZ podržava ovaj Zakon. Zahvaljujem.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća na redu je kolegica Dušica Radojčić u ime Kluba zastupnika Možemo!, izvolite.
Radojčić, Dušica (Možemo!)
Poštovani zastupnici i zastupnice.
Dakle već je bilo riječi o tome kako zaista nije bilo potrebe, odnosno vidjeli smo je, da se ovaj Zakon usvaja po hitnom postupku bez javne rasprave. Ja sam u Saboru nova, meni je ovo prvi puta, nisam znala da neću imati mogućnosti postavljati pitanja, odnosno replike. Ono šta je još možda praksa koju bi trebalo smanjiti, bitno smanjiti, a to je donošenje zakona po hitnom postupku, budući da onemogućavate kvalitetnu raspravu o zakonskim prijedlozima, tako je 2024. čak 32% predloženih zakona usvojeno po hitnom postupku, a znamo da i Poslovnik HS-a nalaže da se po hitnom postupku zakoni donose samo u iznimnim slučajevima, a ne može zaista biti da je 32% bio izniman slučaj.
Dakle vidjeli smo kako se zakon zbog tako nekakvog pojedinačnog i malog interesa može donijeti po hitnom postupku, a ja ću vam danas govoriti o jednoj izmjeni zakona koja je bila nužna i koju je trebalo davno napraviti, a ovaj način donošenja izmjena Zakona o tržištu električne energije je zapravo samo još jedna propuštena prilika.
Dakle odmah na početku, ja se pitam zbog čega u ove izmjene zakona ili u neke prethodne nije uvršteno ukidanje prepreka za osnivanje energetskih zajednica. Važeći zakon usvojen je '21., mijenjan '23., a od tada je registrirana samo jedna jedina energetska zajednica, ali koja zbog brojnih prepreka do sada nije podijelila niti jedan kWh energije među svojim članovima.
Strategija EU za solarnu energiju postavlja cilj uspostavljanja minimalno jedne energetske zajednice u svakoj jedinici lokalne samouprave koja broji više od 10 tisuća stanovnika i to do koje godine, do 2025. g.
I sad, ono što je glavno pitanje, a poslije ću u svojoj raspravi to obrazložiti, zbog čega ne želite decentralizirati proizvodnju energije u vrijeme dok druge zemlje grabe krupnim koracima u tom smjeru, čiji se interesi štite kad se Hrvatskoj onemogućava da ostvari maksimalno moguću energetsku neovisnost, a građanima smanjenje troška za energiju?
Dakle prema trenutno važećem zakonu, gotovo je nemoguće osnovati energetsku zajednicu zbog problema s ishođenje dozvola za energetsku djelatnost. U Hrvatskoj, premda je prethodni zakon na snagu, kao što sam rekla, stupio '21. i mijenjan 2023. i predviđa mogućnost osnivanja energetskih zajednica, nije rezultiralo i osnivanjem energetskih zajednica građana.
Energetska zajednica je pravna osoba koja je osnovana s ciljem razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostoru. Zamišljene su energetske zajednice radi decentralizacije i demokratizacije proizvodnje energije na način da potrošači ujedno postaju proizvođači i međusobno dijele energiju. Očito je za ovu vlast ta ideja prerevolucionarna pa joj je odlučila postavit prepreke koje ju čine neprovedivom. Očito je da je nekom u interesu da građani ne proizvode i ne dijele energiju iz obnovljivih izvora.
Naime, do danas je formalno kao što sam rekla registrirana tek jedna energetska zajednica ali dosada nije podijeljen niti jedan kilovat sat energije između članova te zajednice. I sad dat ću jedan primjer, Grad Zagreb je u suradnji sa Zelenom energetskom zajednicom već dulje vrijeme bezuspješno nastojao osnovati energetsku zajednicu građana obnovljivih izvora energije, a slične probleme imaju i suvlasničke zajednice u višestambenim zgradama. Razlog je u tome što energetske zajednice prema Zakonu o tržištu električne energije obavljaju energetsku djelatnost pa su dužne ishoditi dozvole za takvu djelatnost od HERE a to nije jednostavan postupak pogotovo za građane koji bi po Pravilniku o dozvolama trebali imati 3 tisuće eura na računu zajednice za ishođenje dozvole. Problem je i to što jedinice regionalne samouprave županije ili Grad Zagreb ne mogu biti članice zajednice već samo jedinice lokalne samouprave.
To je samo jedan od niza prepreka u postojećem Zakonu o tržištu električne energije koje je ovim izmjenama trebalo mijenjati, ali vi ste nam odlučili predložiti samo jednu izmjenu onu ukidanje obveze za stjecanje statusa zatvorenog distribucijskog sustava.
No, želimo li ispuniti obavezu o uspostavi energetskih zajednica građana i dijeljenja energije unutar zajednica treba hitno mijenjati i zakon na način da se osiguraju promjene i pokretanje većeg broja projekata zajedničke potrošnje.
I sad ću dat kratki uvid u prepreke za osnivanje energetskih zadruga i rješenje tj. izmjena zakona koje je potrebno izvršiti da bi se u praksi konačno počeo primjenjivati koncept dijeljenja energije.
Energetske inicijative suočavaju se s kompliciranim i skupim postupcima registracije što predstavlja značajne prepreke za većinu energetskih zajednica. Da bi postale energetska zajednica energetske inicijative moraju dobit dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti. Taj postupak je previše složen da bi ga mogla proći skupina građana. On podrazumijeva pripremu odnosno podnošenje 18 različitih dokumenata. Početni troškovi registracije su tisuću eura a održavanje minimalno 3 tisuće eura u financijskoj evidenciji energetske zajednice. Dokaz, mora se priložit dokaz da energetska zajednica ima zaposlenu jednu kvalificiranu osobu na puno radno vrijeme. Posjedovanje ili najam poslovnog prostora za svoje poslovanje itd. Dakle, grupa građana primjerice suvlasnici jedne stambene zgrade koja želi postati energetska zajednica tretira se jednako kao i neka tvrtka koja želi komercijalno distribuirati energiju u Hrvatskoj.
Dakle, ono što sam već naglasila samo je jedna energetska inicijativa novoosnovana udruga građana dobila takav status iako je ova inicijativa dobila dozvolu u praksi zajednica još uvijek ne može dijeliti energiju i suočava se s poteškoćama, velikim poteškoćama. Dakle, ono što je potrebno, potrebno je uvesti daleko pojednostavljeniji postupak.
Slijedeći problem, osobe koje fizičke i pravne koje imaju više od 40% vlasništva u drugom subjektu ne mogu pristupiti energetskoj zajednici. Ovo ograničenje npr. isključuje općine i javne ustanove i tvrtke da pristupe kao članovi energetskim zajednicama. Općine i gradovi morate znati igraju ključnu ulogu u razvoju energetskih zajednica, a baš ovaj kriterij onemogućava da postanu izravni članovi zajednice.
Slijedeća prepreka, Zakonom o tržištu električne energije propisano je da pravne osobe koje se žele registrirati kao energetska zajednica moraju poslovati na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Zahtjev za provođenjem neprofitnog računovodstva ograničava raznolikost aktivnosti kojima se energetske zajednice mogu baviti. Potrebno je uklanjanje pravnog zahtjeva za energetske zajednice, da se pridržavaju zakona koji regulira financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija ili barem proširiti ovaj zahtjev uz pridržavanje pravnih subjekata Zakonu o zadrugama.
Slijedeća prepreka, za neprofitne zadruge i druga poduzeća koja svoju djelatnost registriraju na trgovačkom sudu, sud odbija dodati djelatnost organiziranje energetskih zajednica građana, a to je zapravo preduvjet za ishođenje energetske dozvole. Tako npr. trenutno Trgovački sud u Zagrebu odbija upis ove djelatnosti. Ova prepreka stvara zbilja nepotrebni birokratski zastoj i otežava proces registracije energetskih zajednica.
Zatim, članstvo u energetskim zajednicama ograničeno je na građane Hrvatske. Ovaj uvjet isključuje potencijalne članove koji mogu imati dugoročno, dugoročni interes na lokalnoj razini ali nisu rezidenti poput stranaca koji posjeduju nekretnine ili tvrtke u Hrvatskoj. Kako je ta odredba u skladu s zakonom koji također mijenjamo ovih dana, a kojim značajno proširujemo listu zemalja čiji državljani mogu kupovati naše nekretnine bez nekih posebnih uvjeta zašto se ovdje postavlja ta prepreka da stranci ne mogu sudjelovati u energetskoj zajednici. Dakle, ono što je potrebno, potrebno je zakonski okvir prilagoditi životnim situacijama odnosno omogući sudjelovanje građana izvan Hrvatske u energetskim zajednicama ako su vlasnici kuća ili poslovnih prostora u Hrvatskoj ili ako imaju neki trajni interes u Hrvatskoj.
Slijedeća prepreka je da zajednica obnovljivih izvora energije ograničena je na snagu od 500 kilovata i kumulativne snage projekata pa se ne mogu graditi elektrane veće od prikupljene priključne snage njihovih članova. Snaga projekata energetskih zajednica ograničena je na najviše 500 kilovata što čini praktički nemogućim osnivanje zajednica s više od otprilike 50 članova. Ova nejednakost na tržištu umanjuje potencijal energetskih zajednica. Energetski projekti koje uspostavljaju zajednice trebali bi biti prioritetni i usklađeni s brojem članova osiguravajući pravednost i ravnopravno sudjelovanje na tržištu.
Ograničenje od 500 kilovata za projekte zajednice trebalo bi ukloniti kako bi se omogućili veći projekti zajednice koji su isplativiji od manjih kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u razvoju energetskih projekata.
I zatim imamo HEP ODS koji je zadužen za distribuciju električne energije još uvijek nema razvijene tehničke mogućnosti niti administrativne procese za dijeljenje energije između više mjernih točaka iako energetski zakoni vidimo to omogućavaju. Npr. prema Pravilniku o Općim uvjetima za korištenje mreže ODS ima obavezu omogućit dijeljenje energije već od 31. kolovoza 2023.g., međutim to se nije dogodilo unatoč interesu za dijeljenje energije i sudjelovanje u shemama potrošnje iz zajedničkog sustava još uvijek ne postoje procedure i tehnička rješenja za provedbu tih projekata u praksi.
I ja se sad i na kraju još jednom pitam zašto se u ove izmjene zakona nije uvrstilo i ukidanje prepreka za osnivanja energetskih zajednica, zbog čega je propuštena ta prilika jer ono što se meni čini je da je očito da se ne želi decentralizirati proizvodnja energije. Za vrijeme dok su kod nas na snazi prepreke koje se post…, koje ste postavili osnivanju energetskih zajednica, druge zemlje grabe krupnim koracima u tom smjeru. Tako da se predviđa da bi već 2050.g. oko 45% energije bilo proizvedeno upravo iz obnovljivih izvora koje mogu proizvesti sami građani. Početkom 2024. bilo je više od 9 tisuća energetskih zajednica u državama članica EU. Poznato je da izravno vlasništvo samih građana nad obnovljivim izborima energije da je to esencijalno i za ubrzavanje prihvaćanja zelene tranzicije i da je krucijalno za rješavanje problema energetskog siromaštva jer omogućava i niže račune za kućanstva s nižim prihodima, a i radi se dakle o priuštivoj energiji. Propustili ste još jednu priliku da se zakonskim promjenama priključite onim državama EU koje razumiju dobrobiti energetskih zajednica.
I za kraj ću postaviti pitanje, čiji se interesi štite postavljanjem ovih prepreka u Zagrebu, u zakonu?
Onemogućava se da se u Hrvatskoj ostvari maksimalno moguća energetska neovisnost, onemogućava se da građani imaju jeftiniji trošak za energiju.
I za kraj, ja se zaista pitam, opire li se tome, tomu HEP i želi li HEP na taj način zapravo zadržati svoj monopolistički položaj? Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Radojčić.
Slijedeća na redu je kolegica Marijana Puljak u ime Kluba zastupnika Centra i NPS, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, rekla je kolegica ranije da je ona nova u, u saboru, da nije nikad vidjela ovaj, ovaj slučaj da nema predstavnika predlagatelja koji obrazlaže zakon, pa ja sam evo, ovo mi je drugi mandat i evo ne sjećam se da sam u onom prvom mandatu, u one prve 4.g. da sam ikad vidjela da se zakon ne obrazlaže dakle niko od predlagatelja ne obrazlaže zakon i ne daje priliku da postavljamo pitanja, evo prvi put to vidim u životu. Neko je rekao ono nije kontra Poslovnika, ali evo mali presedan, pa možda to i, i govori nešto uopće o ovom zakonu, možda govori to što je i hitan postupak. Izmjene ovog zakona bez javne rasprave, dakle zakon čije su izmjene izglasane već '20… još '21. i 3.g. je u primjeni, a evo sad hitan postupak kojima se poništava sve to iz '21.g. dakle evo ajmo redom, kad nismo imali priliku postavljat pitanja predlagatelju zašto se ovo radi, pa onda možemo samo spekulirati i zamišljati je li zašto se ovo radi. Dakle ovaj zakon donosi odnosno izmjene zakona donose značajne promijene u regulaciji zatvorenih distribucijskih sustava, dakle ukida se obveza uspostavljanja zatvorenih distribucijskih sustava i roka za njihovu implementaciju uz brisanje kaznenih odredbi za nepoštivanje zakona. Ovo je zaista zanimljivo. Dakle pojam vlasnika sustava distribucije električne energije i konkretni sustavi na koje se odnose izmjene ovog zakona mogu se recimo razjasnit na kontekstu tih zatvorenih distribucijskih sustava. Dakle tko su vlasnici, ovo da malo pojasnimo ljudima koji gledaju sada, dakle tko su vlasnici distribucijskih sustava? To su pravne ili fizičke osobe koje posjeduju infrastrukturu i sustave za distribuciju električne energije unutar određenog područja ili nekog objekta, velikog objekta. Oni su odgovorni za održavanje i upravljanje tim sustavima, kao i za osiguranje pouzdane opskrbe električnom energijom krajnjim korisnicima unutar tog područja, dakle nekim zakupcima prostora, najmoprimcima itd..
E sad primjeri vlasnika tih velikih sustava uključuju dakle neke trgova… operatori trgovačkih centara npr. vlasnici velikih šopin… velikih šoping centara s mnogo zakupoprimaca koji koriste energiju unutar te zajedničke mreže ili neki industrijski kompleksi, dakle područja sa više različitih tvrtki ili postrojenja koja dijele, zajedničku tu infrastrukturu, pa onda lučke ili, ili ma… luke ili marine, hotelski kompleksi, neka velika odmarališta, kampovi, bolnički centri, poliklinike i slično.
E sad ovdje je riječ o zatvorenim distribucijskim sustavima koji su definirani kao distribucijski sustavi unutar specifičnih geografskih i funkcionalnih područja s više korisnika energije, a razlikuju se od javne distribucijske mreže jer opskrbljuju ograničen broj korisnika unutar tog područja, nisu priključeni na kućanstva već na poslovne subjekte, industriju ili specijalizirane objekte i imaju specifične tehničke i sigurnosne zahtjeve zbog složenosti i integriranosti aktivnosti unutar tog sustava.
E sad, u Hrvatskoj je veliki broj distributera u okviru zatvorenih distribucijskih sustava, taj broj je zapravo relativno ograničen budući da se ti sustavi odnose na specifične vrste poslovnih industrijskih područja. Prema dostupnim podacima i informacijama iz dokumentacije o Zakonu o tržištu električne energije u, HERA je izdala dosad 5 dozvola za upravljanje zatvorenim distribucijskim sustava, jel nekoliko pravnih subjekata, a potencijalni korisnici prema je li Zakonu o tržištu energije su ovi nabrojani ne znam trgovački centri razni i ovo što sam ranije nabrojala luke, marine, turistički kompleksi i slično. I mnogi subjekti trenutno obavljaju distribuciju unutar svojih kompleksa, ali nemaju formalno uspostavljen status tog ZDS-a ili zatvorenog distribucijskog sustava.
E ove izmjene zakona otvaraju mogućnost da takvi sustavi nastave raditi bez regulacije, što stvara pravnu nesigurnost. Dakle s onim ranijim izmjenama zakona se uvela obveza tog ZDS-a, evo sada se ovim hitnim izmjenama ta obveza ukida. Što je dakle problem kod ovih sustava? Prije uspostave ove obveze dakle mnogi vlasnici su obavljali distribuciju energije bez dozvola preprodajući energiju za kupoprimcima po proizvoljnim cijenama i to je dakle narušavalo i transparentnost i zakonitost.
Zakon je, kao što smo rekli, '21. uveo obvezu regulacije kroz ZDS čime su vlasnici morali dobiti status operatera zatvorenog distribucijskog sustava i osigurati odgovarajuću infrastrukturu i dozvole od HERA-e. A ove sad izmjene ukidaju ovu obvezu čime se ponovno otvara prostor za netransparentnost, pravnu nesigurnost i potencijalne zloupotrebe.
Zašto je dakle ZDS važan? Kažem, osigurava se transparentnost, korisnici sustava imaju pristup stvarnim podacima o potrošnji zakonitosti, je li, sprječava se nezakonito poslovanje i preprodaja energije, integracija obnovljivih izvora energije, dakle postoji mogućnost uključivanja, npr. solarnih panela ili drugih izvora energije unutar sustava i zaštita korisnika, odnosno standardizirani obračun i uvjeti osiguravaju ravnopravnost zakupoprimaca.
Zakon o energiji jasno propisuje da se distribucija električne energije može obavljati isključivo uz odgovarajuće dozvole i regulatorni nadzor kako bi se spriječile zloupotrebe i osigurala transparentnost. Evo to su ona pitanja koja smo očekivali da ćemo moći postaviti ovdje predlagatelju zakona, ali eto, ostali smo uskraćeni za tu mogućnost. Je li, možda smo mi sve krivo skužili šta se događa u ovom Zakonu, ali evo, nemamo priliku dobit odgovor od predlagatelja. Kažem, jedan presedan kojim evo, drago mi je da sam svjedok u ovu kasnu uru jer mi nitko ne bi vjerovao da sam ovo nekome pričala.
Predložene izmjene ovog Zakona omogućuju vlasnicima sustava distribuciju električne energije bez potrebnih dozvola, otvarajući prostor za nezakonito poslovanje, uključujući preprodaju energije po proizvoljnim cijenama. Vidi veselja.
Dakle ovo vam je usporedivo s ukidanjem fiskalizacije za određene subjekte. Evo, uvedemo Zakon o fiskalizaciji, ali kažemo vi ako hoćete, hoćete, ako nećete i ne morate fiskalizirati, tako i ovdje.
A jedan drugi problem, to je problem slobode izbora opskrbljivača. Predložena izmjena koja omogućava korisnicima tog zatvorenog sustava slobodan izbor opskrbljivača tehnički je neprovediva. Mjerna mjesta unutar tih zatvorenih sustava nalaze se iza glavnog mjernog uređaja i nisu dostupna vanjskim opskrbljivačima i ovo stvara situaciju dvostrukog mjerenja, unosi pravno i operativno nesigurnost i komplicira obračun potrošnje električne energije.
Dakle posljedice ukidanja ove obveze povećavaju rizik od netransparentnosti poslovanja, zakupoprimci gube uvid u stvarnu potrošnju, što narušava njihova prava, izbjegavanje regulatornog nadzora, HERA gubi mogućnost kontrole nad poslovanjem takvih sustava, a možemo reći kočenje zelene tranzicije jer bez regulacije ovih zatvorenih sustava otežava se integracija obnovljivih izvora energije u poslovne sustave.
Mi ćemo u ime kluba predložiti dva amandmana kako bi spriječili ove sve navedene probleme. Jedan je brisanje samog čl. 1, znači zadržavanje postojeće obveze uspostave ZDS-a kako bi se osigurala transparentnost i zakonitost poslovanja. Ovo je nevjerojatno da izmjenama zakona utječemo na to i omogućavamo zapravo nezakonito poslovanje.
I drugi amandman, produljenje roka za uspostavu ZDS-a, dakle umjesto brisanja roka predlažemo njegovo produljenje do kraja ove godine, do 31. prosinca 2025. čime vlasnicima sustava dajemo dodatno vrijeme za prilagodbu, ali i osiguravamo jasnu zakonsku obvezu. Dakle da zaključim, ovaj Zakon ide u pogrešnom smjeru, umjesto da se dodatno reguliraju ZDS-ovi i potiče transparentnost predložene izmjene, vraćaju nas u sivo područje gdje vladaju netransparentnost i zloupotrebe, a naša je odgovornost da usvojimo, je li, kao Sabor i najviše predstavničko tijelo, da usvojimo zakone koji ne narušavaju prava građana i zakupoprimaca već osiguravaju pošteno, zakonito i transparentno tržište električne energije.
Dakle evo, pozivam vas da prihvatite i podržite ove amandmane, ako ne, odbijete zakon u ovom obliku. Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Puljak.
Sljedeći na redu je kolega Tomislav Josić u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, izvolite.
Josić, Tomislav (DP)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajnici, uvaženi, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Zakon o tržište električne energije je prepoznao gdje se može uspostaviti zatvoreni distribucijski sustav te s tim u vezi propisao uvjete koji ga čine zatvorenim distribucijskim sustavom u smislu o Zakona o tržištu električne energije.
Klasificiranje sustava koji zadovoljava uvjete propisane Zakonom o tržištu električne energije, preneseno je u pravni poredak RH na način da je propisano da je regulatorno tijelo rješenjem daje status zatvorenog distribucijskog sustava. Ovim prijedlogom zakona otklanja se potreba investicijskih troškova, obveza dodatnog ulaganja u sustava, građevine javne i društvene namjene, kao što su primjerice, zračne luke, željeznički kolodvori, autobusni terminali, carinske zone i sl. S obzirom na to da bi vlasnik sustava s ciljem stjecanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava trebao osigurati niz Zakonom o tržištu električne energije propisanih preduvjeta, kao što su primjerice, novi razvod sustava i mjerenja, dok je upitna potreba i opravdanost takvih troškova, tj. ulaganja.
S druge pak strane ostavlja se mogućnost vlasnicima zatvorenog distribucijskih sustava da ako smatraju opravdanim stjecanje statusa zatvorenog distribucijskog sustava, na primjer različita potrošnja korisnika sustava imaju mogućnost ishoditi status za svoj sustav.
Isto tako, ovim prijedlogom zakona omogućuje se korisnicima zatvorenog distribucijskog sustava slobodan izbor opskrbljivača električnom energijom pri čemu bi operator zatvorenog distribucijskog sustava izdavao račun za naknadu za korištenje mreže i naknadu za korištenje zatvorenog distribucijskog sustava, te s time povezane ostale naknade i davanje.
Klub Domovinskog pokreta će podržati ovaj zakon.
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Josiću.
Prelazimo na pojedinačne rasprave.
Na redu je kolega Josip Jurčević kojega nema, pa gubi pravo za raspravu.
Nakon njega je kolegica Sanja Radolović, izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Dakle, kao što sam rekla prije kolegici Ahmetović u povredi Poslovnika što je zaboravila zbog nedostatka vremena propustiti već dvije i pol godine glavno tijelo koje bi trebalo regulirati cijeli energetski sektor HERA, Hrvatska energetska regulatorna agencija djeluje obezglavljeno.
Podsjetit ću da je gospodin Žamboki još u rujnu 2022. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika Upravnog vijeća i da od tada ta agencija djeluje bez predsjednika. Također moram reći da je Ministarstvo gospodarstva reklo da je na javni poziv pristiglo ako se ne varam 22 prijave i od tada 24. listopada prošle godine od kad se Ministarstvo gospodarstva kao najviše tijelo u cijelom tom sustavu, glavni dakle u tom resoru javilo nisu još uspjeli pregledati pazite 22 prijave.
Ja ću samo podsjetiti često se Hrvatski sabor proziva za nerad. Ja ću samo podsjetiti na broj pristiglih prijava primjerice za suce Ustavnog suda kada su se na dnevnoj bazi deseci intervjua odrađivali, ali eto Ministarstvo gospodarstva ne smatra shodnime da HERA najviši regulator u cijelom sustavu energetike treba imati svoj puni sastav predsjednika i novo Upravno vijeće.
Zbog čega je zapravo ta HERA važna da približimo hrvatskim građanima? Pa evo za početak Andrej Plenković i HDZ-ova Vlada u svim tim lijepim strategijama koje pišu i na temelju kojih su, jer za sad su to samo papirnate reforme. Kad budemo mi došli do onog dijela izgradnje posebice energetske infrastrukture i to apsolutno tu padamo, sve te strategije će biti samo mrtvo slovo na papiru Andrej Plenković i HDZ-ova Vlada su i hrvatskim građanima, a i u Bruxellesu obećali, pazite obećali to piše u strateškim dokumentima da će Hrvatska biti energetski samodostatna do 2030. godine.
Ja vam garantiram da Hrvatska energetski samodostatna neće biti dok kad ću ja imati unuke, kamoli sreće. Zašto to govorim? Pa evo primjerice cijeli sustav projekata obnovljivih izvora energije. Naravno tu ću se stvarno ograditi i reći da ne treba ići na ruku samim investitorima, da treba naplatiti sve ono što se može naplatiti po zakonskim i podzakonskim propisima i da ne treba, dakle udovoljavati nikakvim lobijima čak i ako su oni moćni i veliki.
Pa tako HERA primjerice lijepo od kad je gospodin Žamboki imao pripremljenu odluku o naknadi cijene za priključenje za sustav obnovljivih izvora energije primjerice solarne elektrane koji je onda tražio da se, sam ju je tražio da se skine sa dnevnog reda HERA od tada ne donosi odluku. Trenutačno je stopirano 45 projekata iz Sektora obnovljivih izvora energija, dakle obnovljivi izvori energije da ponovimo upravo oni na temelju kojih je Andrej Plenković i njegovi ministri ponavljaju kao papagaj da će Hrvatska biti energetski samodostatna do 2030. godine.
Samo da vas podsjetim da Hrvatska nema niti energetsku strategiju za koju je cijela oporba inzistirala nakon afere „Plin za cent“ milijardu kuna, 160 milijuna eura ako hoćete izvučenih iz INA-e da se treba hitno napisati i provoditi i strategija i sami akcijski plan to niste poslušali.
No da se vratim na samu HERA-u. Osim dakle obnovljivih izvora energije, a gdje je glavni problem šta nemamo niti odluku o naknadi za priključenje. Glavni problem je što niti država ne provodi svoj po meni koji bi trebao biti strateški projekt, a to je solarizirati svaki krov zgrade u bilo kojem javnom sektoru u suradnji sa jedinicama lokalne, regionalne samouprave dakle od vrtića, škola, bolnica, ministarstva, dakle svaki. Tu smo jako, jako zakazali.
Ponavljam HDZ je, Vlada Andreja Plenkovića jako su dobri na papirima, ali ništa ne provode u djelu. No, da se vratim na HERA-u zbog čega je ona bitna. HERA kao takva zapravo je glavni regulator možemo reći i cijena plina na hrvatskom tržištu. Zbog čega je to u momentu bitno? Pa bitno je zbog toga što se pokazalo da se i sama europska skladišta prirodnog plina puno brže prazne što zbog prekida toka prirodnog plina kroz Ukrajinu, što zbog nešto niže očekivanih zimskih temperatura i same cijene prirodnog plina značajno rastu.
Podsjetit ću dakle, tu je HERA glavni taj koordinator koji bi trebao regulirati cijenu plina, a znamo što se dogodilo kada regulator ne radi svoj posao? Milijardu kuna se izvuče iz INA-e. Osim toga što se ništa ne radi, dakle po razvoju obnovljivih izvora energije kako bi se mogli postati energetski samodostatni, niti se ništa ne radi primjerice u dijelu energetskog energetskog sektora gdje ćemo zapravo skladištiti taj plin koji je trenutačno glavni energent nama za proizvodnju električne energije.
Dakle, mi nemamo nova skladišta plina, ne radi se ništa po tome, apsolutno ništa. Zašto je to važno? Rekla sam dakle, plin je dalje u Hrvatskoj glavni energent za proizvodnju8 električne energije, pa upravo zbog toga što ste prodali maglu građanima, hrvatskim poduzetnicima, cijelom Sektoru kućanstva i industrije da je ova Vlada HDZ-a i Andrej Plenković su spasili njihove što budžete firmi, što kućne budžete od udara i rasta cijene električne energije koja je bila u ostatku Europe.
Ja ću vas samo podsjetiti da je istina izašla na vidjelo sa rebalansom državnog proračuna i da je HEP saniran sa 1,3 milijarde eura. Podsjetit ću da od tih 1,3 milijarde eura uzelo se 500 milijona eura sa stavke povećanja mirovina. Dakle, hrvatski građani i poduzetnici sve su to platili do zadnjeg centa. Bilo se govorilo da će biti dovoljno 900 miliona eura, podsjetit ću da se ta odluka o potencijalnoj dokapitalizaciji HEP-a donijela na Vladi bez ijednog priloga, bez ijedne A4 stranice papira. Dakle, toliko o nekakvom ozbiljnom pristupu ali nije ni čudo ponovila sam dakle skrivate čak pristigle 22 prijave za predsjednika upravnog vijeća i članove upravnog vijeća najvišeg regulatora u sustavu energetike u Hrvatskoj.
Dakle, ono što bi ja rekla zapravo je kaos po pitanju divljanja cijena i inflacije. Ministarstvo financija i HNB loptaju tko je tu kriv pritom ne poduzimajući sustavne i provedive mjere. Tako se i u ovom slučaju vezanom za energetiku zbog koje trpe građani i poduzetnici loptaju Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA, Hrvatski operator prijenosnog sustava odnosno HOPS i samo Ministarstvo gospodarstva. Zbog čega to govorim? Pa HERA konkretno ne odobrava 10-to godišnje planova HOPS-a, ne donosi cijenu priključenja i nateže se s Ministarstvom gospodarstva, a istovremeno se odugovlači s bilo kojim razvojem obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i jako smo daleko kao što sam rekla od te energetske samodostatnosti i sigurno je nećemo postići do 2030. godine.
Očito je da su ovoj Vladi Andreja Plenkovića isključivo samo puna usta zelene tranzicije o kojoj donosite strategije na stotinu stranica, a ne provodite niti jedno slovo iz tih strategija, a sada više jasno je iz ovog slučaja HERE niti ne poštujete koji sami predlažete u Hrvatskom saboru i onda je donosite u sklepanoj žetončić većini.
Također, moram još jednu stvar reći. Stalno su vam puna usta osim zelene tranzicije, zelene tranzicije financirane iz EU fondova. Podsjetit ću samo na jedan nevjerojatan apsurdan slučaj. Financiranje iz NPOO-a kojeg Andrej Plenković obožava stalno spominjati kako smo najbolja zemlja u povlačenju sredstava iz NPOO-a. Da, ponovit ću ovaj prvi period možda uz Italiju kada se radi o papirnatim reformama, a kad budemo morali ispuniti još onih 250 pokazatelja koji će uključivat izgrađene vrtiće i škole itd. tu ćemo debelo i žestoko podbaciti.
Tako ću ja spomenut jedan slučaj javnog poziva iz NPOO-a za domaću prerađivačku industriju vezanu za investicije uz zelenu tranziciju i obnovljive izvore energije. Eto vidite tu dakle natječaj upravo traje, na raspolaganju je 145 miliona eura što složite ćete se nije mal novac, minimali… minimalan iznos potpore je 70 tisuća eura, a maksimalan oko 4,6 miliona eura. Znate što je interesantno? Europska komisija tu od Hrvatske i ono što je Vlada zacrtala u dokumentima za NPOO očekuje da potporu dobije barem 290 poduzeća najkasnije do jeseni slijedeće godine. A znate kakav je interes? Pa apsolutno nikakav, apsolutno nikakav zato što ste toliko postrožili uvjete natječaja, napravili ih nemogućima i zapravo svi dokumenti strateški koje ste donijeli su toliko kontradiktorni da je poduzetnicima onda pod a) ili lakše ne ulagati u obnovljive izvore energije ili pod b) otići u banku i dignuti kredit i tako financirati te projekte iz energetski obnovljivih izvora energije.
Zahvaljujem.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Radolović.
Za repliku se javila kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana kolegice, ovim prijedlogom izmjena zakona ukida se prekršajna odredba za one koji nisu ispoštovali zakon, dakle kaže sam predlagatelj da nije izgledno da bi ijedan prekršajni postupak bio pokrenut do izrade prijedloga ovog, ovih izmjena zakona, a ta prekršajna odredba iznosi 20 tisuća do 500 tisuća kuna odnosno do 70 tisuća eura, govorim okvirno.
E sada mene zanima što vi mislite je li na djelu priznavanje od strane predlagatelja da su državna tijela koja kontroliraju provedbu zakona od velikih trgovačkih lanaca nesposobna ili su samo ovime rekli ne mi pogodujemo velikim trgovačkim lancima pa namjerno ukidamo prekršajnu odredbu za one trgovačke lance koji ne poštuju zakone RH?
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem kolegice Ahmetović, pa da je upravo je to na djelu i zato ponavljam i na ovom slučaju HERE. Vladi Andreja Plenkovića i HDZ-u odgovaraju obezglavljene institucije, odgovara ima obezglavljena HERA, odgovara im neučinkovit Državni inspektorat, odgovora im neučinkovita Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. I onda imate i HNB koja osim djelokruga rada banaka je zadužena, ponovit ću u Hrvatskoj za stabilnost cijena gdje instaliraju bivšeg ministra gospodarstva za viceguvernera koji je sad na tamo na lijepoj plaći.
Dakle, cijeli taj jedan sustav preloptavanja s jednih na drugi od kojih su one glavne institucije odnosno agencije obezglavljenje ili nemaju uopće kapacitete kadrovske, niti mehanizme, niti alate kojima evo recimo trebaju stati na kraj trgovačkim lancima. Dakle, jedino šta se događa je da imamo sastanke premijera vrlo neuspješne na kojima se samo u eter medijski i politički šalju nekakva kvazi …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… neka priopćenja a na nikakvu korist hrvatskih građana.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a kolegica Magdalena Komes, izvolite.
Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege zastupnici, pa evo dozvolite mi da na početku samo podsjetim odnosno kažem definiciju zatvorenog distribucijskog sustava koji jest tema današnje rasprave. Dakle, zatvoreni distribuciji sustav je svaki poslovni sustav koji distribuira električnu energiju unutar zemljopisno ograničene i/ili funkcionalne lokacije i u kojem postoje dva ili više korisnika koji se opskrbljuju električnom energijom preko zajedničko obračunskom mjernog mjesta odnosno brojila.
U Direktivi Europskog parlamenta i vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni direktive u Članku 38. koji se odnosi na zatvorene distribucijske sustave propisano je da države članice mogu predvidjeti da regulatorna tijela ili druga nadležna tijela klasificiraju sustav koji distribuira električnu energiju unutar zemljopisno ograničene industrijske ili trgovačke lokacije ili lokacije sa zajedničkim uslugama i koji ne dovodeći u pitanje st. 4. ne opskrbljuje kupce iz kategorije kućanstvo kao zatvoren distribucijski sustav ako su iz specifičnih, tehničkih ili sigurnosnih razloga djelatnosti ili proizvodnih procesa korisnika tog sustava integrirani ili ako taj sustav primarno distribuira električnu energiju vlasniku ili operatoru sustava ili njihovim povezanim poduzećima.
Zakon o tržištu električne energije prepoznao gdje se može uspostaviti zatvoreni distribucijski sustav te s tim u vezi propisao uvjete koje ga čine zatvorenim distribucijskim sustavom u smislu Zakona o tržištu električne energije. Klasificiranje sustava koji zadovoljava uvjete propisane zakonom preneseno je u pravni poredak RH na način da je propisano da regulatorno tijelo rješenjem daje status zatvorenog distribucijskog sustava.
Dosadašnja praksa pokazuje nažalost niz anomalija i netransparentnih odnosa između najmodavaca i najmoprimaca po pitanju obračuna i naplata troškova opskrbe električnom energijom. Tipični slučajevi odnose se na naplatu potrošnje električne energije uključene u cijenu najma po metru kvadratnom. Slučajevi su i gdje su instalirana tzv. kontrolna brojila koja imaju različite mjerne karakteristike, ali u pravilu ne zadovoljavaju uvjete kakva imaju električna brojila u javnoj mreži. Vlasnik ili upravitelj poslovnog sustava naplaćuje troškove kroz tzv. prefakturiranje računa koji ispostavlja opskrbljivač.
Ključni problemi očitovali su se dakle u netransparentnosti obračuna potrošnje električne energije gdje vlasnik prostora u nekim slučajevima nastoji preraspodijeliti trošak električne energije na sve najmoprimce.
Zakonom se stoga propisala obveza izbora operatora distribucijskog sustava te stjecanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava te se u slučaju da se takav zatvoreni distribucijski sustav ne organizira i izabere njegov operator do 31. prosinca '24. vlasnicima su propisane dvije kaznene odredbe umjesto mogućnosti da vlasnici izaberu način postupanja u slučaju ne ispunjenja odredbi.
Ovim prijedlogom zakona otklanja se potreba investicijskih troškova odnosno obveza dodatnog ulaganja u sustave građevine javne društvene namjene s obzirom na to da bi vlasnik sustava s ciljem stjecanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava trebao osigurati niz zakonom o tržištu električne energije propisanih uvjeta, preduvjeta kao što su primjerice novi razvod sustava i mjerenja dok je upitna potreba i opravdanost takvih troškova odnosno ulaganja.
S druge pak strane ostavlja se mogućnost vlasnicima zatvorenih distribucijskih sustava da ako smatraju opravdanim stjecanje statusa ZDS-a imaju mogućnost ishodit status za svoj sustav. Korisnici ovog sustava mogu imati brojne prednosti i ostvariti različite uštede kao što su najpovoljniji uvjeti opskrbe električnom energijom operator ZDS-a je dužan ugovarati naime najpovoljnije uvjete opskrbe električnom energijom na primarnom obračunskom mjernom mjestu i po tim istim cijenama isporučivati električnu energiju korisnicima. Zatim, ovime se dobiva transparentnost i kontrola troškova korištenje električne energije iz vlastitih obnovljivih izvora i racionalizacija potrošnje.
E sad, s obzirom na to da niti direktiva ne predviđa obvezu kako je gore navedeno, a imajući u vidu i kako je praksa pokazala da bi bilo opravdano ostaviti mogućnost izbora svakom pojedinom sustavu, podržavajući i ostale argumente naročito one koje smo čuli jutros na odboru uz pretpostavku da je evo činjenica da se priprema cjelokupno cijeli novi Zakon o tržištu električne energije koji će kako smo čuli imati u vidu interese krajnjih korisnika odnosno …/Upadica Penava: Vrijeme./… malih najmoprimaca klub HDZ-a podržava Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije. Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Komes.
Završno u ime predlagatelja državni tajnik Vedran Špehar. Izvolite.
Špehar, Vedran
Hvala vam potpredsjedniče.
Uvažene kolegice zastupnice i uvaženi zastupnici.
Predloženim izmjenama zakona želimo unaprijediti funkcionalnost našeg energetskog sustava, smanjiti nepotrebna administrativna opterećenja i troškove te omogućiti izbor opskrbljivača sudionicima na tržištu.
Dakle, danas se spominjalo puno, nisam brojo, ali jako puno puta se spomenuo pojam trgovački centar, znači mi ovdje ne razgovaramo o trgovačkim centrima. Hvala kolegici i Puljić i hvala vama kolegice na jasnom definiranju o čemu mi ovdje danas pričamo, a to je zatvoreni distribucijski sustav. Znači zatvoren distribucijski sustav i operator distribucijskih sustava je ništa drugo nego mreža i ovdje ne pričamo o tome tko prodaje plin. Sukladno zakonima koji su važeći i koji se ne mijenjaju pardon električnu energiju prema tim zakonima prodavati, opskrbljivati kupce potrošače električnom energijom može samo onaj tko se zove opskrbljivač, a to znači da je zadovoljio kriterije, stručnost i financijske i sve ostale odnosno zadovoljava sve ono što je potrebno da bi se bavio tim poslom. To je jako ozbiljan poso koji ima velike zahtjeve u pogledu znanja, u pogledu financija itd., itd., ovdje ne pričamo o tome da netko kupuje električnu energiju i zlorabi svoj položaj i preprodaje nekome unutar distribucijskog sustava po većim novcima. On samo može refakturirat odnosno nadoknađivat trošak onaj trošak električne energije koji je ostvario i ukoliko ostvaruje prihod na toj djelatnosti na takvoj pretprodaji čini nešto što nije baš propisano u zakonu.
Dakle, kad pričamo o hitnosti moram reći da Ministarstvo gospodarstva, naglasak je na gospodarstvo u okviru svojih redovnih aktivnosti prati šta se događa na tržištu. Praćenjem na tržištu i dobivanjem signala sa tržišta uočili smo anomaliju koja se reflektira u ovoj današnjoj danas temi i reflektira se u ovom današnjem rješenju tog problema, odnosno te anomalije.
Dakle, koristim priliku podsjetiti, odnosno ukazati da tijekom ove godine Ministarstvo gospodarstva planira još predložiti ovom Visokom domu dva puta još izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije. Zašto? Jer ne možemo čekati pod hitno kad budemo mogli u stanju predložiti sustavno rješenje, a u skladu sa tržištem predložit ćemo, a da u trećem kvartalu, odnosno do kraja ove godine, želja nam je odnosno plan nam je predložiti potpuno novi Zakon o tržištu električne energije koji će između ostalog riješiti i ovo pitanje na kvalitetan način, ali i mnoga pitanja koja su kolegice i kolege zastupnici danas spominjali.
Dakle, u tom kontekstu se i mogu odmah i reći da rješenje iz onog drugog amandmana koji je spominjan na način da se odgodi primjena obveze iz ovog zakona do kraja godine u tom kontekstu će taj prijedlog novog zakona ići da sa zatvorenim distribucijskim sustavima i sa operatorima distribucijskih sustava idemo od nove godine.
Zašto to kažem? Ako opet danas je dovoljno puta spominjano da je do sada registrirano samo 5 operatora distribucijskih sustava. Kako zakon piše samo tih 5 bi imali pravo kupiti plin za potrebe zatvorenog distribucijskog sustava i taj trošak prefakturirati svima koji se unutar tog zatvorenog distribucijskog sustava nalaze. Ovo je zatvoren distribucijski sustav da se razumijemo, ne pričamo o trgovačkim centrima. Mogu ih pobrojati. To su zatvoren distribucijski sustav je sustav koji distribuira energiju, dakle žice različito od distribucije električne energije žice one koje vode do ove zgrade, odnosno do ovog kompleksa, a koji se nalazi unutar zemljopisno ograničene industrijske ili trgovačke lokacije ili lokacije sa zajedničkim uslugama kao što su gospodarske zone i sad nabraja proizvodno-industrijske komplekse, brodogradilišta, robne terminale, poduzetničke centre, trgovački centri, uredski prostori, sajamske priredbe, zdravstveno-rehabilitacijski objekti, bolnice, poliklinike, lječilišni centri, hoteli, kampovi, odmarališta, pomorske i riječne luke, terminali, marine, željeznički kolodvori, autobusni terminali itd.
Dakle, koristim priliku možda ukazati na širu sliku, Takvih lokacija u Hrvatskoj ima jako puno i mi ne možemo dozvoliti da ono što smo uočili anomaliju koja proizlazi iz aktualnog zakona pustimo dalje. Zašto? Jer u tom slučaju nećemo ulaziti u to zašto se više operatora nije registriralo. Činjenica jest da je zadaća operatora kako je zakon predvidio i kako je direktiva predvidjela da može, rekli smo može. Mi9 smo možda malo bili previše restriktivni u našem zakonodavstvu. Ne znam neću kritizirati zakonsko rješenje više nego što ga kritiziram, ali sa time što smo propisali da mora, to smo u najboljoj namjeri nastupili. Međutim, od trenutka stupanja na snagu ove odredbe do danas primijetili smo da unatoč našoj najboljoj volji i želji i iskrenim namjerama šta se dogodilo? Nije se dogodilo željeno. Zašto je to ima puno sad obrazloženja da ne trošim vaše vrijeme, međutim cilj nam je kvalitetno riješiti problem, cilj nam je da unutar zatvorenih distribucijskih sustava, na primjer evo konkretno ova lokacija nam je svima dobro poznata. Znači unutar ovog kompleksa imate i restoran, imate i ovu zgradu, imate i hotel, hotel kako se zove smještajni objekt. Znači svaki od njih ukoliko su različiti vlasnici to je možda puno primjerenije i hvala zastupnicima koji su spominjali slučaj industrijskog kompleksa Đure Đaković, ali ima takvih kompleksa puno više. Takav slučaj vam može biti bolnica ili dom zdravlja koji u prizemlju ima apoteku. Takav slučaj može biti i spomenuti trgovački centar koji u okviru svojih onih lokala ima ugostiteljski objekt ili mesnicu. Naš je cilj da svaki taj potrošač, mi ga zovemo potrošač ima mogućnost izabrati od koga će kupiti električnu energiju.
Ovako kako je zamišljeno ne može. Kada se uspostavi operator distribucijskog sustava on će samo pružiti infrastrukturu koju već ima, jer je tako iz povijesnog naslijeđa tako se dogodilo u trenutku stupanja na snagu da ima više jedinica hajmo ih tako nazvati knjižno vlasničkih unutar jedne cjeline. To može biti rekli smo i kompleks turistički, ali to može i biti poslovno-stambena zgrada sa, to može biti evo konkretno vrtić unutar poslovne zgrade na Vrbanima u Zagrebu i to je zatvoreni distribucijski sustav.
Cilj je da onaj tko je vlasnik tih električnih vodova, odnosno žice upravlja žicama i u konačnici jamči sigurnost pogona i prijenosne distribucijske infrastrukture, a u konačnici da onaj koji je potrošač dobije jasno trošak, dobije električnu energiju i participira u svom dijelu onoliko koliko je on njegovo učešće u ukupnoj zajedničkoj potrošnji.
I činjenica da je zajednička potrošnja, činjenica da željeni naš cilj bi bio da svatko ima svoje brojilo, da bismo instalirali brojila na sve ove spomenute lokacije to su deseci i stotine tisuća brojila. To moramo uzeti u obzir da je to nešto što opterećuje i gospodarstvo, a u konačnici i potrošače koliko god oni bili u Republici Hrvatsko. Dakle, zatvoren distribucijski sustavi ponavljam nisu trgovački centri.
Drugo, električna energija, električnu energiju prodaje opskrbljivač, a ne operator zatvorenog distribucijskog sustava, operator distribucijskog sustava može samo i isključivo ukupan trošak izmjerene, zajednički izmjerene električne energije podijeliti po nekom ključu na one male, na one potrošače, na ona trošila ajmo ih tako nazvat subjekte koji se nalaze iza zajedničkog mjerila. Ukoliko ima brojilo odlično to je opcija, to dozvoljavamo, svako može si instalirat svoje brojilo, međutim sad bi bio ovako slikovit pa bi reko ovaj u ovoj zgradi Sabor će bit kolko, još pretpostavljam dvije godine, ukoliko idemo po tom principu treba instalirat brojilo, a nakon dvije godine Sabor se vraća na svoju matičnu lokaciju, a trošak tog brojila je po meni neopravdan.
Vraćam se opet na slučaj trgovačkih centara jer toliko puta su spominjali. Znači znam jedan konkretan slučaj bravarska radnja onaj ključar šta radi unutar jednog trgovačkog centra, on koristi i zajedničku električnu energiju za rasvjetu, za grijanje i za hlađenje. On za sebe kao takvog i tamo gdje se može instalirat brojilo je samo za onaj strojček koji brusi i ključeve i možda još utičnicu za mobitel. Da li to opravdava trošak ugradnje mjerila? Po meni ne opravdava. Tako da ukazujem i na određene još dodatne direktive koju spominjali, koju ste spominjali danas, a to je da je svaki trošak mora biti srazmjeran benefitima koje donosi. Ukoliko se to radi o trgovačkim ovim, ne trgovačkim, industrijskim kompleksima u Slavonskom Brodu, Sisku ili Rijeci u tom slučaju zbog povijesnog nasljeđa stvarno imamo velike potrošače. Takvi veliki potrošači ne mogu otić dok ne odu sa te lokacije oni će si ugradit brojilo i onda će se brojilo će bit relevantno i referentno za obračun utrošene električne energije odnosno za iz matematički izračun istoga iz ukupne potrošnje izmjerene na zajedničkom ulaznom brojilu.
Međutim, što reć i ovo što ste spominjali dalje za energetske zadruge, pitanje energetike ja znam da je možda ovdje tema politika, al ja predstavljam Ministarstvo gospodarstva pokušavam barem zadržat minimalno ono struke koje to ministarstvo mora jednostavno mora to nam je posao zastupati. Pitanje energetike nije jednostavno, u pitanje energetike mi volimo uključit javnost, volimo uključit sudionike koji su nama na dnevnoj bazi u nekakvom kontaktu pa tako i Udruga poslodavaca, tako i Udruge za zaštitu potrošača i ini kojigod žele i mogu oni slobodno neka nam se obrate, ali molio bih vas sa konkretnim prijedlozima. Svako ko se obrati nama sa konkretnim prijedlozima dobit će svoju priliku da ih ga iznese, ukoliko da dobar prijedlog to je više nego hvale dobro. Međutim, evo u mojih šest mjeseci na funkciji državnog tajnika ne mogu se pohvalit da je bilo puno takvih konstruktivnih razgovora, uvijek dođe kritika, ali nema rješenja.
Spominjali ste ovdje nekakve zloupotrebe položaja, ja bi ovako reko, ljudi pa ne možemo po ovom situaciju kakva jest ne možemo dopustit da sve ove … koje sam nabrojo mogu opskrbiti samo pet subjekata koji su registrirali. Ajmo se zapitati zašto su samo pet subjekata se registriralo, zašto ih nije po meni barem 20 tisuća bi moglo biti registrirano i u tom slučaju imate opcije.
Ponavljam ovim zakonom, ovim izmjenama zakona koji predlažemo mi šta želimo, želimo dozvoliti još slažem se ne piše na određeno, piše ukida se obveza, ali cilj nam je bio do donošenja novog zakona, a prema našim procjenama donošenja ispred ministarstva odnosno ispred Vlade bi novi zakon bio predložen HS-u negdje u trećem kvartalu. Vjerujem da bi bio onda i usvojen na vrijeme da stupi na snagu sa 1.1., cilj nam je da takav zakon ima regulirano sve ovo o čemu smo danas pričali i stojimo na raspolaganju svim zainteresiranim da iznesu konkretna rješenja.
Znamo zašto je, da ne dužim više nego što mi vrijeme dozvoljava, znamo zašto služi i zašto je uveden taj pojam distribucijskog zatvorenog distribucijskog sustava. Želja nam je na takve distribucijske sustave i priključiti samoopskrbu odnosno proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora koji bi se unutar tog distribucijskog sustava priključili, napajali isti i trošila se ta električna energija jer da smanjimo potrošnju i iz mreže samim tim oslobađamo mrežu i za neke druge potrebe, za spajanje isto tih obnovljivih izvora energije na nekim drugim lokacijama itd..
Energetska učinkovitost kao takva, spominjala se i energetska tranzicija, energetska učinkovitost je nešto što je kratkoročna mjera koju možemo relativno jednostavno i brzo postić, a sa njom možemo smanjit potrošnju i smanjit samo zagađenje koje je nužno i neizostavno slijedi u skladu s time.
Ukratko da zaključim, predloženim izmjenama otvaramo vrata učinkovitijem, pravednijem i fleksibilnijem tržištu električne energije prilagođujući se tako europskim standardima onima koji kažu da nismo dužni nego da možemo i ta opcija uvijek ostaje otvorena, tamo gdje želimo tamo možemo odabrati. Nemojmo uopće ulaziti u vlasničku strukturu i vlasničke specifike nas u državi i tako specifičnostima našega gospodarstva. Stoga sukladno svemu navedenom ja bi ipak predložio da podržite ovaj zakon i da uzmete u obzir da ćemo na temu tržišta električne energije odnosno Zakon o tržištu električne energije nažalost ili na sreću imat još nekoliko prilika se razgovarat.
Ja ću prilikom svakog ovog puta tog puta ja ili kolege predstavit zakon, danas iskreno da vam kažem nisam niti očekivao da će bit toliko interes zbog jedne relativno jednostavne tematike.
Zapamtite, tu se isto spominjalo sad i da završim na ovome, lobiranje, ako ispada da je neko lobiro ja bi se onda zapito možda je neko i ranije nešto izlobiro. Ja ovdje gledam, mi, Ministarstvo gospodarstva ovdje nije opterećeno lobiranjima niti jednih, niti drugih, niti trećih. Ovdje odgovorno tvrdim, naš cilj, naš zadatak, naš opis djelokrug rada u konačnici kao Ministarstva gospodarstva mi moramo voditi računa o poduzetnicima u RH i odgovorno tvrdim da ovakav prijedlog zakona ukoliko se ne izmijeni će samo dodatno otežat uvjete poslovanja u ovoj Hrvatskoj.
Ovim predloženim izmjenama istoga mi ne rješavamo sve probleme hrvatskog gospodarstva u području električne energije, ali činimo korak naprijed za koji vjerujem da će barem jednim dijelom kratkoročno pomoć, a dok ne nađemo bolje rješenje, a kojem pozivam sve vas da nam pomognu u tom putu da ga donesemo čim prije. Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala državnom tajniku Vedranu Špeharu.
Za repliku se javio kolega Tomislav Josić. Izvolite.
Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče. Danas je bilo puno govora o trgovačkim centrima, a bilo je rečeno da nekakvi trgovački centri imaju trgovine koje i u svakoj trgovini ima brojilo dok neki trgovački centri nemaju toga. Da li je zakonom obvezno da svaka trgovina ima brojilo ili to nije obvezno?
A još jedno pitanje. Mi se sad nalazimo ovdje sad u vojarni koja pripada i ovdje je zgrada HS-a, po toj nekoj logici i ova zgrada HS-a bi morala imati onda zatvoreni distribucijski sustav i brojilo, a nisam siguran da ima jel vjerujem da pripadamo sustavu vojarne, pa bi volio da mi to pojasnite. Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.
Špehar, Vedran
Dakle, po zakonu nije obvezno instalirati brojila na svaki dio koji se nalazi iza zajedničkog brojila unutar neke cjeline koju mi to zovemo zatvoren distribucijski sustav. Bilo bi poželjno, bilo bi dobro, međutim ponavljam ono što sam reko maloprije mora bit trošak instaliranja tog brojila, a tu je danas i neko isto citiro iz samog iz samih obrazloženja zakona, ne samo brojila nego tu je stvar i razvoda električne mreže unutar zatvorenog distribucijskog sustava. Da li to ima smisla? Za ovu zgradu možda čak sad ne znam kolika je potrošnja, ne djeluje mi prevelika budući da je za namjenu ne proizvodnu, međutim da ovdje postoji stroj, strojevi vjerujem da bi ova zgrada trošila puno više električne energije i u tom slučaju bi možda bilo opravdano s obzirom na trošak koji takva …/Upadica Penava: Vrijeme./… investicija …
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za repliku se javila kolegica Mirela Ahmetović. Izvolite.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Tako je, dakle citiram vas, zatvoreni distribucijski sustav nisu trgovački centri, to ste maloprije ovdje izgovorili zapisivala sam, a u trećem članku ovog zakona stoji da su upravo trgovački centri i to šoping centri zatvoreni sustav. Dakle, ja ne znam o čemu vi govorite? To je broj jedan. Nadam se da je lapsus, možda je lapsus bio nadam se.
Drugo, ne može prefakturirati veliki onome malome koji je u zakupu jer nema dozvolu prodavati električnu energiju, ne, ne može prefakturirati po stvarnoj potrošnji. On može naplatit štogod hoće u sklopu režijskih troškova pa utrpati da je njemu potrošnja električne energije boga pitaj kakva jer je on tako zamislio. Dakle, ponovno ste obmanuli javnost.
Drugo, kaže samo ih se pet registriralo, pa to ste vidjeli i prije šest mjeseci i prije dva mjeseca. Mogli ste dakle pripremiti izmjenu zakona relevantnu i provesti javnu raspravu. I zadnje kažete ne možemo čekati …/Upadica Penava: Vrijeme./… a zašto točno, zašto moramo …/Upadica Penava: Hvala./… čekati do kraja da biste vi i korisnicima …/Upadica Penava: Hvala./… omogućili bolje uvjete?
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.
Špehar, Vedran
Da u pravu ste, ispričavam se lapusus linguae ilitiga omaška, zatvoreni distribucijski sustavi nisu samo trgovački centri, pobrojo sam i mogu još ako je potrebno dodatno pobrojati iz definicije da su to sve i ustanove bilo ko, ko ih ima više unutar jedne cjeline, sad da na ponavljam se, ali različitih vlasništva itd., itd..
Zaboravio sam već više treće pitanje je bilo …/Upadica se ne razumije./… ne može se pre, mislim ne može prodat skuplje električnu energiju nego što je plati. Ukoliko on to radi postoje institucije u ovoj državi to zovu inspektorati, kogod smatra da ga je neko oštetio neka ga prijavi.
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Imamo povredu poslovnika kolegica Mirela Ahmetović. Izvolite.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Tako je, povrijeđen je čl. 238., državni tajnik obmanjuje javnost. Dakle ne može u nikakvom slučaju prefakturirati jer nema po Zakonu o energiji dozvolu za bavljenje trgovinom električnom energijom, ne može. Dakle, svatko mora kupovati električnu energiju od onoga ko ima dozvolu za prodaju električne energije. Općina ne može prodavat električnu energiju, ne može napisati račun za električnu energiju onome ko je zakupio poslovni prostor ne može. Taj poslovni prostor mora imati svoje brojilo, mora mu se distribuirati električna energija od …/Upadica Penava: Hvala, vrijeme./… ovlaštenog distributera i mora plaćat račun onom koji ima za to dozvolu.
Penava, Ivan (DP)
Kolegice Ahmetović ovo vam je četvrta opomena danas stoga temeljem čl. 241. izričem vam mjeru udaljenja, pa tako kaže poslovnik.
Za repliku se, nemojte samo reć sad da je to nepošteno. Za repliku se javila kolegica Danica Baričević. Izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom. Dobro je što ovaj se zakonodavni okvir prilagođava potrebama tržišta omogućujući da svaka lokacija prema vlastitim specifičnostima odluči o organizaciji distribucijskog sustava. Dobro je ono što se štite, što ste sami istakli interesi građani i poslovni subjekti kako ne bi bilo dodatnih troškova i ja bi na kraju pohvalila evo samo ministarstvo i Vladu kako opet gledaju interese krajnjih korisnika i kako čine sve da im olakša poslovanje.
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku. Nema, hvala.
Sljedeća replika kolega Ivan Bugarin. Izvolite.
Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem. Poštovani državni tajniče ja bi htio da još jednom glasno i jasno kažete je li ijedan trgovački lanac prijavljen kao zatvoren distribucijski sustav?
Znači ovdje je bila rasprava od strane SDP-a rasprava od kolege Troskota kako pogodujemo trgovačkim lancima, ha kolko je vidljivo u ovim materijalima koje smo dobili saborski zastupnici u pripremi za ovaj zakon ja kolko vidim nije registriran nijedan trgovački lanac kao zatvoreni distribucijski sustav. Molim vas da još jednom jasno i glasno rečete jel to tako.
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.
Špehar, Vedran
Dakle, na popisu registriranih nije niti jedan trgovački lanac ukoliko u međuvremenu se nije pojavio, a meni nije poznato, a ja mislim da bi trebao znat. A troškovi refakturiranja tj. troškovi odnosno pitanje električne energije utrošene u sklopu ugovora o najmu idu i obračunavaju se prema Zakonu o najmu poslovnog prostora tako da i u tu kontekstu imamo regulativu koja pokriva to. Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala državnom tajniku Špeharu sa suradnicom.
S ovim smo stigli do kraja rasprave po ovoj točki, o njoj ćemo glasati kada se za to steknu uvjeti.
Hvala vam.
10
Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 116
24.01.2025.
Radin, Furio (Nezavisni)
Nema nas puno, zapravo ima nas jako malo, ali međutim ja ću reći nešto što je već i poslano emailom, mi danas imamo samo izjašnjavanje o amandmanima, a nakon izjašnjavanja ja bih predložio da idemo odmah na stajališta i obavijestite, obaviješteni su, ali dva puta je dva put je li.
Znači prva točka i jedina točka dnevnog reda osim stajališta, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije - izjašnjavanje o amandmanima.
Amandmane je podnio Klub zastupnika Centra i NPS-a.
Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o podnesenim amandmanima.
Državni tajnik gospodin, u Ministarstvu gospodarstva gospodin Goran Remek je s nama, Romek je s nama.
Tako, 1. amandman na Članak 1.
Romek, Goran
Poštovani potpredsjedniče, poštovane saborske zastupnice i zastupnice amandman broj 1. se ne prihvaća.
Amandman se ne prihvaća s obzirom kako su navedene izmjene u skladu s Direktivom 27 iz 2012. EU, a istima se smanjuje opterećenje na gospodarstvo te se povećava konkurentnost na tržištu električne energije čime se postiže veća transparentnost.
Radin, Furio (Nezavisni)
Tko se želi očitovat o amandmanu? Nitko, znači ide na glasanje.
2. amandman istog kluba na Članak 3.
Romek, Goran
Zahvaljujem.
Amandman se također ne prihvaća, razlog je isti.
Dakle, amandman se ne prihvaća s obzirom kako su navedene izmjene u skladu s Direktivom 27 iz 2012., a istima se smanjuje opterećenje na gospodarstvo te se povećava konkurentnost na tržištu električne energije čime se postiže veća transparentnost.
Hvala.
Radin, Furio (Nezavisni)
Vidim da se situacija nije promijenila pa ide na glasanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 116, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane je podnio Klub zastupnika Centra i MPS-a. Izjašnjavanje smo proveli ranije na sjednici pa ćemo glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća. Isto su dva amandmana.
1. amandman navedenog kluba zastupnika.
Amandman nije prošao.
I 2. amandman istog kluba zastupnika.
Amandman nije prošao.
Sada dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije. Molim glasujmo.
123 glasa, 76 za, 11 suzdržanih, 36 protiv što znači da je donesen Zakon o izmjenama Zakona o tržištu električne energije.
PDF
Učitavanje