Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

1; 2

  • Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom sastanku na vrhu Europske unije i Vijeća za suradnju u Zaljevu i sastanku Europskoga vijeća u listopadu 2024., Predlagatelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske
  • Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanon sastanku Europskoga vijeća, 19. prosinca 2024.. i sastanku na vrhu Europska unija - zapadni Balkan, 18. prosinca 2024., Predlagatelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske
15.01.2025.
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,20 SATI
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, nastavljamo s radom kao što smo najavili i provest ćemo objedinjenu raspravu o slijedeće dvije točke, to su:

- Izvješće Predsjednika Vlade RH o održanom sastanku na vrhu Europske Unije i Vijeća za suradnju u Zaljevu i sastanku Europskoga vijeća u listopadu 2024. i
- Izvješće Predsjednika Vlade RH o održanom sastanku Europskoga vijeća 19. prosinca 2024. i sastanku na vrhu Europska Unija – Zapadni Balkan 18. prosinca 2024.

Predsjednik Vlade RH podnijet će Izvješće u skladu s čl. 11. Zakona o suradnji HS i Vlade RH u europskim poslovima. Raspravu je proveo Odbor za europske poslove, pa bih molio sad poštovanog Predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića da dodatno obrazloži dva izvješća, izvolite.
Poštovane zastupnice i zastupnici, evo drago mi je da u istom danu imamo kao što je to i naš običaj prigodu nakon aktualnoga prijepodneva kazati nekoliko riječi o dva izvješća koje je Vlada dostavila HS, a riječ je o sastancima Europskog vijeća koji su se održali u listopadu i prosincu, ova ranija izvješća koja su bila u '24. smo apsorbirali na sjednici u rujnu. Najprije da kažem kontekst ovih susreta, oni su bili u vremenu kada se završavala promjena u kontekstu novog institucionalnoga ciklusa EU dakle novih institucija nakon održanih europskih izbora koji su bili početkom lipnja, novih ključnih dužnosnika dakle i nove stare predsjednice Europskog parlamenta gđe. Metsole, nove stare predsjednice Europske komisije gđe. von der Leyen, novog predsjednika Europskog vijeća bivšeg portugalskog premijera Antonia Coste i nove visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaje Kallas, koji su dobili potvrde i koji su preuzeli svoje odgovornosti u proteklim mjesecima, pa su ovi susreti poslužili i za prve bilateralne susrete sa novoimenovanim starim ili novim najvišim dužnosnicima europskih institucija. Napominjem da je u novoj komisiji gđa. Dubravka Šuica sada u svojstvu povjerenice koja se bavi politikom Mediterana i jednako tako nastavkom politike demografije.
Također ove boravke na sastancima Europskoga vijeća iskoristio sam i za sastanak sa još jednim novim čelnikom, jedne od međunarodnih organizacija koja je važna za Hrvatsku, a to je novi glavni tajnik NATO-a bivši nizozemski kolega Mark Rutte s kojim smo raspravili sve sigurnosne izazove i sve ono što je bitno za Hrvatsku kao saveznice u okviru NATO-a.
Glavne teme ovih sastanaka odnosile su se naravno na paket vanjskopolitičkih i sigurnosnih izazova pri čemu je Ukrajina najvažnija tema kojom se čelnici članica EU bave, a pritom se naravno raspravljalo i o situaciji na Bliskom Istoku, o kontekstu rata koji se vodi između Izraela i Hamasa, naravno Izraela i Hezbolaha, te širih regionalnih implikacija koje se odnose na Iran, Libanon, promjenu režima u Siriji i sve ovo što ste pratili u proteklo vrijeme, pa i u kontekstu promjena u SAD-u nakon održanih predsjedničkih izbora. Od ostalih tema tu je bilo i važno raspraviti izvješće bivšeg talijanskog premijera Enrica Letta koje se odnosi na daljnje produbljivanje jedinstvenoga tržišta, a time i jačanja otpornosti europskog gospodarstva u kontekstu svih izazova s kojim smo suočeni u proteklo vrijeme gdje je posebno važno smanjiti regulatorna opterećenja, sprječavati fragmentaciju tržišta i naravno raditi na zaštiti potrošača.
Razgovarali smo po prvi put detaljnije i o izvješću Maria Draghia još jednog bivšeg talijanskog premijera i čelnika Europske središnje banke prije o budućnosti i konkurentnosti EU gdje je otprilike glavna poruka jednog zaista cjelovitog i sadržajnog izvješća koji preporučujem svim zastupnicima ako imaju malo vremena da ga pročitaju, jest da je dugo ali sažetak je recimo to tako prihvatljiv u smislu broja stranica koji u biti govori o svojevrsnom pozivu na gospodarsko i tehnološko buđenje EU i cijeloga kontinenta u kontekstu onoga što se zbiva na globalnoj razini osobito odnosa između SAD-a i Kine.
Također, razgovarali smo o ključnoj temi klimatskih promjena u kontekstu ove velike konferencije koja je održana u Azerbajdžanu u Bakuu i naporima za ispunjavanje ciljeva koji su važni i za energetsku tranziciju za smanjivanje emisija dodatnih stakleničkih plinova i prilagodbu činjenici da smo u vremenu kada se dolazi do samoga vrha rezervi fosilnih goriva, dakle i ugljena već u ovom desetljeću plina, nafte sve do 2040., a to će biti oni ključni presudni trenuci koja će, koji će imati nevjerojatan upliv ne samo na energetsku sigurnost nego na cijene energenata globalno, a time i na globalnu ekonomiju i tu nitko neće ostati pošteđen od tako velikih promjena.
Što se tiče Hrvatske u tom kontekstu svi su ovi sastanci bili i prigoda jer to čelnici i govore o tome kako se svi nosimo sa posljedicama ovih izazova kako tko prolazi kroz ove godine krize i na koji način uspijeva ostvariti temeljne ciljeve od socijalne kohezije pa do gospodarskoga rasta pa do ispunjavanja svih kriterija koji su definirani Mastriškim sporazumom, a naravno i onih kriterija koji su posebno važni, a to su ekonomski i financijski kriteriji u kontekstu europskoga semestra i u tom pogledu Hrvatska kad je riječ o svim tim kriterijima je zaista jako dobra. Ne samo da smo među prve tri članice kad je riječ o gospodarskom rastu s nama su tu još Malta i Cipar. Malta sa najvišim rastom u prošloj godini, a Cipar kao i Hrvatska negdje oko 3,6% možda mi budemo i koji postotak i viši ali pričekat ćemo podatke za četvrti kvartal pa ćemo onda svi biti u potpunosti sigurni kakva su ta postignuća. Kada to spojimo i sa proračunskim manjkom koji je na razini od 2,1% što je naravno prihvatljivo, kada to vežemo na zaista konzistentnu politiku smanjivanja udjela javnoga duga u BDP-u koja je u Hrvatskoj sada na 57,4 sa jasnim trendom smanjenja i u ovoj godini i u 2026. i pritom zahvaljujući odgovornom upravljanju javnih financija, reformama, investicijama i svemu onome na čemu smo radili u proteklo vrijeme, pa jednako tako i uspješnoj apsorpciji sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska je naravno učinila iskorake i u pogledu dizanja svog kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Dakle, po dvije agencije smo na A-, po jednoj na A3, različita nomenklatura ali ista razina tj. podsjećam sve zastupnice i zastupnice najviša u povijesti kad je riječ o našoj financijskoj i ekonomskoj reputaciji.
Što se tiče Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti mi smo primili uplatu pete rate, vidjeli ste nedavno uputili zahtjev za šestu ratu. Jedina zemlja koja je tu otprilike po brzini provedbe reformi i postavljanja zahtjeva kako što je Hrvatska Italija ali Italija ne ispunjava u svakoj tranši sve kriterije nego idu na neko parcijalno traženje sredstava. Mi smo tu zasada zaista najbolji i najučinkovitiji. Podsjećam prema udjelu u BDP-u Hrvatska i Grčka su dvije zemlje koje su dobile najviše sredstava povrh redovitih višegodišnjih financijskih okvira naravno sedmogodišnjega karaktera.
Što se tiče ostalih tema tu bih još spomenuo i izvješće finskoga predsjednika bivšega Saulia Niinistoa, dakle on je postavio jedno izvješće koje se odnosi na civilne vojne pripravnosti EU gdje je važno pristupiti proaktivnije pripremama za krize i za sigurnosne izazove, staviti naglasak na hibridne i kibernetičke napade, na sve ono s čime su ugrožene europske demokracije u proteklo vrijeme i jačanje bolje i kvalitetnije civilno vojne koordinacije i naravno obavještajne suradnje.
Govorilo se jako puno na ovim sastancima o politici proširenja. Prije svega o Ukrajini, Moldovi i Gruziji, ali jednako tako o državama iz našega susjedstva zemljama jugoistoka Europe. Održan je i posebni sastanak između EU i država jugoistoka Europe gdje su zaista ti sastanci postali gotovo normalna praksa. Podsjećam da toga nije bilo između 2003. i 2018., 15 godina pauze, a onda na našu inicijativu, na inicijativu susjednih zemalja tada Bugarske prvi je takav sastanak održan u Sofiji 2018., potom u Zagrebu 2020., a onda u Sloveniji 2021. i od tada praktički imamo sastanak jednom godišnje što je ranije bilo nezamislivo, ali to možemo slobodno reći i kvalificirati kao politički uspjeh nametanja ovog dijela Europe kao prioritetnu temu i format koji je osvijestio nužnost da se sve ove zemlje sa pametnom politikom proširenja, novom metodologijom u pregovoru koja je usvojena baš za vrijeme hrvatskoga predsjedanja u proljeće 2020. sve te zemlje naslone i približe EU. To je smisao cijele te politike. Tu je naravno bilo puno rasprava o jesenskom paketu proširenja, dakle dokumentu koji se raspravljao na prijedlog komisije, usvojili su se zaključci na razini ministara vanjskih poslova, o čemu kasnije nešto više može reći i ministar Grlić Radman, ti su zaključci dobri i povoljni, Hrvatska je svojim diplomatskim djelovanjem ponovno uvrstila u zaključke konstitutivne narode, jednakopravnost i sve ono što je bitno za provedbu ključnih strateških ciljeva, to je da između ostaloga se riješi dugo očekivano pitanje ustavnih izvornih reformi u BiH na način koji će omogućiti skladnije funkcioniranje nama strateški gledano najvažnije susjedne države.
Puno je bilo rasprave i o planu rasta, dakle za zapadni Balkan, financijskim sredstvima, približavanju vizne politike nama susjednih zemalja na način da se s time, s tim usklađivanjem izbjegne situacija u kojoj ljudi bez zahtjeva za vizama slijeću kao turisti u nama susjedne zemlje, a onda putem vodiča, pod navodnicima, tj. krijumčarskih skupina za velike novce postaju nezakoniti migranti i nastoje putem zelene granice ući u EU, Schengen i Hrvatsku, a mi smo sada ta trostruka granica i time kasnije ići prema drugim državama EU.
Što se tiče samih pregovora, bilo je zanimljivo proteklih dana vidjeti da su neke od nama susjednih zemalja napravile određene iskorake. Crna Gora je, primjerice, zatvorila 3 pregovaračka poglavlja za koja smo im dali potporu, intelektualno vlasništvo, mediji, informacijsko društvo i industrijsku politiku, dok smo stavili rezervu na vanjsko-sigurnosno-obrambenu politiku koja obuhvaća i politiku dobrosusjedskih odnosa iz dobro argumentiranih i objašnjenih razloga i hrvatskoj javnosti, a i Crnoj Gori, a i svim našim partnerima vezanim za rezoluciju skupštine koja se donijela u lipnju neposredno nakon što je Hrvatska podržala tzv. međuizvješće o ispunjavanju kriterija za pojedina poglavlja i suprotno najavljenom, donijela rezoluciju, po nama potpuno nepotrebnu, time narušivši dinamiku bilateralnih odnosa, ali evo, ministar je boravio u Crnoj Gori na Danu Hrvata Crne Gore prekjučer, pa može nešto malo reći i više o toj temi.
Održan je i napredak sa međuvladine konferencije na kojoj je otvoren klaster 6, dakle poglavlje vanjski odnosi i vanjska i sigurnosno-obrambena politika za Albaniju. Kada je riječ o Srbiji, nisu se bili stekli uvjeti za otvaranje ili zatvaranje novih poglavlja, nego će se na prijedlog komisije, Unija vratiti na tu temu kada se steknu uvjeti.
Što se tiče Ukrajine, tu je zaista još uvijek vrlo snažna potpora uz određene nijanse i rezerve pojedinih država članica, ja bih rekao .../nerazumljivo/... samo jedne za sada i donekle neke disonantne tonove. Ono što je važno da hrvatski građani osvijeste, a zastupnici posebno, to je odnos između Ukrajine i kontekst Rusije, a osobito ruskih izdvajanja za ovaj rat, ne znam koliko ste svjesni.
40% svog proračuna i gotovo 9% svog BDP-a Rusija u ovom trenutku izdvaja za vojsku i za svoj sigurnosni sustav. 40% proračuna. Samo da razumijemo o kakvim se to sredstvima radi i što to znači, koja politička poruka takvog omjera sredstava u tako velikoj zemlji s tako velikim proračunom, na izdvajanja za obranu, treba shvatiti da je riječ u potpunosti o ratnoj ekonomiji, dakle nije o nekoj pripremi za neke kratkoročne aktivnosti, neke dugoročne aktivnosti, tu apeliram na sve one koji su u ovoj zabludi živjeli, da smo mi kao Vlada željeli slati hrvatske vojnike u Ukrajinu, niti mi niti itko drugi, nego smo konzistentnu politiku vodili kao država koja je bila žrtva agresije Miloševićevog režima 90-ih i to u zemlji koja nas je prva priznala kao članica EU, tada u prosincu 1991., prije Europske zajednice, prije Svete Stolice, dakle zemlja koja je napravila iskorak i narod prijateljskih koji su Hrvati zadnji koji bi trebali zaboraviti, ali eto, vidjeli smo u hrvatskom političkom prostoru da obmane, zablude i laži dominiraju i onda jedan veliki dio naših građana smatra da netko treba štititi Hrvate od laži i to je jedna od velikih lekcija koje smo naučili u proteklih nekoliko mjeseci.
Proći će vrijeme, pisat će se analize i onda će se kad to vrijeme prođe shvatiti tko je govorio istinu, ali tko je govorio lažu, ali to je tako, razlika između realnosti i percepcije je nešto s čime smo svi suočeni jer je dobro ovako malo mirnijem ozračju da podsjetimo sve one koji vjeruju u obmane, laži i manipulacije da one mogu proći, možda jednom, ali ne mogu vječno trajati. To je ono što je moja poruka danas.
Što se tiče ostalih tema, mi smo i izvijestili o našem sastanku koji je održan u Dubrovniku između zemalja jugoistoka Europe i Ukrajine, gdje je bio predsjednik Zelenski. Planiramo u sljedećim tjednima na moj poziv i posjet ukrajinskoga premijera Šmihala Ukrajini, odnosno Hrvatskoj, bio je ovdje predsjednik Verhovne Rade, to se sjećate, Stefanchuk, bio je, evo i Zelenski, ja se nadam da će nam doć i premijer Šmihal, nije to prvi posjet nekog ukrajinskoga premijera, ali je prvi ovoga u ovom kontekstu nakon ruske agresije počele u veljači 2022. g.
Što se tiče migracija, tu bih kazao da je politika svih država članica sada vrlo čvrsta, vrlo usmjerena na zaštiti vanjskih granica EU kako bi se spriječili šokovi za europski kontinent, prije svega, političke posljedice na različite zemlje, od ja bih rekao sad već desetljetnih posljedica onoga vala iz 2015. g., koji je više promijenio političku arhitekturu, naročito u velikim državama članicama, nego i jedan drugi događaj u proteklim desetljećima i čije se posljedice i danas osjećaju. Bilo da je riječ o pitanju sigurnosti, bilo da je riječ o tržištu rada, bilo da je riječ o provedbi pakta o azilu i migracijama, tj. sve onome što ide s njim ide u smislu da se određeni državljani trećih zemalja koji se zateku u nekoj zemlji vraćaju tamo gdje su prvi ušli, a onda otamo, ako je taj ulazak bio nezakonit, u zemlje ukoliko je to moguće, odakle su i došli i ta je tema vrlo vrlo važna i svi se s njom bave na, ja bih rekao, manje-više u ovom trenutku usklađen i sličan način, naravno, i Hrvatska, o tome malo češće u javnosti govori i ministar unutarnjih poslova jer je ta tema najviše raspravljana u tim formatima, a osobito je vezana za primjer novoga zakonodavnog prijedloga o vraćanju nezakonitih migranata i čuvanju vanjske granice sa svim mehanizmima koje Unija ima na raspolaganju i njene države članice, a to je naravno, cijela vanjska dimenzija aktivnosti, ne samo sigurnosna, obrambena, klasična vanjska politika, nego i humanitarna pomoć, razvojna pomoć, trgovinska politika, klauzule o poštivanju ljudskih prava i preduvjetima da se u neku zemlju vraćaju oni koji su na teritorij Unije došli nezakonito.
Imali smo i raspravu o EU u svijetu, osobito o snalaženju uopće EU u ovako brzo mijenjajućim okolnostima, jačanju obrambenih sposobnosti, kvalitetnoj suradnji sa SAD-om, jačanju europskoga stupa NATO-a, većem angažmanu u našem neposrednom susjedstvu kako bi našom aktivnošću mi bili ti koji diktiramo tempo, a ne mislim na cijelu EU, ne samo naravno na Hrvatsku, nego na sve skupa, a ne da se drugi akteri snažnije i više upliću u naše neposredno susjedstvo.
Što se tiče samoga zaključka ovih izvješća koja su raspravljana na odboru jučer, mislim da smo zastupali hrvatske interese kvalitetno, da smo predstavili sve ono što je važno i za budućnost EU na temelju ova tri velika izvješća, dakle Lette, Draghija i Niinistoa, plus naravno sve teme koje se odnose na ekonomsku politiku, na postupno dolaženje u fazu priprema za novo višegodišnje financijsko razdoblje koje će biti nakon '27. g. i tome ćemo pristupiti za neko vrijeme i u tom kontekstu voditi računa o onome što je nama i dalje bitno, mi smo još uvijek zemlja koja želi konvergirati, tj. hvatati korak, loviti ritam onih koji su ušli u Uniju prije nas, imali su šanse dulje koristiti sve blagodati jedinstvenoga tržišta, kao i različite fondove koji su im bili ranije i više na raspolaganju nego nama, ali taj zamah je zaista u ovih zadnjih 9 godina od kad upravljamo vladom, opipljiv ustvari, sa 62% doći na 78 sa vrlo jasnim ciljem da do kraja ovoga trećega mandata naše vlade dođemo na oko 82%, što mislim da će biti slučaj po svemu ovome što smo isplanirali i načinom kako želimo ulagati pa i projekcijama gospodarskoga rasta koje će biti veće nego što je to prosjek EU ili prosjek eurozone, pritom naravno vodeći računa sa onim najbitnijim zadaćama hrvatske Vlade, a to je da svi ovi koraci naprijed koji naizgled se čine da su makro koraci imaju svoju i mikro projekciju, a to je kvalitetniji život hrvatskih građana i kvalitetniji položaj i jačanje hrvatskog gospodarstva u odnosu na inovacije, konkurentnost sa drugim državama u, s kojima se nalazimo u EU.
Evo ga, to je sve, što se tiče ova dva izvješća, ukoliko imate nekih pitanja, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniku Vlade. Imamo 30 replika, predsjedniče Vlade, pa želite li stajati tu ili ćete na mjesto, kako vam paše?
.../Upadica: Pa komotnije mi je ovdje./... Dobro.
Krećemo, prva replika, kolegica Petir. Izvolite.
Hvala vam predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade, i na vijećima o kojima ste sada govorili, a i u svojevrsnoj diplomatskoj ofenzivi koju ste imali početkom prosinca kad je uspostavljena nova Europska komisija sa njenim čelnicima, također sa predstavnicima Europskog parlamenta i NATO-a, adresirali ste dvije važne teme za Hrvatsku.
Jedna je izgradnja južne plinske interkonekcije, a druga je bila najava američkih sankcija naftnoj industriji Srbija koja se može odnositi i negativno reflektirati na poslovanje JANAF-a. Mene zanima u tim razgovorima koje ste imali, gdje ste ustvari adresirali i pitanje interesa Hrvata i hrvatskog naroda u BiH, ali i neovisnost, energetsku neovisnost od ruskih energenata kad je riječ o južnoj plinskoj interkoncekciji te važnost JANAF-a kao jednog .../nerazumljivo/... globalnije regionalnog projekta koji …
.../Upadica: Hvala vam./... bi mogao doći u problem zbog američkih sankcija, koje ste odgovore dobili?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa što ste skrenuli pozornost na ova dva važna pitanja. Prva južna plinska interkonekcija, strateški projekt plinifikacije područja BiH, tj. praktički cijele Federacije gdje nema plina. Znamo i sami da je taj pravac od Dugopolja prema Zagvozdu, od Zagvozda prema Imotskom i od Imotskog prema Posušju, dakle najprije 72 ili 3 km kroz hrvatski teritorij, potom dovođenje plina u BiH.
Ta je poruka jako važna jer ta južna plinska interkonekcija u potpunosti čini opskrbu BiH prirodnim plinom neovisno o ruskom plinu. Tražimo rješenje koje će bit dobro za sve. Hrvatska želi pomoći BiH, želi pomoći svim narodima, a posebno Hrvatima i smatramo da ćemo u predstojećem razdoblju u razgovoru sa BH stranom to riješiti.
To što se tiče JANAF-a i NIS-a, iskoristit ću jedno od sljedećih prilika jer je ovo vrlo kratko vrijeme da pojasnim ovu …
.../Upadica: Hvala vam./... temu jer je važna.
Kolega Grmoja, izvolite.
Hvala. Poštovani premijeru, mene zanima jedna važna stvar, dakle s obzirom na promjenu politike koja se događa s izborom novog američkog predsjednika gdje se ukida zapravo na prostoru tržišta SAD-a fekt-čeking, mene zanima vaša pozicija, vidjeli smo već jednu skandaloznu izjavu vaše ministrice kulture koja je nazvala ukidanje fekt-čekinga, a svi znamo što je faktograf i ostali što su radili ovdje gdje su ideološki pristrano s lijevih pozicija cenzurirali svoje neistomišljenike, posebno evo i nas iz Mosta kao političku stranku, mene zanima kakva je vaša pozicija, je li bilo kakvih razgovora po tom pitanju i je li se vi kao i ostali europski birokrati zalažete za to da se i dalje nastavi sa provođenjem cenzure nauštrb slobode govora. Mi u Hrvatskoj imamo 21. organizaciju koja se bavi fekt-čekingom koje vaše Ministarstvo kulture financira.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Na prostoru cijele EU imamo ih 49.
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Grmoja./…
Hoće li se vaša pozicija po tom pitanju promijeniti?
Molim vas kolega Grmoja.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Pa što se tiče fekt-čekinga, mi ne dajemo nikakav carte blanche bilo kome, pa ni ovoj organizaciji, udruzi ili tvrtci koju ste spomenuli obrnuto. Mislim da su postojali programi Ministarstva kulture da bude više takvih u Hrvatskoj, da ne budu pristrani, politički obojani ili ideološki na neki način već ukorijenjeni i zato ta vrsta provjeravanja čini se nije loša, al ako je eliminirajuća, diskvalificirajuća, nije ono za što treba bit onda se nas dvojica tu slažemo i zato ih treba biti više. Iskoristit ću vaših 30 sekundi za, inače nije bilo rasprave o tome jer je ta vijest o fekt-čekingu od neki dan, a ne prije ovih sastanaka.
Što se tiče novog paketa američkih sankcija za 200 pravnih subjekata pojedinaca ruskih, NIS-Naftna industrija Srbije je u većinskom vlasništvu Gazprom Njefta, poruka Amerike Srbiji je riješite se ruskog vlasništva u svojoj industriji nafte. Janaf opskrbljuje Srbiju sirovom naftom…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…želimo da se to nastavi i radimo sa Amerikancima na tome da…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepo./…
…Janaf nastavi poslovanje i da budemo pravi…
…/Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče Vlade./…
… pravi regionalni energetski čvor.
Imamo povredu Poslovnika, kolega Grmoja izvolite.
Povrijeđen je čl. 238., nama ne trebaju nikakva ministarstva istine, niti faktograf, niti bilo tko drugi da na takav način provodi cenzuru i jedan od razloga zašto će stranke kao što je vaša propasti, upravo zato što su zagovarale cenzuru, što su se odrekli onih pravih vrijednosti, što su dopustile ovu divlju ilegalnu migraciju koja se događa diljem Europe i što su dopustili neograničen uvoz strane radne snage.
Kolega Grmoja, ovo je bila povreda Poslovnika s vaše strane, a opomena treća po redu, tako da više ne možete sudjelovati u raspravi.
Kolega Herman izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, zametan dio svoga izvješća posvetili ste Ukrajina, svima je poznato kako je Hrvatska aktivno podržavala Ukrajinu na njenom europskome putu. Ono što mene zanima, s obzirom na tu podršku koji su konkretni koraci koje Vlada poduzima kako bi se nastavila i gospodarska i politička i vojna potpora i suradnja s Ukrajinom u okviru europskih inicijativa?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Kad je riječ o potpori Ukrajini dakle mi smo tu u potpunosti jasni dosada, kad bi zbrojili sve aspekte i …/Govornik se ne razumije./…potpore Ukrajini smo pomogli sa više od 300 milijuna eura, pomogli smo sa prihvatom ranjenika, pomogli smo sa prihvatom prognanika i izbjeglica, pomogli smo sa prihvatom djece, pomogli smo sa političkim, diplomatskim i svim drugim nastojanjima na međunarodnoj razini da budemo oni koji su na pravoj strani i međunarodnog prava i upravljanja na način kako današnji multilateralizam bi trebao izgledat, poštovanja glavnih načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta i protivljenja agresiji dakle ovdje je riječ o agresiji, aneksiji i otimanju teritoriju, ubijanju stotina tisuća ljudi i činjenju štete koju će Ukrajina nažalost mora popravljat 10-ljećima, a veliki dio financiranja te obnove ići će i na države EU i druge donatore, dakle mi nastavljamo našu politiku…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…bez obzira na besramne opstrukcije s kojima smo suočeni.
Kolegice Bježančević izvolite.
Hvala.
Poštovani predsjedniče Vlade, vi ste krajem prošle godine u Berlinu izjavili, citiram: Hrvatska je konstruktivan akter koji pridonosi jačanju europskog smjera nama susjednih zemalja. Znamo što taj europski smjer znači, znamo što on podrazumijeva, međutim ne podrazumijeva isključivo i samo pretpristupne kriterije i njihovo ispunjavanje, dakle podrazumijeva i ono što dolazi paralelno i nakon toga, između ostalog zaštitu financijskih interesa EU kao jedan od prioriteta institucije Unije.
Mislite li vi da Hrvatska pod vašim vodstvom uz aferu zdravstvo na čelu s Berošem, aferu Žalac, aferu Geodetski, aferu Tolušić i da ne nabrajam dalje sve afere koje vas krase s obzirom da mi je vrijeme za govor ograničeno, ima pravo sebe nazivati konstruktivnim akterom bilo čijeg europskog smjera?
Izvolite odgovor.
Pa poštovana zastupnice Bježančević, ne znam kakvo je vaše iskustvo, ne znam kolko imate komparativnu sliku, pogledajte malo Izvješće Europskoga revizorskoga suda u Hrvatskoj o trošenju europskih sredstava, pogledajte podatke o statistici Europskog ureda javnog tužitelja za druge zemlje onda ćete doć do zaključka da statistika koju imamo u Hrvatskoj je sasvim u okvirima onoga što je praksa u EU, po toj logici čak i manja, čak bi po tome mogli reć da je kod nas s obzirom na ipak još uvijek svježu situaciju članstva u EU taj nevjerojatan sport o tome da su europski tužitelji neki vrhunaravni Europljani koji su puno pametniji od USKOK-a ili DORH-a, to su ljudi koji su doduše radili tamo, nema nijednog stranca, sve su to naši ljudi, sjede ovdje, dio su formalno DORH-a i ta hiperaktivnost u prijavama je i jedan od razloga zašto je to tako, al neka se prijavljuje, nek oni sve to verificiraju, mi imamo toliko razloga da budemo dobar primjer…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…da biste i vi bili ponosni da znate malo više nego što znate.
Hvala lijepa.
Kolega Krstulović Opara izvolite.
Hvala lijepa g. predsjedniče.
Da je Hrvatska kvalitetni i konstruktivni partner europskim partnerima osobito po pitanju zemalja Zapadnog Balkana svjedoči upravo ovo Izvješće, kao i činjenica da je Hrvatska uspjela nagovoriti svoje partnere, prijatelje zemalja Zapadnog Balkana da BiH otvori svoja pristupna, pristupne pregovore i to u trenucima kada je Europa bila pritisnuta ruskom agresijom na Ukrajinu.
Druga stvar, vrlo konzistentan i kvalitetan stav glede blokiranja nastavka pregovora sa Srbijom unatoč želji nekih velikih članica da se otvore neki klasteri kao i vrlo jasni i kvalitetni stav glede zaustavljanja jednog poglavlja, Poglavlja 31. Crnoj Gori i suglasnost drugih europskih partnera koji su poslušali hrvatske argumente govori o tome koliko hrvatska vanjska politika i europska politika je jaka, utjecajna i konstruktivna. To je vama možda teško priznati ali mi koji se s time bavimo to jako dobro pratimo.
Vama gospodine predsjedniče molim da mi kažete …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… kakva je budućnost u integraciji …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Krstulović Opara./…
… zemalja Zapadnog Balkana.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Što se tiče aktivnosti tijekom otprilike ovoga razdoblja prošle godine kada smo bili ključni koji su uspjeli promijeniti stav nekih članica EU da se donese odluka o otvaranju pregovora sa BiH dobro je da ste o tome govorili. Mi nastavljamo sa tom aktivnom ulogom kao što sa našom politikom prema Ukrajini štitimo hrvatske nacionalne interese. Dakle, to jedno dubinsko nerazumijevanje koje očito postoji u našem javnom prostoru je da upravo sa našom politikom najviše štitimo interese hrvatskog čovjeka, hrvatskog gospodarstva, hrvatske energetske sigurnosti i hrvatske privrženosti da svojom politikom sebe pozicionira kao ona zemlja koja razumije u kako promijenjenom globalnom kontekstu danas živimo. To je bit naše politike. Da li to u Hrvatskoj svi razumiju, naročito mislim na SDP i ostale koji su bili protiv EUMAM-a i NSATU-a, mislim da ne …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… ali nadoći će i to.
Kolegice Mrak Taritaš izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade ja ću se malo referirati na temu migracija. Dakle, kad je riječ o ilegalnim migracijama apsolutno je jasno da se rasprave u EU tijelima zaustavljaju na tome jer je riječ zapravo aspekt zajedničke politike EU, ali ilegalne migracije ne mogu biti samo isključivo tema o kojoj se raspravlja. Nešto što bi trebalo biti tema su i legalne migracije. Dakle, oni koji dolaze na područje EU radit, neki dolaze privremeno, a neki od njih na mnogo duži rok. I ono što mene zanima da li u tim raspravama i dogovorima uopće postoji ideja na razini EU i smjernice za kratkoročno i dugoročno upravljanje uvozom radne snage. Dakle, kratkoročno i dugoročno upravljanje uvozom radne snage, njihovim integracijama u društvu. A konkretno vi kao premijer odnosno mi kao zemlja da li imamo nekakvu ideju i da li tu ideju mislimo raspraviti na razini EU i tu temu staviti na dnevni red jer mislim da je izuzetno tema.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice, pa vi ste vidjeli da smo kao Vlada predložili novi Zakon o strancima. Cijela rasprava koja se vodila o tome upravo želi regulirati cijeli proces uvoza nama na našem tržištu rada potrebne radne snage koja dolazi iz trećih država, da ti ljudi koji dolaze u Hrvatsku dođu zakonitim putem, da dođu kvalitetno pripremljeni, da ovdje imaju život dostojanstven čovjeka, da im poslodavci ili agencije koje ih dovedu poštuju obaveze i da oni ne predstavljaju nikakav problem za funkcioniranje hrvatskoga društva niti u sigurnosnom smislu, niti u smislu broja, a niti u smislu promjene načina našega života. To je okvir, to je smisao, to je cijela politika na kojoj baziramo sve naše aktivnosti i da u Hrvatskoj izbjegnemo neke loše scenarije getoizacije, nemogućnosti prilagodbe, a onda kasnije i pravih velikih …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… društvenih problema koji postoje u zemljama Zapadne Europe.
Kolega Kukavica, izvolite.
Gospodine premijeru, jučer smo vaše izvješće na odboru prošli, jasno precizno je i na jedan način svi smo upoznati sa svime što je bilo.
Ono što mene zanima to je pitanje sigurnosti Hrvatske. Naime, evo jasno je da je otvorena agresija Rusije na Ukrajinu, evo sad će brzo 3 godine poprilično promijenila taj smjer i jasno je da je ovaj puno država nije možda bilo spremno za taj izazov. Mene zanima evo mi kao država, naše izdvajanje za obranu, modernizaciju. To je ono što mene zanima kao čovjeka koji je prošao taj sustav.
Da li smo mi spremni za eventualno neka veća izdvajanja u tome dijelu ukoliko naši saveznici budu trebali i što se tiče naše stvarno industrije i svega da li smo spremni za neke nove još veće izazove koji bi nas mogli čekati u idućem vremenu?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Pitanje ulaganja u obrambene proračune je ključno pitanje. Nisam uzalud spomenuo na početku ove podatke koji se odnose na izdvajanja Rusije, dakle 40% proračun 9% BDP-a. Hrvatska će uputiti NATO-u ove zadnje podatke koji se odnose na trenutnu situaciju, dakle mi prelazimo sada 2% izdvajanja. 2% BDP-a izdvajanja za obranu u okviru toga skoro 30, 29 cijelih nešto posto za modernizaciju. Prelazak je transfer sa istočne na zapadnu tehnologiju. Primjeri su brojni.
Projekcije proračuna 2027. ove godine smo na milijardu 850 miliona eura, dogodine ćemo bit na milijardu 960, a 2027. na čak 2,5 milijarde eura. To vam odnos da smo kad sam postao premijer izdvajali 530 miliona eura za obranu, '27. ćemo izdvajati 5 puta toliko, samo da shvatite koliko su to velika izdvajanja i za modernizaciju i za našu sigurnost i doprinos participacije Hrvatske …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u sigurnosnim aranžmanima.
Hvala.
Hvala lijepa.
Kolegice Sokolić, izvolite.
Mikrofon uključite, evo ga je, može.
Poštovani premijeru vi ste u svom izlaganju istaknuli važnost suradnje na međunarodnoj razini sa partnerima u rješavanju pitanja vezanih uz globalnu sigurnosnu situaciju odnosno ugrozu u kojoj se svi mi nalazimo. Međutim, kako možemo očekivati ozbiljnost na toj globalnoj razini kad na nacionalnoj razini niste u stanju surađivati sa predsjednikom upravo u rješavanju ovih pitanja vezanih uz vrlo složenu geopolitičku situaciju u kojoj se nalazimo.
Predsjednik Milanović vam je javno pružio ruku suradnje, međutim nismo vidjeli da ste vi tu ruku isto tako javno i prihvatili.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa zastupnice Sokolić.
Nismo se imali prilike viđati ranijih godina, ali 2022. na dan izbijanja ruske agresije ja sam ne samo nazvao predsjednika da uskladimo naša stajališta, ja tu večer u Bruxellesu na izvanrednom Europskom Vijeću, on sutradan na telefonskoj video konferenciji izvanrednog NATO samita predložim mu pismeno da se odmah nađe Vijeće za nacionalne sigurnosti, predsjedniku o kojem vi govorite odmahnuo rukom, nema potrebe, nema potrebe.
Najveći problem koji imamo u ovom tisućljeću sigurnosni nema potrebe, to vam je sense and sensibility na osjetljivu sigurnosnu, vojnu, političku situaciju, energetsku, ekonomsku, socijalnu, inflatornu tako je reagirao Milanović tada. Zašto je to tako? Meni ostaje nepoznato. Tek kroz ove tri godine sam shvatio da on ima narativ koji nije narativ hrvatske Vlade i onda mi je postalo jasno zašto je tada to minorizirao. Taj tren sam mislio razumjet ću kasnije, zaista sam razumio i žao mi je.
Hvala vam.
Kolega Pavić Marko …/Upadica Plenković: Vodite računa o tome kad donosite …/…
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče Vlade, predsjedniče Sabora.
Sami ste rekli da je Ukrajina itekako dominirala, a čuli smo i kako je hrvatski predsjednik Milanović tada reagirao. Čestitke na gospodarskom rastu i stvarno kad u Bruxelles raspravljati bilo NPOO, bilo eu fondove vidimo da je Hrvatska uvijek pohvaljena za korištenje.
Moje pitanje vama ide u Zapadni Balkan, tjedan dana prije vašeg samita osobno sam isto sudjelovao na Friends of Europe panelu gdje je bila i gospođa Brnabić i predsjednik Crne Gore Milatović, istaknuo sam i važnost individualnog pristupa i zadovoljenja svih reformi, ali isto tako bio sam i ugodno iznenađen, povjerenica Kos istaknula je plan za rast Zapadnog Balkana šest miljardi eura koji će biti raspoloživo Zapadnom Balkanu. Vi ste itekako pomogli i inicirali susret Ursule von der Leyen ruta u Sarajevo kako će ta još sredstva dodatno pomoći zemljama Zapadnog Balkana.
Izvolite odgovor.
Pa što se toga tiče dva su puta bolja regionalna integracija u smislu slobodne trgovine i svih ostalih napora koje se odvijaju mahom kroz berlinski proces, a poduprti su procesom proširenja, dva napredak u procesu pregovora to je prilagodba i zakonodavstva i nužne reforme izgradnja institucija i poštovanja standarda, tri financijske injekcije koje su itekako bitne od tih šest milijardi o kojima ste govorili i osobito i onim dodatnim sredstvima koje smo lani u ovo doba prigodom revizije među odnosno višegodišnjeg financijskog okvira alocirali za zemlje regije.
Iskoristit ću ovo pitanje da dovršim misao o Janafu i NIS-u, dakle ja sam razgovarao s predsjednikom Vučićem, rekao sam mu da Hrvatska ne želi biti ta koja će dovesti ugrozu u energetsku sigurnost pa time i ekonomsku sigurnost Srbije, da razgovaramo sa SAD-om i tražimo način bez obzira na ovo tranzicijsko razdoblje od 45 dana kako da Janaf nastavi ispunjavati svoje ugovorne obveze opskrbe Srbije …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… naftom i u interesu nas i u interesu Srbije dobrosusjedstva, a i u …/Upadica predsjednik: Hvala./… ekonomskom interesu Janafa.
Kolegice Puljak izvolite.
Zahvaljujem.
Evo poštovani predsjedniče Vlade kako znate da ja volim umjetnu inteligenciju i često sami kažete kako koristim ChatGPT pa evo jedno pitanje iz tog područja.
Europsko Vijeće i sami ste rekli često ističe važnost umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti u jačanju otpornosti EU i zanima me sad ovdje postoje li konkretni koraci koje Hrvatska poduzima na europskoj razini kako bi pridonijela tim zajedničkim inicijativama na tom području? Evo hvala.
Izvolite odgovor.
Postoji, mi smo na prošloj sjednici Vlade čini mi se upravo imali jedan dokument koji se odnosio na kibernetičku sigurnost, sigurnost hibridne prijetnje. Postoji različiti oblici radnih skupina na razini EU koji se bave tom temom, tamo sudjeluju naši predstavnici nastoje prenijeti ova iskustva koja mi radimo ovdje, apsorbirati iskustva drugih zemalja koje su više i češće izložene takvim rizicima, a u konačnici i demokratskim ugrozama nije nepoznato koliko se puta do sada u izbornim procesima upliću vanjski akteri ne bi li na neki način usmjerili volju birača u pojedinom smjeru, najčešće ne onom koji je dobar za te zemlje.
A što se tiče naših ljudi u okviru EU, mi smo evo diskretno proteklih godinu dana pomagali bivšem šefu SOA-e u Hrvatskoj da postane šef Centra za obavještajni rad cijele EU pa eto imamo našeg čovjeka u samom srcu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… do Kaje Kallas.
Hvala.
Kolegice Burić izvolite. …/Upadica Plenković: Još to malo i radimo./…
Hvala vam.
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministre. Evo ja svakako pozdravljam i podržavam ova izvješća koja su pred nama i sadržajno i koncepcijski i kroz njih se svakako vidi da ste kvalitetno zastupali hrvatske interesa.
Jedna od glavnih tema vezano uz sastanak u prosincu bila je upravo politika proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana i drago mi je da te zemlje u Hrvatskoj, u hrvatskoj Vladi, u vama imaju iskrenog zagovaratelja vezano uz proces proširenja koji je svakako temelj za snažniju i sigurniju Europu. A ono što vas želim pitati jest što je sve hrvatska Vlada, što je sve Hrvatska dala i stavila na raspolaganje i stavila na dispoziciju našim susjednim zemljama ne bi li im se pomoglo vezano uz reformske procese i sve ostalo, misleći na prijevod Aquisa kompletni prijedlog Aquisa itd.?
Hvala.
Hvala lijepa.
Što se tiče pomoći dakle taj transfer posebnih i recimo to tako najsvježijih znanja u procesu pristupanja EU i prijenos tog znanja od strane naših stručnjaka ili kroz neke privatne aranžmane ili u partnerstvima, konzircijima s drugim međunarodnim partnerima koje naši ljudi rade, postoji direktna pomoć gdje hrvatska Vlada direktno komunicira sa pojedinim vlada koji vode pregovore i pomaže njihovim stručnjacima. Evo primjerice moj savjetnik do prije par godina za vanjsku politiku naš glavni pregovarač je bio glavni savjetnik makedonske vlade za pripremu za pristupne pregovore. Sličnih primjera imamo jako puno, mislim da je to jako korisno, hrvatski jezik osim u Albaniji je praktički omogućio svima da imaju pravnu stečevinu ne za prevođenje nego za redigiranje, što je ipak malo lakši i jeftiniji posao.
Kolega Troskot, izvolite.
poštovani premijeru, g. Plenković, prilikom postavljanja pitanja gđe Željane Zovko koja je bila upućena Kaji Kallas koja je, evo, visoka predstavnica za vanjsku politiku, je kategorički svrstala odnosno njezino polazište, u pitanju je bilo da je Hrvatska dio zapadnog Balkana pa me čisto interesira, kako vi komentirate da vaša europarlamentarka svjesno krši Ustav RH koji kaže, citiram, čak i u retoričkom smislu, odnosno u kategoričkom svrstavanju, zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja RH u savez s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.
Evo, molim vaše očitovanje. Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa. Ne znam sa sadržaj tog zastupničkog pitanja, pretpostavljam, je li usmeno, pismeno, o čemu se radi? Usmeno, dobro. Morat ćemo onda preslušati što je rekla ili je pitati, ne vjerujem baš da je, da bi ona rekla da smo mi dio zapadnog Balkana, zapadni Balkan u nekakvim administrativnim tehničkim definicijama na razini politika EU se odnosi na zemlje koje nisu u EU, Hrvatska to nikako ne može bit, ako je bilo usmeno, nekakva zabuna, ja apeliram na vas da ne donosite zaključke koji su stvarno bespredmetni, da pita 150 pitanja takvih, nikakvog tu postupka nema, a kamoli kršenja Ustava ili bilo čega, može biti možda nespretno formulirano pitanje, ali ne s namjerom da se mi kroz njeno zastupničko pitanje udružujemo s bilo kime.
Budite ozbiljni.
Povreda Poslovnika, kolega Troskot. Izvolite.
Čl. 238.
Obmanjivanje javnosti. Vi morate pročitati pitanje koje je vaša zastupnica postavila Kaji Kallas čisto radi javnosti, postavila ga je zadnja u ime pučana i način kako je postavljeno pitanje je da smo mi svrstani u zapadni Balkan.
Znači pitanje je postavljeno 12.11.2024. …
.../Upadica: A možete li citirati?/... Ja ću se, obratit ću se ja, ali u vašem izvještaju dakle taj zapadni Balkan, ja ću to u izlaganju imat, se spominje 145 puta, pitanje, recimo, BiH samo 2 puta.
Hvala lijepa.
Kolega Troskot, dobivate opomenu, ali mene isto zanima, ja bih volio da to pročitate…
.../Upadica Plenković: Da./... da vidimo kako tu zvuči i to.
.../Upadica Plenković: Evo, ja ću se potruditi, Gordane, daj naloži nekome da vidimo šta je pitala, pa ću ja pročitati, sad i mene zanima. Zagolicali ste me. Ali sigurno nije pokrenulo postupak udruživanja. To se ne morate bojati./...
Kolega Pavić, izvolite, povreda Poslovnika.
Hvala lijepa, povrijeđen je čl. 238, pa kolega Troskot, obmanjujete javnost jer naprosto ne vjerujem da je tako nešto moguće i da je kolegica to rekla, citirajte ili se diskreditirajte odnosno otklonite to. Hrvatska je članica EU, ovdje raspravljamo o sastanku na vrhu članova EU, članica EU sa zapadnim Balkanom, prema tome, Hrvatska itekako nije na zapadnom Balkanu.
Kolega Pavić, treća opomena i više ne možete sudjelovati u raspravi.
Ponovo kolega Troskot, povreda Poslovnika.
Čl. 238, obmanjivanje javnost.
G. Pavić, vi imate problem jer vi to morate iskomunicirati vašoj europarlamentarki gđi Željani Zovko, ne meni.
Meni su postavke jasne, mi .../nerazumljivo/... pripadamo EU i NATO savezu, nikakvom zapadnom Balkanu i uopće šta znači taj zapadni Balkan, koje su granice, do kud to ide, šta znači uopće ta konstrukcija? Dakle vi morate to vašoj europarlamentarci objasnit kad se ona obraća u ime hrvatske države, da takve gluposti ne može izgovarati.
Hvala lijepa i to je kršenje Ustava …
.../Upadica: Kolega Troskot./... RH odnosno definicija osnovnih stvari.
Kolega Troskot, mi još uvijek razgovaramo o nečem što ne znamo što je izgovoreno i, je li imate citat? Kolega Troskot, je li imate citat?
.../Upadica se ne čuje./... Molim? Pa bilo bi dobro da to kažete zato što su te stvari vezane za zapadni Balkan, pa to je riješeno prije 15 godina, ja ne znam .../nerazumljivo/... smo se svi borili i to na kraju pobijedili i sad vi vraćate to ovak, temeljem nečeg.
.../Upadica Plenković: Ali doznali smo da ste za EU i za NATO, što je dobro, da podržite i EUMAM i NSATU./... Hvala vam lijepa.
Kolega Troskot, dobivate onda još jednu opomenu.
.../Upadica se ne čuje./... Idemo dalje.
Kolega Barbarić, kolega Grmoja, povreda Poslovnika, izvolite.
Povrijeđen je čl. 238, kaže premijer ovdje, onda glasajte za NSATU misije. Stavite je na glasovanje da vidimo kako će to proći. Proći će kao i vaš kandidat, kao i vaš kandidat Primorac u drugom krugu izbora.
Kolega Grmoja, dobivate 4. opomenu, to znači da morate napustiti dvoranu, žao mi je, ali takva su pravila igre. Tako …
.../Upadica se ne čuje./... nisam ni ja znao u trenutku, nego mi je tajnica to kazala.
.../Upadica Plenković: Lako što nije znao, nego je pametan./... Ali ne, kolega, kolega Jurčević, nisam ja dužan upozoriti, morate voditi o tome računa sami, meni je žao jer nije bilo nikakvog incidenta, ali budući je 4. opomena, zastupnik mora napustiti dvoranu do kraja dana.
Idemo sada dalje, kolega Barbarić, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani predsjedniče hrvatske vlade, od 2016. i perioda kad je Dragan Čović u ime BiH podnio zahtjev i aplikaciju za otvaranje pregovora, izravno ste uključeni u sve procese, predvodili sve inicijative kad se tiče približavanja BiH EU. Jedan ste od rijetkih koji do kraja razumije i složenost ustroja BiH, način donošenje odluka, složenost naših odnosa i točke prijepora, a ako tome dodamo i niz rekao bih, pogrešnih odluka međunarodnih predstavnika u BiH, ovdje je spomenuta južna interkonekcija i brojne druge odluke visokog predstavnika, jasno da su reformski procesi u drugom planu.
Isto tako, poznat vam je i utjecaj prije svega Rusije i Kine, ali i dijela islamskih zemalja pa me zanima koliko su ovi, ovakve situacije u BiH svjesni vaši kolege unutar EU, koliko EU uopće zainteresirana za BiH i kako ubrzati ovaj postupak približavanja …
.../Upadica: Hvala vam lijepo./... i otvaranja pregovora?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Barbarić.
Nadam se da sad g. Troskot zna koji ste i koga predstavljate Hrvate iz BiH. Što se tiče europskih zastupnika, čisto za zapisnik saborski, ne predstavljaju, g. Troskot, zastupnici izabrani u EP državu, oni predstavljaju političke stranke, na temelju demokratskih izbora i ljudi koji su im dali glas. Hrvatsku državu predstavljaju oni koji su ustavom ovlašteni da to rade ili naši diplomatski predstavnici, čisto malo pedagogije.
Čitam ovdje Twitter od Željane Zovko, kaže ona, kaže ona na engleskom…/Govornik se ne razumije./…. Ne vidim Zapadnog Balkana u Twitteru, ali ćemo u detalje otić, pa ću vidjet je li kršila ustav, možda je to neki sport koji se ovako radi…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…a g. Barbarić zna da mi …/Govornik se ne razumije./….
Hvala predsjedniče Vlade.
Idemo dalje, sada je 14. replika, kolegica Ribarić Majanović izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani premijeru Plenković, imamo vidjeti priliku, priliku vidjeti jednog ministra Grlić Radmana kada se radi o zastupanju europskih vrijednosti u Briselu, međutim drugog Grlić Radmana koji zastupa interese vlastitog profita i profita svoje obitelji u BiH, konkretnije u Općini Kakanj. Tamo je pokrenuta peticija i raste nezadovoljstvo lokalnog stanovništva vezano uz ponovno pokretanje dokumentacije za izgradnju tvornice Bioogranika za preradu životinjskih ostataka. U susjednoj državi se digla poprilična prašina oko ove teme, spominje se i da je upitno kako je ta tvrtka uopće prvi put dobila potrebnu dozvolu jer nije dostavila detaljni plan upravljanja otpadom. Smatrate li da ovo šteti ugledu RH obzirom da se radi o ministru? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice Ribarić, prvo ne znam ništa o tome. Drugo, siguran sam da ministar Grlić Radman je prenio sva svoja prava u odnosu na udjele koje je imao u svojoj kompaniji na nekoga ko to može radit dok on radi ovaj posao. Ako on ima nešto o tome reći, ako je to uopće istina što govorite imat ćete njega kasnije prilike pitat.
Kolega Zekanović izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, imao sam ideju nešto vas drugo pitati, međutim kad je krenula rasprava o Balkanu, moram se malo uključiti. Prvo, nisam jedini u ovoj sabornici koji je alergičan na pojam Balkan, pa da ga samo kratko definiramo. Pojam Balkanski poluotok zapravo uopće ne postoji odnosno ne može postojati jer je veza od Tršćanskog zaljeva odnosno Riječkog zaljeva, pa do Crnog mora veća, deblja nego što je od Tršćanskog zaljeva do Sjevernog mora, dakle ono što ima veću povezanost ne može biti poluotok. Nadalje, Balkan geografski možemo definirati kao prostor južnije od Save, Hrvatska nije na Balkanu, istočnije od Drine ili istočnije od planine Balkan. Hrvatska je mediteranska, srednjoeuropska ili panonska zemlja, nije zemlja Balkana. Tako da evo pokušamo, pokušavamo na svaki mogući način da se Hrvatska, ali i BiH ne spominju u kontekstu Balkana. Balkan je sinonim za nazadno društvo, za kulturološki pojam. Mi smo zemlja koja je pod utjecajem kršćanstva, dijelom protestatizma, malim dijelom pravoslavlja i islama, a dok je Balkan…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Zekanović./…
… isključivo pod utjecajem ove zadnje vjere i religije.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Što se toga tiče slažem se s vama, mislim da smo to već u ovom visokom domu rješavali početkom 2000.-tih, malo mi je smiješna ta rasprava. Ima par ljudi koji su tada isto ovdje bili, ali sve manje i manje, tako da je ta tema apsolvirana, ali možda još nešto o Ukrajini, ovima koji ne razumiju što se zbiva, strateški i nacionalni interes Hrvatske, ali i EU da Rusija svoje granice ne pomiče prema Zapadu. One su od istoka Hrvatske udaljene točno 400 km zračne linije, dakle Ukrajina je 400 km od Hrvatske, pa malo promislite o tome što radite, što govorite, s čime se ponosite kao ovaj mudri zastupnik sa četiri opomene, to je inače jako pametno za hrvatske nacionalne interese.
Kolega Račan izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, nije pitanje moje replike izravno vezana za temu nego je vezana za raspravu koju smo ovdje sada imali, pa imam izravno pitanje za vas.
Vi ste ovdje, razjasnite, dakle vi ste ovdje rekli da vi sa predsjednikom republike nećete surađivati do daljnjega, što znači nikada.
…/Upadica Plenković se ne razumije./…
Ne, ja vas pitam jeste li vi to rekli? Predsjednik republike je ponudio suradnju, vi ste se pozvali na nešto pre 3.g. da zbog toga nećete surađivati jer vam se ne sviđa njegov stav i njegovo ponašanje. Dakle da li to znači da vi do daljnjega kao predsjednik hrvatske Vlade, dok budete predsjednik hrvatske Vlade nećete surađivati sa predsjednikom republike koji tu suradnju nudi? Hvala.
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Račan, vi ste ovaj ušli u neku novu dimenziju izmišljanja nečijih rečenica, to još nisam, nisam ovako nešto flagrantno čuo, pa nisam govorio prije sat, dva, tri, četiri, pet, nije mi djelovalo da ste spavali, ne djelujete mi pod utjecajem nekih maligana, tako da ne vidim nijedan, nijedan racionalan razlog da kažete da sam ja danas izgovorio da neću surađivati do daljnjega. Ja ne znam otkud vam uopće ta misao. Da ste pažljivo slušali moje izlaganje jutros na neke od pitanja na aktualnom satu onda biste čuli da je ono što hrvatska Vlada radi svo ovo vrijeme pragmatična suradnja u okviru ustava i zakona. Jeste me dobro razumjeli sada? To je puno drukčije od vaše izmišljene rečenice, pa je moram ponovit, al nije dobro da i vi idete putem obmanjivanja hrvatske javnosti. Nemojte dovodit Hrvate u zabludu, nemojte izmišljat, nemojte obmanjivat, nemojte manipulirat, podržali ste to na izborima, čestitam…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…nažalost to vam je dio ljudi povjerovao, a proći će to.
Hvala predsjedniče Vlade.
Idemo dalje, sada je na redu kolega Sanader, izvolite.
…/Upadica Plenković: Ne obmanjivat, to je važno./…
Hvala predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, vi ste govorili o tom da ste raspravljali o proširenju na susjedne zemlje. Zanima me kako uopće vodstvo Europskog vijeća i Europske komisije gleda na to kad govorimo o proširenju na Crnu Goru da je vodstvo tamo, da je predsjednik skupštine četnički vojvoda, da je to proruska politika, da je to izlazak Rusije praktično na Jadransko more, kako uopće gledaju na te daljnje mogućnosti proširenja i koliko je to moguće?
Izvolite odgovor.
Što se tiče raspoloženja prema proširenju EU ono je realno danas puno povoljnije nego što je bilo prije par godina. Vi prije par godina niste uopće imali nikoga zainteresiranog da se ta tema otvori, da se o tome razgovara, a kamoli da smo došli u fazu sustavnog dijaloga na najvišoj razini na godišnjoj frekvenciji sa tim dijelom Europe. To se dogodilo zahvaljujući između ostaloga i našim nastojanjem, Vlade mislim da ne bi neko krivo nešto pomislio, to je prva stvar, druga stvar, što se tiče Crne Gore, generalni stav EU je da se pokuša i Crnu Goru i Srbiju što više približiti i nasloniti zapadu. Oni koji se detaljno bave situacijom u tim zemljama, znaju detalje. Nažalost 99% ljudi ne zna detalje, kao što i kod nas ljudi ne stižu to pratiti pa oni koji ne znaju detalje su malo možda fleksibilniji, oni koji znaju detalje su možda malo stroži.
Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.
Zahvaljujem. Uvaženi premijeru, nešto o hibridnim aktivnostima. Dakle živimo u trenutku ozbiljnog udara na demokraciju i demokratske principe i procese, lažnim vijestima, kupovnim raznim botova, vijetnamskim, američkim, onda anonimnim konstruiranim optužbama o prosrpskoj i proruskom, prosrpskom i proruskom utjecaju na predsjedničke izbore.
Danas je zamjenik ravnatelja HAKOM-a, g. Marić jasno rekao da takvog utjecaja, relevantnog utjecaja nije bilo. Dakle EU donijela je akt o digitalnim uslugama kako bi zaštitila javni interes, borila se protiv dezinformacija i osigurala transparentnost digitalnih platformi.
Hrvatska, nažalost kasni s implementacijom tog akta u našu legislativu i EK, što vam je vjerojatno poznato je već i nažalost pokrenula postupak protiv Hrvatske zbog tog kašnjenja.
.../Upadica: Hvala vam lijepa kolegice./... Moje pitanje je kada ćete se taj zakon …
.../Upadica: Hvala lijepa./... poslati u drugo čitanje? Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Poštovana zastupnice Raukar-Gamulin, mi smo svašta naučili u ovoj predsjedničkoj kampanji. Mi smo naučili jedan do sada neotkriveni talent sve ono što krasi Možemo!. Dakle Možemo!, kada dođe u problem, vaša kolegica zbog kave s kojom nitko drugi nema veze osim njenoga muža i onoga s kojim je bila na kavi, a nikakav HDZ i u roku od 24 sata i manje u stanju izraditi deepfake uradak u kojem imate moj glas, fabriciran umjetnom inteligencijom i pušten na vašoj ultrapaničnoj presici.
Više ste vi hrvatskom narodu i javnosti s tim potezom objasnili tko ste i što ste, koja je vaša metodologija, koji su vaši ciljevi, koji je način vašeg političkog rada, kako sebe branite difamirajući nekoga tko s time nema apsolutno nikakve veze, kakav lanjski snijeg ili jučerašnji .../Govornik se ne razumije./...
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... To je za mene bilo vrhunsko predstavljanje …
.../Upadica: Hvala lijepa predsjedniče Vlade./... Možemo! u svojoj iskonskoj biti .../Govornik se ne razumije./...
Predsjedniče Vlade, hvala vam lijepa.
.../Upadica Plenković: Je li istina?/... Povreda Poslovnika, kolegica Raukar-Gamulin, izvolite.
Povrijeđen je 238, omalovažavanje i vrijeđanje bez ikakve potrebe. Ja sam zaista iznenađena, g. premijeru, vi ste izuzetno inteligentna osoba, pa da niste shvatili što jasno rečeno da se to daje kao primjer što se sve može napraviti sa umjetnom inteligencijom. Dragi g. premijeru, dragi g. premijeru, malo se morate ipak…
Kolegice Raukar-Gamulin.
Kolegice Raukar-Gamulin, dobivate opomenu, to je bila replika s vaše strane. Molim vas. Molim vas da se držimo svi Poslovnika HS-a.
Sada je na redu kolegica Orešković, izvolite.
Uvaženi premijeru, vi ste u svom izlaganju rekli da je vaša današnja poruka to da obmane, zablude i laži u jednom trenu moraju stati. Tu ste se očito referirali na predsjedničku kampanju. Pa evo, ja mislim da se vi doista morate zaustaviti s takvom retorikom, da morate promijeniti praksu. Potom ste rekli da je Hrvatska pod vašom vladom pomagala Ukrajini, da ste vi na strani Ukrajine, time zapravo želite stvoriti dojam kao da mi ostali nismo i smatram da to nije u redu, to je nepošteno prema nama i to je na kraju krajeva, fake news, ako ćemo o lažnim vijestima. Treća stvar, kažete da predsjednik države ima drugačiji narativ od Vlade kada su u pitanju EUMAM i NSATU misije, to je možda i točno, ali po Ustavu, predsjednik države na to ima pravo.
A Ustav vas obvezuje da prije poduzimanja određenih koraka koji se tiču vanjske politike zajedno sa predsjednikom usuglasite …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... stavove.
Izvolite odgovor.
Sve ste priznali. Hvala vam lijepa.
Kolega Piližota, izvolite.
Zahvaljujem poštovani premijeru. Maloprije ste, kad ste govorili o izvješću, govorili ste o tome koliko trenutno Rusija u ovom trenutku izdvaja za obranu, čisto da imamo ovoga, neku, neki orijentir. Mene zanima vaš osobni stav vezano za sankcije prema Rusiji odnosno da li ste zadovoljni sa provedbom i kako to ide. S druge strane, kako vi osobno mislite da te sankcije budu provedene što učinkovitije u Hrvatskoj i treće, smatrate li vi da Vlada, a isto tako i ministri i sve institucije u Hrvatskoj, mogu osigurati da se te sankcije što bolje provedu u Hrvatskoj odnosno da osigurate da ne bude zaobilaznih puteva, pogotovo kroz treće zemlje.
Evo, hvala.
Izvolite odgovor.
Što se nas tiče, mi smo sve pakete sankcija koje su bile odnosno restriktivnih mjera, kako se to tehnički zove, do sada podržavali, mi smo takvu istu odluku raspravljali sada na Europskom vijeću, onda će formalno biti donesena do kraja ovoga mjeseca, mislim da ih se sve države trebaju pridržavati, koliko one imaju efekta ili ne, to je sad pitanje za malo dugotrajniju analizu, a zaobilaženje sankcija se u svakom slučaju treba sprječavati. Inače, gledam i pokušavam vidjeti ovaj video, na koji se referirao g. Troskot, za sada ni Zovko ni Kallas ni riječi o ovome što je on izgovorio, tako da, vidit ćemo potkraj videa, ali zamolit ću kolegice da verificiraju ako je, smjesta ćemo pokrenuti postupak zbog kršenja Ustava.
Kolegice Rada Borić, izvolite.
Samo malo, kolega Piližota, isključite se. A evo ga, dobro.
Ponovo. E, možete, izvolite.
Budući da EV ponovo poziva na hitan prekid vatre u Gazi i da Europsko vijeće citiram ponovo ističe predanost EU međunarodnom pravu i sveobuhvatnom pravednom i trajnom miru koji se temelji na dvodržavnom rješenju u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a u kojem dvije demokratske države Izrael i Palestina žive jedne uz drugu u miru unutar sigurnih i priznatih granica. Možete li mi reći što prijeći Hrvatskoj ili što sprječava Hrvatsku da prizna državu Palestinu? Pogotovo je to simbolično na današnji dan oko priznanja međunarodnoga Hrvatske da nam se ne dogodi da ostanemo one četiri zemlje koje nisu i danas priznale Hrvatsku.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Mislite 4 zemlje s kojima nisu uspostavljeni diplomatski odnosi, jel to želite reći, 3 čak. Moram pitati Šimonovića on se trudio da to iscrpimo ali došao je do minus 3, bit će to sve, nije to politička poruka nego daleka udaljenost i nikakve dodirne točke. I dalje nema ništa o ovome što je Troskot govorio, cijeli sam video pogledao, čak ni Kavaz nije rekla ovo što je on citirao ali dobro. Izgleda da nema, nema šansi za ustav, a možda nisu dobro niti razumjeli. To je što se tiče toga.
Što se tiče primirja koliko ja shvaćam danas je postignut jedan dogovor, evo upravo dok mi razgovaramo, razmjena nažalost otetih civila još iz listopada 2023. nakon koliko je to, 15 mjeseci i onih koji su tretirani kao teroristi od strane Izraela. S druge strane dvodržavno rješenje je nešto što mi zasigurno podržavamo, a to je principijelan stav nas i mno… brojnih drugih država …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kad se to rješenje postigne mi smo za.
Kolegice Miloš, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani premijeru moje pitanje vezano je uz trgovinski sporazum sa zemljama Mercosura. Naime, jasno je da, jasni su neki određene prednosti takvog sporazuma odnosno da se želi smanjiti ovisnost i o SAD-u i o Kini, međutim još uvijek postoje određene zadrške i brige vezane uz sam sporazum. Te zadrške tiču se prije svega većeg uvoza nekih proizvoda kao što su govedina i perad. Naime, poljoprivrednici brinu da će ih u slučaju ovih proizvoda s tržišta istisnuti jeftiniji proizvodi iz Južne Amerike koji su jeftiniji zato što ne podliježu okolišnim i zdravstvenim standardima a koji postoje u EU, recimo primjerice koji sadrže pesticide ili neke druge štetne stvari koje su, koje su zabranjene u EU.
S obzirom da u Hrvatskoj imamo već sad značajan poljoprivredni uvoz zanima me da li ste u okviru ovih sastanaka raspravljali o zaštitnim mehanizmima i tražili zaštitne mehanizme za europske i hrvatske poljoprivrednike.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Vodile su se te rasprave na razini radnih skupina, na razini vijeća nadležnog za tu tematiku. Što se tiče upliva poljoprivrednih proizvoda iz Južne Amerike na hrvatsko tržište oni nisu bogzna kako veliki. Mi smo tu jedna od najmanje dotaknutih zemalja i naš stav je tu bio pragmatičan.
Kolega Jurčević, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, korisno je i pohvalno što smo stavili rezervu Crnoj Gori zbog rezolucije, ali valja znati da iza te rezolucije stoji srpski svet gdje je glavni operativac Srpska pravoslavna crkva. Isto tako je plemenito i lijepo da pomažemo našim susjedima da što prije ispune pristupne pregovore, ali teško je razumjeti onda ono što sam danas govorio dakle da RH pomaže glavne aktere politički i gospodarski uključujući i srpski svet odnosno Srpsku pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj iako su oni dakle imaju kontinuitet čelnih ljudi i pretežito te organizacije sa dakle zločinima u vrijeme agresije Srbije na susjedne zemlje ranih '90.-tih, a isto tako, isti su takvi predstavnici. Da vam ne spominjem dakle pokojni Atanasije Jeftića i Buovića koji su to odradili i danas veoma živahnog i živujućeg patrijarha Porfirija …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
… pa vas molim da razjasnite kako dakle tu …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… kontradikciju objašnjavate.
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Jurčević ja pokušavam razumjeti poveznice ili ne znam terminologijom mpp-a neko kolizijsko pravilo koje vas uputi na vaše teme u ovakvom kontekstu. Ja zaista ne znam kako uspijevate to. Ne vidim da nekako pronalazimo mjerodavno pravo. Ovi koji su završili pravo kuže o čemu govorim, ali dobro.
Ne znam što bi vam rekao. Pokušavate nama imputirati nekakvo suučesništvo u srpskom svetu ili je li ja dobro vas razumijem?
…/Upadica se ne razumije./…
Pa ne znam meni se čini da to jednostavno nije točno, nije istina. Srbi su u Hrvatskoj nacionalna manjina, jedna od brojnih manjina, ali najveća manjina. S njima surađujemo, poštujemo ih, želimo da žive dobro, da se dobro osjećaju, da budu ravnopravni sa svim ostalim građanima. Što je bolje Srbima u Hrvatskoj to će bit bolje Hrvatima u Srbiji. To je okvir kojeg se ja držim bez ikakvih teorija zavjere …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i nekih lažnih teza koje nam upućujete.
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
Ja bih vas molio da malo to ipak znanstveno analizirate …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa predsjedniče Vlade./…
… cijenio bih.
Povreda Poslovnika, kolega Pupovac izvolite.
Poštovani gospodine predsjedniče povrijeđen je Članak 238. zbog toga što se sa optužbama o tzv. srpskom svetu kojim je agent Srpska pravoslavna crkva ponovo proizvodi mržnja i netolerancija prema vjernicima Srpske pravoslavne crkve u RH. To ih, takvih gesta ima mnogo a ovo je doista nedopustivo.
Kolega Pupovac ova kritika od strane zastupnika Jurčevića išla je u smjeru Vlade i vladajuće većine. Dakle, što bi ja trebao sad njemu ovaj oduzeti riječ, dao, dat ću mu opomenu kao i svakome kad povrijedi Poslovnik ali ja nisam cenzor. Ovdje su ljudi izabrani na temelju nekih svojih programa i meni se često isto tako ne sviđa šta neki od zastupnika govore, tada reagiram, danas je bila jedna formulacija koju nisam na vrijeme opazio i ona je bila zaista izvan okvira onog što smatram ispravnim, što se nije trebalo reći ali ovo sad što govori kolega Jurčević to su neke njegove procjene i ocjene koje su meni strane, ja ne razmišljam na taj način, ali ne mogu ga onemogućiti da o tome govori.
Izvolite kolega Jurčević.
Naime, riječ je o etno biznis strukturi kao što je recimo primjerice rekao i tadašnji predsjednik Ivo Josipović, dakle koja koristi manjinsku srpsku etničku zajednicu u Hrvatskoj i čini je taocem i zapravo je čini protudruštvom i zapravo onemogućuje integraciju jer zlorabi sredstva koja je Hrvatska država namijenila manjinskoj etničkoj zajednici, al to ne dolazi do nje. Pa to pitajte recimo predsjednika Srpske pravedne stranke g. Vlahovića i slično. A da ne govorimo …/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević./… …/Govornici govore u isto vrijeme./… …/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./… knjige o tome koje o tome svjedoče iz Srbije.
Ovo je replika, a ne povreda poslovnika dobivate opomenu.
Kolega Pupovac izvolite, povreda poslovnika s vaše, od vi ste tražili.
Povrijeđen je čl. 238., dakle pitanje položaja vjerskih zajednica u RH je definirano aktima međunarodnog pravnog poretka čija je RH supotpisnica i prihvatila, kao i ustavnopravnim poretkom RH. Ovo što je ovdje rečeno jest atak na taj poredak i na slobodu koja se tim poretkom jamči vjernicima srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj.
Ne znam ko to dobacuje, ali sad kad bi ovako procjenjivali onda je i svaki atak na Katoličku crkvu i vjernike, ja bih morao ovdje opominjati. Dakle, nažalost ovo je HS zastupnici odgovaraju za ono što govore, slažem se kad se dogodi govor mržnje da ga treba sankcionirati, ponekad propustim jer možda u datom trenutku ne reagiram na najbolji način, međutim ovo sada je jedna rasprava koju ne mogu sankcionirati osim u okviru ovoga što se tiče povrede poslovnika. Ja mogu apelirati na sve vas da birate riječi, da pazite što govorite, da se ne poigravate s onim što bi moglo ići u smjeru govora mržnje, ali predsjednik HS-a odnosno predsjedavajući nisu cenzori i ne možemo onemogućavati zastupnike da govore pa ponekad i ono što ne želimo čuti.
Ponovo kolega Jurčević izvolite.
Već je više puta rečeno i od strane mene u Saboru, dakle da bi bilo najpametnije da g. PUpovac s ovim temama ne govori jer on zaista predstavlja prijetnju. Valja podsjetiti da je prema međunarodnom pravu on osnovano sumnjiv za sudjelovanje u ratnom zločinu da ne spominjem dr. Šretera, a i vi njegovu izjavu mjesec dana nakon međunarodnog priznanja RH u veljači da je Katolička crkva u Hrvatskoj i Hrvatska država da su pokrstili prekrstili odnosno 12 tisuća srpske dece. Dakle, …/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević dobivate …/… to je bilo poticaj to …/Upadica predsjednik: Dobivate, dobivate molim vas./… je bio govor mržnje i poticanje …/Govornik se ne razumije./…
Dobivate opomenu i ja vas pozivam da prestanemo sa ovom nadmudrivanja jer ona je nekorisna i zaista štetna i vodi samo produbljivanju konflikata i mislim da niko od toga nema koristi.
Kolega Živković izvolite.
Hvala predsjedniče.
Evo sada nešto potpuno drugačije. Naime, u izvještaju se navodi da ste raspravljali o preporukama za pojedine zemlje u sklopu Europskog semestra i jedan od problema je istaknut u sklopu tog semestra što je priuštio stanovanje u RH među najnižima u EU.
Naime, kao što vjerovatno znate siromašniji troše puno veći udio tj. puno viši udio svojih prihoda upravo na hranu i na stanovanje. Zato čak i kad plaće rastu, o čemu ste danas pričali, siromaštvo se u Hrvatskoj ne smanjuje. Zanimljiv je podatak da s Eurosatata da je upravo cijena najma jedne od najosjetljivijih na porast plaća. Dakle, čak i kad plaće rastu najmodavci automatski dižu cijenu najma jer znaju da sada mogu uzeti veći dio od rada podstanara. To se sustavno događa upravo tako da se upravo sustavno događa da se vlasnicima stanova prelijeva taj porast plaća. Zato vas pitam, imate li namjeru u nekom trenutku ići prema ograničavanju rasta cijena najma?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče niti ovo nije bila uopće tema ovih naših rasprava na zadnja dva vijeća, ali budući da je to tema s kojom se hrvatska Vlada bavi i koja je jedna od tri ključna prioriteta s kojima se želimo uhvatiti u koštac u ovom četvrtom mandatu zahvaljujući našoj čvrstoj odlučnosti da brinemo o hrvatskim građanima i kvaliteti njihovoga života onda uz veće plaće, dakle adekvatna nagrada za adekvatan rad, veće mirovine za sigurnu i mirnu treću dob i priuštivo stanovanje radi snaženja položaja mladih, mladih obitelji i jačanje njihove kreditne sposobnosti rješavanja stambenog pitanja. Upravo je kombinacija mjera kroz dokument koji je trenutno u javnom savjetovanju, a to je Nacionalna strategija stambene politike uz ostale zakone koje smo donijeli, dio porezna politika, dio onoga što se odnosi na turizam okvir u kojem ćemo ići za smanjenje cijena …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… nekretnina i priuštivijim cijenama najma.
Hvala lijepa.
Kolegice Benčić izvolite.
…/Govornica naknadno uključena./… mjeru, evoga upaljen je mikrofon, danas vas pitala oko mjera za ublažavanje strukturalnih uzroka inflacije u Hrvatskoj, jedan od njih jest činjenica da veliki distributeri koji itekako koriste sve pogodnosti zajedničkog europskog tržišta kada proizvode prodaju ritejlerima dakle, trgovačkim lancima imaju različite cijene za različite teritorijalne grupe unutar EU ili europskog šireg tržišta pa tako jest činjenica da još uvijek usprkos tome što smo ušli u euro i Schengen Hrvatska je često dio paketa za Jugoistočnu Europu sa zemljama koje predstavljaju veći rizik i zbog toga dobivaju i više cijene proizvoda u samoj distribuciji.
Zanima me kada ste digli to pitanje na Europskom Vijeću i kada će i građani Hrvatske moći koristiti …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… u jednakoj mjeri kao veliki trgovački lanci …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice Benčić./… pogodnosti europskog tržišta u smislu da imaju slične cijene kao građani u drugim zemljama?
Kolegice Benčić molim vas, ja vas molim danas nekako izlazite svi izvan okvira da se vratimo u tu minutu i da se pitanja i odgovori koncipiraju u minutu.
Izvolite predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa.
Što se toga tiče to je tema o kojoj raspravljaju ministri financija i ministri gospodarstva na Europskom vijeću od takvih detalja koji su u biti tehnički detalji, ne dolaze lideri na tu temu, dakle to je nešto, možda vi ne znate, da ste ikad sjedili tamo, a nećete, onda biste znali, al to ne znači da o tome ne razgovaramo s onima koji se time bave, ali zahvaljujući tome što gledam točno što je rekla Željena Zovko naletio sam i na sad na vašu izjavu, kaže jedan portal, nitko nema pravo ni luksuz reći da ne prihvaća bilo koju ispruženu ruku, to kaže gđa. Benčić. Pa jel se vi sjećate 2020. nakon naše druge uvjerljive pobjede na parlamentarnim izborima? Svi ste dobili poziv, svi, SDP, vi, sve ostale političke parlamentarne stranke, svi ste ga s gnušanjem odbili, niste htjeli doć u Vladu, nego u bužu u Slovensku pijani, jest da se ne baci…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…kartati ili što, niste htjeli doći.
…/Upadica predsjednik: Hvala predsjedniče Vlade./…
Nemojte bit licemjeri, to vam nije zdravo.
Kolegice Benčić, povreda Poslovnika izvolite.
Povreda čl. 238., uobičajena povreda od strane premijera koja će ga, košta već, a koštat će ga još i više.
Vidite, kada na konkretna pitanja od kojih posljedice trpe apsolutno svi građani Hrvatske, vi odgovarate bahato i osobno iz nekakvih osobnih povrijeđenosti, tada dobijete natrag ono što zaslužujete, dobit ćete opet. To da vi ne možete na Europskom vijeću dići pitanje koje je bilo i predmet direktive, koje je predmet razgovora na razini svih zemalja unutar EU…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Benčić./…
… nego se vadite da je to tehnička stvar…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…pokazuje ne moje…
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./…
… nego vaše neznanje nažalost premijeru.
Kolegice Benčić ignorirate me, dao sam vam jednu opomenu, ali molim vas da se držite vremena. Netko ko se toliko zalaže za red mora paziti onda i na poslovničke odredbe.
Povreda Poslovnika kolega Račan izvolite.
Predsjednik Vlade je izgovorio neistinu, čl. 238.. Naime, ja sam bio, ja sam došao predsjedniče Vlade kada ste pozvali i nisam bio jedini iz oporbe, hvala.
Kolega Račan dobivate opomenu.
…/Upadica Plenković: A niste vi bili šef SDP-a tada./…
Molim vas, molim vas predsjedniče Vlade.
…/Upadica Plenković: On je nešto konfabulirao./…
Dakle dobivate kolega Račan treću opomenu jer ste već dvije imali i sada ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Peternel izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, u Rumunjskoj su poništeni predsjednički izbori, izabrani kandidat je poništen, cijeli proces je vraćen na početne postavke. Zašto? Jer je dakle proglašen za klasičnog globalističkog neprijatelja uz prigodno tepanje patetično nacionalist, putinofil i sve ono što znamo.
Povjerenik EU, bivši povjerenik Breton izjavio je kako je posao sa Rumunjskom obavljen, a da je to isto moguće učiniti i u Njemačkoj očito aludirajući na AFD. Sada znamo da je prije nekoliko tjedana taj isti Breton izjavio i da Platformu Iks treba ukinuti unutar EU, što znači dodatno ograničiti ljudska prava na slobodu govora.
Mene zanima što vi kao predsjednik Vlade i utjecajni pučanin mislite o takvoj politici grubog miješanja u suverenitet pojedinih zemalja ako je to što je Breton govorio točno…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…i koja je, koji je stav…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
…hrvatske Vlade o tom problemu.
Izvolite odgovor.
Što se tiče izjava bivšeg povjerenika, ne vidim da su one nešto posebno relevantne, to je neki njegov privatni stav, on ne zastupa sada nikoga nego sebe i svoje pretpostavljam poslovne interese ili neke druge stavove, tako da on tu nije referentan ni relevantan, nemam nikakav dojam da bi se bilo ko bavio time da se zabranjuje korištenje Iksa na razini EU. To je nešto što je bilo čudno, loše po meni i nepotrebno. Al ono što je dobro treba raditi na kritičkom promišljanju, na provjeravanju onoga što je istina, a što je laž, što je percepcija, a što su činjenice, međutim u današnje informacijsko komunikacijsko vrijeme uz toliko napora za lažnim informacijama, fake newsom, brilijantim uradcima kao primjerima ili kao munjevitim reakcijama dobronamjernih ljudi nije lako ljudima razabrat što je istina, a što je laž. U takvom vremenu živimo i oni koji se tome ne prilagode teško se mogu nositi sa novim demokratskim izazovima.
Kolegice Dragić izvolite.
…/Govornik naknadno uključen./…svela se na zajednički pristup povratku ilegalnih migranata, o tome ste i govorili, samo 20% migranata koji ne ostvaruju pravo na boravak u zemljama EU i kojima je izdano rješenje o povratku u zemlju porijekla, doista biva i vraćeno. To je poražavajuća brojka. U Izvješću je to konstatirano, nisu navedeni razlozi zašto je to tako i nisu ponuđena rješenja kako se nositi s ovim velikim problemom. Kako se Hrvatska nosi s ovim problemom i koji je vaš stav o tome?
Izvolite odgovor.
To je bila cijela ideja, hvala zastupnice, pakta za azil i migracije, to je ideja proširene odgovornosti za krizu koja je izazvana valovima nezakonitih migracija bez obzira iz kojeg migracijskog pravca dolaze, Hrvatska je tu na toj istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti koja valjda onda staje na našim granicama. Nije Željana Zovko g. Troskot predlagala nikakvo ulaženje u asocijacije koje bi upućivale na balkanske, tako da čitajte pažljivo, gledajte, dok vas nije bilo to smo sve vidjeli, ne možete to čak ni insinuirat, ali ovo vam je primjer jednoga lažnog predstavljanja nečega što je neko negdje rekao ne bi li se o tome valjda nastojalo izvući neki politički poen. Tako da Hrvatska smanjuje nezakonite migracije, naša policija i zahvaljujem ovaj put, radi veliki posao na granicama, surađuje sa susjednim zemljama i nastoji spriječiti hapseći krijumčare i kažnjavajući ih za njihove…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…nečasne rabote.
Kolega Deur izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, evo i sami ste u vašem izlaganju rekli Rusija 40% ulaže u naoružanje. Vi kad ste došli kao predsjednik Vlade, kad ste preuzeli dužnost, sjećate se u kakvoj situaciji je hrvatska vojska bila. Hrvatski vojnik, časnik danas, možemo biti ponosni sa zrakoplovima, Rafaleima, Bayraktarima, Bradleyjima, da ne nabrajamo i vaš susret sa glavnim tajnikom Ruteom i dolazak zamjenika njegovog Rugea tu u Hrvatsku Zagreb, .../nerazumljivo/... imali na odboru, sve ono znamo da je tada bio današnji predsjednik države bio predsjednik Vlade u kojoj situaciji smo danas bili kao tada kao članica NATO-a partner toj velikoj obitelji u koju smo danas situaciji. Njegovo izlaganje tada u Saboru 1% kad je predsjednika Grabar Kitarović pobijedila 1% samo ima ovlasti, mi kao Vlada imamo 99%.
Danas, ne znam da li on predlaže sebe za predsjednika Vlade, predsjednika države, u koju situaciju danas tada tražio da .../Govornik se ne razumije./... …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... predsjednica države .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
.../Upadica: Kolega Deur, 10 sekundi./... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
Kolega Deur, molim vas.
Izvolite, predsjedniče Vlade, odgovor.
Ja se ispričavam, što je bilo zadnje pitanje, nisam vas čuo jer je predsjednik Sabora govorio u isto vrijeme.
Sramoćenje RH u svijetu koje je tada tražio od bivše predsjednice danas nas sramoti predsjednik na koji način se ponaša.
Izvolite odgovor.
Hvala zastupniče Deur, s obzirom da ste hrvatski branitelj, da se bavite temama obrane, dobro ste upoznati sa svim naporima koje smo imali uz sve tri naše Vlade, da stavimo hrvatskoga vojnika u središte naše politike, da mu omogućimo i kvalitetniji život, veća prava, da ima veću plaću, da se Hrvatska vojska vrati u one krajeve gdje je nije bilo i da nabavimo sve ono što je strateški cilj zamjene istočne sa novom zapadnom tehnologijom, taj proces traje, a čuli ste danas i govorio je i evo, zastupnik Krstulović Opara i o ulaganjima u Hrvatsku ratnu mornaricu koja su nova velika faza ulaganja.
Što se tiče tko je šta kad govorio, tko je što rekao, tko što želi, mi smo imali utakmicu u travnju, aktualni predsjednik je htio bih premijer, izgubili ste te izbore pa nije postao premijer, premda se protuustavno kandidirao, sad se kandidirao da bude predsjednik, pobijedio je, idemo pragmatično …
.../Upadica: Hvala vam lijepa./... zastupniče Račan u okviru Ustava, i tako nadalje.
Hvala lijepa. Kolegice Blažanović, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a. Poštovani premijeru, ja bih se vratila malo na izvješće vezano za sastanke u prosincu u odnosu na zemlje zapadnog Balkana. Sagledavajući cjelokupnu geopolitičku situaciju, a posebice rat u Ukrajini koji je nemilosrdan i utječe na cijelu Europu pa i na cijeli svijet, ja bih se okrenula na jednu od prioritetnih tema na tom sastanku, a to je kibernetička sigurnost i koja se vrlo malo, po meni komunicira danas u Hrvatskoj, a vrlo je bitna, radi se o modernim načinima ratovanja i molim vas, ako se možete osvrnuti što se na tom sastanku stavilo kao prioriteti i primarne stvari koje bi zemlje zapadnog Balkana trebale ostvariti da bi se ta sigurnost ojačala?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa. Pa svaka od država nastoji zaštititi sebe, svoje sustave od kibernetičkih napada, naše su službe razvile prilično kvalitetne programe, programe koji ne štite samo sustave, infrastrukturu velikih državnih subjekata ili institucija, želimo da se ti sustavi prošire, osobito na ključnu infrastrukturu na sve moguće kompanije koje su strateški važne za Hrvatsku i na tom procesu radimo i razmjenjujemo informacije s drugima.
Jako je važna suradnja nadležnih službi, naših partnera, naših saveznika koji na vrijeme signaliziraju, upozoravaju, primjećuju iste obrasce i na neki način pomažu u tome da se identificira odakle i kako dolaze pojedini napadi. S te strane, za sada taj sigurnosni štit i mehanizam uz određene delikatne situacije od prošle godine na zdravstveni sustav…
.../Upadica: Hvala vam./... uglavnom funkcionira.
Hvala lijepa. I zadnja replika, kolega Bulj, izvolite.
Hvala lijepo. Premijeru, da li ste raspravljali na Vijeću Europe o nejednakosti Hrvatske unutar EU? Kako je moguće da u trgovačkim lancima odakle su vlasnici iz zemalja EU, tri puta su skuplji prehrambeni proizvodi? Kako je moguće unutar te zajednice na koju se pozivamo, da je tri puta da su manje plaće blagajnicama? Kako je moguće da najveće dobiti banke imaju koje dolaze isto iz zemalja EU, imaju najveće dobiti u RH? A pogotovo od najveće katastrofe koja se dogodila Hrvatskoj jer vidimo rezultate, to je od ukidanja naše kune, da je se sjetimo na današnji dan, na međunarodno priznanje. A banke i njihova profit je u milijardama, najveća u …
.../Upadica: Hvala kolega Bulj./... Hrvatskoj unutar EU.
.../Upadica: Hvala lijepa. Izvolite./... Di je tu jednakost svih …
.../Upadica: Hvala vam kolega Bulj./... u EU?
Izvolite odgovor, predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Bulj. Čestitam vam na rezultatu.
Što se tiče Vijeća Europe, zadnji put je bio samit u Reykjaviku, ali prije skoro 2 godine, tako da u zadnje vrijeme tamo to nismo otvarali, a to je organizacija za demokraciju, za vladavinu prava i za ljudska prava pa nismo puno ovu temu dizali.
Što se tiče jednakosti, slažem se s vama, važno je pitanje, otvorili ste ga vi i zastupnica Benčić, intenzivno o tome se raspravlja na Vijeću za ekonomske i financijske poslove, raspravlja se o tome na Vijeću za konkurentnost, na ta vijeća idu ministri Primorac, ministar Šušnjar, raspravljaju naši diplomatski predstavnici, stručnjaci iz resora, signaliziraju tu temu, objašnjavaju govore o čemu se rade, dapače, vrlo smo aktivni i nastojimo i sutra jedan veliki sastanak u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici nakon Vlade i sa proizvođačima…
.../Upadica: Hvala vam./... i sa distributerima i sa trgovačkim lancima upravo o ovim temama o kojima se vi …
.../Upadica: Hvala predsjedniče Vlade./... bavite.
Imamo dvije povrede Poslovnika.
Prvi kolega Bulj, izvolite.
Povrijedili ste čl. 238.
Najprije ste licemjerni jer kao meni čestitate. Iz Sinja je predsjednik RH, a to vama ne paše. Vidite, opet nešto dobro, a znate šta je najbolje? Šta vaša globalistička i antisuverenistička politika je doživila poraz na ovim izborima i to je bio osnovni cilj i tu vam je poruku hrvatski narod poslao, to je najbitnije. Ja sam vas lijepo pitao zbog čega Hrvatska nije …/Govornik se ne razumije./… …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj ovo nije bila povreda poslovnika dobivate, dobivate opomenu./… vi se rugate i dalje …/Govornik se ne razumije./…
Molim vas, dobivate opomenu.
Kolegice Benčić izvolite.
Povreda čl. 238., dakle u nekoliko navrata sa uključenim ili neuključenim mikrofonom premijer je sugerirao da smo zli i pokazivao svoju frustraciju zbog naše demonstracije kako izgleda deepfake snimka. Inače trebali ste to svatit kao kompliment, koristio se vaš glas kao jedan od najpoznatijih u Hrvatskoj.
Ali želim reći da nikada nismo nikog od vas nazivali histeričnim, nismo komentirali …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… vaše frizure kao …/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić hvala lijepa./… što ste vi komentirali nama i nikada nismo parazitirali …/Govornici govore u isto vrijeme./… …/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić hvala lijepa./… na uplitanju podzemlja u političke kampanje.
Dobivate opomenu. Kolegice Benčić dajte pogledajte si malo pokazali su mi moji iz mladeži što rade vaši i kako se i na koji način rugaju mladeži HDZ-a kada govorite o frizurama, o izgledu, o manama itd..
…/Upadica se ne razumije./… Iz vaše političke opcije. Budem vam pokazao kolega Šimrak.
Kolega Zekanović izvolite povreda poslovnika.
Iako bi trebao odgovoriti kolegici Benčić samo ću ipak odgovoriti predsjedniku Bulju. Kolega Bulj 238. inače, koliko ste ono imali posto glasova?
Kolega Zekanović dobivate opomenu, ovo je treća opomena ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolegice Komes ne odustaje hvala vam.
Kolega Deur izvolite.
Hvala. 238. poštovani predsjedniče. Kolegice Benčić zašto je vama neugodno kave sa građanima Grada Zagreba ili vaša kolegica zašto bježite od toga u čemu je problem? Pa vi ste sukladno toj kavi i pripadate svojim građanima, zašto to bježite od toga? Što je bilo? Uživajte.
Kolega Deur dobivate opomenu.
Kolegice Baradić izvolite.
Povrijeđen je čl. 238. kolegicama Kekin i Benčić će morat pokazat na Tik Toku govor mržnje koji šire njihovi članovi upućeni našoj mladeži, a danas ste šutjele kao zalivene i jedna i druga dok je ovdje imala govor mržnje kolegica iz SDP-a koja je rekla da se da mladim ljudima koji su stajali iza Primorca u na pozornici da im treba psihološka pomoć, nijedna ni druga se niste javile. A za vas je kolegice Kekin to posebno sramotno jer ste liječnica …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… što ste točno tjeli.
Kolegice Baradić dobivate opomenu.
Kolegice Kekin izvolite.
238., ovo je ko pačija škola, učili ste učili od srijede do petka, al ste niste maknili dalje od početka. Kolega Deur podmetačina vam nije uspjela morate smislit bolju, ova vas nije spasila od poniženja koje vam je priuštio Andrej Plenković svojim izborom kandidata za predsjednika. To je tako. Morate se potrudit bolje idući put i opet neće uspjeti.
Kolegice Kekin dobivate opomenu.
Kolegice Marković izvolite.
Povrijeđen je čl. 238., i vi ste ga povrijedili predsjedniče Sabora, vi ste danas upravo imali razotkrivanje. Naši i vaši tako vi dijelite Hrvatsku i tako vaši imaju dobre poslove i prioritete i zapošljavanje, a oni naši odnosno oni koji nisu vaši danas su napustili Hrvatsku. I to je Hrvatska koju ste vi stvorili vaši i naši, sad ste evo …
Kolegice Marković tvorac te izjave je aktualni predsjednik RH ako se ne varam iz 2015., ja nikad nisam govorio na taj način nego sam ukazao kolegicama iz Možemo! da provjere što njihovi mladi objavljuju na društvenim mrežama iz razloga što su se one pozivale, a to se slažem da se ne ukazuje na nečiji izgled, frizure, psihološko ponašanje odnosno stanje itd.. Dakle, dobivate opomenu kolegice Marković, treća vam je to opomena ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolegice Burić izvolite.
Hvala vam. 238., pa gospođa Kekin i njegovi njezini iz sekte Možemo! sami od sebe rade žrtvu umjesto da napokon preuzmu odgovornost za sve svoje postupke i za sve svoje kave. I jadno je da u svoju kuknjavu upliću HDZ jer kad ih slušamo čini se da je njima HDZ i premijer Plenković kriv za apsolutno sve pa kad se gospođa Kekin doma valjda posvađa sa svojim …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… Miletom valjda je za to isto kriv HDZ …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice Burić./… jadno.
Dobivate treću opomenu ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Deur izvolite.
238., hvala poštovani predsjedniče. Kolegice Kekin vi ste sada pokazali vašu snagu kao predsjednica, to smo i znali. Što se tiče našeg predsjednika tri put za redom je pobijedio vas i cijelo ovo društvo drugara na ovoj strani, tako da uživajte, učite i gledajte.
Kolega Deur dobivate opomenu treća je to opomena ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolegice Benčić izvolite.
Zahvaljujem. Evo povreda čl., 238. opet ste krivo naravno razumjeli, ne čudi nas. Vidite mi nismo govorili ni o kakvim mladima, govorili smo o malo starijima i o onima koji obnašaju javne funkcije. E sad da vi nekog simpatizera i tu težinu uspoređujete sa onime što kaže premijer, to govori samo o tome kaj vi mislite o svom premijeru.
Kolegice Benčić treća opomena ne možete više sudjelovati u raspravi.
Ali ajde držimo se ujednačenih kriterija, ako zagovarate korektno ophođenje onda i vi morate biti prvi koji na tome, na tome inzistirati.
Kolegice Borić izvolite.
Pa g. predsjedavajući voljela bi da se onda to držite jednako i kada govore ovi vaši ako ovdje već postoje takve podjele. Naime, gospođa Burić može si dopustiti da govori o sektama, ovdje se govori ko kako mlade svoje, pa mi za razliku od vas svoje mlade koji pišu što pišu dok još uvijek ima slobode po društvenim mrežama mi ne, mi ne govorimo što ljudi moraju raditi za razliku od vas niti smo odgovorni …
…/Upadica predsjednik: Kolegice, kolegice Borić …/…
… kako reagiraju eventualno ljudi koji su na mrežama.
… jako mi je drago da tako i na taj način govorite jer se razotkrivate do kraja. Vama je dozvoljeno sve, a drugima samo ono što vi odredite da je dozvoljeno. To ste mi rekli. To ste, mi nikoga ne, ne mi ne radimo na taj način. To radite vi. Vrlo često odvodite one koji vas slijede u ekstreme i to se vidi iz …
…/Upadica se ne razumije./…
… da da, šta je vama, šta je vama, da, da itekako.
Kolegice Borić još jednom ponavljam vi biste htjeli određivati drugima što smiju, a sebi dozvoljavate sve. Evo kraj to… kraj ove izjave stojim.
Kolegice Kekin izvolite povreda Poslovni… ne prvo je kolega Bulj, izvolite, izvolite.
Hvala lijepo.
Evo ja bi dalje pitao premijera jer je povrijedio Članak 238., zbog čega nije dao odgovor? Zbog čega Hrvatska nije jednakopravna? Zbog čega sad premijeru odlazite? Pričekajte Zvonimir Troskot će vam citirati i dati video što je kazala vaša europska eurozastupnica Zovko. Sačekajte jedno vrijeme, nemojte bižati. Hrvatskoj triba suverenistička politika a ne globalistička.
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj to …/…
Vi ste ukidali kune i ukinuli pola Hrvatske.
Kolega Bulj nije to povreda Poslovnika, dobivate opomenu.
Kolegice Kekin izvolite, povreda Poslovnika.
238., dakle po ne znam koji put dozvoljavate si da beskonačno govorite sa svoje pozicije. Istodobno imate potpuno neujednačene kriterije kad recimo netko kaže da je HDZ kriminalna organizacija reagirate, kad se nekom drugom …
…/Upadica predsjednik: Ne, ne./…
… kaže da je sekta ne reagirate dapače tvrdite da da da jesmo sekta. Tvrdite da mi odvodimo ljude u ekstreme vi koji sa službenih stranica i čiji premijer smišlja ono odvratne nadimke za članove opozicije. Vi govorite nama koji čitavo vrijeme pristojno govorimo da odvodimo ljude u ekstreme.
…/Upadica predsjednik: Kolegice, kolegice Kekin …/…
Dakle, ja nisam vašeg premijera nazivala…
…/Upadica predsjednik: … evo vrijeme je …/…
… jugovolkerom, reperom, skecherom, stokerom itd. što je ono što vi cijelo vrijeme radite.
Kolegice Kekin vrijeme je isteklo dobivate opomenu.
…/Upadica Ivana Kekin: Pa i vama je isteklo pa ste svejedno govorili./…
Kolegice Kekin ja sam predsjedavajući koji mora voditi računa o redu na sjednici. Dakle, pogledajte broj opomena koji su dobili zastupnici vladajuće većine i broj opomena koji ste dobili vi iz oporbe i vidjet ćete da je vjerojatno veći broj opomena dobili su kolege koji su iz vladajuće većine.
Što se tiče jezika koji se ovdje upotrebljava puno grublje formulacije dolaze od strane oporbe prema vladajućima posebno prema predstavnicima Vlade. Sami ste nazvali, iskoristili i koristili jedan izraz koji ja ne opominjem, puštam. Isto tako kad vi dobijete nešto ružno i tada pustim, a tek kad procijenim da nešto izlazi sasvim izvan okvira onoga što prihvatljivo tada reagiram.
Dakle, vi ste toliko toga znali ružnog reći o vladajućim, vladajućoj većini pa niste dobivali nikakve, niste dobivali opomene.
…/Upadica se ne razumije./…
Pa gotovo nikada, za izgovorenu riječ vrlo rijetko sam davao opomenu. Opomene dajem kada koristite povredu Poslovnika. Danas sam čuo i vidio da je jedna zastupnica pozvala da se manje koristi povreda Poslovnika, to mi je jako drago za čuti pa ja apeliram na sve da ne zloupotrebljavaju povredu Poslovnika. Imat ćemo puno kulturniju raspravu jer je i danas do glavnih svađa i prijepora dolazilo upravo zbog povrede Poslovnika. Evo toliko.
Kolegice Miloš, izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora vi ste legitimno izabranu od strane građana političku opciju prozvali da šire ekstremizam. To je vrlo ozbiljna optužba i mislim da ste grubo zloupotrijebili svoju funkciju predsjednika sabora, institucije koju predstavljate i mislim da se trebate u najmanju ruku ispričati zbog toga.
Danas je jedna od zastupnica ili zastupnika optužila predsjednika Vlade za diktaturu. Se sjećate toga? Da li se sjećate toga? Samo malo da li se sjećate toga? Da li sam ga, da li sam opomenu tog zastupnika ili zastupnicu? Nisam ga opomenuo, pa tako onda, pa tako onda nemojte očekivati da opominjem drugu stranu. Nevjerojatni ste kako ste, nevjerojatno kako imate dvostruke kriterije.
…/Upadica se ne razumije./…
Ali ja nisam upozorio ni toga koji je izgovorio to što je potpuno neprihvatljivo. Dobro, ja vas sad pozivam da se smirite. Ne znam zašto sad ponovo, samo malo kolegice i kolege, samo malo. Što ste vi toliko osjetljivi kada vam se kaže da vodite nekad svoje članove u ekstreme? To vas smeta?
…/Upadica se ne razumije./…
Vi ponekad idete u ekstreme u smislu ideologije i ja se slažem s time kao što vi mislite, pa da, kao što vi mislite da neke druge opcije idu u ekstrem tako ja mislim da vi idete nekad u ekstrem.
…/Upadica Miro Bulj: Daj nije ovo kokošinjac malo se smirimo i idemo dalje./…
Dobro, ajde 7 sati je, dobro. Ovako molim vas sada da stanemo, molim vas da stanemo, imamo još 3 povrede Poslovnika pa ću evo pustiti kolegu Herman, kolega Živković, kolegica Kekin pa vas molim da završimo onda.
Izvolite.
Članak 238. ja bih sve nas ovdje podsjetio da je, su mnogi od nas ovdje i zastupnici u Gradskoj skupštini Grada Zagreba pa bi malo naše kolegice iz stranke Možemo! podsjetio kako se tamo vodi sjednica i kako bi za ovakav narativ već svi vi po kriterijima gradske skupštine koji vam očito odgovaraju, a tu vam to ne odgovara kada ste u manjini izletili van sa sjednice. Pa nije se jedanputa dogodilo da sam ja izletio van sa sjednice za puno manje …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Kolega Herman hvala vam lijepa, ali to nije povreda Poslovnika dobivate opomenu.
Izvolite kolega Živković.
Isključite se kolega Herman.
238., kolega Herman da je vama sa pozicije predsjednika skupštine, predsjednik skupštine rekao da ste ekstremistička stranka i koristio tu poziciju da bude ultimativni arbitrar ja mislim da biste vi sami pokupili sa te sjednice jer tako nešto je nedopustivo u demokraciji i ja molim ovim putem predsjednika sabora da nam se ispriča.
Hvala.
Dakle, naravno da se, naravno da se neću ispričati jer ja nisam rekao da ste ekstremistička stranka nego da ponekad vodite svojom politikom pojedine članove u ekstrem, pa pogledajte što vaša mladež objavljuje na TikToku i onda se vi ispričajte nama i onima kojima ste takve sadržaje namijenili. Dakle, nemojte osuđivati druge prije nego što ste vidjeli to ili ste možda vidjeli pa se s time slažete što je onda još gore.
Izvolite kolegice Kekin.
Dakle 238., ponavljam zloupotrebljavate svoju funkciju predsjednika sabora. Dakle, pogledajte što vaša stranka objavljuje na svojoj službenoj stranici na TikToku pa se onda ispričajte. Isto tako ne možete kao argument da vi nama govorite da smo ekstremisti koristiti nešto što navodno osuđujete da je došlo od nekog sasvim drugog iz ove sabornice. Dakle, ta logika vam uopće ne funkcionira, a čitavo vrijeme zloupotrebljavate svoju ulogu za kojom danas ovdje sjedite.
Kolegice Kekin ne zloupotrebljavam svoju ulogu nego samo zadužen za održavanje reda na sjednici i nastojim maksimalno objektivno voditi sjednicu, a provjerite statistiku pa ćete vidjeti da li je to tako ili nije.
Došli smo do kraja ove rasprave. Želi li izvjestiteljica odbora uzeti riječ Odbora za europske poslove ne ili da? Želite, izvolite kolegice Miloš.
Poštovane kolegice i kolege Odbor za europske poslove je na 9. sjednici održanoj 14. siječnja 2025. raspravljao Izvješće predsjednika Vlade RH o održanom sastanku na vrhu EU i Vijeća za suradnju u Zaljevu i sastanku Europskog vijeća u listopadu 2024. koji je predsjedniku sabora dostavio predsjednik Vlade aktom od 31. listopada.
Odbor je isto tako raspravljao o Izvješću predsjednika Vlade RH o održanom sastanku Europskog vijeća 19. prosinca 2024. i sastanku na vrhu EU – Zapadni Balkan 18. prosinca 2024., a koje je predsjedniku sabora dostavio predsjednik Vlade aktom od 9. siječnja 2025.
Odbor za europske poslove na temelju nadležnosti iz Članka 65. Poslovnika Hrvatskog sabora predmetna je izvješća razmatrao kao matično radno tijelo u objedinjenoj raspravi. Izvješća je Odboru za europske poslove predstavila ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova je među temama sastanka istaknula Ukrajinu, migracije, stanje na Bliskom Istoku te osobito politiku proširenja EU s naglaskom na napredak pojedinih država kandidatkinja na putu prema članstvu što je bila naravno i tema prosinačkog sastanka na vrhu EU Zapadni Balkan.
U objedinjenoj raspravi članovi odbora su se između ostalog izrazili zanimanje za pitanja izgradnje južne konekcije prema BiH, dakle južne plinske konekcije prema BiH, stavove drugih država članica prema napretku u pregovorima država kandidatkinja za članstvo u EU, posljedice sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i zemalja Mercosura kao i za obrambena i sigurnosna pitanja.
Nakon provedene rasprave odbor je s 8 glasova za i 3 glasa suzdržana odlučio predložiti Hrvatskom saboru da zaključkom prihvati izvješće predsjednika Vlade o održanom sastanku na vrhu EU i Vijeća za suradnju Zaljevom i sastanku Europskog vijeća u listopadu 2024.
Istim brojem i odnosom glasova, dakle 8 za, 3 suzdržana predložili smo saboru da zaključkom prihvati Izvješće predsjednika Vlade RH o održanom sastanku Europskog vijeća 19. prosinca 2024. i sastanku na vrhu EU – Zapadni Balkan 18. prosinca 2024.
Zahvaljujem.
Hvala lijepo.
Otvaram raspravu na, prvi na redu su zastupnici MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića kolega Troskot i kolega Bulj.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, evo očekivao sam gram hrabrosti od premijera države da ostane ovdje i da se suoči sa činjenicama jer je lagao javnosti jer je rekao da to gospođa Zovko nije izrekla u Europskom parlamentu kada je ispitivala Kaju Kallas koja je sada postala visoka predstavnica za vanjske poslove pri EU.
Prilikom postavljanja pitanja sad citiram. Poštovana gospođo Zovko, evo mi ćemo s poštovanjem se odnosit prema našim političkim protivnicima je izrekla slijedeće. Izazovi s kojima se Ukrajina suočava u svojoj ambiciji da se pridruži EU odjekuje priči koja je započela na Zapadnom Balkanu '90.-tih godina Hrvatska i ide dalje, ona je geopolitički, prostorno i zemljopisno determinirala odnosno definirala prostor Hrvatske i danas, jer ona nastavlja dalje Hrvatska kao prostor Zapadnog Balkana.
Ako vi poštovana gospodo iz većine želite bit Balkanci samo izvolite, ali ovdje gospodin Jandroković i premijer države su lagali jer ovo je samo trebalo izguglat odnosno mogla im je čak i poslat gospođa Zovko pa da kaže šta je postavila pitanje prilikom ispitivanje, ispitivanja osobe glavne za vanjsku politiku u EU.
Nama u Klubu MOST-a je iskreno, a tko možete si pogledati na engleskom jeziku kako je formulirano pitanje. Žao nam je gospodina Plenkovića da nije postao visoki predstavnik pri vanjskim poslovima u EU jer bi se spasila Hrvatska. Žao nam je, evo iskreno nam je žao da to nije postao jer bi se spasila RH. I mi smo samo očekivali da će evo ostati do kraja i suočit se sa ovim šta je rekla njegova europarlamentarka a sukladno Ustavu RH bilo kakvu pa čak i retoričko odnosno kategoričko takvo svrstavanje Hrvatske u Zapadni Balkan je sukladno duhu Ustava neustavno i kako god da vi to interpretirali imate izjavu na njenim stranicama, na stranicama Europskog parlamenta, pa onda istražujete.
Što se tiče samog premijera, u svom izvještaju kaže da treba sustavno radit sankcije prema Rusiji, a sustavni kršitelj sankcija prema Rusiji nisu ni manje ni više nego premijer države i ministar vanjskih poslova Grlić Radman. O čemu se radi? 2014.g. izjavu dakle o sankcijama prema Ruskoj Federaciji iznosi Europska komisija zajedno sa uredbama i to možete nać na internetu, koja nikada nije povučena, 2014.g..
2022. odlazi Grlić Radman u Rusiju i poziva, to malo ljudi govori, Putina, znači 2014. postoji odluka i izjava u EU koja već tada uvodi sankcije Ruskoj Federaciji, a unatoč tim sankcijama imate ministra Grlića Radmana koji odlazi kod svog kolege Lavrova i zove, naglašavam, Putina u RH. Ne samo Putina nego i ministra unutarnjih poslova, ministra vanjskih poslova itd.. Postavlja se pitanje, jel je to poziv otišao samoinicijativno od strane ministra vanjskih poslova g. Grlića Radmana ili je to bilo po nalogu Plenkovića i da li je to pozitivan ili negativan učinak šta je napravio. Pozitivan sigurno za premijera, a znate zašto? Jer se upravo ta vijest nalazi na službenim stranicama Vlade RH, a ništa takvoga ne može proći da cenzuru fekt-čeking odradi ni manje ni više nego diktator nad diktatorima premijer Plenković koji kada ga se treba suočit sa činjenicama onda pobjegne iz HS na isti način kao što je pobjegao na predsjedničkim izborima gdje mu je hrvatski narod poručio plebiscitarno 75% poražen si i kada se treba suočit sa činjenicama onda pobjegne zajedno sa svojim suradnicima.
Vezano za Zapadni Balkan kojeg je eto gđa. Zovko kategorički nas svrstala unutra, retorički i kategorički nas definirala kao Zapadni Balkan. Postavlja se pitanje što je Zapadni Balkan? Terminologija koja se u vašem dokumentu kojeg prezentirate, ovaj tehnički dokument, pojavljuje 145 puta. Ako postoji g. Grlić Radman, Plenković i ostali kreatori ovoga, ovoga izvještaja Zapadni Balkan, gdje je istočni, gdje je Sjeverni Balkan, gdje je Južni Balkan? Znači nije dosada poznata činjenica bila jel je on na saslušanju Kaje Kallas …/Govornik se ne razumije./…Željane Zovko se može saznat kada je Hrvatska dio Zapadnog Balkana. To je kršenje ustava, pa bi zato s obzirom na citiranu stavku ustava i s obzirom da je to tako važan pojam, pa ga se toliko puta spominje u izvješću, valjalo znati što je to. Što je Zapadni Balkan, koje su granice, gdje počinje, gdje završava? Ovaj dokument je ogledalo poraznosti Plenkovićeve vanjske politike, totalno promašeni prioriteti, pogrešna pozicioniranost kao što smo rekli u suvremenim geostrateškim i geopolitičkim okolnostima u svijetu, cijenu bi mogli platit svi Hrvati budući da je na kocki za ono za što su Hrvati ginuli. Dakle pitanje Bosne, Hrvata u BiH je vanjskopolitičko i unutar, unutarpolitičko pitanje par excellence.
Zapadni Balkan kao što smo rekli se spominje 140 puta, a BiH odnosno Hrvati u samo dva navrata. Jedan je pristup BiH europskim integracijama i Južna interkonekcija. E sad, pustili ste Hrvate u BiH niz vodu. Da je tako ponajbolje govori činjenica kako se premijer hvali, a predstavnici njegove sestrinske stranke iz BiH s predsjedavajućom vijeća ministara Borjanom Krišto potpisuju ideju, citiram: zajedničkog regionalnog tržišta u sastavu Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i BiH, pitanje je jel je i Kosovo unutra. Ne samo da su potpisali i podržali ovu ideju sestrinske stranke su se obvezali da to bude ključan uvjet pristupa ovih zemalja u EU integracije. Slijedeći korak je ako je vjerovat Ursuli von der Leyen, citiram: partnerstvo u području obrane i sigurnosti jer svi dijelimo istu povijest i istu sudbinu, kraj citata.
E sad, nakon što netko definira terminologiju Zapadnog Balkana volio bih da jasno kaže kada i gdje su se Hrvati u BiH i Hrvati općenito kada smo pristali biti dijelom regionalnog tržišta i nadalje, kada smo uopće pristali biti u partnerstvu sa zemljama u sferi obrane i sigurnosti.
Premijer se nedavno u saborskim klupama hvalio dobrim odnosima sa Christianom Schmidtom, visokim predstavnikom koji je govorio, citat: da je zadovoljan smjerom u kojem ide Schmidt u kontekstu nametnutih reformi, ustava po pitanju funkcioniranja Doma Naroda gdje će se ponovo citat: ukinuti određene diskriminacije koje su frustrirale hrvatski narod, kraj citata. Zašto je to bitno spomenut? Iz razloga što je kontekst južne interkonekcije koji se spominje u izvješću najbolji dokaz poraznosti Schmidtovih nametanja kada su interesi hrvatskog naroda u pitanju. Naime, Zakon o Južnoj interkonekciji je u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH donesen bez ijednog glasa zastupnika iz reda hrvatskog naroda. Dana 16.1. odnosno sutra taj isti zakon će biti na sjednici Doma Naroda i ukoliko tamo prođe bit će usvojen kao takav. Nažalost, Klub Hrvata u Domu Naroda ne može povuć pitanje vitalnog nacionalnog interesa zato što je to pravo Christian Schmidt svojim nametanjem, o kojem se premijer pozitivno očitovao, ograničio na samo jedan uži krug društvenih sfera, vama za informaciju to je tzv. katalog vitalnog nacionalnog interesa.
Ostali dio ću prepustit sada kolegi Bulju, pa ću onda u pojedinačnoj raspravi.
Kukavički je premijer otišao zato što se nije htio suočiti sa činjenicama o zapadnom Balkanu. U izvješću, kolega Kukavica, 180 puta se spominje zapadni Balkan. To danas govorimo na dan kada je Hrvatska međunarodno priznata, svi mi koji smo imali prihodu uzeti pušku prije toga i braniti, stvarati domovinu u to vrijeme ili živjeti u Hrvatskoj, na nekom drugom radnom mjestu, znamo šta znači ovaj dan. Ali zapadni Balkan, da se toliko puta spominje i da HDZ-ova eurozastupnica toliko puta spomene Balkan, to je katastrofa, to je izdaja svih izdaja.
Čak kršenje Ustava, to je njoj na dušu, nego odakle pravo nekome pljuvati po mrtvim kostima hrvatskih branitelja, prema onima koji su 9 stoljeća sanjali san o slobodnoj Hrvatskoj i stavljati Hrvatsku u kontekst zapadnog Balkana ili bilo kakve druge asocijacije. Dosta je vanjska politika nanijela štete, nema premijera, ovdje je i ministar Grlić, hrvatskoj državi.
Najprije smo ušli u eurozonu ušli nespremni, pa smo onda .../nerazumljivo/... ukinili kunu, a uveli euro, vidite što se događa u Hrvatskoj. Najveća inflacija, najveće cijene unutar EU, poglavito prehrambenih proizvoda, a ovdje premijer dođe i štiti interese Bruxellesa kao suradnja Europe sa trgovinska razmjena sa drugim državama. Šta ima od toga hrvatski seljak, hrvatski poljoprivrednik, hrvatski poduzetnik? To je pitanje.
A ne suradnja EU sa drugim državama van EU. Što Hrvatska ima od toga? Zbog čega je u Hrvatskoj 3 puta skuplji prehrambeni proizvod nego u državama gdje se proizvodi, gdje se prodaju u trgovačkim lancima, gdje je vlasnik unutar EU? Mi im smo porobljeni. Nismo jednakopravni unutar EU, to je problem.
Nismo jednakopravni. Pa kako banke mogu imati najveće dobiti u RH i te dobiti izvlačiti, musti džepova građana, ne ulagati u Hrvatskoj, a ti ljudi koji rade, Hrvati u tim bankama imaju manje plaće, također 3 puta nego u bankama, odakle te, država gdje ti, dolaze te banke. Tako i teleoperateri. Najveću dobit imaju u RH. Najveću. 41% dobiti Deutsche Telekom. Em smo im dali besplatno našu infrastrukturu koju su naši očevi i vi stariji plaćali, sada je u vlasništvu njihovome, em imamo najveću dobit imaju u RH.
Ne, pa .../nerazumljivo/... jesmo mi jednakopravni unutra EU, to se postavlja pitanje? Jednakost hrvatskih građana, naših trgovkinja, naših sestara, majki, rodica, susjeda koje rade u trgovačkim lancima, stranim, zašto nemaju isto kao, iste plaće i uvjete kao u zemljama odakle dolaze ti trgovački lanci? Nebitno Austrije, nebitno Njemačke, to je pitanje. Nego samo muzu novac.
Gdje je tu hrvatski seljak, poljoprivrednik hrvatski trgovac, gdje je hrvatski brodograditelj tu nego kad smo ušli u EU na kolinima, najprije smo tribali pohapsit sve generale, uhitit, locirat, transferirat, isporučit gore, procesuirat, to je bilo gadljivo.
Pa smo im morali pogodovat da smanjimo brodogradnju, pa poljoprivredu. I na kraju kad dođe na koncu, na kraju konca, kad vidimo što se događa, ministre, kad nema premijera. Što se događa s vanjskom politikom, recite mi? Ilegalne migracije, kako vi branite izjavu povjerenice za Mediteran koja kaže da u ovom zamjeni stanovništva, da mi imamo demografsko rješenje? Vaša gđa iz HDZ-a, da je rješenje uvoz mlade radne snage iz sjeverne Afrike i Bliskog Istoka.
Dok je 500 tisuća ljudi otišlo, e to je bio referendum, nije vam Zoran Milanović dobio izbore, ne, Zoran Milanović nema tu težinu. Nitko nema tu težinu. To možda ima prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, to je bio referendum protiv ove politike. Referendum oplakanih majki koje su svoje dicu poslali. Oplakanih trgovkinja koje imaju 3 puta manje plaće.
Bolesnika koji čekaju u redovima zbog pljačke, masona ministara, povezanih sa srpskom mafijom jer nemamo dijagnostičke uređaje. Okupacija cilog sustava koji funkcionira. E to su problemi. To je vanjska politika, interes suverenističkih hrvatskih građana i hrvatskog naroda.
A ne Bruxellesa i …
.../Upadica: Vrijeme./... briselskih činovnika.
Hvala.
Hvala. U ime izvjestitelja, potpredsjednik Vlade Gordan Grlić Radman, izvolite.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče, evo imao sam mogućnost dati u obrazloženju na kraju, na kraju, međutim, g. Troskot puno toga je rekao što jednostavno je teško zapravo i zamisliti da možete čuti, ja sam mislio, g. Troskot, vi ste imali dosta lucidnih nastupa i nekad ste me znali ugodno iznenaditi sa vašim, vašom argumentacijom nekog problema, nekog pitanja, ali ovdje zapravo toliko se fokusirati i uložiti zapravo napor da se nešto prikaže drugačije nego što je. Ja jednostavno to ne mogu razumjeti koja je to snaga želje, koja je to energija da se dokaže nešto što je apsolutno netočno čak i gospođa Željana Zovko se čudi, šokirana je čak i objavila je svoj tweet gdje je šokirana količinom laži i mržnje koju Troskot itd., itd. širi.
Pitanje Zapadnog Balkana, o čemu vi govorite gospodine Troskot? Kakav Zapadni Balkan i kakve veze ima Hrvatska sa Zapadnim Balkanom? Niti je Zapadni Balkan politički ispravan niti je to geografska točno ispravna činjenica, ali mi možemo govoriti o Zapadnom Balkanu koji je prihvaćen kao jedan politički proces zemalja koje je, to je kompozicija od 6 zemalja koje imaju ambiciju ući u EU. Taj termin je prihvaćen. Kako god u jednom trenutku kad jedna zemlja uđe u EU onda više nije u tom političkom procesu Zapadnog Balkana. Prema tome, to trebate tako isto promatrati.
I drugo, govoriti o predsjedniku Vlade kao što ste vi govorili to se jednostavno ne može samo tako odšutiti ili zapravo biti indiferentan, da vi kažete da je on diktator i da bi se Hrvatska spasila. Pa što se vas tiče vi ste već davno izgubljeni, prema tome vas ne treba spasiti, ali prava je sreća da hrvatsku državu vodi Andrej Plenković na način kako on to vodi sa svojim znanjem i umijećem. A koga biste vi ponudili gospodine Troskot? Prema tome, nemojte se zanositi nekakvom mišlju da bi netko drugi trebao. Uostalom u travnju mjesecu prošle godine pokazalo se kome je hrvatski narod, hrvatski građani kome su dali povjerenje.
Prema tome, možete vi ovdje, ovako ste govorili prije godinu, dvije, tri, uvijek dođete s nekom temom koju negdje čujete a nedovoljno, nedovoljno istražite onda ne artikulirate i isto ovdje neartikulirano predstavite. Kao što isto spominjali ste nepovezano Berlin i svećenici, nešto ste htjeli meni isto spočitnuti onda kasnije kad ste shvatili zapravo koliko je to besmisleno koliko nema uporišta onda ste odustali od toga kao što ćete odustati i od ovih objeda koje ste, koje smo danas čuli.
Pitanje diplomacije je pitanje rada, suradnje, građenja mostova. Govorite o odlasku u Rusiju, pa ja sam 16. siječnja '22. bio da u Rusiji u službenom putu, a već dan nakon mene je bila ministrica vanjskih poslova Njemačke, a nakon nje desetak drugih ministara i nakon agresije na, na Ruske Federacije na Ukrajinu bilo je i premijera i predsjednika koji su išli. Išli su tražiti mir kao što i danas se ulažu veliki napori kako bi postigao se mir.
Ako se vi mislite baviti politikom aktivnom kao u izvršnoj vlasti pa vi morate biti stalno u akciji, a zapravo vi danas ste se pripremili kako biste evo učinili kompromitirali, difamirali itd. hrvatsku Vladu, hrvatskog premijera, hrvatskog ministra vanjskih poslova. Govorite o vanjskoj politici, ništa o vanjske politike danas nisam čuo ni od koga ovdje osim difamacije, govora mržnje i svih onih oblika diskriminacije dužnosnika iz javnog prostora, ali to vam ne može uspjeti. Gospodo draga mi smo pobijedili na parlamentarnim izborima u travnju mjesecu, pobijedili smo u lipnju na europskim izborima čekajte još 3 i pol godine.
Hvala lijepa.
Hvala potpredsjedniku Vlade.
Za repliku se javio kolega Miro Bulj, izvolite.
Ministre u izvješću 145 puta se spominje Zapadni Balkan, u izvješću i to je vaša kolegica Zovko rekla sve šta imamo znači dobit ćete video zapis da vidite. Pa vi ste bili kod Lavrova što se tiče međunarodne politike i njemu ste pjevušili. Pa vidite problem Hrvata južna interkonekcija šta vi ne reag… Hrvata u BiH, vi ste porijeklom tamo što se ne uključite. Hrvati su izolirani tamo, obespravljeni, ostavljeni.
Ilegalne migracije, granica vam je šuplja kao sir, kao sir, vraćaju nam teroriste iz Švicarske, Njemačke da ovdje slobodno odaju i to je ministar priznao.
Ukidanjem kune što se dogodilo, uveli ste euro, ušli smo u Eurozonu, inflacija. Najveća inflacija u EU ikad u povijesti. Jesmo li to hrvatski narod zaslužio? Jel to vanjska politika? Pa čije interese vi branite? Koji su vaši interesi?
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
Jel interes hrvatski, hrvatskog seljaka, hrvatskog poljoprivrednika …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… hrvatskog radnika ili Bruxellesa?
Odgovor na repliku.
Što se tiče Hrvata u BiH ja mislim da imam više iskustva, a više i aktivnosti a više i znanja o njihovom položaju i ako se netko brani doista kako bi se njihov položaj popravio to je ova Vlada, to je premijer Plenković i svi ministri. A kada je u pitanju Hrvata i vi znate onu pjesmicu Buljan Vice ne plaši nam dice potirat će te Lovre iz šumice. Miro Bulju ne plaši nam, ne plaši Hrvate nećemo glasovati za te.
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Miro Bulj, izvolite, to će vam biti treća.
Mikrofon.
Povrijeđen je, onda vrati vrijeme ako može, ako nije.
Ministar je povrijedio Članak 238. citirajući nekakve pjesmice ko Lavrovu o Miru Bulju, Vici Buljanu ne znam o kome. Nije ovo pokušaj poljupca onaj koji ste vi pokušali napraviti i osramotili Hrvatsku van bontona, van ponašanja jednog ministra naše države.
Mi govorimo ovdje o vrlo bitnim stvarima, o jednakopravnosti Hrvatske unutar EU i hrvatskog naroda unutar BiH. Tu smo mi na dnu dna…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…Hrvatska je u teškom položaju…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… i to narod zna i …/Govornik se ne razumije./…
Slijedeća replika kolega Zvon…, ovo vam je treća opomena.
Za slijedeću repliku se javio kolega Zvonimir Troskot, izvolite.
Poštovani ministre, meni je jako žao šta vi ne pratite što rade vaši ljudi po misijama vani, meni je jako to žao, znači ponavljam, iznenađuje me vaša reakcija. Izazovi s kojima se Ukrajina suočava u svojoj ambiciji da se pridruži EU odjekuje priči koja je započela na Zapadnom Balkanu '90.-tih godina, ona je definirala ovaj cijeli prostor kao Zapadni Balkan, geografski, geopolitički, prostorno i zemljopisno Zapadni Balkan ne postoji, to je točka broj jedan. Točka broj dva, mi nemamo, nemamo mi veze sa vašim pjevanjima Lavrovu, istraživanjima njegove duboke Dostojevski duše, mi nemamo veze s tim i njegov pokušaj poljupca i sve šta ste tamo, vi ste Putina pozvali u RH vrlo vjerojatno po naputku g. Plenkovića.
A vezano za vašu vanjsku politiku najbolje pokazuje Šibenik gdje ste vi imali svoj noćni govor o hrabrosti, o mudrosti gdje nit znate šta je hrabrost, nit znate šta je mudrost, a otpravnici, a otpravnicima vode ambasade umjesto veleposlanici što je van duha ustava RH.
Vrijeme, hvala.
Odgovor na repliku.
Dobro, vidim da pokušavate biti učeni i to je dobro kada nastojite biti učeni, biti iskusni, ali znate onu isto grčku, grčku izjavu jednog poznatog mudraca koji je rekao da isto tako i učeni ljudi nemaju razuma.
Hvala.
Povreda Poslovnika kolega Zvonimir Troskot, izvolite.
Predsjedavajući, čl. 238., obmanjivanje javnosti.
Ovo vam je službeni podatak odnosno na Vladinim stranicama se objavljuje vaš poziv Putinu u Hrvatsku, samo mjesec dana, vi ste prekršili sankcije koje je EU donijela 2014.g. gdje je uvela određene zabrane po brojnim pitanjima Ruske Federacije. Vi ste prekršili te sankcije pozvavši Lavrova, Putina i ministra unutarnjih poslova sa otvorenim pozivom u RH da se ovdje grade…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…ponavljam, vas citiram, kulturni centri.
Hvala, kolega Troskot ovo vam je treća opomena i oduzimam vam riječ.
Za repliku se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.
Evo poštovani ministre moramo vas razumjeti, vi ste ovdje žrtvovani, ne samo vi već zapravo i onih 30 ministara što su ili u zatvoru, istragama ili gdje već se nalaze, ali nažalost svatko ko s vragom tikve sadi, kad već koristimo poslovice, zna se kako završava po staroj hrvatskoj izreci.
Očigledno je dakle po cijelom nizu onoga što radi Hrvatskoj, što radi suverenističkoj Hrvatskoj, što radi globalistički sluga, a to je Andrej Plenković kojega možemo slobodno nazvati neprosvijećenim apsolutistom, što znači da je Hrvatsku vratio u razdoblje od prije 300-400.g. jer tamo još u 18. stoljeću Marija Terezija je bila prosvijećeni apsolutist koji je razumio što znači država, što znači društvo, što zajednica kojoj pripada i puno toga je korisnog napravljeno. Sada se sve to urušava zahvaljujući prvenstveno toj vanjskoj politici gdje Hrvatska više nije subjekt međunarodnih odnosa…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i to je ključni problem Hrvatske.
Hvala kolega Jurčeviću.
Odgovor na repliku, izvolite.
Pa g. Jurčević pa mi se znamo dovoljno dugo mislim tako da, znate ono mi u špade vi, prema tome govori, govorite načelno teoretski, tako da ovaj i to nije uvjerljivo prema tome ovaj nema, nemamo uostalom i rekao vam je premijer Plenković, pa uostalom tko ima šta biti žrtvovan, pa znamo se iz Domovinskog rata, prema tome znamo tko je tko i gdje je tko bio.
A ovo što se tiče ovaj opet emotivno g. Troskot govorite Lavrov, Putin itd., pa Lavrov je bio ovdje u Hrvatskoj, u čemu je problem? Pa sudjelovao je na obilježavanju 25. obljetnice Daytonskog sporazuma, 15. prosinca 16-oga smo imali bilateralni razgovor i otvorili smo njihove konzularne prostorije u novom veleposlanstvu, dakle u čemu je problem? U državi u međunarodnim odnosima se mora komunicirati, ali to ne znači da vi sutra već nećete osuditi nešto što je kršenje međunarodnog prava. Dakle vi uvijek se vraćate na nešto, a nemate zapravo sadržaje.
Vrijeme, hvala.
Slijedeća replika kolega Ante Sanader, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre, nemojte trošit energiju uzalud jer vi znate kako kaže naš narod, ne možete gluhom dovikivat i ćoravom namigivat i ono treće neću spomenit, tako da odgovarat ovdje i trudit se odgovorit ljudima koji uopće ne govore o dnevnom redu, mi danas imamo nekakav dnevni red, da vi izlazite tu svaki put da vi odgovarate ljudima koji ne govore uopće o dnevnom redu, koji govore floskule, koji govore da bi govorili, nema smisla, 7 i po sati je, a bilo bi dobro završit ovu raspravu, tako da ajmo se kalit bez smislenih govora.
Hvala kolegi Sanaderu.
Odgovor na repliku, izvolite.
Pa evo zastupniče Sanaderu, može biti srijeda…
…/Upadica Penava: Samo malo, samo malo, jel ne želite odgovorit na repliku? Ministre?/…
…/Upadica Grlić Radman se ne razumije./…
Ne morate ako ne želite, nije…
Ne, ne, ne, hvala g. Sanaderu, on je pravilno uočio ovdje ovaj situaciju, međutim ja ga apsolutno razumijem …/Govornik se ne razumije./…ali ovdje ne mogu opet dozvoliti da se ovako blati jedan dostojan čovjek koji zaslužuje poštovanje, a to je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Prema tome uvijek ću, uvijek ću nastupiti u njegovu obranu jer nemate pravo ga bez argumenata po njemu, po njemu udarati na taj način, to nije korektno, to nije fer. Danas je proveo cijeli dan s vama ovdje, čak smo održali i uži kabinet, čovjek radi, kad biste vi radili kao što Andrej Plenković onda bi se ja vama poklonio…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
… onda bi se ja vama poklonio kada biste vi toliko radili kao što on radi.
Molim kolege da se drže reda vezano za rasprave i mehanizama koji im stoje na raspolaganju.
Slijedeća replika kolegica Dalija Orešković, izvolite.
Dakle i na zastupnika Sanadera i na sve ovo što ste vi govorili reći ću da ste došli do točke kada očekujete da mi budemo premijeru zahvalni što je došao na aktualac i što je došao u sabor braniti izvješće o njegovim sastancima na razini tijela EU. Mislim dalje od toga valjda ne ide.
A kada smo kod niskog govora, bezobraznog govora i svega onoga što je naštetilo ugledu RH i unutar naših granica ali i u svijetu je ono što ste vi govorili o opoziciji. Ako se itko ikome treba ispričati onda je to kompletan HDZ počevši od Andreja Plenkovića kojem se vi klanjate, pa klanjajte mu se i dalje, ali i on i vi svi skupa s njim svima nama morate se ispričati za to što ste nas oslovljavali sa rusofilima, putinofilima itd., itd. Time ste naštetili interesima RH i našem ugledu u svijetu.
Hvala kolegice Orešković.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Nikolina Baradić, izvolite.
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče.
Povrijeđen je Članak 238., pa ja stvarno ne mogu vjerovati da kolegica Orešković poziva nekog od nas da joj se ispriča za izgovorenu riječ. Recite mi da li ste predsjednika Milanovića pozvali da vam se ispriča jer vas je nazvao narikačom što je za mene dno dna, a da li ste se vi ispričali nama što ste nas svih nazvali bandom prokletom? Ako niste, kad ćete? Molim odgovor.
Hvala kolegici Baradić, izričem vam drugu opomenu i jednako tako na redu je odgovor na repliku potpredsjedniče Vlade ukoliko želite izvolite.
Hvala lijepa.
Odgovor je bio tu jasan čak u ime mene, a onda ću se ja prikloniti gospodinu Sanaderu koji želi da budem učinkovit i da racionaliziramo sa današnjom raspravom.
Hvala.
Hvala.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika SDP-a je kolegica Sanja Bježančević, izvolite.
Hvala.
Ministre samo jedna mala opaska na početku. Ako se već pozivate na to da se ljudi drže teme onda bi vi trebali biti prvi primjer toga. Naime, ja ću se vratiti na izvješća koja raspravljamo danas i zapravo ću samo apostrofirati neke teme koje smatramo bitnima u ovim izvješćima. Ono što ćemo svakako pohvaliti je dijalog EU i Zaljevskih zemalja i to prvenstveno u procesima uspostavljanja mira i stabilizacije na Bliskom Istoku, ali ono što moram je izraziti skepsu oko provedbu Strategije EU za Zaljev s obzirom na činjenicu da Europska komisija ovu zadaću povjerava osobi koja se u prethodnom mandatu kao povjerenica u komisiji nije iskazala niti jednim konkretnim rezultatom ili jednim doprinosom.
Produbljivanje partnerstva EU i Zapadnog Balkana također treba pohvaliti ali treba opravdano postaviti pitanje je li politika proširenja EU kao najvažnija politika EU, a tu ću isto tako podsjetiti i na mukotrpan put koji je RH prošla prema europskim integracijama pravedna upravo prema tim zemljama, dakle zemljama Zapadnog Balkana.
Osim toga proširenje na zemlje Zapadnog Balkana bi trebao biti jasan interes i RH. To naravno ne umanjuje važnost nekih drugih procesa. Ipak moram na tragu toga ovdje spomenuti i jučerašnje navode povjerenice za proširenje koja kaže da je agresorski rat u Ukrajini otvorio mogućnost za proširenje EU.
Dakle, ovdje u fokusu nije pitanje empatije suosjećanja prema onome što se događa u Ukrajini ili eventualno želje za pomoći Ukrajini već isključivo pitanje politike proširenja koja je kompleksna i čija okosnica bi trebala biti vladavina prava, a ne ono što su nekakvi geopolitički popusti što se zapravo iz njezine izjave i iščitava.
Paralelno komisija sve veći fokus stavlja na zajedničko tržište odnosno gospodarske investicije, a tek mali dio pomoći usmjerava na institucije i vladavinu prava, a nesporno je to da proces pristupanja bez obzira dakle na geopolitičke odnose i dalje mora biti utemeljen na ispunjavanju pristupnih kriterija.
Postoje oni primjeri koji pokazuju da RH mora pokazati veću ozbiljnost i odvažnost upravo na ovom pitanju. Iako premijer pokorno sluša Bruxelles i upravo je pitanje politike proširenja ono gdje može pokazati svoju angažiranost odnosno ono što on naziva citiram konstruktivnim akterom koji pridonosi jačanju europskog smjera nama susjednih zemalja. Ja ću navesti samo jedan primjer on se ne tiče bilateralnih odnosa tiče se dakle političkih kriterija za pristupanje. Konkretno zaštite ljudskih prava i sloboda i zaštite nacionalnih manjina odnosno onaj koji se naravno između ostalih odnosi recimo i na poziciju nacionalnih manjina u Srbiji, pa konkretno to može značiti i na stanje odnosno prava nacionalne hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.
Iznimno je bitno za Hrvatsku i pitanje migracija. Vrijeme za nama, konkretno vrhunac migrantske krize iz 2015. pokazao je da se EU ne zna nositi adekvatno sa većim priljevom ljudi na područje EU i zapravo je pokazalo nužnost reforme dotadašnje politike azila odnosno zajedničkog sustava azila.
Nažalost reforma ili pojačanje napora za uspostavu učinkovite humanitarne i sigurne europske migracijske politike nije napravilo značajne pomake odnosno nije napravilo dovoljnu razliku. Države članice i dalje nisu u stanju same upravljati ovim izazovom naravno unutar svojih okvira, a EU i dalje pokazuje isti nedostatak.
Kako bi mogla osigurati međunarodnu zaštitu i pomoć osobama u nevolji te istodobno održati sigurnost unutar svojih granica EU mora graditi sustav koji će biti u stanju reagirati pravodobno na sve izazove migracijskih tokova u budućnosti.
I ono što smatram iznimno bitnim je da pitanje migracija ne podrazumijeva isključivo pitanje nezakonitih migracija, a to je ono o čemu kontinuirano slušamo. Postavlja se zapravo pitanje koliko politika migracija može biti uspješna bez ozbiljnih integracijskih aktivnosti odnosno rješenja. I to iz svima poznatih razloga treba biti zapravo interes i RH i tu dolaze odgovornost i obaveze predsjednika Vlade RH kao velikog samoprozvanog europejca, a konačno ipak naslov nije dovoljan. Mi imamo malo veća konkretna očekivanja oko ovih tema od njega.
Hvala.
Hvala kolegici Bježančević.
Slijedeća na redu je u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a kolegica Dalija Orešković.
Izvolite.
Predsjednika HS Gordana Jandrokovića nema ovdje u sabornici, ali vjerujem da će mu netko od njegovih suradnika ovo prenijeti.
Prije svega želim se osvrnuti na njegovo iživljavanje danas s pozicije voditelja ove sjednice kada si je suprotno Poslovniku, kršeći sva njegova pravila i uzuse pristojnog ponašanja docirao zastupnicama i zastupnicima, uzurpirao vrijeme govora i sva ona prava koja nema, a to je upravo ono što HDZ kontinuirano radi.
Također ću reći nešto u mom današnjem slobodnom govoru jer se i na to predsjedavatelj Jandroković osvrnuo i rekao jedna zastupnica je predložila da malo manje koristimo povrede Poslovnika odnosno da malo manje zloupotrebljavamo taj institut. E pa ta jedna zastupnica sam ja, Gordan Jandroković to dobro zna i ponovno manipulira sa onim što je bilo predloženo, ono što je bila inicijativa. Inicijativa je bila da on HDZ-u predloži da HDZ odustane od onoga što HDZ ponajviše od svih nas ostalih radi, uporno provocira, uporno zloupotrebljava Poslovnik, uporno nas dovodi u situaciju da se mi nemamo s čim drugim braniti nego da onda počnemo raditi to isto što i oni rade. Pozvala sam predsjedavatelja kao čovjeka koji ima položajni autoritet, kao čovjeka koji kontrolira najveći broj zastupnika da pokaže jedan iskorak, da pokaže da su u stanju koristiti svoj položaj i svoju moć za neku opću dobrobit, a ne samo za ovaj primitivizam kojim se HDZ danas evo cijeli dan do ovih sitnih večernjih sati diči.
A sada ću nešto reći o premijeru i o njegovom Izvješću. Između ostalog danas malo nešto slabijeg raspoloženja doduše i nižeg tona, niže arogancije nego što je to uobičajeno premijer se prisjetio nedavnih političkih događanja, pa je govorio o tome tko gdje dolazi ili ne dolazi, pa je ponovno rekao da prije nekoliko godina kada je on opoziciju pozvao na dijalog da se tada opozicija nije odazvala odnosno nije otišla premijeru u Banske dvore.
Ponovit ću ono što sam ponovila tisuću puta, a to je tada bio jedini ispravni potez, čini mi se da sam prva izgovorila da opozicija nema što tamo tražiti. Naime, pravo mjesto dijaloga je HS kroz 30-tak radnih tijela koliko ih HS ima ne postoji niti jedno jedino politički relevantno pitanje o kojem se ne bi unutar HS mogli raspraviti stavovi, u kojem se ne bi mogli usuglasiti oko nekih tema od zajedničkog nacionalnog interesa i gdje se ne bi mogao postići neki konsenzus da je to Andreju Plenkoviću uopće bio cilj. Ali Andreju Plenkoviću to nikada nije bio cilj, niti će mu ikada biti, njemu je tada kada je oporbu pozivao da mu dođe u Banske dvore bilo cilj vidjeti tko mu se spreman pokloniti odnosno htio je vidjeti gdje je meko tkivo u opoziciji u slučaju da će u nekom trenu zatrebati neki novi žetoni.
Ono što je zabrinjavajuće, zabrinjavajuća je spoznaja da i dan danas nekoliko godina kasnije taj isti premijer kuka i jadikuje što tadašnja oporba nije došla na taj dijalog u sobama i sobičcima Banskih dvora i to koristi kao opravdanje svoje nesuradnje s predsjednikom države u onim pitanjima koja su im u zajedničkim dijeljenim ovlastima. Dakle podjednako se predsjednik Vlade poziva na to da je na početku ruske agresije na Ukrajinu predložio predsjedniku države Milanoviću da se tada sastane Vijeće za obranu i to tada navodno predsjednik države nije prihvatio i još uvijek, još uvijek nakon nekoliko godina te iste ruske agresije premijer tadašnje odbijanje Zorana Milanovića koristi opravdanje odnosno koristi kao razlog zašto tog sastanka Vijeća za nacionalnu obranu nema odnosno predsjednik Vlade se opetovano i uporno duri. Mi imamo premijera i predsjednika Vlade koji se duri kao dijete, kao derište, a predstavlja se kao da je utjecajan političar u tijelima na razini EU. I time dolazimo do jedne bolne spoznaje i činjenice, a to je da je glavni problem Andreja Plenkovića kao premijera, a s njim nažalost i čitave Hrvatske to što on misli da je vlast plijen, plijen koji se dijeli među ortacima, među borgovcima, među koalicijskim partnerima i drugim interesnim skupinama, dakle za Andreja Plenkovića je vlast plijen, nešto što on ima u svojim rukama i samo je to spreman dijeliti, a ne može prihvatiti koncept po kojem se bilo koja ovlast, ustavna ovlast s nekim mora podijeliti jer i netko drugi ima 50% prava na svoj stav, na svoju riječ, na svoje prijedloge, na svoje mišljenje i to je zapravo suština njegovog sukoba s predsjednikom države Zoranom Milanovićem, a ne različiti narativ ili stav oko toga treba li i na koji način Hrvatska sudjelovati u NSATU ili u EUMAM misija i to se nažalost to vidi iz onih par rezigniranih sekundi koliko si Andrej Plenković dao truda da ne odgovori na moju repliku.
Želim ponoviti da je oporba čitavo vrijeme na strani Ukrajine podjednako kao što je i Vlada. Želim reći u ime svih građana RH da sva sredstva s kojima Vlada pomaže Ukrajini to su sredstva svih naših hrvatskih građana. Stoga je njihovo pravo da putem svojih izabranih predstavnika, a izabrani predstavnici su i članovi Vlade koje naravno bira parlamentarna većina, ali i predsjednik države dakle da njihovi predstavnici dogovaraju i usuglašavaju modele i načine izražavanja i iskazivanja te pomoći, a to znači da niti Vlada, niti premijer Andrej Plenković nemaju ustavno pravo samo na svoj osobni status. Vladin narativ ili Plenkovićev narativ o NSATU ili EUMAM misiji je nešto o čemu moraju naći zajednički jezik s predsjednikom države i kompromis, kompromis. To je taj ustav kojeg Andrej Plenković kontinuirano krši jer eto njemu ne paše da postoji neko pravilo koje ga na bilo koji način ograničava, to mu smeta.
E sada, to kršenje čl. 99. st. 1. Ustava i kršenje čl. 144. st. 5. Ustava koji kaže da RH u vijeću, Europskom Vijeću predstavljaju i zastupaju sukladno svojim ovlastima predsjednik Vlade i predsjednik države, dakle to su dvije odredbe ustava koje se kontinuirano krše, praktički oduvijek i nikoga dosada to nije bilo briga, niti premijera, pa čak ni predsjednika države nije to bilo briga, niti ustavni sud ako ćemo iskreno i to onaj ustavni sud nad kojim premijer otvoreno kaže da ima kontrolu i da tu kontrolu želi zadržati, nije to zanimalo niti širu političku javnost, nije to zanimalo čak niti medije.
Od 2019.g. zagovaram da se razradi način na koji se vanjska politika sukreira i da to postane sastavni dio strategije borbe protiv korupcije jer sve dok se vlast i to najviša razina vlasti ne može natjerati da se pridržava temeljnih pravila koje se upravo i odnose na dva najviša državna dužnosnika na najvišu razinu, čitav naš sustav je falšan, porozan i ne može uspostaviti vladavinu prava na nižim razinama, niti povjerenje građana i sve je to godinama bilo ignorirano jer je vlast naravno HDZ-ova zna se vlast smatrala da nam to ne treba jer zna se njihova vlast ne želi kontrolu, a vlast bez kontrole nije demokracija i sada se to ponajbolje pokazuje.
I sve dok svijet nije ušao u krizu, sve dok se ruskom agresijom na Ukrajinu nije dogodilo nezamislivo, znate što, čak niti nama u opoziciji ovo pitanje sukreiranje vanjske politike nije bilo nešto osobito važno, nikome u Hrvatskoj ovo pitanje ustavnog grča, doslovno ustavnog grča koji nas paralizira i blokira nije bilo nešto što smo uopće komunicirali ili pokazali na bilo koji način da to želimo riješiti.
I sad ministre činim da bi to moglo postati tema tek kada to postane neko problematično unutarstranačko pitanje unutar HDZ-a. E sad zašto to mislim? Ukoliko je inzistiranje na fake news retorici o Zoranu Milanoviću kao putinofilu i rusofilu i stranom igraču jedan od uzroka poraza Andreja Plenkovića na predsjedničkim izborima jer mu građani nisu povjerovali, ukoliko je doista unutar HDZ-a nastalo nezadovoljstvo time što je sva Plenkovićeva i vanjskopolitička, ali i naša domaća nacionalna politika, pa i kadrovska politika postala samo stvar izražavanja njegove osobne samovolje i sile, dakle ako sada raste to neko nezadovoljstvo i ako je to ono što Andreju Plenkoviću možda drma stolicu onda će se dogoditi to da on kao čovjek koji je na svoju poziciju moći došao sa rečenicom da jedna stranka ne može biti talac jednog čovjeka, on će s tom istom rečenicom očito i završiti, samo što će on biti taj netko tko je zatočio i stranku i državu, a ne da je Milanović zatočio generala Kundida.
Evo za kraj reći ću da ćemo ustav morati napisati ispočetka ili ćemo barem morati ubuduće birati one političare koji će se pridržavati razumnih i pristojnih uzusa unutar postojećeg ustavnog okvira, a naravno sve bi bilo bolje da HDZ prihvati barem neku od konstruktivnih, ali doista konstruktivnih inicijativa, pa taman to bilo nešto ono banalno i trivijalno kao što je to prestanite s povredama Poslovnika, hvala.
Hvala kolegici Orešković.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika Možemo! kolegica Jelena Miloš, izvolite.
Dobar dan svima.
Poštovane kolegice i kolege, živimo u vremenu trajnih kriza, živimo u vremenu šokova, u vremenu nestabilnosti, živimo u takvom vremenu da možemo reći da se u samo nekoliko mjeseci dogodi toliko toga da nam se čini kao da smo preživjeli čitavo jedno 10-ljeće. Bilo bi jako teško obraditi sve zapravo teme o kojima smo raspravljali u ovom izvješću, u ovom kratkom govoru, međutim ipak treba reći da smo neke od njih detaljnije raspravili na Odboru za europske poslove. U ovo kratko vrijeme koje imam u ime kluba zadržala bih se na nekoliko aktualnih tema. Ono što je najaktualnije ja bih rekla je da posljednjih tjedana gledamo američkog predsjednika Donalda Trumpa kako mrtav hladan govori da želi pripojiti Kanadu, koji svojata Panonski kanal, koji govori da želi kupiti Grenland, a ako ne ide onda kaže da je spreman izvršiti ne samo ekonomski pritisak već da je spreman primijeniti vojnu silu da bi zauzeo kontrolu nad tim otokom. U isto vrijeme gledamo američkog milijardera Elona Muska kako se bez ikakvog pardona miješa u izbora europskih zemalja, kako daje podršku krajnjoj desnici na nadolazećim izborima u Njemačkoj, prijeti da će rušiti britanskog premijera prije slijedećih izbora, to je naša realnost. Usput znam da su se neki čelnici ogradili od toga i osudili takvo ponašanje, ali nisam vidjela izjave hrvatske Vlade po tom pitanju, pa bih pitala i g. Grlića Radmana, jeste li se vi suprotstavili takvom ponašanju američkog predsjednika i branili našu suverenost, kao i pravo na samo odlučivanje europskih zemalja?
Danas pred pozornicom cijelog svijeta jedan milijarder ide krojiti politiku europskih zemalja i utjecati na njihove izbore, što je najgore uspijeva mu.
Elon Musk napiše jedan tweet i doslovno se tresu europske vlade, doslovno se tresu europske vlade. Sad planira i kupiti TikTok pa će se takav trend očito i nastaviti. Pitanje je kako smo se doveli situa… u ovu situaciju koju danas imamo. Danas imamo milijardere monopoliste koji više ne samo da financiraju izborne kampanje političkih stranaka kao što znamo da su to dugo, dugo radili u Americi, ne samo da lobiraju kod tih političkih stranaka već sada direktno obnašanju vlast, direktno obnašaju vlast jer je i Musk i Tramp su dio vlasti. To je jedna sasvim nova i poprilično zastrašujuća pojava u politici. I Trump i Musk i obnašaju vlast i kupuju medije i kupuju društvene mreže i koriste ih da bi ostvarili svoje interese i da bi gomilali profit. Evo to je sustav kakav danas imamo i ono što se može sigurno reći da sustav koji danas imamo sve manje nalikuje na demokraciju, a sve više nalikuje na plutokraciju na vladavinu bogatih.
Primjećujemo i da danas još uvijek imamo onih koji su jako šokirani izjavama i Trumpa i Muska koji i dalje njihove riječi ne shvaćaju ozbiljno, koji ih često pripisuju njihovom karakteru i njihovim prolaznim hirovima. Neki ih čak nazivaju i fiks idejama. Međutim, ja mislim da njihove namjere itekako trebamo ozbiljno shvatiti. Svima kojima to dosada nije bilo jasno mora postati jasno da sve ove krize koje se u svijetu izmjenjuju iz dana u dan one nisu i one ne mogu biti slučajnost, one nisu kratkotrajne i one neće tako skoro nažalost nestati jer nažalost činjenica je da ulazimo u potpuno drugačije razdoblje globalnih političkih odnosa.
Posthladno ratovski period u kojem je vladala ravnoteža moći između velikih sila uz dominaciju zapadnih sila uz dominaciju prije svega SAD-a danas je definitivno završila. Krećemo se prema novom svijetu prema multipolarnom svijetu prema regionalnim silama i taj svijet se tek formira, a on se već sad realizira kao sve veće natjecanje među silama koje svijet ne vide kao mjesto suradnje već vide kao arenu suprotstavljenih interesa. Stvaranje takvog poretka stvara i nove geopolitičke tenzije, stvara sukobe, stvara sve veću nesigurnost koju osjećamo ali i slabi međunarodne institucije i slabi multilateralizam koji je osnova sigurnog poretka.
Dodatnu nestabilnost svjetskog poretka, osjećaj bespomoćnosti koji mnogi od nas danas imamo da ne možemo upravljati događajima oko nas dodatno je pogoršan činjenicom da smo na svjetsku pozornicu na velika vrata doveli bogataše i oligarhe kojima smo dozvolili neograničenu moć koji danas realno, realno imaju puno veću moć nego što imaju političari. Oni imaju puno veću moć nego što imaju vlade. Oni imaju moć koja ne podliježe nikakvoj demokratskoj kontroli, a ljude poput Elona Muska oni imaju toliku moć da kao što sam rekla doslovno objave jedan tweet pa se zatrese britanska ili njemačka vlada. To je ta moć koja ne podliježe nikakvim demokratskim standardima ni demokratskoj kontroli.
U takvom novom poretku otvorene teritorijalne pretenzije više nisu eksces i to mora svima biti jasno nego su nažalost postale dio političke svakodnevnice. Rusija vrši strašnu agresiju na Ukrajinu. Kina već druže vrijeme izražava pretenzije prema Tajvanu. Amerika govori o prisvajanju Grenlanda i vraćanju Panamskom kanala. To je politička realnost. To nije slučajnost i to nije eksces. Svi koji misle da je tema Grenlanda i Arktika pala s neba iznenada i ničim izazvana svim im mora biti jasno da se utrka velikih sila za Arktik događa čitav niz godina. Ona možda nije bila u fokusu javnosti ali ona itekako dugo traje i u nju su između ostalog uključena i Rusija i SAD i Kina u vrlo kompleksnim okolnostima i međusobnim odnosima. A ta utrka se odvija zato što se zbog klimatskih promjena otapa led na Arktiku, zato što se otvara prilika za nove pomorske i trgovinske rute, zato što se otvara prilika za eksploataciju nafte i minerala. Svaki od njih će reći it gost goot business, ali za nas klimatske promjene nisu baš dobar biznis. I nije li uistinu tragično da su Trump i njegovi milijarderi prije izbora uvjeravali ljude da su klimatske promjene fake news da su lažne, a da sada masovno profitiraju od tih istih klimatskih promjena dok mi ostali trpimo vrućine, suše, požare i ekstremno vrijeme. Zar to nije složit ćete se jedna zgodna slučajnost?
Svima s ekstremne desnice koje su se nekritički divili Trumpu sada mora biti jasno da Trump ne radi za njihove interese nego radi upravo protiv njihovih interesa. Jasno je da Musk podupire ekstremne desne vlade u EU ne zato što brine za te zemlje nego upravo suprotno on želi podijeliti i slabiti EU. On želi ojačati one koji slabe Europu jer želi uništiti bilo kakvu regulaciju svog poslovanja jer želi neograničenu moć jer želi povećati profit. To su čisti sebični interesi.
Isto tako svi oni unutar EU koji misle da će savijanjem kičme biti pošteđeni pa sklapaju bilateralne dilove ili se klanjaju novom kralju Trumpu možda jesu u pravu, možda će stvarno uspjeti, možda će stvarno i njih poštediti ali rizik je prevelik jer savijanje kičme srednjoročno slab dodatno slabe i svoju zemlju i slabe poziciju EU.
Europskim čelnicima sada mora biti jasno da su obnova međunarodne suradnje, jačanje suradnje među zemljama EU i multilateralizam jedino rješenje. Obnova multilateralizma mora započeti obnovom mira i zato je ključno da se ulože svi napori da dođe do prekida sukoba u Ukrajini i da dođe do trajnog mira na Bliskom Istoku.
Pozdravljam nastavak suradnje sa zemljama Zapadnog Balkana jer smatramo da će on donijeti dodatnu stabilnost u našoj regiji. Pozdravljam i jačanje suradnje s drugim regionalnim i globalnim akterima, ali podsjećam da suradnja među zemljama mora biti takva da vodi smanjivanju društvenih nejednakosti, da vodi očuvanju okoliša i da vodi zaštiti ljudskog zdravlja, a da nije vođena zaštitom profita.
U tom smislu pozdravljam donošenje pakta za budućnost koji je okvir za jačanje UN-a koji naglašava važnost multilateralizma, koji naglašava zajedničku borbu s globalnim problemima kao što su nejednakost, kao što je siromaštvo, kao što su klimatske promjene i globalni sukobi.
Reforma i jačanje UN-a ključni su koraci za postizanje globalne stabilnosti. Smatram da EU treba i mora uložiti značajne i odlučne napore da regulira i da smanji utjecaj tehnoloških divova i milijardera koji iza njega stoje i koji na najgore moguće načine utječu na europske izbore služeći se medijima, društvenim mrežama koje su kupili, a sve pod krinkom slobodnog govora. Zahvaljujem.
Hvala kolegici Miloš.
Sljedeći na redu u ime Kluba nezavisnih zastupnika je kolega Nino Raspudić. Izvolite.
Kolegice i kolege.
Životno iskustvo me naučilo da vrijedi čitati, da se isplatiti čitati i ne samo da se isplati čitati i stvari za koje se čini da su besmislene i nevrijedne čitanja jer uvijek čovjek čitajući nešto će uočiti, bilo da pročita ono što piše, bilo da uoči da nije napisano nešto što bi se očekivalo da piše nego je važno i sustavno čitati. Ja već evo petu godinu iščitavam i raspravljam u ime kluba o izvješćima predsjednika Vlade Plenkovića s ove vrste sastanaka i u tom već dugogodišnjem iščitavanju se mogu iščitati i tendencije, tendencije, promjene kurseva koje možda i više govore od samog sadržaja onoga što je napisano na prvoj interpretacijskoj razini.
U ovoj objedinjenoj raspravi najprije pred sobom imamo Izvješće o prvom sastanku na vrhu EU i Vijeća za suradnju u Zaljevu koje je održano 16. listopada prošle godine, a potom i Izvješće o redovnom sastanku Europskog Vijeća održanog dan kasnije 17. listopada. Iz cijele ove priče jasno vidimo kako EU globalno postaje sve nevažnija i nevažnija, ali isto tako i vide se neki zaokreti koji mogu ići u pozitivnom smjeru.
Ovaj prvi sastanak na vrhu bio je prilika kako piše za razvijanje bližeg partnerstva EU s Vijećem za suradnju u Zaljevu i njegovim državama članicama, to su Ujedinjeni Arapski Emirati, Kraljevina Bahrein, Kraljevina Saudijska Arabija, Sultanat Oman, država Katar i država Kuvajt. Održan je taj sastanak i nakon niza zajedničkih izraženih dobrih želja o miru, ljubavi, suradnji, održivosti i otpornosti zaključno čelnici i čelnice kako piše EU, a i Vijeće za suradnju u Zaljevu dogovorili su što? Da će se sastajati svake dvije godine te da će se sljedeći sastanak na vrhu održati u Saudijskoj Arabiji 2026. i to je sve što se o tome bitnoga može reći.
Jedina zanimljivost, da ne kažem cveba u cijeloj priči je kako stoji da je predsjednik Vlade Andrej Plenković pozdravio organizaciju sastanka na vrhu sa zaljevskim zemljama koji će doprinijeti strukturiranom dijalogu EU i zaljevskih zemalja, citiram ga, najavio da će nova povjerenica Europske komisije za Mediteran gospođa Dubravka Šuica u toj ulozi između ostaloga biti zadužena i za provedbu Strategije EU-a za Zaljev. Tu mi je kao čitatelju odmah laknulo i ne brinem se dalje za Zaljev i odnose sa Zaljevom.
Prelazimo na sastanak Europskog Vijeća 17. listopada 2024., na početku se kao i na svim ranijim sastancima raspravlja o ruskoj agresiji na Ukrajinu i kao na većini sastanaka u i na ovom dijelu sastanka Europskog Vijeća sudjelovao je predsjednik Ukrajine Zelenski koji se uvodno obratio Europskom Vijeću. Predsjednik Zelenski kako piše u izvješću naglasak je stavio na pripreme za postizanje mira do kraja 2025.g..
Čelnicima je ukratko predstavio prvih pet točaka plana pobjede, plana pobjede, ne znam na temelju čega takav optimizam, al tako piše predstavio je plan pobjede razrađenih nakon prve mirovne konferencije za Ukrajinu održane u lipnju '24.. E sad zanimljivo je da prvih pet točaka mirovnog plana se odnosi na, prva točka poziv za članstvo Ukrajine u NATO-u, to kaže Zelenski to je prva točka njegovog plana pobjede, poziv Ukrajini za članstvo u NATO-u, zatim nastavak obrane Ukrajine, daljnja isporuka vojne opreme ukrajinskoj vojsci, zaštita kritične infrastrukture i dodatno jačanje sankcija prema Ruskoj Federaciji. Zelenski je najavio da će svih 10 točaka plana pobjede, dakle još pet točka uz ove biti razrađeno do održavanja sljedeće mirovine konferencije za Ukrajinu.
Međutim, ovdje je gotovo dirljiva diskrepancija između onoga što predsjednik Ukrajine Zelenski navodi i stavlja kao prvu točku, a to je taj poziv Ukrajini za članstvo u NATO i ono što imamo dalje u raspravi u izvješću gdje svi to prešućuju, niko to više ne spominje. Dakle, čelnici zemalja EU uključujući i hrvatskog premijera spremni su za daljnju potporu naravno Ukrajini, ali nije spominjan ulazak i nikakva perspektiva ulaska Ukrajine u NATO, što se može i razumjeti jer po čl. 5. napad na članica NATO pakta je obveza i za druge da se uključe u rat. Dakle, vidimo jednu jasnu deluziju predsjednika Zelenskog u odnosu na ono što svi drugi na tom sastanku su govorili tj. o čemu nam je ovo izvješće nas informira.
Što se tiče Bliskog Istoka na ovom sastanku pozvali su na trenutni prekid vatre u Gazi i Libanonu, oslobađanje talaca, poštovanje međunarodnog prava, nesmetanu dostavu humanitarne pomoći i smirivanje situacije na Zapadnoj obali. Dobre želje za mir, stabilnost i dvodržavno rješenje. Evo izgleda večeras dobra vijest je došla da je nekakav dogovor o miru i oslobađanju talaca i zatvorenika postignut što svakako treba postaviti, ali i ovdje ako ćemo iskreno priča o dvodržavnom rješenju je priča koju priča EU, koja nema nikakav utjecaj, koju nitko ni za što ne pita, a dva glavna aktera ovoga rata to su Država Izrael i Hamas nijednu od njih ne želi dvodržavno rješenje, dakle očito je da Izrael ne želi Palestinsku državu iz svojih sigurnosnih razloga, a što želi Hamas vrlo jasno se vidi u Povelji Hamasa, dakle njihovom temeljnom dokumentu gdje jasno piše da ne žele nikakvu židovsku državu od Jordana do, do mora, dakle dvije zaraćene strane ni jedna ni druga ne želi dvodržavno rješenje nego o tome fantaziramo mi u EU iz naših najboljih želja i namjera.
Što se tiče teme migranata po pitanju ilegalnih migracija osjeti se iz ovog izvješća kako pušu neki drugačiji vjetrovi u odnosu na ono što smo vidjeli, viđali zadnjih, zadnjih godina.
Citiram, jedno od važnijih točaka rasprave odnosila se na zajednički pristup povratku, samo 20% migranata koji ne ostvaruju pravo na boravak u EU i kojima je izdano rješenje o povratka doista biva vraćeno u zemlje porijekla. Čelnici su podržali pripremu novog zakonskog prijedloga o povratku i ukazali na potrebu jačanja suradnje s državama podrijetla koji i dalje odbijaju prihvatiti vlastite državljane, kao i relevantnim agencijama EU, te međunarodnim organizacijama, a sve kako bi se pospješila razina povratka. Dakle vraćaj kako znaš i umiješ.
Dalje citiram, u raspravi je bilo govora i o inovativnim rješenjima za suzbijanje ilegalnih migracija, prije svega preispitivanju koncepta sigurne treće zemlje, kao i uspostavi centara za vraćanje izvan EU. Dakle ono nad čim se do jučer zgražavalo kao nad ekstremizmom, neljudskim pristupom, a to je da se azilanta pošalje u Ruandu ako se postigne dogovor s Ruandom, pa nek tamo čeka rješenje statusa il ovo što je Italija dogovorila s Albanijom, otići ćeš u bazu u Albaniji pa ćeš tamo čekati status, sad je to super, sad je to inovativno rješenje, tako se naziva na vrhu EU, inovativno rješenje, ono za što bi vas jučer optužili za desni ekstremizam i neljudskost prema ljudima u pokretu kako su, kako su govorili.
Ili recimo u zaključku br. 37. s istog sastanka piše, Europsko Vijeće poziva na odlučno djelovanje na svim razinama kako bi se olakšala, povećala i ubrzala vraćanje iz EU uporabom svih relevantnih politika, instrumenata i alata EU itd., itd., dakle očito je da pušu neki novi vjetrovi i po pitanju ilegalnih migracija.
Prelazim na Izvješće o sastanku na vrhu EU i Zapadnog Balkana koje je održano 18. prosinca, koji je najproblematičniji od svih izvješća koje smo dobili i redovnog sastanka Europskog Vijeća održanog dan kasnije.
Peti je sastanak na vrhu čelnica i čelnika EU i čelnica i čelnika, ovo kao drugarica i drugova, država Zapadnog Balkana održani u Briselu 18. prosinca 2024.. Na tom, na kraju sastanka objavljena je izjava iz Brisela.
E sad, sve je to teoretski u redu, međutim problem je i grijeh je političkih propusta predsjednika Vlade Plenkovića po tri točke na tom sastanku.
Prvo vezano za Crnu Goru, predsjednik Vlade RH, čitam vam što stoji u izvješću, Plenković kazao je kako su na posljednjoj međuvladinoj konferenciji zatvorena tri poglavlja, Poglavlje 7 koje se odnosilo na intelektualno vlasništvo, Poglavlje 10 koje se odnosi na medije i informacijsko društvo, te Poglavlje 20 koje se odnosi na industrijsku politiku. Dakle po njemu sve je kul i sve je u redu oko Crne Gore, a što je s Rezolucijom crnogorskog parlamenta o Jasenovcu koji je jedan ničim izazvan, potpuno neprijateljski čin prema izrazito prijateljskoj zemlji Hrvatskoj godinama? Dakle ova provelikosrpska vlast koja je trenutno u Crnoj Gori pljune na Hrvatsku ničim izazvana, daje pljusku današnjoj demokratskoj Hrvatskoj, Hrvatska nešto malo deklarativno glumi ovaj uvrijeđenost, međutim tamo gdje treba reagirati i reći gledajte s ovim ljudima na čelu nema dalje dok se ne pokažu naznake dobrosusjedske politike, a ne ovakve, ne ovisimo mi o njima nego, nego oni o nama, to je Plenković tamo prešutio ili barem u izvješću nisu naveli da je išta oko toga rekao.
Drugo, piše kako Hrvatska nastavlja zagovarati europsku perspektivu zemalja Jugoistočne Europu, posebno susjedne BiH. Novi institucionalni ciklus na europskoj razini prilika je za novi zamah na europskom putu BiH, u narednom razdoblju ključno je pitanje reforme Izbornog zakona i to je sve. Kakve reforme Izbornog zakona, je li možda onog slučaja Sejdić i Finci kojeg gura unitaristička bošnjačka politika kao tobože veliki problem Izbornog zakona gdje bi Bošnjaci uz Bošnjake i Hrvate trebali sad uvaliti u strukture vlasti još i ostale koje bi također birali Bošnjaci ili je problem Izbornog zakona preglasavanje i neravnopravnost Hrvata? To je nešto što je Plenković propustio eksplicirati ili nije stavljeno u izvješće.
I treća stvar, piše u izvješću što se tiče energetske sigurnosti u ovom dijelu Europe, Hrvatska igra ključnu ulogu u omogućavanju stabilne opskrbe energijom Srednje i Jugoistočne Europe posebice u kontekstu strateških napora EU da smanji ovisnost o ruskim izvorima energije. Sve dobro, međutim ni riječi o potpunoj zakinutosti Hrvata i područja s većinskim hrvatskim stanovništvom po pitanju Južne interkonekcije. Dakle time će upravljati korumpirana firma BH- GAS iz Sarajeva u kojoj nema nijednog Hrvata u upravljačkim strukturama i Hrvati u BiH ne bi trebali po ovome svemu imati nikakav utjecaj na važan geostrateški plinovod kojim plin iz Hrvatske prolazeći golemom dužinom kroz većinska hrvatska područja vozi plin koji nije ruski. U čemu je problem? Ne mora bit nova firma u Mostaru, nek se promijeni struktura BH-GAS-a da i Hrvati barem dio utjecaja razmjeran imaju. To je također po svemu sudeći Plenković na ovim sastancima prešutio.
I na koncu završavamo sastankom Europskog vijeća 19. prosinca prošle godine i kaže kako su predsjednici država i vlada država članica EU održali raspravu u Ukrajini o globalnoj ulozi EU-a, migracijama, otpornosti i spremnosti EU na krize, te Bliskom Istoku. Tu ni oko čega ništa novo ni konkretno nije kazao. Europskom Vijeću se prethodno opet obratio predsjednik Ukrajine Zelenski, posebno istaknuvši, citiram, da SAD-u i Europi pripada ključna uloga o okončanju rata i osiguranju pravednog i održivog mira. Nastavno na mirovni plan koji je predstavljen na listopadskom sastanku Europskog vijeća predsjednik Zelenski ponovio je svoj poziv na donošenje odluke o članstvu Ukrajine u NATO. I opet neugodna situacija nitko se na to kasnije nije ni nadovezao, ni spomenuo, ni referirao, dakle kukaj ti Zelenski i spominji ulazak Ukrajine u NATO očito od toga nema, nema ništa.
Poseban je naglasak stavljen na buduće odnose sa SAD-om imajući u vidu piše u izvješću skoro stupanje na dužnost nove administracije predsjednika Trumpa. U tom je kontekstu iznesen i prijedlog o izradi strategije budućih odnosa EU i SAD. Po onoj staroj ako ne znaš što učiniti formiraj komisiju, ova vrhuška EU je potpuno zbunjena Trumpovom pobjedom, ne zna što učiniti pa je domislila izraditi strategiju tj. iznesi prijedlog o izradi strategije budućih odnosa EU-a i SAD-a.
Dakle, u Bruxellesu ništa novo zbog ove tri problematične točke koje su izravno vezane za hrvatske interese, a koje su prešućene. To je dakle ovo što se događa u Crnoj Gori i otvoreno iskazivanje neprijateljstva ove crnogorske vlasti prema Hrvatskoj, izbornog zakona koji zakida Hrvate u BiH i južne interkonekcije iz koje su Hrvati potpuno izvlašteni ovakvo izvješće ne možemo podržati.
Hvala kolegi Raspudiću.
U ime predlagatelja potpredsjednik Vlade RH, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ovako treba vremena dok dođete, izvolite.
Hvala lijepa.
Zapravo bih zahvalio gospodinu Raspudiću na analizi ovoga izvješća ali ipak neka mi, vidim da je pitanje BiH, Crne Gore, južne interkonekcije valjda nedovoljno elaborirano ili je možda nedovoljno bilo ovaj u fokusu njegove analize. Ali što se tiče BiH ja vam upravo želim, želim vas uvjeriti kako je po prvi puta, po prvi puta je nakon višegodišnjeg rada, znači to su pitanje i izbornog zakon, pitanje svega onoga što treba se eliminirati u tom izbornom zakonu kako, kako bi se ostvarila politička participacija koja je narušena. Mi znamo to ovaj još nažalost od 2000. godine pa na dalje, ali upravo vas želim uvjeriti kako je u zaključcima Europskog vijeća upravo na naše snažno zalaganje i nekoliko zemalja čelnica EU to sam bio i rekao na pitanje gospođe Zdravke Bušić, odgovorio sa na to. Znači 17. prosinca prošle godine tamo su potvrđeni zaključci kojima se upravo Hrvatska i na naš zahtjev istaknuta referenca na konstitutivne narode u BiH. I ponovno je naglašena potreba provedbe daljnjih ustavnih izbornih reformi kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana. Znači to je utkano, to je stipulirano u taj vaš dokument Europskog vijeća.
Naravno da isto sada očekujemo, vi znate kakva je situacija u BiH. Politička elita, predstavnici svih triju naroda dakle moraju se dogovoriti, moraju uložiti napore, ali za ulazak u EU ono što mi možemo napraviti, znači možemo kao zemlja članica EU i kao susjeda i kao odgovorna supotpisna Dejtonsko-pariškog sporazuma pitanja pola položaja hrvatskog naroda to uvijek želimo emancipirati dok god to nije riješeno.
Što se tiče Crne Gore ja bih upravo rekao protivno kako to mi smo samo onako ovaj nešto deklarativno, pa mi smo upravo snažno nakon usvajanja rezolucije, pa mi smo proglasili tri osobe personama non gratama. Znači nismo, ne dozvoljavamo ulaz u RH. To su ti ljudi koji su obnašaju važne pozicije u vlasti u Crnoj Gori i predsjednik Narodne skupštine i članovi vlade jako osjetili i teško doživjeli, a naravno i to je pozdravljeno. Prema tome to je itekako važan mehanizam politički, a s druge strane vi ste vidjeli da je, naravno mi smo pozdravljamo i učinit ćemo naravno na putu Crne Gore u EU jer je to u interesu Hrvatske stabilnost, sigurnost susjedstva, ali vi ste vidjeli da od 4 poglavlja znači mi smo uskratili suglasnost za 31. koje uključuje vanjsku sigurnost i obrambenu politiku, ali i njegovanje dobrosusjedskih odnosa kao natkrovljujuće načelu u svim odnosima. I sada evo i vi ste vidjeli da smo se pomaknuli sa mrtve točke upravo ova Vlada nakon 32 godine što se nije dogodilo ništa povratak hrvatskog, Hrvatske …/Govornik se ne razumije./… vlasti, ako ste pratili će uskoro Hrvati Boke Kotorske, Crne Gore dobiti natrag. Ja sam bio 13. siječnja na Danu hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Ja sam svake godine u Crnoj Gori više puta ne znam jesu li drugi. Prema tome, ja mogu svjedočiti o onome što mi radimo.
Promjena bazena Gopčeviću vraćanje na prethodno isto tako. Spomen ploča u Morinju zloglasnom logoru je tamo. Odšteta logoraša. Povratak Hrvatskog školskog broja Jadran gdje sam ja bio prvi dužnosnik koji je stupio na palubu toga broda. Ne može, šta ste vi mislili da će taj se brod vratiti po Duhu Svetom, oprostite. Znači mi trebamo ulagati napore ali vi ne možete brod nakon što je 35 godina tamo samo tako jednostavno kad netko kaže što nam nisi vratio brod, kako trebate se dogovo… moramo se dogovorit. Mi smo samo sada sus… zemlje koje su i članice NATO-a i moramo sve u duhu dobrosusjedstva ali u skladu sa nacionalnim interesima RH.
Hvala.
…/Upadica Gordan Grlić Radman: Južnu interkonekciju ću …/…
U drugoj rundi.
U ime Kluba zastupnika kolega Andreo Krstulović Opara. Izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
I uvaženi g. ministre i uvaženi g. Lendiću, uvažene kolegice i kolege.
Neću se osvrtati na izrečeno danas ovdje od strane nekih kolega jer je ovdje bilo riječi o svemu i svačemu, a najmanje o vanjskoj politici. Tu se brojao broj spominjanja Zapadnog Balkana bacavši nekakvu anatemu na taj naziv kao da nas neko hoće ugura u Zapadni Balkan, pa je lijepo objašnjeno u nekoliko navrata da smo se mi Zapadnog Balkana davno otresli i nikad njemu pripadali nismo, još od hrvatskoga Ustava u kojemu jasno stoji u čl. 135. i bio sam ponosan biti članom tog prvog saziva kad smo donosili Ustav u kojem se izričito zabranjuje ulazak u bilo kakvu balkansku asocijaciju.
Pričati o tome cijeli dan i držati to kao novu temu sasvim sigurno je produkt nove strategije te propale stranke koja je na tome danas gnjavila i sigurno će nam puniti glavu sljedećih nekoliko mjeseci, kao što mi je potpuno jasno da plašenje ljudi raznim temama koje ne stoje, koje uopće nisu istinite ili nisu tema ovoga zajedničke rasprava o dva izvješća koja smo danas primili služe radi pridobijanja nekakvih političkih poena nimalo ne služe rješavanju problematike kojom se bavimo.
Jučer je bila sjednica Odbora za europske poslove u kojoj je lijepo predsjednica gospođa Miloš kazala da je bila kvalitetna rasprava i koja je prihvatila oba ova izvješća o kojem danas raspravljamo i sa tri glasa suzdržano u kojemu je oporba bila suzdržana. Ok, to je njihovo pravo, ali je u svome govoru i jedna i druga strana kazala da prihvaćaju nove programe Europske komisije, nove programe političkog vodstva EU i koji prihvaćaju i ovo izvješće pa mi nije jasno zbog čega ste suzdržani, a niste protiv ili biste trebali bit za. Ta jedna, neću reć licemjerje, ali nedozrelost pokazuje zapravo i ne kvalitetu današnje rasprave koja je bila razočaravajuća.
Moram priznat kolega se Raspudić potrudio doduše na svoj sarkastični način je iskazao svoje neslaganje s nekim točkama, to je njegovo potpuno pravo, ali se potrudio i lijepo je napravio jednu analizu sva četri izvješća sa dva sastanka.
Tu smo imali prigodu čuti jedan lijepi ekološki i aktivistički esej kolegice Miloš to je bilo dirljivo za slušati, ali nije bilo nikakve povezanosti sa ovim izvješćima. Na to moram reagirat.
Mi smo čuli ovdje skandalizirane novoizabranog američkog predsjednika i bogataša Muska, kao nekakvih krampusa koji će promijeniti svijet. Drage gospođe i gospodo, oni su posljedica, oni nisu samorodni zločinci kako ste ih vi pokušali nazvat, oni su posljedica jedne bolesne političke anomalije na koju niste reagirali. Sad ću vam reć na što ciljam. Kada je George Soros skandalizirao Franju Tuđmana, kada je rušio Mečiara u Slovačkoj, kad je u Srbiji dovodio one čudne predsjednike bivše farmaceute iz SAD-a, kada je kreirao politiku u Istočnoj Europi niko se od vas nije bunio. Zašto? Jer ste dobivali lovu od njih i uspostavio je sustav utjecaja bogatih tipova na provođenje politike i kontroliranje medija. I 25 godina nakon toga mi se skandaliziramo šta se s druge strane pojavljuje jedan Musk. To je ja se ne moram složit niti se slažem s nekim njegovim metodama, ali on je posljedica, posljedica vašeg nereagiranja i licemjerja političkog u kojemu imate krive potpuno krivo impostirane prioritete, dvostruka mjerila, mi možemo što njima ne dopuštamo. To je na tragu politike bivšeg i novog predsjednika Republike, mi ili oni , podjele. Tako se ne može voditi vanjska politika niti se o njoj raspravljat. Vanjska politika je prije svega pitanje konsenzusa i beskrajnih razgovora ako treba. Bolje je beskrajno razgovarat nego ratovat.
Isti taj Trump kojega napadate svojim je angažmanom i meni nevjerojatnim posizanjima za Grenlandom, Kanadom, Panamom meni je to neprihvatljivo kao demokrat i kao proceduralistu, kao čovjeku koji zna šta je multilateralizam, on sa svoje strane gura i inzistira na postizanju sporazuma kako u Ukrajini tako i na Bliskom Istoku. Današnje vijesti daju naznačiti da je dogovor između Hamasa i Izraela blizu. Hoće li on biti prihvaćen ili ne, treba pustiti vremenu. Mi svi želimo da se ti zatočeni civili oteti od strane zločinačke terorističke organizacije Hamas konačno puste. To je condicio sine qua non svega.
Puno puta smo čuli neke aktiviste ovdje u Saboru koji su tražili reakciju, osudu izraelskog režima, nisu nijednog trenutka se sjetili žrtava onih 1200 ubijenih mladih ljudi i stotina odvedenih talaca, o tome se nije spominjalo. Naravno da osuđujemo nasilje, naravno da nam je žao zbog mrtvih civila, ali i to je posljedica nekog uzroka kao što je i ova politička situacija na koju se zgražate posljedica Soroševog upravljanja svijetom.
Dakle, riječ je o dijalektici, riječ je o crnome i bijelome, o minusu i plusu, pa takva je vanjska politika, da biste vi nešto postigli morate s druge strane bit konsensualan i popustite na nekoj strani, a ne popustiti od svojih vlastitih interesa, ali biti kooperativan. Kako ćete pokazati svoju kooperativnost ukoliko ste jedna od rijetkih ako ne i jedina zemlja koja neće poslati dva časnika u Njemačku kao potpornu akciju. Vi se danas hvalite što je politika na prethodnim izborima dobila veliku potporu neslanja naših vojnika u Wiesbaden, vi ste sretni. Jedan ovdje kolega kaže stavite to na glasovanje pa ćete vidjet kako ćete biti poraženi, pa Hrvatska je poražena zbog toga jer jedna prosrpska i proruska Crna Gora šalje svoje časnike u Wiesbaden. Hrvatska ne. Moralni krah Hrvatske. Sramotni moralni krah, hrvatski krah se dogodio upravo na izostanku pomoći žrtvi Putinovske agresije, fašističke agresije koje smo bili žrtva prije 35 godina istog koncepta velikosrpskog odnosno velikoruskog. I uskraćujemo svoju simboličnu pomoć u EUMAM-u i u NSATU-u.
Tu smo imali jednoga moralista moga kolegu SDP-ovca koji je predsjednik Odbora za obranu, gospodin Bauk koji se skrivao i nije htio sazvati niti pozvati drugog čovjeka NATO-a gospodina Rugea da odbor kojemu on predsjeda koji je matični za NATO i za vojsku dođe ovdje i pred hrvatskom javnosti i hrvatskim zastupnicima objasni aspekte hrvatskog mogućeg sudjelovanja u NSATU-u pa sam to morao napravit ja iz jednog drugog odbora, Odbora za vanjsku politiku. E to je moralni krah RH i hrvatskoga naroda.
Ne znam što se dogodilo zadnjih 30 godina da smo postali citiram visokog dužnosnika Ureda predsjednika, sebični, dovoljno sebični. A gdje je tu empatija, gdje je tu kršćanski duh, gdje je tu solidarnost? Di je tu zajednička i vanjska sigurnosna politika kao temelj vrijednosti vanjske politike EU? I ovo je odmah sada moj odgovor onima koji su prigovarali što u na… što u izvješćima ovdje nisu našli nešto što bi oni htjeli čuti. Pa ne treba svaki put sve i napisati. Govorimo recimo o zajedničkoj vanjskoj sigurnosnoj politici u kojima neke zemlje Zapadnog Balkana ne sudjeluju. Tu smo ih i blokirali. Srbija nije dobila i otvorila niti jedan klaster. Zašto? Jer je nekoliko zemalja među kojima je i Hrvatska, a riječ je o zemljama prijateljicama zemalja Zapadnog Balkana kazala da usklađenje sa zajedničkom vanjskom sigurnosnom politikom Srbije nije doživjelo ni jedan pomak, nemate napred. Tri poglavlja Crnoj Gori smo pustili, ali najvažnije poglavlje, Poglavlje 31. koje regulira upravo zajedničku vanjsku sigurnosnu i obrambenu politiku nismo. Znate zašto? Iz istog razloga. Jel treba li zbog toga vikat, slavit, pravit se važan mi smo vas zaustavili? Ne, ali oni stoje i čekaju.
Sutra će povjerenica Marta Kos bit u Cetinju. Baš me zanima sa kakvim zaključcima će otići, ali će doći pitat Hrvatsku kako misli dalje pomaknuti pristup Zapadno-balkanskih zemalja EU. Bez nas se ne može. Zašto? Jer smo uspjeli sačuvati donekle nešto svoje kompetencije i nešto od svoje konstruktivnosti. Kažem nešto, jer bi ona bila potpuna da smo bili kao i svi drugi NATO-vski partneri suglasni u pomoći oko Ukrajine u Wiesbadenu itd., itd.
Govoriti o zajedničkoj vanjskoj sigurnosnoj politici možemo koliko god hoćete, međutim nažalost ovima koji su danas ovdje, neki koji su ovde govorili bilo je važnije ponašanje premijera i premijerove izmjene u njegovome raspoloženju kako je govorila jedna uvažena zastupnica, nego meritum o kojemu mi danas ovdje govorimo. Zašto sam ovo spomenuo? Ajmo se baviti poslom, ako se danas bavimo vanjskom politikom imamo Odbor za vanjsku politiku, imamo Odbor za europske poslove, sjednimo tamo i raspravljamo. Kolegica jako dobro vodi taj problem, taj odbor i lijepo raspravljamo i nema tu nikakvih žustrih rasprava. Zašto? Jer nije atraktivno, nije na televiziji gdje vi koji se služite takvim akribijama dobijate popularnost u medijima. Pa mogu ja pričat viceve, bit jako simpatičan, pa kakva korist od toga jesmo li se pomakli šta oko razumijevanja naše zajedničke i vanjske sigurnosne politike, ne.
Ako želimo razgovarat i promicat hrvatsku vanjsku zajedničku i europsku politiku i naše usklađenje i našu važnost u europskome kontekstu imamo i prostore i mogućnosti. Ja sanjam takav trenutak. Ja sanjam trenutak u kojem ćemo se svi usuglasiti.
Postavljam pitanje recimo SDP-ovcima. Kako ćete protumačiti da je vaš bivši uspješni ministar vanjskih poslova Picula kojega je europski, europska, EU poslala da bude izvjestitelj za Srbiju kaže u listopadu da se on protivi Milanovićevom stavu o neuključivanju Hrvatske u NSATU. On je za sudjelovanje Hrvatske u NSATU. Jedan od najuglednijih SDP-ovaca. Nitko od SDP-ovaca mi to nije odgovorio. Zašto? Jer nemaju odgovor. Nemaju odgovor jer su dobili nalog da se za to ne treba glasovati. Dobio je nalog Bauk da se sakrije i da ne primi Rugea, drugog čovjeka NATO-a jer je bilo zgodno ne dopustit ni manje ni više nego glavnome, glavnome zapravo čovjeku koji vodi Oružane snage generalu Kundidu zabranit da dođe pred sabor. I onda ćemo mi razgovarat konstruktivno, nećemo.
I onda, završavam, meni netko iz redova SDP-a ili ne znam koga možda pogriješio ali iz oporbe kaže vi ste taoci Plenkovićeve politike, pa šta ste vi nego taoci takve odluke da se NSATU ne smije dopustit s čime se čak i ljudi iz Mosta identificiraju, meni bi bilo neugodno da ste na istoj poziciji kao i tipovi koji danas plaše sa brojem spominjanja Zapadnog Balkana, pa odlično da ga spominju jer spominjanje Zapadnog Balkana i prava sjednica na vrhu Europskoga Vijeća sa zemljama i čelnicima Zapadnog Balkana je ključ rješavanja problema u ovoj nemirnoj zoni, pa nama je u interesu da nam susjedstvo bude i dobro i bogato i bude blagostanje i da nema više nikakvih prijetnji, da nemamo tamo situacije poput proruskog malignog utjecaja na Crnu Goru ili na Srbiju. Nama je u interesu da te zemlje postanu demokratske kao što smo se i mi transformirali. To nećemo postić budemo li se zatvarali u svoje, u svoje male školjke ne gledajući dalje od sebe.
Pozivam dakle na suradnju po pitanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike da podržimo ova izvješća u nadi da će već slijedeće izvješće dati bolje rezultate, a osobito nakon 27.1. kada počinju radne skupine između Crne Gore i Hrvatske…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…na tragu, na tragu politike koju je započeo…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…ministar Grlić Radman i ja vam na tome zahvaljujem.
Hvala.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika DP-a kolega Ivica Kukavica, izvolite.
Hvala g. potpredsjedniče HS.
Gospodine ministre, pa evo danas raspravljamo o ova dva izvješća, kako je već ranije rečeno, jučer smo na Odboru za europske poslove, čiji sam član, raspravljali o istome i stvarno je, rasprava je bila konstruktivna, rasprava je bila dobra. Iz te rasprave u biti uvidjeli smo sve probleme pred kojima se trenutno Hrvatska nalazi. Današnji dan je ovako na jedan način zanimljiv, Dan priznanja RH, to je jasno i pobjeda hrvatske vanjske politike i diplomacije i to je jedan značajan dan u našoj povijesti. Ja moram priznati kad se sjetim tih dana i kad se sjetim vremena poslije, često nisam bio baš ni sretan ni zadovoljan sa hrvatskom vanjskom politikom. Sjećam se dana kada smo mi kao zemlja koja je kandidirala za članstvo u EU ispunjavali nekakve kriterije, ti kriteriji danas izgledaju toliko apsurdni. Sjetit ću vas samo Haškog suda i jedne glavne teze koja je tada bila na sudu, zapovjedna odgovornost, znači zapovjedna odgovornost koju u današnje vrijeme ratova na svim stranama niko više ne spominje. Zapovjedna odgovornost kojom smo mi ponizili Domovinski rat, zapovjedna odgovornost kojom smo mi ponizili naše generale, elitne postrojbe, pojedince najbolje među nama. Posljedice tih vremena i danas osjećamo temeljem nekakvih presuda koje su u biti po meni ja volim to reći politički motivirane. Zašto to govorim? Ja sam bio u zapovjednoj strukturi. Ja sam vidio sve zapovijedi Gotovine, sve zapovijedi IV. gardijske brigade, nikad ni u jednoj zapovijedi nije bilo tako nešto i o tome volim govoriti. Zašto? Pa zato da na jedan način i vratim dignitet tim ljudima i svima nama i hrvatskom narodu je li nemojmo zaboraviti u tim teškim vremenima i rata koji smo prošli, a i tim vremenima kada smo bili kandidat, hvala Bogu sada punopravna smo članica i EU-a i NATO-a da smo prošli stvarno težak i trnovit put. Isto tako sjetim se i tih blokada prijateljskih zemalja, bilateralnih pitanja koja su bila tada glavna prepreka. To je bilo top tema, top pitanje, danas smo pričali o nekakvim ključnim temama, to je bilo stvarno jedno ključno pitanja i koja cijela država je radila. Isto tako sjećam se vanjske politike kada je se govorilo da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH. To je bilo strašno. Ja moram reći meni, evo osobi koja je prošla Domovinski rat '91.g., koja je bila sudionik na južnom bojištu gdje je otvoreno izvršena agresija na jug Hrvatske s područja BiH i Crne Gore, kasnije je teza da smo mi agresori. To su sve političke greške koje smo mi radili i koje su nas koštale i tada i čije posljedice i danas osjećamo. Zašto? Jel volim reći da je posijano sjeme nečega lošega u našem susjedstvu.
Kada pričamo sada g. ministre o ovom izvješću vrlo je bitno da Hrvatska sudjeluje na ovakvim sastancima, vrlo je bitno i što se tiče zemalja Zaljeva i što se tiče Sjevera Afrike. Apsolutno je jasno Hrvatska još ne osjeća posljedično tolike migrantsku krizu kao što osjećaju neke druge zemlje iz tih područja, al je jasno da i mi nismo otok i da je pitanje možda nekoga trenutka da li ćemo i mi osjećati posljedice da opet dođe potencijalno nekakva migrantska kriza kao što je bila ona 2015.g. i vrlo je bitno da tu aktivno sudjelujemo i da vodimo računa o sigurnosti naših vanjskih granica, evo.
Današnji termin Zapadnog Balkana, moram priznat da mi je žao što nije kolega Miro Bulj, u svom iskazu je spomenuo i mene, spomenuo je kukavičluk i Zapadni Balkan, nije mi jasno zašto je mene spomenuo u tom kontekstu, pa evo možda je kolega zaboravio i volim napomenuti da moje prezime možda je Kukavica, ali evo bio sam pripadnik te elitne postrojbe cijeli rat, triput ranjen, odlikovan najvišim odličjima, tako se je poigralo, Kukavica jesam, triput ranjen, ali imam najviša odličja koja se mogu dobit u RH. Ne znam šta je s tim želio postići, volio bi ga upitati, ali možda idućih dana.
Kad pričamo o odnosima s Crnom Gorom, prije nekoliko dana crnogorski portali su prenijeli moju izjavu i vrlo jasno sam rekao i decidirano u čemu je problem koji mi smatramo u DP-u. Znači Crna Gora apsolutno što se tiče nas iz DP-a ne možemo više nikada dopustiti da bude poligon za napad na RH u bilo kojem obliku. Naš prijateljski crnogorski narod povijesno apsolutno nikada od nas neće imati branu i nećemo se ponašati kao stariji zapadni zločesti brat, dapače mi želimo da Crna Gora ide putom koji je započela. Naravno jednostrane odluke njihovog parlamenta kad pričamo o Rezoluciji o Jasenovcu, isto tako i logoru Morinj tj. ovome bazenu i tome čuvaru, to je strašno, to su poruke koje u biti ne da nisu dobrosusjedske, to su poruke koje duboko razdiru naše odnose. I ja vam čestitam ministre ispravna odluka proglasit te osobe koji su tvorci toga persone non grate je ono što najmanje možemo reći, al naravno i dalje držati ispruženu ruku jel nama kao RH je apsolutno interes da svi naši susjedi budu u našemu društvu, a tako i Crna Gora.
Kad pričamo o BiH jasno je da hrvatski narod da je to strateški interes RH, jasno smo to definirali, poštivamo integritet BiH, poštivano Dejtonski sporazum, postoje dva entiteta, tri konstitutivna naroda i nije dobro preglasavanje ili majorizacija hrvatskog naroda. I zato potičem hrvatsku Vladu i vas ministre da u skladu sa vašim ovlastima date svu moguću potporu Hrvatima jel vrlo je bitno onoliko koliko ja hrvatski narod budite sigurni da je jaka Hrvatska tj. ovi pogranični područja i vidimo šta znači pogranična područja u biti kod ovih svih migrantskih kriza koje se događaju.
Odnosi sa Srbijom jasno želim reći jer vidio sam da je bilo prošle godine kada je bio samit u Dubrovniku kad je dolazio predsjednik Vučić, vidio sam nekakva oslobađanja Dubrovnika, nemam pojma 2024. kolko ja znam Dubrovnik je oslobođen '92.g.. Što se tiče Srbije vrlo je bitno odnosi, dobri odnosi sa Srbijom i drago mi je da je premijer danas rekao ovo da se čuo i sa premijerom Vučićem po pitanju transfera plina, ali vrlo jasno mi moramo voditi zaštitu naših interesa. Rečeno je danas 1782 nestale osobe, taj rat nije bio prije 80 godina kada još u Sloveniji leže ko zna koliko kostiju, evo bio sam na Teznome samo tu 20 tisuća kostiju, ovdje mi pričamo o ratu koji je doslovno bio jučer. Znači apsolutno Hrvatska tu mora poslati jasnu poruku, jasno mora reći što se tiče apsolutno svih agresivnih politika koje se provode da ne nabrajam sad njihove ministre i to je razlog zbog kojega mi moramo imati čvrst stav je li ako u ovom trenutku ne uzmemo državni stav i napravimo sve što je u našoj moći, bez obzira na pritiske bilo kojih država, mi opet državu našu u budućim vremenima ugrožavamo i to je jasan stav.
Što se tiče Ukrajine i Rusije jasno je to i često komuniciram da je definitivno na jedan način se tu dogodila jedna sigurnosna eskalacija, rat koji apsolutno možda niko od nas nije očekivao u ovom obliku, ali vidimo probleme koje ima EU, vidimo probleme koje imaju gore Baltičke zemlje, vidimo probleme tu nismo spomenili danas te flote u sjeni na jedan način i mi kao RH moramo biti spremni na sve izazove.
Ja iz ovih izvješća iščitavam da Hrvatska pravilno zastupa nacionalne interese, da na jedan način nije zločesti stariji brat prema nikome, da jasno zagovara europsku perspektivu svih naših susjeda, ali vrlo jasno moramo iskomunicirati da sva ona pitanja koja nas tište, koja nas muče da ne idu u ovim paketima i da na jedan način stavimo pod tepih jel jednostavno smatram da bi to dalo krila nekim snagama koje bi sutra mogle doći opet na neke nove ideje i opet nove probleme i da ostavimo problem našoj djeci. Hvala.
Hvala kolegi Kukavici.
Prelazimo na pojedinačne rasprave, prva na redu je kolegica Dušica Radojčić. Izvolite.
Zahvaljujem.
Ja ću se u svom govoru osvrnuti na poglavlje industrijski opskrbni lanci u tom se poglavlju naime navodi da bi partneri sa Zapadnog Balkana trebali nastaviti rad na tome da postanu dio vrijednosnog lanca EU za kritične sirovine, među ostalim razvojem relevantnih industrija usklađenih sa standardima EU i prilikama za pristup tržištu.
Svi znamo da je za zelenu tranziciju potrebna zamjena tehnologija i zato se predviđa eksponencijalni rast potražnje za baterijama, naročito zbog velike potražnje za električnim cestovnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima. Tržište baterija imat će sve značajniju stratešku važnost na globalnoj razini, a vrlo mali broj zemalja opskrbljuje tržište sirovinama za proizvodnju baterija, među njima je i Srbija, a u nekim slučajevima niski okolišni, zdravstveni i društveni standardi dovode do velikih problema u lokalnoj zajednici, do velikih okolišnih i zdravstvenih problema pa i do potpunog uništavanja eko sustava i nepovratnog zagađenja tla. Često se radi o područjima na kojima su raširena sustavna kršenja ljudskih prava, o tome svjedoče događaji iz Srbije sa masovnim prosvjedima koji se jednostavno ne mogu zanemariti.
Nedavno smo usvojili Zakon o provedbi Europske uredbe o baterijama i otpadnim baterijama, ta uredba formulira vrlo jasan cilj, a to je da svaka baterija u EU mora biti ekološki održiva i pravična u cijelom svom opskrbnom lancu i životnom vijeku od iskopa materijala do pohrane, reciklaže i ponovnog korištenja. Ideja koja stoji iza takve politike da ne smijemo graditi svoju zelenu budućnost na uštrb trećih zemalja. Litij se može ekstrahirati sa manje ekoloških i društvenih šteta. U slučaju Jadra u Srbiji ekstrakcija litija je ekološki i društveno rizična jer je riječ o naseljenom području na slivovima rijeka i takva ekstrakcija može zagadit vodonosnike, zagaditi tlo i urušiti lokalnu poljoprivrednu proizvodnju. O tome je govorio i naš eurozastupnik Gordan Bosanac prije nekoliko mjeseci u Europskom parlamentu osvrćući se na šutnju EU o tom problemu u Srbiji.
Mi vjerujemo da se o tom problemu treba govoriti, da se ne može zanemarivati u budućim pregovorima tako da ostaje mišljenje Možemo! da je to tema o kojoj treba voditi računa. Hvala.
Hvala kolegici Radojčić.
Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Irena Dragić. Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani ministre, kolegice i kolege.
Pred nama su dva koncizna izvješća koja načelno govore o temama o kojima se raspravlja na redovitim sastancima Europskog vijeća. Na sastancima EV-a čelnici zemalja EU određuju politički program EU. Ono predstavlja najvišu razinu političke suradnje među državama članicama. Dakle, odlučuje se o općem smjeru i političkim prioritetima same EU.
U skladu s odredbama Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade RH u europskim poslovima i Poslovnika HS-a, Sabor nadzire rad Vlade u institucijama EU.
Dakle, to bi značilo da zastupnici u HS-u također, imaju pravo znati koja to stajališta zauzima Vlada, konkretno premijer prije samog sastanka EV-a, a ne nekoliko mjeseci poslije u izvješću u kojem nas na par stranica reda radi kako je to bilo danas, jer eto, danas ste tu pa da to odradite, obavijestite da se o nečemu razgovaralo u proteklom periodu.
Nadzirati ne znači biti informirati naknadno. To znači da u najmanju ruku radi poštovanja institucija HS-a zastupnike morate prije sastanka izvijestiti o stajalištima koja će RH zauzeti.
Naravno, čitala sam izvješće pozorno i drago mi je da sam upoznata sa situacijom u Sudanu, Haitiju, ali ono što nas više zanima je situacija u samom našem susjedstvu o kojoj nismo previše informirani. Ni u ovom drugom izvješću koje bi se trebalo referirati na ovaj zapadni Balkan, o kojem je, evo, ovdje bilo burne rasprave.
Drago mi je da u izvješću spominjete i povjerenicu u Europskoj komisiji iz Hrvatske, gđu Dubravku Šuicu, ali ja bih htjela pitati zastupnike, prije svega vladajuće koalicije, da li oni nakon današnjeg izvješća premijera znaju točno čime se povjerenica Šuica bavi u EK-u? Koji je to točno resor? On je danas rekao i Mediteran i demografija i tako, svašta nešto, a ja ne bih rekla da je to tako. Vi ne smatrate da je ikakvo usuglašavanje sa HS-om potrebo, čak vas ni zakonska obveza na to nije prisilila jer jednostavno ne smatrate da ste odgovorni Saboru odnosno građanima koje mi danas ovdje predstavljamo.
No, nije samo to pitanje vaše suradnje sa drugima kada su europski poslovi tema, vi se tako ponašate općenito kada je u pitanju vanjska politika. Tako mi uopće nismo informirani, npr. u kojem je trenutku, u kojem je trenutno statusu Hrvatska koja pregovara za članstvo u OECD-u. Ako idemo na službenu stranicu OECD-a vidimo da nam je jedan od ključnih problema korupcija.
Mi to i sami znamo, dakle ne treba nam za to izvješće? Neminovno je da imate potporu zastupnika za ove pregovore jer mislimo da nam je to svima zajednički cilj, ali nikako nemate potporu isključiti parlament iz toga. Nema ovdje kolege Opare da čuje koji su naši zajednički ciljevi i kako mi to vidimo.
S druge ste strane vrlo susretljivi prema saborskim zastupnicima kada su vam potrebni i kada odluke ne možete donositi sami i na svoju ruku. Sjetimo se, evo i ovog slučaja o kojem se ovdje raspravljalo, odnosno Vladina prijedloga slanja hrvatskih Oružanih snaga u njemački Wiesbaden u NATO-ovu misiju sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini za koju predsjednik nije dao prethodnu suglasnost pa je odluka pala upravo na nas, saborske zastupnike.
Ali, tu trebate dvotrećinsku većinu. Bili ste uvjerljivi, objašnjavali ste nam, jako ste se trudili reći nam da smo u krivu, ako ne podržimo ovaj prijedlog, doveli ste nam ovdje i zamjenika glavnog tajnika i baš ste se trudili. Ali, nije vam uspjelo. Vanjsku politika kreirate sami u svom uskom krugu ljudi, ne uključujete parlament niti predsjednika iako za to imate zakonske obveze. Govorite da je reizabrani predsjednik Milanović kršitelj Ustava, danas to eto, nismo imali prilike čuti.
A ja ću vas podsjetiti na ustavnu obvezu vas i predsjednika Milanovića, točnije na čl. 99 Ustava koji kaže da Predsjednik Republike i Vlada RH surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Kolega Bauk je prije više od godinu dana pisao Ustavnom sudu jer je bio povrijeđen upravo čl. 99 Ustava pa nismo vidjeli ekspresnu reakciju Ustavnog suda.
Naime, Hrvatska je pri glasanju o Rezoluciji o zaštiti civila i poštivanju pravnih i humanitarnih obveza na sjednici Opće skupštine UN-a 27. listopada 2023. g. bila jedna od 14 država koje su glasale protiv UN-ovog dokumenta.
Rezolucijom se pozivalo na zaštitu civila, pridržavanje humanitarnog prava u sklad, u sukobu između Hamasa i Izraela. Tu odluku ste donijeli bez dogovora predsjednika države i tako prekršili Ustav na kojem se ovdje i stalno zaklinjete.
Kad ste ovdje, možete odgovoriti evo vi ministre na i na samo pitanje priznanja Palestine. Ovdje imamo istu situaciju u kojoj je predsjednik za priznanje dok ste vi ne znamo šta protiv ili ne znamo. Upravo ministar Grlić Radman je rekao prije pola godine da je Hrvatska apsolutno iskreni, citiram, apsolutno iskreni zagovornik dvodržavnog rješenja no, da ono mora biti rezultat pregovora dviju strana zbog čega je nužno oživjeti mirovni proces. Nije nam točno jasno na što ste mislili što nije prvi puta kad ste vi ministre u pitanju niti je jasno hoće li Hrvatski ubrzo priznati Palestinu. Dakle, mi to ne znamo.
Kada govorimo o Izraelu i Palestini moje pitanje ide i mislite li poštivati odluku Međunarodnog kaznenog suda koji je u studenom prošle godine izdao naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua dok je s druge strane, to nam isto nije jasno, vaš kandidat za predsjednika Dragan Primorac isticao podršku tom istom čovjeku u predizbornoj kampanji. Kako vi to ministre nama ovdje možete objasniti?
Ovom prilikom ću vas podsjetiti da se na prošlogodišnji, da ste na prošlogodišnji skup Ukrajina – Jugoistočna Europa koji se održavao u Dubrovniku pozvali srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića ali niste hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Vi ste ministre upravo rekli da bi on to sve pokvario ne Vučić, nego Milanović. Sukreator hrvatske vanjske politike bi sve pokvario, ali srbijanski eto dao veliki doprinos i bio je dobrodošao. I to nam trebate pojasniti.
Gorući problem koji se ne rješava je i pitanje naših veleposlanika, o tome puno govorimo i to diljem svijeta iako ste dužni usuglasiti se s predsjednikom države to se ne događa, pa tako imamo brojna upražnjena mjesta veleposlanika što sigurno ruši reputaciju i kredibilitet Hrvatske u vanjskoj politici. Vješto ste doskočili, sad pazite ovo i tom problemu pa umjesto imenovanja veleposlanika za koje vam treba suglasnost predsjednika vi jednostavno imenujete otpravnike poslove za koje vam ista ta suglasnost nije potrebna. I ima toga naravno puno, izbori su gotovi …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… molimo vas da pronađete načina suradnje s predsjednikom …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… i sa hrvatskim zastupnicima.
Zahvaljujem.
Hvala.
Prelazimo na završne rasprave klubova, u ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića kolega Josip Jurčević, izvolite.
Evo poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani ministre, poštovane kolegice i kolege, u ova dva objedinjena izvješća smo puno toga mogli prepoznati ako smo htjeli biti racionalni. Ja ću u ovih 5 minuta pokušati ovaj naznačiti nešto od toga što smo zapravo mogli razabrati iz ovih silnih rasprava, replika i svega ostalog.
Kad se radi o vanjskoj politici općenito treba znati da je to jedan od osnovnih atributa, obilježja suverenosti, dakle znaka da je neka država subjekt međunarodnih odnosa i to je veoma, veoma strogo i jasno definirano najprije u temeljem dokumentu što znači Povelji UN-a pa preporučujem da to pročitate jel gdje otprilike se kaže jel i razrađeno je da nitko jel ako ste suvereni dakle nema se pravo miješati u bilo kakve odnose jel i ono što pripada ingerencijama svake nacionalne, nacionalne države.
Iz tog motrišta ova dva izvješća su zapravo potpuno bezvrijedna jer da skratim jasno je i nedvojbeno jel da je Hrvatska izgubila mnoge elemente suverenosti, a pogotovo u vanjskoj politici. O tome postoji povijesna geneza koju se naravno ovdje ne može obrazlagati, ali kad kažemo neka imena i da je ta vertikala vrlo čvrsta onda se to može veoma dobro prepoznavati na razini dakle Bude Lončara, Mate Granića kao mrjestilišta nesuverenističke vanjske politike.
To je povezano dakle sa diktaturom Andreja Plenkovića koji je zaista ovdje predstavnik globalističke agende i protivnih suverenizma koji tu veže cijeli niz gospodarskih, geopolitičkih i raznih drugih interesa. To se očitovalo evo i u ovome što smo čuli u ovim pojedinačnim raspravama, dakle da nikome ništa nije jasno niti je išta rečeno nego se samo dakle naknadno obavijestilo sabor eto tek toliko da se raspravljano jel na najvišoj razini vanjske politike u Europskom vijeću koji je zapravo vlada neke čudne države u nastajanju koja se zove EU, a i zapravo iza koje se skriju nacio… interesi najmoćnijih država u Europi koje nastoje zadovoljiti svoje suverenističke i druge interese, dakle od Njemačke, Francuske i nedavno izašle jel Velike Britanije.
Dakle to su nekakva osnovna stajališta i tko to ne razumije dakle teško može razumjeti što je vanjska politika i sve ovo što smo danas ovdje slušali. Naravno da je obezvrijeđen sabor, da se krše i ustavna načela jel da da predsjednik države treba u tome svemu participirati.
Najviše me u cijeloj toj rekao bih kuhanoj žabi koja se zove HDZ iznenadio gospodin Opara koji se sječa jel onih sjajnih početničkih diplomatskih vremena i međunarodnog priznanja RH gdje smo imali sjajne ljude koji nisu bili stručnjaci ali su imali hrvatsko suverenističko domoljubno srce i to je bilo daleko najvažnije, pa recimo to se može prepoznati iz jedne činjenice da se neprekidno gložimo jel oko Dana državnosti i pohvalio bih jel te naše već nažalost većinom pokojne diplomatske veterane koji su odabrali pravi Dan državnosti jel kao Dan hrvatske diplomacije s kojim se možemo ponositi kao malo koja država u svijetu i Europi, a naravno to je '879.g. 7. lipnja kad na je Sveti otac priznao i o tome postoje sjajni dokumenti, al naravno svi ti interesi klanovski, stranački i slično i od '90.-tih godina naovamo i razne druge silnice, da ne govorimo dakle to su prešutile i još uvijek ne znamo zapravo koji je Dan državnosti, kad se promijeni vlast svaka donosi svoj Dan državnosti. To je dakle ta jedna dimenzija na koju bi se moglo puno govoriti, ali zapravo tu možemo najviše vidjeti stradalništvo upravo Hrvata u BiH koji su ključ kao dakle cijeli prostor BiH dakle stabilnosti u RH jer to je zapravo jedan prostor. Ja sam jedanput u tom sukobu predlagao da bi bilo dobro da je to jedna država ja bih prvi pristao da se zove BiH jer to je jedan prostor koji je među uvjetovan, Hrvati su žrtvovani jel od onih pregovora sa …/Govornik se ne razumije./…nadalje gdje je Hrvatska ne suverenistička politika potpisivala sve živo jel, a struktura srbijanska u BiH i naravno bošnjačko-muslimanska također je imala prigovore, odustajala itd.. Sve vrste podjela jel u BiH upravljačkih koje su mogle vodit rastrojstvu te države su zapravo predlagali međunarodni predstavnici od …/Govornik se ne razumije./…Orbana, Stoltenberga, da ih dalje ne nabrajam. Tu se vidi isto dakle ovo što je sad aktualno ta interkonekcija koja je iznimno važna…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…dakle nju bi trebalo dakle voditi i biti vlasnik…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…dakle hrvatskog…
…/Upadica Penava: Hvala kolega Jurčević./…
…da vlast, dakle poduzeće RH.
Vrijeme je isteklo, hvala vam.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolegica Zdravka Bušić, izvolite.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče sabora.
U sklopu izvješća predsjednika Vlade RH održanim predmetnim sastancima na vrhu EU i Zapadnog Balkana, kao i Europskog Vijeća u kratkim crtama možemo reći slijedeće. Globalna politička zbilja, složit ćemo se, vrlo je složena s tendencijom mogućeg daljnjeg zaoštravanja. U tom kontekstu održavanje stabilnosti područja Jugoistočne Europe tj. našeg istočnog susjedstva izuzetno je bitno ako ne i presudno. Potpora RH procesima proširenja EU neupitna je i konstantna, što Hrvatska trajno i svjedoči, a u trenutačnim okolnostima još je i snažnija uz svakako potrebno, potrebno ispunjavanje svih propisanih uvjeta za pristupanje od strane države kandidata. A iz aspekta geopolitičkog sagledavanja trenutačne situacije u Istočnoj Europi i na Bliskom Istoku i u Jugoistočnoj Europi, Hrvatska želi, želi pomoći državama koje aspiriraju postati članice EU na njihovom europskom putu. Hrvatski narod, a mi imamo dosta iskustva u tome, hrvatski narod dugo je čekao zapadnoeuropske civilizacijske i demokratske standarde, ali zbog poznatih povijesnih činjenica totalitarizma, centralizma, unitarizma, hegemonije i diskriminacije Hrvati su stoljećima odlazili u zemlje Zapadne Europe, Ameriku, Australiju i na druge kontinente i nakon tih dugih stoljeća svoju, svoju slobodu i demokraciju smo konačno izvojevali u nametnutom nam ratu kada smo obranili svoju domovinu i izborili međunarodno priznanje. Hrvatska je međunarodno priznata upravo na današnji dan, na današnji dan 15. siječnja 1992.g., prije 33.g. znači. Svojom državotvornom vizijom predsjednik Tuđman je zacrtao naš euroatlantski put, utemeljio je suvremenu hrvatsku državu kao demokratsku, samostalnu i neovisnu i usmjerio nas i pozicionirao prema Zapadnoj Europi. Hrvatska je prošla težak put ka samostalnosti i suverenosti, pa je svjesna svih trenutačno globalnih izazova i prijetnji, te zagovara europsku perspektivu zemalja Jugoistočne Europe, posebno susjedne BiH. Kao što sam već i naglasila skrb o Hrvatima u BiH, kao i skrb o hrvatskoj nacionalnoj manjini u europskim državama, prekjučer je hrvatska delegacija nazočila u Crnoj Gori sa ministrom gdje smo proslavili Dan hrvatskog naroda u spomen kada su se moći sv. Tripuna '809.g., '809.g. preselili se iz Carigrada u Kotor. Tako da ovom, ovom posjetom zapravo hrvatska je delegacija opetovano pokazala koliko je matičnoj domovini Hrvatskoj stalo do Hrvata u Crnoj Gori koji stoljećima žive na ovim prostorima i na kojima, na kojima su ostali, ostvarili, ostali i ostvarili duboki vjerski i kulturni trag. To je vidljivo na svakom koraku Boke Kotorske koja se i naziva Zaljevom hrvatskih svetaca. RH će i dalje i to nemojte sumnjati, ustrajati na brizi i sudbini Hrvata izvan RH i da će biti snažna potpora proširenju EU. U tom procesu RH uživa međunarodni ugled i ima utjecaj na formiranju zaključaka i dokumenata EU. Kao čimbenik međunarodne zajednice Hrvatska će nastaviti sa svojom, sa intenzivnim dijalogom s našim transatlantskim saveznicima i europskim partnerima u pomoći proširenju EU, a posebno naše susjede BiH. Hrvatska hoće i ima znanje ponuditi viziju puta naprijed kako u rješavanju problema Izbornog zakona o kojem sam danas i govorila tako i u jačanju strateških europskih i euroatlantskih reformskih procesa što zasigurno vodi dugoročnoj stabilizaciji naše susjedne BiH, hvala lijepo.
Hvala kolegici Bušić.
Završno u ime predlagatelja potpredsjednik Vlade g. Gordan Grlić Radman.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Dame i gospodo. Evo u ovu lijepu zimsku noć koju zapravo ne vidimo jer nema prozora kakogod, navodno vani pada snijeg ili ne pada, ali dobro ovdje bez obzira ovdje su najuporniji ostali, ali nas sluša i hrvatska javnost pa tako da mislim da je uvijek dobro i poradi hrvatske javnosti dobro je neke stvari malo pojasniti. Naravno HS je mjesto najveće zakonodavno tijelo i hrvatski zastupnici su ovdje jer su oni rezultat volje hrvatskog naroda, hrvatskih građana i izabrani i naravno imaju pravo na raspravu, pitanja, a i kritika, ali sve u okvirima demokracije, u okvirima građanske kulture, političke kulture i sa argumentima.
Ovdje je evo profesor Jurčević, Josipa znamo dugo, al ne mogu se uvijek načuditi mislim ovaj kad spominjanja i vezanje diplomacije i onda govori termine mrjestilište, lončari itd., ja kao izvorni hrvatski diplomat nikad neću dopustiti, naravno svatko ima pravo reći, ali dopustiti u smislu uvijek ću braniti, braniti hrvatsku diplomaciju i prve dana stvaranja hrvatske diplomacije. Ovdje su neki drago mi je da je spomenut i kolega Opara Andro Krstulović i on je bio i prvi u prvom sazivu HS-a. govoriti o hrvatskoj diplomaciji kada govorite o danu hrvatske diplomacije 8. lipnja, 7. lipnja '879.g. to je dan hrvatske diplomacije, niste ga vi sigurno izabrali nego znamo tko ga je izabrao, znamo da je to naš datum koji je izabran pored 30. svibnja koji je Dan državnosti dakle nema tu mijenjana. Mi znamo da je vlast 2000.g. 3. siječanjska vlast promijenila datum, pa smo ga vratili, vratili taj datum 30. svibnja i on je Dan državnosti, a onda kada se očekuje od nas da se čestita ili da se pokazuje jedno razumijevanje za neko stanje odluke ili volje građana onda bi bilo isto tako dobro čuti i od predsjednika čestitku povodom Dana državnosti, tako da to je isto stvar uljuđenosti i poštivanja ustavne ako se netko poziva na Ustav onda mislim da predsjednik države da su to neke osnove neki temelji ponašanja i dostojanstva i digniteta hrvatskog naroda i volje hrvatskih građana. Ali dobro.
Ovdje je gospođa Dragić koja je dosta toga postavila puno tih pitanja, ali sad nje nema više, ali dobro možda neka ta pitanja pojasniti, izvijestit, informirati Sabor. Naravno mi to činimo i kada govorimo o OECD-u mi to doista činimo, pa upravo ste vi ovdje unutar Sabora imate tijelo, imate radnu skupinu za koordinaciju aktivnosti u HS-u za suradnju sa OECD-om upravo se to tijelo ta radna skupina zove. Prema tome gospođo Dragić, možda je ona negdje vani gleda izvolite dobro ste došli u tu radnu skupinu koju vodi uvaženi zastupnik g. Ivan Malenica, prije je to bio g. Pavić.
Mi ćemo do kraja godine nadamo se i zapravo siguran sam završiti preostalih osam rasprava od 25 odbora tako da sigurno na web stranicama ćete naći i više od onoga što ste vi samo, što je gospođa Dragić našla. Nije točno da niste informirali, uvijek možete biti informirani mi radimo često tribine, konferencije, a uskoro ćemo imati još jednu konferenciju jer nama je u interesu da hrvatski građani budu informirani o ciljevima, o postignućima, o svemu onome, o koristima prije svega našega članstva u OECD-u, a o tome nećemo sada jer nemamo dovoljno vremena.
Kada govorimo o ovoj misiji sigurnosne i obučne pomoći Ukrajini koju je zapravo više zastupnika u više navrata NSAT-u ili kao jedna skraćenica koju su adresirali ovdje i koja je sporna i koju predsjednik nije prihvatio, a mogao je onda bih tu htio zapravo razotkriti jednu netočnost, nepreciznost, neistinu prije svega. … na sučeljavanju kada je bilo pitanje između našeg kandidata i sadašnjeg predsjednika zašto nije prihvatio na samitu u Washingtonu on je rekao da se to tamo na licu mjesta ne radi itd., naravno on je imao prije toga isto tako mogućnost. Postoji …, znači vi dobijete dokument prije puno znači određenu deklaraciju ili izjavu gdje mogu vaši suradnici neposredno se suglasiti ili ne suglasiti sa predloženim dokumentom.
21. lipnja imate razinu zamjenika veleposlanika tu je mogla biti prekinuta šutnja. Predsjednik države je imao tu informaciju jer su njegovi suradnici dobivali isto tako mail, mailove dakle svi su bili uključeni. Kada govorimo o sukreiranju vanjske politike onda ne možemo reći da ona nije bila, ona nikada nije izostala s te strane i tako je krivo je tumačenje, iskrivljavanje te činjenice koja se sad želi i nastoji plasirati hrvatskom javnosti, hrvatskom građanstvu da Vlada, hrvatska Vlada i MEVP da nisu surađivali, dapače. Svi dokumenti, sve intervencije koje je imao predsjednik države u Washingtonu pripremila je Služba vanjskih poslova.
To je bio prvi stupanj prekid, mogućnosti prekida šutnje. Bio je drugi, to je na razini veleposlanika, to je Sjevernoatlantsko vijeće i tu je se moglo isto tako prekinuti šutnja, mogli su suradnici Predsjednika Republike, ako se nisu složili s dokumentom, mogli su intervenirati. Međutim, oni nisu intervenirali jer su smatrali ili nisu dovoljno vodili računa o tome ili jednostavno im se nije dalo, znači nisu intervenirali u taj dokument i Predsjednik države, kada govori o tome, on to ili zaboravlja ili namjerno iskrivljuje tu činjenicu, ali važno je da hrvatski građani znaju da su, da je imao više puta se o tom dokumentu očitovati i na licu mjesta ne prihvatiti i onda naravno da ta misija, odnosno taj dokument ne bi ni došao u HS.
Kada govorimo o pozivanju na samit zapadnog Balkana zajedno sa Ukrajinom i zemalja nekih članica EU, to je zapravo bio samo jedan, jedan po redu. Prije toga je bio, bio u Albaniji, Hrvatska ovog puta je bila domaćin i točno se zna kompozicija pozivanja. Nikada nije običaj, gđo Dragić koje nema, ali možda nas sluša, da u isto vrijeme su na tome domaćini predsjednik države i predsjednik Vlade. Zna se da je ovdje bio predsjednik Vlade domaćin, prema tome, nije bilo potrebe za pozivanje i predsjednika države.
Također, gospođa je spomenula i rotaciju veleposlanika. Što se tiče rotacije veleposlanika, ako je nekome u interesu, to je sigurno ministru vanjskih poslova i predsjedniku Vlade i mi smo naravno imali prijedloge koji su čak i bili u nekom trenutku i dogovoreni više ili manje, ali je cijela ta lista ostala kod, Uredu Predsjednika države, to već je prošlo 3 godine, prema tome, ona je sad više nije aktualna. Sada se trebamo prilagoditi novoj, novoj situaciji, puno je tih veleposlanika koji imaju i već i uvjete za odlazak u mirovinu.
G. Kukavica, hvala vam da ste vi isto tako otvorili i pitanje BiH koju ja sad i nemam vremena puno elaborirati o tome, ali smo, ali o tome stalno govorimo, činjenica da je to, da je to česta tema i dobro je, ne samo da je to u izvršna vlast koja naš, naš, naša obveza ustavna i ljudska, moralna, profesionalna, pitanje Hrvata i položaja Hrvata u BiH, dobro je da je, da se, da o tome govorimo i u najvećem zakonodavnom tijelu, u HS-u.
I budite uvjereni da se mi nikada nećemo umoriti u traženju rješenja, pravednog rješenja koji Hrvati u BiH zaslužuju. Prema tome, ne može imati netko većeg prava na račun drugog naroda i to je ono što mi osvješćujemo i što svjedočimo jer Hrvati u BiH su autohtoni narod, starosjedilački narod i bez na njihovu brojčanost, oni imaju sva prava kao i druga dva konstitutivna naroda.
Dakle jednakopravnost i ne smije se hrvatski narod, iako je najmalobrojniji, ne smije biti preglasavan i činjenica da sadašnje predsjedništvo nije odraz političkog legitimiteta, onog prava kojeg imaju Hrvati znači oni nemaju u predsjedništvu člana predsjedništva kojeg su izabrali. Dakle nedopustivo je da hrvatskog predstavnika bira drugi narod i to je anomalija toga sustava, a i koji mu je sigurno i pridonio i sadašnji predsjednik koji je se pojavljivao na skupovima, na skupovima g. Komšića i koji mu je davao snažnu podršku, tako da je to ostalo.
Što se tiče Crne Gore, mislim da smo o tome, svi to pratimo, Crna Gora je mala država, ali je podložna malignim utjecajima trećih zemalja i mi podržavamo naravno, o snažno proeuropsku crnogorsku, procrnogorsku Crnu Goru, procrnogorsku, hoću reći da je to ona postala u međuvremenu i multietnička, iako i Hrvati dolje imaju kao manjina, ali ima i drugih naroda i svakako da je nama u interesu imati stabilno susjedstvo. Ali otvorena pitanja koja su, koja nisu samo bilateralne naravni, nego su civilizacijska, univerzalna, to je pitanje nestalih osoba, to je pitanje obeštećenja logoraša, oni, mi očekujemo njihovo rješavanje i na to smo do sada dobili spremnost crnogorske strane, njihovo rješavanje, 27. siječnja imat ćemo na razini državnih tajnika prvu takvu jednu, jedan susret gdje ćemo razgovarati o cijelom katalogu otvorenih pitanja.
Naravno da je pitanje i Srbije, u Srbiji također, imamo hrvatsku manjinu u Vojvodini i Hrvatsko nacionalno vijeće, nama je uvije, njima je uvijek pitanje odnosa između dvije države se osjeti i na njima samima i uvijek oni gledaju dobro kada su odnosi bolji ili su dobri, ali i tu naravno postoje ta otvorena pitanja koja treba rješavati, mi čekamo iz Srbije odgovore na pitanje nestalih, procesuiranje ratnih zločina na višoj razini, vraćanja arhivskog gradiva, dakle to nećemo nikada biti odšeta, nikad to neće biti negdje, negdje zanemareno ili zaboravljeno.
Mi se moramo ovdje boriti protiv dvije stvari ili karaktera, ja bih rekao, jedno je pitanje zaborava, ne zaborav i pitanje je isto tako i hrabrosti da vi ulazite u situacije točno sa snažno sa onim znanjem iskustvom i željom kao odgovorna Vlada, kao odgovorni političari jer cijeni se, cijeni se u svijetu, svugdje se cijeni kada vi volite svoje a poštujete tuđe, a naravno da je u interesu i ovog i na toj istočnoj granici stabilnost, stabilnost i sigurnost u interesu građana jedne i druge zemlje.
Južna interkonekcija nismo uspjeli ovaj to još prokomentirati, bilo je malo vremena, ali južna interkonekcija ne može biti južna interkonekcija bez RH. Znači LNG terminal na Krku je taj od kuda će ići i taj plinovod koji će negdje iz Zagvozda ići prema, prema Posušju i tako, i tako dalje. Svakako da ćemo voditi računa i interes hrvatskog naroda jer podjela vlasti znači sudjelovanje u vlasti koja ne podrazumijeva samo političku, kulturnu nego naravno i ekonomsku sigurno da je tu bitno. To jest interes RH, Hrvata u BiH, BiH same, ali naravno i SAD-a, prema tome tu moramo naći svi zajedničko rješenje koje će donijeti, koje će prihvatiti svi sudionici. Ne može biti netko tu dobiti znači sve beneficije, sve koristi od toga, a netko zapravo ne dobiti ništa. To znači u današnjem svijetu moramo voditi računa upravo o tome da Hrvati BiH apsolutno aktivno sudjeluju i u realizaciji ovoga projekta kako bismo postigli energetsku neovisnost o trećim zemljama.
Ovdje je bilo isto tako pitanja o dosta raspravi isto tako i o Palestini, tu gospođa Borić nije ovdje. Ona je negdje vjerojatno ne znam gdje je pročitala da su 4 zemlje generički da su 4 zemlje među kojima je Hrvatska da mi nismo priznali što zapravo nije sve skupa točno. To je vrlo jedno kompleksno pitanje. Tu imate tzv. priznanja u različitim oblicima, ali imate isto priznanja i kroz glasovanje u organizaciji UN-a.
Većina zemalja arapske lige ili arapske skupine ili organizacijske, organizacije za islamsku suradnju pa i nesvrstani su još priznali Palestinu još '80.-tih godina i ranije, a neke socijalističke zemlje iz bivšega Varšavskog pakta najviše '88. su priznale Palestinu, međutim nakon osamostaljenja iako te zemlje nisu povukle priznanje danas vjerojatno ne bi priznale Palestinu. Naime, o čemu se radi i dobro je rečeno, gospođa Dragić je rekla, da jesam rekao, mi jesmo rekli, stajalište je hrvatske Vlade, ali zapravo i svih zemalja članica EU da mi želimo vidjeti Bliski Istok stabilan, siguran i mi podržavamo dvodržavno rješenje. Palestina uz Izrael. Međutim, ona doista mora biti rezultat postignuće mirovnog procesa, mirovnih napora.
Što znači da ste vi, da vi priznate Palestinu? Kako, gdje, u kojim okvirima, koji teritorij, koja vlast? Prema tome, to je jedno veliko licemjerje tvrditi samo znate ovdje mahati priznanjem, a zapravo iza toga ne stoji nikakav sadržaj. Ovo je politika, to je diplomacija. Mi moramo gledati i sudjelovati u svim tim procesima jer je svima nama u interesu mir i stabilnost na Bliskom Istoku.
Mislite da ako mi sada priznamo samo tako da bismo zadovoljili neku skupinu koja, političkih aktivista koja ne razmišlja dalje nego priznajte i onda je to riješena stvar. Znači mi kad bismo sad priznali tako napamet bez neke orijentacije da bi se cijela stvar riješila. Ako je tako tome i ako mi znamo da bi Hrvatska priznala nešto da bi to riješilo sve probleme ovog svijeta onda naravno da smo tu.
Prema tome, tu nedostaje spoznaja, nedostaje informacija, nedostaje znanje. To su kompleksne stvari. Ne možete vi samo u 45 minuta jednoga školskoga sata riješiti sve probleme ovoga svijeta.
Slušali smo naravno ovdje i gospođu Miloš. Gospođa Miloš ona je krenula već u SAD, Trump, Musk kako god. Treba imati u vidu činjenicu da je gospodin Trump, Donald Trum činjenica. On je izabran od građana SAD-a i mi to poštujemo. Dalje vidjet ćemo nakon njegove inauguracije otvara se jedno novo poglavlje u suradnji. SAD od samih početaka naš je strateški parter i svakako je važno da ovaj svijet, ovaj svjetski poredak da počiva na multilateralnom sustavu, dogovoru, razgovoru i donošenju zajedničkih rješenja. Izazova je puno, ali i opasnosti je jako puno. Oni jesu daleko, daleko od nas relativno. Mi pomažemo Ukrajini ne samo iz moralnih i solidarnih razloga nego naravno isto kako bismo pomogli Ukrajini da se obrani jer morate imati u vidu činjenicu i da je 20% Ukrajine napadnuto, okupirano i da se ta granica približava. Znači da smo i mi na neki način u neposrednom susjedstvu i da smo mi isto tako blizu fronta ili blizu prostora u kojem se, u kojemu se vodi rat. Prema tome, to treba imati na umu, a ne možete ovako bez odgovorno samo kritizirati svjetske političare. To nije odgovorno to je jedan politički aktivizam koji ignorira činjenicu, koji ne daje mjestu razgovoru odnosima jer je riječ je, kolko mogu uspostaviti dobre odnose i prijateljstvo tolko mogu izazvati i sukobe, tako da treba uvijek voditi računa o tome što se i kako govori, osobito ovdje u HS, najgore je kad se iskrivljuju činjenice, to je čini mi se najgore, treba govoriti argumentima. Tako da i kad govorimo i o vanjskoj politici, to nije samo, vanjska politika nisu dvije riječi. Ja danas doista nisam evo i mnogi su to primijetili, o vanjskoj politici nitko nije govorio, govorili su ne znam o nekakvoj firmi ovaj u Kaknju itd., svaki put kad ja dođem na aktualni sat uvijek se pojavi neki, neki fabricirani twitt kojeg netko objavi, zašto i kako i ja nemam s tim nikakve veze, kako bi vjerojatno kompromitirali, difamirali, stigmatizirali itd., uvijek je to, to je dehumacija, dehumanizacija, to nije, to nije, to nije u redu, ako vi govorite ovdje znači o nekom sadržaju onda smo fokusirani na taj sadržaj, al ne treba uvijek, ovdje je valjda praksa da treba najprije nekoga osramotiti na bilo koji način, riječima ili izmišljanjem nekakvih situacija koje su, koje nisu istinite. Tako da kada govorimo o vanjskoj politici naravno da je tu prije svega afirmacija, tu je afirmacija, promocija i afirmacija svih onih vrijednosti i govoriti ne znam gđa. Dalija Orešković je govorila ovaj ne znam valjda kako smo mi štetili valjda vanjskoj politici, ali nije, opće nije to ničim ni dokazala, šta, kako, to je sve skupa napamet. Pa mi se susrećemo sa čelnicima država, ja sa svojim ministrima, premijer sa predsjednicima vlade i mi znamo na što se kada, kada se govori o Hrvatskoj tko Hrvatsku, ko Hrvatsku afirmira i na koga se i tko, tko razgovara sa čelnicima i tko ima ugled u međunarodnoj zajednici. To je prije svega naš predsjednik Vlade Andrej Plenković, ali i cijela Vlada. Prema tome ako čitate vi sada i medije, dovoljno je čitati jedan ugledni njemački dnevnik pa ćete vidjeti kakve su njihove reakcije na, na izbore u Hrvatskoj. Tako da govoriti o reputaciji vi morate imati dokaze, a govorit o reputaciji, dobroj reputaciji, to je sigurno ova Vlada koja je pridonijela stabilnosti hrvatske države, njenih građana, socijalnom i gospodarskom rastu i naravno sva ova postignuća koja smo ostvarili i što nam još ostaje, to je OECD članstvo i naša važna uloga ovdje u ovoj tzv. regiji s kojom mi se zapravo graničimo, naslanjamo, regija Zapadnog Balkana, Zapadni Balkan koji je zapravo politički proces, a nije ni, ni politički definiran, niti geografski precizan, tako da tu treba ovaj jednostavno te stvari vezano za raspravu i teoritiziranje o tome što je Zapadni Balkan to opće je irelevantno za ovaj, ova izvješća koja smo mi ovdje, koje je premijer prezentirao.
Evo gospodo draga ja mislim da bi to bilo sve, hvala vam lijepa na današnjoj raspravi, hvala vam na doprinosu da se čuje naš rad, naša postignuća. Naravno da to izvješće može biti kudikamo i više, drago mi je da su neki ovdje analizirali i to je dobro i g. Raspudić je ovdje pročitao, kaže da može nekada iščitati nešto, to je dobro, dobra je i naravno i kritika koja je dobronamjerna svakako. Tako da evo ja vam želim lijepu, lijepu večer, a ja sam sutra isto poslijepodne idem u Ukrajinu kako bi isto tako podržao, ide, idu i mnogi ministri iz EU, imat ćemo tamo isto i ministre zemalja tzv. Zapadnog Balkana.
Evo ga g. potpredsjedniče, hvala vam lijepa svima na strpljivosti, na, na pokazanoj spremnosti poslušati i završnu riječ predlagača i hvala vam i drago mi je da će svi oni koji su pročitali ova izvješća, koji su dobronamjerni, da će ga prihvatiti.
Hvala ministru Grlić Radmanu.
Za repliku se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.
Evo poštovani ministre, izrekli ste puno neistina, a ja ću samo to ilustrirati na jednoj, pa ja mislim da je i vaš interes. Naime, vi napadate Zorana Milanovića po diktaturi Andreja Plenkovića neprekidno dakle ovih nekoliko mjeseci sa tom NSATU misijom, a ona je jedna od rijetkih stvari koje je on točno i dobro odradio jel. Pa rekli ste neistinu da uđemo u tu proceduru dakle on je otišao u Washington po proceduri NATO-a i tamo se načelno dakle razgovaralo o tome i po toj proceduri je dat rok do evo Nove Godine, ove koja je prošla, da se svaka država izjasni hoće li i na koji način će sudjelovati u tome, a budući vi tu neistinu uporno ponavljate jel, a tu je on u pravu, vi ga zapravo jačate kao što ste se mogli osvjedočiti i na ovim proteklim izborima, pa vas evo ja upozoravam i skrećem pozornost…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…ako baš, evo može još povreda…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…povreda Poslovnika…/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica Penava: Odgovor na rep…/…
…a jel odgovor? Aha, dobro.
A ne mogu se načuditi da je on vaš izbor, ako je tako onda žao mi je, žao mi je zbog eto i svega što znam o vama, ali vi meni govorite neistinu, zapravo vi govorite negdje ste bili u Apolu ili tako, pa ja sam sudionik svih ovih procesa i znam točno kako su išli mailove, tko je kome slao mail i vi meni, vi meni govorite, vi meni oduzimate autentičnost, pa s kojim pravom, s kojim pravom, jeste vi svjedok vremena il ste vi njegov žetončić? Ja bi prije rekao g. Jurčević da ste vi Milanovićev žetončić, a s obzirom da vas znam ja se čudim, a s obzirom da vas i kasnije sam poznao onda se više i ne čudim, tako da sad mi je ovaj čuđenju kraj i vrlo sam razočaran u vama mogu vam, mogu vam reći.
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.
Evo dakle, ja govorim s autoritetom znanstvenog, objektivnog istraživača na temelju dokumenata, a vi govorite sa subjektivnog stajališta aktera koji je zainteresiran na niz načina. Ukoliko želite dakle napadati gospodina Milanovića preporučujem vam moje tekstove i javne istupe gdje imate puno toga dokumentiranoga, argumentirano pa onda neće imati takve uspjehe.
Tako da ja mislim da ste vi njegov žetončić, a još je tragičnije ako toga niste svjesni.
Hvala lijepa.
Hvala, ovo vam je treća opomena.
…/Upadica se ne razumije./…
Tako je sa oduzimanjem, oduzimam vam riječ, ali s obzirom da smo na kraju nema se više što ni reći osim da zaključujem raspravu po ovoj točki.
Zahvaljujem se ministru vanjskih poslova i suradnicima.
Po ovoj točki ćemo glasati kada se za to steknu uvjeti, a sutrašnji dan krećemo sa slijedećim dnevnim redom, u prvoj točki ili po prvoj točki Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, druga točka je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i treća točka Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj odnosno regionalnoj samoupravi.
Hvala vam svima na konstruktivnoj suradnji i laku vam noć.
SJEDNICA PREKINUTA U 21,50 SATI.

2

  • Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanon sastanku Europskoga vijeća, 19. prosinca 2024.. i sastanku na vrhu Europska unija - zapadni Balkan, 18. prosinca 2024., Predlagatelj: predsjednik Vlade Republike Hrvatske
24.01.2025.
Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom sastanku Europskog vijeća 19. prosinca 2024. i sastanku na vrhu EU Zapadni Balkan 18. prosinca 2024.
Podnositelj je predsjednik Vlade.
Rasprava zaključena.
Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom sastanku Europskog vijeća 19. prosinca 2024. i sastanku na vrhu EU Zapadni Balkan 18. prosinca 2024.
Molim glasujmo.
128 glasova. 76 za, 1 suzdržan i 51 protiv.
Izvješće je prihvaćeno.
PDF