Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

6

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 101
17.01.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro jutro svima.
Sukladno čl. 226. st. 2. poslovnika predložit ću dopunu dnevnog reda 5. sjednice s tri nove točke, to su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti s Konačnim prijedlogom Zakona, drugi je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije s Konačnim prijedlogom Zakona i treći je ova prva dva su hitni postupak i treći je Izvješće o radu Probacijske službe za '23.g., prijedlog dopune dnevnog reda dostavljen je elektroničnim putem. Čl. 227. poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku.
Da li netko ima nešto protiv da se donese po hitnom postupku? Da, čl. 206. poslovnika određuje da se po hitnom postupku donose zakoni koji su se usklađuju s dokumentima EU ako to zatraži predlagatelj te se o njima ne glasuje. Ali ja ću ipak pitati ima li neko nešto protiv da se mi bavimo sa predmetima EU? Ne. Dobro.
To su točke jedan i dva predložene dopune te utvrđujem da su ti zakoni, zakonski prijedlozi uvršteni u dnevni red po hitnom postupku. Kako sukladno čl. 225. st. 2. poslovnika pisanih prigovora na preostale točku prijedloga dopune dnevnoga reda nije bilo utvrđujem da sve točke dnevnog reda uvrštene za ovu 5. sjednicu su usvojene. Znači to je prva stvar.
Druga je stvar, ako završimo prije, vi se slažete jel da da idemo odmah na stajališta? Dobro. Ako imate nekog za koga znate da će postavit pitanja zovite, a mi smo poslali kao i uvijek emailove.
Znači prva točka dnevnog reda je:

- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 101

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora pa i zato se primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
S nama je predstavnik predlagatelja državna tajnica gospođa Tereza Rogić Lugarić. Hoćete uzeti uvodnu riječ? Izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici.
Uvodno je bitno za istaknuti kako je carinsko zakonodavstvo primarno u nadležnosti EU te se njegovim odredbama daje mogućnost državama članicama da nacionalnim propisima urede tehničke detalje njegove provedbe odnosno da urede ona područja koja zakonodavstvo Unije detaljno ili uopće ne regulira te područja u kojima zakonodavstvo EU upućuje na primjenu nacionalnih normativnih rješenja.
U RH ta područja su uređena Zakonom o provedbi carinskog zakonodavstva koji je stupio na snagu 1. svibnja 2016.g.. Prvenstveni razlog ovih izmjena i dopuna Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva je uređenje normativnog okvira za provedbu uredbe o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja EU za carinu. Ovaj koncept u osnovi predstavlja okvire EU za digitalnu suradnju carinskih inspekcijskih službi nadležnih za ne carinske formalnosti koji će pojednostaviti digitalizirati razmjenu i provjeru raznih dozvola, potvrda i drugih isprava potrebnih za carinjenje te dovesti do integriranijih, bržih i jednostavnijih uvoznih i izvoznih postupak. Pri tome u okviru ovog koncepta države članice EU pa tako i RH uspostavljaju i svoje nacionalno digitalno okruženje jedinstvenog sučelja za carinu.
Predloženim odredbama koje slijede pravno normativno uređenje eu propisa određuje se Ministarstvo financija, Carinska uprava kao nadležno tijelo za uspostavu i rad nacionalnog digitalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu. Za početak primjene jedinstvenog sučelja utvrđen je 3. ožujka 2025.g.. Pored navedenog ovim izmjenama i dopunama zakona jasnije se i preciznije normativno uređuje način uporabe i zaštite carinskih sredstava za prepoznavanje robe tzv. carinskih plombi kao jednog od osnovnih instrumenata provedbe mjera carinskog nadzora nad robnim pošiljkama koje podliježu primjeni carinskih formalnosti.
Također ovim novelama zakona su pojednostavljene jasnije normirane odredbe o besplatnoj dodjeli strane robe, a radi ubrzavanja postupaka te u konačnici efikasnijeg i svrhovitijeg postupanja s oduzetom robom. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Imate nekoliko replika, g. Lalovac prva replika.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
…/Upadica Radin: Stigla bi, stigla bi bez obzira. Izvolite./… Evo pričekali smo ipak državnu tajnicu.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnikom.
Pa meni je pitanje vezano za ove plombe, vidim koje su sada možda trenutno sada problemi pa vidim sada još dorađujete u ovome zakonodavstvu vezano za nadzor robe, da li to ima ikakve možda veze ovo sa migrantima? Znači na taj način se jača još i dalje Hrvatska kao jedna .../nerazumljivo/... najveći dio znači carinske unije zapravo Hrvatska ima najveću granicu, pa me zanima vezano za ovo plombiranje robe, budući da je dosta tih nekakvih i danas javnih pitanja o kretanju robe i ulasku robe u carinsku uniju preko Hrvatske.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Dakle da, predloženim se odredbama sada jasnije precizira što zapravo znači neovlašteni pristup tovarnom prostoru, dakle neovlašteni pristup tovarnom prostoru, vidjelo se u praksi, može se dogoditi i onda kad je carinska plomba neoštećena, međutim, oštećeni su neki drugi dijelovi i onda recimo, ne znam, prerezana je cerada ili je prerezano uže i na taj način, unatoč tome što je plomba ostala neoštećena, zapravo se omogućuje neovlašteni pristup tovarnom prostoru, tako da se zapravo sada .../nerazumljivo/... sada su se precizirale odredbe što točno znači sve neovlašteni pristup tovarnom prostoru, čak i u slučaju kad je naizgled plomba neoštećena.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. G. Kliman.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče. Poštovana državna tajnice, evo tu kroz uvođenje ovog Zakona očekuje se velika, veliko olakšanje poslovanja, dakle .../Govornik se ne razumije./... mislim da je to cilj uz ovu kontrolu ulaska robe u carinsku uniju, ali isto tako i brža protočnost na samim carinama. Pa kako vidite, da li su se radile nekakve projekcije da li ćemo mi uopće više gledati onako velike, na carinama ono velike kamionske kolone koje čekaju ili će se primjenom ovoga Zakona to smanjiti na najmanju moguću mjeru i koliko se očekuje da bi možda, da li se može procijeniti koliko će se poboljšati stanje i uštede samim gospodarstvenicima?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa ovim Zakonom će se sasvim sigurno pojednostaviti postupak za gospodarstvenike, budući da se zahvaljujući uspostavom jedinstvenog sučelja ubrzava postupak potreban za različite dozvole i potvrde koje gospodarstvenici moraju podnijeti. Dakle na ovaj će način gospodarstvenici samo jednom i na jednom mjestu moći podnijeti cijeli niz različitih dozvola, koje su vezani uz neke posebne zakone, pri čemu će onda i carina i inspekcijske službe biti umrežene i zapravo će se ovime uvelike pojednostaviti taj postupak za necarinske formalnosti, dakle one formalnost i koje se odnose na različite potvrde, npr. u području veterinarstva i drugih posebnih zakona.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. G. Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Potpredsjedniče, Ostrogović. Dugo nas nije bilo pa smo onda naglasak, Ostrogović. Može.
.../Upadica: Dugo nas nije bilo./... Da, da, da.
Poštovana državna tajnice, pozdravljam vas poštovani potpredsjedniče, lijep pozdrav i vama.
.../Upadica: Je, hvala./... Na početku, pozdravljam ove izmjene koje omogućuju brže i učinkovitije raspolaganje oduzetom robom, a posebno podjelu nadležnosti između povjerenstva Carinske uprave i Ministarstvo financija. Time se zapravo ubrzava proces dodjele robe, smanjuju troškovi skladištenja i osigurava da roba koja često ima i neku društvenu vrijednost, što prije dođe do onih kojima je potrebna.
Moja pitanja su sljedeća, ima ih nekoliko pa mi probajte onda odgovoriti koliko možete? Kako će se osigurati da kriteriji za dodjelu robe budu jasni i dostupni javnosti, posebno kod robe veće vrijednosti, poput vozila, tehnoloških oprema ili drugih dragocjenosti, kako ćemo spriječiti potencijalne sumnje u nepravilnosti?
Također, hoće li postojati obaveza objave podataka o tome koja je roba i kome dodijeljena, upravo ponavljam, kako bi proces bio u potpunosti transparentan? Evo, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Pa ponajprije, htjela bih samo naglasiti da u oba slučaja, o besplatnoj dodjeli robe odlučuje povjerenstvo, dakle ne radi se ovdje o odluci samo jednog čovjeka niti pojedinca nego o povjerenstvu koje će činiti unaprijed utvrđeni članovi, a za sve ova vaša pitanja donijet će se i poseban dodatni pravilnik kojima će se onda regulirati sve ovaj postupak i ovaj detaljnije propisati neka pitanja, a tu ćemo onda svakako uključiti ovo pitanje obavještavanja javnosti. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Milan.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice. Da li će se prijedlogom ovog Zakona proširi nadležnost carinske službe, odnosno hoće li se proširiti poslovi carinske službe i ako hoće, možete li ukratko pojasniti samo o kojim se poslovima radi?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Pa neće se proširiti nadležnosti carinske službe. Ovim se propisima samo detaljnije i pobliže određuju već postojeće nadležnosti, dakle ne uvode se nikakve nove, a u ovom prvom slučaju se zapravo radi o postupku administrativnog rasterećenja, tako da nema nikakvih dodatnih odgovornosti i poslova za carinsku službu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a, uvažena državna tajnice sa suradnicima. Evo, ja isto tako pozdravljam ovaj prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU jer je, evo i kao što ste rekli carinski zakoni unije temeljnih propisa, nama je dano da našim propisima uredimo ona područja koja carinsko zakonodavstvo EU nije reguliralo. I svakako, evo, ono što ja iščitavam iz ovog prijedloga zakona što ste vi u uvodnom dijelu rekli, da se jasnije i preciznije normativno uređuju načini upotrebe i zaštita carinskih sredstava, pojednostavljenje postupka i uvođenje digitalizacije i evo zapravo ja samo želim to pozdraviti i čestitati na tome.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Puno, puno hvala na lijepim riječima i podršci.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa Komes.

Komes, Magdalena (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice sa suradnikom. Evo također, pozdravljam svako usklađivanje, naravno sa propisima EU u korist bolje učinkovitosti, pa evo možda malo generalnije pitanje, kakva je suradnja carine sa drugim državnim tijelima i međunarodnim organizacijama u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma, trgovine ljudima, naročito naglašeno u današnjim vremenima, drogom i ostalim najtežim kaznenim djelima, budući da znamo da se nalazimo, evo, u izazovnim vremenima i s druge strane evo u nekakvom digitalnom dobu smo, koliko e-Carina, dakle sama digitalizacija olakšava rad carine i je li primjetno s jedne strane, povećana zlouporaba ili smanjena na carinama, dakle u onim nekim nastojanjima ka, ka činjenu kaznenih djela? Dakle da li se smanjilo ili povećalo samom …
.../Upadica: Hvala./... digitalizacijom i napretkom društva?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Dakle odgovor na vaše prvo pitanje. Pa rekla bih da carina vrlo dobro surađuje sa svim drugim tijelima, pogotovo vrlo usko i dobro surađuju sa policijom, dakle tu je suradnja već dugi niz godina i zaista možemo reći da sve dobro funkcionira, pogotovo u konceptu integriranog upravljanja granicom.
također, carina je i uključena u međunarodna tijela, vrlo dobro surađuje i sa tijelima u okviru EU, tako da možemo reći da je tu zaista sve, sve ide vrlo glatko. A u vezi s ovim vašim drugim pitanje, dakle digitalizacija carinske službe je zapravo počela pred 10-ak godina i u tom okviru možemo reći da su rezultati stalno sve bolji i bolji, dakle doprinosi se i učinkovitijem upravljanju granicom i otkrivanju kaznenih djela, tako da da, digitalizacija daje svoje rezultate, ali to je jedan od razloga zašto i dalje nastavljamo sa digitalizacijom i u ovim nekim drugim dijelovima.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući, poštovana državna tajnice.
S obzirom na najave novoga američkoga predsjednika Donalda Trumpa o podizanju carina, prije svega, Kini, ali i drugim zemljama, pa time i EU, moje pitanje je ako smo svjesni i ako znamo da je RH u 2023. g. imala 631 milijun eura izvoza prema SAD-u i da su SAD ukupno gledajući 11. trgovinski partner RH, trebamo li se na neki način brinuti, odnosno hoće li Hrvatska osjetiti dakle te nove carine koje bi trebale biti oko 10%? Imamo li informacije koliko bi one trajale, da li će određeni proizvodi biti izuzeti, hoće li oni ići postupno odnosno HGK govori da će upravo ta razmjena rasti sa SAD-om između Hrvatske i SAD-a? Planirate li dakle u budućem periodu ukoliko to stupi na snagu biti spremni da naše tvrtke ne osjete te carine?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Pa pitanje carina i ovo vaše pitanje tiče se .../nerazumljivo/... tiče se trgovinske politike, a trgovinska politika je jedna od zajedničkih politika EU, tako da možemo reći, da, pratimo što se događa, isto tako analogno tome ćemo poduzimati i mjere, ali tu ponajprije moramo biti svjesni da smo vezani zajedničkom politikom EU. Dakle tu Hrvatska može nešto učiniti i sama, ali puno toga ovisi o zajedničkoj politici, dakle zajedničkoj trgovinskoj politici EU. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Je, da. Gđa Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući, poštovana gđo državna tajnice. Pozdravljam izmjene svakako ovakve u carinskom zakonodavstvu odnosno usklađivanje sa zakonodavstvom EU i bitno je da uvijek ima što više i nadzor vezano za carinjenje i prijevoz robe preko granica, pogotovo preko granica EU. Zanima me, vezano malo je kolega se toga dotakao, vezano za ovu besplatnu dodjelu robe, tu su uvijek moguće neke manipulacije, toga smo biti svjesni i prije nekoliko godina, pogotovo kad se radi o besplatnoj dodjeli robe izvan granice EU, odnosno uvoza u EU i u Hrvatsku.
Na koji način će se nadzirati to povjerenstvo, odnosno kakve su vrste nadzora da se tu izbjegnu što više te manipulacije?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Da li … Odgovor prvo, da.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa kao što sam i prije spomenula, dakle donijet će se i poseban pravilnik koji će regulirati cijeli postupak, a ovo povjerenstvo podliježe cijelom nizu nadzora, kao što podliježi i svi službenici i zaposlenici u državnoj upravi, dakle mi imamo ovdje cijeli mehanizam, od upravnog nadzora i svih drugih nadzora, tako da ne bih rekla da će tu baš bit moguće neke manipulacije. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Iza odbora, želi netko izvijestiti? Ne.
Otvaram raspravu. G. Lalovac, Kluba zastupnika SDP-a.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa ravnateljem Porezne uprave g. Damirevićem, lijep vam pozdrav. Pred nama je danas, pa ajmo reći, više jedna tehnički zakon iz područja carinskog poslovanja. Carina je po meni najintegriraniji dio hrvatske administracije unutar EU administracije, kao što je ovdje i državna tajnica rekla, prije 10-ak godina to su bile brojne i značajne primjene usklade, ne samo normativno nego i tehnički, a ovo što je danas je jedan od uvjeta i tehnički se uskladiti sa svim članicama i zato i danas jedna od izmjena ovoga Zakona je primjenjivanje jedinstvenoga sučelja, tzv. single window gdje su jedan od osnovnih razloga izmjena i dopuna ovoga Zakona koji je stupio na snagu negdje 1. svibnja 2016. g. kad i Carinski zakonik, je li, znači ovo je negdje, primjena je, puna primjena ove uredbe, a samim time i ovoga Zakona koji detaljnije određuje poslovanje unutar Hrvatske, negdje punih 9 godina, ja moram priznati i tu pohvaljujem apsolutno i carinu da ni, nisam baš nešto u medijima bilo nekakvih prevelikih pritužbi na ovakav oblik ipak primjene carine odnosno carinske unije, jer budući da i Hrvatska ima najdužu granicu sa BiH i to je izuzetno teško, nije to, nije jednostavan posao, pogotovo .../Govornik se ne razumije./... kad maltene jedan narod dijeli ta carina i onda i poslovanje ljudi i djelovanje ljudi koji žive s jedne granice, kada se netko samom carinskom, carinskim dokumentima odnosno propisima koji nalaže, koji nalaže ovaj carina odnosno sada i EU svojim direktivama, a prolazi kroz, da ne kažem kroz polja ljudi koji su predstavljaju jedinstveni narod, tako da, apsolutno pohvale carini jer to nije jednostavan posao. Ja mislim da to nema nijedna zemlja unutar EU ono što ima Hrvatska, da carinski dijeli jedan narod, znači pripadnost jednom narodu i zbog toga nismo čuli nekakav veći, veće određene primjedbe da bi se nešto kršilo od strane EU odnosno primjenjivaju se u potpunosti, a s druge strane hrvatskom narodu u BiH koji je na granici sa Hrvatskom ipak treba omogućiti normalno, normalno nekakvo poslovanje i zbog toga apsolutno se nadamo i kada uđe i BiH unutar EU u potpunosti će se taj dio integrirati i onda će biti potpuno drugačije i način poslovanja da ne bi s druge strane rekli da je BiH najvažniji partner, jedan od važnijih partnera vanjsko-trgovinskih Hrvatske i brojne kompanije su i tamo i vamo i to je, pogledajte, znači mi možemo robu voziti, da ne kažem, do Norveške, nitko vas ne pita, ali tu otić do BiH, 50-ak ili 100 km, brojni su, brojni su određeni, brojne su prepreke i zbog toga to nije jednostavan proces, međutim, kažem, ja osobno nisam čuo nigdje da ne postoje nikakve određene zamjerke ni sa strane Europske komisije vezano za to postupanje, stoga još jednom čestitam Ministarstvu financija odnosno carinskoj uniji, Carinskoj upravi.
Ovdje ono što se također, dodatno pojednostavljuju upravo ova digitalizacija koja nije jednostavna se integrirati u cjelokupni taj sustav svih tih zemalja, tako da apsolutno smatramo da će našim poduzetnicima to dodatno olakšati poslovanje. Ono što se također, ovdje radi, vezano za ovo plombiranje robe, odnosno nadzor nad time i upravo i sami ovaj proces gdje su mnogi pokušali ulaziti, na zapravo, ne samo u Hrvatsku kao područje Schengena nego i oko područje carine, pa znate ono vozi robu pa uz robu još stavi 2 migranta, je li, to je izuzetno teško, izuzetno teško, pogotovo na takav, na takvo široko područje, tako da ovdje se dodatno ojačava i dopušta carini da to može provoditi odnosno takve manipulacije, da to i ne, da se to zloupotrebljava. Vezano za dodjelu robe, apsolutno podržavamo, sad ste podijelili vezano za, olakšali da se može unutar povjerenstva, unutar same carine, 3 člana i plus predsjednik povjerenstva iznad 15 tisuća eura je, definira se sam ministar i vezano za ove, za, za odredbu, novčanu odredbu i prekršajne odredbe koje .../Govornik se ne razumije./... dio ovih zakona, apsolutno nemamo nikakvih primjedbi, tako evo, još jednom čestitke carini na primjeni svih ovih propisa i razumijevanju života hrvatskih građana koji žive u .../Govornik se ne razumije./...
Klub SDP-a će ovo podržati. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. G. Kliman, Klub zastupnika HDZ-a. Izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče. Poštovana državna tajnice sa suradnikom.
Evo, prvo da kažem da će Klub HDZ-a podržati ovaj Zakon. Dakle ono što smo mogli čuti, ovo je tehnički zakon koji će sigurno olakšati protok robe na, na, u carinskoj uniji i sigurno će olakšati gospodarstvenicima dakle onaj dio, administrativni dio proces i postupka koji inače zna jako zakomplicirati samu proceduru i stvoriti velike probleme gospodarstvenicima, prijevoznicima gdje u principu roba treba ići bez zastajkivanja i konačno, EU je nastala upravo na toj premisi da se roba i usluge mogu brzo i sa što manje administracije unutar same EU kolati.
Dakle to je jedna od temeljnih, jedan od temeljnih zakona kako EU treba izgledati, ali isto tako i na neki način da se administrativno oslobodi gospodarstvenike i prijevoznike da mogu brže dostaviti robu na svoja odredišta.
Dakle međunarodna trgovina Unije podliježe carinskim i necarinskom zakonodavstvu u kojem imaju za cilj osigurati sigurnost i zaštitu država članica i njihovih stanovnika te zaštitu unutarnjeg tržišta Unije uz blisku suradnju carine s drugim inspekcijskim tijelima nadležnim za regulatorna područja, kao što su zdravlje, sigurnost, okoliš, poljoprivreda, ribarstvo, itd.
Neusklađenost carinskih i necarinskih formalnosti stvara složene i opterećujuće obaveze za uvoznike i izvoznike te dodatne troškove za gospodarske subjekte. Pri tome nedostatna interoperabilnost carinskih i necarinskih sustava, prepreke napretku u dovršenju digitalnog jedinstvenog tržišta u pogledu carinskih provjera, kako bi se pristupilo rješavanju ovih pitanja i koordiniralo djelovanje u tom području, uspostavljeno je okruženje jedinstvenog sučelja Unije za carinjene robe koja će gospodarskim subjektima omogućiti jedinstveno podnošenje podataka potrebnih za ispunjavanje carinskih i necarinskih formalnosti.
Time će se gospodarski subjekti imati koristi od pojednostavljenog i ubrzanog postupka carinjena, a postojeća uska grla u poslovanju bit će u velikoj mjeri uklonjena.
Drugi cilj ovog prijedloga je jasnije normativno uređenje uporabe i zaštite te oštećenje carinskih sredstava, za prepoznavanje robe najčešće carinskih plombi, postavljanje carinskih plombi kao mjere prepoznavanja robe jedan je od temeljnih i najvažnijih mehanizama carinskog nadzora, pri čemu je neospornost prakse carinske službe, da je njezino oštećenje često povezano s najtežim kaznenim i prekršajnim djelima vezanih uz krijumčarenje i druge sigurnosne rizike, a osobito rizike za povezane uz krijumčarenje nezakonitih migranata, što podrazumijeva izbjegavanje granične kontrole i narušavanja nepovredivosti državne granice. Pritom se obuhvaćaju svi modaliteti protupravnog oštećenja carinske plombe, stvarajući uvjete za učinkovitije otkrivanje i sprječavanje i sankcioniranje spomenutih nezakonitih postupanja.
Nadalje, predložene izmjene također, uključuju nova pravila vezana uz besplatnu dodjelu oduzete od strane robe s ciljem ubrzavanja ove procedure te efikasnijeg i svrhovitijeg postupanja sa robom u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje prekršajni postupak, a što će u bitnome doprinijeti operativnijem postupanju i zaštiti javnih interesa. Konačno predložene izmjene odnose se na usklađivanje odredbi zakona sa uvođenjem eura kao službene valute u RH.
Poštovane kolegice i kolege pred nama je prijedlog zakona u kojem se Hrvatska pridružuje naporima EU tako što uređuje nacionalni provedbeni okvir za primjenu koncepta okruženja jedinstvenog sučelja za carinu. Ovaj prijedlog dovesti će do smanjenja administrativnog opterećenja gospodarskih subjekata i carinskih tijela te bolje zaštite građana. I ponavljam, klub HDZ će podržati ovaj prijedlog zakona. Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala g. Kliman.
Gospođa Baričević Klub zastupnika HDZ-a završno.

Baričević, Danica (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, uvažene kolegice i kolege, poštovana državna tajnice sa suradnicom.
Evo obraćam se završno u ime kluba HDZ-a, nakon provedene rasprave o Prijedlogu Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije koju je kako znamo evo u prvom čitanju prošao i javno savjetovanje, a nakon toga nam slijedi i konačni prijedloga zakona.
Evo danas smo svi mogli čuti da je u prvom čitanju zakon donesen i stupio na snagu još 2016.g., dakle zakonom se uređuju provedba carinskog zakonodavstva donesenog na razini EU koji državama članicama daje ovlaštenje da na nacionalnim zakonodavstvom uredimo pojedina pitanja iz područja carinskog zakonodavstvo, a čije uređenje nije u nadležnosti EU.
Isto tako u prilog k tome da je ovaj prijedlog zakona dobar govori i činjenica da su raspravu proveli i matični odbori, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun i evo valja spomenuti da je Odbor za financije i državni proračun HS-a većinom glasao za ovaj prijedlog zakona.
Isto tako ovaj zakon jasnije i preciznije normativno uređuje način uporabe i zaštite carinskih sredstava za prepoznavanje robe, carinskih plombi, pojednostavnuju se i jasnije norminiraju odredbe o besplatnoj dodjeli strane robe, a isto tako prilagođavaju se odredbi od konverzije i valute u skladu s uvođenjem eura kao službene valute u RH. Stoga će klub HDZ-a sa zadovoljstvom podržati ovaj prijedlog zakona kojeg smo čuli i ostali klubovi u današnjoj raspravi će ga podržati. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Vidim nema govornika više tako da zaključujem raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.

6

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 101
24.01.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 101, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“ Glasujmo.
Ovoga puta jednoglasno 129 glasova za donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF