Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

PDF

69

  • Konačni prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva, drugo čitanje, P.Z. br. 37
11.12.2024.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sljedeća točka je

- Konačni prijedlog zakona o središnjem registru stanovništva, drugo čitanje, P.Z. br. 37.
Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. u vezi sa člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Znači primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona i amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Sa nama je gospodin državni tajnik u Ministarstvu financija gospodin Stipe Župan koji će nas upoznati sa ovim prijedlogom zakona.
Izvolite.

Župan, Stipe
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče hrvatskog, potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici.
Dakle, danas je pred vama Konačni prijedlog zakona o središnjem registru stanovništva. Konačni prijedlog propisuje ustrojavanje administrativnog registra stanovništva u Republici Hrvatskoj, te će zamijeniti potrebu provedbe popisa stanovništva. Cilj je dostupnošću podataka iz središnjeg registra stanovništva omogućiti kreiranje mjera socijalne politike, te unaprijed prepoznavanje kućanstava koji bi temeljem dohodovnog cenzusa trebali ostvarivati ciljane mjere socijalne politike.
Osim već spomenutog ukidanja provedbe popisa stanovništva, te određivanja ciljanih mjera socijalne politike kao najznačajnijih ciljeva navode se i sljedeće: vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenog rada, analiza tržišta rada, dakle praćenje, analiziranje i istraživanje čimbenika koji utječu na kretanje zaposlenosti i zapošljavanja, izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja, upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta i to temeljem podataka iz registra bez dokumentacije, te još preko 30 različitih svrha.
Nadalje, unaprijedit će se provedba poreznih postupaka, onemogućiti zlouporabu socijalnih davanja, te omogućiti ostvarivanje ostalih prava i ispunjenje obveza u pravnom sustavu Republike Hrvatske bez podnošenja posebnih zahtjeva i dokumentacija. Također obrada podataka iz središnjeg registra stanovništva omogućit će napredne analitike za potrebe izrade strategija i praćenja makro ekonomskih pokazatelja nužnih za rad svih javno-pravnih tijela.
Središnji registar stanovništva nameće se kao dugoročno i održivo rješenje za ostvarenje navedenih ciljeva, te tako postoji jasna obveza svih izvora podataka da rade na poboljšanju kvalitete upisanih podataka. Podaci u središnjem registru stanovništva preuzimat će se iz drugih registara povezujući informacije putem OIB-a kako bi ostvarili višestruke svrhe. Kako je ključ uspostave središnjeg registra stanovništva u Hrvatskoj razmjena podataka putem OIB-a za čije je određivanje i dodjeljivanje nadležna Porezna uprava, te kako Porezna uprava u svojem informacijskom sustavu raspolaže nizom podataka o dohocima i primicima ključnim za svrhe za koje se uspostavlja središnji registar stanovništva Porezna uprava se nametnula kao optimalno rješenje za vođenje navedenog registra.
Građani će moći isključivo na temelju dobrovoljnih izjava u ovaj registar upisati 4 grupe osobnih podataka i to podatke o izvanbračnoj zajednici ili o neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinjskom jeziku, o nacionalnosti, te kontaktne podatke. Za sve osobe koje se ne žele izjasniti ili takve podatke ne žele dati statistički se bilježi modalitet nepoznato ili ne želi se izjasniti, te će u konačnici statistički obuhvat podataka biti potpun.
U središnjem registru stanovništva vodit će se podaci o kućanstvima na način da se iz skupa podataka generiraju podaci prema modelu uža obitelj uz mogućnost podnošenja izjave o širem kućanstvu za sve ostale osobe, srodnike ili ne srodnike koji zajedno nastanjuju stambenu jedinicu ili ostale osobe odnosno srodnike ili ne srodnike koji nastanjuju drugu stambenu jedinicu na području Republike Hrvatske ili izvan područja Republike Hrvatske.
Središnjim registrom stanovništva omogućit će se upisanim osobama uvid u upisane osobne podatke uz prethodnu identifikaciju, traženje potvrde o upisanim podacima i dojavljivanje činjenice o netočnosti upisanih podataka, a radi sveobuhvatne ažurnosti sadržanih podataka. U slučaju dojave o netočnosti upisanih podataka Porezna uprava će od voditelja takvih podataka tražiti provjeru točnosti i eventualni ispravak podataka provodit će se promjenom u izvornom registru, te se propagirati u središnji registar stanovništva. Na taj način središnji registar stanovništva ne preuzima ulogu postojećih registara već samo sumira potrebne podatke u usporedivoj vremenskoj i prostornoj dimenziji.
Tijekom 2025.g. odnosno nakon donošenja zakonodavnog okvira kojim će se stvoriti preduvjeti za uspostavu Središnjeg registra stanovništva i istim će se nadalje omogućiti stvaranje digitalne razmjene podataka između javnopravnih tijela kao izvora podataka i korisnika podataka Središnjeg registra stanovništva. Puna funkcionalnost Središnjeg registra stanovništva predviđa se u 2026.g. provedbom posljednje faze odnosno uspostavom modula za građane.
U odnosu na tekst prijedloga zakona koji je raspravljen u prvom čitanju u konačnom prijedlogu napravljene su određene izmjene, a sve radi jasnijeg tumačenja odredbi, između ostalog dodana je odredba prema kojoj bi se prava pripadnika nacionalnih manjina utvrđivala na temelju službenih rezultata popisa stanovništva iz 2021.g. do 31. prosinca 2033.g., a nakon toga datuma na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva.
Osobama koje su pripadnici nacionalnih manjina tako se ostavlja razuman rok prilagodbe na način da mogu svoju nacionalnost dobrovoljno izjaviti u Središnji registar stanovništva.
Predviđa se jednokratno preuzimanje podataka iz Registra birača sa stanjem na dan 1. siječnja 2034.g., a kako bi se uskladili podaci, te nastavili pratiti podaci o nacionalnosti u Središnjem registru stanovništva.
Dodana je i odredba kojom se propisuje da na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva, dobivenih na temelju čl. 24. i 25. ovoga zakona, prava utvrđena prema posebnim propisima korisnici podataka utvrđuju od 1. siječnja 2027.g.. Pojašnjeno je prikupljanje podataka o hrvatskim državljanima koji žive izvan RH obzirom da izvor podataka o hrvatskim državljanima u inozemstvu može biti presjek podataka iz Evidencije o državljanstvu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i podataka iz Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu MUP-a.
Nadalje, polazeći od zaštite temeljnog načela Središnjeg registra stanovništva, načela zaštite osobnih podataka, odredbama ovoga zakona predviđena je opća norma o zaštiti i sigurnosti podataka kojim se određuje kako će porezna uprava kontinuirano unaprjeđivati, standardizirati i certificirati sustave i upravljanje sustavima sukladno najvišim standardima u području zaštite podataka.
Nadalje, u pogledu uporabe podataka sagledana su 3 aspekta i to sigurnost informacijskog sustava, način postupanja službenih osoba u poreznoj upravi, te korištenje podataka od strane trećih osoba.
Vezano uz navedene aspekte upućuje se na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi koji je također u postupku donošenja kao krovnog zakona kojim se propisuje djelokrug porezne uprave i kao takav primjenjuje se na sva postupanja iz nadležnosti porezne uprave.
Zahvaljujem svim uvaženim zastupnicima i zastupnicama na pozornosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Imamo ipak jednu malo hitnu situaciju, pa ćete pričekat 5 minuta, doista samo 5 minuta za tehniku da, jer moraju, upravo sada moraju mijenjati kazete, diskove bolje rečeno, 5 minuta, to znači ajde 5 i 25 da ide.

STANKA U 5,15 SATI

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 5,25 SATI
Dobro, uz inzistiranje g. Bulja nastavimo sa raspravom. Prva replika g. Tomislava Šute.

Šuta, Tomislav (HDZ)
Zahvaljujem.
Prije svega pozdravljam donošenje novog zakona o Središnjem registru stanovništva i niz je ovdje prednosti za građane koji se zakonom nude, od jednostavnije interakcije s javnom upravom, transparentnost i povjerenje, digitalizacija i dostupnost, ali jedno pitanje vezano za mjere zaštite privatnosti građana kako i na koji način su one zagarantirane? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče, dakle ovim zakonom jasno se određuju načela zaštite osobnih podataka, te postupanje prema spomenutim propisima. Već sam u svom uvodnom izlaganju napomenuo kako je upravo u Zakonu o poreznoj upravi koji je jučer raspravljen u HS i nadamo se da će biti izglasan do kraja tjedna, dodan cijeli niz odredbi kojima se ojačava zaštita osobnih podataka i sveopća sigurnost informacijskih sustava porezne uprave.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Državni tajniče, u prvom čitanju bili smo svi u Hrvatskoj jednakopravni, sad odjednom većinski narod se primjenjuje ovaj popis iz 2021. od 2026.g., a od 1.1. tj. 31.12.'33.g. za nacionalne manjine. Pa tolko pogoduje srpskoj stranci Milorada Pupovca u Hrvatskoj i čudi me di je sad Ćipe, di su sad oni. Vi ste ubacili u odnosu na drugo čitanje da 10 godina prolongirate, da se radi po starom popisu stanovništva iz 2011. godine. Zbog čega to radite? Bit će šta prikuplja SDSS potpise za Primorca je li zbog čega, zbog čega ovo radite? Da sačuva sve ono što ima puste župane. Moramo biti jednakopravni i zato jedan od mojih referenduma će biti …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… taj da budemo svi jednakopravni …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… u Hrvatskoj. Ovo je sramota. Dao sam amandman samo da znate.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite gospodine tajniče odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovani zastupniče pa upravo to radimo da prava nacionalnih manjina uspostavom središnjeg registra nikako ne budu zakinuta zato smo i donijeli, izmijenili u drugom čitanju i dodali odredbu o uvođenju prijelaznog razdoblja koje traje do 31. prosinca 2033. godine kada će se prava nacionalnih manjina ostvarivati na temelju popis stanovništva iz 2021., a tek tada od tog datuma iz registra stanovništva.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, Zakon o Središnjem registru stanovništva predstavlja značajan korak prema transparentnijem i učinkovitijem upravljanju podacima u našoj državi. Uvjeren sam da će ovaj registar donijeti niz koristi od smanjenja birokratskog opterećenja za građane do preciznijeg provođenja socijalnih i drugih politika. No, svjesni smo da svaki sustav koji uključuje takve obuhvate, osobne podatke zahtijeva maksimalnu sigurnost, povjerenje građana i stoga me zanima možete li detaljnije objasniti koje konkretne mjere sigurnosti su predviđene kako bi zaštitili podatke u središnjem registru i spriječile moguće zloupotrebe s obzirom na povezivanje različitih baza podataka te kako mislite sve to prezentirati hrvatskim građanima znači da ljudi u jednom maksimalnom obimu mogu koristiti ovaj Zakon o Središnjem registru stanovništva?
Evo zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovani zastupniče, dakle u pogledu uporabe podataka odnosno sigurnosti informacijskog sustava sagledana su tri aspekta i to sigurnost informacijskog sustava, način postupanja službenih osoba u Poreznoj upravi te korištenje podataka od strane trećih osoba. Vezano uz navedeno kako sam već istaknuo upućujemo na Zakon o Poreznoj upravi kao krovni zakon kojim se propisuje djelokrug Porezne uprave i kao takav se primjenjuje na sva postupanja iz nadležnosti Porezne uprave.
Sukladno navedenom u izmjenama Zakona o Poreznoj upravi koji je također u postupku donošenja predložene su odredbe o sigurnosti podataka, korištenju podataka i postupanju službenika Porezne uprave te sigurnost informacijskog sustava.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ante Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče kako vidimo u prijedlogu zakona središnji registar sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika u RH prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima. Isti podaci će se kontinuirano ažurirati. Stoga pozdravljam donošenje ovog zakona. Držim da je sazrjelo vrijeme da se napusti klasični popis stanovništva kojeg smo imali svakih 10 godina.
Ja imam kratko i konkretno pitanje. Zašto je baš Porezna uprava nadležno tijelo koje uspostavlja i vodi središnji registar?
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovani zastupniče, da u pravu ste mi smo samo jedna od nekoliko europskih zemlja koje su ra… izrađivale popis stanovništva na način na koji mi do sada jesmo. Tako da je ovo veliki korak unaprijed.
Što se tiče toga zašto je Porezna uprava tijelo koje vodi registar stanovništva upravo iz razloga što je Porezna uprava ona koja određuje i dodjeljuje OIB te je u informacijskom sustavu Porezne uprave sadržan niz podataka o ostvarenim dohocima i drugim primicima te su dostupni podaci o imovini osoba. Ovakav primjer da Porezna uprava vodi registar stanovništva također je vidljiv i u skandinavskim zemljama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani moje pitanje ide u smjeru načela povjerenja i točnosti. Imajući u vidu sve ranije evidencije naše države pitanje koje ću vas pitati je ako ćemo vjerovati državnim evidencijama i točnosti podataka koje one iznose znači li to da će i dalje umirovljenici primati kazne za vozila koja nikada nisu vozili ili s druge strane da će dugovi mrtvih pratiti doživotno članove obitelji ili će ti podaci ipak biti nešto točniji?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepo poštovani zastupniče, dakle središnji registar zapravo stanovništva nameće se kao zapravo dugoročno i održivo rješenje za ostvarivanje ciljeva te postoji jasna obveza svih izvora podataka da rade na poboljšanju kvalitete upisanih podataka. Trenutna moguća manjkavost određenih podataka nije zapreka u ostvarivanju zacrtanih ciljeva već upravo suprotno ovim putem se omogućava kontinuirano praćenje i unaprjeđenje upisanih podataka u različitim registrima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče ja sam apsolutno sigurna da ovakav jedan zakon treba i da trebamo napustiti popis stanovništva i imati ovo. Znam razloge i razumijem razloge zašto to radi Porezna uprava. U prvom čitanju smo dali niz primjedbi i nekako afirmativno pristupili tome. Vi ste te sve primjedbe odbacili, ali ono što mene zanima da li ste ovaj zakon odlučili ipak i način na koji će funkcionirat testirat. Ono što sam vam govorila sad ću ponovit i reći. Vi nedavno, nedaleko odavde na Malešnici imate zgradu koja ima građevinsku dozvolu, al firma je propala. Nema uporabne dozvole, u katastru vam je još uvijek livada. Jedine podatke koje imate je u knjizi položenih ugovora u gruntovnici, nema međuvlasničkog ugovora, nema elaborata etažiranja, zgrada ima 100 stanova. Koliko će trebat vremena, energije i sveg drugog da ta zgrada dobije, da svaki stan, da zgrada dobije identifikacijski broj, da svaki stan dobije? Ja sam vam u prvom čitanju na to ukazivala …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… zanima me da li ste testirali i vidjeli kako će to funkcionirati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovana zastupnice, pa samim prijedlogom zakona propisane su odredbe i za nositelje podataka odnosno izvore podataka koji su dužni u roku od 6 mjeseci osigurati dostupnost podataka, dok je Porezna uprava odnosno središnji registar dužan u roku od godine dana ako se ne varam, prikupiti navedene podatke u registar. Nakon prikupljanja svi će se podaci umrežiti i vidjet će se da li postoje odstupanja i onda će se reagirati prema izvorima podataka.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Curiš Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala. Evo poštovani gospodine da li možete garantirati da neće biti zlouporabe podataka, naime i Pučka pravobraniteljica je u komentaru na članak 30 koji definira tko može koristiti podatke, a to su sva javno pravna tijela za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Znači nije to samo Porezna uprava nego konkretno, to su i tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, jedinice lokalne samouprave, pravne osobe koje dijelom financiraju izravno ili neizravno se iz sredstva proračuna ili kojima su osnivači ili im je jedan od osnivača RH. Također ono što je bitno, kojim podacima se to može pristupati, kad ih se može koristiti i također da svi oni čiji se podaci koriste da su o tome upoznati. Znači svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti transparentna upravo tako da su pojedinci upoznati kako se njihovi osobni podaci prikupljaju pa da li me zanima me …/Upadica Radin: Vrijeme, hvala./… da li možete garantirati da neće doći do zloupotrebe.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovana zastupnice, pa sasvim sigurno odredbama članka 11 Zakona o poreznoj upravi, su propisane strože, strože, stroža pravila vezana za zlouporabu odnosno vezana za sigurnost korištenja podataka i pravo pristupa podacima. Ono što mogu reći je da je zakonom o registru, središnjem registru stanovništva propisano i donošenje podzakonskih akata kojima će se utvrditi tko i u kojoj svrsi može pristupiti navedenom registru.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani državni tajniče, evo pozdravljam donošenje jednog ovakvog zakona da se ustanovi jedan ovakav registar koji će bit sveobuhvatan i zasigurno pomoći i građanima i javno pravnim državnim tijelima u njihovom funkcioniranju i smanjenju administracije i birokracije i troškova. Moje pitanje je kad se preuzimaju od izvora podataka svi ti podaci u registar, što ako dođe do različitih podataka za istu osobu, za isti identifikacijski broj odnosno OIB, recimo jedna osoba se kod jednog izvora izjašnjava da je manjina, a kod drugog izvora da nije, da li će se to rješavati onda pozivanjem te osobe da se identificira sa izjavom i da se odredi koji podatak je točan.

Župan, Stipe
Hvala lijepo poštovana zastupnice. Pa u navedenom slučaju zapravo kada bi se uočila pogreška, nedosljednost kako ste naveli, Porezna uprava će obavijestiti voditelja izvora podataka te tražiti provjeru upisanih podataka. Voditelji izvora podataka dužni su provjeriti ispravnost pisanih podataka do trenutka zaprimanja informacije o točnosti podatka, podatak se označava kao podatak u provjeri.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Blažević.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala poštovani državni tajniče. Prvo želim reći kako je jako dobro što popis stanovništva odlazi u povijest. Sada ću probati onako ukratko iznijeti kako ja vidim središnji državni registar. Dakle svi podaci koje će on sadržavat u stvari su važni za različita državna tijela ili za institucije, a i za same građane. Ne samo za ostvarivanje prava rekli ste i za upise u škole dakle sve ste se, sve ste vi naveli i oni će bit objedinjeni iz postojećih službenih evidencija u jedan jedinstveni registar. Sprječavamo naravno manipulacije ali znači li to da recimo građani ono što je najteže uvijek dođemo na nekakav šalter pa nas šalju idi po još jedan papir, pa sad nisi došao na dobar šalter, javi se tamo. Znači li to da ovim, uspostavom ovog registra više to nećemo imati ali evo moram reći da je iz perspektive mene kao gradonačelnice to je jako važno i za jedinice lokalne. Nemam vremena ali evo reći ću možda kasnije zašto.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa. Poštovana zastupnice upravo to znači što ste rekli, dakle smanjit će se odlazak građana u institucije odnosno građani više neće morati po raznim institucijama prikupljati različite dokumente, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripasti, pripadaju određena prava.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Vučemilović.

Vučemilović, Vesna (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući. Mislim da ćemo se svi složiti da je registar stanovništva nešto dobro što treba podržati. No, evo ja u ime svih koji će koristiti taj registar u neke istraživačke svrhe, znanstvene. Znači to su znanstvenici, agencije za istraživanje tržišta, moram postaviti pitanje vezano za čl. 45. Kako će oni imati reprezentativan uzorak ako će se podaci o nacionalnosti u središnjem registru stanovništva preuzeti iz registra birača sa stanjem na dan 1. siječnja 2034. godine. Što ćemo mi onda raditi, istraživanja i imati uzorak koji neće biti reprezentativan punih 13 godina jer ćemo imati neko stanje iz 2021. Uistinu moram vas to pitati, ili ćemo mi te podatke imati negdje dalje, a ovo će biti samo za neke druge svrhe pa ajde malo to razjasnite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite.

Župan, Stipe
Hvala lijepa poštovana zastupnice Vučemilović. Pa tako bi vam bilo i u slučaju da nema ovoga zakona, dakle koristili bi popis stanovništva iz 2021. godine. Idući popis stanovništva bi se radio 2031., a obrada tih podataka traje nekoliko godina i taman, taman bi početkom siječnja 2024. godine imali ažurne podatke iz popisa stanovništva.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Gregurović. Pardon, gospođa Vučemilović povreda Poslovnika.

Vučemilović, Vesna (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući. Moram zbog javnosti reći znači, a i zbog Državnog zavoda za statistiku. Čl. 238., riskiram opomenu naravno ali nema veze. Znači Državni zavod za statistiku radi procjene i objavljuje sve te procjene koje mi koristimo znači kao znanstvenici u tom razdoblju od 10 godina, znači nije baš da koristimo cijelo vrijeme 10.g. stare podatke.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da, bila je replika, pa mora ić opomena.
Gospodin Gregurović.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Evo hvala lijepo.
Što se tiče ovog zakona iz Središnjeg registra osobno smatram da je to jedna fantastična stvar kao čovjek sa terena i koji je na neki način neposredno sudjelovao u popisu stanovništva, al o tome ću nešto više kasnije reći.
Ono što me zanima kao jednog čelnika lokalne samouprave, a što je već i kolegica nešto spomenula, s obzirom da se ovim zakonom planira i onemogućiti zlouporaba socijalnih davanja, kako i JLS imaju razne oblike pomoći koje daju, hoće li i na koji način moći koristiti JLS te podatke za davanje i na koji način se možda ovaj to planira koristit u Zavodu za socijalnu skrb i slično?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče, da, lokalne jedinice će također biti i jesu zakonski navedene kao korisnici navedenih podataka i na temelju toga moći ćete koristiti podatke iz registra kako bi vodili i vašu lokalnu socijalnu politiku na ciljan i ispravan način.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)
Pa evo recite mi kako se misli ovaj registar napokon jednoznačno odrediti i moći sa sigurnošću kazati koliko primjerice stranih radnika ima u RH. Naime, sada baratamo sa slijedećim podacima, jednim podatkom po broju izdanih dozvola stranim radnicima, drugim po broju radnika prijavljenih na mirovinski i zdravstveni zavod, treći onaj koji se obilježe kao porezni obveznici. Koliko možemo vidjeti od strane javnosti i medija, te stručnjaka na temu, podaci se razlikuju poprilično, imamo tumačenja, al nemamo jasnog odgovora koliko stranaca legalno radi u RH. Ovim zakonom kako vidimo doći se do integracije skupa netočnih podataka i kako mislite da ćemo od toga dobiti jedan jednoznačan, siguran i temeljit Središnji registar?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče, dakle ovaj registar će preuzimati podatke iz postojećih registara, pa tako i o Registru stranih radnika odnosno registru koji vodi MUP. Kada se upare svi podaci u registru, ukoliko postoje nelogičnosti onda će se opet kao što sam rekao tražiti od izvora podataka odnosno voditelja da isprave navedene podatke.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Hodžić.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Zahvaljujem se.
Poštovani državni tajniče, nedvojbeno je kako Registar stanovništva je nešto što je pozitivno i dobro za cjelokupno funkcioniranje svih institucija. Ono što je važno i što pozdravljam su izmjene u kontekstu odredbi koje se odnose na pripadnike nacionalnih manjina. Drago mi je što su ispravljene anomalije i nepravilnosti koje smo uočili u prvom čitanju zato što za razumijevanje konzumiranja prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj važno je podsjetiti da se sva prava crpe upravo iz brojnosti temeljem popisa stanovništva koji je posljednji održan 2021., a čiji su podaci o nacionalnim manjinama objavljeni 22. rujna 2022.g., kao što ste vi ranije rekli, to otprilike koincidira s onim što je stavljeno u novu odredbu.
Mene zanima ako dođe situacija da imamo istu osobu koja je različito izjašnjena u popisu birača i Registru stanovništva, koji podatak će se uzeti kao mjerodavan? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Župan, Stipe
Vrlo kratko, uzet će se podatak iz Registra stanovništva.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sad idemo na klubove.
…/Upadica se ne razumije./…
Kao prvo, da li ima neko od izvjestitelja odbora nešto izvijestiti? Ne.
Otvaram raspravu, gđa. Curiš Krok, Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Evo poštovana gospodo iz ministarstva, poštovani, poštovane kolegice i kolege, danas ovdje raspravljamo o Prijedlogu Zakona o Središnjem registru stanovništva koji kako smo već čuli zamjenjuje dosadašnji terenski popis koji se provodio svakih 10-tak godina, što može imati naravno višestruku korist za naše društvo i da u biti moramo iskoristiti taj potencijal. Naime, prema istraživanjima OESS-a iako pitanje registracije stanovništva nije predmet obaveza te organizacije, u mnogim državama članicama ono je poslužilo kao kamen temeljac moderne uprave omogućujući demokratsko upravljanje i poštivanje osnovnih građanskih i političkih prava. Vrijednost tog istraživanja su izdane smjernice zasnovane na primjerima dobre prakse odnosno na opisivanju kriterija za izradu efikasnih sustava registracije stanovništva koji odgovaraju legitimnim i specifičnim potrebama država i njihovih građana uz pregled karakteristika takvih sustava i uzimajući u obzir različite upravne tradicije država uključenih u istraživanje.
Opet ističemo ukidanje provedbe popisa stanovništva svakih 10.g. i to ovdje nije sporno jer stvarno uz funkcionalan Registar stanovništva koji pruža podatke o stanovništvu u realnom vremenu, znači sam popis kojeg smo provodili stvarno neće biti potreban. Uz navedeno primjera radi 2021. Hrvatsku je popis stanovništva koštao 24 puta više nego Sloveniju koja ima Registar stanovništva, znači konkretno 23,5 milijuna eura, a naravno da je pokazao određene organizacijske i kadrovske probleme, pa upravo ovakav registar mi iz Kluba SDP-a pozdravljamo.
Ovaj prijedlog je i produkt tj. rezultat preporuke Vijeća EU u vezi s Nacionalnim programom reformi za razdoblje od 2019. do 2023. koja se odnosi na redefiniranje sustava socijalnih davanja i upravo jedan od ciljeva koji proizlazi iz reformskih prioriteta je održivost javnih financija, unaprjeđenje socijalnih davanja, te pružanje ciljanih potpora ranjivim kućanstvima.
Iz ovog prijedloga je razvidno da je uspostavljanje registra prvi korak za utvrđivanje socijalnih prava stanovnika i kućanstva na temelju dohodovnog i/ili imuno… imovinskog cenzusa, ali jednako tako ako bude volje može i onemogućiti zlouporabu sustava socijalnih davanja poreznih oslobođenja i olakšica kroz veću ažurnost i povezanost podataka.
Mi smo sad kroz replike i imali prilike čuti vezano i za socijalne, socijalna davanja ali vidim da je većina zastupnika išla u smjeru zlouporabe podataka i to je ono nešto što očito pretpostavljam sve zastupnike tišti. Iako smo dobili odgovor da će to raditi isključivo Porezna uprava i Člankom 30. je jasno definirano koja su to javnopravna tijela koje će to provoditi, a i na kraju krajeva opet s druge strane svi težimo povezanosti podataka i jedinice lokalne samouprave i tijela državne uprave i sve one firme koje su u većinskom vlasništvu ili financiranju države, jedinica lokalne ili područne samouprave.
Obveza uspostave registra prihvaćena je dodatkom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti do 4 kvartala 2025. godine uz njegovu punu primjenu do kraja 2 kvartala 2026., dakle to je još nešto što nam je Europa poslala da moramo uvesti i sada uvodimo. Mislim da smo o takvim stvarima trebali i prije razmišljati i prije usuglasiti sve ove postojeće podatke.
Ustroj registra planiran je i preuzimanjem postojećih podataka iz ranijih evidencija putem sustava OIB-a uz dobro uočenu pretpostavku da postoje manjkavost istih te naknadno i dugoročno proširenjem registra novim podacima poput kvalitete stanovanja i slično naravno točno određenih podataka koji se mogu prikupiti dobrovoljnim izjavama osoba na koje se odnose.
Ustroj središnjeg registra ne mijenja ulogu i način vođenja postojećih službenih evidencija odnosno eventualni ispravci podataka provodit će se u izvorima podataka, a ne u središnjem registru.
Također predlaže se da središnji registar uspostavlja i vodi Ministarstvo financija tj. Porezna uprava. Korisnici podataka su kako sam i već prije navela i kako smo u replikama to bili ispitivali i tijela državne uprave i sva ona javnopravna tijela te ono što je problematično to je opet taj pristup podacima u registru.
Svakako treba ići u smjeru preciznog definiranja ovog pitanja ali i dugoročnog upravljanja registrom. Znači da taj registar kad se donese da se stvarno pazi na upotrebu koje će to biti osobe, koja je to, koja će pristupati tim podacima, na koji način će koristiti te podatke i da li će osobe čiji se podaci koriste znati za to.
Ako je i plan da je primjena registra šira od one koja se evo ovdje danas prezentirala trebalo bi razmisliti ono što smo predlagali u prvom čitanju, međutim nije bilo prihvaćeno, a to da neko neovisno tijelo upravlja registrom. I to su stvari koje smo predlagali i mi iz Kluba iz SDP-a i neki drugi, nažalost to nije prihvaćeno.
Cilj registra pozdravljamo po pitanju omogućavanja generiranja podataka o srodstvu i kućanstvima i njihovim obilježjima jer time povećavamo efikasnost u provedbi i upravnih, poreznih i drugih postupaka čime se planira i administrativno rasteretiti građane. I naravno da ako zaživi, a zaživit će moram izraziti svoju skepsu temeljenu na nekim ranijim primjerima, a to će dakako biti vidljivo narednih mjeseci kada će on ući u upotrebu bez obzira što sve ovo naravno nam je potrebno i ta digitalizacija i brži prijenos podataka. Ono na čemu stvarno stavljamo naglasak to je uporaba podataka.
Ono što nam je još vrlo prihvatljivo da će registar pružiti podatke o prostornim jedinicama u Hrvatskoj ali treba voditi računa o tome da registar stanovništva dugoročno uđe u registar birača jer je to ujedno i prilika da se i taj registar uredi.
Središnji registar koji se sastoji od tog općeg i posebnog dijela može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava. Izjave koje su o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri, materinjskom jeziku ili nacionalnosti i nadam se da će Vlada stvarno unutar 60 dana propisati uredbu o sadržaju tih podataka i da će to stvarno biti 60 dana, a ne puno dulje kako smo već navikli gledati.
Ovo otvara naravno još jedno pitanje. To je naravno manjinsko pitanje. O tome smo govorili i prilikom prvog čitanja. Vidimo da između dva čitanja su se obraćali i manjinski zastupnici, a to je da pripadnici nacionalnih manjina u RH koje priznaje Ustav RH neka svoja prava ostvaruju na temelju udjela u ukupnoj populaciji. Naravno da se ovim prijedlogom ukida popis stanovništva koji predstavlja izvor podataka o brojnosti manjinske populacije u Hrvatskoj, a dio o nacionalnosti odnosno o nacionalnoj pripadnosti upisuje se u posebni dio registra tj. dobrovoljnom izjavom i na temelju isključivo i samo isključivo te izjave.
Vidim da je isto također bilo replika po pitanju toga, također gospoda iz ministarstva su navedeno odgovorila, ali nadam se da sam registar neće raditi toliko velike probleme jer u tom slučaju naravno da ćemo ga morati mijenjati.
Evo i za kraj mi iz SDP-a podržat ćemo ovaj zakon, ali opet i na kraju skrećemo pozornost a to je na činjenicu tu da iako opet ponavljam povezani podaci omogućit će i stvaranje i planiranje ciljanih paketa potpora i ranjivim skupinama i ciljano ih usmjeravajući ovisno o dohodovnom ili imovinskom cenzusu pojedinog stanovnika, povezanih osoba kućanstava. Opet naglašavam da je bitno znati tko su osobe, na koji način i kada pristupaju podacima naših građana tj. svih nas. Mislim da s obzirom da ćemo sad imati registar, to otvara i vrata za neke kvalitetnije možda populacijske politike, konkretno demografske. Tu i apeliram ovim putem i na vladajuće da razmotre i mogućnost korištenja registra i podataka koji su im na raspolaganju jer s obzirom da ova nova stara Vlada voli svoje temelje zasnivati upravo na demografiji, nadam se da će ovaj registar iznjedriti neke kvalitetnije populacijske politike. Evo to je to, mi iz kluba definitivno podržavamo ovaj zakon. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Sada je na, na redu Klub nacionalnih manjina i gospodin Armin Hodžić. Izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući. Poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici predlagatelja. Kao što sam već rekao nedvojbeno je da je ovaj registar stanovništva jedna pozitivna stvar, jedan iskorak i da nam donosi neke nove mogućnosti. Međutim pošto evo kroz sva ova izlaganja koja smo čuli, svi su se barem nekim dijelom referirali upravo na pripadnika nacionalnih manjina. Ovo je inače bio i jedan od rijetkih zakona koji nismo podržali u prvom čitanju upravo jer smo uočili da postoje neke kontradikcije. Dakle za one koji možda ne znaju ili ne žele znati, sva prava koja pripadnici nacionalnih manjina konzumiraju temelje se prije svega na rezultatima popisa stanovništva. Ukidanjem popisa stanovništva dakako mi više nemamo onaj izvor iz kojeg crpimo prava koja recimo imamo prilikom osnivanja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina na lokalnoj razini. Mnogi dakako sistematiziraju i budžete lokalnih jedinica i državnih institucija temeljem brojnosti određenih nacionalnih manjina. Tu su i prava prilikom izbora zamjenika župana, načelnika i tome slično koja se ne odnose samo na pripadnike nacionalnih manjina. Međutim, ovdje kada govorimo prije svega o, o roku, mislim da je on dobar zato što kada bismo ostavili, kao što je već državni tajnik i rekao, popis stanovništva otprilike u isto vrijeme dakle 2033. odnosno 4. bismo saznali rezultate tog popisa stanovništva odnosno rezultate o brojnosti pripadnika nacionalnih manjina, što otprilike i koencidira sa ovim rokom koji je stavljen trenutno u odredbe o pravima nacionalnih manjina. Drugi dio koji se odnosi na povlačenje podataka iz registra birača je teorijski i tehnički jedino moguć kada se govori o pripadnicima nacionalnih manjina jer kada bi se sve svelo na nulu, na taj način bismo poništili toga dana sva prava koja su bila derivirana iz tog popisa stanovništva. Dakle ja ne mogu bit saborski zastupnik i predstavnik nacionalnih manjina ako nisam pripadnik te nacionalne manjine. Dakle po slovu zakona, moj mandat automatski prestaje ako se ja sutra izjasnim bilo kako drugačije. Iz tog razloga sa zakonskog odnosno pravnog uporišta tehnički nije moguće to napravit drugačije. Iz pozicije predstavnika bošnjačke nacionalne manjine prije svega, to mi nije drago međutim svjestan sam da je to jedino moguće. Nije mi drago iz razloga o kojem sam već nekoliko puta govorio ovdje u HS-u, a to je da svaki drugi Bošnjak u Hrvatskoj nije evidentiran u popisu birača kao Bošnjak. Da dam kontekst tome, dakle od 2003. godine od uvođenja ovakvog sistema predstavništva nacionalnih manjina kako u HS-u tako i kroz druge državne institucije pa onda i lokalne jedinice kroz vijeća i predstavnike Bošnjaci imaju problem s time da je naprosto administrativno ostalo zavedeno da je dobar dio ljudi i dalje izjašnjen kao musliman s velikim M što preambula hrvatskog Ustava ne poznaje. Dakle među 22 navedene nacionalne manjine se ne navode muslimani kao nacionalna pripadnost i samim time ti ljudi i u 12. izbornoj jedinici nemaju biračko pravo, dakle ne mogu birati i ne mogu biti birani i to često dovodi do apsurdnih situacija da imate recimo jednu obitelj u kojoj je otac jedne nacionalnosti, supruga druge ili njihova djeca dakle da su jedne, a oni druge nacionalnosti kada govorimo dakle o pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine, do danas do 2024. do ovog dana kada smo svi zajedno ovdje, nije pronađen nikakav mehanizam niti je učinjeno bilo šta po tom pitanju da se ta, ta problematika i riješi. Dakako to je i sastavni dio operativnog plana Vlade za nacionalne manjine kada govorimo o bošnjačkoj nacionalnoj manjini. Do kraja ove godine očekujemo i osnivanje povjerenstva koje će biti zaduženo da se bavi tom tematikom ali sada taj problem još dodatno dolazi do izražaja jer ćemo dakle kasnije iz registra birača povući podatke koji očigledno ne odgovaraju točnim podacima, primjerice vidimo oscilacije koje su negdje u, između 45 i 50% kada govorimo o gradu Zagrebu recimo u popisu birača postoji 4 i pol hiljade Bošnjaka i 5 hiljada muslimana s velikim M. Dakle riječ je o punoljetnim ljudima koji imaju biračko pravo. Onog momenta kada povučemo podatke iz registra birača dakako onda će se to preliti tamo, ako u međuvremenu ne poradimo na otklanjanju tih poteškoća i svega onoga što je dovelo do, do takve situacije. Isto tako kada govorimo o pravima nacionalnih manjina koje su svedene na broj, ne mislim uvijek da je to dobro, ne mislim uvijek da je to produktivno zato što onda gledamo da li je 101 ili 99 pa srazmjeno tome damo neko pravo ne uzimajući u obzir možda doprinos, autohtonost i tome slično nacionalnih manjina na tom području jer većina nacionalnih manjina u RH to nisu ljudi koji su jučer došli od nekuda, dakle bošnjačka nacionalna manjina govorim jer sam i sam pripadnik iste je duboko integrirana u hrvatsko društvo i hrvatsku državu čemu svjedoči 1.187 poginulih Bošnjaka tijekom Domovinskog rata u obrani RH što dovoljno svjedoči o tome koliko su Bošnjaci prihvatili RH kao svoju domovinu i koliko im je stalo da ista napreduje i razvija se na dobrobit svih njenih građana kako većinskog stanovništva tako i onog manjinskog.
Na kraju htio bih konstatirati da će Klub zastupnika nacionalnih manjina podržati donošenje registra stanovništva ako će on ostati u ovakvom obliku. Dakle, vrlo je važno da kroz postupak donošenja ovoga registra stanovništva javnost upoznamo dakle ne služeći se nekakvim doskočicama, frazama ili koristeći sabornicu za bilo čiju kampanju kako bismo skrenuli pažnju na sebe već da temeljem argumenata koji imaju racionalno uporište objasnimo javnosti, dakle prije svega kada govorimo o ovom dijelu sa pravima nacionalnih manjina zašto su ove dvije odredbe bile potrebe da se uvede na ovakav način koji je se ispostavio kao jedini mogući u teoriji i sprovedbi svih onih prava ista i pripadnici nacionalnih manjina konzumiraju.
Hvala vam na pažnji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bulj, MOST nezavisnog, i MOST i nezavisni zastupnik Josip Jurčević.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Dogodilo se da u između dva čitanja se pojavio novi članak, a imamo i zalažemo se za jednakopravnost svih građana. Dok hrvatski građani hrvatske nacionalnosti će se koristiti do 2026. godine popis stanovništva podaci iz 2021. godine, međutim za nacionalne manjine do dvije tisuće kraja '33., znači prolongiralo se punih 7 godina.
I sad je pitanje koji su to razlozi? Uvaženi kolega Hodžić prije mene je rekao da su Bošnjaci dali doprinos u Domovinskom ratu, da i 9 tisuća ljudi srpske nacionalne manjine su dali ogroman doprinos Domovinskom ratu, romske zajednice, svih zajednica su dali u Domovinskom ratu. Evo i naš kolega Mišić Predrag čovjek srpske nacionalnosti je dao ogroman doprinos u obrani Vukovara od velikosrpske agresije i četnika i tzv. JNA koja je gazila Vukovar i hvala im na tome. I to tribamo uvik napominjati, međutim gdje je ovdje jednakopravnost. Zbog čega nacionalne manjine se u ova između prvoga i drugoga čitanja ubacuju?
Ja sam im rekao da ću raspisati referendum čim dobijem prigodu, da ću pokrenuti tj. raspisivanje referenduma šta je i ovlast predsjednika republike da pokrene referendum o ograničavanju mandata nacionalnih manjina jer ovo što se događa da za nekoga vrijedi pravilo do 2026. godine, a nekoga 2033. godine samo isključivo zbog nacionalnosti. Pa jel to sramotno, jel to jednakopravno društvo? Da li je moguće da u ovome saboru isti zastupnik bude potpredsjednik sabora, da bude u manjinskom u klubu oporbe, u klubu većine, više se ne zna tko je di. Ne zna se tko je di. Ovo je hay life. Naravno da smo za registar stanovništva.
I naravno spomenuli ste kolega Kujundžiću da se spominju muslimani u popisu birača, pa može biti nacionalnost i vjera nema poveznica, može biti Hrvat musliman, može biti Hrvat pravoslavac ili obrnuto. Može Bošnjak bit katolik, može bit pravoslavac. Ne može ne smije jel, je li to baš definirano? Prema tome, nemojmo mišat kruške i jabuke. Ima muslimana i Hrvata. Ima ljudi koji su pravoslavci a mogu biti Hrvati se pisat. Gdje to piše? Vi tu miješate kruške i jabuke.
I ovo šta ste napravili protiv ovoga ću se boriti jer ovo nije u interesu manjine. Ovo je u interesu možda onih koji sad …/Govornik se ne razumije./… prikupljaju potpise priko, priko Srpskog narodnog vijeća za Dragana Primorca i lobiraju za njega, možda, jer to znam jer mi se ljudi žale iz toga sela za sve što se događa na tim područjima. A o ljudima, manjinama to su naše bogatstvo, pa ne smidu se oni pretvarati baš u etno biznis.
Prema tome, ne znam zbog čega je se ovo baš sad provuklo i ne znam gdje je tu sada Ćipe, evo Ćipe je bio glasan, moj kolega, suborac, junak Domovinskog rata. Evo gdje je sada. To su bili sukobi ogromni između njega i kolege Deura prije, to, to je gorilo ovdje u prošlom mandatu, vi koji ste bili, to je orilo. To je sve govorilo ajme. S kolegom Pupovcom to je bilo ajme. Di je sada?
Nije pravično. Mi ovdje zazivamo jednakopravnost i to je se dogodilo između ova dva kruga i zbog toga sam i dao ovaj amandman i nadam se naravno da će Domovinski pokret ovo podržati. Ja sam svjestan da nacionalne manjine pola ih podržaje, pola ih ne podržaje, da su istome klubu svjestan sam da imamo potpredsjednika sabora koji je iza mene trenutno, koji je u klubu oporbe i u klubu većine. Pa ima li to igdi na svitu takva manipulacija i to nije u korist nacionalnim manjinama nego u korist da imamo SDSS, tolko i tolko dožupana, tolko i tolko zamjenika gradonačelnika, tolko i tolko, pa evo kolega Mišić je srpske nacionalnosti, hrvatski branitelj istaknuti, evo ga ovdje u saboru, časno sidi i brani boje svoje političke opcije i šta mi imamo o tome čovjeku reći, a na ovaj način da vam bude sve zagarantirano i da ne budete jednakopravni sa drugim građanima Hrvatske, pa meni bi bilo draže da mi branimo ono što sam maloprije govorio naše trgovkinje, nebitno bile one srpske ili hrvatske nacionalnosti koje imaju triput manje plaće nego isti trgovački lanci vlasnik koji je, dolazi u Hrvatsku i prodaje lošiju hranu, imamo plaće lošije i zbog toga iseljavamo. Tu je problem, jednakopravnost i nadam se da ćete uvažiti ovaj amandman kako nacionalne manjine tako i vi većinski, tako poglavito DP jel to očekujem, to je njihov stav, na temelju tih krila su i dobili povjerenje građana. Ja sam mislimo da će danas bit kolega ovdje Ćipe s menom supotpisat ovaj amandman, Stipe Mlinarić da ne bi bilo, ja ga zovem jer smo i kolege i uvažavamo se. Pa mislim koji su razlozi da na ovaj način pokušajemo ne znam, da znam zbog čega, koji razlog, ko je da suvisan razlog? Niko. Čega se bojite da ne bi bili jednakopravni i da svi imamo 2026. ili prolongirajte za sve, vi i '33. na 12. misec. Ne smite. Znate zbog čega? Fale ručice nacionalnih manjina. Jedini razlog, pola kluba podržaje nacionalnih manjina, pola nepodržaje, čak podržaje ovaj što je u oporbenom klubu, potpredsjednik sabora kolega Radin, uvaženi zastupnik. Pazite, potpredsjednik sabora podržaje većinu, u većinskom je klubu i u oporbenom je klubu. …/Govornik se ne razumije./… će to razumit, a ovo da građanima ja to pojasnim. To nema nigdi. Pa nije baš takva demokracija, kriteriji i pravila za svakoga jasna. Imao mi previše problema u društvu da neko od stvara od svoje nacionalnosti biznis, previše. Stoga još jednom ja i moje kolege iz kluba nećemo podržati ovo, al očekujem kolege da u Hrvatskoj budemo jedakopravni uvažavajući nacionalne manjine i govoreći o srpskoj nacionalnoj manjini i njihovoj ulozi u hrvatskom društvu, o bošnjačkoj nacionalnoj manjini jer ja istinski sam, poštivam i bošnjačku i srpsku nacionalnu manjinu istinski. Zbog čega? Jel temeljem sporazuma Izetbegović – Tuđman 1994. u Splitu sam bio skoro godinu dana u Bosni, u borbi protiv Ratka Mladića i velikosrpskog okupatora Bosne i ja isto uvažavam i ja sam tamo, pomogli smo ljudima koji su bošnjačke nacionalnosti da se i njih zaustavi jel u bihaćkoj enklavi bi bio gori zločin nego u Srebrenici, šta bi Mladić napravio. Ja sam ponosan što sam tu sudjelovao, kao što su bošnjački naši ljudi u Hrvatskoj koji su sudjelovali u ratu, Domovinskom ratu. Ja to neću nikada zaboraviti, al nemojte nisko ić na emocije.
Evo recite jel ovo u redu, da jedan dio građana do 2023. vridi im kraja Registar stanovništva iz 2021. popisu, a jednima iz 2026., jel to u redu, zbog čega? Šta bojite se izgubit dožupane, župane, šta se vi bojite, šta se bojite? Pa legitimno je se kandidirati, biti izabran, bit neizabran, neko će predstavljati taj narod koji ima legitimitet i to je to. Zbog čega se bojite demokratskih procesa? Zbog čega se štitite ucjenjujući većinu? Žao mi je što je DP upao u rupu, šta ovo nije branio. Zbog čega bi SDSS bio privilegiraji od bilo koje političke opcije u RH, koji je razlog, koji je razlog? Ja ga ne vidim, niti jedan razlog, to triba ograničiti, ne zabraniti sudjelovanje političko ljudima nacionalnim manjinama, dapače, pozivaju da se angažiraju, ali da imaju mogućnost biti jednakiji od jednakih, da neko mora '26.g. biti u ovome popisu, Registru stanovništva, a nekome se delegira 10.g. iza il 7-8.g., koji je razlog? Ja ga ne vidim, niti jedan razlog. Stoga još jednom kolegice i kolege mislim da ovdje stvaramo veći problem i veći antagonizam sa ovim člankom kojega ste ubacili između dva čitanja računajući da ima bitnijih stvari, ima bitnijih stvari u RH da je predizborna kampanja, da je ovo, naravno da sam čitao ovaj zakon i da sam ovo primijetio i sasvim je normalno da na ovo reagiram i pozivam kolege iz Domovinskog rata, iz DP-a pa nemojte gospodo ono što ste govorili da vas ponižavaju. Žao mi je, evo mislim ža mi je evo, zaista mi je ža, mislim blokirate tamo Vukovar da Pupovac ne baca vijence, a ovde mu dajete mogućnost da bude jednakopravniji i od hrvatskih branitelja i od običnog radnika i od sviju, tribamo bit jednakopravni, jednakopravnost svih u ovome registru i to je demokracija, to je demokracija, pa šta je ovo, mi imamo Ustavni sud koji krši ustav, zaštitnik ustava krše ustav. Ovde kršite registar zato šta se ne zna koji je koji zastupnik nacionalne manjine i u kojem je klubu. Uopće se ne zna, evo. Evo ja bi pita da može kolega Radin ako može u ime kluba on, sad ne znam hoće u ime oporbenoga kluba, kluba većine ili kao potpredsjednik sabora. Je li on za ovo, evo, je li za ovaj prijedlog da netko bude jednakopravniji od bilo kojeg drugog građanina RH i koji je razlog tome. Evo kolege vas iz HDZ-a isto pitam. Koji je razlog da bude jednakopravniji bilo tko od bilo kojeg građana RH. Ovo je diskriminacija. Ovo je nametanje nečega, isključivo da se održi vlast jer nema dovoljno ruku, sad ste na …/Govornik se ne razumije./… Neka netko isklizne iz DP-a naravno da se triba angažirat onda SDSS, Milorad Pupovac ili jedan, dva druga nacionalne manjine i onda neće bit on više kao u većini taj igra. Kao pola nacionalnih manjina je u koaliciji, a pola nije. Pola je u oporbenim klubovima, mislim ovo se više ne zna tko je oporba, tko je, tko je vlast. I zaista smatram evo kao saborski zastupnik, kao predstavnik ljudi koji su nas birali, mene i vas da jednakopravnost je ovdje stavljena ispod stola, a isključivo zbog trgovine. Trgovine rukama, većinom. I zaista ako budem ikad ima prigodu ta jednakopravnost će biti pokrenuta i bit će ono temelj demokracije. Netko je privilegiran, dobro niste stavili ovdje popis da se bude popis kad je bio ne znam Karadžorđevići na vlasti ovdje. Kad su ljudi srpske nacionalne manjine bili najprivilegiraniji i kraljevi to još. Pa mislim možemo tisuću i jedan razlog sad tražit zbog čega niste stavili taj datum kao mjerodavan, kao mjerodavan. Pa nemojte se, nemojte se igrat sa stvarima, sami namećete teme kako bi zaštitili određene te privilegije. Evo, hvala lipa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Budući. Samo trenutak, budući da sam spomenut tri puta u jednom govoru, a inače u ozbiljnim parlamentima nema, nema situaciju u kojima se zastupnici obraćaju predsjedavatelju ali u ovom izgleda da je to tako, ali ipak želim samo jednu stvar konstatirati. Vi ste nebrojeno puta imali potrebu govorit o meni, a ja o vama nikada što znači da je pravda ipak zadovoljena u ovom saboru.
Hvala lijepa. Gospodin Hodžić povreda Poslovnika.
Niste ni slušali, a da ste slušali ne biste ni shvatili. Izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Zahvaljujem se. Ovo je jedan od rijetkih slučajeva kada je doista povrijeđen čl. 238. Ne zloupotrebljavam ga, dakle tijekom govora kolege Bulja nije bilo navedeno pred kraj vrijeme pa ne znamo koliko je on govorio. Ja se neću truditi gospodinu Bulju ništa objašnjavati jer on je meni, čini mi se da je dobronamjeran i on je neka vrsta političke vegete. Dakle on pokriva sve teme, ide u svaku temu, za svaku temu je stručnjak ali zbog javnosti važno je napomenuti da, da samo pripadnici nacionalnih manjina moraju ić u Poreznu upravu i izjašnjavat se o svojoj nacionalnoj pripadnosti, da to nije slučaj sa svima ostalima. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika pa vam moram dati, ovaj opomenu. Gospođa Danijela Blažanović, povreda Poslovnika.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući. Povrijeđen je čl. 238. Iznošenje netočnih podataka i posprdno i obmanjivanje javnosti. Netočan jedan podatak je kad govori gospodin Bulj o muslimanima to nije vjeroispovijest, islamska je vjeroispovijest, a što se tiče ovog registra, evo ispravite me iz, od predlagatelja ako griješim. Nacionalne manjine možemo bit sutra svi mi do 2033. može i kolega Bulj upisat se kao nacionalna manjina. To mu nitko ne brani.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ne ulazim naravno u ono što ste rekli, neću ni reć mislim, nije potrebno ni da kažem da se slažem ali moram vam dat opomenu jer je bila replika.
Gospođa Šimpraga.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Povrijeđen je čl. 238 i mogu konstatirati da je kolega Bulj ovaj put promašio ceo fudbal. Sve što se primjenjuje na nacionalne manjine, primjenjuje se također i na Hrvate u onim općinama gdje nisu većina i zato kolega Bulj prestanite i znamo da je kampanja ali evo nadam se da nećete ni postati predsjednik RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Tako, ista argumentacija kao i prije, a moram vam dat opomenu jer je bila replika, a nema krivog navoda u ovom Poslovniku. Gospodin Marin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238. Ipak bi htio malo tu bit Most pa pomiriti ove skupine koje ne razumiju tko o čemu šta govori. Kolege vladajući i HDZ su rekli kako ćemo možda svi mi bit nacionalne manjine u Hrvatskoj 2030 i neke. To je zato jer oni intenzivno rade na napučavanju Hrvatske sa stranim radnicima. Oni su potjerali radi korupcije 500 tisuća Hrvata iz Hrvatske, useljavaju pol milijuna stranaca, kažu da će bit još pol milijuna i to je njihov plan. Dakle aha, sad sam shvatio oni rade zakone …/Upadica Radin: Hvala./… da bi Hrvati bili manjina u zemlji naših pradjedova.
…/Upadica Radin: Gospodin Marin Miletić./…
Pa i od vas stvarno previše.

Radin, Furio (Nezavisni)
Također iz formalnih razloga dajem vam ovaj opomenu jer je bila replika i kao što smo rekli neki u prošlosti idemo dalje. Gospodin Loris Peršurić, Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unija Kvarner i ISU-PIP, jedan dan ćete mi reć što znači PIP, iako sam, iako sam član kluba.

Peršurić, Loris (IDS)
Evo poštovani potpredsjedniče, državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege. Evo čuli smo dosta toga, ja siguran sam da ćemo i još čuti večeras oko te teme. No evo samo želim par stvari napomenuti, ono što mi imamo sada i koje probleme imamo sada, dakle tema popisa stanovništva ključna je za svaku lokalnu zajednicu i državu u cjelini jer utječe na strateško planiranje, financiranje a i sam razvoj.
Nažalost popis stanovništva iz 2021. godine donio je više problema nego rješenja i to neću reći samo u mom gradu već ja mislim pa možda i u cijeloj Hrvatskoj ali u dobrom dijelu da sigurno. Primjerice u mom gradu postoji nekoliko naselja u kojima popisivač uopće nije bilo ili popis nije napravljen kvalitetno. Za to je sigurno više razloga, da li je nepoznavanje terena, male naknade, razdoblje u godini kad se popis radio ili možda nešto treće ili jedan miks svega toga, no to je dovelo do situacije u kojoj su službeni podaci potpuno nesrazmjerni stvarnom stanju. Iako je prema zadnjem popisu moj grad dakle 10-ak godina prije imao gotovo isti broj stanovnika kao i na ovom popisu stvarna je situacija sasvim drugačija. Samo kad gledamo policijsku postaju na temelju prijava prebivališta ukazuje na to da je samo po tom popisu 20, 23, 24% više stanovnika.
Osim toga prema podacima istog Državnog zavoda za statistiku i procjenama godišnjeg kretanja stanovništva Poreč je u godinama prije popisa imao 18%-tni rad stanovništva. Evo zašto sve ovog govorim, jer netočni podaci izravno utječu na naš indeks razvijenosti koji je ključan za povlačenje sredstava iz europskih fondova i za financiranje lokalnih projekata. Mi smo sada već na maksimu indeksa razvijenosti, a svaki dodatni negativni trend otežava povlačenje tih sredstava i to ne mislim samo kroz gradsku upravu, kroz javni sektor već i na privatne tvrtke, na pojedince koji također prijavljuju svoje projekte ili su prijavljivali projekte.
Evo posebno ističem i probleme koje su nam prijavili građani nakon objave službenih rezultata. Dakle, mnogi stanovnici koji se nisu popisali javljali su nam se pitanje gdje to mogu učiniti jer ih popisivači nisu ni obišli. Da, imali su i onda mogućnost no iz „x“ razloga ili nisu došli ili nije bilo dovoljno ljudi koje je uopće trebalo i u onom momentu popisat.
Evo ovo stanje na papiru potpuno se razliku od stvarnog stanja na terenu. Primjerice kontinuirani popis broja djece u školama i vrtića govori o stvarnom o demografskom rastu dok podaci popisa to ne prepoznaju. Evo samo u mom gradu u vrtićima imamo otprilike oko 200 djece više nego prije nekoliko godina, pa onda se pitam gdje su sve te obitelji na samom popisu, a oni i službeno sa prebivalištem prijavljeni u našem gradu i naravno rade, koriste određene vrtiće, škole i sve ostalo što grad i država nudi. Stoga pozdravljam odluku o uvođenju Središnjeg registra stanovništva. Smatramo da smo to trebali možda napraviti još i ranije, no dobro neka dođe i sada u današnje digitalno doba s dostupnim podacima kako što smo mogli čuti prije izlaganje iz raznih baza od primjerice policijskih uprava, poreznih uprava, matičnih ureda, nekih drugih institucija možemo dobiti puno realniji prikaz stanovništva, njegovih migracija i prirodnih prirasta.
Da budem i konkretniji ovaj registar omogućit će nam precizniji, preciznije planiranje prioriteta, lakše apliciranje za projekte, transparentniju raspodjelu europskih sredstava, bolju pripremu za buduće investicije u vrtiće, škole ili neke druge infrastrukturne projekte i ono najvažnije naš građani više neće biti zakinuti zbog administrativnih propusta.
Na kraju naglašavam da ovakav registar je alat koji će omogućiti ravnopravniji razvoj svih sredina naše zemlje, poticati socijalnu pravednost i bolje upravljanje resursima bez zakidanja. Tu je pred nama puno posla, puno izazova toga smo svjesni i neki su to i spomenuli u prijašnjim izlaganjima, ali u svakom slučaju evo kako sam i rekao mi ko klub pozdravljamo da se krenulo u ovom smjeru i podržat ćemo ovaj registar stanovništva ili način na kako ćemo doći do registara stanovništva.
Evo, hvala puno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Gospodin, i sada je gospodin Milorad Pupovac, gospodin Peršurić, sad je govorim gospodin Milorad Pupovac, Klub zastupnika SDSS-a.
Izvolite gospodine Pupovac.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici, a naročito kandidat Bulj, dozvolite mi da u ime Kluba Samostalne demokratske srpske stranke kažem nekoliko riječi o ovom prijedlogu zakona koji je u prvom čitanju izazvao značajan interes, pobudio veoma dinamične rasprave i nakon kojih rasprava na odborima, plenumu saborskom jesu uslijedile rasprave oko toga kako prvotnu verziju zakona učiniti što je moguće usklađeniju sa onim što je zakonodavac zapravo htio postići ovim zakonom, a to je stvoriti mehanizam po kojem se neće više provoditi popis stanovništva na način koji je provođen dosada, svakih 10 godina, nego će stvoriti aktivan i interaktivan popis stanovništva koji će u svakom trenutku imati podatke iz kojih će se vidjeti stanje stanovništva u RH. I to je nešto što je sasvim sigurno za pozdraviti. To je nešto što može RH, njezinim građanima donijeti niz olakšica s jedne strane, a istovremeno može samoj državnoj upravi, državnoj administraciji osigurati veći stupanj efikasnosti kao i naravno samoj Vladi osigurati još pouzdanije i neophodnije podatke koji se tiču stanja kad je posrijedi stanovništvo i obilježja stanovništva u RH. I u tom smislu su napravljene značajne promjene prvog, prvotnoga prijedloga ovoga zakona, onoga koje je bilo upućeno u prvo čitanje. Ja ću spomenuti samo neke od njih, uključujući i one koje su kod nekih glava, a jedna od njih se zove Bulj, izazvale potpuno nerazumijevanje, opsjednutost i neku vrstu stanja koje bi trebalo prepoznati kao stanje za potrebom neke vrste skrbi. Dakle prvo što je napravljeno jeste da se na zahtjev Odbora za ljudska prava, Odbora za zakonodavstvo i niza zastupnika poboljša nomotehnika prvoga, prve verzije zakona, prve verzije prijedloga zakona tako da su sada pojmovi jasnije određeni u zakonu i time se smanjila u značajnoj mjeri mogućnost proizvoljnog arbitrarnoga tumačenja, razumijevanja pa time i primjene samoga zakona, dakle tumačenja i razumijevanja pojmova, a time onda i primjene samoga zakona i to u slijedećim područjima. Jasnije su određeni izvori iz kojih se prikupljaju osobni podaci i jasnije su određeni pojmovi kao što sam već rekao samoga zakona i jasnije su određeni posebni propisi koji će se uz zakon primjenjivati i koji primjeni zakona jamče pouzdaniju zakonitost i umreženost u cjelokupan zakonski sustav RH. To je rezultiralo ozbiljnom raspravom. Ovo što smo čuli danas, naročito od nekih čije glave se zovu Bulj je neozbiljno i blokira ozbiljnu raspravu o ovoj stvari. A to nije prvi put, iz te glave ništa ozbiljno gotovo ne izlazi, već godinama. Bit će još. I ne samo danas. Tako je. Tek toliko da vam skupimo potpise za kandidaturu. Što se tiče konačnog prijedloga zakona, usvojeni su prijedlozi iz prethodnih rasprava koji povećavaju sigurnost informacijskog sustava što je posebno važno zbog toga što će svi ti podaci biti ne samo digitalizirani nego postat će sastavni dio društvene pameti RH. A društvena pamet RH kao u nekoj budućnosti, ali tu gospodin Bulj ne mora pretjerano brinuti kad je pamet po srijedi, dakle tu. Pa to ste do sad pokazali pa to treba još konstatirati. Pa dakle što se tiče sigurnosti koja je iznimno važna, dakle važno je i to je značajno poboljšano postupanje službenih osoba u Poreznoj upravi koje prikupljaju, upisuju, obrađuju i kontroliraju te podatke. Potom je znatno bolje definirana i pristup korištenju podataka u bazi koju, koja se nalazi u sustavu Porezne uprave naročito od trećih lica, iako tu postoji potreba za nešto boljom definicijom i zbog kojih razloga ćemo biti slobodni u ime kluba predložiti jedan amandman. Ono što mi se čini da je važno nama iz kluba SDSS-a, jeste da u slučaju da građani imaju potrebu da isprave neke podatke, da kada se obrate nadležnom tijelu da je nadležno tijelo dužno to uraditi, ne samo da postoji mogućnost. To se tiče čl. 15. i iz tog razloga predlažemo da se ta riječ kojom se definira mogućnost, da Porezna uprava ili nadležno tijelo ispravi podatke koji su od interesa za građane i koji se njih tiču, uključujući i etničku i nacionalnu pripadnost, o čemu je ovdje govorio posebno upozoravajući na jedan problem koji dugo već postoji u slučaju bošnjačke zajednice odnosno onih koji se izjašnjavaju kao muslimani, ali imamo naravno i druge vrste podataka kojih se to može ticati bez obzira o kojoj vrsti manjina može biti riječ ili podataka koji su važni za građane kad su posrijedi socijalna prava, kada su posrijedi imovinska prava ili bilo šta drugo tako da se oko toga ne stvaraju dodatne prepreke da bi se to moglo ispraviti. Također mislimo da je iznimno važno da se čl. 30 ovoga konačnoga prijedloga zakona, a što također klub zastupnika SDSS-a ulaže amandman, da se ovako preširoko definiran i nedovoljno određeno tko može koristiti podatke iz registra, a zakon kaže, sadašnji prijedlog zakona kaže bez naknade mogu koristiti korisnici za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti temeljem posebnih propisa. Mislimo da je iznimno važno da se točno precizira tko to može učiniti i u amandmanu koji predlažemo i definiramo tko bi to mogao činiti, da bi se izbjegla pogrešno tumačenje. Toliko o samom zakonu, sad bi htio reći nešto u vezi sa čl. 45., dakle čl. 45. kojim se, koji je izmijenjen u odnosu na prvi, prvu verziju prvog čitanja ovog prijedloga zakona predviđa da se prolongira period važenja podataka u popisu stanovništva iz 2021.g. do kraja do 31.12.2033.g.. Zašto? Pa već su neki kolege već dali određena objašnjenja, ja ću dati još dodatna. Ako to ne bismo uradili mi bismo zapravo prekršili niz postojećih zakona. Ovaj zakon nema takvu snagu da može kršiti ostale zakone, naročito ne Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, naročito ne ustavni, naročito ne Zakon o izborima zastupnika u HS i naročito ne odredbe Ustava RH. Dakle to što su zastupnici nacionalnih manjina ovdje birani kao zastupnici nacionalnih manjina nije njihova želja da budu jednakiji kao što je čovjek, čija glava se zove Bulj, ovdje to tvrdio nego zato da bi bili manje nejednaki oni koji pripadaju manjinama. Ne da bi bili jednakiji nego da u svakodnevnom životu pripadnici nacionalnih manjina ne bi bili nejednakiji u odnosu na svoga gradonačelnika u Sinju koji se zove Bulj i koji pred kafićem uvjerava Srbe da glasaju za njega i okolo širi laži da su neke organizacije dobile uputu da skupljaju glasove za neke druge birače. Koliko je to istina što je rekao zast… glava Bulj toliko je istina sve što je rekao prije toga i što je rekao nakon toga, dakle nije istina. Više bi bilo istina da ja kažem da je pokušao razgovarati s nama da mu mi damo podršku, ali budući da iz svake rečenice koju izgovara svaka druga riječ je SDSS, a svaka treća je Milorad Pupovac, pa čovjek se zapravo mora pitati što je s čovjekom, je li on opsjednut, je li ovisan o tim riječima ili možda ne zna druge riječi osim tih i postoji li realna opasnost da zastupnik Bulj recimo za mjesec dana izađe i govori SDSS, Samostalna demokratska srpska stranka, Milorad Pupovac, ništa više, eventualno možda kaže SDSS je SDSS ili Milorad Pupovac je Milorad Pupovac. Ozbiljno smo zabrinuti za zdravlje glave koja se zove Bulj, vrlo ozbiljno jer sve nekako vodi tome da bismo jednog inače ponekad duhovitog, ponekad verbalnoga spretnoga zastupnika mogli zapravo izgubiti i da bi mu se hrvatski jezik zapravo mogao svesti na jedno omraženo ime u Hrvatskoj, a to je Milorad Pupovac i SDSS, a nama nije želja da se to dogodi i zato ovo govorim ovdje da bi se ta stvar nekako izbjegla, pa vas molim da svi pomognemo zastupniku Bulju da malo obogati svoj jezični repertoar i da SDSS i Milorad Pupovac malo počne mijenjati drugom vrstom riječi, ne nužno riječi zastupnika nacionalnih manjina, u hrvatskom jeziku hvala Bogu ih ima mnogo, a ako mu fali u hrvatskom jeziku može se poslužiti nešto talijanskih jer ih ima u njegovom zavičaju, može se poslužiti sa nešto turskih jer ih također ima nešto u njegovom zavičaju, a možda još nešto, ostalo nešto što se naziva srpskim, pa se ne daj Bože može poslužiti tim, ali vjerujem da mu neće ljudi previše zamjeriti. Ali ovo svođenje govora na dvije riječi, jednu kraticu, jedno ime i jedno prezime, pa šta je to? Prodavanje priče o tome da su manjine u RH zato što imaju zastupnike ravnopravnije nego ostali je opasna priča, huškanje ljudi na ljude koji su, koji dijele istu sudbinu, kao što ju, koju imaju ostali građani ove zemlje, ali dobro, svako radi za sebe, svako govori za sebe i svako je kovač, svako je pekar svoje pogače, pa tako i naša glava Bulj.

Radin, Furio (Nezavisni)
Samo jednu sekundu, samo radi informacije, nisam dužan to dati, ali dajem ovaj dragovoljno, g. Deur, g. Ledenko, g. Miletić, g. Kujundžić, u slučaju da sada ovaj dobiju opomenu to će bit treća opomena.
…/Upadica: Ne Deur, Deur ne, Deuru će bit prva./…
Pa piše mi Deur ovdje.
…/Upadica: Jedna, jedna samo./…
Ah, onda oprostite, pisalo je, a i, znači Ledenko, Miletić i gotovo.
…/Upadica se ne razumije./…
Dobro, dobro, dobro, Ledenko i Mile…, g. Ledenko i g. Miletić to će bit treća, to će bit treća, to nisam bio dužan reć, ali ja to kažem dragovoljno.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Nećete? Dobro.
Znači g. Ledenko ne jel da, g. Miletić ne gospodin Kujundžić možete.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Povrijeđen je Članak 238. vrijeđanje zastupnika. Nama je drago da je kolega Pupovac primijetio kako gospodin Bulj o pameti ne treba brinut jer mi bismo u njega pitali da nam posudi malo jer vidimo da ima viška. Za razliku od njega mi barem s Buljem znamo na čemu smo. Bulj je cijeli svoj život jedan autentičan i političar i čovjek. Kompletna njegova politika, kompletan njegov život je utemeljen na istini za razliku od gospodina Pupovca.
I molim vas da date opomenu za ovakav govor koji je po meni vrlo, vrlo, vrlo diskutabilan za hrvatski parlament poglavito prema hrvatskome branitelju.
…/Upadica Furio Radin: Pa onda sam trebao opomenu dati gosp… onda svima jel da./…
A budite ozbiljni.
…/Upadica Furio Radin: A ne očete da opomenu dam i jednome i drugome?/…
Meni ovo nije smiješno, predsjedavajući meni ovo nije smiješno evo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Kujundžić nećemo se raspravljati, vi znate da postoji odbor, odbor nadležan komu se možete javiti ali morate odmah sada reći da ćete se javiti. Ako kažete sada možete se javiti.
Gospodin Tomislav Šuta, Klub zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)
Zahvaljujem.
Pozdravljam predstavnike Ministarstva financija i evo danas u raspravi o Konačnom prijedlogu Zakona o središnjem registru stanovništva koji predstavlja važan korak u modernizaciji upravljanja podacima o stanovništvu u RH, koji predviđa osnivanje jedinstvenog registra koji će objediniti podatke o građanima i omogućiti učinkovitije, transparentnije, točnije vođenje evidencija koje su ključne za rad javne uprave.
Glavni cilj ovog zakona je uspostava centraliziranog i ažurnog sustava koji će objediniti podatke o svim građanima RH uključujući podatke o rođenju, prebivalištu, državljanstvu i drugim relevantnim informacijama. Time će se smanjiti administrativno opterećenje za građane, povećava se učinkovitost državnih institucija i omogućava brži i kvalitetniji način obrade podataka za različite svrhe uključujući i javne politike i statistiku.
Uvođenjem Središnjeg registra stanovništva smanjuju se potreba za višestrukim unosima istih podataka u različitim sustavima što često rezultira i greškama te nepotrebnim troškovima.
Prednosti za građane, ovdje možemo izdvojiti jednostavniju interakciju s javnom upravom, građani više neće morati dostavljati podatke koji su već evidentirani što će ubrzati postupke poput izdavanja dokumenata ili prijave prebivališta. Transparentnost i povjerenje, konsolidacija podataka smanjuje rizik od grešaka, dupliranja čime se osigurava točnost evidencija. Digitalizacija i dostupnost modernizacijom sustava podaci će biti dostupni u digitalnom obliku uz osiguranje zaštite privatnosti.
Danas smo bili također iznosili i imali pitanje u svezi izazova i mjera zaštite i mogli smo vidjeti kroz sam zakon, ali i kroz izmjene Zakona o Poreznoj upravi da će i uz Opću uredbu o zaštiti podataka GDPR biti maksimalna osigurana zaštita svih osobnih podataka i sigurnost svih informacija.
Realizacija ovog zakona zahtijevat će ulaganje u IT infrastrukturu ali dugoročno donosi značajne uštede za državu i građane. Objedinjavanjem postojećih registara i digitalizacijom procesa smanjuju se troškovi održavanja, a istovremeno se povećava kvaliteta javnih usluga.
Konačni prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva propisuje ustrojavanja administrativnog registra stanovništva u RH te će zamijeniti potrebu provedbe popisa stanovništva, unaprijedit će provedbu poreznih postupaka, onemogućiti zlouporabu socijalnih davanja te omogućiti ostvarivanje ostalih prava i ispunjenje obveza u pravnom sustavu RH bez podnošenja posebnih zahtjeva i dokumentacija.
Obrada podataka iz središnjeg registra omoguće napredne analitike za potrebe izrade strategije i praćenje makroekonomskih pokazatelja nužnih za rad svih javnopravnih tijela.
Osobama upisanim u Središnji registar stanovništva omogućit će se uvid u upisane podatke, traženje potvrde o upisanim podacima te dojavljivanje eventualnih netočnosti u upisanim podacima. Tijekom 2025. odnosno nakon donošenja zakonodavnog okvira kojim će se stvoriti preduvjeti za uspostavu Središnjeg registra stanovništva istim će se nadalje omogućiti stvaranje digitalne razmjene podataka između javnopravnih tijela kako i izvora podataka tako i korisnika podataka Središnjeg registra stanovništva.
Puna funkcionalnost Središnjeg registra stanovništva predviđa se u 2026. provedbom posljednje faze.
Procjenjuje se da će predložene promjene imati pozitivan učinak na Državni proračun RH s obzirom da zakonodavni ciljevi odnose se na stvaranje i planiranje paketa potpora ranjivim skupinama usmjeravajući ih upravo na ciljane adresate.
I zaključno usvajanjem ovog zakona omogućujemo RH da sustigne najbolje prakse europske zemlje u vođenju evidencija o stanovništvu. Ovo je korak prema učinkovitijoj i modernijoj javnoj upravi koja će građanima pružiti brže, pouzdanije usluge. I s ovim pozivam sve kolege da prihvate odnosno da izglasaju ovaj zakon kako bi napravili iskorak kao zemlja i članica EU.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Gospođa Jelena Miloš ispred Možemo!.
Polako još nitko nije pao.
Izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Poštovane kolegice i kolege, pa evo prvo načelno bih rekla da je donošenje jednog registra stanovništva, Središnjeg registra stanovništva načelno koristan instrument i svakako ga i svakako ga možemo pozdraviti.
Jedan takav registar ključan je alat kada želimo donijeti adekvatne socijalne politike i adekvatne socijalne naknade koje danas nemamo. To je ključan alat kojim ako uistinu imamo sve potrebne podatke možemo prepoznati sva ona kućanstva koja žive u riziku od siromaštva, možemo bolje naciljati socijalne mjere i možemo onda i bolje zaštiti naše građane od siromaštva.
Kada je Hrvatsku pogodila inflacija mi taj instrument nismo imali, da smo ga imali mogli bismo ipak lakše naciljati socijalne mjere prema dohotku građana odnosno kućanstava i tako im pomoći u borbi protiv inflacije. Sada kao što znamo imamo socijalne naknade koje nisu dovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova i koji su kao što znamo raspršene između niza resora, između državne i između lokalne samouprave. Međutim kada govorimo o socijalnim politikama, isto tako treba reći da ovaj središnji registar nije panacea za sve probleme neadekvatnosti socijalnih naknada. Ako govorimo o inflaciji koju sam maloprije spomenula i koja je dovela do pada životnog standarda građana, da bismo dizajnirali adekvatne socijalne naknade trebaju nam i drugi instrumenti. Treba nam primjerice praćenje inflacije prema dohodovnim razredima kako bismo znali koliko inflacija pogađa kućanstva sa slabijim dohotkom jer inflacija ne pogađa sva kućanstva na jednak način. I u tome nam i dalje neće pomoći ovaj registar ali ono što bi nam moglo pomoći je da Državni zavod za statistiku zapravo prati inflaciju prema, prema dohodovnim razredima kućanstava. Naš klub je više puta na to pozivao, a evo koristim i ovaj put priliku da spomenem nužnost jedne takve mjere i jednog takvog praćenja inflacije, kako bismo uistinu mogli pomoći svim kućanstvima koja su najviše pogođena inflacijom. Uz to što naravno načelno pozdravljamo donošenje ovog zakona, moramo navesti i neke konkretne probleme koji su još uvijek ostali u ovom drugom čitanju, a koje mislimo da bi trebalo riješiti. Prvo je pitanje da li uistinu ćemo imati sve točne i ažurirane podatke koje ovaj registar navodi, a kako bismo naravno mogli dizajnirati sve mjere o kojima, o kojima sam govorila. Primjerice ako uzmemo podatke o stambenim jedinicama, kvaliteti stanovanja odnosno podatke o evidenciji imovine, mi znamo da su podaci koje imamo iz zemljišnih knjiga neažurirani, da su dijelom i netočni i da je to zapravo stanje koje imamo već godinama. Dakle ono što želim reći je da samim time što ćemo preuzeti podatke, nećemo dobiti bolji uvid zapravo u stanje imovine ili u kvalitetu stanovanja naših građana odnosno novim zakonom ne možemo riješiti stare probleme i to su problemi koji se tek trebaju riješiti ažuriranjem sustava podataka, postojećih baza podataka. Drugo pitanje koje smatramo da je ostalo još uvijek nedovoljno riješeno je pitanje zaštite osobnih podataka građana. To smo dosta adresirali u prvom čitanju jer znamo da sam registar sadržava različite osobne podatke o svim građanima koji su isto tako osobni dakle i osjetljivi podaci i zato je važno da imamo najviši stupanj zaštite podataka kao i sigurnosne protokole da bi se ti podaci zaštitili i ispravno koristili međutim još uvijek nemamo dovoljne garancije samim ovim zakonom. Naime, po nama još i dalje nije dovoljno jasno tko sve ima pristup registru i zašto taj pristup ima. Trenutnim zakonskim prijedlogom propisano je da korisnici koji koriste podatke iz središnjeg registra, mogu biti citiram tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, pravne osobe koje se dijelom financiraju izravno ili neizravno iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači odnosno jedan od osnivača RH itd., itd. Znači to je izuzetno širok popis ljudi koji imaju pristup tom registru, a da mi zapravo ovim zakonskim prijedlogom i dalje nemamo jasno propisane uvjete ili kriterije pod kojima one mogu pristupiti podacima u samom registru pa i propisane sankcije do kojih može doći ako dođe uistinu do zloupotrebe sustava korištenja podataka. Mi smo te zamjerke kao što sam rekla već uputili u prvom čitanju, međutim sad je stiglo obrazloženje tijekom drugog čitanja koje kaže da, dakle službenici koji imaju pristup prikupljenim podacima, da su dužni s njima postupati odgovorno, da su dužni uvažavati povjerljivost i tajnost tih podataka te da su ih dužni ne koristiti u privatne svrhe. Navodi se ujedno i da će Porezna uprava raditi na edukaciji i podizanju svijesti državnih službenika o informacijskoj sigurnosti ali ja i dalje mislim da samo to podizanje svijesti i ove zapravo deklaratorne izjave, za sada nisu dovoljna garancija. Ono se kaže da će se naravno riješiti podzakonskim aktima, međutim poanta je da mi u tijeku donošenja ovog zakona te garancije i dalje nemamo i na njih zato moramo upozoriti. A i nadalje, ono što je po nama ozbiljna zamjerka odnosno propust ovog zakona je kao što smo naglasili da se ovim zakonom ne uređuje biračko pravo i kada gledate recimo slovenski registar stanovništva, on navodno, naravno navodi da registar sadrži i podatke o biračkom pravu. To je jednostavno način na koji se može riješiti popis birača koji bi mogao biti poprilično točan. Dakle to je način na koji možemo dobiti precizne podatke i o broju birača i o njihovom biračkom pravu. Kod nas se to očito ne radi. Po meni jer nema se političke volje i zapravo je realnost da se ne želi urediti popis birača i objašnjenje koje smo primili je da će središnji registar stanovništva, u principu preuzeti podatke od postojećeg registra birača, međutim što će nam to koristiti ako imamo zapravo disfunkcionalan registar. I zato je ovo jedna velika propuštena prilika i bojim se da je to namjerno propuštena prilika, dakle iz političkih razloga i zato nam je još jednom važno naglasiti da smatramo da biračko pravo treba uvrstiti u sadržaje koje obuhvaća ovaj registar. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Prelazimo na pojedinačne rasprave. Gospodin Miro Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Evo još jednom da ponovim, prije svega ovaj registar da sam dao amandman na registar stanovništva i da nije jednakost ovim prijedlogom. Samo da javnost zna nakon govora Milorada Pupovca, žao mi je šta je otišao i veseli me, jer da me hvali netko tko stoji uz Vučića na dan Oluje u Baškoj Palanci, Vučića koji je tada izjavio, četnik Vučić koji je izjavio da Hrvatska je gora od Njemačke fašističke, a u isto vrijeme je sa Plenkovićem SDSS, etno biznis Milorada Pupovca na vlasti u RH.
Ja bi vas sve samo još jednom pitao, već kad je on tolki humanist, teatar, dobar je teatralist, ja često odem u njegovo mjesto gdje on živi doli kod Biljana, doli imamo Ceronje i taj dio, imali smo taj ekocid za koji sam se ja borio gdje žive njegovi susjedi koje je on uglavnom posjećivao kad bi mu trebali glasovi. Prema tome taj čovjek jedino što je teatralan i što ostavlja dojam da se bori za ljude srpske nacionalne manjine, on se ne bori za njih, on je klasični etno biznismen koji priko Srpskog narodnog vijeća kojega je uzurpirao, to i bivši potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća tvrdi, izvlači novac, financira Novosti i ostale svoje biltene kako bi promovirao svoje politike, koji su sve osim interesa ljudi srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, sve, čisti etno biznis. Isto je što sam spomenuo u Otišiću di se organizira trio od prije Oluje, Otišić otpor Oluji, sve to imam dokumentirano, čak ću to i priložiti, al to su mi dali ljudi srpske nacionalnosti i tko nije za, za SDSS i Srpsko narodno vijeće, znate koje ljudi imaju probleme srpske nacionalnosti na tim područjima i o tome ćemo pričati normalnim razumnim jezikom.
Što se tiče Milorada Pupovca ja sam čekao godinama od njega odgovor, kao i obitelj dr. Šretera, mirotvorca, gdje je dr. Šreter, mirotvorac? Milorade, pobjegao si, htio sam te pitat, gdje je dr. Ivan Šreter, mirotvorac? I naravno da sam dao amandman o ovome jel to je legitimno pravo dati amandman da se između dva čitanja pojavi mogućnost da je neko, ima veća prava nego drugi građani u Hrvatskoj, za nekoga će važiti registar do 2000… treba se primjenjivat po biračkom popisu iz '21., 2026.g., međutim za nacionalne manjine Milorada Pupovca, Anju Šimpragu i ostale, i ostale će biti '33.g. i to na kraj godine i zbog čega ne bi dao taj amandman, u čemu je njemu tu problem? Znam kako ste to istezgarili, nema Ćipe ovdje. Ja nisam rekao riči o ljudima srpske nacionalne manjine loše nikada jel živim s tim ljudima i prija ću napravit tim ljudima, dali veliki doprinos kako mom gradu kad tako i Domovinskom ratu u svim postrojbama i HV-a i policije i HOS-u i za te se ljude borim, pa vjerojatno su me i oni birali za gradonačelnika i niko u povijesti nije dobio više glasova vjerojatno. A Milorad Pupovac, etno biznismen koji pola kluba nacionalne manjine je u većini, pola u manjini. Furio Radin, talijanska nacionalna manjina, u oporbenome klubu, samo da narod razumi, u oporbenom klubu s IDS-om, u većinskom klubu ovamo i potpredsjednik sabora, zar je to u redu? Evo recite vi građani koji to gledate, znam da ovo nije se, ne prosi se, jel to u redu? Jel u redu da dio građana RH i registar će bit od 2026. Registar o stanovništvu koji je potreban i pitanje je kako će sve to ispast, ja znam da je sve u redu i priko poreznih svih institucija svi ti podaci, pa nije sramotno da neko od 2033. na kraj da za nj vridi ovaj popis iz 2021. do tada, a nama 2026. ostalim građanima, mi smo ostali, e to je Milorad Pupovac i njegova pamet. Kad on kaže glava Bulj, ja sam saborski zastupnik, obični čovik, mene ljudi biraju, birali su me za mjesni odbor, birali su me i u sabor i za gradonačelnika. Međutim zaista interese ljudi srpske nacionalne manjine ne brani Milorad Pupovac, ne može on branit nacionalnu manjinu i stajat uz Vučića i bit na vlasti u Hrvatskoj, uz Vučića koji u Bačkoj Palanci veliča četništvo, Dražu Mihajlovića, koji veliča velikosrpsku politiku, koji je izazivao ovdje nedaleko u Glini ljude srpske nacionalnosti da kolju svoje susjede i najveću štetu je napravio ljudima srpske nacionalnosti i on stoji uz njega u Bačkoj Palanci na najveći dan hrvatske države, sloboda od okupacije. Oslobođen je Knin, on stoji s desne strane kada Vučić govori, izjavljuje Hrvatska je gora od fašističke Njemačke, a u isto vrijeme Milorad Pupovac je dio većine u Hrvatskoj, u isto vrime. On je dio znači te fašističke tvorevine po Vučiću i Milorad je utekao, otišao, mene veseli što je on ljut na mene jel u gradu Sinju nakon izjave Deana Jovića koji je podržao Peru Krešića da je Hrvatska u začetku retardiran projekt i to je podržao čovjek Dean Jović i još pojačao, osnažio. U isto vrijeme Srpsko narodno vijeće, Pupovčev etno biznis je financiran hrvatskim kunama, ne branim nikom ništa, ali će u prostorima di je grad Sinj vlasnik i projektima neće sudjelovat. Ne govorim od onima srpske nacionalne manjine koji s menom žive, otvorena su im, 24 sata su im otvorena vrata moja, al Milorad Pupovac i njegov etno biznis gdje vrijeđa priko Novosti i to će bit jedan od referenduma, gdje vrijeđa Domovinski rat i temelje države, vrijeđa i to se financira iz proračuna hrvatskog. Pišite, sloboda govora da, al ne možemo temelje države da neko vrijeđa financirati iz proračuna.
I ovaj registar za stanovništvo nitko nije rekao riči protiv, dapače može se usavršiti da bude to jedinstveni registar, da u svakom trenutku znamo, imamo sve podatke o našem stanovništvu što je dobro. Međutim, između dva ponavljam, između dva čitanja iznikao je novi članak. Ja tražim brisanje. Zašto nekome vrijedi nešto od 2026., a drugima do 2033. kraja, znači 2024. početka, trideset i četvrte. Zašto? Zato što želi zadržati političku moć ne u interesu Hrvatske kao društva, nego u interesu njegovog etno biznisa. I toga su sve više svjesni ljudi srpske nacionalnosti.
Kaže mi malo prije predstavnik bošnjačke nacionalne manjine da se ja u sve miješam. Pa je li moje legitimno pravo da ja dam ovaj amandman? Tko bi meni triba pisat kao vama Milorad Pupovac? Ja imam legitimno pravo kolega Hodžiću predložiti amandman koji je između dva čitanja uletio odakle? Zbog čega? Jer ovisi većina ruku u Saboru, jer je spala na 76 bez pola kluba nacionalnih manjina takvi je dogovor, vjerojatno, premda je dio tih zastupnika i u većini i u oporbenim klubovima, više se ne zna di je tko, to sam ponovio je to zbog toga je pritisak. Inače da nije tako, znači vi držite čvrsto baš plešete ono kozaračko kolo svak' drži svakoga, za šta vi plešete i nitko ne pušta. Tko prvi pušta ajme? Ajme! Prema tome, ja još jednom, žao mi je što Milorad Pupovac nije bio ovdje. To pitanje mi je vrlo bitno da postavim njemu, jer za jednoga čovjeka kojega je Degoricija opisao odgovornost je na Miloradu Pupovcu, na Miloradu Pupovcu za mirotvorca doktora Ivana Šretera.
Ja sam čak bio i predlagatelj da se ime dade njegovu danu mirotvorstva, dan je dat mirotvorcu a nije stavljeno njegovo ime jer je i tada uvjetovao to Milorad Pupovac.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo. Vrijeme je isteklo./…
I zato evo nadam se da će Domovinski pokret utakmicu prihvatiti amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo nekoliko replika.
Prvi na redu je kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovanje vama predsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Jandroković.
Novi ste pa niste mogli čut bljuvotine koje je tu kolega Pupovac sve prenio i izrazio prema mom kolegi Bulju, ali nema veze. Ja bih ovdje htio kolega Bulj ne morate mi ni odgovoriti, ako hoćete odgovorite, ako ne ne morate. Izvukao sam, zamislite bavite se politikom godinama, dugo ste u politici i onda kolege na najvećim državnim funkcijama ali ljevica, liberali i ljevica to je važno. Znači ne neka moderna desnica, ne neki demokršćani, ne neki opskurni krezubice ne, nego ljevica intelektualna ljevica.
I onda o vama piše on nije antifašist, on je kolaboracionist, vaša politika etno biznis za Srbe ste učinili malo, za sebe jako puno, objavi lopino i te poruke, ne kradi, plačibabo, baviš se čaršijskim lopovlukom, lažeš i kradeš.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala kolega Miletić.
Molim vas samo izbjegavajmo riječi kao što je „bljuvotina“ i slično jer smo u Saboru i može se reći oštro, ali ne moramo taj rječnik koristiti.
Izvolite odgovor kolega Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Ma ja bih samo odgovorio ne bih puno ulazio u njegove riječi. Mene veseli da ima takvo mišljenje etno biznismen Milorad Pupovac koji je uzurpirao Srpsko narodno vijeće i državni proračun i sa mi prolazi i ovaj amandman i ovaj prijedlog u Zakonu o središnjem registru, gdje su privilegirani nacionalna manjina i to ne malo ni više nego smo mi u biti sve manje i manje možemo vjerovati da je uopće demokracija u Hrvatskoj svela se na jedno slovo, tj. na dva PPP. Di je sad Penava? Di je Ćipe? Di su oko ovog zakona? Govorili su da će Pupovac biti izoliran od svih i njegove politike, govorimo o politikama. Nitko ne bira nacionalnost od nas. Mi govorimo o politikama Milorada Pupovca, Andreja Plenkovića i njemu je problem šta ja glasno govorim da ću pokrenuti referendum i sve ću napraviti da se ograniče ovolika prava nacionalnih manjina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem predsjedniče Sabora.
Kolega Bulj, ja sam pažljivo slušao kolegu Milorada Pupovca. On je 43 puta spomenuo vaše ime i prezime. Kada to maknete iz njegovog govora ostaje vrlo malo, zapravo od drugog sadržaja zato što je on svoj sadržaj već dogovorio sa vladajućim HDZ-om i ostalim iz vladajuće koalicije i uglavio članak 45. Dakle, što mislite zapravo o tome što se događalo između prvog i drugog čitanja, koje su se tu zakulisne igre igrale i koliko je zapravo ovdje u trgovini do načelnika, dožupana, dogradonačelnika, vijećnika razno raznih koliko je tu zapravo sinekura u igri u tom biznisu koji se odvija u ovom Saboru već desetljećima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bulj, Miro (MOST)
Pa da, ja sam i dao amandman da se briše taj amandman, taj članak koji je uletio da nema jednakopravnosti i ustavom zajamčeno da smo svi jednaki pred zakonom. To je jednostavno istezgareno, istrgovano jer jednostavno dio kluba manjinsko ovisi većina u Saboru jer su spali na 76 ruku i ovo je istezgareni i trgovački ovaj članak koji je ubačen sada u registar stanovništva. I nije jednakopravni, nije pošten. On ništa ne donosi ni nacionalnim manjinama osim šta će sačuvati nekoliko dožupana, nekoliko načelnika, gradonačelnika, sigurne možda saborske mandate u broju tome koji imaju i to je to, i to je to. Znači taj dio je pregovora tekao očito na taj način, ja nemam drukčije, ne mogu drukčije pretpostaviti jer ne znam odakle je iznikao ovaj, odakle se on pojavio odjednom. U prvom čitanju nije bio.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Ma hvala predsjedavajući.
Kolega Bulj, očito je da vladajuća većina odbijanjem ovog amandmana nas dovodi do jednog trenutka spoznaje, a to je da je SDSS izvršio pritisak i da je on također jedan dio vladajuće većine. To je prva stvar.
Međutim ono na što želim potrošiti ovo vrijeme je da sam onako ljudski zgrožen, ali iskreno jer kada ih usta možda najvećeg političkog trgovca u povijesti RH za kojeg je pitanje da li je htio postojanje ove države izađu tako teške riječi koje vas omalovažavaju na jednoj ljudskoj razini je nešto od čega ne postoji i ne može gore. A kad sve to dopusti još u tom trenutku predsjedavajući i dio kolega koji se nasmije …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo kolega Kujundžić./… je dno dna.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor kolega Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Ma ništa ja ne očekujem drugo od Pupovca i njemu sličnih, znači ja nisam očekivao da on mene hvali niti ja to očekujem niti sam ja došao u politiku da mene hvali etno biznismen Milorad Pupovac i njemu slični. Ja sam sasvim slučajnost koja se dogodila u hrvatskoj politici, tu sam di jesam jedno već određeno vrijeme. Dokle, vid ćemo.
Međutim činjenica da je sramotan ovaj način na koji se tezgari oko ovako bitnih stvari kao što je Zakon o središnjem registru stanovništva, da je neko ravnopravniji od drugoga to je više nego sramotno. Ja još nisam dobio razloge od vas predlagatelja, vi ste ovo istrgovali. Milorad Pupovac je tu došao kao nekakav heroj da on brani, plače, ne tribamo plakat nad tim, ne, mi moramo bit ponosni što smo pogodili metu jer ne bi tolko Milorad Pupovac cvilio, kuka da nismo pogodili di je misto. …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… … pogodio misto.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Radin …/Upadica Bulj: ne razumije se./… Hvala vam kolega Bulj. Izvolite kolega Radin.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Mislio sam reći nešto drugo, ali sada kolega Kujundžić kojeg cijenim, a on zna da ga cijenim, ponavlja to da sam ja dopustio nešto. Ako sam dopustio nešto g. Pupovcu dopustio sam nešto i g. Bulju i drugima koji su ovdje bili koji su ovdje bili prisutni. Možete vi dat kolikogod hoćete povredu poslovnika, al međutim to je činjenica.
Ja želim reć jednu stvar vrlo smireno tako da i vi to shvatite. Kada se kaže da je netko etno biznismen kaže da se da je taj neko lopov, ako kažete da je neko lopov onda je to nešto što je doista nedopustivo to je najgora stvar što mu možete reći.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Radin. Imamo povredu, vrijeme isteklo, imamo povredu kolega Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Pa predsjedavajući čl. 238., poštovani g. Furio uvrijediti nekoga u političkome kontekstu za različite marifetluke koji taj netko radi godinama je jedna stvar, a doći za govornicu od čovjek koji niti je želio ovu domovinu da hrvatskome branitelju kaže da on nema nikakav problem sa pameti je dno dna i to nije smiješno i na to je trebalo reagirati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić dobivate opomenu bila je replika.
Povreda poslovnika sada će to biti kolega Radin.

Radin, Furio (Nezavisni)
A žao mi je reć da se stavljate na istoj razini u ovome trenutku, ali ponovit ću samo još jednom, samo manjine se moraju upisat u taj famozni registar zato se ponovio taj članak, a većina ne i ja ne svaćam kako to ne ulazi u vašim glavama, a neka to bude uvreda ako vi smatrate da ulaženje u glavama je uvreda.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Radin isto ste replicirali dobivate opomenu.
Kolega Hodžić izvolite. A pardon, pardon, pardon imamo još odgovor kolege Bulja kolegi Radinu. Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Radin Miloradu Pupovcu nisam ja rekao da je etno biznismen prvi jer sam tu autentičan. Ivo Josipović, s kim se ne slažem u brojnim stvarima, a to mu potpisiva, Ivo Josipović bivši predsjednik Hrvatske, a bio je u Saboru SDP-ovac koliko se sićam, vi ste tada bili ja još tada nisam bio u Saboru.
Prema tome, moji su stavovi ovdje jasno izrečeni i argumentirani zbog čega sam dao amandman, to je moje pravo. Neće mi Milorad Pupovac solit pamet kao što očito soli klubu nacionlanih manjina, meni neće taj etno biznismen solit pamet. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika kolega Radin ponovo izvolite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ono što ste vi rekli sad to je argumentum ad verecundiam istina je.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Radin recite što je povrijeđeno koji članak.

Radin, Furio (Nezavisni)
238. iznošenje omalovažavanje zastupnika u ovom slučaju mene zato što smatra da ako je neko drugi to reko da to vrijedi. Ako je to rekao predsjednik Republike to ne znači ništa, to je reko jedan gospodin koji je predsjednik Republike i pogriješio je u tom trenutku. Ja kažem pogriješio je u tom trenutku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Radin bila je ponovo replika dobivate opomenu.
Sada će replicirati kolega Hodžić izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Hvala predsjedniče.
Evo pošto se kolega Bulj općenito kolege iz Mosta uvijek služe anegdotama i doskočicama ja ću ispričati jednu anegdotu koja slikovito opisuje djelovanje kolega iz Mosta, ali prije svega kolege Bulja. Kada sam postao saborski zastupnik ove godine bio sam malo u čudu kako to kolege iz Mosta, a posebno kolega Bulj govore na gotovo svaku temu i to se postavljaju u ulogu stručnjaka. I onda su mi kolege koji su nešto iskusniji i koji su duže ovdje u Parlamentu ispričali jednu anegdotu o tome kako je u prošlom sazivu kolega Bulj išao prema govornici i dok je išao prema govornici jednu od naših kolegica je upitao Seko koja je tema. To govori dakle da on izađe za govornicu i onda svrsishodno temu preokrene na ono što je njemu u tom trenutku potreba, sada mu je potreba da udara po nacionalnim manjima, iako sumnjam da će to utjecat na njegov rezultat na predsjedničkim izborima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor, kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani predsjedavatelju, poštovani kolega Hodžiću. Nitko ovdje nema ništa protiv nacionalnih manjina.
.../Upadica se ne čuje./... To vi zapravo, ovo što ste sada napripomenili ovu prispodobu prema Miru Bulju, to zapravo vi želite napraviti nekakvu vrstu žrtve. A vi ovdje želite uglaviti članak 45 koji vas stavlja u ravnopravniji položaj nego ostale. To nije potrebno, g. Furio Radin, do 2026.g. upisat ćemo sve u taj registar.
Bit će podataka .../Upadica predsjednik: Hvala kolega Ledenko./... boli glava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko, dobivate … Molim vas, kolega Radin. Kolega Ledenko, dobiva 3. opomenu i ne može više sudjelovati u raspravi po ovoj točki.
Izvolite odgovor na repliku, kolega Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Hodžiću, istina da nikad nisam napisao govor nego govorim šta mislim, za razliku od vas, nitko mi ne piše ni Milorad Pupovac ni Furio Radin niti tezgarim, govorim što mislim i šta mi je na vrh jezika, kome bilo drago, kome bilo krivo, a o nacionalnim manjinama, pa ja sam osobno sa stotinama drugih suboraca bio na području BiH, branio taj narod bošnjački, zajedno sa HVO-a, HOS-om, da bi isplatilo Ratka Mladića, krvopije. Znači a o nacionalnim manjinama, dođite u moje misto pa pitajte.
Ali ne možete vi, ne može vi zabraniti saborskim zastupnicima da govore što misle jer misleć ako imate tribunj nacionalne manjine da možete što želite. A to radite trenutno. Milorad Pupovac i vi …
.../Upadica: Kolega Bulj, vrijeme je isteklo./... radite Andreju Plenkoviću što želite …
.../Upadica: Hvala vam lijepo./... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje s raspravama. Kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani predsjedniče HS-a, g. Jandroković, poštovani državni tajniče sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Ja ću reć da stvarno se večeras dogodila jedna otužna, baš otužna situacija i ja ću vam reći kako je ja gledam. Pojedinačna je rasprava, pojedinačna je rasprava …
.../Upadica se ne čuje./... Nikada on nije bježao, kolega Radin, nikada nije bježao Miro Bulj niti će bježati dalje. A bila je rasprava gdje je kolega Pupovac je gotovo 50 puta u svojoj raspravi spomenuo kolegu Mira Bulja, hrvatskog branitelja i dragovoljca Domovinskog rata na najprizemniji način, baš ono ad hominem i ja sam gledao uopće ono kako je moguće to sa sabornice govoriti tako vrijeđati hrvatske branitelje i onda nešto najgore mi se dogodilo. Pogledao sam prema vladajućima i tu sam pogledao lice hrvatskog branitelja kojeg izrazito cijenim i zato neću sad spomenut njegovo ime i čovjek se smije onako baš se smije kao uživa u ismijavanju Mira Bulja sa strane Milorada Pupovca, čovjek se smije. I jako mi je bilo to teško vidjeti i gledati jer to nije dobro i to je potpuno neprirodno, to je potpuno neprirodna koalicija, potpuno neprirodna koalicija, potpuno neprirodna koalicija.
Onda mi je šok bio kada je kolegica iz vladajućih u replici Miri Bulju rekla u doslovnom smislu svi mi u budućnosti citiram, a može se pogledat sve možete izvadit s Net-a „u budućnosti možemo postat nacionalne manjine il neke druge manjine“ i meni je ovo zazvonilo itekako. Dakle, tko je taj tko je iz naše Hrvatske je radi korupcije i nepotizma, radi korupcije i nepotizma potjerao pola miliona Hrvata na perfidan ili manje perfidan način da odu iz naše zemlje, da traže bolji život izvan Hrvatske jer nisu mogli disati, disati od koruptivne hobotnice koja svoje pipke je umrežila i protkala da ne možete u pošti u Obrovcu se zaposlit ako nemate člansku iskaznicu HDZ-a, u pošti u Obrovcu. I ljudi ne mogu disat od tolike količine korupcije i odlaze van. E onda otvaramo ukidamo kvote Andrej Plenković, dovlačimo stotine tisuća stranaca, kažu udruge stručne da 2030. 500 tisuća stranaca bit će u RH, to nisam ja rekao, izguglajte, udruge poslodavaca i ostali. I onda vladajući kažu pa da pa i mi možemo svi postat manjine u budućnosti.
Jesu li to te politike suverenističke, suverenističke koje čuvaju svoj narod, sve građane RH da budem jasan, al čuvaju svoje ljude koji su tu, njima omogućuju kvalitetan život, njima omogućuju dostojanstven život. Jesu li to te politike koje za 320 tisuća umirovljenika koji preživljavaju sa 318 eura mjesečno, to su te politike? I onda nama ovdje vrijeđaju nas ujutro ovo kaže vi populisti, ako populist znači bit pro populo za narod onda ljepite nam etikete kakvegod hoćete, kakvegod hoćete.
Zašto se bježi od ažuriranog registra birača? Koja je to antilogika? Koje interesne skupine u RH guraju da si u 2030. za izračun koristi popis iz 2021. i sad pazite, tako i u 2031., u 2032. i u 2033. lokalni izbori naravno? Zašto imamo situaciju da te interesne skupine guraju ovakav zakon, ovakav registar? A što oni rade?
Pa dajte ljudi hajmo, jel' govorimo kako kažu manjak hrabrosti pa barem kod nas ga nema. Možete nam zalijepiti što god hoćete, ali ne bojimo se nikoga. Koliko treba osigurati fotelja dožupana, dogradonačelnika iz ove kvote, vijećnika ovih i onih? Koliko fotelja? Borite se za svoje fotelje čovječe, dakle napravili bi sve samo da ostanete na pozicijama moći, sve bi napravili.
Mi želimo da registar bude ažuran, ispravan i nediskriminirajuć, ali on takav će biti za nas Hrvate, takav će biti jel' tako gospodo za nas Hrvate. Bogu hvala ja ću reći, jer se valjda neće više dogoditi da u Obrovcu imamo 3000 stanovnika, 3200 koliko a 5 i pol tisuća glasača. Pa dajte ljudi hajmo bit ozbiljni, hajmo bit ozbiljni, hajmo bit ozbiljni.
I na tisuće desetke, desetke tisuća po popisu viška glasača od broja stanovnika. Pa ko je tu lud? I što to govori o našim, kvaliteti naših demokratskih procesa, o poštenju i pravdi naših izbornih procesa. Što to govori? U kakvim smo mi ozbiljnim problemima kao država? I zato s jedne strane da naravno da treba urediti registar birača, naravno, amen, aleluja, 2024. prolazi, gotovo je. Naravno, naravno da treba popisati sve, naravno. To uopće nije sporno, ali je problem taj što imate opet jednake i jednakije. Zar meni netko hoće reći da u Republici Hrvatskoj u 2025. sada pazite, za koji dan, tjedan da šta mi ne možemo popisati do kraja 2026. šta? Nacionalne manjine. Pa kako? Pa kako? Ili taj broj nekome ne odgovara iz bilo kojeg razloga.
Pa onda hajmo čuvaj fotelje, pa nema veze u 2030., 2032., trideset i trećoj. Pa što je to? Čuli smo tezu ovdje nacionalnih manjina nekih kažu po starom popisu njihova prava bila bi do 2031. kad bi bio sljedeći popis. A pazite rezultati kažu ne bi bili poznati do 2034., a tad više nema popisa. Čemu onda registar? Pa to je elementarna logika, to je elementarna logika. Zašto nam to radite od države, zašto radimo smijuriju od države? Zašto ne čuvamo svoje i ne branimo svoje, a onda naravno čuvamo svakog čovjeka bez obzira. To što nam neki žele lijepiti etikete, pa da smo mi Hrvati valjda ne znam šta pećinari koji ne vole druge, ne prihvaćaju, pa to je notorna laž. Pa mi vjekovima živimo uz druge nacije i mi u Rijeci brate pa ako mi ne živimo, mi vjekovima živimo uz druge nacije, nama drugi ljudi ne smetaju. Nama ne smeta bilo koja vjera, pa koliko puta smo to dokazali tijekom naše povijesti. Ali kad nam se stavlja čizmu na glavu i kad nam se stavljaju zakoni koji ne vrijede jednako za sve pa gospodo oprostite, pa imamo pravo onda dignuti svoj glas i reći hej što radite, da ovdje u Hrvatskom saboru, najvećem, najvišem zakonodavnom tijelu čovjek, predsjednik jedne političke stranke Milorad Pupovac, prijatelj Aleksandra Vučića prosrpskog do kraja pročetnički orijentiranog političara, da on napada dragovoljca Domovinskog rata, Mira Bulja čovjeka koji je sa 18 godina ko' golobradi mladić stao na branik Domovine od prvog do zadnjeg dana, a onda još u Bosni na poziv Alije Izetbegovića prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu išao braniti i Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake i Srbe i sve kog god je trebalo braniti od srpske vojske i svega onoga četnika što su radili po Bosni i Hercegovini.
I to čovjeka da se ovdje napada i onda šou totalni Domovinskog pokreta nema, bili su veliki tigrovi. Što su oni govorili predsjedniku Vlade Plenkoviću, što su oni govorili ovdje predsjedniku Sabora Jandrokoviću ti ljudi iz Domovinskog pokreta i danas ih nema. Šta ti je vlast i slast? Ha? Odjednom sve završi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Povreda Poslovnika kolega Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Povrijeđen je članak 238. obmanjivanje javnosti. Kolega Miletić je rekao da se u Obrovcu u Hrvatskoj pošti ne može zaposliti bez iskaznice HDZ-a. Ja dolazim iz tog kraja i znam dvije osobe koje rade u pošti u Obrovcu i nisu članovi HDZ-a, a jedna mi se čak i čini da je članica Mosta, jedna osoba iz Kruševa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Babić ovo nije bila povreda Poslovnika. Dobivate opomenu.
Imamo sada replike.
Kolega Radin, izvolite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Kolega Miletić se pita, kolega prijatelj Miletić se pita kako i kaže da je neprirodna koalicija, koalicija manjina sa ovom Vladom. Ja ga pitam zbog čega je bila prirodna koalicija, vaša koalicija sa ovom Vladom? I dat ću vam i jednu kako bih rekao, jedan volej da bacate vi, da mi možete vratiti. Koliko smo mi neprirodna koalicija, toliko ste vi suvišna stranka. A što se tiče etno biznismena, svi suverenisti svijeta znate što su? Naci biznismeni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Radin sada će odgovoriti kolega Miletić, izvolite.
Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Kolega Radin možda bih ja mogao se pitati jeste li vi meni sad ovo postavili pitanje kao vladajući ili kao oporba?
Ali ja ću vam reći ovako ja nisam govorio o vama, o vama, ja sam govorio baš imenom g. Milorad Pupovac i to sam rekao da je neprirodna koalicija gdje napada takav čovjek našeg branitelja Miru Bulja, a u koaliciji sa Domovinskim pokretom i HDZ-om, to sam reko. Al nisam ja na vas mislio. Znači vi samo mene slušajte ja itekako pazim što ću reći.
Što se tiče Mosta, Most je stranka desnog centra, demokršćanska politička opcija, bit ćemo u hrvatskoj politici doklegod narod to prepoznaje i daje nam legitimitet i koliko nam daje legitimitet takvu ćemo težinu imat. Ako je potrebno da nestanemo neka nestanemo, ako ima boljih neka dođu bolju, a ako narod bude mislio da je možda bolje da nam da veću težinu neka nam da veću težinu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Kolega Bulj izvolite replika.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Miletiću činjenica da je u ovome trenutku koalicija tj. potencijal koalicijski spa na 76 ruku i triba im proširenje i zaista Furio Radin kad vas nešto pita onda vas on pita iz opozicijskog kluba, znači on sad nije iz vladajućeg jer on je u dva, tri kluba tako da ne morete zaključit u kojem je klubu. E to su ta prava.
I u ovome trenutku triba naravno nadomirit i sačuvat Milorada Pupovca i njegov SDSS ako zafali ruku i to je činjenica. I jedino zbog toga je ovaj članak iskočio između drugog i trećeg, između prvog i drugog čitanja jedino to je razlog niti jedan drugi i to je činjenica.
Zbog toga evo nebitno ne treba civilit nad Miloradom Pupovcem samo mu triba postavljat pitanje gdje je mirotvorac …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… doktor Ivan Šreter Pupovče.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor na repliku kolega Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala predsjedniče HS-a.
Kolega Miro Bulj ja stvarno vjerujem pa tako neka vjerujem da svako od nas ima jedan dio u povijesti gdje ostavlja traga, a isto tako vjerujem da kao što piše u jednoj velikoj knjizi sve što ne valja propadne. I isto tako piše da ništa nema, nazdravlje neko bi reko istina, i isto tako je važno reći da ništa nema skriveno što ostat će u tajnosti.
Vi vidite sad evo kod ministra Beroša mason, lopovi, mafija, srpsko podzemlje, a svi su to skrivali. Pa nije to samo on znao i ne znam njegova dakle ništa skriveno nema što ostat će u tajnosti rekao je najveći ikada koji je došao ovdje na zemlju. I tako neka bude sa svakim od nas, od Marina Miletića do vas kolega Bulj, ali i do Milorada Pupovca, do svih istina od toga što je bilo s mirotvorcem do toga ko je napravio neke biznise ko nije, neka sve izađe van.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Idemo sad na završne rasprave. Prvi na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a kolega Gregurović. Izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče. Kolege.
Evo u današnjoj raspravi primijetio sam da smo se vrtili samo oko jedne odredbe jednog članka, vrtno u svrhi i u cilju predizborne kampanje pojedinih kandidata. Ali dobro.
Ja se neću ponavljati, neću govorit ono što su već rekli kolega Šuta u ime kluba, ono što je govorio predlagač tu mislim da za tim nema potrebe, ali svakako bi želio istaknuti da u principu ovime ćemo napraviti korak naprijed.
Govorilo se tu o sigurnosti baza, o sigurnosti podataka. Ovi podaci već postoje u raznim bazama u tijelima koji ih imaju, da li je to MUP, Porezna uprava, da li su to razne državne, dal je to državna matica, tijela državne uprave i praktički na ovaj način će se ti podaci upariti i sigurno će se moći puno lakše onda koristiti za sve ono što je potrebno kako se ne bi posebno trebali tražiti, prvenstveno vezano za određene programe socijalne, vezano i s socijalne skrbi jel i gradovi, općine i županije svaki imaju neke svoje programe i do sad se puno teže dolazilo do tih određenih podataka.
Isto tako smatram da što se tiče tih podataka evo primjer je sad nalazimo se u ovo predbožićno vrijeme mnogi gradovi, općine daju svojim umirovljenicima božićnice i već sad su se dobivali podaci normalno od Porezne uprave jer ne mogu svi svima dati nego po određenim kategorijama.
Ali vratio bi se sad malo na jedan primjer što se tiče popisa stanovništva i zašto mislim da je to puno bolje od samog popisa. Svi koji su na neki način sudjelovali u popisu direktno ili indirektno znaju da je barem posljednji popis vrlo otežano odrađen, da se vrlo teško dolazilo do popisivača, da je pitanje kakvi su to podaci koje su popisivači uzimali, da je činjenica isto tako da mnogi građani kod kojih su došli možda i nisu sve podatke dali i recimo bilo je situacija da u pojedinim naseljima se objavilo da je nula stanovnika pa se poslije pokazalo da ipak netko još živi u tom naselju, ali ih možda popisivači nisu i zatekli kod kuće ili nisu dakle dali posebni trud.
Ovo su podaci koji su vjerodostojni i sigurno da tijela javne uprave koja ih posjeduju na taj način će ih staviti na jedno mjesto i oni će biti puno kvalitetniji na neki način možda i u trenutnom vremenu će se moći koristiti. I jednostavno evo mislim da smo s time napravili jedan korak naprijed, pogotovo jer težimo digitalizaciji i na taj način evo ulazimo i u taj dio.
Naravno da treba voditi brigu o onome što je danas puno puta ovdje spomenuto zaštiti osobnih podataka i sigurnosti vidimo i gledamo posljednje vrijeme da su i hakerski napadi sve češći i normalno da će se morati posebno posvetiti briga tome. Ali u svakom slučaju ovo je jedan ozbiljan iskorak i stoga će klub Hrvatske demokratske zajednice podržati.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Drugi završno govori Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Jandroković, državni tajniče sa suradnicima, kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Teška, mučna rasprava. Javnost koja prati vidjela je bome udarci ad hominem onako poprilični, pa možda u uvodu samo par misli. Dakle, ja sam uvijek za ono budi to što jesi i onda kad si to što jesi onda nemaš problema sa nikim. Jer ako ti nemaš problema sam sa sobom, onda to što netko o tebi govori to govori o njemu, to on o sebi priča. Dakle na primjer, oprostite ti znaš da nisi ukrao ništa i sad netko viče ne znam ukrao si, a ti znaš da nisi ukrao ti si u miru, ti si u potpunom miru. Ako osjećaš neku povredu možeš tražiti naknadu štete i ne znam kako sve to ide. Ako ti netko, ali ako te netko napada stalno po nečemu onda to o njemu govori, to o njemu govori. I mi smo ovdje danas čuli prvo glupo mi je da nema kolega iz Domovinskog pokreta, raspravlja se o nacionalnim manjinama. Kolega Milorad Pupovac ad hominem đonom na glavu kako ga naziva glava Bulj, hrvatskog branitelja, dragovoljca Domovinskog rata od prvog do zadnjeg dana u ratu kaže glava Bulj 50 puta u govoru spominje ime i prezime Mira Bulja, al' vrijeđa ga. I što se događa? Drugi dragovoljac iz vladajućih kojeg sam stvarno poštivao i dalje ga poštujem ljudi griješe okrene se i smije se. Meni je bila muka.
Dakle i tad sam rekao neprirodna koalicija, dakle jedan branitelj koji je među zadnjima išao iz Vukovara ča, među zadnjima, zadnjima. Drugi branio Hrvatsku, branio i Bošnjake u Bosni i Hercegovini kad je Alija Izetbegović zvao, molio Tuđmana da mu pomognu i taj kolega gleda gore Bulja i smije se kao ha, kako dobivaš po glavi. Žalosno u stvari, baš žalosno.
Klub Mosta ne može podržati ovo nikako. Mi nemamo ništa protiv nacionalnih manjina, dapače nacionalne manjine treba štiti one su bogatstvo svake države. Pa najtužnije su livade u kojima je samo jedno cvijeće, životi su dosadni, dosadni su životi gdje imate, gdje je sve. Najljepše su livade šarenog cvijeća to je istina i mi kao država moramo čuvati svakog čovjeka koji nam tu dođe, ali isto tako čuli smo vjerujem da je izletilo kolegici, ja stvarno vjerujem da je izletilo. Kad je kolegica vladajuća rekla pa moramo paziti jer svi mi možemo postati manjine sutra u Hrvatskoj. Pa nećemo postati valjda manjine. Pa miša mu valjda ćemo zaštiti našu državu i narod i sve građane Republike Hrvatske koji su tu. Pa nećemo valjda voditi politike i procese tako da stvarno Hrvat i Hrvatica budu manjina u Republici Hrvatskoj, pa onda stvarno zaključajmo kužinu i idimo svi ne znam gdje u arušu volontirati kod Salezijanaca. Onda stvarno ništa nema smisla. Pa moramo čuvati svoju zemlju.
Kaže Papa Ivan Pavao II '94. u Zagrebu ispred katedrale kaže svaki čovjek ima točno određenu odgovornost u narodu, u društvu u kojem jest, imaš točno određenu odgovornost, nisi slučajno tu, mi nismo slučajno u ovoj zemlji i mi Hrvati i vi nacionalne manjine. Mi nismo tu slučajno i mi tu trebamo zajednički izgrađivati ovu zemlju zajednički da ona bude kvalitetnije, poštenija, pravednija, ljepša za svakog čovjeka i to uopće nije sporno. Ono gdje smo mi vidjeli problem možda ga stvarno ne vidimo, ali onda ko' u ne znam na faksu dođe profesor pa ti objasni pa sjedimo, pa možda ćemo progledati. Ne?
Ono gdje mi vidimo problem registar birača ogroman problem to znate. U Obrovcu rekao sam nemojte me lovit za brojku, ali 3000 je stanovnika, 5500 glasača. Kako? To su veliki problemi i ozbiljne države to moraju sve urediti i to podupiremo taj dio, to mora bit sve uređeno, to se mora posložiti. Ali nije logično da manjine imaju mogućnost do 2030., '31., '32., '33. a u stvari se radi radi lokalnih izbora, radi svih izbora. Radi se radi one kvote dožupana, dogradonačelnika, vijećnika i svega radi političke moći koja im je osigurana. Dajte izbrojite sve što treba, uzmite si period, napravimo kvalitetan registar birača i krenimo napokon, napokon …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u 2025. odnosno šestu i sedmu koja nam dolazi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Miletić.
Idemo na zadnju raspravu završno u ime Kluba zastupnika Nacionalnih manjina kolega Armin Hodžić, izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Evo na žalost nešto što je trebalo biti jedna konstruktivna rasprava na temu oko koje smo se kao što smo vidjeli složili da je nešto što je potrebno Hrvatskoj, da je dobro, da je produktivno skrenulo je u potpunosti u drugom smjeru. I da budem iskren dugo sam razmišljao da li se spuštati u mulj ili Bulj i raspravljati na teme sa ljudima kojima se ništa objasnit ne može. Jer onome tko ne zna razliku između nacionalnog i vjerskog vi objasnit ne možete. Onome tko nije pročitao prijedlog zakona, a došao je ovdje govoriti 45 minuta vi objasnit ništa ne možete.
Onome kojemu smo više puta rekli da će se samo nacionalne manjine morati izjašnjavati ponovno o svojoj narodnosti i pripadnosti vi objasnit ništa ne možete. I onda se ja više neću truditi ništa objašnjavat već ću se fokusirat na ono što se opetovano dešava u HS-u, a to je da imamo jedan klub zastupnika i jednu političku opciju koja je hiperprodukcija fake newsa, nebitno je da li pričamo o Ustavnom sudu, registru stanovništva, koronavirusu dakle oni su stručnjaci za sve i oni se postavljaju u ulogu moralne vertikale, stručnjaka za Ustav, za zdravstvo, evo sad vidimo za registar stanovništva. A ajmo to malo analizirat kako se to reflektira na hrvatsko društvo, kako se reflektira na one ljudi koji ovo gledaju ovu raspravu jer čovjek koji nije upoznat kada to čuje može doista reć pa čekaj malo ako je to doista istina onda mi imamo problem. Ali je problem taj što ništa od toga nije istina što oni govore.
I postoji jedna sjajna knjiga koja nije velika koju bi svima preporučio Jana Wernera Müllera o tome što je populizam i imate tri, četiri stavke definicije populista, a vi mi recite koga prepoznajete u tome. Prvo, oni su antielitisti uvijek pričaju o korumpiranim elitama i narodu. Drugo, oni su i antipluralisti, sve ono što oni govore za njih je istinska pravda, a svi drugi su u krivu, uključujući one koji su na vlasti, ali tako govore samo kada su u oporbi. Tako ne govore kada su dio vlasti kao što su neki odavde bili 2016.. Međutim, ono što je najvažnije oni se često pozivaju na referendum, ali njima referendum ne služi kao demokratski proces, već im služi kao potvrda onoga što su oni već zadali kao istinito. E to su kolege iz Mosta. I ono što je AFD u Njemačkoj to je Most u Hrvatskoj.
Mi nismo ovdje Bogu hvala u HS-u do sad imali antisistemske antiustavne stranke i to je dobro i za državu i za društvo, ali količina bljuvotina koje izlaze ovdje, ispričavam se predsjedniče HS-a jer ste više put upozoravali na to, ali ne mogu nać drugu riječ kojom bi opisao sve ono što je rečeno jer kad nekom prilijepite stiker da je etno biznismen, taj sutra kad ode u trgovinu, kad ode kod doktora, kad odvede svoje dijete u vrtić ima poglede i dovoljna je jedna pijana budala da napravi problem tom čovjeku. A s tim stikerima se ovdje lijepi kao na traci bez ikakvog argumenta bez ikakvog uporišta.
Mi smo danas pričali o registru stanovništva, pričali smo onda doveli smo nekako i Aliju Izetbegovića, Bošnjake, Bihać sve smo to stavili i u registar stanovništva ja to nigdje nisam vidio u prijedlogu Zakona o registru stanovništva. Neka me neko upozori ako sam pogriješio, ako sam to izostavio, ali ja to nigdje vidio nisam. Al nije to prvi put to je svaki dan ovdje tako.
Prije mjesec dana je ovdje bila rasprava i jedna opet opaska iz Kluba zastupnika Mosta da zastupnici manjina ulaze u HS s 200 glasova, a onda malo kad smo istresli istinu smo vidjeli da imamo kolegu Ledenka koji je ušao sa 745 glasova. Ja da ne izađem s Pešćenice imam tolko glasova, a on je zamijenio kolegu Matića koji je dobio 506 glasova, pa ima kolegu Kujundžića koji je dobio 1377 glasova to je 0,14% glasova u njihovoj izbornoj jedinici. Ovo sam rekao zbog istine i hrvatske javnosti ne zbog Kluba zastupnika Mosta.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Hodžić sami ste rekli ono što ste izgovorili da nije bilo u redu i pozivam vas sve da zaista biramo riječi. Može se sve kazati, ali bez izraza koji ne spadaju u HS.
Kolega Grbin povreda poslovnika, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Čl. 238. ovo što je kolega Hodžić rekao uvelike je točno, ali nije i potpuno. A nije potpuno zato što Most nije jedina stranka koja se na taj način ponaša na način koji ste opisali. Ima još jedna stranka u HS-u koja se ponaša identično zove se Domovinski pokret i vi ste s njima u koaliciji sada i nisam primijetio da ste na ovaj način digli glas i reagirali kada Domovinski pokret napada srpsku nacionalnu manjinu i primjerice …/Upadica predsjednik: Kolega Grbin…/… inzistira da se …/Upadica predsjednik: Dobivate, dobivate opomenu./… uskrati financiranje tjedniku Novosti. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovo nema veze s povredom poslovnika nego ste replicirali.
Uglavnom zaključujem raspravu glasovat ćemo kad se ste steknu uvjeti.

69

  • Konačni prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva, drugo čitanje, P.Z. br. 37
13.12.2024.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada prelazimo na Konačni prijedlog zakona o središnjem registru stanovništva.
Ista državna tajnica u Ministarstvu financija gospođa Tereza Rogić Lugarić odgovarat će na dva amandmana i to zastupnika Milorada Pupovca i zastupnika Mire Bulja.
Prvo amandman gospodina Pupovca na članak 15.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Amandman se ne prihvaća.
Naime, podaci sadržani u Središnjem registru stanovništva preuzimaju se iz izvora podataka. Izvjesne su situacije u kojima će Porezna uprava, korisnici Središnjeg registra stanovništva ili sama upisana osoba uočiti nedosljednost ili pogrešku u pisanim podacima. Budući da je obveza voditelja izvora podataka održavati podatke točnima i ažurnima Porezna uprava može u slučaju uočene nedosljednosti ili pogreške obavijestiti voditelje i tražiti provjeru pisanih podataka.
Voditelji izvora podataka su dužni u tom slučaju provjeriti ispravnost upisanih podataka, stoga smatramo da se u ovom slučaju ne može nametati takva obveza Poreznoj upravi.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ide na glasovanje.
I sad imamo od gospodina Mire Bulja amandman i to na članak 45.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Amandman se ne prihvaća.
Središnji registar stanovništva bit će u punoj primjeni od 1. lipnja 2026. godine. Kako bi pripadnici nacionalnih manjina mogli u potpunosti ostvarivati svoja prava koja se temelje na podatku o nacionalnosti predlagatelj je omogućio prijelazni rok pripadnicima nacionalnih manjina da svoja prava ostvaruju i nakon uspostave Središnjeg registra stanovništva.
Intencija je poticanje pripadnika nacionalnih manjina da takve izjave dostavljaju u Središnji registar stanovništva kako bi se isti popunio pri čemu je propisano da se prava do kraja predviđenog prijelaznog razdoblja mogu ostvarivati temeljem službenih rezultata popisa stanovništva iz 2021. godine.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ide na glasovanje.
Imamo još jedan amandman gospodina Pupovca na članak 30.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Amandman se ne prihvaća. Vlada Republike Hrvatske uredbom će propisati sadržaj podataka koji se upisuju u opći i posebni dio Središnjeg registra stanovništva, te izvore tih podataka. Također podzakonskim aktima, odnosno pripadajućim pravilnicima će se propisati svi korisnici podataka, svrhe temeljem kojih će korisnici preuzimati podatke, te pravne osnove temeljem kojih će korisnici preuzimati podatke iz Središnjeg registra stanovništva.
Posebno napominjemo kako će građani u svakom trenutku imati uvid koji korisnik i temeljem koje svrhe pristupa njihovim podacima sa državnim u središnjem registru stanovništva, a u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Ide na glasanje. Hvala vam lijepa.
PDF