Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

3; 4

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 102
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 103
16.01.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Molim vas da zauzmete svoja mjesta.
Na temelju Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za zakonodavstvo predlaže Hrvatskom saboru provođenje objedinjene rasprave o prve dvije točke iz plana redoslijeda rasprava za danas, to su:

- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. broj 102
i
- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. broj 103

Jesmo li suglasni s ovim prijedlogom?
Hvala vam lijepa, provest ćemo objedinjenu raspravu o navedenim točkama.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Prije nego što dam riječ poštovanom državnom tajniku Ivanu Vidišu imamo nekoliko zahtjeva za stankom. Prvi je na redu poštovani kolega Paus.
Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Tražim stanku u ime Kluba IDS-a zbog jer moram upozorit na situaciju koja se jučer dogodila. Naime, pojavilo se novo oštećenje na brodu dugom 79 metara koji već punih 9 mjeseci je nasukan uz obalu općine Raša. 9 mjeseci žitelji Raše čekaju …
…/Upadica predsjednik: Kolega Paus molim vas, kolega Paus./…
… bit će na kraju vezano uz temu.
…/Upadica predsjednik: Ne, onda prvo krenite ne mogu ovako ovo je sad kršenje Poslovnika, okrenite onda raspored ovaj koji ste govorili./…
Dakle i brodovi trebaju i brodovi trebaju dostojnu mirovinu. Dakle, 9 mjeseci žitelji Raše čekaju reakciju Butkovićevog ministarstva, a sad smo došli u fazu da nam prijeti sigurnosna i ekološka i udar katastrofa i udar na turizam.
S ovog mjesta apeliram da se brod velik poput nogometnog igrališta …
…/Upadica predsjednik: Kolega Paus./…
… što prije makne iz dvorišta građana Raše …
…/Upadica predsjednik: Kolega Paus molim vas zaustavite se jer ću vam morati dati opomenu./…
… jer da se ovo desilo ispred vile Costabella gdje ljetuje premijer sigurno bi već bio uklonjen.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus molim vas imate različite mogućnosti da o tome govorite. Ovo je sada kršenje Poslovnika s vaše strane. I ja sam upoznat s tim problemom, vidio sam i treba ga riješiti i slažem se s vama, ali nemojte to raditi kroz ovu formu.
Kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a kako bismo još jedan put progovorili o mirovinskom sustavu i na sami spomen mirovinskog sustava više nam je nego jasno da nas netko ovdje vuče za nos jer više-manje se svi sjećamo onih obećanja da trebamo raditi cijeli život da bismo imali ili uživali u jednoj dostojnoj mirovini. Međutim, sve ono što je ostalo od te dostojne mirovine je sustav u kojem prosječna mirovina je jedva dovoljna da bismo pokrili troškove režija.
Sve što je ostalo od zaslužene starosti je molitva da cijene prilikom dolaska u trgovinu ne odu ponovno u nebo. Cijene kažete da one ne rastu, inflacija kažete da je ona stabilna, ali probajte živjeti od toga. Litra mlijeka, komad kruha, maslac i da ne nabrajam oni su postali luksuz za svakog hrvatskog prosječnog umirovljenika.
A što je sa dobrovoljnim mirovinskim fondovima? Dakle, to je u biti više-manje sustav koji nam kaže da mi ne znamo upravljati sa svojim novcima nego da ih damo vama, da ih damo državi jer vi ćete ih uložiti, vi ćete štedjeti i mi bismo vam trebali vjerovati. I što onda na kraju? A onda možemo gledati kako fondovi će zarađivati više nego mi sami. I tko zna možda nam i ostane koji euro danas sutra u našoj starosti da od njega možemo popiti nekakvu kavu.
Međutim, glavu gore. Reći ćete da sam ciničan, ali ja kažem da sam realan jer ovaj sustav nije dizajniran da bismo mi preživjeli, ovaj sustav je dizajniran da se mi ne bismo bunili.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Sada će stanku obrazložiti kolega Krstičević, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Tražim stanku u ime Kluba SDP-a jer prije rasprave o mirovinskom sustavu odnosno onom njegovom djelu koji je namijenjen malom broju najbogatijih građana koji imaju višak sredstava za tu dobrovoljnu mirovinsku štednju na koju će još na kraju dobiti i državne poticaje smatram da trebamo na trenutak zastati i pitati se i prisjetiti se one jedne velike, velikog broja umirovljenika koji i dalje žive skromno i koji uz ovaj rast cijena živi još i skromnije.
Trebamo zastati kao što oni zastaju vjerojatno danas, jutros, jučer u samoposluzi i pitaju se kakve su ovo cijene, ali osim što vide te cijene oni nešto i čuju. Čuju Andreja Plenkovića kako im se obraća hvalospjevima o samome sebi u formi statističkih podataka o tome kako su mirovine rasle 75% i da je to puno više od cijena na policama i puno više od iznosa na uplatnicama od režija koje su kao što on kaže u njegovom mandatu tom statistički prilagođenom broju rasle negdje oko 32%.
I onda umirovljenik pita jel u meni nekakav problem, jel se ja ne znam organizirati da mi na kraju mjeseca ostane nekih 20 eura da dam svom unuku? Ne kupujem ništa više, ne trošim znatnije, frižider mi i dalje prazan. A nije u vama problem dragi umirovljenici, vi niste nesposobni nego vas Vlada i Andrej Plenković već godinama uvjeravaju u jednu laž. Statistike su uvijek neki prosjek. Statistike su između ostalog uvijek statistike, a realne cijene koje plaćate nisu veće samo 32% one su i više od 50% nekad čak i više od 100%. A zašto je to tako? Zato što HDZ, Andrej Plenković i Vlada ne vode pravovremenu i pametnu antiinflacijsku politiku, a danas je poznato da je ona jedino moguća uz pravovremenu kontrolu cijena strateških proizvoda i usluga.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam predsjedniče.
Također tražim stanku u ime Kluba HDZ-a. Dakle, kolege koje su govorile prije mene najmanje su se referirali na ova dva zakona iz kapitaliziranog sustava koja su pred nama i govorili su općenito o mirovinskom sustavu pa ću ja na taj način krenuti.
Dakle, dosad u mandatima premijera Plenkovića sve su mirovine u prosjeku rasle za 74% i danas je prosjek svih mirovina u RH 623 eura. Najniže mirovine, dakle one koje su zaista, primaju ljudi koji trebaju našu najveću pomoć i ranjiva su skupina, najniže mirovine rasle su za skoro 90%, što temeljem mirovinske reforme, što temeljem ostalih izmjena i dopuna.
Treba ovdje spomenuti i da je prosječna mirovina za 40 i više godina staža, da danas ona ima udjel u prosječnoj plaći od oko 70% i iznosi u prosjeku 913 eura. Što se tiče SDP-ove mirovinske politike, oni su jako dobro pokazali što to oni znaju. A znaju sljedeće, u cijelom mandatu SDP-a i njihovog tadašnjeg premijera Milanovića podigli su mirovine za svega 12 eura. Njihova mirovinska politika pokazala se destruktivnom, napravili su realni pad mirovina, uzeli su, otekli su 4,5 milijarde kuna iz drugog mirovinskog stupa.
Nikad se nisu referirali upravo na taj dio koji su napravili djelatnim vojnim osobama, ali isto tako i osobama s invaliditetom, a da ne govorim o tome da ste, drugovi iz SDP-a pozvali naše …
.../Upadica: Hvala vam kolegice Burić./... umirovljenike da si stave štrik …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... oko vrata. To je vaša …
.../Upadica: Kolegice Burić, vrijeme je isteklo./... mirovinska porazna politika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena. Imamo dvije povrede Poslovnika. Prva je, prvi je kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Kolegica Burić, povrijedila je čl. 238, omalovažava hrvatske umirovljenike.
Radi istine, povećanje cijena i inflacija je smanjila kupovnu moć u odnosu na prijašnje mirovine. Ono što je bilo 10 kuna, danas je 10 eura od uvođenja eura, što je ravno veleizdajničkom činu. To je istina. I to naši građani znadu, da su cijene otišle, ne u nego, nego nemaju …
.../Upadica: Kolega Bulj./... za kruh od svojih mirovina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Bila je to replika. Dobivate opomenu.
Kolegice Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Čl. 238, poštovani predsjedniče, kolegica Burić duboko je povrijedila zdrav razum i uvrijedila sve hrvatske umirovljenike.
Naime, svi statistički podaci, kao i oni Državnog zavoda za statistiku jasno pokazuju da je prosječna starosna mirovina trenutačno u Hrvatskoj 435 eura, a svaki 4. umirovljenik prima jedva 300 eura i zaboravili ste spomenut, da je HDZ rebalansom državnog proračuna, posljednjim, da bi sanirao HEP, uzeo 500 milijuna eura na poziciji …
.../Upadica: Kolegice Radolović./... mirovina koje su trebale rasti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To je bila povreda Poslovnika s vaše strane, pa dobivate opomenu.
Kolega Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedniče.
Kolegica Burić povrijedila je čl. 238. Pa ja bih rekao, namjerno je lagala. Radi se o tome da nije SDP pozvao nikoga da stavi štrik oko vrata, to vam je bilo svjedočanstvo, kolegice Burić! To vam je bilo svjedočanstvo jedne umirovljenice koja je, čiji je, koja je u tu, u tu situaciju došla zato šta je to rezultat vlade Andreja Plenkovića.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Restović, dobivate opomenu.
Kolega Baksa, izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Hvala lijepa, povrijeđen je čl. 238. Pa kolegice Burić, više od 400 tisuća umirovljenika živi ispod 300 eura mirovine. Pa ako je sve tako bajno, zašto onda umirovljenici prosvjeduju i skupljaju boce da prežive mjesec? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa, dobivate opomenu.
Kolega Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Čl. 238, kolegica Burić naprosto fantazira, odnosno kod nje je prisutan totalan izostanak mašte i kreacije. Dok čita sladak PR tekst koji je možda i imao nekog smisla do ove nedjelje, ali prozivati danas predsjednika Milanovića da je nešto radio krivo kao predsjednik vlade, nakon što je dobio 75% glasova, naprosto govori da se ne snalazite i čitate jedan potpuno promašeni tekst.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Račan, isto tako, bila je replika. Dobivate opomenu.
A ovako, sada imamo opet 4 nove, onda će izazvati nove. To je besmisleno, dakle mi imamo raspravu gdje bi trebao govorit u ime predlagatelja, onda možete replicirati pa idu klubovi, pojedinačne rasprave i mi sad sve to ubijamo zato što se nadmećete povredama Poslovnika i ustvari vodite raspravu mimo onoga što su pravila koja ovdje u Poslovniku pišu.
Tako da vas molim, ajde ova 4 završite i da ne radimo to ovaj i da ustavimo normalan način rada.
Drago mi je da su takvi prijedlozi došli iz oporbe, isto tako. Izvolite, kolega Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče, 238. Kolegica Radolović, svi podaci govore, svjedočanstva govore vremena od 2000. za vrijeme g. Račana, Čačića i ekipe Milanovića koji je to naslijedio, da nakon vas kad dođe, on kad je došao predsjednik Plenković i HDZ, to je bilo strašno, to su svjedočanstva ljudi, od umirovljenika, branitelja, invalida, raznih tvrtki, sve je bilo u kaosu. Cijeli sustav i vi to jako …

Jandroković, Gordan (HDZ)
.../Upadica: Kolega Deur, dobivate opomenu./... znate.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako, bila je replika s vaše strane. Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Povrijeda Poslovnika 238.
Dakle još jedanput ću naglasiti, a to ću i pokazati preko ove, ovoga grafa. Dakle SDP jako jako boli glava upravo zbog ovih pokazatelja, drugovi iz SDP-a. Mirovina je u mandatu SDP-ove vlade rasla za svega 8 eura.
I nije to najgore što ste napravili …
.../Upadica: Hvala vam kolegice Burić./... za umirovljenike, pozvali ste ih …

Jandroković, Gordan (HDZ)
.../Upadica: Dobivate… Kolegice Burić! Dobivate opomenu … /...

Burić, Majda (HDZ)
...da si stave štrik oko vrata.

Jandroković, Gordan (HDZ)
… jer je ovo bila isto tako, replika.
Kolega Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
238, samo za kolege i kolegice iz SDP-a. 2012.-2016., dakle prosječna neto plaća 725 eura, SDP, HDZ 2016.-2024. 1340 eura. Minimalna plaća 373 eura za vaše vlasti, 556 odnosno 970 eura za HDZ-ovog obnašanja dužnosti odnosno obnašanja vlasti u RH.
Dakle prosječna sveukupna .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimić, dobivate isto tako, opomenu, bila je replika.
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Čl. 238. govori se o tome da danas očigledno umirovljenici žive bajno, pa trebale bi kolege iz HDZ-a prošetat po terenu pa uistinu pitati kako žive. Povremeno Vlada, premijer dijele jednokratne pomoći, znamo kad se jednokratne pomoći dijele. Mislite da to umirovljenici žele? Oni žele dostojanstvenu mirovinu i da mogu od nje preživjeti mjesec. Sve ostalo je laž i obmana. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota dobivate isto tako opomenu.
Kolegice Ban izvolite.

Ban, Boška (SDP)
Zahvaljujem.
238. meni je nevjerojatno da mi se hvalimo rezultatima ove Vlade kad umirovljenici gledaju ovu našu sjednicu, a svi znamo da je najniža mirovina prosječna mirovina u Hrvatskoj 359 eura, meni je ovo žalosno i sramotno uopće slušati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu isto tako kolegice Ban.
Sad se javlja i kolegica Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Čl. 238., poštovani predsjedniče u HDZ-u kao da pate od sinkope, zaboravljaju da smo prije dva, tri mjeseca predložili u ovom visokom domu HS-a zakonske izmjene vrlo konkretne usklađenja mirovina gdje se uzima 100% vrijednosti povoljnijeg indeksa između rasta cijena i rasta plaća svih zaposlenih u RH. Niste to uvažili zbog toga što ste znali da će trebat sanirat HEP u iznosu 1,3 milijarde eura, a u kampanji Vjerodostojno 2016. obećali ste da će mirovine rasti prema 60% iznosa …/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović…/… prosječne plaće smanjili ste čak to u odnosu na 39%.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobili ste opomenu jer ovo je bila isto tako replika.
Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
238., još jedanput ću ukazati upravo na ove podatke koji su relevantni, vjerodostojni, napravljeni prema podacima HZMO-a isto tako DSZ-a. Osim toga sa potpunom solidarnošću i razumijevanjem svih problema i izazova naših umirovljenika osim što ova Vlada kontinuirano podiže mirovine isplatila je samo …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Burić./… do sad devet jednokratnih naknada …/Upadica predsjednik: Hvala lijepo./… ali isto tako …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Dobivate drugu opomenu./

Burić, Majda (HDZ)
./… i božićnicu svima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Morao sam čl. 238., kolegice Ban ma nećete uspjeti izvrnuti tezu i okrenuti pilu naopako da mi govorimo da umirovljenici žive bajno. Upravo zato što smo svjesni kako žive smo pomogli svaki put i pomoćemo svaki put i ja razumijem da vas smeta što dali i jednokratne pomoći, ali ne samo to danas ćete čuti sve što se dalo. Isto kao što vam smeta što smo u krizi spasili 800 tisuća radnih mjesta, 120 tisuća poduzetnika i dobili …/Upadica predsjednik: Kolega Mažar…/… povjerenje umirovljenika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Bila je replika dobivate opomenu.
Sad ponovo se vraćamo u krug, kolega Piližota izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Čl. 238., kolegice Burić pogledajte ili napravite graf prije osam godina kad je vaša Vlada obećala da će iznos mirovine prosječne biti 60% od prosječne plaće, pogledajte s kolko ste počeli, pogledajte na semaforu na kojem ste postotku sada i nastojte to ostvariti, prvenstveno ono što govorite i ono što obećajete hrvatskim umirovljenicima. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota druga opomena.
Kolegice Ban izvolite.

Ban, Boška (SDP)
238., kolega Mađar koristite selektivne podatke kako bi se pohvalili stanjem mirovina u RH dok većina umirovljenika i dalje živi u siromaštvu. Možda da se malo trpalo u vlastite džepove možda bi bilo dovoljno novaca da se umirovljenicima povećaju mirovine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ban druga opomena isto tako bila je replika.
E sada ćemo napraviti stanku, nastavljamo u 10 sati i pet minuta.

STANKA U 09:55 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10:05 SATI
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Sada pozivam poštovanog državnog tajnika Ivana Vidiša da predstavi dva prijedloga zakona. Izvolite.
…/Upadica se ne razumije./…
U kojoj formi tražite riječ?

Krstičević, Mišo (SDP)
Samo pitanje, obzirom da smo spojili točke jer može rasprava u ime kluba bit duža?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne, ne. …/Upadica Krstičević: 15 minuta?/… Ne, ne, ne. …/Upadica Krstičević: Zašto ne?/… Zato što nema potrebe.
…/Upadica Krstičević: A očito moj upit ukazuje da ima potrebe./… Pa nisam znao mogli ste pitat tko zna što pa to znači da onda bilo što ste se vi sjetili mislite da to onda ima razloga i potrebe …/Upadica Krstičević: Pa mislim ako imaju dvije točke da je ok produžit malo vrijeme rasprave./…
Dakle, moja je procjena da li ima potrebe ili ne, znamo nekada produžit kad zaista postoji razlog, ovdje nema razloga jer su vrlo slične i u 15 minuta se može reći sve što je potrebno.
…/Upadica Krstičević: Ste vi spremni za 15 minuta ili? Mislim ne razumijem, očito postoji razlog zašto./…
Kolega Krstičeviću ajde si sjednite, mogli …/Upadica Krstičević: Sjest ću sad kad završimo raspravu. Šta je problem?/… ste to napraviti na početku. Dobivate opomenu prvu.
…/Upadica: Joj puno hvala./… Molim. …/Upadica: Puno hvala./…
Izvolite kolega Vidiš.

Vidiš, Ivan
Hvala vam poštovani predsjedniče.
Uvažene dame i gospodo zastupnici.
Prije svega u ime mene i Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike vama i vašim obiteljima sve najbolje u novoj godini.
Na samom početku prije nego što predstavim zakonske prijedloge dopustite da podsjetim da ono što mi u ministarstvu smatramo da je bilo ključno na izmjene i dopune od 1. siječnja 2024. kada smo po našem sudu, a vjerojatno i po sudu dobrog dijela stručne javnosti i javnosti općenito unaprijedili sustav kapitalizirane mirovinske štednje. Radi se o vrlo značajnim iskoracima koji su za cilj imali povećanje korisnika mirovine tzv. kombinirane mirovine iz prvog i iz drugog mirovinskog stupa kao i bolje poslovanje subjekata u fazi akumulacije sredstava i isplate mirovina u kapitaliziranom mirovinskom sustavu.
Zakonskim izmjenama liberalizirali smo ulaganja obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova vodeći pri tome računa da štednja građana u što većoj mjeri bude u funkciji razvoja domaćeg tržišta kapitala i ukupno gledano domaćeg gospodarstva. Za same korisnike smatramo da je važno da smo administrativno rasteretili kapitalizirani sustav kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava što je rezultiralo time da je zapravo u korist građana ušteđeno više od pet miliona eura kroz smanjenje različitih naknada ulaznih izlaznih. Omogućili smo jednokratnu isplatu u visini do 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom mirovinskom stupu, prije je to bilo 15% uz smanjenje još određenih ograničenja što su isto tako korisnici pozdravili. Povećali smo dodatak koji se određuje na osnovnu mirovinu iz prvog mirovinskog stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,20%. Također, omogućili smo isplatu mirovina iz II. mirovinskog stupa bez usklađivanja s inflacijom uz obvezu informiranja o posljedicama takvog izbora, što radimo putem nacionalne mreže i mirovinskih informativnih centara. U tom kontekstu u prvoj godini primjene zakonske izmjene rezultirali su pozitivnim trendovima, posebno u odnosu na izbor mirovina iz oba mirovinskog stupa i povećanja broja korisnika. Naime, prema podacima Središnjeg registra osiguranika, u 2023. g. samo 21% osiguranika kombiniranu mirovinu iz oba stupa, dok već u prosincu, 31. prosinca 2024. 35% osiguranika biralo je dvostotnu mirovinu, što ukazuje na značajan porast u onome što iz, posebno iz perspektive mirovinskog sustava i njegovih datosti je zapravo vrlo kratko razdoblje.
Također, prema podacima HZMO-a u 2024. g. bilježimo i povećanje korisnika osnovne mirovine kojih je u prosincu na isplatu mirovine za studeni bilo 21 553, što je povećanje od gotovo 30% u odnosu na prosinac 2023. g. kada ih je bilo nešto više od 16 tisuća. Za osiguranike svakako jedna od bitnih izmjena omogućavanje veće fleksibilnosti izvora kategorije obveznih mirovinskih fondova, kao i dulji ostanak u kategoriji A, koja naravno, zbog portfelja ulaganja ostvaruje veće prinose i ponosni smo na to, što su evo, naše izmjene u vrlo kratkom razdoblju, od travnja do prosinca 2024. g. rezultiralo time da je 5563 osiguranika odabralo znači svoju kategoriju, odnosno prešlo u kategoriju, većinom u kategoriju A, što će im dugoročno ostvariti svakako bolje prinose.
Važno je na svim razinama podizati svijest o značenju i .../Govornik se ne razumije./... štednje i jačati ulogu osiguranika u osiguravanje vlastite financijske budućnosti, tako da smatramo da evo, kao što sam naveo na temelju ovih podataka, donekle u tom uspijevamo, ali dug je to put.
Hrvatski mirovinski sustav kapitalizirane štednje, 22 godine nakon njegovog uvođenja još nije razvio svoj puni potencijal, mi volimo istaknuti da smo negdje otprilike na pola puta, međutim, obvezni mirovinski fondovi su krajem prosinca 2024. imali 2 milijuna i 333 tisuća članova i upravljali imovinom većom od 23 milijardi eura, što ih čini zaista značajnim faktorom na tržištu kapitala i značajnom polugom za naše gospodarstvo.
Važno je dodati i poticati dobru mirovinsku štednju kroz poboljšanje pristupa programima za povećanje financijske pismenosti kako bi osvijestili prije svega, mlađe generacije, one koji prvi put ulaze na tržište rada, o potrebi osiguranja prihoda za dostojanstveniju starost.
Iako je broj dobrovoljnih članova, dobrovoljnih mirovinskih fondova u porastu, u studenom 2024. bilo ih je ukupno 463 tisuće, to je povećanje od otprilike 5,6, 5,5% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno u apsolutnoj procjeni, to je otprilike 24 tisuće članova više. Međutim, kao što sam rekao, i u segmentu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, dobrovoljnih mirovina, moramo naravno motivirati i građane i poslodavce, da prepoznaju važnost vlastite štednje u III. mirovinskom stupu i onda u potpunosti iskoristiti njegov potencijal u skladu sa poticajnim sredstvima koja smatramo da su adekvatna, ali i o tome ćemo razgovarati u nekim budućim čitanjima.
Ukupna neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova u studenom 2024. iznosila je otprilike 1,4 milijarde eura, sasvim sigurno se od poslovanja obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova očekuje brojni pozitivni aspekti kako za pojedinca, tako kao što sam rekao i za cjelokupno naše gospodarstvo i državu.
Za poslovanje subjekata mirovinskog kapitaliziranog sustava značajna otpornost na prijetnje vezane za upravljanje informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim rizicima je nešto o čemu vodimo računa i što je zapravo predmet ovih današnjih izmjena. U tom kontekstu, važno je podsjetiti kako je u Europskom parlamentu u prosincu 2022. g. izglasana Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, tzv. DORA uredba koja je stupila na snagu 16. siječnja 2023.
Ona donosi značajne promjene u regulaciji financijskog sektora s ciljem jačanja otpornosti na kibernetičke prijetnje, obuhvaća sve i financijske institucije, uključujući društvo za osiguranje, investicijska društva i mirovinske fondove. Stoga uredba DORA stvara regulatorni okvir prema kojem svi financijski subjekti obuhvaćeni njezinom primjenom moraju osigurati otpornost na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih s informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim rizicima, kao i sposobnost da prije svega, u perspektivi štednje građana, primjereno odgovore na takve eventualne poremećaje te što prije oporave svoje poslovanje i vrate se znači u normalne operacije.
Nadalje, Direktivom iz 2022. 2556 EP-a i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktive u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor donesen je niz izmjena koje su potrebne radi pravne jasnoće i dosljednosti u vezi s raznim zahtjevima u pogledu digitalne operativne otpornosti.
Između ostalih i Direktiva iz 2016. 2341 EP-a i Vijeća o djelatnostima i nadzornih institucija .../Govornik se ne razumije./... mirovinsko osiguranje, tzv. IORP direktiva je propisana obveza država članica na primjenu, u njoj je propisana obveza na primjenu uredba DORA o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje prilikom uspostavljanja mrežnih i informacijskih sustava.
S obzirom na to da IORP direktiva implementirana od 1. siječnja 2019. u Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima, ove zakone potrebno je izmijeniti kako bi se u hrvatsko zakonodavstvo implementirala Direktiva iz 2022. 2556 EP-a i Vijeća od 14. prosinca 2022.
Stoga su pred vama zakonski prijedlozi koji obuhvaćaju izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona i mirovinskim osiguravajućim društvima. Ovim zakonskim prijedlozima RH usklađuje svoje zakonodavstvo i time izvršava obvezu propisanu čl. 9 Direktive kojim je određen rok za države članice od 17. siječnja 2025. za donošenje i objavu mjera potrebnih radi usklađivanja.
Istodobno s implementacijom Direktive 2556, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima se usklađuje s preporukama radi ispunjenja kriterija u procesu pristupanja RH OECD-u, dakle Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, naime, Hrvatska je započela pregovore o stupanju OECD-u u srpnju 2022. g. Mi kao ministarstvo na našem odboru prvi zatvorili svoje, rekao bih poglavlje i u skladu s obvezujućim preporukama OECD-a izmijenjena, izmjenama zakona predlaže se liberalizacija tržišta u području privatnih mirovina odnosno proširivanje popisa subjekata koji su ovlašteni na području RH obavljati poslove osnivanja i upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
U tom smislu se predlaže omogućiti mirovinskim društvima iz trećih država koje su pod ogradom, odnosno uz osigurač da su one pristupnici Kodeksa liberalizacije kretanja kapitala i kodeks liberalizacije trenutnih transakcija OECD-a, obavljanja djelatnosti, osnivanja i upravljanja u odnosu na otvorene i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove, a isključivo kroz osnivanje podružnice u RH. Stoga se propisuju uvjeti za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice mirovinskog društva iz drugih država članica OECD-a, te rok i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dakle HANFA-e za izdavanje odobrenja za rad takvih podružnica društava iz trećih država. Ujedno se prepisuju i uvjeti za ukidanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a, kao i ovlaštenje HANFA-i za provođenje nadzora nad podružnicom mirovinskog društva iz države članice OECD-a.
Također predlaže se omogućiti da depozitar dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti podružnica kreditne institucije iz treće države koja je članica OECD-a odnosno pristupnica kodeksa osnovano u RH. Preciziraju se odredbe o mogućnosti prijevremene isplate članova, člana dobrovoljnog mirovinskog fonda. Dakle tu smo htjeli adresirati situaciju i odgovoriti na situaciju kada nastaje potpuni gubitak radne sposobnosti i tada korisnik u tim slučajevima može zatražiti prijevremenu isplatu odnosno jednokratnu isplatu svega što je rekao bih akumulirao u trećem stupu, to ima zaista važan i socijalni učinak u tim slučajevima.
Predlaže se omogućiti dulji rok za usklađenje i ograničenje ulaganja mirovinskog fonda za klase imovine koje su manje likvidne. U Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima uz implementaciju direktive predlažu se izmjene radi usklađivanja s drugim sektorskim zakonima, tako se između ostaloga predlaže propisati iznimke od obveze za temeljni kapital mirovinskog osiguravajućeg društva, mora biti u cijelosti uplaćen u novcu. Dopunjuju se odredbe o obavljanju poslova ovlaštenog aktuara na način da se omogućuje HANFA-i sklapanje sporazuma o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara i s nadležnim nadzornim tijelom treće države. Proširuje se zabrana ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva odnosno zabranjuje ulaganje u udjele u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, udjele ili dionice u otvorenim i zatvorenim AIF-ima kojima upravlja dioničar moda ili s njim povezane osobe. Omogućuje se prijevremena jednokratna isplata mirovine članu dobrovoljnog mirovinskog društva u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti radi horizontalnog usklađenja sa Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Također radi zaštite korisnika propisuje se da gornja granica naknade koju modovi naplaćuju kod isplate mirovine ne može biti veća od 5% ukupno primljene doznake iz mirovinskog fonda.
Zaključno, uređuje se način postupanja modova sa sredstvima koja su prenesena na račun imovine za pokriće tehničkih pričuva radi pokrivanja manjka u razdoblju od 24 mjeseca prije stupanja na snagu zakonskih izmjena od 1. siječnja 2024., a koja više ne služi za pokrivanje manjka.
Dakle ovim zakonskim prijedlozima prije svega jačamo digitalnu otpornost subjekta mirovinskog sustava kapitalizirane štednje kako bi time podigli i razinu zaštite korisnika i iz II. i III. stupa. Također usvajanjem predloženih izmjena pridonosimo ostvarenju posljednjeg rekao bih vanjskopolitičkog strateškog cilja RH za pristupanje u punopravno članstvo OECD-a, što će dodatno osnažiti naš međunarodni položaj.
Slijedom navedenog evo uvažene zastupnice i zastupnici vjerujem da ćemo postići konsenzus i usvojiti predloženi paket zakona kako bi dodatno unaprijedili sustav kapitaliziranog mirovinskog osiguranja. Vjerujem da su ove izmjene ponešto reko bih tehničke, da se odnose zaista reko bih na određenu informacijsku infrastrukturu koju možda nismo baš i stručni shvatiti do kraja, ali evo u kontekstu i globalnih kretanja zaista nam je prije svega važna zaštita korisnika i gledamo njihovu perspektivu tako da sustavi budu operativni i otporni na ugroze koje su nažalost sve češće, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku, ima 20 replika, hoćete li ostati za govornicom ili idete sjesti? Dobro.
Krenut ćemo redom, prva na redu poštovana kolegica Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani i uvaženi državni tajniče Vidišu, ja vas molim da komentirate jesu li ispravni i točni podaci na ovom shematskom prikazu koji govore o tome da su sve mirovine u mandatima premijera Andreja Plenkovića rasle za 74% dok su one u mandatu SDP-ove Vlade rasle za svega 8 eura, molim vas vaše stručno mišljenje državnoga tajnika na to.
Kako komentirate otimanje 4,5 milijarde kuna iz II. mirovinskog stupa sa osobnih računa u vrijeme SDP-ove Vlade, molim vas komentar te akcije.
I s obzirom na reformu kapitaliziranoga sustava koju ste proveli u '23.g. sa primjenom u '24., ja vas molim da nam kažete kolko se povećao …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…broj osiguranika koji su odabrali ići u kombiniranu mirovinu. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Prije odgovora imamo povredu Poslovnika, kolega Miletić izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani predsjedniče HS, čl. 238., uz dužno poštovanje prema kolegici Burić i prema državnom tajniku. Predsjedniče sabora, državni tajnik udaljen je 50 metara od kolegice Majde Burić, pa nije on sokol da vidi kakve grafike kolegica Burić pokazuje i kako, pa ne može on to vidjet na 50 metara nikako, tako da uopće njezino pitanje je nelogično.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kako vi to znadete kolega Miletić? Možda vam je vid s godinama malo lošiji, pa mislite da je i drugima. Ja recimo vas mutno vidim tamo u daljini. A ništa, bila je šaljiva primjedba, ali je opomena.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
A moram zbog standarda jer ako ne dam onda će se drugi žalit da nemam jednake kriterije, a prva kolegica Radolović.
Izvolite kolega Vidiš.

Vidiš, Ivan
Evo kolegice Burić, hvala vam na pitanju, detaljno sam pratio raspravu koja je prethodila iznošenju našeg, našeg reko bih prijedloga koji danas ovdje imamo. Čudi me da niko nije potego pitanje mog prezimena, u ovakvim prilikama se uvijek ljudi šale na moj račun na tu temu, bilo je toga i tu u saboru, u svakom slučaju ja odavde mogu vidjet što ste pokazali i činjenica je da su nam mirovine rasle, prosječna sveukupna mirovina oko 75%, da je kumulativna inflacija bila nešto iznad 30%, tako da odmah odagnam tezu da je kompletan rast pojela inflacija, nije. Uvijek, da kontestualiziram, ovo o čemu mi danas ovdje govorimo trebamo vodimo računa da su nama mirovine ogroman udio našeg proračuna, da nije jednostavno povećavat mirovine i davat ove jednokratne dodatke koji se tako lako odbacuju, za to je potrebno zaista jedna ogromno znanje i vještine i ravnoteža svih kolega u ministarstvima. Imali smo to povećanje, imali smo 10 dodataka, imali smo opsežne izmjene od prvog mjeseca 2023. kada su omogućilo i dio korištenja obiteljske mirovine tako da zaista je to cijeli niz napora koji ću iznest danas, a …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… ogroman …/Govornik isključen./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Vidiš.
Vidite li koliko će građana biti obuhvaćeno ovim promjenama i s druge strane kolika brojka će naših građana ostati izvan ovog sustava štednje jer objektivno njihova primanja ne udovoljavaju da bi mjesečno pokrili određenu košaricu? Dakle, koliko građana će biti obuhvaćeno ovim promjenama?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Pa što se tiče dobrovoljne štednje tu imamo otprilike 460 tisuća građana koji koristi treći stup. Mislim da vaše pitanje ide u smjeru toga kako motivirati one koji nemaju mogućnosti da se uključe u treći stup i štede svoju mirovinu.
Što se tiče državnih poticajnih sredstava istaknuo bih da tu imamo razmjerno povećanje poticaja s obzirom na primanja, svjesni smo da su potrebni još puno veći napori kako bismo stvorili reko bih prostor da ljudi uopće u trećem stupu. No isto tako vjerojatno kolegica Majda ima graf kada govorimo o mirovinama možemo govoriti o prosječnim plaćama koje isto su sve veće i veće i isto ih nije pojela inflacija, rasle su otprilike 77% nominalno tako da stvaramo uvjete reko bih da broj korisnika koji mogu odvojiti dio svoje plaće za treći stup raste. To nije jednostavno, zainteresirani smo uvijek za dostojanstveni život i to je u principu sukus rada i ministarstva i vlade.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mandarić izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani državni tajniče.
Govorili ste o broju korisnika dobrovoljnih mirovinskih fondova u jednom trenutku rekli ste broj nešto preko dva milijuna 200 tisuća, a onda poslije ste rekli nešto preko 400 tisuća, vjerujem da se radi o ovom broju 420 i nešto tisuća korisnika dobrovoljnih mirovinskih fondova.
I rekli ste da treba u godinama koje su pred nama zapravo razvijati svijest i potrebu za dodatnim izdvajanjima za buduće mirovine kolko je god to moguće i … moguće. I mene sad zaima imate li možda podatak ili otprilike onako neka vaša ocjena od tih 400 ili preko više od 400 tisuća korisnika dobrovoljnih mirovinskih fondova kolko ljudi zapravo realno uplaćuje redovito? Jel vjerujem da mnogi, mnogim su nekada ugovorili dobrovoljnu mirovinsku štednju … treći stup na bilo kojem kanalu, al koliko od tih 400 preko 400 i nešto tisuća članova ljudi zapravo redovno uplaćuje i odvaja za buduću mirovinu, ako imate taj podatak ili otprilike možda?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Samo da pojasnim, 400 tisuća je onih koji su u trećem stupu, dva miliona i 300 tisuća onih koji su u drugom stupu. Vaše pitanje je bilo usmjereno prema tome koliko onih koji su u trećem stupu redovito uplaćuje, ako se ne varam podaci koje ja imam, a dobivamo ih … Ministarstva financija budući da oni prate ove korisnike poticaja, ja mislim da oko više od 50% njih redovito plaća svaki mjesec i time ostvaruju prava na poticaj koji država daje za one koji uplaćuju u treći stup. Tako da većina uplaćuje redovito i dobiva poticajna sredstva koja mi pratimo i od tu zapravo podatak koji vam govorim, a to je većina iznad 50%. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Dragić izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani državni tajniče. Ovaj zakon povezan je s time da je RH započela pregovora o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj OECD-u u srpnju 2022.g., danas kad uđemo na njihove stranice Hrvatska se tamo spominje samo po korupciji, pa me zanima što je s tim pristupom?
I sljedeće, navedenu direktivu potrebno je preuzeti u nacionalno zakonodavstvo, piše u zakonu do 17. siječnja 2025.g.. Zanima me kako to mislite učiniti i što se čekalo i zbog čega se kasni? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Nikako se ne bih složio da OECD spominje Hrvatsku samo po korupciji, to moram vam reći da smo mi ministarstvo koje je prvo bilo na svom odboru i zatvorilo svoj izvještaj na odboru koji se ticao rada pa onda i mirovina i gdje sa puno samopouzdanja vam mogu reć ovdje da u tom društvu koje je OECD, a to su najrazvijenije države svijeta itekako se imamo čime pohvaliti i itekako smo jedna država koja je mala, ali konkurentna i sposobna i pokazuje itekako dobre projekte, dobro razumijevanje konteksta u kojem se nalazi i da zaista dobar dio regulative koji mi imamo je iznimno napredan, da sad ne ulazim u prevelike detalje. Tako da apsolutno ne stoji da misle o nama samo da smo korumpirani to je, to je jako ružno zapravo prema Hrvatskoj.
A druga stvar je da što se tiče kapitalizirane štednje OECD usklađujemo se sa njihovim preporukama, a osnova tih preporuka je veća mirovina dugoročno i veći prinosi za korisnike i to je bit ovih usklađenja i onih koji smo imali u siječnju …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… 2024. …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milan izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani državni tajniče. Važećim Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima ne predviđa se mogućnost prijevremene isplate mirovine i za člana dobrovoljnog mirovinskog fonda kod kojeg tijekom trajanja njegovog članstva u fondu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost člana za rad. Da li ovim prijedlogom zakona član dobrovoljnog mirovinskog fonda može od društva zatražiti prijevremenu isplatu mirovine. Zahvaljujem na odgovoru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Kolega evo hvala vam na ovom pitanju. Mislim da je to jedno od izmjena koje će onima koji se nađu u teškoj stvarno teškoj životnoj situaciji biti zaista korisna, a to je da u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti osoba onda može izvuć cijelu svoju štednju, to će tim ljudima biti prijeko potrebno ako se ne daj Bože nađu u tim okolnostima.
Napomenuo bih samo da postoji još dodatne dvije opcije, a to je da se ta sredstva mogu isplatiti za one koji su se upisali prije 31.12.2018. se može napravit isplata sredstva koja ste akumulirali, a onda poslije toga u 55. godini također se mogu određeni dio sredstava isplatiti mislim da 30%, prema tome vodilo se računa jednostavno o realnim životnim okolnostima pred kojima se svako od nas može naći. Tako je bilo i kod drugog stupa onih 20% isplate koja se može, jednokratne isplate koja se može izvršiti i smatramo da onima kažem koji se nađu toj situaciji će ovo bit itekako bitno.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa, izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani državni tajniče ovi prijedlozi zakona kojim se unaprjeđuju tehnički detalji vezani uz mirovinska društva i fondove jesu modernizacija sustava što je dobro. No, postavlja se pitanje koliko je to relevantno u vrijeme kad imamo veliki broj građana koji jedva spajaju, koji jedva uspijevaju pokriti osnovne životne troškove poput hrane, režija, prijevoza osobito u uvjetima rekordne inflacije. Štoviše većina naših umirovljenika živi na rubu siromaštva s mirovinama koje su daleko ispod razine potrebne za dostojanstven život ili da uopće pokriju primarne potrebe.
Zanima me kada će prioritet postati izgradnja sustava koji garantira osnovnu socijalnu sigurnost za građane uključujući mirovine koje omogućuju dostojanstven život?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Evo zastupniče Baksa hvala vam na vašim pitanjima.
Možda bi bilo dobro istaknuti da je ovo danas izmjene i dopune koje se tiču kapitaliziranog sustava. Vi ste imali malo šire pitanje. Ono što smo mi već naveli u programu Vlade i što ćemo mi kao ministarstvo napraviti u ovoj godini su izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju gdje ćemo odgovoriti puno šire na ova pitanja o kojima vi govorite. Znači tu je i pitanje usklađenja i pitanje godišnjeg dodatka i drugih izmjena koji se tiču onih koji su zaista u teškoj situaciji npr. oni koji primaju invalidske mirovine. To cijeli niz promjena koje ćemo mi ovdje predstaviti u saboru.
Isto tako ćemo voditi računa i o demografskim kretanjima, dodatnom stažu za majke tako da nećemo ići parcijalno kao što je bio prijedlog oko usklađenja nego ćemo ići cjelovito i to će se itekako osjetiti u životu i boljoj dostojanstvenijoj kvaliteti života naših umirovljenika i bit će to značajne izmjene.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče sabora.
Uvaženi državni tajniče predloženom ovim zakonom unaprjeđuje se dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualizirane štednje ali će se dodatno i liberalizirati tržište dobrovoljnih mirovinskih fondova proširivanjem subjekata koji mogu obavljati i poslove osnivanja. E sad s obzirom da je Hrvatska u srpnju 2022. godine započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj odnosno OECD-u zanima me hoće li i kako će ovaj prijedlog zakona doprinijeti ispunjavanju kriterija u procesu samog pristupanja Hrvatske OECD-u.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Pa svakako da će doprinijet. Kao što sam naveo bit svega je preporuke OECD-a služe tome da imamo što konkurentnije, kvalitetnije tržište kapitala i isto tako služe tome da uspoređujući sa drugim razvijenim državama ga dodatno unaprijedimo. Prema tome, tu samo širimo broj onih koji mogu ovu djelatnost obavljati na našem tržištu kapitala, a bit svega je da dođu neki novi konkurenti i ako oni osjete potrebu odnosno da mogu ovdje otvoriti svoj dobrovoljni mirovinski fond, mogu tu osnovati podružnicu i u konačnici ideja svega je da imamo veću konkurenciju onda ujedno i veće prinose pa dugoročno veće mirovine za naše korisnike.
Koliko će takvih situacija biti vidjet ćemo. Mi ćemo njih sad predvidjeti izmjenama i dopunama i u svakom slučaju bit će dobro što bude veća konkurencija. Koliko će njih u ovom momentu odnosno u budućnosti biti koji će iskoristit ovu mogućnost to ćemo vidjeti, ali stvaraju se pretpostavke i to je sve u korist naših građana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani predsjedniče sabora, državni tajniče evo kao što ste i sami kazali ovo je jedna, ovo su tehničke izmjene vezane za pripremu za ulazak Hrvatske u OECD. Međutim, tema je široka i o njoj treba porazgovarati. Vrlo je važna i za naše građane.
Mene zanima konkretno, dakle mirovine se usklađuju u prvom stupi po formuli 70 30 idemo prema 85 15 po povećanju plaća i po postotku inflacije. Međutim, u drugom stupu se usklađuje samo po inflaciji.
Držimo da bi se i on trebao usklađivati na isti način kao i prvi stup jer se očekuje, a i Vlada nas to uvijek uvjerava da će plaće rasti više od inflacije. Da li postoji inicijativa u ministarstvu da se usklađenje provede cjelokupno i kroz prvi i kroz drugi mirovinski stup jednako?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
To je drugačije, jednostavno su drugačiji momenti to vas usklađuje s plaćama i sa inflacijom s razlogom tako da sada smo mi usredotočeni na ovaj prijedlog koji smo najavili ovaj da ćemo ići 85 15 ili možda neki drugi model u sklopu izmjena i dopuna. Smatramo da je ovaj model usklađivanja kvalitetan, naravno kroz raspravu, stručnu raspravu ako bude još neki dodatnih prijedloga možemo o tome razgovarat. Nije samo to slučaj nego i nacionalna naknada za starije koja se usklađuje samo prema jednom pokazatelju. Tako da postoje različiti modeli. Mislimo da je ovaj model usklađivanja sasvim ok s obzirom da nije isti predmet prvi i drugi stup, malo je to drugačija tematika ja bih rekao. Međutim, evo kad bude rasprava bit ćemo otvoreni za sva pitanja, razmišljamo o svemu. Za sada mislimo da je ovo usklađivanje koje je ponešto različiti prvi i drugi stup adekvatno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedniče sabora.
Državni tajniče s obzirom na to da predložene izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima uključuju prilagodbu uredbi jer ustvari mi radimo cijelu tu priču prema Uredbi o digitalnoj i operativnoj otpornosti za financijski sektor jeste li razmišljali što ćete konkretno poduzeti kao ministarstvo osigurati da provedba ove uredbe ne stvori prekomjerno administrativno i financijsko opterećenje za manje mirovinske fondove čime bi se mogao smanjiti onda možda i njihov prinos je li ne za osiguranike odnosno što planirate poduzeti kako bi se takvi rizici ublažili? I mislite li da, mislite li osigurati edukaciju posebnu tehničku podršku za prilagodbu fondova ovim zahtjevima?
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Da odgovorim na pitanja administrativnog tereta i potencijalnih troškova. Mi smo zapravo cijelo vrijeme išli u smanjivanje naknada kako bi išli na ruku građanima. Smatramo da što se tiče financijskih mogućnosti itekako postoji kapacitet da se ovo osigura bez da se trošak prelije na građane.
Što se tiče informacijske sigurnosti to zaista nije jednostavno. Evo ja vam ne mogu lagati, ja nisam tu baš neki preveliki stručnjak, ali ono što mi vidimo zbog globalnih kretanja da imamo zaista sve veći broj tih napada ne samo u bankarski sustav nego i mi, svi mi ovdje, ja mislim da i vi koji koristite društvene mreže što je većina vidite koliko ima tu materijala da vam uđe u račun, koliko ima prevara tako da to je vrlo zahtjevno za sve nas. Znači i mi kao ministarstvo i naše javne ustanove se moramo prilagođavat i ulagat dodatno sredstva u taj vid sigurnosti, to zaista nije jednostavno, ne mogu vam lagat, mislim da nikome od nas to nije niti jeftino, niti administrativno lagano, međutim drugog izbora nemamo budući da situacija gdje nam neko zaključa podatke i uđe u naše sustave, posebno u ovom dijelu mirovinskog osiguranja može bit zaista kritično i na to se moramo prilagodit pravovremeno, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ban izvolite.

Ban, Boška (SDP)
Uvaženi državni tajniče, ovaj prijedlog zakona na prvi pogled djeluje kao korak naprijed u prilagodbi mirovinskog sustava potrebama građana. Uvođenje mogućnosti prijevremene isplate mirovine za članove dobrovoljnih, dobrovoljnih mirovinskih fondova u slučaju potpune radne sposobnosti svakako je potez koji treba pozdraviti. No kada dublje analiziramo ovaj prijedlog otkrivamo niz pitanja koja bacaju sjenu na prave motive i učinkovitost ovog zakona.
Kako se zadržavanjem ograničenja za izračun i naknade za mirovinske isplate osigurava da građani dobiju stvarnu korist, a da pritom interesi financijskih institucija ne budu stavljeni ispred interesa osiguranika? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Da, zato smo ograničili u ovom dijelu na 5%, ali da se vratim na jednu temu koju smatram da je zaista važna. Često nas pitaju građani zašto ne omogućite apsolutni maksimum isplata iz svega. Tu moramo voditi računa o tome da ova sredstva, ova štednja služi budućoj mirovini i to je recimo nešto i meni i mislim da i kolegama isto velika dilema bila kod ove jednokratne isplate kada to omogućiti, a kada ne. Mislimo da je bit ovoga, a posebno kada se ta sredstva subvencioniraju državnim poticajnim sredstvima upravo u tome da se štedi za buduću mirovinu, a u nekim kritičnim situacijama da se dio te štednje može povuć.
Što se tiče jednokratnih isplata mislim da ih moramo omogućit jer smatram da djeluje ponešto i odvraćajuće na građane kad znaju da su negdje sredstva zaključana, tako da što se tiče jednokratnih isplata mislim da za sada imamo dobar balans, posebno u ovom ekstremnom slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti, ali to će biti isto tako dugoročan predmet rasprava. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Državni tajniče, ovo se sve radi kako bi tehničke izmjene i sve ostale izmjene kako bi ušli mi u OECD među bogate, mijenjamo i ovaj zakon, Zakon o vlasništvu kako bi bogati mogli preuzet puno poglavito iz članice i naše vlasništvo košto će poskupiti i stanovanje. U ovome slučaju doklen hrvatske mirovine ne budu iste kao u članica OECD-a mi bi trebali zaustaviti ulazak Hrvatske u OECD jel hrvatski umirovljenik apsolutno koji ima 300, 400, 500 eura nema ništa od ovoga, srljali smo kao guske u maglu uvođeći euro. Što imamo? Imamo najveću inflaciju u EU, povijesnu, epskih razmjera, cijene divljaju. Mi moramo zaustaviti i ne srljati kao guske u maglu protiv interesa hrvatskih umirovljenika doklen ne budemo konkurentni. Trenutno hrvatski umirovljenici su na rubu egzistencije, a vi pogodujete stranom kapitalu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Jako zanimljiva ideja da zaustavimo pristupanje OECD-u. Nažalost, ne želim vas stvarno uvrijediti, mislim da niste shvatili bit sudjelovanja u takvim institucijama. Sudjelovanje u takvim institucijama je upravo da ugledate se na one koji su bogatiji od vas, koji znaju bolje, koji imaju neka znanja i vještine i da na osnovu toga učinite svoje gospodarstvo konkurentnijim i kvalitetnijim, pokupite neka znanja koja te države nude u suradnji sa njima i da na taj način osigurate dugoročno ono što je nama kao ministarstvu najbitnije, a to su veće mirovine. Kako nastaju veće mirovine? Tako što imamo konkurenciju, imamo borbu među fondovima koji se natječu da imaju bolje prinose i da osiguraju više novaca budućim umirovljenicima. To je bit preporuka OECD-a, liberalizacija, veći broj aktera na tržištu, smanjenje administrativnih opterećenja, naknada i slično. Nije bit OECD-a da smanjimo kvalitetu života naših građana nego da je povećamo i to radimo tako da učimo od najboljih, a ponešto uče oni i od nas.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala predsjedniče.
Čitajući ove prijedloge možemo zaključit da će sigurno doć do određenoga rizika od prekomjerne liberalizacije. Naime, omogućavajući ulazak mirovinskih društava iz država članica OECD-a sigurno će se povećati konkurencija, što će potencijalno na neki način i oslabiti domaća mirovinska društva odnosno potencijalno i smanjit njihove tržišne udjele.
Čitajući same prijedloge nisam došao do nekih odgovora, pa me zanimaju tri pitanja ako mi možete dati suvisle odgovore.
Prvo je, imate li plan na koji način će se potencijalno spriječiti dominacija stranih mirovinskih društava na domaćem tržištu?
Drugo, kako se planira provoditi nadzor nad podružnicama stranih mirovinskih društava u smislu da rade u skladu sa hrvatskim zakonima?
I treće, koje mjere zaštite podataka članova fondova su predviđene u okviru digitalne otpornosti?
Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Povreda Poslovnika, kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Državni tajnik je povrijedio čl. 238., ja sam digao povredu Poslovnika, pa evo malo sa zakašnjenjem. Ja sam navikao da partijski mladi štreberi vrijeđaju, međutim isto ste govorili kod uvođenja eura da neće imati nikakav utjecaj na rast cijena, da će 0,002 poskupjeti kava, međutim vidite što ste napravili. Ne srljajte kao guske u maglu da strani kapital protiv interesa hrvatskih umirovljenika…
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj dobivate opomenu./…
… i hrvatskih radnika dok ne budemo jednakopravni…/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj dobivate, dobivate opomenu.
Idemo dalje, jel od…, ne sad je odgovor na repliku da, izvolite.
Državni tajniče Vidiš izvolite.

Vidiš, Ivan
Sad odgovaram gospodinu…
…/Upadica predsjednik: Replika je bila kolega Piložota./…
Piližota da.
Što se tiče zaštite podataka govorimo, govorimo dakle o nadzoru koji će vršiti Hrvatska agencija za nadzor odnosno HANFA da kratim, imam samo minutu i tu su reko bi regulative vrlo stroge i vrlo jasne i što se tiče zaštite osobnih podataka, mislim da je i ovo bit tih izmjena, tako da smatramo da neće tu bit nekog povlaštenijeg položaja ili manje kontrole u odnosu na one koji su sad trenutno na hrvatskom tržištu kapitala i zaista ne vidimo tu neki dodatni rizik, ali vidimo prednosti od toga da se poveća konkurencija, objasnio sam već i zašto, tako da je bit ovih izmjena je i za te buduće korisnike odnosno pružatelje ovih usluga, da budu spremni na rizike koje nose informacijske, komunikacijske i tehnološke ugroze, tako da smatram da smo tu pogodili. Meni je žao, kolega Bulj, što vam moje znanje iritira, onda je najlakše kao u osnovnoj školi nekome reći da je štreber.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Imam primjedbu na način kako se vodi ova rasprava, kako je ta rasprava počela. Dakle kao i uvijek kada ukazujemo na niske mirovine naših umirovljenika, na njihov loš životni standard krenu povrede Poslovnika iz redova HDZ-ovih zastupnika i onda se vade na vrijeme SDP-ove vlade, kaže se što su oni učinili ili nisu učinili i time raspravu, osim što obezvrjeđuju jer ne možemo pričati o pravim problemima, vraćaju 10 ili više godina unatrag.
Dakle 10 godina ste na vlasti, svaki puta kada mi želimo razgovarati o tome kako popraviti ono što je sada loše, vi sa svojim povredama Poslovnika, sa svojom retorikom nama to ne omogućavate. Dakle činjenica je da je standard umirovljenika ispod razine prihvatljivog, a o tome kako nam funkcioniraju fondovi, pogotovo dobrovoljni mirovinski fondovi, zapravo nema nikakvih inovacija, nego se samo nešto malo ponderira, a struktura ostaje ista.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Orešković, vrijeme je isteklo.
Slažem se s vama glede povreda Poslovnika, jedino je danas, ne znam je li ste to previdjeli, krenuo SDP prvi sa povredama Poslovnika, ali… Da, dakle ujednačeni kriteriji za sve, predlažem svima da ne koriste ove povrede Poslovnika, a ne samo ovaj jedne.
Izvolite, odgovor na repliku.
Na repliku zastupnici Orešković.

Vidiš, Ivan
Orešković.
Što se tiče današnje rasprave, evo ja bi se možda vratio u ono što je za nas danas ključno, to je zaista rasprava o kvaliteti sustava mirovinskog osiguranja i mirovinske štednje. Danas doduše više govorimo o sustavu kapitalizirane štednje i kako njega učiniti otpornijim na rizike koji su svud oko nas, vidim da to možda baš nije danas u fokusu onoga što nas zanima, ali su to i prijedlozi i izmjene i dopune ovog zakona.
Što se tiče općenito položaja umirovljenika, mi smo svjesni da su potrebni još puno veći iskoraci kako bi bili tamo gdje želimo biti, a to je, kao što smo obećali u programu Vlade, puno više mirovine od 750 eura, ali istaknuo bih još jedna podatak, a to je da svake godine, godine na godinu izdaci za mirovine su otprilike milijardu eura veći u ovim okolnostima koje smo opisali, inflacije, ugroza, potresa, poplava i to je sve više teško nabrojati, tako da kad gledamo ovu godinu, bit će 9 milijuna eura, godinu prije 8 milijuna eura, a godina priju toga 7 .../nerazumljivo/... milijardu eura, milijardi eura, ispričavam se, tako da mislim da to zaista iskreno govori o namjerama .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Pa evo dakle kad se radi o mirovinskim fondovima, postoji cijeli niz negativnosti, prijevara, ne samo u Hrvatskoj od 90-e ili prije 90-e nego inače, je li to sukob interesa, dakle umirovljenika i naravno, kapitala koji ima svoje interese koji su bešćutni? Ja bih vas molio da zapravo poduzmete nešto u budućem javnom govoru vi koji ste, ovaj u tom sektoru. Naime, stvorio se jedan negativni narativ koji je diskriminacijski i uvredljiv prema umirovljenicima, a taj narativ dominira i u političkom javnom govoru da su umirovljenici zapravo paraziti koji ovise o tome hoće li trenutno oni zaposleni zapravo uplaćivati u te fondove pa se stvara dojam, je li, da umirovljenici su paraziti koji nisu zaslužili i nisu uplatili tu svoju mirovinu, da ne ulazimo sad u ove specifične ovaj, mirovine. Dakle taj narativ da su umirovljenici paraziti koji ovise o danas zaposlenima je dakle potpuno pogrešan jer mirovinski fond kažete, ima milijardu i 400 …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... milijuna, znači da su to dakle novci umirovljenika …
.../Upadica: Hvala lijepa kolega Jurčević./... je li, okej.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isteklo je vrijeme. Evo, izvolite, kolega Vidiš.

Vidiš, Ivan
Moram se malo vratiti na određene tablice koje smo danas pokazivali, koje su točne, međutim, slažem se s vama da nikako, posebno možda oni mlađi koji, još mlađi od mene koji nisu svjesni ekonomskih realnosti koje .../Govornik se ne razumije./... Hrvatska bila posebno bi osamostaljenju, moraju biti svjesni da okolnosti nisu kao danas da imamo rekordno nisku zaposlenost, rekordan broj onih koji su osigurani odnosno onih koji rade i da zapravo su mirovine posljedica jednostavno ekonomskih struja koje su bile prisutne prije 10, 20, 30, 40 godina i da oni koji su vrijedno radili, a kapitalizirali tada u tim okolnostima nisu si mogli osigurati mirovine koje bi bile dostojanstvenije danas.
Znači zbog toga smatram da moramo voditi računa o njihovoj kvaliteti života, oni su zaslužili našu podršku, našu socijalnu osjetljivost i zaista nisu ekonomske okolnosti bile uvijek ovakve i nije do tih, rekao bih, danas, umirovljenika potpuna krivica, odnosno nisu uopće krivi za mirovine koje danas oni imaju na raspolaganju, tako da nikako sigurno nisu paraziti, zaslužuju punu podršku, poštovanje i oni su to zaslužili.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, povreda Poslovnika, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Naravno ne mislim se ja uopće ovaj, upuštati u ove naše međustranačke rovove, ali želim ovdje naglasiti u tom kontekstu jednu činjenicu jer se vi tada vjerojatno niste ni rodili.
.../Upadica: Što je, što je povrijeđeno recite./... 238, naravno.
.../Upadica: Dobro./... Dakle tamo negdje 90-ih godina, Ustavni sud je donio odluku, je li, da se umirovljenicima mora isplatiti dug, a država se vrlo jednostavno izvukla, to znači vlast, je li, da država nema novaca. Je li? Tako da, naravno da je to utjecalo i na današnje stanje, ali dakle treba mijenjati taj narativ …
.../Upadica: Hvala vam lijepa. Dobivate … /... da mirovine nisu zaslužene …

Jandroković, Gordan (HDZ)
… opomenu, kolega Jurčević, naravno, bila je replika.
Kolegice Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, poštovani državni tajniče. Rekli ste da 460 tisuća naših građana koriste III. stup i dobrovoljno ulažu u mirovinske fondove. Što možete poručiti nekom našem građanu? Zašto on bi bilo bolje da ulaže dobrovoljno u mirovinski fond, nego da taj isti iznos svaki mjesec izdvaja iz svoje plaće i svog osobnog dohotka i ulaže u neku poslovnu banku kako bi po završetku svog radnog vijeka mogao koristiti ta sredstva?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Možemo najkonkretnije pitati za građane koji ovo gledaju da im damo jednu konkretnu informaciju. A prije svega bih se osvrnuo na državna poticajna sredstva koja se daju, rekao bih razmjerno, skalirano, ne znam je li to dobar izraz i onda za jednostavno godišnje ulaganje od otprilike 800 eura, 796 eura, možete dobiti državno poticajno sredstvo od 100 eura, 99,54. I u tom kontekstu, čak i ako radi se o manjim iznosima, možete dobit raznim .../Govornik se ne razumije./... poticajnih sredstava i evo, mislim, jednostavna matematika na ovaj iznos dobijete 100 eura i mislim da je to ogroman .../Govornik se ne razumije./... svim onima koji nas danas ovdje gledaju, da se raspitaju i da odu u svoju banku i da neki mali dio sredstava odvoje za svoju buduću mirovinu i evo, nadam se da ta informacija možda svima najkorisnija danas, tako da kao što sam rekao, otprilike, pola onih koji su u tih 4 tisuće, svaki mjesec uplaćuju vjerojatno i više i ostvaruju ova poticajna sredstva i to je naravno dostupno svakome, ta sredstva se onda nekim okolnostima mogu i ranije povući u slučaju nekih nepredviđenih životnih situacija, tako da .../Govornik nije uključen./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovani državni tajniče.
Pa kolega Milan vam je već postavio pitanje koje sam ja željela pitati, no međutim, ja ću vas još jednom ipak zamoliti da detaljnije objasnite mogućnost novinu dakle u novom Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima, dakle novinu, mogućnost da se osobi koja postaje osoba s invaliditetom, koja, kod koje se dogodi potpuna nesposobnost za rad ipak prijevremeno isplati mirovina.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Bitne poruke uvijek je dobro ponoviti, tako da, evo, hvala vam na pitanju. Cijela ideja o tome, odnosno, ajmo ovako, mnoge naše korisnike ovog sustava demotivira činjenica da imaju dojam da će to tek kasnije moći doći do nekih sredstava i onda se boje tog rizika da su nešto kapitalizirali, uštedjeli, a onda kad im treba u nekim rizičnim situacijama, ne mogu to uvjetno rečeno, povući, da se tako izrazim. I upravo zato to je jedna od najtežih situacija, a to je potpuni gubitak radne sposobnosti, .../Govornik se ne razumije./... sad napravili mogućnost da povučete sva sredstva koja ste kapitalizirali bez obzira na godine, znači da se ljudi ne uhvate u ove brojke 50 ili 55, znači sada, ovim izmjenama iz III. stupa možete povući sredstva ako se utvrdi potpuni gubitak radne sposobnosti i mislimo da će to bit iznimno važno, kažem, nadam se što manje slučajeva onih koji se nađu u toj situaciji.
Hvala vam na pitanju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, poštovani državni tajniče, kada malo razmaknemo politizaciju, onda nam ostaju činjenice. Činjenice jesu da u RH živi milijun i 240 tisuća umirovljenika, činjenice jesu da su mirovine rasle, ponajviše one minimalne, činjenice jesu da živimo u vremenima globalnih kriza, ratova, energetskih kriza, inflacije i činjenica je da i u tih milijun i 240 tisuća umirovljenika ima i onih koji sa minimalnim mirovinama sigurno teže žive.
Iz toga razloga, moje pitanje ne samo ovo danas što govorite u HS-u, nego i ono što ćete tijekom ove godine prezentirati, mogu li naši umirovljenici biti sigurni da ukoliko bude potrebno će i dalje biti pomoći i kroz dodatke, mogu li očekivati daljnji porast mirovina, mogu li očekivati promjenu načina usklađivanja mirovina i uvođenje jednogodišnjeg dodatka za umirovljenike?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Hvala vam kolega Mažar.
Vi ste, ako se ne varam ekonomist i vidi se da razumijete širu sliku koliko su to ogromni izdaci, … okej, pravnik, kaže kolega, evo, isprika, nije ni to loše, daleko od toga. Koliko su to ogromni izdaci, koliki broj naših građana prima mirovinu, rekli ste sami, milijun i 200 tisuća, od toga, četvrtina ih prima, kao što ste sami rekli, ove mirovine koji su u modelu najnižih mirovina, gdje zapravo dobivaju više nego što su platili, nažalost zbog objektivne okolnosti i to nam je, naravno, žao.
Mogu očekivati godišnji dodatak, mi smo sad otprilike od 2021. godišnje imali 3 ta dodatka i htjeli bi umirovljenicima osigurati predvidljivost po godini staža, to sad dogovaramo. Bit će nova formula usklađenja, bit će i godišnji .../nerazumljivo/... bit će i dodatak za one koji su tijekom svog staža osiguranja kao osiguranici dobili dijete, bili nositelj roditeljskog prava, tako da će bit ta dodatnih 6 mjeseci po djetetu i još puno toga, vodeći se računa o tome da se digne kvaliteta života umirovljenika u Hrvatskoj.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegica Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, poštovani državni tajniče. Ove izmjene donose značajne prednosti u odnosu na prethodne odredbe. Mene interesira i molim vas vaš komentar, kako će se osigurati mjere, posebno u pogledu jačanja digitalne otpornosti i zaštite korisnika te kako će se pratiti učinci ovih izmjena na povjerenje i sigurnost korisnika u mirovinski sustav?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Pa prije svega na način da ćemo sve manje čitati na različitim napadima i ugrozama štednje koje su se dogodili zbog toga što na nekim kompanijama, bankama, isto tako, nije bilo odgovarajućih razina sigurnosti.
Ono što je ovdje bitno reći da će ova društva morati testirati svoje sustave na različite vidove upada, na različite penetracije u njihove podatke, tako da će morati uložiti u to. Morat će propisati jasne politike i protokole i čuvanja podataka i zaštite temeljnih procesa i posebno u vidu usluga koje nabavljaju od trećih strana, npr. cloud tehnologija, znači kad je nešto izvan njihovih matičnih sustava.
Tako da će se sve to detaljno propisati kako bi se zapravo osigurala veća zaštita i u konačnici, za građane je najbitnije da takvih napada uvjetno i nema i da ne moraju strahovati da njihova štednja ili podaci mogu u principu nestati zbog nedostatka ovih tehnologija. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika, kolega Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicima. Često se i danas u raspravama spominje bojazan da će proširenje ovlasti mirovinskim društvima iz OECD-a ugroziti stabilnost domaćeg tržišta. No moje pitanje, zar veća konkurencija na tržištu uz stroge uvjete za osnivanje podružnica nije zapravo nešto što može u konačnici i što hoće koristiti građanima?
Smanjenje troškova, povećanje kvalitete usluga i usklađivanje s OEC standardima, zapravo čine naš sustav robusnijim. Može li predlagatelj detaljnije objasniti na koji način će zakon osigurati jednak tretman svih sudionika na tržištu, a istovremeno i zaštititi interese naših građana?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vidiš, Ivan
Hvala vam na pitanju. Evo, budući da je ovo zadnja replika, da zaključimo, dakle kako će ta nova društva i njihove podružnice privuć nove korisnike? Tako da će imat strategiju ulaganja koja će jamčit veće prinose. Ja sumnjam da će neko otić na Hrportfolio i pogledat u što to društvo ulaže, odlučit se ulagat novac u nešto što stvaraju loše prinose. To je sve vrlo transparentno dostupno je online to su realno zahtjevi koje mi kontinuirano prema svim društvima i svim fondovima tako da oni će kada dođu u RH biti pod istim pravilima kao i svi drugi i još k tome će morat bit konkurentniji jer će morat jamčit da će imat veće prinose od onih koji sada operiraju na našem tržištu što će za njih vjerojatno bit prilično zahtjevno. Tako da kao što ste sami rekli biti konkurentnost, pravila su jasna za sve ovo tržište je dobro regulirano i bilo tko ko dođe iz treće države neće moći imat manje standarde u odnosu na domaće trenutne pružatelje osiguranja. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovime smo došli do kraja replika.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu. Prvi na redu je Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića, govorit će dvojica kolega Ledenko i Miletić. Prvi je na redu kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Evo već sam vas jednom pozdravio pa evo i opet. Ako govorimo o mirovinskom sustavu što možemo o tome kazati? Dakle, radite cijeli život i imat ćete dostojanstvenu starost. Međutim, što smo dobili? Dobili smo sustav u kojem je prosječna mirovina jedva pokriva režije. Sve što je ostalo od zaslužene starosti je zapravo možemo kazati da je molitva da u cijene u trgovinama ne porastu prije vašeg sljedećeg izlaska s kolicima u trgovinu.
Cijene ne rastu, inflacija je stabilna to nam pokušavaju reći iz Vlade, ali mi od tih riječi ne možemo živjeti. Litra mlijeka, komad kruha, maslac sada su luksuz za onoga tko je 40 godina radio. Možda cinično, međutim reći ću da je to zapravo realnost.
Pričamo danas i o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, da li danas građani mogu ulagati u dobrovoljne mirovinske fondove? Vidjeli ste i sami je tajnik kazao da otprilike 450 tisuća ljudi je ušlo u sustav dobrovoljne mirovinske štednje, međutim 50% njih redovno, redovno uplaćuje u taj dio. Dakle, ima saznanja, ima volje znamo da bi to trebalo biti dobro, znamo da će nas dočekati loša situacija u starosti, međutim ne uspijevaju ljudi zadržati taj recimo kontinuitet uplate u dobrovoljne mirovinske fondove.
Danas kada govorimo o nekakvim medijalnim mirovinama, a dobro je govoriti o medijalnim stvarima, ne ulaziti u neke prosjeke jel prosjeci su značajno znaju odstupati. Imamo dosta visoke mirovine, imamo one najniže zato da vidimo kolika je ta medijalna mirovina i ona kaže da je ona negdje oko 513 eura medijalna, dakle polovica umirovljenika dakle njih 600 tisuća ima manju mirovinu od 513 eura. Tu je negdje otprilike i granica siromaštva danas u RH, dakle jako se teško živi. Nepovjerenje u mirovinske sustave je nikad veće po svim istraživanjima. Dakle, situacija je takva da se građani sve više i kreditno zadužuju, posljednji podatak ako sam dobro iščitao je 23 miljarde eura su danas hrvatski građani zaduženi, od toga gotovo devet miljardi na nenamjenskim kreditnim zaduženjima.
Dakle, ako uzmemo u obzir da je nekih 11,5 miljardi za stambene kredite to možemo shvatiti, to je dakle ulaganje u jedno svoje zbrinjavanje, međutim devet miljardi nenamjenskih kredita kazuje o tome koliko se u Hrvatskoj teško živi jel nenamjenski krediti pokrivaju one rupe koje ne možemo svojim dohocima, mirovinama i ne znam čime sve pokriti, a koliko je tek onih koji se uopće ne mogu ni kreditno zadužiti. Rekao bih da je siromašan radnik danas otprilike pozicija da će biti siromašan umirovljenik sutra.
Dakle, oko trećeg stupa svakako da je to prilika da se pokuša u starosti zadržati koliko je toliko moguće standard života danas, međutim da li je to moguće? Da li danas sa medijalnom plaćom od 1134 eura stanovništvo može izdvajati u nekakve oblike štednje? Kazali smo da je prag siromaštva negdje cirka oko 500-njak eura mjesečno, danas jednočlano kućanstvo znači bi trebalo negdje zarađivat oko 5924 eura, dvije odrasle osobe sa dvoje djece mlađe negdje 12.440 eura godišnje, a no međutim s druge strane pričamo i govorimo sve analize pokazuju da danas jedan dostojanstven i društveno uključiv život za jednog zaposlenika bi odgovarao ekvivalentu plaće od dvije tisuće eura, umirovljeniku tisuću eura. Koliko smo daleko od takvih vrijednosti?
Nažalost, govorimo o ovim plaćama danas zbog toga što niske plaće generiraju niže mirovine i to dvostruko i kad radnik iz niske plaće uplaćuje svoje niske doprinose prema kojem mu se kasnije obračunava mirovina i kada on postane umirovljenik, a sredstva koja prima ponovno dolaze većinom iz niskih plaća i uplata doprinosa onih koji sada rade. Stoga mnogi umirovljenici u RH danas primaju znatno niže mirovine od potrebiti što je dovelo u situaciju gdje ovise o socijalnoj pomoći i međugeneracijskoj solidarnosti pomoći obitelji.
U prijedlozima novog zakona govori se na neki način o bonifikaciji 0,03% mjesečno za ostanak u svijetu rada. Koliko je to stimulativna mjera vidjet ćemo u budućnost će pokazati, no činjenica je da su i građani sa inicijativom 67 je previše pokazali što misle o tom produženom boravku u svijetu rada, gdje ćemo, kako će novi zakon koji se najavljuje negdje do konca lipnja, ako sam dobro shvatio iz medija, biti donesen.
Također moramo ovdje se zapitati još o nekoliko stvari, ja sam to govorio u replici.
Mirovine se usklađuju u I. stupu po formuli 70-30, evo u nekim prijedlozima što možemo iščitavati će ići 85-15 po povećanju plaća i postotka inflacije, međutim II. stup se ne usklađuje na takav način. Kaže nam tajnik da su to dvije, dvije, dvije, dvije, dvije oprečne stvari, međutim to je sve dio jednog mirovinskog sustava i on mora bit cjelovit, na njega se mora odnositi jednako što se odnosi na I. stup i na II. stup. Očekujemo dakle da se i on usklađuje i po plaći i po inflaciji, a Vlada nas uvjerava da će plaće rasti.
75% radnika u RH radi za plaću ispod prosjeka RH, naravno što to implicira, da će imati mirovinu ispod prosječne mirovine. Država je uvela također i značajnu količinu neoporezivih isplata koje smanjuju mirovinski dakako i zdravstveni doprinos umjesto da smanjujemo oporezivanje bruto plaće, ali bez diranja doprinosa.
Također ću kazati, vidim da se nešto radi u izmjenama zakona, uglavnom su tu pogođene žene koje nemaju za vrijeme porodiljnog staža uplate za staž, ali i bolovanje za djecu im smanjuje također plaću, pa tako i mirovinu u budućnosti. Također od 2019., računa se onih 6 mjeseci u staž, sada kažu da će se računati i 12 mjeseci, međutim to ne ulazi i dalje i ne vidim u novom prijedlogu da će to ući u uvjet za mirovinu. Dakle neće vam to ući u uvjet da možete ić u mirovinu nego će to samo biti dodatak nakon što vam se obračuna mirovina. Također apeliramo da se u tim izmjenama zakona to samo ne odnosi na one koji će biti, koji će ući u mirovinski proces po novim propisima nego da se računa i za sve one majke.
Dakle treba još kazati i nekoliko onih podataka kako se to u Hrvatskoj zapravo živi, pa tako znate da je 250 tisuća mirovina je s prosječnih 374 eura mjesečno, to vam je negdi sa prosjekom 30.g. staža. Kakva je to mirovina 374 eura? Ona je duboko ispod granice siromaštva. Također kada kažete, kada vidimo da ima 41.200 invalidskih mirovina sa prosjekom od 330 eura za 20-tak godina prosjeka staža, to je dakle jako, jako ispod granica siromaštva. Uopće ne mogu zamisliti kako ljudi mogu evo živjeti sa 10-tak ili 15 eura dnevno. Gdje je tu društvena uključivost, dakle ostavimo sada kruh i mlijeko, kako se ti ljudi socijaliziraju, da li imaju mogućnost socijalizacije i društvene uključivosti?
Također najniže mirovine računaju se primjerice samo za godine radnog staža, ali ne i mjesece, pa tako imate situaciju ako ste radili 35.g., 11. mjeseci i 29 dana, dakle jedan onako drastičan ajde podatak, tada doprinos za ovaj dio od 11 mjeseci i 29 dana propada, dakle to je gotovo cijela godina. Prema tome, situacija u Hrvatskoj je prilično teška, prilično je teška, bremenita, a naročito za najugroženije naše umirovljenike, a i one buduće umirovljenike obzirom smo vidjeli iz ovih podataka koje sam iznio da se jako teško živi i oni koji su u radnom, radnom odnosu i završit ću sa tom tezom koju sam i kazao. Nažalost siromašan radnik danas je sutra po svemu sudeći siromašan umirovljenik sutra, hvala lijepa. Nastavit će kolega Miletić.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pozivam kolegu Miletića izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani predsjedniče HS, poštovana gđo. Kristina Zadro Omrčen, državni tajniče sa svojom suradnicom, kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Moram priznati da jutros sam mrvicu kasnio, pa sam u tramvaju slušao preko YouTubea raspravu i ništa novo pod hrvatskim suncem, svađa HDZ-a i SDP-a ko je više dao, ko je manje dao, ko je prevario birače, ko nije prevario birače, koliko smo vam dali mi za vrijeme našeg mandata, koliko vam mi nismo dali itd., itd., kolegice na 60 metara udaljenosti od državnog tajnika pokazuju neke grafike, državni tajnik očigledno stvarno dobro vidi, on čita te grafike, a ja ću vam nešto reći konkretno, mene uvijek zanima nešto konkretno i ono s terena i ono kako ljudi žive.
Mi imamo u Hrvatskoj 294. tisuće 660 umirovljenika koji primaju manju mirovinu od 308 eura mjesečno, 294 tisuće 660 manje od 308 eura. Mi imamo u Hrvatskoj 271 tisuću 416 umirovljenika koji imaju 395 eura mjesečno, 395 eura mjesečno. To vam je veličina više od 4 moje Rijeke, više od 4 moje Rijeke građana u RH, naših ljudi, ne žive nego životare i jučer sam predsjedniku Vlade ovdje postavio stvarno korektno pitanje i konkretno pitanje. Čovjek obrazovan, radi u Ministarstvu, ako hoćete obrazovanja, 42.g. ispratio i dopratio sve ministre od onog sistema do naše slobodne Hrvatske, ode u mirovinu i kaže imam mrvicu više od 500 eura mirovine, da mi nema obitelji, djece moje, ja bi bio gladan jer kad platim režije, račune, kupim si hranu, ja nemam više za ništa, za ništa i sad ja vas pitam kakva je to Hrvatska, zaboravio sam ovdje, imam napomenu, nemoj zaboravit umirovljenike sa invalidskom mirovinom koji imaju i do 19 godina staža, a ima 320 eura mjesečno.
I sad kad vi zbrojite sve ove ljude, pa to je 700 tisuća ljudi u RH koji jedva živi. Imamo 100 tisuća radnika na minimalcu. Primaju u prosjeku 560 eura. I zato sam rekao, kolege, meni ispada bez moraliziranja, kao da mnogi, ne svi, ne smijemo generalizirati, kao da mnogima o tome teško je i govoriti ovdje u HS-u i kao da bi mnogi da toga uopće nema.
Onda vadimo grafike, onda pričamo koliko se digla plaća, onda govorimo o BDP-u, a ja stvarno, jednostavan sam, postavljam jednostavna pitanja, kako netko misli u ovoj državi na vlasti da čovjek može živjeti sa 395 eura mjesečno? Kako netko misli da je iole pošteno da netko radi u Ministarstvu obrazovanja 42 godine pošteno, pošteno, ode u mirovinu čovjek i ima 508 eura mirovine?
Kakva je to država? Tko vodi tu državu i na koji način je vodi? I zato vam kažem, mi stvaramo dvije Hrvatske. Sviđalo se to nekima ili ne. Mi, ne stvaram je ja sigurno nego oni u koji imaju sve poluge moći i donošenja zakona i jedna Hrvatska je u kojoj ima para, proračun se puni, je li tako, inflacija, PDV, dobrano se puni proračun, onda iz proračuna dođe veliki Andrej, dijeli, dat će umirovljenicima i 13. mirovinu, ako treba, sve će biti prije lokalnih izbora, 80 eura i ljudi, budite sretni jer jedete mrvice sa stola gospodara.
A narod mora shvatiti da je sve u njegovim rukama, da samo izađe i poželi da sve bude drugačije. Ali da pustimo patetičnu politiku. Nije u redu da nam ljudi jedva sklapaju kraj s krajem. To nije pošteno i to nije čestito.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na drugu raspravu u ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će kolega Mišo Krstičević, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Poštovane zastupnice i zastupnici. Evo, ja bih za početak malo strpljenja i fokusa od vas, pa bih vam postavio jedno pitanje, a ono glasi tko smatra da treba oporezivati bogatstvo u Hrvatskoj? Ako netko smatra, nek digne ruku.
Evo, relativno malo, a to je ono što smo i u pripremi očekivao i upravo taj mali broj glasova koji smo vidjeli ovdje možda je i razlog zašto mi u Hrvatskoj imamo negativan porez na bogatstvo.
Privatne mirovinske fondove ili tzv. treći stup, svejedno, uplaćuje relativno mali broj ljudi, evo čuli smo kolegu Vidiša da je to 460 tisuća osoba sa viškom sredstva koji zaključuju da nigdje ne mogu dobit kamatu, odnosno državna poticajna sredstva od nekih 15%, što je jednostavno takav oblik štednje efektivno pretvara ono što sam rekao, negativni porez na bogatstvo i umjesto da se socijalni transferi služe tome da smanjuju društvene nejednakosti te u konkretnom slučaju javni novac završava na računima imućnih, a nejednakost se povećava, kao u znanju biblijskom o Kraljevstvu Nebeskom, o Evanđelju Davidovom kažu, onome tko ima, bit će dano u izobilju, a onome tko nema, čak i ono što ima bit će uzeto.
Međutim, hvala Bogu, postoji limit od 100 eura godišnje, ali kolega Vidiš, ne bi li možda bilo bolje da se tih 46 milijuna eura dalo za pomoć i najsiromašnijima i najpotrebitijim umirovljenicima umjesto da ih dijelimo ovim bogatima koji imaju novce za štednju? Tehnička podešavanja kojima smo danas .../Govornik se ne razumije./... u ovim predloženim zakonima nisu sporna. Pa nisu toliko sporni niti ti dobrovoljni mirovinski fondovi, ali cjelokupni mirovinski sustav je itekako sporan.
20-ak godina nakon čileanske vojne hunte i generala Pinocheta, hrvatska Vlada je provela revolucionarnu mirovinsku reformu prema obrascima i uputama Svjetske banke, reforma je najprije započela snižavanjem prava iz ovog javnog mirovinskog sustava 1999. g., a zatim je početkom 2002. g. uvođenjem tzv. drugog stupa individualizirane kapitalizirane štednje i trećeg ovog dobrovoljnog stuba koji je predmet znači današnjeg tehničkog podešavanja na dnevnom redu.
Ono što možemo vidjeti u inozemnoj stručnoj literaturi reforma je locirana u kraj 90-ih, kada je nju započeo ministar u posljednjoj Matešinoj ili, možemo ju nazvati Tuđmanovoj vladi, Jozo Škara, ali je moj bivši stranački kolega, ministar u prvoj SDP-ovoj vladi i kasnije savjetnik u gospodarskoj komori .../nerazumljivo/... ovaj Davorko Vidović dovršio i vjerojatno bi se uvrijedio da mu netko dovede zasluge u pitanje ili da ih podijeli sa g. Škarom ili možda ne bi, ali to mislim da u ovom trenutku nije bitno.
Razlozi nužnosti mirovinske reforme i probleme o kojima se prije 25 godina mnogo javno govorilo su bili gotovo isti kao i danas kad se o tome priča. Starenje stanovništva i niske mirovine. Možda je tada i ona ideja o privatizaciji svega i svačega sama po sebi se činila dobri i imala veći utjecaj, no razlozi o kojima se tada, barem koliko i danas javno šutjelo su bili pokušaj bijega vlade od odgovornosti za siromaštvo umirovljenika, za pad zaposlenosti tada zbog privatizacije, rata, prijevremenog umirovljenja znatnog broja 600 tisuća radnih mjesta je ukinuto. Dodatni pad doprinosa zbog neisplate plaća, dug države prema umirovljenicima koji je nastao kada su protuzakonito Uredbom Vlade i mirovine zamrznute. Kao ciljeve koje su ekonomisti i političari tada rado spominjali bili su zaustavljanje rasta udjela mirovina u BDP-u koji je bio tada 11,3%. Rast prosječne mirovine u prosječnoj plaći, pazite, tada 2002. je udio bio 40,83%. Naravno, pričalo se i o razvoju tržišta kapitala, o očekivanim doprinosima burze u razvoju i konkurentnosti naše privrede, o efikasnosti mirovinskog sustava kad se on da privatnoj organizaciji i o preuzimanju individualne odgovornosti za socijalnu sigurnost u starosti. Jedna od tada malobrojnih, ali hrabrih kritičarki tog čileanskog sustava po receptu Svjetske banke bila je gđa. Milidrag Schmidt iz Saveza samostalnih sindikata koja se upitala, pa koja je ljudi moji onda stvarna svrha mirovinskog osiguranja ili ono kako bi se sad moglo preformulirat to pitanje, ako se mi sami moramo pobrinuti za svoju starost, jel se onda uopće to može zvat mirovinom? I ono što je bitno pitanje koje pogađa u meritum ove rasprave, ako se stvarno moramo brinuti sami za sebe, zašto onda govorimo da živimo u nečemu što se naziva društvo?
Prema Anti Samodolu koji jako dobro poznaje sustav jer ga je nadzirao kao ravnatelj regulatorne agencije HANFA, jedan od ključnih razloga mirovinske reforme bio je fiskalni, naravno namjera je bila smanjiti udio transfera iz proračuna u ukupnim mirovinskim rashodima. Koliko se u tome uspjelo naravno govore podaci, a podaci kažu da su transferi iz proračuna kraj 2018.g. narasli za 140% u odnosu na tu 2001. odnosno 2002.g.. Objašnjenje za takvo povećanje fiskalnog opterećenja umjesto onoga što se najavljivalo da će bit smanjenje je tzv. famozni tranzicijski trošak. Taj termin ste možda već svi čuli i on se odnosi na sredstva koja u I. stupu nedostaju jer se uplaćuju u privatne mirovinske fondove i naravno i nama su govorili da će taj trošak bit privremen, da se isplati otrpjeti jer naravno imat ćemo privatizirani mirovinski sustav koji je sam po sebi genijalan kako su ljudi govorili u to vrijeme. Međutim, kao i u Čileu i u jednoj Gvatemali i u drugim reći ću tako nesretnim zemljama pokazale su se dvije stvari, prva da je taj trošak dugotrajan i druga da je znatno veći od očekivanog. Tranzicijski trošak pokazao se posebno spornim u vrijeme recesije poslije sloma 2008.g. i od 2009. do 2014.g. je kumulativni pad BDP-a, to bi bilo dobro da zapamti kolegica Burić, bio 12%, a u istom razdoblju tranzicijski trošak mirovinske reforme imao kumulativni rast od 156%. Neki ekonomisti danas isto kažu da je ovaj mirovinski sustav možda i bio dobro zamišljen, ali ga je svjetska kriza iz 2008. nepovratno izbacila iz balansa. Jel se možda nalazi neki ekonomski stručnjak koji bi se usudio reć da slijedećih 25.g. neće bit većih poremećaja. Mirovine su ljudi moji naravno jedna oklada na dugi rok i one uvijek funkcioniraju samo ako funkcionira ekonomija, društvo i međugeneracijska solidarnost. I kako je to primijetio prof. Barr sa London School of Economics mirovine će biti dobre ako mnogo mladih ljudi radi i dobro zarađuje, a privatni mirovinski fondovi gospodo to vam mogu samo naštetiti. U tom trenutku jedan ponosni vlasnik ove ušteđevine u privatnom mirovinskom fondu će reći čekajte malo, ali na izvješću se lijepo vidi kolika su uplaćena sredstva, a koliko je fond dodao na račun prinosa. E da, klasična zamka.
U vrijeme ove inventure tranzicijski trošak zajedno s kamatom iznosi negdje oko 13,8 milijardi eura, a neto rezultat znači razlika između prinosa fondova i tranzicijskog troška s kamatom je negativan i iznosi 9,5 milijardi eura, znači tako je omjer između onog ukupnog tranzicijskog troška i prinosa 3,25 i šta je pokazao? Da je za jedan euro prinosa koji dobijemo mi platimo 3,25 eura troška iz proračuna. Možda manje strašno zvuči kad kažemo da na jednu milijardu eura prinosa koji dobijemo mi uplatimo 3 milijarde i 250 milijuna eura iz proračuna. Ja mislim da se stvarno treba duboko zahvalit na takvoj vrsti prinosa koju dobivamo. Bivši regulator je to ilustrativno nazvao rasipanje novca u kružnom novcu. Naime, kako bi pokrila tranzicijske troškove nastale odljevom doprinosa u privatne mirovinske privatne fondove, Vlada izdaje obveznice koje kupuje niko drugi nego ti isti privatni mirovinskih fondovi, od čega, novcem od navedenih doprinosa.
Već ranije su ekonomisti Jurčić i Čavrak smatrali i iznijeli mišljenje da je privatizacija ¼ doprinosa zaslužna za oko pazite 20% javnog duga Hrvatske, a financiranje te vrste tranzicijskog troška, kao što je upozoravao prof. Garača, nije vremenski ograničeno, na tranzicijski trošak se plaća prosječna godišnja kamata od 4,7%, a prosjek realnih godišnjih prihoda je 3,5%. Ljudi moji, to je pravi posao. Ovo što je Beroš radio u kombinacijama s onim kriminalcima to je brate mili ništa u odnosu na ovo. Toliko ovom prilikom o tim fiskalnim efektima privatizacije samih mirovina i u tom pogledu mirovinska reforma nije bila uspješna kao što smo sad mogli čut, al možda su ljudima barem narasle penzije i to pitanje bi bilo dobro da pitamo neko roditelje, neko baku, neko djeda. A ono što je sigurno da bi jedan djed Plenković mogao reć nešto različito, to je da je stopa zamjene prosječne plaće prosječnom mirovinom, rekli smo 2002.g. bila je 41% a prema posljednjim podacima, evo možemo dobit link sa Eurostata i odma čovik bi tamo pogledao di smo u društvu Bugarske i takvih zemalja, al ovoga puta Bugari su bolji odnosno na 46%, a Hrvatska je znate gdje, posljednja, znate s koliko, sa 35% udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Litva nam opasno puše za vrat sa 36%, ali djed Plenković kojeg pitate za mirovine će reć, ma nije to baš tako, po mojim statističkim podacima mi smo tu negdje na 41%. Sjetimo se kolko je bilo 2002.g..
Europski prosjek ljudi moji je 58%, a ovaj famozni OECD ima prosjek od 60%, al postoje neke države Nizozemska, Portugal, Austrija, Mađarska, sa preko 90% prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Dobro.
Što je sa makroekonomskim efektima ove privatizacije o kojoj govorimo, jel se dogodio taj privredni rast na krilima Zagrebačke burze? Fondovi nažalost zarađuju više od ulaganja u obveznice negoli u same dionice, znači prinosi one kategorije A koja dominantno ulaže u dionice su manji od prinosa kategorije B gdje se ulaže u obveznice. Međutim kako kaže bivši regulator Samodol, njih sve to baš puno ne zanima, oni ne žele talasat jel upravo njihovi dobici su njihovi, a njihovi gubici su naši. I znači uz taj tranzicijski trošak kompenzacije privatnih doprinosa i trošak kamata na taj javni dug prof. Garanča je utvrdio i treću vrstu troška mirovinske reforme tzv. oportunitetni trošak izgubljenog BDP-a. Oportunitetni trošak mirovinske reforme neizbježno je veći od povećanja privatne mirovinske štednje, a mehanizam je sličan onom Kejnsovom paradoksu štednje, al prof. Garača je dokazao i da mirovinska reforma po receptu Svjetske banke je štetna za gospodarstvo, štetna za državu, štetna za njene javne financije i ljudi moji štetna za njene građane, i inferentno štetna je sama po sebi i nikakvo bolje upravljanje sa tim sustavom tu ne može ništa pomoći. To vam je isto ko i sa Plenkovićevom Vladom i bez korupcije i s malo boljim upravljanjem šteta može bit eventualno manja, al ljudi moji šteta je i dalje šteta. I umjesto viših mirovina šta smo mi dobili, mi smo dobili dodatno zaostajanje. Umjesto fiskalnog rasterećenja nama su ekipa natovarile i kamate i umjesto poticaja privrednom razvoju, šta su napravili, povukli nam makroekonomsku kočnicu. Tako da privatni fondovi II. stupa su se pokazali toliko neuspješnim, kolega Vidiš iznio je jedan drugi podatak, al u '23.g. je 94% umirovljenika pribjeglo u javni I. stup jer se pokazalo da bi se iz oba stupa imala manja mirovina i tu ću stat i možda je baš ovo jedna samim ovim mojim krajem otvorena jedna bitna tema za raspravit, a to je zašto se država toliko trudi, toliko mijenja propise da bi taj, da bi oprala obraz tog II. stupa i da bi on i dalje nastavio funkcionirat kad znamo kako se druge države koje su nažalost kao i mi uveli ovakvu reformu i II. stup od njega odmiču i iz njega izlaze, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 3. raspravu, u ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani kolega Bakić, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala g. predsjedniče.
Poštovani kolegice i kolege, uvaženi predstavnici Vlade.
Evo ja ću zapravo napravit nešto neobično u cijeloj ovoj današnjoj diskusiji, a to je što ću se na početku osvrnuti na predložena dva zakona o kojima danas raspravljamo. Ako se ne varam zapravo to nije učinio još doslovce nitko, niti u replikama, niti u ovim klupskim raspravama. Ipak vjerujem da će mi ostat nešto vremena, pa da na kraju možda dodam 2-3 komentara na koje su me ponukale vaše ne baš plodonosne replike i ova neka izlaganja.
Dakle najprije Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Prava istina je da se tu i nema što reći, izmjene su ovdje uglavnom tehničke, uglavnom se radi o nekim usklađivanjima i uglavnom se radi o pozitivnim izmjenama, nema im se što prigovoriti. Ja ću zapravo samo iznijeti dvije stvarno skoro bih rekao marginalne opaske, dakle u čl. 11. bolje i preciznije se reguliraju prava člana u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti za rad, a prije navršenja 55.-te godine života i ova izmjena ide u korist članova odnosno osiguranika i svakako je podržavamo.
U čl. 12. navedeni granični iznos zaokružuje se na stotine eura, ta izmjena je tehnička, sasvim minorna. Međutim i u čl. 126. temeljnog zakona i u čl. 12. ovih izmjena i dopuna stoji formulacija, mogu se isplaćivati mirovine u visini do 13.272 odnosno sad do 13.300 eura, što je neprecizno. Mislim da se nije htjelo ograničiti pojedinačne iznose mirovina nego ukupnu vrijednost svih periodičnih isplata koje će se isplatiti putem mirovinskog društva. Tako da bi u ovom smislu ovu odredbu zakona trebalo preciznije napisati.
A sad Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Čl. 20. intervenira se u čl. 135. temeljnog zakona koji propisuje način na koji društvo ostvaruje pravo na naknadu za pokrivanje troškova. Dosada je u zakonu stajalo ovako, najviše do 1,5% primjene doznake jednokratno i najviše do 0,17% primjena doznake godišnje za vrijeme trajanja isplate mirovine. E a sad se predlaže izmjena, pa kaže, najviše do 1,5% primjene doznake jednokratno to ostaje isto i najviše do 0,17% od primjene doznake godišnje, e sad, u trajanju koje se određuje na temelju aktuarskih pretpostavki koje su korištene za određivanje jediničnih iznosa mirovine i zajamčenih isplata za taj ugovor o mirovini uz ograničenje da ukupna naknada ne može biti veća od 5% primljene doznake.
Zapravo je nejasno šta se s ovim htjelo postići, al da se znatno zakompliciralo jest, sad ću upravo to reći i zašto, objasniti zašto. Prvo, spomenuto trajanje zapravo koje se spominje gore u danas predloženoj zakonskoj izmjeni dakle spomenuto trajanje isplate je ustvari ono što se zove očekivano trajanje života i ono je izraženo u godinama, naravno da nije cijeli broj. Drugo, to trajanje eksplicitno ovisi o tablicama smrtnosti odnosno tablicama doživljenja koje društvo koristi, a razna društva mogu koristiti razne tablice. Treće, jel sad znači da ova predložena odredba da će tih 0,17% biti obračunavano i nakon smrti osiguranik jer pazite, smrt osiguranika može nastupit prije, prije vremena koje tablice smrtnosti predviđaju, dakle nema mnogo smisla da se naplata naknade vrši ili zamišlja ili predviđa i kad zapravo ugovor o isplati mirovine prestane. I četvrto, nejasno je hoće li ograničenje od 5% već biti uračunato ili se smije uračunati već u formiranje cjenika odnosno jediničnih iznosa raznih oblika renti tj. mirovinskih primanja. Bilo bi bolje da predložene izmjene bolje od predložene izmjene da se u tu odredbu čl. 135. temeljnog zakona nije ni diralo ionako postoji vrlo vrlo snažna asimetrija u pravima i odgovornostima između ta dva aktera II. mirovinskog stupa, između mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava. Ovdje smo mirovinskim osiguravajućim društvima čija pozicija je ajdemo to tako reći blago mnogo nezavidnija ionako još sad otežali život. Najjednostavnije i ustvari najbolje bi bilo da se jednostavno kaže društva ima pravo na naknadu za pokrivanje troškova, troškova društva koja se obračunava prilikom izračuna jediničnih iznosa mirovina, najviše u iznosu od 5% primjene doznake iz obveznog mirovinskog fonda i tu bi mogli stati. Inače nepreciznost je zakona i u tome što, što društvo naknade ne naplaćuje kako piše u zakonu već ih uračunava u cjenicima, te ih prenosi iz tehničkih pričuva, dakle faktički se ne radi ni o kakvom naplaćivanju.
Sad bih još nešto rekao o dvjema stvarima, dvjema važnim stvarima koje se ovim izmjenama i dopunama ne mijenjaju, ali ih ja mislim evidentno, evidentno treba popraviti u temeljnom zakonu. Najprije čl. 88. st. 4. gdje se govori o raspodjeli viška tehničkih pričuva, u slučajevima kad se takav višak dogodi kaže se, dio iznosa viška određen za isplate raspodijelit će se korisnicima mirovina razmjerno iznosu mirovine, trajanju isplate mirovine, obliku mirovine odnosno mirovinskom programu, te posebnom iznosu, potrebnom iznosu tehničke pričuve.
Mislim nije prvi put da o ovome govorim i meni je apsolutno neshvatljivo da, da, da jednostavno ne želite čuti što govorim. Ponovit ću još jedanput nešto što je očito nesmisleno, kaže se da se, da se dio iznosa viška treba raspodijeliti korisnicima razmjerno obliku ili programu, pa kako nešto može biti razmjerno obliku, mislim to je očito nesmisleno. To treba izbaciti jel samo zbunjuje, a nema nikakvog sadržaja. Dovoljno je kratko i jasno napisati, razmjerno iznosu sredstava tehničke pričuve za pojedini ugovor o mirovini, to je matematički najpreciznija i najbolja moguća formulacija. Malo bolje i malo sofisticiranije mogli bi pisati i ovako, dio iznosa viška određen za pripis raspodijelit će se korisnicima mirovina s obzirom na iznos mirovi…, s obzirom na iznos mirovine, trajanje isplate mirovine, oblik mirovine odnosno mirovinski program, potreban iznos tehničke pričuve, te skupinu ugovora u koju je, u koju je ugovo…, u kojoj je pojedini ugovor o mirovini raspoređen prema računovodstvenom standardu, jel to je sad već prespecifično.
Usput u st. 6. čl. 88. temeljnog zakona kaže se da će taj višak biti raspodijeljen tako da se na odgovarajući način uveća iznos mirovine. Ja mislim da to nije dobro jer u praksi će se dogoditi da onda taj višak rezultira uvećanjem mirovine za nekoliko centi i onda će umirovljenici koji primaju mirovinu iz II. stupa možda prilikom obračuna tog viška sad najedanput dobiti povećanje za nekoliko centi, što je, što je opet neki nonsens, a jedan ogroman zapravo administrativni posao, bilo bi bolje omogućiti da se isplata tog viška ukoliko osiguranici na nju, na takvu isplatu imaju pravo, naprosto dopusti jednokratno nakon izvršenog periodičnog obračuna.
I na kraju još jednom o osnovnoj mirovini i neću se umoriti govoriti o tome jer govorio sam o tome barem triput već za ovom ili onom tamo govornicom na Markovom trgu, opet čini se uzaludno. Dakle, šta je osnovna mirovina? Ona je definirana u čl. 91. Zakona o mirovinskom osiguranju, dopustite ja ću ponovo to pročitat, definiciju ću pročitat.
Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje koji se svojom izjavom opredijelio za ostvarivanje prava na mirovinu i iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, a koji je ostvario staž osiguranja u razdoblju do početka primjene II. stupa tako da kažem, mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti tzv. I. stupa određuje se na način da se dio mirovine koje mu pripada za mirovinski staž navršen do 1.1.2002. određuje kao da je osiguranik bio osiguran samo u I. stupu na temelju generacijske solidarnosti, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž od toga dana određuje se kao osnovna mirovina. Dakle, da prevedem na jednostavan jezik. Ako se opredijelite za kombiniranu mirovinu, dio iz I. stupa i dio iz II. stupa, onda treba imati na umu da ovaj dio iz I. stupa se sastoji od dvije komponente, komponente koju ste zaradili svojim mirovinskim doprinosima prije uvođenja II. stupa, dakle prije 1. siječnja 2002.g. i komponente koju ste zaradili nakon uvođenja II. stupa, a taj se zove osnovna mirovina. Sva tri zakona koji reguliraju II. mirovinski stup kad se referiraju i na taj dio mirovine koja dolazi iz I. stupa zapravo uporno operiraju isključivo sa terminom osnovna mirovina i time impliciraju kao da nama osiguranicima koji smo bili osigurani ranije iz I. stupa pripada samo ta komponenta, samo komponenta zarađena nakon 1. siječnja 2002.g.. Na više mjesta je to važno jel se to supsencijalno spominje pogrešno. Nasreću, za sad se u praksi, u praksi to ispravlja, ljudi koji računaju mirovine iz I. stupa zapravo rade kako treba, al u zakonima piše loše, a nije to samo pitanje preciznosti u izričaju. Na primjer u, u temeljnom zakonu, ovom o mirovinskim osiguravajućim društvima propisuje se uvjet uz koji osiguranik ima pravo na djelomičnu i jednokratnu isplatu i taj uvjet tražimo, takav uvjet mora postojat, to je jasno, al taj uvjet ovdje traži da vaša osnovna mirovina bude veća od nečega, to je nonsens, mislim i duh i dakle duh i smisao tog uvjeta jest taj da vam dio mirovine iz I. stupa bude veći od nečega, a ne osnovna mirovina. Takvih odredbi u zakonu ima još mnogo. Ja ponovno apeliram da se, da se zapravo temeljito iščitaju ti zakoni i svugdje tamo gdje se spominje osnovna mirovina da se uvaži da, da to treba de facto dopuniti.
Brzi komentar nekih ovdje rečenih, rečenih tvrdnji koje mislim da treba komentirati. Vi ste g. državni tajniče u pohvalnom svijetlu rekli da je sada omogućeno da, da se mirovine iz II. stupa isplaćuju bez usklađivanja sa inflacijom, to je nedavna izmjena zakona. Ja se s time ne bih hvalio, mi smo bili protiv toga i protiv toga treba biti, to je pogrešna odluka i ja ću reći ovako, dakle uz, uz, uz vrlo, uz vrlo konzervativne pretpostavke, uz vrlo konzervativne pretpostavke za istu doznaku mirovina bez obveze usklađivanja iz II. stupa može biti i 50% veća nego mirovina koja se usklađuje sa inflacijom. Makar vi u propagandnim materijalima upozoravali građane i osiguranike što to znači budimo svjesni da je 300 više nego 200, 300 je značajno više nego 200, međutim birati ili dozvoliti da se isplaćuje mirovina bez usklađivanja sa inflacijom je pogubna. Dovoljno je da shvatimo šta bi značilo u prethodne 3 ili 4.g. sa ovako visokom stopom inflacije da se mirovina ne usklađuje. Dakle ideja da se mirovine ne usklađuju, dapače da se stimulira, da se propagira kupovina tako da velim za vlastiti zarađeni iznos akumulirane doprinose da se propagira renta odnosno mirovina bez usklađivanja sa inflacijom je loša.
Komentar na izjavu kolegice Burić i njezin grafikon da su mirovine rasle 74%, nisu. 19. listopada 2016. kad je premijer Plenković postao premijer aktualna vrijednost mirovine iznosila je 8,17 eura. Aktualna vrijednost mirovine je zapravo parametar koji, koji uređuje sve mirovine. Tad je iznosila 8,17 eura, 31. prosinca prošle godine iznosila je 13,17 eura, što je neto, što je nominalni rast 61%, ne 70 i nešto nego 61, ali, ali kumulativna inflacija u tom istom periodu je iznosila 32%. Realni rast mirovina, to je ono što je važno, po tim računima iznosi 22%, ali ta kumulativna inflacija je drvena inflacija. Realni, realni rast mirovina kad se uzmu u obzir stvarni troškovi života i stvarna mirovinska košarica je možda 5-6%. Nemam dalje vremena za komentiranje…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…ali evo to je u osnovi sve što sam htio reći, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
I Klub zastupnika HDZ-a, govorit će poštovana zastupnica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam akademiče Reiner.
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovani državni tajnici Vidiš i Lukenda sa uvaženom suradnicom iz ministarstva i poštovani i cijenjeni saborski zastupnici i zastupnice.
Dakle pred nama su dva zakona koja se odnose na individualni kapitalizirani sustav odnosno na I. i, na II. i na III. stup, na II. stup koji je obaveza i na III. stup koji je dobrovoljan. Međutim prije svega jedan osvrt na generalno mirovinski sustav i mirovinsku politiku, a nakon toga detaljno o individualnom, individualnoj kapitaliziranoj štednji i promjenama koje ona donosi u mirovinski sustav. Dakle gledajući rad, ali isto tako prije svega rezultate, Vlada premijera Plenkovića evidentno je i činjenično da je vođena solidarnošću i da kontinuirano pokazuje senzibilitet, pogotovo prema onima ranjivim skupinama među kojima su i naši umirovljenici i koje posebno socijalno štiti i osnažuje. To ne govorim napamet, to govorim temeljem činjenica jer to dokazuje prije svega proračun RH. Kad pogledamo proračun za 2025.g. onda vidimo da svaki treći euro iz državnoga proračuna ide upravo na umirovljenike i na ranjive skupine odnosno na njihova mirovinska i socijalna prava. Konkretno govorimo o više od 11 milijardi eura koji su daljnja garancija daljnjeg rasta, kontinuiranog rasta mirovina, ali isto tako i jačanja sigurnosti naših umirovljenika i jačanja njihove socijalne sigurnosti i u konačnici generalno gledajući jačanja socijalne države. Sve to mi ne bismo nikako mogli imati bez snažnog makroekonomskog okvira i još jednom ću spomenuti, nikad veći broj zaposlenih, rekordno niska nezaposlenost, kontinuirani rast BDP-a koji raste već 15. kvaratal zaredom, dostizanje mastriških kriterija i po pitanju javnog duga i po pitanju deficita, nikad viši investicijski kreditni rejting itd. i svakako raduje rast broja zaposlenih, ali isto tako i kontinuirani rast plaća i prosječne plaće i medijalne plaće i minimalne plaće jer samim time rastu i doprinosi.
I zaključno vezano uz rast plaća, radnim mjestima, tržištem rada odnosno zaposlenošću čuva se i mirovinski sustav i to je nešto što treba posebno naglasit, što je jako bitno i povezano.
Kad govorimo o umirovljenicima za naglasiti je da Vlada kontinuirano provodi reformu, cjelovitu i sveobuhvatnu reformu mirovinskoga sustava od početka naovamo. Cilj je te mirovinske reforme rast mirovina, isto tako i održivost mirovinskog sustava. Da je reforma točno pogođena, točno kalibrirana, pokazuje činjenica da su u mandatu, u mandatima premijera Plenkovića sve mirovine u prosijeku rasle za 74% odnosno u prosijeku za 263 eura i danas je prosječna mirovina 623 eura sa tendencijom daljnjega rasta. Podaci su to temeljeni na akreditiranim institucijama, prije svega govorim o DZS-u i o HZMO-u s napomenom govorim o prosijeku. One najniže mirovine u tom istom promatranom razdoblju su rasle za skoro 90%, što znači da su najniže mirovine u odnosu na 2016.g. gotovo udvostručene. Ovdje valja svakako apostrofirati da su niže mirovine i najniže mirovine u najvećoj mjeri posljedica kraćeg ili kratkog mirovinskog staža i zbog toga zaista uvijek i kad god je moguće trebamo apelirati na što duži ostanak u svijetu rada i na tržištu rada jer prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža prema posljednjim podacima u prosijeku, opet govorim o prosjeku, iznosi 913 eura, što je udio u prosječnoj plaći od gotovo 70%. Svakako pohvalne su Vladine ambicije da prosječna mirovina do kraja ovoga mandata dakle do 2028.g. bude najmanje 800 eura i da je uvećana u prosijeku od najmanje 30%, pohvalne su te ambicije. Kako će se sve to postići i kako doći do te prosječne mirovine od 800 eura? Neki dan, pa i danas nam je i premijer i državni tajnik objašnjavao daljnje postupke reforme mirovinskog sustava odnosno prije svega izmjenu općeg propisa Zakona o mirovinskom osiguranju gdje se predviđa već u idućoj, već u ovoj godini promjena odnosno unaprjeđivanje formule usklađivanja odnosno indeksacije koja se provodi dva puta godišnje i time će RH imati jednu od najpovoljnijih indeksacija, rotirajućih indeksacija, govorimo o suodnosu 85-15 i to u korist povoljnijeg parametra. Osim toga, sve to postići će se sa daljnjim povećanjem dodanoga staža za majke i posvojiteljice i to sa trenutnih 6 mjeseci na 12 mjeseci. Što to u konačnici znači? To znači višu mirovinu za majke i posvojiteljice. Osim toga, uvest će se i godišnji dodatak za umirovljenike koji će biti koliko razumijem državnoga tajnika temeljem na godinama staža i to pozdravljam. I tu je još unaprjeđivanje bonifikacije odnosno financijskog nagrađivanja za što kasniji odlazak u mirovinu odnosno što dulji ostanak na tržištu rada. Naime, danas umirovljenik ako ostane duže u svijetu rada on može imati i do 27% višu mirovinu samo temeljem tog parametra. Dakle ono što nam je za očekivati jest daljnja izmjena Općeg propisa Zakona o mirovinskom osiguranju koja će i dalje unaprijediti mirovinski sustav i s ciljem daljnjeg kontinuiranog rasta mirovina kako bi ona u prosijeku do kraja mandata iznosila ambicioznih i pohvalnih 800 eura.
Pohvalno je što je Vlada uslijed svih ovih kriza isplatila već 10 jednokratni dodatak, to je nešto što je za nas u Klubu HDZ-a pohvalno. Ekipa iz SDP-a se tome ruga, međutim mi smatramo pohvalnim što je Vlada već 10 puta isplatila jednokratni dodatak za 700 tisuća naših umirovljenika i to u visini između 60 i 160 eura i isto tako Vlada je za umirovljenike osigurala i 100 milijuna eura za božićnicu i to za sve naše umirovljenike što znači da je samo temeljem ovih dvaju nakna… dviju naknada osigurano i isplaćeno više od 700 milijuna eura našim umirovljenicima. Spomenut ću i uvođenje novog instituta nacionalne naknade za starije od 65.g. koji nisu uspjeli tijekom svojeg radnog vijeka ostvariti niti minimalne uvjete za odlazak u mirovinu odnosno minimalno 15.g. staža, spomenut ću i izgradnju 18 novih centara za starije i nemoćne. Imali smo priliku jučer od premijera čuti i od ministra Piletića da ih se uspješno gradi već 13 diljem cijele RH, spomenut ću i situaciju u mirovinskom sustavu prije 10-tak i više godina što nam je u naslijeđe ostavio SDP i Vlada tadašnjeg premijera Milanovića. U cijelom mandatu mirovine su u prosijeku rasle za 8 eura, 8 eura povećanja. Moje je mišljenje da to skromno povećanje nije najgore što su dali našim umirovljenicima, najgori je njihov morbidni i zli poziv prema svim umirovljenicima da si stave štrik oko vrata. A s obzirom da je i g. Zoran Milanović nedavno pozvao Primorca da si također stavi štrik oko vrata, ja ću nekako zaključit da je taj štrik oko vrata svojevrsni lajtmotiv SDP-ove politike budući da kontinuirano ponavljaju i isto tako ću zaključiti da je njihova politika prema umirovljenicima ustvari vrlo licemjerna jer s jedne strane pozivaju umirovljenike da si stave štrik oko vrata, a ovdje kad dođu raspravljati o mirovinama onda se, onda se pretvaraju da im je do umirovljenika stalo. Kolko vam je stalo do umirovljenika pokazali ste svojim rezultatima i nasljeđem koje ste ostavili, a posebno tim morbidnim pozivom prema svim našim umirovljenicima kao jednoj od najranjivijih skupina u hrvatskom društvu prema kojima treba biti prije svega iskren, otvoren i posebno ih zaštititi kao što ih štiti i ova Vlada i trebaju ih svi štitit.
A sada vezano uz ove izmjene i dopune kapitaliziranih zakona odnosno zakona vezanih uz kapitalizirani sustav. Dakle, u '23.g. od uvođenja II. stupa ja ću kazati da je on razvio svoj potencijal, vidi se da ga je razvio uz napomenu da ga uvijek trebamo promatrati dugoročno, tijekom cijeloga radnoga vijeka. Obavezni mirovinski fondovi su u studenom 2024.g. imali 2 milijuna i skoro 328 tisuća članova, a to je povećanje za 86 tisuća više obveznika odnosno osiguranika više nego godinu dana ranije, ukupna neto imovina obaveznih mirovinskih fondova veća je od 23 milijarde eura prema najfriškijim, najsvježijim podacima, što ih čini itekako jako ozbiljnim i značajnim faktorom na tržištu kapitala. Imovina mirovinskih fondova povećana je za 3,3 milijarde u odnosu na '23.g., što je uvećanje za 17% i sve to znači da je imovina na našim osobnim računima odnosno nas koji imamo i uplaćujemo 5% u II. stup nastavila rasti, na naše osobne račune u 11. mjesecu '24. izvršeno je sveukupno 1,38 milijardi eura neto uplata, što je za 240 milijuna eura više u odnosu na isti mjesec lani i dosad kad gledamo od uvođenja II. stupa, pa do kraja 2024.g. dosad su nam mirovinski fondovi zaradili skoro 9,5 milijardi eura, samo temeljem dodane vrijednosti.
Što se tiče ovih dvaju zakona koji se odnose prije svega na implementaciju Uredbe DORA-a odnosno Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, mi ovdje ustvari govorimo o jačanju otpornosti na kibernetičke prijetnje i na to da obuhvaća sve financijske institucije ta uredba i uključujući društva za osiguranje, investicijska društva isto tako i mirovinske fondove. Dakle prema toj uredbi svi financijski subjekti moraju osigurati otpornost na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih sa informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim rizicima, isto tako i sposobnost primjereno odgovoriti na takve eventualne poremećaje, te oporaviti svoje poslovanje. Osim implementacije te iznimno važne uredbe, a tim važnije u ovako izazovnim geopolitičkim okolnostima ova dva zakona odnosno jedan od njih donosi i omogućavanje prijevremene jednokratne isplate mirovine iz III. dobrovoljnog stupa i to u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti. Isto tako moram spomenuti da mi već sada temeljem prethodne reforme kapitaliziranog sustava imamo mogućnost povlačenja do 20% iz II. stupa, jednokratnog povlačenja iz obaveznog, iz obaveznog II. stupa i s obzirom na kratkoću vremena ja ću za kraj kazati da će Klub HDZ-a svakako podržati donošenje ovih dvaju važnih zakona i naravno pozvati sve vas ostale da učinite isto, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Loris Peršurić, izvolite.

Peršurić, Loris (IDS)
Poštovani potpredsjedniče, predstavnici ministarstva, evo dobar dan svima.
Pa dosta se pričalo evo danas i u samim replikama i u ovim raspravama i kako je reko neko prije mene, nešto se pričalo o općenito o sukusu ovih, ovih izmjena, nešto se i nije pričalo vezano o samom, o samoj temi ova dva prijedloga izmjene zakona, al eto mislim da možda i treba proširiti raspravu i treba proširiti temu jer je tema vrlo bitna. Činjenica je da je, radi se o usklađenu, radi se o nekim sitnim izmjenama, treba sigurno sagledati i neke druge aspekte ovih izmjena ovih zakona, al eto ja stvarno bi preskočio jer ponavljao bi se definitivno ono što su sve rekli prethodnici prije, ali isto tako ću iskoristiti ovu priliku za govornicu, za govornicom, vrlo vrlo kratko, u ime, u ime kluba za opet podsjetit nešto što smo mi iz Kluba IDS-a pričali pred pa nekoliko mjeseci upravo ovdje u saboru.
Dakle kako kaže prijedlog ovog zakona jesu neke sitne izmjene, činjenica je što smo čuli više puta danas da će dodatno liberalizirat tržište dobrovoljnih mirovinskih fondova proširivanjem subjekata koji dakle mogu obavljat poslove osnivanja i upravljanja mirovinskim fondovima. I zato sad ću ono ponovit, ono što sam i reko pred neko vrijeme, a to još više potvrđuje onu potrebu osnivanje instituta pravobranitelja za starije osobe za koje sam već dao prijedlog u HS, prema samom ministarstvu, prema Vladi, te molim da se čim prije započne s procesom osnivanja instituta pravobranitelja za starije osobe jer je, jer se prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona i ovog drugog zakona u konačnici tiče prava upravo starijih osoba ili onih u budućnosti koji će i postati starije osobe, a sad točno nemam informaciju tu pri ruci, ali postotak starijih osoba u RH sve je, sve je veći, baratam sa nekakvim informacijama na području moje županije, ali vjerujem da je slična situacija i u cijeloj Hrvatskoj i zato evo dajemo opet ovako jednu inicijativu ministarstvu i samoj Vladi da sagleda ovaj prijedlog, a ja vjerujem da će, da će s vremenom i pozitivno odgovoriti iako kako kažem od prije nekoliko mjeseci kad smo spomenuli ovakvu inicijativu nije bilo nikakvog odgovora, evo hvala puno.

Reiner, Željko (HDZ)
Prelazimo na pojedinačnu raspravu i prva će govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam g. potpredsjedniče HS.
Poštovani predstavnici ministarstva, poštovane kolegice i kolege.
Ovako na prvu kada pogledate prijedloge ovih dvaju zakona, Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i o dobrovoljnim mirovinskim fondovima čovjek bi rekao sve to dobro zvuči jer se ovim zakonima nudi mogućnost za poboljšanje mirovinske sigurnosti građana, naših građana kroz ulaganje u III. mirovinski stup koji evo, imali smo prilike ovdje čuti od g. državnog tajnika, koristi u ovom trenutku nešto više od 400 tisuća hrvatskih građana. S druge strane potpuno je jasno da je ovo još jedan odnosno još dva od zakona koji se isključivo donose u HS radi toga da bi se uskladili s nekim europskim, europskim propisima. Međutim ono što moramo postaviti pitanje na samom početku je, kako osnažiti otpornost društva i hrvatskih građana kako bi što je moguće više njih imalo kapaciteta uopće pristupiti i koristiti ovu zakonsku mogućnost više od ovih 400 tisuća, ali i kod ovih 400 tisuća osnažiti njihove kapacitete? Ako i uzmemo u obzir da su, primjerice da jedan velik, dobar dio hrvatskih građana živi od minimalne plaće koja je odlukom Vlade u ovoj 2025.g. će bit 750 eura neto, 970 eura bruto i da su zapravo dok s druge strane u Sloveniji ili u Njemačkoj to je već iznad 1200 eura, dok su prosječne plaće u Hrvatskoj i dalje niske, o mirovinama u ovom prvom dijelu uopće, uopće neću.
Mi smo već u ovom HS rekli da je potpuno jasno da kroz poreznu reformu država nema više prostora kako bi dodatno rasterećivala rad jer smo iscrpili one gotovo pa zadnje zalihe tih mogućnosti i već neko vrijeme u javnom prostoru i u HS predlažemo model da pokušamo nešto učiniti u smjeru povećanja plaća u RH kroz poreze na dobit na način da one poslovne objekte i one poslodavce koji su spremni ulagati u razvoj, ali i u ljudske resurse odnosno povećavati plaće, porezno malo rasteretimo odnosno da ih za to nagradimo u odnosu na one koji svoju dobit zadržavaju za sebe i ne dijele ih s radnicima koji zapravo doprinose ostvarenju ili povećanju dobiti. Prvi na pamet mi padaju trgovački lanci, mislim mi nemamo ni porez na bogatstvo, ovo što je kolega Mišo Krstečević postavio pitanje na samom uvodu svoga izlaganja u ime kluba, znači kod nas je taj jaz između bogatih i siromašnih ogroman. Društvena nejednakost se nažalost s ovom inflacijom u Hrvatskoj samo, samo produbila i mi naprosto, Vlada poteze koje, koje povlači to nisu potezi koji idu u korist onog većinskog dijela stanovništva nego u korist onog malog dijela stanovništva, nekih 10% hrvatskih građana koji raspolažu s 90% bogatstva. Znači ovo vama može izgledati kao da nema veze sa, sa zakonom, ali zaista treba razmisliti o tome da kroz porez na dobit konačno počnemo nagrađivati one poslodavce koji gramzivo ne uzimaju sve za sebe preko leđa građana odnosno radnika koje izrabljuju ili nedovoljno plaćaju za benefite koje oni na kraju uživaju. Samim time naravno da ćemo utjecati i na otpornost hrvatskih umirovljenika.
Drugo što želim reći, nisam mislila inicijalno govoriti o tome, ali me malo potaknula ili da budem možda još iskrenija, iziritirala kolegica Majda Burić kada govorimo o umirovljenicima. Od 2000.g. ili treće Mišo, o kojoj si govorio, udio …/Upadica se ne razumije./…2003., udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći se nije promijenio. Ja ću uzet za primjer Vladu Zorana Milanovića kada smo sa puno slabijim proračunskim kapacitetima u vremenu strašne recesije koja je pogodila cijeli svijet i Europu, a Europa je išla lijekom, pogrešnim lijekom na tu recesiju, što je bila politika štednje i u tim, nije bilo na raspolaganju europskih fondova u ovakvoj mjeri da smo mogli neke troškove prebaciti na pro…, na, rasteretiti proračunske, hrvatske proračunske resurse prebacit ih na europske, znači mi danas imamo zapravo dvostruki proračun, naši proračunski kapaciteti u odnosu na prije 10.g. su se znatno poboljšali. Neću govoriti o tome koliko inflacija, rast cijena blagotvorno utječe na banke, na trgovačke lance, ali i na državni proračun. Ali to nažalost hrvatski radnici, pa ni hrvatski umirovljenici nisu previše osjetili na svojoj koži, naprotiv životni standard im se znatno povećava unatoč tome što je točno da su nominalno plaće i mirovine rasle, ali u odnosu na prije 10.g. njihova vrijednost je stala, pala, znači više vam je vrijedila mirovina i plaća prije 10.g. kad je bila nominalno manja negoli što ona to vrijedi danas i nije mi jasno da netko danas ima obraza ovdje u ime Kluba HDZ-a govoriti o tome da ćemo karcinom riješiti aspirinom, liječiti aspirinom. O čemu govorim? Govorim o tome da kao evo sad će blagonaklono Vlada napraviti strašan iskorak, a taj strašan iskorak će biti promjena formule za obračun mirovine na omjer 85-15. Pa ljudi moji, pa to ne da nije dosta za kilogram kruha, to je ništa. Mi smo toliko urušili vrijednost mirovina da nama trebaju konkretne i ozbiljne mjere. Mi vam ovdje 3.g. predlažemo prvo, usklađenje mirovina u 100%-tnom iznosu po povoljnijem faktoru, danas sutra su to plaće, danas sutra će to biti rast cijena, ali ni to nije dovoljno, to bi samo održalo postojeći udio prosječnih mirovina u prosječnim plaćama, ali ne bi znatno poboljšalo položaj umirovljenika. Stoga smo vam predlagali i predlažemo cijelo vrijeme da uz to uvedete trajni dodatak koji bi kroz 4.g. zapravo jednom određenom dinamikom, sad da ne idem u detalje jer nemam toliko vremena, ali mi smo to sve i razradili i predlagali i u našem predizbornom programu pisali, koji bi u nekom periodu od 4.g. nas doveo u situaciju da naši umirovljenici zaista imaju mirovine čija će prosječna vrijednost odgovarati negdje 60% prosječne plaće gdje ćemo moći reći da ti ljudi mogu dostojanstveno živjeti, a ne da ih stavljamo u ovisan položaj gdje oni moraju čekati nekakvu milostinju, pa eto sad zbog predsjedničkih izbora eto sad one dodatke, one dodatke, mislim okej svaka pomoć je dobrodošla, al to je mizerija, to je milostinja, a sad, evo sad uslijed predsjedničkih izbora odlučili smo svi umirovljenici će dobit božićnicu. Okej, al ta božićnica je otišla u jednom odlasku, u jednom odlasku u dućan i to naprosto nije, nije dovoljno i ovo što ste najavili omjer 85-15 novi, to također neće bit dovoljno, ali mene više od vas čude predstavnici Hrvatske stranke umirovljenika u HS koji su protiv našeg prijedloga zakona o kom smo glasali ovdje prije nekih par mjeseci, da se upravo te mirovine za početak u prvom koraku, ono što sabor može napravit, da se usklađuju u 100%-tno povoljnijem parametru po umirovljenike, oni su bili protiv toga, protiv toga. Predstavnici umirovljenika u HS protiv povećanja mirovina za onu skupinu koja ih je vjerojatno u HS birala i koju oni predstavljaju, pa ovo je zaista zemlja, zemlja apsurda.
Evo imala sam potrebu dati svoj nekakav doprinos temi, a najviše me inspirirala zapravo kolegica Majda Burić. I nemojte biti gluhi na prijedloge opozicije.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo nekoliko replika, prva je poštovane zastupnice Mrak-Taritaš, izvolite.
…/Upadica iz klupe: Mikrofon./…
Mikrofon molim vas izgasite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice, dakle moram priznat da kolegica Majda Burić nas uvijek malo inspirira ili nas povuče da odemo možda i u raspravama tamo negdje gdje u startu nismo trebali ili nismo mislili, ali ja ću se referirati na vaš ovaj drugi dio, vašeg, vaše pojedinačne rasprave.
Bilo bi zgodno vidjeti i nekako mi se čini da bi se to dalo matematički pokazati. Zamislite da umjesto svih ovih 8 različitih dodataka ili milostinje ili kako ih god hoćemo zvati je išlo zaista sistematski i suvislo organizirano povećanje mirovine i ja moram priz…, da bilo bi zgodno vidjeti gdje bi tad bio odnos plaće i mirovine jer riječ je o tome kad idete s nekakvim dodatkom, postoji jedan političar na ovim našim prostorima kojeg više nema, koji …/Govornik se ne razumije./…rečeno on nama daje, tako i HDZ stavlja opciju on nama daje, ali neusporedivo bolje bi bilo da je to sustavno i suvislo napravljeno, a ne davat milostinju. Na taj način zapravo vrijeđate umirovljenike, njima to dobro dođe, al ih vrijeđa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Odgovor poštovane zastupnice Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Apsolutno se s vama slažem, znači umirovljenicima zaista ne treba vladina, ne samo ove Vlade, bilo koje vlade, milostinja nego trajno rješenje povećanja njihovih mirovina. I naš prijedlog zakonski koji smo ovdje i u saboru predlagali već nekoliko puta u ovih nekoliko godina ide upravo u tome. Uspostavimo takav sustav, prvo trajnog dodatka, onda i ovog usklađenja mirovina s plaćama koji će osigurati da neovisno o kojoj vladi umirovljenici naprosto znaju na čemu su u trenutku kada rastu plaće, u trenutku kada rastu cijene i gdje će biti za 5, 6, 7.g., to ne samo da znači puno postojećim umirovljenicima nego i onim ljudima koji se spremaju, spremaju za mirovinu. To je jedini pravi put, ali netko uporno želi od tih ljudi, od velike biračke, biračkog korpusa raditi ovisnike i zapravo ono što su oni zaradili i zaslužili, a to je njihova mirovina, prikazati kao nešto što eto će dobiti dobrom voljom neke ove ili one vlade.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Replika poštovanog zastupnika Piližote.

Piližota, Boris (SDP)
Hvala.
Kolegice Glasovac, slušao sam vašu raspravu, spominjali ste porez na dobit, ali ja ću se vratit na temu III. dobrovoljnog mirovinskog stupa. Trenutačni način funkcionira na način ako pojedinac, znači radnik ili umirovljenik uplaćuje godišnje u III. stup 663, 61 euro godišnje, njemu se to ne priznaje kao porezna olakšica. Ako poslodavac za radnika uplaćuje taj iznos godišnje, poslodavcu se to tretira kao neoporezivi trošak. Država od svih nas kao fizičkih osoba kroz porez na mirovinu ili porez na dohodak prvo daje 99,54 eura državnih poticajnih sredstava, a onda kroz poreze fizičkim osobama nazad uzme 2/3 odnosno 66,36 eura. Maloprije je o tome državni tajnik pričao, pa me zanima vaše mišljenje, nije li to isto diskriminacija da za jednake uplate fizičke osobe i pravne osobe nisu u istoj poziciji? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.
Možete se isključiti molim vas.

Glasovac, Sabina (SDP)
Da, to što ste spomenuli je u najmanju ruku nelogičnost i nepravda, ali ima takvih nepravdi još u mirovinskom sustavu kad govorimo o tome jesu li nepravedno tretirane mirovine koje proizlaze iz rada u odnosu na neke kategorije mirovina po posebnim uvjetima, pa onda recimo postavlja se pitanje koliko je pravedno da se sve mirovine, kako bih rekla, da HZMO nije nadležan samo i isključivo za mirovine proizašle iz rada, što bi bilo logično da se iz Ministarstva rada isplaćuju samo one mirovine koje proizlaze iz rada, a da neki drugi resori i ministarstva preuzimaju mirovine koje proizlaze iz…, mi smo to čak i predlagali odnosno o tome razgovarali, ali ima tu dosta nelogičnosti. A zašto se te nelogičnosti ne ispravljaju ćete morat pitati vladajuće, ja nisam prava adresa, ali iako je vaša zapravo replika bila više konstatacija.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovana kolegice, evo čitam tu Sindikat umirovljenika Hrvatske ističe kako su stvarni podaci ipak malo drugačiji od onih friziranih koji onda se puštaju Vladi naravno, onda nam tu mašu sa nekim ovaj pamfletima i s nekim grafikama o životu umirovljenika koji ustvari jako dobro žive, samo oni to ne znaju. Pa onda govori ovdje podatak da medijalna mirovina u siječnju iznosi 513 eura, a 600 tisuća umirovljenika preživljava s manje od tog iznosa. Kako vi to komentirate i kako komentirate da raspravljamo danas evo o mirovinskim fondovima, o mirovinama, a ne znam možda ne prepoznajem ovdje, ne vidim saborske zastupnike je li koji su na toj listi ušli u HS, kakva je to poruka javnosti i kako je, kako je uopće moguće da se nešto promijeni jer previše je naših umirovljenika koji jedva spajaju kraj s krajem? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
To je moguće promijeniti jedino vrlo jasnim opredjeljenjem da je u ovoj zemlji rad važan. Kada mi sa sobom riješimo je li nama za izgradnju ove zemlje, za napredak ove zemlje rad taj koji je važan i ljudi koji nose taj rad da su nam važni onda ćemo sukladno tome i graditi prioritetno naše politike. Ako mi smatramo da je rentijerstvo, bavljenje kratkoročnim najmom nešto što drži našu zemlju i da tu treba biti blagonaklon porezno prema tome, a rad treba teško oporezivati, to je isto državno opredjeljenje i državna politika. Ja ne kažem da rentijerstvo nije odnosno iznajmljivanje nije rad, ali znate na što mislim, znači mi se moramo kao zemlja odrediti što smo, gdje smo, što cijenimo više, što manje i sukladno tome donositi zakone i raditi intervencije.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Krstičević.

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala.
Evo kolegice Glasovac, spominjali ste neke brojke i mislim da bi ih trebalo ponoviti iako sam ih spomenuo bio u raspravi u ime kluba. Naime, od 2002.g. su udjeli prosječne mirovine u prosječnoj plaći ostali po današnjim Plenkovićevim statističkim podacima na 40%, međutim po Eurostatovim podacima koji bi ipak po meni relevantniji, smo najgori u EU na 35%. Prva za vrat nam puše Litva sa 36, međutim ono što treba naglasiti, problem inflacije, toga što se Vlada na adekvatan način ne zna sa njom obračunat je ono što ubija naše umirovljenike i oni neće reć da je njima teško i nemoguće živit al oni definitivno ne žive jednim lagodnim životom i onda su to ljudi koji danas bivaju pogođeni sa onim grafovima koje im gđa. Burić u kontinuitetu plasira pred nos. Tim ljudima nije lako i ti ljudi zaslužuju našu pomoć i svaki mogući rad da se te mirovine povećaju da ne budu ovako sramotne.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
U pravu ste i to govori, taj udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći je zapravo najrelevantniji podatak, relevantniji čak i od podatka koliko je rasla mirovina, u kojem, u kojem periodu. Al vidite, mi smo prije dva mjeseca ovdje u HS rebalansom proračuna uzeli 500 milijuna sredstava koji su bili planirani proračunom za umirovljenike i preusmjerili smo ih HEP-u, to je isto stvar prioriteta. Što to znači? Da umirovljenicima planirana sredstva ne trebaju, da su im mirovine dostatne, pa smo im dali utješnu nagradu, to je bila božićnica, a samo zbog predsjedničkih izbora i tako cijelo vrijeme. Ljudi koji …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice Glasovac, da, inspiracija je vrlo, vrlo važna. Slušajući ovu raspravu evo od jutros i sada dapače mirovine su tema svih tema, imamo puno umirovljenika koji žive vrlo, vrlo loše, no ono što mene uvijek ovdje nekako začudi da mi premalo govorimo o onima koji u biti najviše zakidaju te umirovljenike. Mi danas imamo skupinu mladih ljudi koji rade u privatnom sektoru gdje im poslodavac isplaćuje minimalnu plaću, a ono sve drugo što im daje daje im kroz neku stimulaciju jedan, dva, tri, na što oni ne plaćaju mirovinski doprinos i oni imaju relativno dobru plaću u neto iznosu, al je bruto još uvijek premali. Prema tome, dio rasprave mora biti usmjeren ka tome odnosu da se status umirovljenika u biti neće popraviti samo kroz izmjene zakona nego se mora tražiti taj partnerski odnos poslodavaca i radnika da bi im mirovine sutra kad budu otišli u mirovinu bile puno, puno veće.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Pa vi ste ti koji se hvalite tom rentijerskom ekonomijom i ne znam jeste li ili niste, a svjesni činjenice da će to kad-tad vama, ali i svima nama doći na naplatu. Drugo pitanje koje ste mi postavili vezano uz mlade, njihovo zapošljavanje i izrabljivanje na neki način, zakidanje za određena prava, to se rješava Zakonom o radu, a ja se sjećam da smo mi ovdje kad smo raspravljali o Zakonu o radu predlagali brojna rješenja koja nisu naišla na dobar odaziv kod, kod vas i odbili ste ih. Mi smo tražili da se zakonom propiše svako uvećanje plaće za svaki prekovremeni sat, za rad subotom, za rad nedjeljom, za rad blagdanima, za rad u smjenama itd., itd., vi ste samo uzeli za rad nedjeljom da bi kompenzirali neke manjkavosti onog Zakona o radu trgovina nedjeljom. To se rješava drugačijim, malo više socijalno osjetljivim i pravednijim Zakonom o radu i dobrim inspekcijskim nadzorom.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govorit poštovana zastupnica Irena Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Činjenica je da umirovljenici nisu nikada teže živjeli nego što žive danas u našoj Hrvatskoj. Unatoč ova tri mirovinska stupa o kojima danas govorimo naši građani koji rade 40.g. imaju mirovinu od koje mogu preživljavati, a umirovljenici zapadnih zemalja koji rade 40.g. mogu mirno i dostojanstveno živjeti i to je činjenica.
Koliko god govorili da mirovine rastu, da se usklađuju, koliko god gledali i slušali o ovim grafovima jasno je da poskupljenja i to značajna poskupljena dovode do pada kupovne moći naših građana, a prvenstveno naših umirovljenika. Jednokratne pomoći su milostinja i više vrijeđaju naše ljude koji su cijeli život pošteno radili nego što im pomažu. Iako smo svjesni da su mirovine iznimno male i nedostatne za život država se potrudila na neki način oštetiti buduće umirovljenike, zato ću ja danas nešto ovdje reći o II. mirovinskom stupu o kojem smo malo danas govorili. Za razliku od I. stupa koji funkcionira po principu međugeneracijske solidarnosti i novac koji radnici uplaćuju se koristi za isplatu današnjih, a ne budućih mirovina, što je sasvim u redu, sve uplaćeno u obvezni II. stup je privatna imovina. Država je loše informirala građane o tome kako funkcionira II. stup, koju kategoriju fondova odabrati, koje su prednosti i mane, te koja su njihova prava po pitanju korištenja sredstava koja se uplaćuju u fond. Istraživanja koja su provedena među obveznicima II. mirovinskog stupa govore da više od 40% naših građana ne znaju u kojem su fondu, niti u kojoj kategoriji. Obvezna štednja za mirovinu u II. mirovinskom stupu uz onaj I. uvedena je još 2002., kategorija A, B i C, uvedene su 2014.g., ali sve do 2019.g. država je građane automatski stavila u manje isplativu B kategoriju. Tek od 2019. osiguranici su po automatizmu išli u A kategoriju. Kategorija se, kao i fond može mijenjati jednom godišnje a kolika bi pritom bila razlika u mirovini izračunao je nedavno naš poznati matematičar Toni Milun. U primjeru koji je uzeo riječ je od oko 90 eura manjoj mirovini mjesečno za buduće umirovljenike iz II. stupa oni koji su bili u B, a ne u A kategoriji. Šteta je napravljena, te se u budućnosti većina zaposlenih, te će u budućnosti većina zaposlenih imati manju mirovinu. Naime, njihova privatna sredstva u II. stupu mirovinske štednje bit će manja zahvaljujući ovakvoj odluci države. Posljednjih 5.g. A kategorija imala je u prosje… imala je u prosjeku 7,3% godišnji prinos, a B kategorija 4,3%. Činjenica da je država loše informirala građane o tome kako funkcionira II. mirovinski stup, koju kategoriju fonda odabrati, koje su prednosti i mane, te koja su njihova prava. Ne samo da je loše informirala građane nego je i sama napravila grešku, tako što je nakon osnivanja tri kategorije fondova osiguranike stavljala u B kategoriju koja je ostvarivala manje prinose. Grešku su ispravili tek 2019.g. otkada se novi osiguranici automatski stavljaju u A kategoriju, ali nitko nije obavijestio one koji su godinama bili u B kategoriji da se ukoliko žele prebace u A kategoriju i ostvaruju veće prinose na svoj novac. Budućim umirovljenicima koji su otpočetka bili obveznici II. mirovinskog stupa mirovina će tako biti znatno manje zbog propusta same države. Pitamo se je li ovo namjerno i sustavno potkradanje budućih umirovljenika jer što manje znaju lakše se manipulira sa njihovim sredstvima, a znamo da mirovinski fondovi najviše ulažu u državne obveznice.
Obvezni mirovinski fondovi su krajem kolovoza ukupno imali 2 milijuna i 300, krajem kolovoza prošle godine ukupno imali 2 milijuna i 307 tisuća članova, godišnji prinosi su imali pozitivni predznak u sve tri kategorije, u kategoriji A je zabilježen rast od 13,3%, u kategoriji B za 10%, a u kategoriji C za 4,7%. Inače krajem kolovoza prošle godine se u kategoriji B nalazilo 78,6% članova, u kategoriji A 17%, a u kategoriji C 4,4%, ukupnog broja članova obveznog mirovinskog fonda. Podatak od čak 80% članova u B kategoriji govori o tome da oni koji su otpočetka bili obveznici II. mirovinskog stupa nisu mijenjali ni fond, ni kategoriju i zapravo su najviše oštećeni. Kako ni Vlada, ni ministarstvo, ni brojne umirovljeničke stranke i udruge nisu našli za shodno informirati građane, pozivam ovim putem svih koji su obveznici II. mirovinskog stupa da se informiraju o fondovima i njihovim prinosima, da vide u kojem su fondu sada i u kojem po rezultatima žele biti, te da ukoliko žele iz kategorije B pređu u kategoriju A. Podaci o fondovima objavljeni su na stranicama HANFA-e, a svatko osobno može ili u sustavu e-građanin ili u poslovnicama FINA-e vrlo jednostavno promijeniti i fond i kategoriju. Učinimo sve i naša je dužnost da učinimo sve da mirovine koje su ionako male u budućnosti ne budu još manje. O tome što je II. mirovinski stup donio znamo sami evo bilo je ovdje danas govora, dakle nisu mirovine veće, nekima su zapravo bile i manje, pa su bili prisiljeni svoja sredstva prebaciti u I. mirovinski stup. Kako i na koji način u budućnosti odrediti koliko će posto biti uplaćivano u II. mirovinski stup vrijedno je mirovinske reforme i razgovora jer ovako zasigurno nećemo ostvariti bolje mirovine. III. ili dobrovoljni mirovinski fondovi su fondovi o kojima smo danas najviše govorili jer su najviše vezani za ove zakone. Naravno mi kao država ih trebamo na određen način zaštititi jel to su novci koje naši građani ulažu da bi jednog dana njihove mirovine bile veće ili da bi bolje živjeli, to nam je svima i cilj, ali ne možemo mi ovdje govoriti o tome gdje će ljudi ulagati, hoće li oni štedjeti u bankama, hoće li oni štedjeti u kripto valutama, hoće li štedjeti u zlatu ili ne znam gdje na burzi u dionicama, to je njihova odluka. Bilo bi dobro i idealno kada bi svi mogli štedjeti, kada bi što je moguće više ljudi štedjelo u III. mirovinskom stupu, no nažalost naši građani žive teško i vrlo je malo onih koji razmišljaju o štednji, puno je više onih koji razmišljaju kako će spojiti kraj s krajem odnosno kako će živjeti mjesec, preživjeti mjesec dana. Eto, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika, prva je poštovanog zastupnika Golubića.

Golubić, Tomislav (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Dragić, vrlo pesimističnu raspravu ste imali, međutim ovoga pa vidite da Vlada RH mijenja modele sa 70-30 naprema 80-15 i ako znamo da možemo očekivati da će usklađenje mirovina od 2 do 3% biti sa rastom 1 do 3 eura više mirovine će dobiti, tako da mislim da umirovljenici mogu biti sigurni, dok je Vlade bit će i povećanja mirovina bilo to od jedan euro, dva ili tri, ali bit će povećanja mirovina, možda neće bit za dva makijata, ali bit će za jednu produženu i jedan makijato.

Reiner, Željko (HDZ)
Nije bilo pitanje, ali možda će reći nešto poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega Golubiću, dakle ja sam mislila da ovo vrijeme ove grafomanije, ovih statističkih podataka, ovih brojki prošao, pogotovo da je ono završeno kada govorimo o umirovljenicima jel oni nas gledaju i zasigurno im je jako teško kada im neko govori, vidite nikada vam nije bilo bolje, pogledajte graf, je li vidite vi ove boje, je li vidite vi kako to ide. Dakle u tome je, u tome je zapravo i cijela bit ljudi koji se bave politikom. Hoćemo li mi ovdje se boriti za to da nam bude bolje odnosno da ljudima bude bolje ili ćemo mi ovdje lagati u oči? Međutim, jasno su pokazali ovi izbori da njima ljudi ne vjeruju, tako da se mi više na te grafove ne trebamo osvrtati, moj je savjet.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Evo kolegice dali ste baš odličan uvod na ovo moje pitanje, a moje pitanje je upravo išlo u smjeru toga da je jednostavno bez brojeva, grafikona, zakona i modela. Šta vi mislite kako se naši umirovljenici osjećaju kad gledaju predstavljanje s ove strane sabornice o tim grafovima i velikim brojevima i kad ih se uvjerava da oni zapravo dobro žive, a da oni zapravo toga nisu svjesni i da radi toga moraju bit zahvalni Andreju Plenkoviću? A pogotovo kako se osjećaju oni umirovljenici u malim sredinama koji nemaju velike trgovačke centre, nemaju mogućnost da traže akcije ili neke proizvode po nižim cijenama nego imaju samo jednu trgovinu i nemaju izbora, ali moraju bit zahvalni?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem kolegice Marković, pa narod se upravo zbog toga odrekao Andreja Plenkovića i njegove Vlade, upravo zbog toga što su ih cijelo vrijeme uvjeravali da nikada bolje nisu živjeli nego u vrijeme Vlade Andreja Plenkovića. Mi smo to ovdje cijelo vrijeme slušali i ja se nikad kao čovjek usudila prikazati ovdje neki graf i reći vidiš kako dobro živiš, a ja i svi mi kod kuće imamo umirovljenike, znamo kako žive i znamo kako im je posebno teško bilo za ove blagdane kad sebi nisu mogli priuštiti ono što su sve ove godine mogli. To je strašno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolegice Dragić, vi ste u svojoj raspravi zapravo rekli neke stvari i ukazali neke stvari za koje je trebalo ukazati i mislim da je zadaća bila resornog ministarstva i jednako tako možda i kolege koji su došli i imaju svoje mjesto u saboru ispred Stranke umirovljenika koji se nisu potrudili. O čemu hoću reći? To neznanje koje vlada među umirovljenicima koji kad idu u mirovinu tek onda dobiju saznanja između I. i II. mirovinskog stupa, iz medija mogu vidjeti koja je razlika, da li im se isplati više ili im se isplati nešto drugo, prebacivanje iz kategorije u kategoriju, biranje uopće nekog ko će upravljati njima, o tome svi oni, a svi ćemo završit jednog dana u mirovini ovako ili onako, ima premalo znanja, dakle educiranje građana je izuzetno važno, kao što je educiranje o nekim drugim stvarima, tako je izuzetno važno educiranje i u ovom dijelu građana koji su apsolutno premalo educirani.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Da, zahvaljujem kolegice Mrak-Taritaš, pa da mene je isto ovaj jako zapravo iznenadio podatak da gotovo 40% naših građana ne zna uopće u kojem je fondu u II. mirovinskom stupu, a kamoli u kojoj je kategoriji. Zbog toga sam i govorila ovdje i mislim da je iznimno važno ovo što ste vi rekli informirati ljude, educirati ljude, govoriti o onome što je za ljude bolje, a pogotovo za ono što je za naše ljude bolje za njihovu budućnost odnosno za njihove mirovine. To je naša dužnost i obveza i ovo što ste vi rekli, toliko umirovljeničkih stranka, toliko udruga, dakle ministarstvo, svi oni su trebali na vrijeme i konstantno i kontinuirano o tome govoriti, pa onda ako će čovjek to, evo dobro nam došli, da evo gospodin iz, kolega iz Stranke umirovljenika, stigao je.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Kolegice Dragić, 294 tisuće 660 umirovljenika prima mirovinu manje od 308 eura mjesečno, 271 tisuća 416 umirovljenika ima 395 eura mjesečno, dakle to je gotovo 600 tisuća ljudi koji u Hrvatskoj životari, živi život nedostojan čovjeka i tko je odgovaran po vama za to? Evo čuli smo kolege iz HDZ-a, optužuju da je SDP kriv, vi imate naravno svoje argumente i mene zanima evo da hrvatskoj javnosti objasnite tko je odgovoran, a gledali smo kažem kolegica Majda je vrlo jasno, slikovito pokazala kolegi državnom tajniku koji sa 60 metara čita sve grafikone, čestitam na sjajnom vidu kolega Vidiću i evo molim vas vaš komentar na to, hvala.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem kolega Miletiću.

Reiner, Željko (HDZ)
Mogu vam ja dati riječ ili ćete vi sami?
…/Upadica Dragić: O oprostite./…
Izvolite kolegice Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
E zahvaljujem.
Kolega Miletiću, ti umirovljenici o kojima ste vi govorili, oni ne žive na rubu siromaštva, oni su siromašni ljudi, dakle to su ljudi koji sebi ne mogu priuštiti ništa, a ono što je problem našeg društva danas, dakle ko je kriv HDZ ili SDP, pa mi nismo na vlasti već više od 10.g.. Ono što je problem našeg društva danas je inflacija, ona nas ubija, a posebno ubija najsiromašnije i to je inflacija koja je iz dana u dan je sve gora i sve teža. Što radi HNB, gdje su ti ljudi? Pa naš je guverner reko kupujte tamo gdje je jeftinije, to je jedino što smo od HNB-a čuli u zadnjih, ne znam koliko vremena, pa to je njihov posao.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Uvažena kolegice Dragić, pa ja mislim da ste svojom raspravom detektirali praktički sve probleme, rekli ste koji su bili problemi kod ulaska u II. mirovinski stup, ali što očekivati od države i od nadležnog ministarstva u tim trenucima kad su se donosile takve odluke kad evo u saboru trebamo glasat o tome da se izglasa zakon koji će biti povoljniji za umirovljenike, sad ste govorili o inflaciji, a kad paralelno članovi i Stranke umirovljenika glasaju protiv toga, a ne da rade u interesu upravo onih koje trebaju zastupati u RH odnosno one kojima je to najpotrebitije. I htio bi još komentar, mi ovdje cijelo vrijeme pričamo o tome da li umirovljenici imaju 300, 400, 500 ili 600 eura mirovine. Koji iznos je realan da u današnje vrijeme se živi dostojanstveno, što se za taj iznos može kupiti danas, a što će se moć kupiti za mjesec dana? Pa mi već sad vidimo najave da za mjesec dana se najavljuju drastična poskupljenja, pogotovo namirnica, to je nešto o čemu trebamo pričati, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Drgić.

Dragić, Irena (SDP)
Da, zahvaljujem kolega Piližota, pa evo ja sam i pozdravila kolegu iz Stranke umirovljenika koji nam se evo pridružio na kraju ove rasprave, bolje ikad nego nikad rekli bi ljudi. E da, velik je to problem kolega Piližota inače su ove rasprave koje nam dolaze od strane HDZ-a takve da nam je teško slušati, a pogotovo je teško slušati umirovljenicima i ljudima koji iznimno teško žive. E sad, koliko je to potrebno? Pa rekla je kolegica Burić da će to na kraju HDZ-ovog mandata biti veličanstvenih 800 eura. Pa za 800 eura za ne znam koliko vremena se neće moći kupiti pola onoga što se može kupiti danas. Dakle mi pričamo o stvarima o kojim imam osjećaj da naši ljudi kad nas gledaju misle se Bože o čemu ovi, ovi govore.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Najzanimljivija činjenica je da ova Vlada ovisi o ruci jednog predstavnika umirovljenika u HS. Ima tanku većinu i ta jedna ruka da je nema, nema Vlade. Znači taj predstavnik umirovljenika u HS može sutra inzistirati, tražiti, ako hoćete ucijeniti Vladu i reći umirovljenici u Hrvatskoj ne mogu preživljavati i inzistiramo da nađete novce da im se trajno povećaju mirovine. Al on to neće, on je tržio vjerojatno nešto za sebe i za šačicu povlaštenih predstavnika umirovljenika, a izdao je interes umirovljenika, ne samo time što nije prihvatio i glasao za naš zakon kojim smo predlagali povećanje mirovina nego što nije učinio ništa da u ovoj Vladi, a to može odmah sutra napraviti jer o njemu ovisi većina, nema njega, nema Vlade, osigura bolji položaj umirovljenika.

Reiner, Željko (HDZ)
Replika poštovanog zastupnika Krstičevića.
…/Upadica se ne razumije./…
A oprostite, odgovor poštovane zastupnice Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Hvala vam.
Pa kolega iz Stranke umirovljenika nema problema sa preživljavanjem, njemu je vrlo lako sastaviti kraj s krajem, pa ga vjerojatno nije ni briga za ostale ljude koje bi ovdje trebao i to sada, danas najžučnije, najjasnije, najjače zastupati. Mislim da naši umirovljenici sve to vide, da naši umirovljenici sve to znaju i da će na izborima s obzirom da ih ima jako puno znati pravedno i pošteno odlučiti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Krstičević.

Krstičević, Mišo (SDP)
Kolegice Dragić, mogli ste čut u uvodnoj raspravi kolege Vidiša kako je on rekao da ova mirovinska reforma eto nije postigla još svoj puni potencijal. Kolega Vidiš, hvala Bogu i srećom da nije. Ono što bi danas ovdje trebali shvatit, to da mi zapravo svaku mirovinu u Hrvatskoj platimo tri puta. Prvo izdvajamo doprinose u mirovinske fondove, nakon toga plaćamo poreze da bi supstuirali ono što fali za isplatit mirovine, a nakon toga još plaćamo kamate na dug koji se stvara radi te supstitucije. Ali ni to samo nije dovoljno, radi upravo onog tranzicijskog troška o kojem sam ranije govorio mi na kraju i slabije živimo radi nižeg izgubljenog BDP-a i dok se taj sustav promijeni uvijek ćemo imati ovakve žalopojke i zapravo umirovljenike u jednom groznom i podređenom položaju, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Drgić.

Dragić, Irena (SDP)
A da, zahvaljujem kolega Krstičeviću. Veliki su porezi na radu u našoj domovini i mislim da bi to trebala biti najznačajnija reforma. Ali ono što je još tužnije od toga, što i umirovljenici plaćaju porez, dakle i oni su ti koji moraju platiti porez na tu svoju jadnu mirovinu gdje prevrnu svaki cent i tu država ubire svoje, dakle trebalo bi razmisliti o tome da mirovinu kao takvu nakon 40.g. rada nema što država oporezivati, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovani zastupnik Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedniče, potpredsjedniče HS g. Reiner, poštovana gđo. Kristina Zadro Omrčen, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Stvarno nemojte mi zamjeriti na emotivnosti ili ako hoćete zamjerite, meni se malo čini da mi kao da smo u nekom paralelnom svemiru, pomalo šizofrena neka situacija. Čitam evo dakle izjave i kolege koji je tu saborski zastupnik sa liste umirovljenika i čija zadaća od kolege Gabričevića je baš borba za umirovljenike i onda čovjek, njegova izjava, kaže umirovljenici su zadovoljni sa svim povećanjima koja su im omogućena i sad s jedne strane imamo to, s druge strane imamo kolege iz HDZ-a koji mašu grafikama, analitikama, govore kako su mirovine danas narasle, kako naši umirovljenici dobro žive, kako umirovljenici praktički toliko im se pomogli da oni nisu ni svjesni koliko im je dobro i koliko je njihov život kvalitetan, a onda čitamo podatke i kažu ovako, više od 400 tisuća umirovljenika prima ispod 300 eura mjesečno, 400 tisuća, a to su vam 4 moje Rijeke, a Rijeka je 3. gradu u RH po veličini, u nogometu ako Bog da ćemo bit prvaci, ali po veličini 4. grad. Onda imate 294 tisuće 660 umirovljenika koji imaju 308 eura mjesečno, 271 tisuća 416 umirovljenika ima 395 eura mjesečno, dakle nama 600 tisuća ljudi u Hrvatskoj stvarno skapava, ovise o svojoj djeci, ako ju imaju i ako djeca rade da mogu pomoć mami i tati i da im mogu pomoć u financiranju hrane jer njihova mirovina je očigledno za pokrivanje troškova režija koje nisu male i onda od onoga što ostane to je u doslovnom smislu životarenje. Ovdje sam postavio pitanje predsjedniku Vlade, razgovarao sam, bio san na kavi s čovjekom koji je radio 42.g. u Ministarstvu obrazovanja, 42.g. i kaže mi zastupniče, pa kakav je to život, radite za svoju državu, dajete sve od sebe, radite za svoju državu, dajete sve od sebe, odete u mirovinu i imate 500 eura mirovine i probajmo se stavit u cipele tih ljudi, probajmo se stavit u cipele malog čovjeka. Vi ćete nama ovdje reć vi ste ne znam populisti, al to su činjenice, dakle činjenice, probajte prijatelju samo se stavit u cipele tog čovjeka, to je ono ne znam što ja svojim kćerima, svojoj djeci objašnjavam, dakle ne znam želiš auto, zaradi si ga, zaradi si ga čovječe, kao što sam ja u tvojim godinama išao radit, otac mi nije mogao kupit auto nego išao sam radit, pa kupio Fiat Uno, onaj najjadniji, 1.0., jedva je išao, ako dođe veća uzbrdica kod mene u Rijeci i greš na Vežicu gore ne moreš, a ako je gužva ne možeš lamelu spališ, ne možeš krenut, 40 konja auto, 1.0., najbjedniji jer nisam mogao si druge stvari kupit, al onda radiš, radiš, mijenjaš poslove, radiš, studiraš, radiš i možeš si neke stvari osigurat. Tako i ovdje tu ljudi moji, mi slušamo s jedne strane neke priče i bajke, a ja vas pitam kako je, kakva je to pravednost, kakva je to socijalna država, kakva je to država koja skrbi o svojim ljudima koji rade za tu državu, koji privređuju za naše društvo i onda odu u mirovinu i onda skapavaju, kopaju je li, evo omogućila im je Vlada veću naknadu za plastične boce, hvala Andrej, samo što su onda i trgovačka mafija je digla cijenu proizvoda, pa si opet nigdje. Pa kakva je to država, kakva je to država, znači nije dobro ljudi da se mi ovdje šepurimo jer je nama dobro, nama je bome dobro. Kako ja mogu bit sretan ako je moj susjed gladan? Kako ja mogu bit sretan kad s autom ulazim u dvorište, a moj susjed me gleda i psuje mi majku, razumijete, u sebi kao smije se, a ono kaže boli vas briga e, kako ja mogu bit sretan? Kako mogu bit sretan dok se vozim javnim prijevozom i tramvajem, pa mi prilaze ljudi i kažu dobro ste vi sebe riješili, a šta je s nama? I to, to su ključna pitanja, a para ima. Umirovljenicima, čuli smo ovdje, kolegica, mislim da je kolegica Glasovac ili ko je, SDP-ovci su govorili, 500 milijuna maznuto umirovljenicima, 500 milijuna eura da bi se riješio HEP, o čemu je moj kolega Troskot govorio toliko puta ovdje u HS, sanirao HEP. Imaš državnu tvrtku čovječe pazi proizvodiš struju i toliko je nesposobna ekipa da napravi 500 milijuna nečega duga odnosno milijardu i kolko, znači zamisli ti kakvi su to majstori, ali valjda su ne znam zaokupljeni sa gradnjom svojih vila bespravnih po otocima, busanjem u prsa, voze one Mercedese ne znam ni kako se zovu oni G-puh, kuh i ne znam šta od 150 hiljada eura i foliraju se. Ma mene čudi kako narod ne uzme toljagu, ja vam ozbiljno kažem i kako svi ne dobijemo po glavi radi količine nepravde koju narod taj trpi na svojoj koži i sad je djelomično, ja sam Mostovac, mi imamo svoju političku opciju, al djelomično je pokazuje itekako i na ovim izborima predsjedničkim šta misle, pa ako hoćete i o nama, da konkretno i o nama, al o svima nama, ali najviše o politikama Andreja Plenkovića. Dakle čovječe nije dobro, ne možemo gradit dvije Hrvatske, jednu u kojoj ljudi na pozicijama će imat sve i drugu u kojoj naši umirovljenici će skapavat.
100 tisuća radnika u Hrvatskoj prima minimalac 560 eura. 100 tisuća. Kolika će biti njihova mirovina? Kolika će biti mirovina evo 100 tisuća ljudi kada odu u mirovinu dodatno? Naši zaštitari, stalno nam govore o nama nitko ne govori u Hrvatskom saboru, pa evo govorit ćemo mi pa možda netko čuje. Na 800 eura po kiši, snijegu, suncu, žegi izloženi 800 eura rade ljudi. Kakva je to pravedna država? A onda trgovačka mafija taj kartel koji u SAD-u razbija FBI, dakle FBI drage kolegice i kolege u SAD-u razbija trgovačke kartele i dogovore koje imaju trgovački lanci između sebe jer je to nedopustivo, a mi ovdje kako selo gori, baba se češlja, ružičaste naočale i grafikama pokazujemo koliko je nama dobro.
Narode, pa do kada? Do kada? Stalno mi govore ovi moji nemoj na narod koštat će te to ovo, ali ja vas pitam do kada ćeš trpit? Do kada će taj mali hrvatski čovjek trpiti tlačenje, tlačenje i tlačenje? I kada ćeš poželjeti podignut svoju glavu gore i reći dosta je, ali stvarno je sada dosta. Stvarno je dosta jer dok neki hapaju pa imaju toliko, gomilaju si bogatstva, u politici su ne znam 10-15 godina čovječe kad dođe vrijeme govorit ću o mojoj Rijeci, onda on to pametno, on nema ništa ali čača u mirovini ima 3, 4, 5 stanova, 1 brod 12-15 metara, 3 auta, auto skup od kuda brate? Ja sam 5 godina ovdje nemam ništa. Planiram u radi ovog povećanja u 2 godine vratit kredite sve i to ako uspijem, ja reko u čovječe bit ću na nuli. To mi je plan. Nemam ništa osim Škodu Fabiu, ništa nemam. Od kuda možete li mi objasnit koje vi imate mehanizme, a oprostite mi mislim da sam i sposoban i svojim radom i životom radio puno poslova i dokazao se u mno… dakle kako vi to uspijevate drugovi vladajući. Kako vi to uspijevate? Koji čarobni štapić vi imate da vi nakon jednog, dva mandata negdje nešto tri, četiri ušićarite upravo tamo, tamo i odjednom milijunaši, kako brate? Kako?
I završit ću, nema većeg bogatstva nego kad mirno spavaš i kad ti netko kuca na vrata a ti otvaraš svoja vrata ni ne gledaš kroz onu špiju, ne znaš da li su ti to ovi policajci pa se zaključala u kući je li u stanu, ne želiš izaći van, po ulici normalno hodaš, kritiku možeš dobiti od svakoga, nikom nisi ništa dužan i mirno spavaš, mirno spavaš. Nema većeg bogatstva.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika, prva je poštovane zastupnice Antolić Vupora, izvolite, a oprostite prva je poštovane zastupnice Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega nećete bit prvaci naši red, ali to je neka druga tema. S ove druge strane sabornice i malo prije sam čula dobacivanje oko toga kako umirovljenici trebaju biti zahvalni jer njima je Andrej Plenković i HDZ udijelio božićnice. Pa jer vi znate koliko vi sramotite sebe i koliko vrijeđate umirovljenike uključujući i mog oca i moju majku koji su cijeli život radili i za svoju mirovinu i nije njima Andrej Plenković ni HDZ ništa dao nego su oni te novce itekako zaradili i svaki umirovljenik. Zaradili su.
A ja vas samo pitam, šta mislite koliko bi novaca bilo u proračunu i koliko bi se mirovine mogle dignut da njihovi ministri, njihovi državni tajnici sa njihovim kriminalcima nisu pokrali milijarde eura iz proračuna? To ste vi napravili.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Kolegice Marković, korupcija je rak rana našeg društva. Lopovluk je rak rana našeg društva. I govorio sam puno puta ovdje u Hrvatskom saboru šta mi vrijedi da si bilo tko, biskup da si, ja sam katolik meni je to jako važno, šta mi vrijedi ako si lopina. Dakle, ako si ti lopina meni sve drugo tad pada u vodu jer je to botom, na tome se sve gradi, poštenje. Procijene su Bruxellesa, na nas da se u Hrvatskoj palinđa 10 milijardi eura godišnje, da nestaje radi korupcije i nepotizma. Koliko je to Peljeških mostova, koliko je to većih mirovina, koliko je to dvorana, novih škola, koliko je to psihologa u školama, koliko socijalnih pedagoga, koliko pomoći i našim učenicima? 10 milijardi eura godišnje, ali završit ću narod je taj koji mora podignuti razinu svoje svijesti i reći dosta je. Dosta je.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vupora, Antolić Vupora.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo.
Govorili ste o brojkama, svaki treći umirovljenik živi u riziku od siromaštva ukratko rečeno iz tih brojaka koje ste vi sami naveli taksativno, ali ono što je još više zabrinjava je da 60% samaca umirovljenika živi u siromaštvu. Dakle, to je već ono zadnje dakle gdje većina ljudi nakon neke određene dobih ostaje samih umirovljenika. Dobivaju jedan dio obiteljske mirovine, međutim to još uvijek nije dovoljno da bi preskočili čak i onu granicu da budu u riziku siromaštva. Ne oni su već u siromaštvu.
Da li možemo govoriti o iznosu koji je dovoljan za minimalnu mirovinu na osnovu 41 godine staža?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Kolegice Antolić Vupora stvarno da zaboravite sad na sve boje dresova koje nosimo, plava, crvena, bijela, žuta, zelena, ne znam koja narančasta je naša Ledeni jel je, narančasta neka da zaboravite. Zamislite živiš cijeli život, radiš 40 godina radiš, daješ sve od sebe tamo gdje jesi, odeš u mirovinu i onda imaš 500 eura mirovine, još si sretan ako imaš 500 eura. Uz ovu inflaciju i cijene kad platiš režije i kupiš hranu možeš molit djecu da ti pomognu da preživiš. Koliko je to jad, jad i čemer svih onih koji imaju u rukama poluge da bude drugačije i da donesu bolje umirovljenicima, a koji se smješkaju, šute, spiniraju, napadaju, vrijeđaju ad hominem, metu pod s tobom kad god se usudiš dignut glavu i reći da to nije u redu i da to nije pošteno.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Sada će imat repliku poštovana zastupnica Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Miletić, vi a i poneki kolege prije vas su izgovorili rečenicu, kaže vladajući kažu da umirovljenici ne znaju koliko im je dobro, umirovljenici dobro žive.
Pošto često kažete da želite govoriti istinu, reći točno imenom i prezimenom tko je izgovorio ove dvije rečenice. Mi smo svjesni da naši umirovljenici zaslužuju bolje, da naši umirovljenici ne žive dobro i da treba im i veća mirovina i veći prihodi da bi živjeli još bolje i dostojanstvenije.
Recite mi molim vas da li mislite da mi mislimo da oni ne žive dobro da bi im davali u 9 puta jednokratnu pomoć vrijednu 613 milijuna eura, da bi snižavali i ograničavali cijenu električne energije samo sedmi paket je vrijedan 250 milijuna eura, da imamo ugrožene kupce energenata i za njih 8 …/Govornica se ne razumije./… tisuća i 500 se osiguralo u cijelosti plaćanje energije.
U više navrata se spominjalo da se sanirali su minusi HEP-a, pa upravo zbog toga što se ograničila cijena pa se trebalo i podmiriti …/Govornica se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolegica Antolić Vupora digla je povredu Poslovnika.
U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
238. vrijeđanje zdrave pameti.
…/Upadica Željko Reiner: To ne postoji u Poslovniku./…
Ali postoji članak ili ga mogu …
…/Upadica Željko Reiner: Da ne, ne postoji u Poslovniku vrijeđanje zdrave pameti, možete reći …/…
Vrijeđanje zastupnika sa zdravom pameti.
…/Upadica Željko Reiner: Nema ni toga, recite šta hoćete reći, ali besmisleno je sve, izvolite./…
Pa nekom je besmisleno i tema o kojoj govori iako cijenim kolegicu Brankicu Jurčićev morala bi ju podsjetiti na njezine riječi koje je sama izgovorila sada, a to je da žive još bolje. To ne postoji.
…/Upadica Željko Reiner: Dobro, ovaj …/…
Ne, ne žive bolje.

Reiner, Željko (HDZ)
… to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
…/Upadica Barbara Antolić Vupora: Hvala./…
Kolega Miletić je dignuo povredu Poslovnika.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam potpredsjedniče sabora.
Članak 238., omalovažavanje zastupnika. Nisam ja taj koji je u veljači 2019. rekao znate li što će vam donijeti inflacija, donijet će vam da će vam narasti cijena kave jednu do dvije lipe. Nisam ja taj koji je u kolovozu 2019. rekao zanemariva će bit inflacija uvođenjem eura, zanemariva. Znate li tko je to rekao? Pa vaš šef Andrej Plenković najveći manipulator.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro i to je bila ovaj replika, a ne povreda Poslovnika pa vam dajem opomenu, ali repliku sad će imati stvarno …
…/Upadica Marin Miletić: Imam odgovor./…
… a odgovor na repliku, izvolite kolega Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam gospodine Reiner.
Naravno da kad god razgovaramo o temama koje su životne i koje su izrazito teške onda na koncu i mi kao zastupnici unesemo potpuno sebe i sa cijelom emocijom govorimo o tome i ne možemo drugačije govoriti o životu umirovljenika njih gotovo 600 tisuća koji jedva spajaju kraj s krajem i mi o toj temi bismo trebali govoriti svaki dan u Hrvatskom saboru i o toj temi bismo trebali svaki dan razmišljati i o toj temi bismo svaki dan trebali gledati što učiniti da tim našim ljudima pomognemo i da im omogućimo dostojanstven život. Inflacija, rast cijena, život naših umirovljenika i radnika je tema broj jedan u RH osim naravno sigurnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad imamo kolegu Ledenka koji ima repliku.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani kolega Miletiću govorili ste o teškom stanju naših umirovljenika, govorili ste o 600 tisuća umirovljenika koji primaju ispod 500, 513 eura, dakle ispod su praga, praga siromaštva, ali pogledajmo što je s onima koji će tek biti umirovljenici. Što je s njima? 75% njih danas prima plaću ispod prosjeka RH što znači da će im i mirovina biti ispodprosječna. Ti ljudi su danas zaduženi sa 20 milijardi eura. Dakle, to su ljudi u koje mi očekujemo da uplaćuju u neke treće fondove. Da li oni imaju za osnovne svoje potrebe i zapravo koje su to mjere koje Vlada otprilike krije ili pušta nekakve balone o njima, da li će one za buduće umirovljenike uopće donijeti nekakvu sretnu, sretnu vijest?
Evo, molim vaš komentar.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Kolega Ledenko ne da na stotine tisuća naših građana ne može štedjet u nikakvom trećem stupu, nego ljudi imaju za kupit tjedno toliko i toliko kruha i ne mogu se počastit s krafnama i to je istina. To je istina. 100 tisuća radnika u Hrvatskoj prima 560 eura, 100 tisuća. Koliko evo ovdje u Hrvatskom saboru su službenici koji cijeli život rade i kad odu u mirovinu pitajte ih kolege zastupnici na hodniku kolika će vam biti mirovina. Evo ja vas molim, pitajte ljude koji nas ovdje uslužuju, opslužuju, koji su s nama, koji brinu o radu sustava i države pitajte ih na hodnicima kolika će vam biti mirovina? Sramotna, sramotna 600 eura pokazuju neki. 600 eura nakon 40 godina rada ovdje u Hrvatskom saboru. Kakav jad, tuga i bijeda oni koji imaju u rukama poluge da sve učine drugačije.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Ban.

Ban, Boška (SDP)
Zahvaljujem.
Uvaženi kolega Miletić smatram da je u raspravi o mirovinama ključno prestati s pukim nabrajanjem i koristiti se iznosima od 300, 500, 700 eura, ključno je ono da li je i tih 700 eura koliko mi mislimo da je puno dovoljno za umirovljenike da žive dostojanstven život. Vidjeli smo da nije. Sami ste rekli da uz ovu plaću budete u ovom mandatu povećali plaću, mi plaćamo o plaći o 4 tisuće eura neto, da ćete otplatiti kredit. Ti ljudi nemaju za osnovni život, a kamoli da uzmu kredit, a kamoli naši mladi da uzmu kredit i da imaju mogućnost dobiti kredit i da ga otplate u roku od 4 godine kolko evo nama mandat traje. To je žalosno. I žalosno je da uopće pričamo da je 700 eura mirovine dovoljno za dostojanstven život umirovljenika. Nije im dovoljno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Kolegice Ban ja potpisujem sve što ste vi rekli, a činjenica je isto slijedeća da mi tu gdje jesmo iz nekog razloga, svemir zna i s tom odgovornosti koju imamo trebamo napraviti sve što možemo da tim ljudima bude bolje jer nisam ja ovdje iz ovog razloga kojeg ste vi rekla. To je fakt, to je činjenica, ja uvijek govorim istinu, nego smo mi ovdje da mi pomognemo našim umirovljenicima, da mi ovdje vrištamo, vičemo, vrištamo, vičemo, animiramo, govorimo jer smo oporba naravno, moramo mehanizme da donosimo zakone i da ljudima osvijestimo da uistinu su izbori sve. Morate izaći na izbore ovi spiniraju pa kažu tvoj glas ne vrijedi i sve i tako te ustvari umrtvi i ti pomisliš da je to istina, a onda ova ekipa mašinerija njih 200 hiljada članova uhljebljenih izađu i evo nas gdje jesmo. To kad se promjeni, kad ljudi shvate da moraju konzumirat svoju demokraciju, da moraju izaći na izbore sve će biti drugačije.

Reiner, Željko (HDZ)
Povredu Poslovnika digla je poštovana zastupnica Ban.

Ban, Boška (SDP)
238., zahvaljujem, riskirat ću opomenu samo jednu kratku rečenicu. Sve potpisujem što ste rekli i žalosno je da 76 ljudi na kraju kad bude glasanje će potvrditi sve ovo oko čega ste rekli da se mi bi se trebali boriti. Neki se i bore, ali ono zadnje onaj petak kad se o nečemu glasa je ipak ključno i to je ono što ste rekli građani bi trebali prepoznat kojih 76 ruku bi trebalo u biti odlučivati o njihovim i mirovinama i zdravstvu i školstvu i svemu u životu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
I sami znate da je to bila replika pa vam moram dati opomenu, treća vam je pa ne možete dalje govoriti.
Mi ćemo sada prekinuti na kratko sa ovom raspravom jer je prošlo 13 sati, nadam se da mi neće zamjeriti oni koji su mi silno zamjerili u prošlom ovaj sjednici sabora kad sam nekoliko minuta predložio da se produlji inzistirali da to bude točno u 13 sati

Reiner, Željko (HDZ)
Mi smo sad završili sa iznošenjem stajališta, pa se vraćamo na našu točku i sad će pojedinačno govoriti poštovana zastupnica Majda Burić. Izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče HS-a.
Poštovani državni tajnici Vidiš i Lukenda sa suradnicom iz ministarstva, poštovane zastupnice i zastupnici u Saboru.
Dakle, ja ću se ovom prilikom referirati na dosadašnju dosta ekstenzivnu raspravu i naglasiti nekoliko stvari. Prije svega neoboriva je činjenica da su mirovine kontinuirano rasle i da rastu i to zna i naša oporba kolkogod se oni nastojali to omalovažiti ili relativizirati ili negirati to je neoboriva činjenica. Prosječni rast u mandatima premijera Plenkovića jest skoro 75%, a najniže mirovine rasle su čak i više od toga zato što njima treba tim umirovljenicima posebno i dodatno pomoći stoga je taj rast gotovo udvostručen govorimo o 90 postotnom uvećanju najnižih mirovina.
Činjenica je i to da stanje u mirovinskom sustavu svakako nije idealno, nitko o tome ne govori, ali je stanje u mirovinskom sustavu sigurno daleko, daleko bolje nego prije desetak i više godina kad smo imali, a zahvaljujući vladi SDP-a realni pad mirovina, kad mirovine nisu usklađivane dakle nisu povećavane indeksacijom, kad je demoliran drugi mirovinski stup i to otimanjem 4,5 milijarde kuna sa osobnih računa djelatnih vojnih osoba i osoba s invaliditetom kako bi se krpao proračun za iduću godinu, kad su naprasno razdvajanje mirovine i to na štetu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i kad su smanjivana njihova materijalna i ostala prava i kad ih se omalovažavalo da ne kažem da su dobili i kompliment od Milanovića vezano uz kako je on kazao njihovu neobrazovanost, a o štriku za vrat na koji često o kojem često govori SDP i poziva umirovljenike da si stave štrik za vrat neću ovom prilikom ni govorit jer mislim da je to premorbidno.
Danas je mirovinski sustav i odnos prema umirovljenicima u potpunosti drugačiji, on je unaprijeđen jer se vodi jedna prema mojem mišljenju ozbiljna i vrlo odgovorna politika prema umirovljenicima i prema starijim osobama koje su ujedno i ranjiva skupina društva. Napravljeni su veliki iskoraci i to uz kontinuirano povećavanje mirovina temeljenog na sveobuhvatnoj mirovinskoj reformi svih triju stupova, dodatno na to isplaćeno je 10 jednokratnih dodataka, uvedena je, isplaćena je božićnica za sve naše penziće, na sve to potrošeno je i isplaćeno više od 700 milijuna eura.
Uvedeno je i novi institut, a to je nacionalna naknada za starije od 65 godina koji nisu ostvarili niti minimalni uvjet za odlazak u mirovinu. Isto tako, gradi se 18 centara za starije i nemoćne diljem cijele RH, a osim toga, stvoreni su i uvjeti za izgradnju centara za dugotrajni smještaj i skrb o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata što smatram itekako pohvalnim i potrebnim.
Isto tako, nedavno smo raspravljali o Deklaraciji o umirovljenicima i starijim osobama kojima, i tom Deklaracijom šaljemo snažnu poruku da HS sluša i čuje naše umirovljenike i starije osobe i da se preuzima odgovornost za osiguravanje njihovih boljih životnih uvjeta.
Ovdje ću svakako spomenuti i hvalevrijedne aktivnosti Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva koja puno pažnje posvećuje upravo programima za aktivno starenje umirovljenika, a isto tako, hrvatski proizvod, hrvatski projekt, projekt Zaželi kroz koji se pomaže skoro 130 tisuća naših starijih i nemoćnih osoba diljem cijele naše države i sprječava se njihova institucionalizacija, a usto se na tom projektu zaposlilo oko 23 tisuće žena koje pomažu tim ljudima u svakodnevnim aktivnostima, odnosno u kućanskim poslovima i tak dalje.
Ovom prilikom također, želim sa indignacijom odbaciti nekoliko najgorih laži koje smo imali prilike tijekom današnje rasprave čuti i to prije svega od Kluba SDP-a i Mosta. Dakle gospoda iz SDP-a stavljaju meni riječi u usta koje nikada, ama baš nikada nisam rekla. Dakle niti ja niti itko od nas. Lažete da govorimo kako umirovljenicima nikada nije bilo bolje. To je vaša podvala, vaša laž. Laž je u potpisu vaše partije. Vi meni nađite tu, kako vi kažete i pritom lažete, moju ili našu izjavu, a shematski prikaz koji ste 100 puta ponovili u ovoj raspravi, od kojeg ustvari vas boli glava jer slikovito pokazuje svu vašu nesposobnost upravo je taj prikaz i ta shema vjerodostojna. Pokazuje ustvari prosječni sveukupni rast mirovina u razdoblju od 11 godina.
Stoga obuhvaća, naravno i vrijeme vlade SDP-a i vrijeme vlade HDZ-a i daje točan i precizan prikaz tko je što napravio za umirovljenike i taj prikaz ste i vi, drugovi iz SDP-a i svi mi ostali dobili u materijalima Sabora, to je javno dostupan dokument.
Ako ga danas prvi puta vidite, ustvari to znači da niste napravili domaću zadaću, da ne čitate naše dokumente saborske koje dobivamo. On je javno dostupan, on vam je poslan. I taj dokument nije pao s neba. On je rađen kad ga pogledate, vidjet ćete, na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske narodne banke, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i ostalih uglednih akreditiranih institucija pa recite njima da lažu. Hoćete još i to reći?
Uglavnom, želim vam kazati, ne stavljajte mi riječi u usta, ne stavljajte riječi u usta nama koji nismo rekli ono što vi tvrdite i još jedanput sa indignacijom odbacujem tu vašu laž.
Još jedna laž koja je danas bila ovdje kazana i od strane i SDP-a i Mosta, kaže, citiram, 500 milijuna eura maznuto umirovljenicima. Potpuna laž, potpuno podmetanje, manipulacija, možda i nerazumijevanje.
Objasnit ću još jedanput, objašnjavala sam i kad smo govorili o rebalansu. Dakle uslijed izazovne geopolitičke situacije, u proračunu se planiralo puno, puno, puno više sredstava za upravo naše umirovljenike, za zlu ne trebalo, za ne daj Bože i to je početak i kraj cijele ove priče zašto je u proračunu bilo više rezerviranih sredstva za naše umirovljenike, zbog njihove sigurnosti, zbog sigurnosti umirovljenika koja nam uvijek mora biti na prvom mjestu, što god da se dogodilo.
I budući da ustvari mi danas bismo trebali govoriti o kapitaliziranom .../nerazumljivo/... kapitaliziranom sustavu, za kraj ću reći samo sljedeće. Drago mi je da je s 1.1.'24. g., da su stupili na snagu zakoni koji se odnose na reformu kapitaliziranoga sustava i koji su, koliko vidim, donijeli dobre rezultate.
Zašto to govorim? Zato što smatram da su napravljeni značajni iskoraci vezano uz povećanje broja korisnika tzv. mirovine iz .../nerazumljivo/... tzv. kombinirane mirovine iz I. I II. stupa. U toj reformi omogućena je, između ostalog i jednokratna isplata u visini do 20% ukupnih sredstava iz II. mirovinskog stupa. Povećan je dodatak na mirovinu sa 20 na 27%, liberalizirana su ulaganja obaveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, ukinute su i smanjene naknade i slijedom svega toga, drago mi je što imamo najfriškije podatke da u listopadu '24. godine imamo 35% osiguranika koji je biralo kombiniranu odnosno dvostupnu mirovinu. Kad to usporedimo sa prethodnom godinom onda vidimo da je to značajni porast, dakle porast …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… sa 21% na 35.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo, imamo nekoliko dapače više replika.
Prva je poštovane zastupnice Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Burić pa evo ja se zapravo mogu složiti sa vašom raspravom u cijelosti i htjela bi samo napomenuti da povećanjem mirovina, povećanjem plaća, povećanjem minimalne plaće, povećanjem socijalnih naknada, dakle stalno govorimo o povećanju i time se standard naših građana jednako tako povećava.
Samo još evo kao napomena da je skoro 16 tisuća ljudi starijih od 65 godina koji primaju svoje mirovine, dakle uz svoje mirovine predalo zahtjeve za ostvarenje prava na inkluzivni dodatak i čim su oni to predali oni će biti pozitivno riješeni jer malo tko je odbijen. Dakle, i na taj način se pomaže starijim građanima.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovana uvažena kolegice Lukačić. Ja se slažem s vama i mislim da treba još jedanput posebno naglasiti da se zaposlenošću odnosno tržištem rada koje je danas stabilno, otporno, potentno svakako čuva i mirovinski sustav. Imamo nikad veći broj zaposlenih. Isto tako rekordno mali broj nezaposlenih. Uz to kontinuirani rast plaća od u prosjeku 75% u mandatima vlade premijera Plenkovića i to svakako itekako jako pozitivno utječe i na mirovinski sustav.
I još jedna napomena, možda ne bi bilo zgorega spomenuti da jedan od ovih dvaju zakona omogućava i prijevremenu jednokratnu isplatu mirovine iz trećeg stupa za slučaj potpunog gubitka radne sposobnosti. Mislim da je to jedna od velikih poboljšica.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika je poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena zastupnice Burić vi ste bili i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i svakako da ste i vrijedno radili kako bi se sustav i odnos prema umirovljenicima bio daleko bolji kao što ste i u vašoj raspravi istaknuli. Ono u nije idealno ali je sigurno daleko, daleko bolje nego prije 10-ak i više godina. Činjenica je isto tako, argumentima ste iznijeli i činjenično je da su mirovine rasle, da one rastu i da ova Vlada zna kako.
Istaknuli ste isto tako i primjer vlada, prijašnjih vlada ovdje koji su kritizirali upravo sadašnji rast, a kad je SDP bio na vlasti znamo da je tad bio realni pad mirovina i oni nisu znali kako za razliku od nas od ove Vlade koja zna kako i vi ste sigurno sudjelovali u tome i zato svaka pohvala.
Ono što vas ja želim pitati da još jedanput istaknete što proračun RH vezano uz osigurana sredstava za umirovljenike i socijalno ugrožene nama pokazuje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovana gospođo Baričević, dakle sve ono što sam danas rekla nije nešto što je izgatano, što je palo s Marsa, sve to dokazujem i potkrjepljujem podacima prije svega iz proračuna. Referirat ću se samo na proračun za 2025. godinu koji nam jasno pokazuje da svaki 3 euro iz državnoga proračuna ide upravo za umirovljenike i za ranjive skupine, dakle za mirovinska i za socijalna prava naših sugrađana. Govorimo o više od 11 milijardi eura koji su svakako garancija daljnjeg rasta mirovina i jačanja sigurnosti naših umirovljenika ali isto tako i jako, jako bitno jačanja socijalne države. I svega toga ne bi bilo bez snažnog makroekonomskog okvira za koji je također zaslužna Vlada RH. Još jedanput ću spomenut nikad viši investicijski …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i kreditni rejting itd.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika poštovane zastupnice Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Burić kao što ste rekli na samom početku, stanje nije idealno, umirovljenicima treba dodatno pomoći i to ova Vlada čini. I neistina je ono što čitavo jutro slušamo od kolege iz oporbe i mantraju da mi tvrdimo da umirovljenici žive dobro, da umirovljenici ni ne znaju koliko im je dobro. Međutim, činjenica je da ova Vlada ima drugačiji odnos, da ima partnerski odnos prema svojim umi… prema našim umirovljenicima, da imamo brojne novine, da je uvedena i nacionalna naknada kao posebni institut i pravo koje se može ostvariti, da se grade i u pripremi je izgradnja brojnih centara za starije osobe, da samo program Zaželi obuhvaća 130 tisuća naših osoba uglavnom starije životne dobi kojima se pomaže kao bi se izbjegla institu… institualizacija itd. Sve to čini ova Vlada ali nitko ne tvrdi da umirovljenici naši ne zaslužuju bolje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam uvažena kolegice Juričev Martinčev ja se u potpunosti slažem s onim što ste vi sada kazali i naglasili. Dakle, danas smo jako puno puta imali priliku od SDP-a, ali isto tako i od MOST-a čuti velike la… velike i opasne laži i podvale, što mene u koncu na kraju niti ne čudi previše jer je laž u potpisu partije jer oni očito se lažima hrane i na lažima žive.
Drago mi je što smo danas sa indignacijom odbacili sve te laži i dokazali što je ustvari prava istina i koje su, koje je činjenično stanje i samo bih završila s obzirom da ste spomenuli što je to dodatno sve ova Vlada učinila za umirovljenike povrh sveobuhvatne mirovinske reforme, zaboravili smo posebno pohvaliti besplatni željeznički prijevoz za naše starije i za umirovljenike. Mislim da je to jedna sjajna mjera koja je krenula kao pilot, a sad se nastavlja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Gabričević.

Gabričević, Veselko (HSU)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Sabora. Kolegice Burić, vi ste ovdje govorili o problemima umirovljenika. Svi mi ovdje koji sjedimo, znamo da ima veliki broj umirovljenika koji zaista žive teško, a mnogi su i u granici siromaštva, ali isto tako, treba istaći činjenicu da je ova Vlada u zadnje 4 godine dva puta povećala mirovine najnižim, sa najnižim primanjima umirovljenicima odnosno za 312 tisuća umirovljenika dva puta po 3% ili ukupno 6%.
Ovdje sa desne strane, odnosno od kolegica iz SDP-a svašta sam danas čuo, mnogo neprimjerenih stvari, ali neka im to bude na čast. Da vi samo da znate da sam ja ovaj zapovijedao sa 1/3 Hrvatske kada se oslobađala i stvarala ova država, da imam 43 godine radnog staža, 4 mjeseca i 15 dana, a da je moja mirovina 742 eura kada sam otišao u mirovinu. Prema tome, eto koliko mi je velika ta mirovina. Znam jako dobro probleme umirovljenika, u cijeloj ovoj državi i znam da mnogi umirovljenici teško žive i znam da im trebamo pomoći što više, jedinice lokalne samouprave, Vlada i svi mi koji ovdje sjedimo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Prije odgovora, kolegica Curiš Krok digla je povredu Poslovnika.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Povrijeđen je čl. 238, poštovani potpredsjedniče. Evo, kolega Veselko obmanjuje javnost. Naime, vi imate možda mirovinu 700 i nešto, postoje umirovljenici koji su također, branili i stvarali ovu Lijepu Našu, a imaju mirovinu po 400 eura, ako i toliko uopće.
Ja vas pitam, kako si taj umirovljenik priuštiti lijekove, hranu i plaćati režije, pa tako, mislim da ne poznate sve probleme ovih umirovljenika.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To nije bila povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu.
Odgovor poštovane zastupnice Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Ja mislim da vi, kolega Gabričeviću jako dobro poznajete i možda najbolje od svih nas ovdje, probleme i izazove s kojima se susreću naši umirovljenici i starije osobe. Što se tiče najnižih mirovina koje ste i vi spomenuli, da, točno je i pohvalno je što su one puno više rasle nego što je rasla prosječna mirovina, dakle govorimo o gotovo njihovom udvostručenju, ali isto tako, upravo zbog problema ljudi sa najnižim mirovinama, Vlada je, kad se govori o jednokratnim naknada upravo zbog tih ljudi odredila da će najvišu jednokratnu naknadu dobiti upravo onaj sa nižom mirovinom i obrnuto, upravo kako bi zaštitila najviše one koji imaju najmanje. Dakle govorimo o 10 jednokratnih naknada koje su isplaćene za skoro 700 tisuća naših sugrađana koje su bile u visini …
.../Upadica: Hvala./... 60 do 160 eura.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima poštovani zastupnik Marković.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovana zastupnice Burić.
Vi ste u današnjoj raspravi toliko toga rekli, a niste rekli baš ništa o temi i ovom zakonu o promjenama, za dobrovoljna mirovinska društva. Govorili ste o SDP-u, govorili ste o reformama koje je provela HDZ-ova vlada, niste proveli nikakvu reformu jer vi cijelo vrijeme govorite o jednokratnim naknadama, ovim, onim, jedinu reformu mirovinskog sustava proveo je davno pokojni Ivan Račan i ona nije provedena do kraja zato što one vlade koje su došle iza njega nisu završile reformu mirovinskog sustava pa sad imam problem sa II. mirovinskim stupom jer je ostalo onih 5%, umjesto da se dizalo kao što je i bilo predviđeno.
Znate zbog čega? Zato što imamo more fiktivnih mirovina, kad ste privatizirali Hrvatsku, onda ste potrpali ljude koji su radili u tim firmama u mirovine, g. Gabričević je sam rekao, vodio je ljude u ratu, koliko je lažnih ratnih putova ispisano koji dobijaju ogromne mirovine na račun onih koji su stvarali ovu Hrvatsku …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
poštovani i uvaženi kolega Markoviću. Sa dužnim poštovanjem prema vama, međutim, vi očito nemate pojma o mirovinskim reformama jer da imate, onda biste znali da je 2018. g. proveden nastavak mirovinske reforme koja je bila itekako sveobuhvatna. Odnosila se na paket 6 zakona, 3 od njih odnosila su se na sustav generacijske solidarnosti, a 3 na sustav kapitalizirane individualne štednje.
Ta reforma bila je itekako velika i sveobuhvatna i ona se nastavila i dalje pa smo nedavno unaprijedili sustav obiteljskih mirovina, pa smo unaprijedili i povećali najniže mirovine prema kojima treba imati posebice velik senzibilitet, odnosno prema ljudima koji primaju takve mirovine i upravo zbog kontinuirane reforme …
.../Upadica: Hvala./... mirovinskoga sustava mi danas imamo situaciju …
.../Upadica: Hva, hvala./... da su mirovine 74% .../Govornik nije uključen./...

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Marković dignuo je povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Marković, Miroslav (SDP)
Gđo Burić, govorite o meni da nemam pojma, vjerujte mi, može se provjeriti u HANFA-i, imao sam i licencu HANFA-e za osiguranja i kao financijski savjetnik, znači nemojte govoriti o nekome, a da nemate pojma gdje je bio i što je radio.
Vi ste bila državna tajnica u .../nerazumljivo/... u ministarstvu, ako sam dobro uhvatio, ne znam da li znate sve što točno III. stup mirovinskog osiguranja, koje dobrobiti nosi ljudima i bilo bi .../nerazumljivo/... bolje da više propagiramo taj III. stup mirovinskog sustava koji ja osobno plaćam …/Upadica Reiner: Dobro to je ovaj.../… jer imamo i porezne olakšice.

Reiner, Željko (HDZ)
To nije povreda poslovnika pa dobijate opomenu.
…/Upadica se ne razumije./…
Repliku sad ima kolega Živković. Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem se predsjedavajući tj. zahvaljujem.
Poštovana kolegice Burić evo kao što znate vjerojatno kreće postupak iseljavanja oko dvije tisuće ljudi od kojih je većina umirovljenika, njihov prosjek godina je 71 godina radi se o zaštićenim najmoprimcima, oni su trenutno u panici ne znaju šta će s njima biti. Zamjenski stanovi još uvijek nisu osigurani, a rješenje o iseljavanju su se navodno počela pisati. Evo putem bi vas samo zamolio da se založite i za tu populaciju, njih je svih strah da će završiti na cesti i mislim da je itekako bitno da država se ne žuri u rješavanju te situacije na uštrb te populacije koja ima kao što sam rekao u prosjeku 71 godinu. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Uvaženi kolega Živkoviću, pa evo kolko ja znam i ako se dobro sjećam u prošlom sazivu smo upravo raspravljali o toj problematici i donijeli zakon ako se ne varam, ispravite me ako griješim koji se odnosi upravo na ponuđena rješenja i to pet mogućih ponuđenih rješenja upravo za problematiku zaštićenih najmodavaca o kojima vi govorite. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolegice Burić slušamo danas kolege iz oporbe oni uvijek iznose niz lažnih teza koje bi mi navodno trebali demantirati i popravljati tako da ne treba to raditi oni neka govore šta hoće uglavnom lažu izmišljaju podatke koji im valjda odgovaraju, a onda onako emotivno srceparajuće iznose pojedinačne primjere pokušavajući stvoriti ono što rade već godinama znači. Isključivi krivac za svaku mirovinu je vlada, znači nema nikakve odgovornosti pojedinca koji radi koji onda ima određeni radni odnos za kojeg se plaćaju određena davanja i doprinosi pa kroz vijek od 40 godina koji promijeni ne u vladu Andreja Plenkovića nego desetak njih stvori se određena razina na temelju određenih formula onda se određuju valjda i takve mirovine. Na vladi je da popravlja svaku moguću mirovinu sa mogućnostima koje ima, to razumiju oni koji razumiju sustav.
Ovi političari koji lupaju ovakve teze jednostavno bave se samo politikantstvom i ne razumiju apsolutno sustav jednostavni si pokušavaju staviti u poziciju da su oni ti koji će nekome odrediti mirovinu od tisuću eura, tisuću i po …/Upadica Reiner: Hvala./… da bi ljudi koji to slušaju valjda bili zadovoljni.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Auguštan-Pentek digla je povredu poslovnika. U čemu je povrijeđen poslovnik?

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Povrijeđen je čl. 238. obmanjivanje javnosti. Naime, nemojte govoriti laži ja imam podatke evo područje Grada Zlatara s pet i pol tisuća stanovnika, znate li koliko je naknada do 600 mirovine kolko je do 901 naknada ljudi ima manje od 600 mirovine, 300 umirovljenika ima manje od 350 eura mirovine. Mislite li je da je to povećanje mirovine i dostojne za život nekog stanovnika?

Reiner, Željko (HDZ)
To nije povreda poslovnika pa dobijate opomenu.
Sad je kolega Borić dignuo povredu poslovnika.

Borić, Josip (HDZ)
Pa još jedan dokaz kako, čl. 238. kako kolegica ne razumije o čemu mi ovdje danas govorimo oni imaju određen podatke o tim podacima je govorio kolega Miletić itd., mi znamo koliki broj građana ima koje mirovine, ali ovdje je pokušaj sasvim drugačiji da se vlada okrivi za svaku tu pojedinačnu mirovinu da je ona ta koju je generirala, stvarala kroz radni vijek i da je mala samo zato što je ova vlada na vlasti. To vi govorite ali to nije tako kolegice jer najveći teret ili najgoru politiku prema umirovljenicima upravo je vodila vlada Zorana Milanovića kojeg vi jako, jako dobro podržavate.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro i to nije bila povreda poslovnika pa moram dati opomenu.
Sad repliku ima kolega Ledenko. A odgovor, oprostite odgovor poštovane zastupnice Burić. Pardon.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Uvaženi kolega Boriću evo nastavno na ovo što ste vi kazali ja ću samo još jedanput spomenut kako je SDP nedavno pozvao sve hrvatske umirovljenike da si stave štrik oko vrata i ta izjava i taj poziv otkriva cijelo njihovo licemjerje prema tako ranjivoj skupini hrvatskoga društva. A ovdje kad dođu kad treba govorit pred kamerama onda pokazuju i glume hine neki senzibilitet prema umirovljenicima, a prave rezultate i ostavštinu koju su ostavili kad su bili na vlasti jest realni pad mirovina isto tako otimanje 4,5 milijarde kuna iz drugog mirovinskog stupa isto tako rušenje materijalnih prava hrvatskih branitelja temeljem razdvajanja mirovina, mijenjanja koeficijenata itd., itd.. Dakle, isključivo i jedino …/Upadica Reiner: Hvala./… samo rezultati.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Ledenko ima repliku.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani. Dakle, kaže kolegica Burić snažan makroekonomski položaj RH, a onda sljedeća rečenica kaže svaki treći euro iz te snažne makroekonomije ide umirovljenicima. Dakle, da je nešto snažno, jako, moćno išao bi svaki šesti euro, a suma bi bila veća, međutim gledajte vi to bazirate na rastu BDP-a koji znamo ptice na grani znaju da on raste na temelju eu fondova koji će uskoro presušjeti i na temelju značajne potrošnje koja će također isto opasti zbog platežne moći.
Govorite da ćete na temelju rasta BDP-a otvoriti 50 tisuća radnih mjesta u ovoj godini. Kakva su to radna mjesta? Jesu li to minimalci na koje dolaze strani radnici pa onda jako malo pune budžete mirovinskih fondova, a naši mladi odlaze trbuhom za kruhom za većim plaćama?
Dakle, kolegice Burić miješate kruške i jabuke i molim vas budite ozbiljni kad iznosite ovakve stavove.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Poštovani i uvaženi kolega Ledenko evo ovako ja ću prije svega naglasit da je cilj kao što vi vjerojatno znate mirovinske reforme osim povećanja mirovine, mirovina i održivost mirovinskog sustava i kad pogledate, a sigurno to proučavate, kontinuitet hrvatskih državnih proračuna, onda zasigurno vidite veliki, veliki rast, izdvajanja upravo za hrvatske umirovljenike i za osobe u ranjivoj skupini, misleći na one koje treba posebno socijalno zaštitit, pa ono što vidimo u proračunu za '25. g. jest više od 11 milijardi eura upravo za mirovinska i socijalna prava naših građana, a što se tiče ovih laži koje je danas iskazao ovdje vaš zastupnik Milatić, a vezana su za kako on kaže, a pritom debelo laže, 500 milijuna eura koje su …
.../Upadica: Hvala./... kako on kaže, netragom nestale, također, vama je u potpisu laž.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Kolega Ledenko je digao …
.../Upadica: Pa kolegice Burić, nitko ovdje ne laže … /... povredu Poslovnika. Polako, polako …
.../Upadica: Niste odgovorili … /... Prvo ću vam ja dati riječ …
.../Upadica: Može./... pa onda ćete, vi ćete se javit.

Ledenko, Ivica (MOST)
Čl. 238. Obmanjivanje javnosti, evo, ovdje kolega, kolegice Burić. Ja sam vam fino kazao da ste prilično nelogično izlagali, o tome se niste ništa osvrnuli, nego ste onda krenili loptu prebacivati dalje. Dakle što, što se kod nas dešava? Mi uzimamo novac iz razvojnih fondova da bismo zakrpali krpe u mirovinskom sustavu da se ne .../nerazumljivo/... a onda naravno smanjujemo mogućnost da se ekonomski razvoj, kolo ekonomsko okreće, stvaraju dodatne vrijednosti. Da je država snažna i monolitna, kako bi govorite i …
.../Upadica: Dobro, to naravno nema… /... makroekonomski stabilna, onda …
.../Upadica: … veze s povredom Poslovnika … /... ne bi bilo problema.

Reiner, Željko (HDZ)
… pa dobijate opomenu. Hajmo biti ozbiljni i ovaj idemo dalje.
Sad idemo na završna izlaganja pa će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovana zastupnica Ljubica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Evo na kraju ove rasprave, ja bih rekla da smo svi zajedno evo na neki način opet govorili o povećanju mirovina, što je dobro, utvrdili smo gradivo, na neki način i ono što možemo reći, a to je da se i mirovine i socijalne naknade i sva druga davanja koja se tiču naših starijih osoba ili osoba nekih drugih u potrebi, ajmo reći, ima različitih ljudi u potrebi koje koriste socijalne usluge, povećavaju.
To je ono što je dobro za Hrvatsku i ja znam da je to možda teško čuti, ali ono što moramo reći ne, bez ikakve namjere da se nekoga uvrijedi, a to je da smo evo, za vrijeme vlade Andreja Plenkovića u više navrata povećali socijalne naknade, da je sada inkluzivni dodatak zamijenio 4 naknade i da je sada to jedna naknada koja se pravednije raspoređuje među ljudima i ono što je bitno, da veliki broj naših starijih osoba, naših umirovljenika koji imaju 65 i više godina su predali zahtjeve za inkluzivni dodatak, njih oko 16 tisuća.
Otprilike ih je riješeno do sada oko 10%, dakle govorim samo o ovih 16 tisuća, ne govoreći o drugima. Što znači da se i u tom smislu rješavaju i da im nije samo mirovina ona od 400 eura, već da će dobiti još i inkluzivni dodatak pa će sasvim sigurno moći imati i bolji i kvalitetniji život.
Ono što je, evo, bitno za ova dva zakona, a to je da se ono što je najvažnije, usklađuju sa zakonodavstvom EU, kada je u pitanju Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, on se unaprjeđuje dakle, .../nerazumljivo/... kod njega dolazi do unaprjeđenja digitalne otpornosti, usklađuje se sa direktivom EU, kao što sam rekla, ono što smo već danas nekoliko puta i spomenuli, neki od nas, a to je da je važno da se omogućuje isplata, jednokratna isplata mirovine, članu mirovinskog fonda koji je doživio potpunu nesposobnost za rad.
Dakle to je ipak jedan korak naprijed i evo i to je jedan od, jedan od podataka koji govori o tome kako ova Vlada brine o svojim ranjivim skupinama. Nije lako odjednom promijeniti sve i odjednom podići strašno standard. Morate znati da je, kada je u pitanju samo inkluzivni dodatak da je više nego što je planirano negdje oko 506 miliona eura je planirano da će inkluzivni dodatak iznositi, međutim zahtjeva je sve više i više i vidjet ćemo ne znam koliko je potrošeno u prošloj godini …/Upadica Reiner: Hvala./… ovih dana očekujemo nekakav, nekakvo izvješće o tome, ali sasvim sigurno …/Upadica Reiner: Hvala./… i umirovljenici i sve naše ranjive skupine …/Upadica Reiner: Hvala./… imaju razloga evo za nekakav bolji i kvalitetniji život. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića završno će govorit poštovani zastupnik Marin Miletić. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam potpredsjedniče HS-a.
Poštovane kolegice i kolege, predstavnici nadležnih tijela.
Raspravljali smo danas o onome što je najvažnije, to su mirovine, iako ovdje je tema bila jasna, uredba, mirovinski fondovi naše zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU posebice s uredbom o digitalnoj otpornosti odnosno operativne otpornosti za financijski sektor, poznatom kao uredba DORA i želim istaknuti još jednom važnost očuvanja stabilnosti i sigurnosti našeg financijskog sustava, posebno kada je riječ o mirovinskim fondovima koji predstavljaju temelj financijske sigurnosti naših građana u starijoj dobi.
Digitalna transformacija donosi brojne prednosti, ali i rizike koje moramo adekvatno adresirati da bismo zaštitili naše građane. Ova uredba DORA predstavlja okvir za jačanje digitalne otpornosti financijskih subjekata uključujući dobrovoljne mirovinske fondove i zahtjeva od financijskih institucija da uspostave robusne sustave za upravljanje informacijskim komunikacijskim tehnološkim rizicima. Državnom tajniku uputio sam pitanje, dobio sam odgovor koji me zanimao evo o nekoj efektivnosti i učinkovitosti i otpornosti na digitalne prijetnje, pa oni koji su pratili raspravu to su mogli čuti.
Ovdje smo čuli isto opet ništa novo pod suncem, 2025.godina nastavlja se vrijeđanje ad hominem vladajućih prema nama oporbi. Žao mi je da su uzeli te manire svog predsjednika Vlade i u ovoj godini i da nikako svate da se svaka kritika može izreći i bez vrijeđanja, a mi se ne moramo slagati naravno možemo imati različite poglede na sve aktualne teme i na one egzistencijalne teme koje muče naše građane. I s druge strane mi nekad i pogriješimo kad govorimo pa onda nas se bar može pitati šta smo mislili i dati nam priliku da nešto obrazložimo, a ovako ad hominem ispodpojasno udaranje nije dobro, ne šaljemo dobru poruku hrvatskim građanima. Narod je umorio se od svađa od dociranja i od svega.
I naravno da ljudima treba objasniti koji smisao je drugog fonda, trećeg stupa, uplaćivanja tijekom života, naravno da ovisi kolege ono ponašaju se prema nama kao da smo u osnovnoj školi pa kao ono koliko je ko uplaćivao, kakvu je imao plaću, mislim mi to svi znamo, mi to svi znamo, al opet matematika je jednostavno ako netko upravlja državom 30 godina, a onda on ima i najveću odgovornost odnosno od samostalnosti jel najviše upravlja HDZ sa svojim šefovima da me sad ne lovite za svaki mjesec i naravno da je njegova odgovornost tu najveća.
Kako potaknuti pomaknuti minimalac da bude što bolji, da ne bude da 560 eura prima 100 tisuća ljudi u Hrvatskoj jer oni će imati mizerne mirovine. Ovdje smo čuli u HS-u s nama je ovdje sjedio čovjek dakle 40 godina staža, pazite u HS-u rada ovdje u HS-u tu s nama kroz službe i čovjek će imat 600 eura mirovine. Dakle, i stvarno sam pokušao mislim ne znam kako potaknuti, meni je jasno da ne postoji čarobni štapić, nitko ovdje nije rekao i ja isto tako znam vjerojatno dao bi svako dvije tisuće eura da može izvući, ali vam govorim o nekim tokovima o mogućnostima koje Vlada ima.
Vidimo i cijelu ovu priču inflacije, PDV-a, punjena proračuna i proračun nam dobro stoji. Dakle, u nekim projekcijama u nečemu treba podizati mirovine ljudima na način kupovne moći jer danas tisuću eura je drastično manje nego tisuću eura ljudi prije tri, četri, pet godina i vi to znate i mislim tkogod govori istinu on to mora priznati. Dakle, mi ne znam kad smo prije pet, šest godina radili u školi ti imaš plaću tisuću eura ti si, ti si da i nešto manje, ti si mogao kupit svaki mjesec poplaćat račune i kupit si traperice i mogao svaki mjesec platit mobitele, ne znam račune, ovo, ono, a ti danas ne možeš s tim živit, ne možeš odnosno ispod si granice siromaštva jedva spajaš kraj s krajem, kupuješ uski parizer ne možeš doć kupit neku bolju mortadelu o nekom pršutu ili siru neću ni pričati, to su činjenice.
E sad ja nisam ministar nego samo oporbeni zastupnik i moje je da iz svog kuta i s ograničenjima promatra sve da slušam ljude i da vas ovdje potičem nemojte zaboravit na naše umirovljenike, muče se ljudi i nađite mehanizme i popravite im život to je vaša zadaća i vaša odgovornost. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a završno će govori poštovana zastupnica Irena Dragić. Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem. Da, slažem se u potpunosti potrebno je kontinuirano informirati građane, pogotovo kada se radi o onome što će poboljšati njihov život u starijoj životnoj dobi.
Mirovinski sustav važan je dio sustava socijalne sigurnosti u Hrvatskoj, a sastoji se od dva obvezna i jednog dobrovoljnog stupa mirovinskog osiguranja o čemu smo danas ovdje i raspravljali. Hrvatski mirovinski sustav posljednjih se nekoliko desetljeća kontinuirano suočava sa velikim izazovom izloženosti demografskim promjenama.
Mirovinskom reformom koja je stupila na snagu 2002. g. Hrvatska je prešla s mirovinskog sustava temeljenog isključivo na načelo međugeneracijske solidarnosti, na kapitalizirani sustav temeljen na individualnom, individualnim računima budućih umirovljenika u tzv. trostupni mirovinski sustav. Imali smo prilike danas o tome nešto više i čuti.
Ovi zakoni povezani su s time da RH, da je RH započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj u srpnju 2022. g. Odbor za ulaganja OECD-a procjenjuje usklađenost zakonodavnih okvira i praksi država kandidatkinja s Kodeksom liberalizacije i kretanja kapitala i Kodeksom liberalizacije trenutnih nevidljivih transakcija. U sklopu procesa pristupanja, nakon provedene procjene usklađenosti, potrebno je bilo ispuniti obvezujuće preporuke, koje se, između ostalog, odnose na liberalizaciju tržišta u području privatnih mirovina, odnosno proširivanje propisa subjekata koji su ovlašteni na području RH obavljati poslove osnivanja i upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Prema važećem zakonu, osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dozvoljeno je samo mirovinskim društvima i društvima za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom osnovanima u RH. Iznimka su zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi kojima je u skladu s odredbama direktive mogu opravljati mirovinska društva i drugi licencirani subjekti iz drugih država članica EU.
U tom smislu potrebno je usklađivanje radi ispunjavanja kriterija u procesu pristupanja RH OECD-u na način da se mirovinskim društvima iz država pristupnica kodeksima za liberalizaciju, a koja su za to licencirana od strane relevantnog nadležnog tijela dopusti osnivanje i upravljanje otvorenim i zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima u RH.
Također, odredbe važećeg zakona o uključivanju okolišnih socijalnih upravljačkih faktora, potrebno je dodatno uskladiti sa direktivom. Isto tako, odredbe o prijevremenoj isplati mirovine članovima dobrovoljnih mirovinskih društava kod kojih je tijekom trajanja članstva u fondu nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost člana za rad te mogućnost isplate mirovine putem mirovinskog društva, potrebno je precizirati u cilju otklanjanja dvojbenih tumačenja u primjeni.
Navedenu direktivu potrebno je bilo preuzeti u nacionalno zakonodavstvo do 17. siječnja 2025. g., niste mi, poštovani državni tajniče, odgovorili kako ćete i na koji način to uspjeti. Ovim zakonom omogućava se mirovinskim društvima iz trećih zemalja koje su pristupnice OECD-a, OECD-ovih kodeksa za liberalizaciju obavljanje djelatnosti, osnivanja i upravljanja u odnosu na fondove u RH.
Kako se ovim prijedlogom zakona u određenim segmentima unaprjeđuje dobrovoljno mirovinsko osiguranje, mi ćemo ovaj prijedlog i podržati.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a završno će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani predstavnici ministarstava, kolegice i kolege.
Dakle mi danas imamo u raspravi dva prijedloga zakona koji su u prvom čitanju. Naime, RH je 2022. g. započela pregovore o pristupanju OECD-u, u sklopu tog procesa, Odbor za ulaganje je procjenjivao i usklađenost zakonodavnog okvira i praksa država kandidatkinja sa Kodeksom liberalizacije i kretanja kapitala i Kodeksom liberalizacije trenutnih nevidljivih transakcija i nakon te provedbe odnosno usklađenosti, potrebno je u biti ispuniti obveze čija je preporuka OECD-a koji se, između ostalog odnose na liberalizaciju tržišta u području privatnih mirovina, odnosno proširenje popisa subjekta koji su ovlašteni na području RH obavljati poslove osnivanja i upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima i u odnosu na ta dva prijedloga zakona, u odnosu na sva usklađenja, dakle riječ je, ja bih rekla o određenim tehničkim usklađenjima i mi tu nemamo ništa protiv. Čak štoviše, mislimo da je dobro da tome tako bude.
No, svaki put kad vidite bilo što mirovinsko u naslovu bilo kojeg zakona, mi se svi malo uzjogunimo i proširimo tu raspravu znatno više jer da smo raspravljali samo na temu ove dvije izmjene i dopune zakona, ja bih bila sigurna da bi ta rasprava trajala znatno kraće i već bi bili puno prije gotovi, no međutim, mi se, naravno, svi uzjogunimo, svi imamo prilike vidjeti iz našeg okruženja i čujemo u kakvom stanju su umirovljenici, koji su tu problemi, naglašavamo, problemi, i ta rasprava, znate kao onaj zov sirena koji je, ode puno šire nego što su sami prijedlozi zakona.
Dakle da ponovim, ta dva prijedloga zakona su korektna, tehnička usklađenja, nešto što Hrvatska mora ispuniti, nešto što će u krajnjoj liniji biti i dobro i mi tu nemamo nekakvih primjedbi. Ali, dolazimo do onog problema umirovljenika. Naravno da je problem prisutan, naravno da nema nikog, nema nijedne vlade ni ove desne niti vlade koja bi išla od centra lijevo koja ne bi željela taj problem riješiti i omogućiti umirovljenicima da pristojno, ja ću reći pristojno žive.
Činjenica da današnja situacija nije takova. Činjenica da mi tu nikad nismo do kraja bili spremni povući neke poteze. Mene osobno, a i nas u klubu smeta kad vidimo da postoji oni dakle uoči pojedinih izbora ili uoči Božića da zapravo umirovljenici kaže sad ćemo toliko i toliko dati tom broju umirovljenika.
Ono što sam sigurna i što su mi ljudi rekli i upozorili na to, kaže to nas vrijeđa. Mi, dakle svakom dobro dođe 50 eura, 100 eura dobro dođe ali principijelno neusporedivo bi bolje bilo da cijeli taj sustav nije sustav kao što je jedan pokojni političar koji ja bih rekla da je rodočelnik populizma rekao evo ja vam dajem. Nitko nikom ništa ne daje. Ljudi su to zaslužili i neusporedivo bolje bi bilo da sustavno to riješimo. Ali mi kad je riječ o mirovinama imamo nekoliko sustavnih grešaka. Jedna od grešaka svaki put kad je rasprava ja na to nastojim ukazati i ukazat ću ovaj put. Mi imamo po različitim osnovama 17 vrsta različitih mirovina, po različitim osnovama. Dakle, to je nešto o čemu bi se trebali zapitati i nešto što bi trebali riješiti. Pritom svi mi ćemo prije ili kasnije ići u mirovinu. Netko ranije kao ja neki od vas znatno kasnije i način na koji su kod nas uopće bio odnos prema mirovini pred 10-ak ili 20 godina i danas je znatno drugačije, a kako će biti u budućnosti ne znamo i vidjet ćemo.
Tako da svi oni zakoni koje, koji idu korak naprijed valja ih podržati i valja o njima nagla… njih naglašavati. Ali ja još koristim ovih par 10-ak sekundi koje imam do kraja, izuzetno je važno educiranje i izuzetno je važno transparentnost i da se ljude koji se spremaju za mirovinu na vrijeme educira i obavještava o činjenicama prvog, drugog, trećeg mirovinskog fonda jer ono što ljudi, oni o tome malo znaju. Ajdemo koristiti medije da probamo o tome pričati svi mi zajedno i ministarstvo …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… da ljudi znaju o čemu govorimo.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa, time zaključujem raspravu o ovoj točci. O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

4

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 103
24.01.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima prvo čitanje, P.Z.E. br. 103, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
127 glasova, 116 za, 11 suzdržanih i donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF