Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

PDF

65

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, drugo čitanje, P.Z.E. br. 47
10.12.2024.

Penava, Ivan (DP)
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, a to je:

- Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1542 Europskog parlamenta i vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredba EU 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, drugo čitanje, P.Z.E. broj 47

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172., a u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zaštitu okoliša i prirode.
Pozdravljam ministricu Mariju Vučković sa suradnicama i pitam želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Izvolite.

Vučković, Marija (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici pred vama se dakle nalazi Zakon o provedbi Uredbe 1542 iz 2023. godine Europskog parlamenta i vijeća usvojene 12. srpnja 2023., riječ je o uredbi o baterijama i otpadnim baterijama kojim se, kojom se istovremeno mijenja i okvirna Direktiva o otpadu broj 98 iz 2008. te stavlja izvan snage dotadašnja regulativa o baterijama. Zakon je u drugom čitanju, a zakon u prvom čitanju je u ovom visokom domu izglasan 11. listopada 2024. godine.
Htjela bih istaknuti da je u odnosu na Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora u prvom čitanju zakon jednoglasno prihvaćen bez primjedbi.
Također bih naglasila da Uredba parlamenta i vijeća 1542 iz 2023. godine o baterijama i otpadnim baterijama se primjenjuje u svim državama članicama od 18. veljače '24. u cijelosti je obvezujuća, a kako bi osigurali u potpunosti njezinu ispravnu primjedbu, primjenu potrebno je donijeti zakon o provedbi uredbe kojim se određuju nadležna tijela za provedbu odgovarajućih dijelova tj. odredbi uredbe kojim se utvrđuje preciznost, nadležnost za nadzor provedbe na teritoriju RH, kojim se određuju prekršajne odredbe te osigurava kontinuitet pravnog okvira za baterije i sustav gospodarenja baterijama.
Uredba dakle uređuje sve baterije posebice zahtjeve u vezi s njihovim stavljanjem na tržište, uporabom, sigurnošću, označavanjem, informacijama i zahtjevima u vezi s proširenom odgovornosti proizvođača. Zahtjeve u vezi sa sakupljanjem i obradom otpadnih baterija, izvješćivanje, a primjenjuje se na sve kategorije baterija. Dakle, prijenosne baterije, baterije za pokretanje, rasvjetu i paljenje, baterije za laka prijevozna sredstva, baterije za električna vozila, industrijske baterije bez obzira na njihov oblik, obujam, masu, dizajn, sastav materijala, kemijska svojstva, uporabu ili namjenu. Isto tako primjenjuje se i na baterije koje su ugrađene ili dodane u proizvode ili su posebno dizajnirane da bi se ugradile ili dodale u proizvode. Uredba uređuje pitanje baterija i to je potrebno posebno naglasiti. U smislu njihove kružnosti promatra cijeli životni vijek baterija od trenutka dizajna, proizvodnje, pa to trenutka kad postanu otpad i riječ je o prvom zakonodavnom aktu nakon usvajanja strateškog okvira zelenog plana koji u potpunosti tretira cijeli životni ciklus proizvoda, baterije u ovom slučaju.
Treba spomenuti također da sustav proširene odgovornosti proizvođača postoji u Republici Hrvatskoj kad govorimo o baterijama od 2006. godine. 2006. godine bio je uređen Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima. Od 2015. godine vrijedio je drugi Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima da bi postojeći pravilnik kojim se uređuje ovo pitanje stupio na snagu 2023. godine. Riječ je o Pravilniku o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu fonda, a donesen je na temelju Zakona o gospodarenju otpadom.
Dakle, sustav je obuhvaćao i tada prijenosne baterije, a kao što sam rekla započeo je 2006. godine i njima upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kako je on do sada funkcionirao i nastavit će funkcionirati? Dakle, sustav funkcionira na način da proizvođače koji stavljaju baterije na tržište Republike Hrvatske plaćaju naknadu za gospodarenje otpadnim baterijama u fond. Fond iz naknade plaća troškove sakupljanja i obrade otpadnih baterija.
Naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada u koje kategorije ulaze i baterije do sada su bile određene linearno po masi ili količini, a sada što je novost u odnosu na postojeći sustav proširene odgovornosti će ovisiti o eko modulaciji, odnosno raznim čimbenicima kojima će morati udovoljiti proizvod. Riječ je dakle o primjeni posebnog korektivnog faktora na osnovne jedinice mjere kojima se precizno ocjenjuje mogućnost baterije da se ponovno uporabi, da se popravi i mogućnost recikliranja. Dakle, stupanj smanjivanja otpada od takvog proizvoda u okolišu.
Vezano za nadležnosti za nadzor nad primjenom ovog zakona želim istaknuti u članku 7. mijenjan je stavak 2. u odnosu na prvo čitanje, te su preciznije određene razlike u nadležnosti tržišne i elektroenergetske inspekcije, a nadležnost za nadzor je određena s obzirom na vrstu proizvoda u koji je baterija ugrađena.
U članku 7. dodan je novi stavak 3. kojim su određene nadležnosti tijela za inspekcijski nadzor osim Državnog inspektorata, te su posljedično i renumerirani stavci od 3 do 6 u nove stavke od 4 do 7. U članku 8. stavka 1. izuzeta je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, brisan je stavak 2., stavci 3., 4. i 5. Renumerirani su u stavke 2., 3. i 4. te je dodan novi stavak 5. kojim se propisuje da se prekršajni postupak koji je ministarstvo nadležno za Carinsku upravu provodi radi utvrđenih povreda odredbi ovog zakona i propisa donesenih temeljem ovog zakona smatra prekršajnim postupkom iz nadležnosti Carinske uprave sukladno propisu kojim se uređuje carinska služba.
Izmijenjen je naslov iznad članka 9. i u stavku 2. dodan tekst podnosi se optužni prijedlog u skladu sa posebnim propisom koji uređuje elektroničke komunikacije. Zatim je dodan novi članak 10. kojim je određena nadležnost ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, za provedbu upravnog nadzora, te su renumerirani članci od 10 do 2 u članke od 11 do 23. U članku 21. preciznije se određuje pojam osobe kao pravne i fizičke osobe obrtnika, a u članku 22. riječ „rješenja“ zamjenjuje se riječju „postupak“.
U članku 23. brojevi članaka su izmijenjeni u skladu sa provedenom renumeracijom članaka. Željela bih istaknuti da su kod izrade Konačnog prijedloga zakona zatražena mišljenja Ministarstva financija, Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zdravstva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske uprave, Ministarstva financija, Državnog inspektorata, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i Agencije za sigurnost željezničkog prometa.
Stoga su u provedbi zakona propisana kao nadležna tijela Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije kao tijelo koje provodi prijavljivanje i nadležno je za prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti kao i za davanje ovlaštenja fondu. Hrvatska akreditacijska agencija kao nacionalno akreditacijsko tijelo koje provodi ocjenu osposobljenosti tijela za ocjenu sukladnosti, Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo za postupanja u vezi dosjea za uvođenje ograničenja za stavljanje na tržišta ako baterija predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao organizacija za kontrolu, odgovornost proizvođača nadležna za obavljanje poslove za kontrolu odgovornosti, sakupljanje i obradu baterija i uspostavu elektroničkog sustava praćenja.
Osim ovih tijela koja su propisana kao nadležna zakonom su određena tijela nadzora i to Državni inspektorat pojedinačna inspekcija zaštite okoliša, Sanitarna inspekcija, Tržišna inspekcija, Elektro energetska inspekcija za baterije koje su ugrađene u pojedine proizvode dodatna tijela, HERA za mrežne djelatnosti za radijsku opremu, Ministarstvo zdravstva – Farmaceutska inspekcija za medicinske proizvode, Državni zavod za miriteljstvo za mjerila i vozila koja se prvi put homologiraju, MUP za oružje, eksplozive, pirotehnička sredstva i opremu za zaštitu od požara, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za žičare, uspinjače, vučnice i plovila, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo za zrakoplove, Agencija za sigurnost željezničkog prometa za vozila i opremu željezničkog prometa, Komunalno redarstvo za baterije u okviru komunalnog otpada, te Ministarstvo financija – Carinska uprava za obveze u okviru proširene odgovornosti proizvođača.
Na kraju ovog izlaganja uz zahvalu na pažnji želim još spomenuti da je na ovaj Konačni prijedlog došao službeno isto tako amandman Odbora za zakonodavstvo HS koji mogu to reći namjeravamo prihvatiti, te će postati sastavni dio ovog zakona, hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala ministrici Vučković na izlaganju.
Ispred odbora su nam izvjestitelji Krunoslav Katičić i Dušica Radojčić, ne vidim nikoga da bi mogao preuzeti ispred odbora riječ. Stoga prelazimo, aha pardon imamo replike, a dobro nemamo povrede Poslovnika bar zasad.
Kolega Darko Sobota, prva replika, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjednice.
Poštovana gđo. ministrice, iako ste dali odgovor, a zapravo moje pitanje je bilo u svezi, jel piše u ovom prijedlogu zakona da u RH dosada nisu određena nadležna tijela i njihove ovlaste, ni prekršajne odredbe, ni prekršajne odredbe za provedbu ove uredbe EU, ali ste dali odgovor da na neki način je zapravo fond bio zadužen za zbrinjavanje i za rješavanje problematike baterija, onda će moje pitanje biti drugačije. Ja se sjećam da je svojevremeno čini mi se fond upravo bio taj koji je sufinancirao ili financirao male kante ili mini kontejnera za JLS za sakupljanje baterija, a danas su baterije manje-više svuda po kućanstvu, pa me zanima kakva, kakva su predviđanja odnosno da li postoji mogućnost za takva sufinanciranja i financiranja danas ili u skoroj budućnosti? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Sobota, dakle odlaganje baterija je moguće putem reciklažnih dvorišta koja su sufinancirana u proteklom razdoblju, još uvijek ih sufinanciramo i tijekom posljednjih godina njihov je broj značajno povećan, mislim da ih je danas u Hrvatskoj gotovo 500. Nastavit će se sufinancirati i dalje kako bi građanima bio, ne samo građanima nego i svima drugima olakšano i odvajanje i otpremanje takvog otpada.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Anamarija Blažević izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Evo poštovana ministrice ja osobno smatram da je ovo važna tema jer se, jer je ustvari na neki način naša svakodnevica. Naime, svaki dan se susrećemo s proizvodima koji upotrebljavaju baterije i potrebna je edukacija svih nas kako bi te baterije odlagali na odgovarajući način. Složit ćete se zasigurno kako moramo biti educirani o štetnosti odbačenih baterija u okoliš i kako ih trebamo odlagati na za to predviđena mjesta.
Mene zanima koji je cilj što se tiče godišnje stope odvojenog sakupljanja baterija i akumulatora, te da li mi ostvarujemo taj cilj koji smo si zacrtali?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Vučković, Marija (HDZ)
:
Hvala lijepa na pitanju.
Potpuno se slažem sa potrebom ulaganja velikih napora u edukacije i sa činjenicom da je riječ o vrlo važnom, vrlo važnom propisu.
Što se tiče ostvarivanja ciljeva on je generalno za sve vrste baterija 85% i Hrvatska u svim osim u baterijama u kojima je glavni sastav, glavni sastojak nikal pre… premašila ciljeve, kod nikla nismo dosegli taj cilj od 85%.
Ono što želim reći, važnost ovog propisa će biti sve veća i veća i baterija s obzirom na njihovu ulogu u budućnosti, s obzirom na njihovu ulogu u zelenoj tranziciji, s obzirom na potrebu da se koristi što manje primarnih siro…, što manje primarnih sirovina pogotovo iz trećih siromašnih zemalja u pravilu, s obzirom na potrebu visokog stupnja recikliranja primjene visokih tehnologija i kontroliranja da u njihov sastav ne bi ušle opasne tvari.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Nataša Tramišak, izvolite.

Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala vam.
Poštovana ministrice, dakle evo zaista treba pozdraviti i implementiranje i prenošenje direktive u naše zakonodavstvo. Zanemarujemo dosta u biti ta pitanja što se događa sa baterijama kao otpadom. Znamo da sadrže i opasne tvari koje se ispuštaju u okoliš, ali svakako i one korisne tvari odnosno korisne dijelove sirovina. Raste potražnja za baterijama, to je nama svima jasno, rekli ste i sami dio je zelene tranzicije, čak se spominje i kad govorimo o električnim vozilima jel da će narasti zaista broj vozila na 30 milijuna do 2030.g., a to će sigurno dodatno značiti i veću potražnju za sirovinama kojima se proizvode upravo te baterije, dakle ponovno recikliranje i korištenje sigurno je jedan od ciljeva i ključ. No mene zanima kako stoji Hrvatska po pitanju tih sirovina i uopće imamo li mi proizvođača baterija ili se događa na ovoj drugoj strani kod gospodarenja otpadom da ćemo imat potencijalno i ovdje razvoj nekakvog gospodarstva odnosno tvrtke koje će koristiti otpadne baterije i izvlačiti potrebne sirovine i koristiti ih daljnje za ponovnu uporabu? Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovanoj zastupnici Tramišak.
Dakle što se tiče proizvodnje u Hrvatskoj zna se da je poznat jedan značajniji proizvođač baterija i one su namijenjene uporabi u automobilskoj, u automobilskoj, u automobilskoj industriji. Što se tiče generalno obrađivanja baterija, sakupljanja baterija naglasit ću u svim skupinama osim u skupini baterija koji su nastale na bazi nikala mi postižemo ciljeve, značajno ih premašujemo. Oni su redom između 85 pa čak i do 97 i pol posto. Dakle struktura u fondu postoji. Nedavno je, odnosno prošli tjedan objavljena i nova metodologija u savjetovanju s javnošću koja bi trebala pospješiti uspješnost provedbe, a osobito uspostava novog sustava nadzora i monitoringa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Došli smo do rasprave gdje nam je prvi na redu zapravo kolega Mario Milinković u ime Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Poštovana ministrice, poštovani potpredsjedniče, poštovani zastupnici i zastupnice.
Pred nama je donošenje zakona o provedbi uredbe EU 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama. Uredba je izravno obvezujuća i primjenjiva u svim državama članicama, a danas konačno donosimo zakon koji će omogućiti njezinu djelotvornu primjenu u Hrvatskoj. Već pri prvom čitanju upozorili smo na važnost ove teme, a kolegica iz našeg kluba jasno je istaknula kako je problematika baterija i otpadnih baterija daleko šira od pukog prikupljanja i recikliranja. Ona utječe na sigurnost, zdravlje i okoliš. S obzirom na to koliko su litij i ionske baterije rasprostranjene u našem svakodnevnom životu od kućanskih aparata do električnih vozila, jasno je da smo već odavno trebali imati nacionalni sustav koji prati europske standarde, no moramo biti iskreni Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije kao i Vlada čekali su predugo sa određivanjem nadležnih tijela, propisivanjem ovlasti i uspostavom prekršajnih odredbi. Uredba je objavljena u srpnju 2023., a stupanje na snagu i primjena u veljači 2024. i jasno su bili poznati. Postavlja se pitanje zašto smo i opet u situaciji da u zadnji čas donosimo ključne provedbene akte. Zašto ministarstvo nije ranije pripremilo podlogu kako bi javnost, gospodarstvenici i inspekcijska tijela, imali više vremena za prilagodbu. Dok se hvalimo postignutim stopama prikupljanja, ne smijemo zaboraviti da je današnji sustav previše ovisan o izvozu otpadnih baterija. Umjesto da potičemo razvoj domaće infrastrukture i obradu sirovina u Hrvatskoj, nismo na vrijeme razmotrili potencijal razvoja domaće industrije recikliranja ni uložili odgovarajuće, odgovarajuću opremu i opremu za vatrogasce i druge službe koji će se suočavati s novim povećanim rizicima od požara i kemijskih incidenata. Vrijeme je da se zapitamo kako ministarstvo planira edukaciju i informiranje građana, proizvođača i skupljača o pravilnom postupanju sa baterijama te zašto se s tim pripremama kasni. Ne smijemo zaboraviti da ovaj zakon nije bio nužan tek od jučer već dulje vremena upozoravamo na problem litij ionske baterije i potrebu za uspostavom jasnih pravila. Potpuno je jasno da je naš pravni okvir mora prilagoditi europskim standardima, a uredba EU 2023/1542 to i zahtjeva. Ipak Vlada nije pokazala proaktivnost i viziju. Umjesto da smo već imali organizirano i informativno tržište mi sad na brzinu uređujemo stvari samo zato što je to europska obaveza. Ipak unatoč našim kritikama na račun sporosti i nedostatka strateškog planiranja, ovaj zakon je potreban i dobro došao. Prije svega on će konačno definirati nadležna tijela u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Hrvatsko akreditacijsku agenciju u Ministarstvu zdravstva te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Njima će se jasno dodijelit ovlasti i odgovornosti, a inspekcijska tijela i agencije dobit će okvir za učinkoviti nadzor. Time ćemo uspostaviti nacionalni okvir koji može bit temelj za …/Govornik se ne razumije./… odgovor na izazove i za uređenje tržišta baterija, skupljanja i recikliranja baterija. Upravo kroz ovaj zakon stvaramo mogućnost da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača bude poticajni faktor razvoj domaće obrade otpadnih baterija. Smanjujući ovisnost o uvozu sirovinama i izvozu otpada. Time stvaramo prilike za nova radna mjesta, rast kružnog gospodarstva i tehnološku modernizaciju. Ne smijemo propustit ovu priliku zbog tromosti ili nedostatka kapaciteta u ministarstvima. Za kraj, mi ćemo ova zakon podržati. Pozivamo ministarstvo i Vladu da pokaže više proaktivnosti, jasno postave planove strategije te omoguće stvaranje preduvjeta za punu i pravovremenu provedbu, prilagodbu propisa nije samo formalnost. Riječ je o stvarnom utjecaju na zdravlje ljudi i sigurnost naših vatrogasaca, radnika u gospodarenju otpadom kao i na kvalitetu života svih nas. Želimo vidjeti više vizionarskog pristupa i konkretnog djelovanja, a manje zakonskog vatrogasnog pristupa kojim se u zadnji tren ispunjava europska obveza. Zbog tih razloga ipak imamo rezerve i kritike. Naš klub će podržati donošenje ovakvog zakona ali ujedno ćemo i pažljivo pratiti njegovu provedbu te inzistirati na daljnjem poboljšanju i odgovornosti izvršne vlasti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Milinkoviću.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a, kolegica Anamarija Blažević. Izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala potpredsjedniče, poštovana ministrice, kolegice i kolege. Evo kako smo čuli pred nama je Konačni prijedlog Zakona o provedbi uredbe broj 1542 iz 2023. Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni direktive broj 98 iz 2008. i uredbe 1020 iz 2019. te stavljanja izvan snage direktive broj 66 iz 2006. Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća uređuje se pitanje o baterijama posebice zahtjeve u vezi stavljanja na tržište, uporabe, sigurnosti, označavanja informacija zahtjeva u vezi proširene odgovornosti proizvođača i zahtjeve u vezi sakupljanja i obrade otpadnih baterija i izvješćivanje, a primjenjuje se na sve kategorije baterija kao i na baterije koje su ugrađene ili dodane u proizvode ili su posebno dizajnirane da bi se ugradile ili dodale u te proizvode.
Cilj sustava gospodarenja otpadnim baterijama je osiguravanje odvojenog sakupljanja otpadnih baterija, akumulatora u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se smanjilo odlaganje otpadnih baterija kao miješanog komunalnog otpada i osiguralo visoku stopu recikliranja svih otpadnih baterija, ali istovremeno smanjuje negativan učinak na okoliš kojeg one uzrokuju.
Sustavom gospodarenja otpadnim baterijama u Republici Hrvatskoj upravlja fond na način da proizvođači koji stavljaju baterije na tržište plaćaju naknadu za gospodarenje otpadnih baterija u fond, a fond iz te naknade plaća troškove sakupljanja i obrade otpadnih baterija.
Donošenjem ovog zakona Republika Hrvatska će ispuniti obvezu iz ove uredbe tako što će odrediti nadležna tijela, njihove ovlasti i prekršajne odredbe za provedbu uredbe. Dodatno zakonom će se uspostaviti i pravni okvir da je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i fond usklade postojeći sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija uključujući i gospodarenje otpadnim baterijama sa ovim zakonom, ali i uredbom EU.
I ovdje se zapravo uređuju i usklađuje naša zakonska regulativa sa onom europskom kao što smo čuli, a Republika Hrvatska u obvezi je preuzeti u svoje zakonodavstvo europske propise, odnosno stvoriti pravnu osnovu za donošenje akata koji proizlaze iz uredbe.
U odnosu na prvo čitanje ima nekih razlika. Osim nomotehničkih izmjena preciznije su određene razlike u nadležnosti tržišne i elektroenergetske inspekcije, a nadležnosti za nadzor su određena s obzirom na vrstu proizvoda u kojega je baterija ugrađena. Određene su i nadležnosti tijela za inspekcijski nadzor osim Državnog inspektorata, te se propisuje da se prekršajni postupak koji je ministarstvo nadležno za Carinsku upravu provodi radi utvrđenih povreda odredbi ovog zakona i propisa donesenih temeljem zakona smatra se prekršajnim postupkom iz nadležnosti Carinske uprave sukladno propisu kojim se uređuje i Carinska služba.
Određena je nadležnost ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, za provedbu upravnog nadzora. Izdvojit ću i nekoliko odredbi iz ovog zakona što smatram da je važno spomenuti. Određeno je da se baterije stavljaju na tržište ili uporabu samo ako ispunjavaju zahtjeve u pogledu održivosti i sigurnosti i zahtjeve u pogledu označavanja i informiranja.
Zatim se određuje sukladnost baterija, postupci ocjenjivanja sukladnosti, Europska izjava o sukladnosti, uvjeti za stavljanje oznake tijela koja provode prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja su ovlaštena za provedbu zadaća ocjenjivanja, zahtjevi i obaveze tijela za prijavljivanje i zahtjevi u vezi sa prijavljenim tijelima, zahtjev za prijavu, postupak prijavljivanja.
Propisuju se i obveze gospodarskih subjekata proizvođača i dobavljača baterija i ovlaštenih zastupnika, uvoznika distributera, pružatelja usluge provođenja narudžbi. Uredba uvodi i obvezu gospodarskih subjekata da provedu politiku dužne pažnje vezane uz baterije, a koja uključuje sustav upravljanja, sustav upravljanja rizicima, a sve se provjerava periodičnim revizijama tijela za ocjenjivanje usklađenosti.
Smatram kako su i zakonom predložene kazne dovoljne da potaknu sve na zakonito postupanje, ali i traženje kvalitetnih rješenja bilo da riječ o proizvodnji ili samom zbrinjavanju baterija. Kao što sam i rekla ovaj zakonski prijedlog je važan, jer svakodnevno se susrećemo sa nekim od proizvoda koji koriste baterije, pa tako i sve većeg broja električnih vozila na našim cestama što smo čuli.
Međutim, kada dođe vrijeme za zamjenu ovih baterija često se zanemaruju ozbiljni problemi, a to je recikliranje. Mnoge baterije električnih vozila sadrže olovne ili litij ionske kemikalije koje su i vrlo otrovne za ljude, životinje kao i za cijeli okoliš. Ako se sa ovim kemikalijama nepravilno postupa tijekom procesa recikliranja oni mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, te onečistiti tlo i vodu, a isto tako do neželjenih posljedica može dovesti nepropisno odlaganje bilo kojih baterija. Može se ozbiljno naštetiti cijelom eko sustavu, ali i našem prirodnom bogatstvu – vodi.
Zbog svega navedenog klub HDZ-a će podržati ovaj konačni prijedlog zakona.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeći na redu je kolega Darko Sobota u ime Kluba zastupnika HDZ-a u završnoj raspravi, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Poštovana ministrice sa suradnicama, drage kolegice, poštovane kolegice i kolege kao što smo i čuli u ovoj točci dnevnog reda ovaj zakon se donosi kako bi se osigurala provedba navedene uredbe EU 2023/1542 koja je u cijelosti obvezujuća i primjenjuje se u svim državama članicama, ali je potrebno zakonom odrediti nadležna tijela za provedbu odgovarajućih odredbi, nadležnost za nadzor provedbe na teritoriju Republike Hrvatske, te prekršajne odredbe.
Zakonom će se isto tako uspostaviti pravni okvir da ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost usklade postojeći sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija uključujući i gospodarenje otpadnim baterijama sa ovim zakonom i Uredbom EU 2023/1542. Sve što je prije mene rekla kolegica Anamarija Blažević u ime kluba Hrvatske demokratske zajednice ja se slažem.
Isto tako se slažem i potvrđujem da će klub Hrvatske demokratske zajednice podržati ovaj konačni prijedlog zakona u provedbi uredbe EU.
Hvala vam lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Soboti.
U ime predlagatelja završno ministrica Marija Vučković, izvolite.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora najprije želim zahvaliti zastupnicama i zastupnicima koji su raspravljali o Konačnom prijedlogu zakona, te isto tako želim zahvaliti svim izlagačima u ime klubova na podršci koju su izrazili u vezi sa ovim prijedlogom.
Ipak želim samo kratko, dakle navesti da što se tiče prihvaćanja EU regulative naše inicijative sve kritike ne stoje ovdje.
Naime, ova je regulativa usvojena 2023.g. kao posve nova, tek se rade provedbene, tek se radi na provedbenoj regulativi stupila je na snagu s primjenom od 2024.g.. Mi smo napravili prijedlog zakona, istovremeno su nedavno usvojene dvije nove uredba, jedna za gospodarenje otpadom i povratu naknade, druga za odlaganje, donijeli odluku o zelenoj javnoj nabavi koja ima veze i sa ovim … na sjednici Vlade izmijenili pravilnik o gospodarenju otpadom prošlo tjedan te donijeli smjernice za odgovorno upravljanje okoliša zato čak i dobili pohvalu od nekih tijela. Ne bih rekla da samo preuzimamo, uredba se u cijelosti preuzima, no nadzorni sustav, a nadzor je glavni praćenje, monotoriranje i metrika to je ono što najviše što država u ovom trenutku može dati od sebe na taj tekst uredbe. Detaljno je razrađen kao što ste vidjeli sa mnogim tijelima državne uprave.
Ono što nisam uspjela odgovoriti u odnosu na pitanja zastupnika u raspravi, možda dati jeste da ostala sam možda dužna dati točne postotke današnjeg stanja sakupljanja i obrade u odnosu na ciljeve i obveze koje ima RH. Dakle što se tiče olovnih otpadnih baterija i akumulatora stopa sakupljanja odvajanja je 82% i sakupljanja, ostalih otpadnih baterija akumulatora 94% u odnosu na one prve obveza je bila 65% u odnosu na ove druge 50%, a ono u čemu nismo još postigli cilj koji je 70% jesu nikal kadmijske baterije i akumulatore.
Dalje, 99% olovnih baterija i akumulatora u Hrvatskoj se obradi u odnosu se obradi onih baterija koje su aktivne. A što sve i koliki postotak obrađuju hrvatski proizvođači pa je to dodatan odgovor i zastupnici Tramišak 66% čak tako da sam uvjerena da će oni odgovoriti i na ova izazov. Još jedan na kraju naglašavam da u vezi s ovim izazovom sa promjenama u sustavu proširene odgovornosti sa potrebom primjenu eku modulacije koja je posve nova i mora biti jasno mjerljiva i prihvaćena, naglašavam da je fond prošli tjedan pustio u savjetovanje cjelokupnu metodologiju za sve posebne kategorije otpada, a da je ovo prvi put da se na taj način savjetujemo s javnošću pa to je u vezi sa potrebnim informiranjem.
Zahvaljujem svima još jednom na raspravi. Dakle, prihvaćamo amandman Odbora za zakonodavstvo HS-a.

Penava, Ivan (DP)
Hvala ministrici Mariji Vučković sa suradnicama.
S ovim smo došli do kraja te zaključujem raspravu. Glasovat ćemo o ovoj točki kada se za to steknu uvjeti.

65

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, drugo čitanje, P.Z.E. br. 47
13.12.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, drugo čitanje, P.Z.E. br. 47, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo, prihvaćen je od strane predlagatelja i postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona pa dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
I ovaj Zakon prihvaćen je jednoglasno sa 127 glasova za, dakle donijeli smo navedeni zakon.
PDF