e-doc

Saziv: XI, sjednica: 4

58; 59; 60; 61; 62; 63

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 78
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 79
Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 80
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, drugo čitanje, P.Z. br. 81
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 82
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, drugo čitanje, P.Z. br. 83

10.12.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro jutro poštovane zastupnice i zastupnici, na temelju čl. 247. Poslovnika HS Odbor za financije i državni proračun predlaže HS provođenje objedinjene rasprave o prvih 6 točaka iz plana redoslijeda rasprava za danas, to su sve zakoni vezani uz poreznu reformu, prvi:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 78.
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 79.
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 80.
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi, drugo čitanje, P.Z. br. 81.
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 82. i
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, drugo čitanje, P.Z. br. 83.

Jesmo li suglasni?
Hvala vam lijepa, dakle utvrđujem da ćemo provesti objedinjenu raspravu o navedenim zakonskim prijedlozima.
Kolega Pavliček izvolite.
…/Upadica se ne razumije./…
Za stanku, dobro.
Prigodom, dakle predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172., a u vezi s čl. 190 Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za lokalnu, područnu i regionalnu samoupravu.
Prije nego što dam riječ poštovanom potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu imamo nekoliko zahtjeva za stankom, prvi na redu kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Živimo u vremenu velike inflacije, poskupljenja cijena, povećanje cijena u zadnje dvi godine otkad je uveden euro vidimo da je negdje oko 60%, čak i ministar aktualne Vlade daje preporuku da pečemo doma kruh, volim domaći kruh i tribamo koristit domaći kruh, al ako je to mjera koju daje Vlada onda smo dovedeni u tu situaciju da u isto vrime to, ta preporuka uspoređujući sa dobiti banaka u RH, stranih banaka gdje se radi o milijardama dividendi i dobiti koje se izvlače, stranih trgovačkih lanaca koji izvlače ogromnu dobit, gdje su tri puta veće cijene nego u državama odakle dolaze ti trgovački lanci, di su tri puta manje plaće našim trgovkinjama nego u drugim trgovačkim lancima, kad pogledamo kako vjetroelektrane se daju u koncesiju da od toga nema stanovništvo ništa, niti ima, niti ima od toga JLS nego čak se subvencioniraju sa računa naših građana i što ste uveli, uvodite porez na nekretnine. Nakon ovoga svega što sam nabrojao, porez na nekretnine je harač na male iznajmljivače, na obične ljude koji su vjerojatno najveći broj iselio i imaju nekretninu u Hrvatskoj. Ja za ovaj i Klub Mosta nećemo podržati, protivit ćemo se i obećanje HDZ-a je bilo da nikad neće uvest porez na nekretnine. Ja ga u gradu Sinju neću uvest, to sam rekao kad su bile koronalne mjere, bez obzira na zakonsku obavezu ja svoj narod haračit neću, nije me birao da ga haračim.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Hvala lipa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Kolega Zekanović izvolite povreda Poslovnika.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani, ma 238. samo tražim pojašnjenje od Mira Bulja, rekao je da neće podržati Klub Mosta, što to znači dakle evo malo mi nije jasno da on neće podržat Klub Mosta, to mi evo nije jasno.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Zekanović dobivate opomenu, to je bila neka vrsta replike.
Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Evo hvala lijepa, tražim stanku u ime Kluba IDS-a kako bih istaknuo da smo ipak zajedničkim akcijama natjerali ministra Glavina, Glavinu i Vladu na uzmak. Naime, važno je da je od 7 prijedloga kojima smo argumentirano vršili pritisak zajedno sa malim iznajmljivačima, usvojeno 4 prijedloga i to je poruka građanima da kada stavimo glave skupa ipak se može natjerati HDZ da posluša zdrav razum. Borba nije gotova, mali iznajmljivači traže nastavak dijaloga, nastavak razgovora drugu rundu. Naime, pozivam prije svega ministra Glavinu, ali i čitavu Vladu da odgodi primjenu ovog zakona jer tisuće, imamo tisuće objekata koji su u ne tzv. nekomercijalnom smještaju gdje se iznajmljuju na crno, a mi upravo srljamo sa nedorečenim rješenjima do kraja na naše male legalne iznajmljivače. Dakle nastavite dijalog sa iznajmljivačima, ali i sa općinama i gradovima kao bitnim dionicima u ovome procesu i ima još puno prostora za poboljšanje, pronađite dovoljno vremena za kompromis koji je temelj svake demokracije, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavliček izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Poštovani, tražimo stanku od 10 minuta u ime Kluba Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatskih suverenista kako bi još jedanput istaknuli da ovaj porez na nekretnine je pljačka hrvatskog naroda jer oporezujete ono što su naši sugrađani 10-ljećima stjecali, naslijedili od svojih djedova, baka, očeva i majki, ali ste kao Pilat oprali ruke i prebacili svu odgovornost na čelnike lokalne samouprave. Imat ćete apsurdne situacije, vidjet ćete već za svega nekoliko mjeseci da ćete primjerice neke nekretnine, prvi red do mora čija je tržišna vrijednost 400, 500 tisuća eura će biti manje oporezivane po nižoj stopi od nekih nekretnina negdje na kontinentu u nekom zaseoku u Slavoniji čija tržišna vrijednost je svega 5 tisuća eura. Jer što će se dogoditi? Kada čelnik jedne jedinice lokalne samouprave analizira stanje, utvrdit će da mu je 50% nekretnina u njegovoj općini prazno, a da je 90% vlasnika tih nekretnina van te općine jer su to nasljednici. Znači oni ne mogu glasovati na području te općine i hladno može donijeti odluku o najvišoj stopi od 8 eura po kvadratu i tako financijski puniti svoj proračun. I taj porez će ga u svega nekoliko godina pojesti vrijednost te nekretnine. Ako ste osim toga kada kupujete nekretninu već plaćate porez. Znači sad plaćate dvostruko, dva puta isti porez na istu nekretninu. Ako ste već htjeli uvesti ovakvu vrstu poreza, onda ste trebali ići po tržišnoj vrijednosti, imate sustav porezne uprave, mogli ste točno utvrditi po kojoj se stopi plaća određena vrijednost nekretnine, a svaku slijedeću nekretninu dodatno naplaćivati. Nećemo podržati ovaj prijedlog zakona i predsjedniče ja bi vas zamolio da s obzirom da je danas obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika da ipak odamo minutu šutnje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavliček mogli ste se priključiti onda k nama, bili smo upravo na groblju i položili vijenac za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, a ovakve politikantska podmetanja, to si ostavite za sebe.
Idemo dalje, sada je na redu kolegica Mrak Taritaš. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Dakle, poreznim politikama odnosno ja bih rekla kvazi reformom pokušava se odgovoriti na nagomilane dugogodišnje probleme. Nagomilani dugogodišnji problemi sastoje se u nepostojanju stambene politike, u stihijskom razvoju turizma, u korištenju prostora za nekretninski biznis čak štoviše i poticali smo nekretninski biznis. I onda vrč ide na vodu dok se razbije, upravo se razbio i sad se pokuša nekakvim onako ljepilom polijepiti ali vrlo nemušto i vrlo loše i ja bih rekla čak i krivo. U ovoj državi je vrlo važno da se prepozna krivac kad procesi odu daleko da ih više ne možemo njima vladati, da se prepozna krivac. U ovom trenutku mi smo krivce prepoznali, to su svi oni koji se bave kratkoročnim najmom. Puna usta su nam kratkoročnog najma, bez obzira da li je bilo riječ jučer o zakonima, da li će biti danas o zakonima. One kojima smo godinama vidjeli da zapravo stanove pretvaraju koji su namijenjeni za stanovanje u stanove za kratkoročni najam, da se kroz to razvija turizam. Godinama smo to puštali, čak štoviše i poticali, e sad su nam oni krivi za sve. Paralelno s tim imamo ministre u ovoj Vladi kojima je uzor Marija Antoaneta. Imamo jednog ministra koji je tu izjavio da nije primijetio da ljudi koji nemaju ili koji su beskućnici bauljaju Hrvatskom. Imamo i ministra koji šalje poruku da sami pečemo kruh, očekivala sam i poruku da možda svatko od nas nabavi jednu kravu pa muze tu kravu i za mlijeko ujutro koje treba za kavu ili bilo šta drugo. To su ministri koji žive u svojim foteljama, u svojim kulama i ne vide stvarno stanje i kad ih vozači voze od točke A do točke B, ne vide koje je stvarno stanje. A stvarno stanje je puno, puno drugačije nego što ga ih vi vidite …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… i pokušavate odgovorit na njega.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena, kolega Lukanović izvolite.

Lukanović, Ivica (SDP)

Poštovani predsjedniče, uvaženi ministre, kolegice i kolege. U ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku od 10 minuta iako bi bilo dobro da ova stanka potraje godinu dana pa da onda ovaj vrlo ozbiljan, vrlo ozbiljan zakon još bolje razmotrimo i još ga više dotjeramo i popravimo kako bi bio na korist svih hrvatskih građana. Naime, građani posjeduju nekretnine u velikom postotku i gotovo 90% ljudi u Hrvatskoj živi u svojim stanovima i kućama. Kada tako bitno mijenjamo porezni koncept i diramo u krov nad glavama naših ljudi moramo biti jako promišljeni, mudri i dobronamjerni. Ovaj paket zakona koji smo ovaj tjedan razmatrali i razmatramo nije u potpunosti takav. Nešto smo ga popravili pod pritiskom i velikog i zbog velikog interesa javnosti, a i neke primjedbe koje su prihvaćene dobro su učinile da ovaj zakon bude ipak bolji. Povezat ću osnovne ljudske potrebe sa jednostavnim pravilima kapitalizma koji u svakom trenutku želi ostvariti profit. Ljudi za život nužno trebaju hranu, vodu, energiju, lijekove i krov nad glavom. Treba li komentirati cijenu navedenih potreba i usluga. U Hrvatskoj smo nažalost pod navodnicima uredili cijenu hrane, energije i lijekova. Sada dolazi na red pritisak na nekretnine koje su u rukama građana. Zar to nije najbolje priuštivo stanovanje kad vam 90% ljudi živi u svojim kućama. U tzv. razvijenim zemljama većina ljudi živi u najmu, a stanovi su u vlasništvu korporacija, fondova i to je vrlo razvijeni biznis. Kod nas smo ovim zakonom krenuli baš u tom pravcu. Iz tog razloga sigurno bi bilo dobro da stanka potraje godinu dana pa da ovaj zakon bude još bolji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ja bih vam rado dao stanku od godinu dana ali to bi bilo ipak malo neozbiljno pa će bit samo 10-ak minuta.
Kolega Šimić izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)

Hvala predsjedniče. Tražim stanku od 2 minute u ime kluba HDZ-a. Dakle kolega Bulj, kolega Pavliček, kolega Lukanović još jednom moramo pojasniti vezano za porez na nekretnine da će taj porez plaćati samo oni koji imaju dvije, tri, pet nekretnina u svom vlasništvu. Da ljudi odnosno vaši sugrađani kolega Bulj koji žive u svojim kućama svakako ne plaćaju porez na nekretnine. Prihod od poreza na nekretnine po novim izmjenama Zakona o porezima, dakle ide u omjeru 80% prihoda jedinicama lokalne samouprave na čijoj se, na čijem se teritoriju nekretnina nalazi. 20% tog prihoda ide županiji odnosno regionalnoj samoupravi. Dakle, ono što vi nazivate i stvarno obmanjujete hrvatsku javnost kad kažete da je država uvela harač, dakle prihod od poreza na nekretnine apsolutno niti jedan eur ne ide u državnu blagajnu. Kompletan prihod ostaje na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nekretnina nalazi i kroz koju se ostvaruje ili stanovanje ili prihod od te nekretnine. Dakle, imamo nešto što je socijalno pravedno, dakle to naši građani trebaju znati da je ovo stvarno socijalno pravedan porez na nekretnine i da će ga plaćati samo oni koji imaju više nekretnina. Pogotovo više nekretnina koje nisu aktivne odnosno nisu ili u dugoročnom najmu ili u nekom drugom statusu korištenja te iste nekretnine.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega Šimić, stanka je odobrena.
Imamo 3 povrede Poslovnika, kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Kolega je povrijedio Članak 238. omalovažava hrvatski narod. Pa oporezovati i porez na nekretnine hrvatskim iznajmljivačima malim gdje novac ostaje u Hrvatskoj, pa oporezujte strane banke, multinacionalne trgovačke lance, pogodujete velikim hotelijerskim stranim multinacionalnim kompanijama, svima pogodujete osim hrvatskim građanima.
I ovo je klasična harač hrvatskih građana.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Bulj ovo je bila replika, dobivate opomenu.
Kolegice Auguštan Pentek izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Kolega Šimić je povrijedio Članak 238., naime kolega obmanjiva javnost time da je rekao da svi prihodi idu jedinici lokalne samouprave. Ne znam da li on možda nije pročitao prijedlog zakona, 80% ide jedinicama lokalne samouprave, a 20% ide u državni proračun pa je ispravak netočnog navoda.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro ali to je bila replika pa dobivate opomenu.
Kolega Pavliček, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Članak 238. obmanjivanje. Kolega Šimić vi govorite država ne uvodi harač jer to nije prihod države, a upravo Hrvatski sabor donosi zakon i obvezuje načelnike da moraju uvesti taj harač jer niste im omogućili da bude nula poreza po kvadratu nego minimalno 0,60, a evo ja imam kuću praznu u selu Bapska znate gdje je, prodajem je već godinama, ne mogu je prodati, pa evo vi je slobodno kupite jer nemate kome prodati, a morate porez plaćati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Pavliček bila je replika, dobivate opomenu.
Kolega Lukanović, izvolite.

Lukanović, Ivica (SDP)

Članak 238. ne znam da li je baš obmanjivanje javnosti ja ću reći što mene muči. Mene muči što kad uvedete porez netko dobije rješenje i na tom rješenju će sada često biti napisano nula, ali pitanje je dokada će to trajati. Ja sam govorio na način da razmišljamo o nekoliko koraka unaprijed, a to što vidim unaprijed nije baš blistavo.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Lukanović isto tako opomena, bila je replika.
Kolega Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)

Povrijeđen je 238., dakle kolega Bulj da ste pročitali materijale za današnju sjednicu vidjeli bi da se što se tiče malih iznajmljivača i mjesta njihovog stanovanja ukoliko žive u objektu kojeg iznajmljuju ne plaćaju porez na nekretnine.
Kolegici iz SDP-a, dakle ista je, ista je stvar. Nije proučila materijale za današnju sjednicu. 80% prihoda ide jedinici lokalne samouprave, 20% županiji.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Šimiću isto opomena bila je replika.
Kolegica Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)

Poštovani predsjedniče Članak 238. povrijeđen je od strane kolege Šimića, pa drago mi je da ste ovo spomenuli da domaćin koji živi u nekretnini neće plaćati porez ako mu je tamo adresa prebivališta jer zapravo hoću ukazati ministra financija da se onda uskladi sa svojim kolegom iz resora Ministarstva turizma jer je prema izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti domaćin definiran kao osoba koja iznajmljuje unutar svoje županije. Dakle, ovdje imamo u ovom paketu zakona onoga koji živi na toj adresi, a u drugom paketu zakona imamo domaćina na razini …

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam, isto tako bila je replika pa dobivate opomenu.
Molim vas, molim vas, molim vas smirite se.
Dakle, kolegice Radolović bila je replika, dobivate opomenu.
Idemo dalje, molim vas kolega Borić, molim vas ako se želite svaditi onda odite u dvoranu do pa se lijepo zatvorite i svadite se.
Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem.
Evo ja bi upozorila još jednom prije nego država uvodi nove poreze postavila bi pitanje gdje je reforma javne uprave, gdje je reforma lokalne samouprave, jer dok se država ponaša kao pijani milijarder nema prava uvoditi nove poreze građanima.
Još jednom ću upozoriti, 60% općina u Hrvatskoj ne pruža građanima nikakvu stvarnu korist, nikakvu javnu funkciju. Nema vrtića, nema knjižnice, nema vatrogasaca, nema kazališta, dakle ništa. Da se 250 općina sad prekriži, da netko prekriži 250 općina nitko primijetio ne bi, a porezni prihodi koji se prikupljaju tim općinama služe samo za financiranje plaća administracije u toj općini.
Dakle, dok se država tako ponaša nema pravo uvoditi nove poreze građanima. Nema pravo jer osnovna karakteristika dobre porezne politike je ravnoteža između pravednosti, učinkovitosti i jednostavnosti i dobra porezna politika je stabilna i ne mijenja se često kao bi građani mogli planirati, kako bi poduzetnici mogli planirati svoje poslovanje. Dok je država pijani milijarder ne smije uvoditi nove poreze.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro.
Ima li još zainteresiranih za stanku? Ako nema nastavit ćemo u 9 sati i 10, u 10 sati i 10 minuta, 10 i 10.
STANKA U 9,55 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 10:10 SATI.
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom pa pozivam potpredsjednika Vlade i ministra financija, poštovanog Marka Primorca da predstavi 6 navedenih zakona koji čine paket zakona vezanih uz poreznu reformu.
Izvolite poštovani potpredsjedniče Vlade.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a. Poštovane i drage saborske zastupnice, poštovani saborski zastupnici, srdačno vas pozdravljam i dozvolite da vam u sljedećih pola sata, vjerojatno nešto malo manje od toga, predstavim izmjene poreznih zakona koje predstavljamo u drugome čitanju i naravno, težište stavim upravo na one promjene koje su se dogodile u odnosu na prvo čitanje, ali možda dam i određeni osvrt i kažem nekoliko detalja o tome kako bi se porezni sustav prema mome mišljenju trebao dalje razvijati.
Dakle izmjene koje predstavljamo u ovome paketu odnose se na set od 6 različitih zakona, dakle Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o poreznoj upravi i Zakon o porezu na dodanu vrijednost.
Vi ste već u raspravi u okviru prvoga čitanja čuli koje su osnovne intencije, koja je nama namjera, koje su ciljevi koje želimo ostvariti ovim izmjenama. Fokus je naravno, na pravednosti poreznoga sustava i onome kako mi vidimo da bi se pravednost poreznoga sustava mogla unaprijediti. Isto tako, bitno je istaknuti da pravednost kao takvu, naravno, svatko može vidjeti na drugačiji način pa vjerojatno i različita mišljenja u okviru različitih političkih opcija, na neki način mogu oblikovati ili imati u vidu različite aspekte pravednosti, međutim, vjerujem kako ipak postoje određene točke oko kojih se može postići širi konsenzus jer su u smislu pravednosti prilično očite i razumne.
Mi smo u okviru ovih poreznih izmjena prije svega odlučili učiniti transformaciju odnosno preraspodjelu poreznoga opterećenja na način da oni koji imaju više, koji imaju veću gospodarsku snagu nose odnosno snose i veći teret oporezivanja. Prije svega kada govorimo o preraspodjeli poreznoga tereta onda mi pojam pravednosti podrazumijevamo kao prebacivanje poreznoga opterećenja sa opterećenja rada, dakle smanjenje opterećenja rada na opterećenje drugih izvora gospodarske snage u našem slučaju odnosno našem viđenju pravednosti to bi bilo dominantnije oporezivanje imovine odnosno oporezivanje nekretnina koje su do sada u hrvatskom poreznom sustavu bile pod oporezive, bilo kao imovina ili kao izvor dohotka odnosno dohodak koji se ostvaruje iznajmljivanjem ili korištenjem te imovine.
U tom smislu smo predložili kroz dva zakona jedan je Zakon o lokalnim porezima, a drugi je Zakon o porezu na dohodak, drugačiji tretman nekretnina i kao vrsta imovine i kao izvora dohotka. Cilj je naravno bio, ponavljam još jednom povećanje pravednosti poreznoga sustava, porez na nekretnine je prihod dominantno jedinica lokalne samouprave i namjera nam je bila naravno osiguravanjem dodatnog prihoda jedinicama lokalne samouprave kroz oporezivanje drugačijeg novog drugog oblika gospodarske snage koji do sada nije bio u fokusu jedinica lokalne samouprave omogućiti dovoljan fiskalni prostor da se učini u što većoj mjeri rasterećenjem dohotka odnosno kako bi oni koji žive od svoga rada plaćali što manji porez.
Kada govorimo o oporezivanju nekretnina, dakle predmet oporezivanja je stambena zgrada, dio stambeno-poslovne zgrade, stan ili svaki drugi funkcionalni prostor namijenjen stanovanju. I u tom smislu treba istaknuti kako je ova promjena prije svega utemeljena na transformaciji postojećega poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine.
Sjetit ćemo se prethodnih godina kada je bilo govora i pokušaja uvođenja poreza na nekretnine, nažalost tada dominantno zbog toga što se pitanje oporezivanja nekretnina pretvorilo de facto u ideološko pitanje, a ne stvarno ekonomsko pitanje kakvo ono u suštini i jest su stvorene jako velike tenzije, uključujući u javnosti, ali i u HS-u i žao mi je vidjeti što i danas u obrazlaganja zahtjeva za stanku smo mogli čuti kako se uvodi harač, kako se nekoga udara, kako se nastoji nekome nešto oteti itd. i kako se uvodi nešto što do sada nije viđeno i što maltene pa evo nema otprilike nitko na svijetu.
Mislim da sa takvim narativom se stvara ne samo negativna percepcija nego se zapravo stvara i zabluda u hrvatskoj javnosti, plaše se ljudi, plaše se građani i to u potpunosti bespotrebno. I smatram osobno iako je to ovako moje skromno mišljenje, naravno ja sam ovdje došao kao gost pa ne želim docirati, kako to ne bi trebao biti posao hrvatskih saborskih zastupnika, već upravo rasvjetljavati istinu i umiriti ljude ako postoje nekakve dileme. A ovdje svakako ne postoji nikakav razlog za zabrinutost, posebno ne za one koji imaju nekretninu u kojoj žive ili koji imaju nekretninu koja je u dugoročnome najmu i to je jako bitno raščistiti.
Dakle, u odnosu na prethodne ideje uvođenje ovoga poreza ovdje se radi o jednoj sličnoj ideji, međutim za razliku od koncepta koji je uključivao ukidanje komunalne naknade, ukidanje poreza na kuće za odmor, ukidanje spomeničke rente i onda oporezivanje svih nekretnina uključujući i prvu nekretninu, pri čemu je garantirano da će se de facto raditi kod prve nekretnine odnosno one u kojoj neko živi o jednakom poreznom opterećenju kao što je to bio iznos opterećenja od komunalne naknade, upravo zato što su između ostaloga i zastupnici, ali i mediji i drugi društveni akteri plašili javnost kako će to biti ipak puno šire i puno značajnije de facto se stvorila toliko negativna percepcija i negativna klima da smo morali čekati 2024.g. da osmislimo drugačiji model i de facto kroz uvođenjem ovoga poreza na nekretnine transformacijom postojećeg poreza na kuće za odmor, jamčiti da ovo ni na koji način neće utjecati na one koji imaju nekretninu u kojoj žive i na one koji imaju nekretninu koja u dugoročnom najmu. Dakle, nema ih uopće se ne spominju kao niti kako kažete oni obveznici koji imaju nulu pa se očekuje da će ta nula rasti nego ih nema uopće u obuhvatu oporezivanja.
Komunalna naknada zbog toga ostaje, dakle to je to „opterećenje“ kako je bilo i prije, a porez na nekretnine se de facto miče iz postojećeg poreza na kuće za odmor koji je porez koji u hrvatskom poreznom sustavu postoji od početka devedesetih godina. Dakle, u tom kontekstu nema također ničega udarnoga, histeričnoga, novoga, toliko značajno koliko se to građanima nastoji predstaviti, prije svega kako bi ih se uplašilo, a onda pokupilo eventualno tu i tamo koji politički poen, što je legitimno, ali kažem mislim da kad se radi o ekonomskim temama, kada su građani posebno osjetljivi na te ekonomske teme da to ne bi trebalo iz političkih razloga na taj način činiti dovodeći ih praktički u zabludu.
Dakle, što se tiče poreza na nekretnine taj se porez neće plaćati na nekretnine koje služe stalnom stanovanju vlasnika, povezanih fizičkih osoba ili najmoprimca. Isto tako kada govorimo o dugoročnom karakteru toga najma koji će biti karakteristika temeljem čega će se oslobađati netko plaćanja poreza na nekretnine, to bi trebao biti najam od najmanje deset mjeseci godišnje, upravo zbog toga kako ne bi netko prijavio dugoročni najam, pa onda nakon par mjeseci raskinuo, a da mu to bude oslobađajući čimbenik.
Cilj je naravno staviti što više nekretnina u stambenu funkciju. Vi znate kako prema statističkim podacima u Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih stambenih nekretnina s ciljem omogućavanja prije svega priuštivoga stanovanja u sklopu i sa ciljevima Nacionalnog plana stambene politike želimo omogućiti mladim obiteljima prije svega priuštivo stanovanje bilo kroz priuštivu cijenu ili kroz priuštivi najam nekretnina.
Mišljenja smo kako je upravo povlašten porezni tretman nekretnine kao vrste imovine, ali i dohotka od nekretnina jako velik dio dionika na tržištu bio porezno motiviran ulagati u nekretnine, a to ova statistika i pokazuje ne s ciljem zadovoljavanja osnovnih stambenih potreba nego s ciljem ulaganja, odnosno investiranja. A kada netko u nešto ulaže ili investira, pa onda to čine i oni koji su iz inozemstva, onda to naravno povećava potražnju za nekretninama, a isto tako i cijenu tih nekretnina.
Nadamo se kako će uvođenje poreza na nekretnine, ali i ostalih mjera u okviru ovih poreznih izmjena rezultirati između ostaloga i zaustavljanjem rasta cijena nekretnina. Naravno kako će se pozitivno odraziti i na cijenu i na općenito najam, dakle visinu najma i kako će poslužiti kao korektivni čimbenik u smislu motiva koji je postojao za određene skupine građana, investitora, ulagača, poduzetnika koji su čak i iz postojećih poduzeća koja se nisu bavila dominantno niti građevinom, niti nekretninama de facto zaradu poduzeća umjesto ulaganja u razvoj novih tehnologija, istraživanje i razvoj, jačanje kapaciteta općenito ulagali ta sredstva u nekretnine i time dodatno stvarali potražnju za nekretninama.
Isto tako, ono što je bitno istaknuti, dakle porez na nekretnine plaćaju svi i pravne i fizičke osobe koji su vlasnici stambenih nekretnina koje se ne koriste za stanovanje, odnosno nisu u dugoročnom najmu. To znači a bilo je puno o tome rasprava hoće li to plaćati tvrtke, hoće li to plaćati i banke i ostale financijske institucije. Da, tko god ima u portfelju nekretnine taj će i plaćati porez na nekretnine. Naravno postoje određene tehničke specifikacije u smislu prije svega fondova, banaka, dakle kada netko stekne takvu nekretninu takvu nekretninu će na neki način imati u smislu poreznoga objekta, objekta oporezivanja ukoliko do 31. ožujka protekne 6 mjeseci. Dakle, poanta je u tome da ukoliko netko stekne nekretninu temeljem ovrhe ili nekakvih drugih postupaka da ne bude to odmah oporezivo nego da mu se da određeno vrijeme da tu nekretninu stavi na tržište, ali ako protekne duže vremensko razdoblje da takve nekretnine budu naravno oporezive. Dakle, svi će i banke i ostale institucije svi će plaćati i taj porez na nekretnine.
Ono što je isto tako bitno istaknuti kod poreza na nekretnine, a odnosi se na promjene u odnosu na prvo čitanje to je činjenica kako smo temeljem rasprave između ostaloga i u Hrvatskom saboru, ali i naših konzultacija i praćenjem općenito društveno-gospodarske situacije, medijske slike, svega onoga što građane muči u tom kontekstu odlučili oporezivati i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.
Prošli puta smo o tome razgovarali, dakle u okviru prvoga čitanja i ja sam tada već istaknuo, pitali ste da li smo spremni uvažiti neke komentare iz saborske rasprave. Naravno da smo spremni i ono što smatram da je posebno važno mi u prvom čitanju nismo vidjeli nekakav poseban razlog da se nekretnine države naravno oporezuju. Smatrali smo prije svega kako u situaciji kada je država bila korisnik 20% tih prihoda da država plaća sama sebi. Nije bilo previše smisleno. Osim toga radi se de facto o plaćanju poreza sredstvima hrvatskih građana, prikupimo porez od PDV-a, pa onda plaćamo porez na nekretnine. Nismo to vidjeli i doista nema u ekonomskom smislu nekakvog prevelikog opravdanja za to, ali moramo priznati da nema opravdanja ni protiv toga. Dakle, nemamo ništa ni protiv.
S obzirom da se to pojavilo po mom skromnom mišljenju kao jedno od ključnih pitanja, kao nešto što smo mi kao sada sebe oslobodili, a drugima namećemo i smatrali smo da to na negativan način utječe na cijeli koncept, cijeli paket poreznih izmjena, a za to doista nema razloga odlučili smo oporezivati i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. I nadam se evo da će sada svima onima koji su bili nešto posebno zabrinuti oko toga biti puno lakše i kako će moći onda mirne, čiste savjesti i podržati ovaj prijedlog.
Kada govorimo o domaćinima i tu je došlo do određene promjene. Saborska zastupnica čini mi se Radolović je nešto o tome govorila uvodno, odnosno postavila dilemu. Radi se o tome da ukoliko netko živi u određenoj nekretnini, a to se postavilo kao pitanje u smislu domaćina, pa onda ne znam tijekom ljetnih mjeseci napusti tu nekretninu, odseli se, privremeno se preseli negdje drugdje i onda iznajmljuje tu nekretninu, ali je negdje u blizini i de facto je domaćin da takva osoba ne plaća porez na nekretnine.
Dakle, on mora imati, on mora biti, vezali smo se uz Zakon o ugostiteljstvu to ste dobro primijetili. Zakon o ugostiteljstvu definira kakav je to objekt. Znači ne može to biti stambena zgrada. Radi se o kući u kojoj netko pruža takve usluge itd. I u Zakonu o ugostiteljstvu je naravno ta osoba domaćina prepoznata kao osoba koja živi na području županije na kojoj se nekretnina nalazi.
Međutim, prema našem mišljenju, prema dakle u porezne svrhe neće biti takva osoba tretirana nekim tko će biti de facto porezno oslobođen, nego takva osoba, ali jedna uža kategorija uz uvjet da živi u toj nekretnini, odnosno da mu ta nekretnina služi za stalno stanovanje.
Dobro, dakle ako netko ima nekretninu ima par soba, apartmana nešto što iznajmljuje na istoj adresi, iznajmljuje to tijekom ljeta nema problema taj se smatra domaćinom u porezne svrhe i taj će biti oslobođen plaćanja poreza na nekretnine u smislu općenito oslobođenja oporezivanja na nekretnine u kategoriji domaćina kako ga u potpunosti definira Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ministra Glavine tu bi se radilo de facto o preko 70% obveznika i to de facto nije moguće, a nije nekako ni racionalno u porezne svrhe to tako tretirati.
Ali ukoliko se netko nalazi, dakle živi u nekretnini koju tijekom ljetnih mjeseci iznajmljuje nema nikakvih problema, taj se smatra i u porezne svrhe domaćinom i taj neće plaćati porez na nekretnine i mislim da je to posebno važno tako da smo uspjeli i naravno iz naših konzultacija, saborske rasprave, javnoga savjetovanja i svih ostalih postupaka konzultacija koje smo obavljali na razini užega kabineta Vlade parlamentarne većine općenito i nakon prvoga čitanja, čini mi se donijeti dobre balansirane odluke koje će također umiriti jedan dio javnosti i razriješiti određene dileme koje su u tom smislu postojale. Mislim da je bitno ponoviti kako za porez na nekretnine, jer vidim da je i o tome bilo nešto riječi, i dalje postoje socijalni kriteriji. Dakle netko će moći i propisati jedinica lokalne samouprave socijalne kriterije temeljem kojih će u potpunosti nekoga osloboditi plaćanja porezna na nekretnine. To je posebno za građane koji su vlasnici nekretnina na područjima lokalnih jedinica gdje je nemoguće prodati nekretninu ako im taj porez pa čak i u onom najmanjem iznosu od 0,6 što nije toliko značajno ali evo nekom može biti i to značajno, predstavlja porezno opterećenje koje bi mu znatno utjecalo na njegov budžet i taj dio će se moći naravno adekvatno porezno tretirati odnosno u tom kontekstu i osloboditi. Što se tiče prikupljanja podataka razmjene podataka možda u tehničko operativnom smislu da kažem nešto vezano uz porez na nekretnine. Vidio sam i u medijskim člancima, mislim da je to bitno rastumačiti pa da to svi znate. Čini mi se da postoji mišljenje, da je zavladalo mišljenje da će sada trebati podnositi nekakve velike obrasce, puno obrazaca za oslobođenje od plaćanja porezna na nekretnine ili za nekakva dokazivanja. Ne. Taj postupak će biti u potpunosti automatiziran. Dakle bilo je riječ o bazama podataka, razmjenama podataka. Porezna uprava ukoliko bude porezno tijelo će preuzeti od jedinica lokalne samouprave bazu komunalne naknade, tu će biti kreiran de facto stambeni fond i od tog stambenog fonda će poći prilikom utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje. Dakle ukoliko netko posjeduje nekretninu za koju plaća komunalnu naknadu, za da potencijalno je ta nekretnina oporeziva međutim ako zna da živi u toj nekretnini, da je prijavljen na toj adresi, da je doista tamo, nema straha ništa ne treba podnositi, porezna uprava će utvrditi od tog fonda stambenog da li se netko nalazi na toj adresi. Porezna uprava će utvrditi i da li je ta nekretnina u dugoročnom najmu. Ne treba ni tu donosit nikakve papire, ugovore, ništa. Dakle ako je nekretnina u dugoročnom najmu. Znat će pa zato što porezna uprava ima ugovore. Jedino ako netko ne daj Bože iznajmljuje kako ne bi trebao iznajmljivat, nadamo se da toga nema ali ako zna da plaća porez na dohodak za najam nekretnina, onda zna da porezna uprava ima i podatke o dugoročnom najmu. Ništa ne treba podnosit. Međutim ukoliko zna da ima nekretninu na koju plaća komunalnu naknadu i koja će ući u stambeni fond ali je nekretnina srušena, razrušena, neuseljiva, nije pogodna za život itd. nije funkcionalno spremna, e tada je potrebno podnijeti materijale i činjenice bitne za oporezivanje jer ukoliko plaća komunalnu naknadu to je potencijalni obveznik poreza na nekretnine, a onda ako smatra da ta nekretnina ne bi trebala podlijegati plaćanju poreza zbog određenih okolnosti za koje porezna uprava nema podatke, e samo u takvim slučajevima je potrebno informirati Poreznu upravu. Dakle ako netko živi u toj nekretnini, ako je u dugoročnom najmu, ništa ne treba raditi automatski će biti oslobođen plaćanja ovog poreza. Dakle vrlo će to biti jednostavno za provesti. Mislim da je jako važno podsjetiti kako će najniži iznos poreza na nekretnine iznositi 0,6. Za one jedinice lokalne samouprave koji su imali porez na kuće za odmor, ukoliko ne donesu odluku, taj će porez biti utvrđen upravo u tome iznosu. Ukoliko nisu imali porez na kuće za odmor pa neće moć bit utvrđen u iznosu koliki je bio porez na kuće za odmor, utvrdit će se ovaj najniži iznos od 0,6. U smislu rokova, mislim da je to sve dobro pojašnjeno i da to znate, tu nije bilo nekakvih posebnih dilema. Ono što je bitno istaknuti još kod ovoga poreza, a isto tako je razlika u odnosu na ono što smo predstavili u prvom čitanju, to je raspodjela poreznih prihoda. Prijedlog je bio inicijalni da se raspodjeljuju porezni prihodi 80% jedinici lokalne samouprave, 20% država. Smatrali smo da je to dobro, uložiti u fiskalno izravnanje, međutim fiskalno izravnanje će država preuzeti u potpunosti iz proračuna kao što je to činila i do sada, a 20% koje je do sada dakle u prvom čitanju bio prijedlog da bude prihod države, prebacujemo županijama iz nekoliko razloga. Prije svega županije isto tako sudjeluju u kreiranju i provođenju, mogu sudjelovati i intenzivnije stambene politike, a drugi razlog je to što uslijed uvođenja ovoga poreza može doći i do blagog administrativnog opterećenja županija jer ukoliko jedinice lokalne samouprave ne prebace posao utvrđivanja poreza na poreznu upravu, županija se pojavljuje kao tijelo u drugostupanjskom, dakle u drugome stupnju i tu će biti malo i administrativnoga posla. Tako da mislimo da je s obzirom na određene zabrinutosti opet dijela javnosti da li sad država uvodi ovaj porez kako bi sebi namaknula nekakve prihode. To je bio još nekakav dodatan argument što u potpunosti ne stoji. Htjeli smo i to u potpunosti otkloniti. Dakle ovo je isključivo prihod jedinica lokalne samouprave. Niti od povećanja paušala u turizmu dakle za turistički najam, niti od poreza na nekretnine država središnja nema niti centa i nikakav harač ne ubire i nikoga ne lupa i ne otima nego stvara preduvjete za balansiraniji, bolji i pravedniji porezni sustav onako kako ga vide prije svega u ovom kontekstu čelnici jedinica lokalne samouprave koji bi trebali biti što bliže građanima i osjetiti kako građani na neki način reagiraju po pitanju određenih poreza. Naš je naravno cilj da oni koji žive od svoga rada, plaćaju što manje poreze. Omogućili smo ovim paketom dodatno povećanje autonomije jedinicama lokalne samouprave i na neki način pomogli čelnicima, prije svega jedinica lokalne samouprave u smislu različitih alata koje imaju na raspolaganju kako bi u potpunosti profilirali svoje politike, a ne im prebacili nekakav ne znam vrući krumpir ili odgovornost ili kako se god to tumačilo. Iako evo netko može povećanje autonomije smatrati i nametanjem, doslovno nametanjem odgovornosti.
Što se tiče paušala u turizmu, dakle tu smo u odnosu na prvo čitanje smanjili donje granice praga za utvrđivanje paušala po krevetu i to za indeks turističke razvijenosti 1. Taj će raspon biti od 100 do 300 eura, a za indeks turističke razvijenosti 2 od 70 do 200 eura. Dakle u odnosu na prvo čitanje donja granica je malo smanjena. Smatramo kako raspon do 300 eura odnosno do 200 eura za drugu kategoriju indeksa turističke razvijenosti ostavlja dovoljan prostor jedinicama lokalne samouprave ako smatraju da je potrebno značajnije opterećivati kratkoročni najam, da to mogu onda i učiniti kako bi provodili između ostaloga i mjere odnosno politike koje se tiču stanovanja. To nije slučaj niti potreba niti nužnost u svim jedinicama lokalne samouprave ali za one u kojima postoji takva potreba oni će to moći činiti. Dakle to je isto tako rezultat konzultacija i zahvaljujem i na raspravi i na doprinosima prije svega članicama i članova kluba HDZ-a. Isto tako i našim koalicijskim partnerima ali i svim ostalim saborskim zastupnicama i zastupnicima. Mislim da je važno u procesu konzultacija i javnoga savjetovanja, saborskih rasprava slušati jedni druge, pratiti i usvajati određene komentare i ne vidim to kao nekakvu negativnu, nego dapače činjenicu koja je pozitivna iako se evo u obrazlaganju stanke moglo čuti kako smo popustili pritiscima, kako je netko drugi uspio, a mi smo sada poraženi jer smo popustili. To su doista ja bih se usudio reći čak djetinje izjave koje nemam namjeru dalje komentirati ali smatram da je potrebno u duhu jačanja demokracije upravo i kroz sve oblike savjetovanja, konzultacija, rasprava uvažavati ono za što mislimo da, reći ću to tako ne mora nužno biti dobro, ali da nije loše.
Što se tiče povećanja praga za ulazak u višu stopu poreza na dohodak, tu smo rekli kako se radi o povećanju sa 50.400 na 60 tisuća eura, osobni odbitak povećava se, osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, u skladu sa njim i odbici za sve ostale uzdržavanje članove i sve ostale povezane, svi ostali povezani iznosi. Ono što je potrebno u cilju daljnjega jačanja pravednosti poreznoga sustava i na tome Porezna uprava već radi, Ministarstvo financija vrlo aktivno pa da ne ispadne slijedeće godine kada nešto u tom kontekstu najavimo da je opet to nešto ishitreno i na brzinu i ne znam kakvo, mi na tome radimo već godinu dana ali slijedeće godine će vjerojatno to biti jasnije jer se radi o doista kompleksnom problemu. Smatram osobno kako je odbitke za uzdržavane članove u potpunosti potrebno eliminirati iz obračuna plaća i utvrđivanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada jer 53% građana u Hrvatskoj ne plaća porez na dohodak i ukoliko imaju uzdržavane članove, njima ti uzdržavani članovi u porezne svrhe ne pružaju nikakav porezni zakon ili štit i to je potrebno promijeniti. Ukidanjem odbitaka za uzdržavane članove povećala bi se naravno i pravednost sustava u smislu redistribucije i smanjenja nejednakosti. Ukoliko bi se iznos koji je predviđen da se rastereti kroz postojanje odbitka za uzdržavane članove isplaćivao fiksno svakom u jednakom iznosu i na tome radimo. Dakle da to ne bude nekakvo iznenađenje slijedeće godine, da se opet nešto na brzinu ili temeljem ne znam čega dogodilo. Ima još elemenata na kojima radimo ali s obzirom da se radi o rasterećenju de facto jedinica lokalne samouprave odnosno povećanju njihovih prihoda s te osnove, moramo vidjeti na koji način to isplaćivati i iz kojih izvora. Dakle kompleksno je financijsko pitanje, međuinstitucionalno, međuresorno ali i u odnosu na različite razine vlasti, prilično izazovno.
Što se tiče poreza na dohodak i stopa, smanjuju se gornje granice za utvrđivanje stopa poreza na dohodak i to je naš izravan doprinos poreznome rasterećenju rada. Naravno apeliramo na sve čelnike jedinica lokalne samouprave i ukoliko to mogu, znaju, žele, mogu podnijeti da rasterete i u još većoj mjeri odnosno da smanje što više porez na dohodak kada govorimo o nesamostalnom radu, to je posebno važno. Imamo i mjeru koja će omogućiti oslobođenje odnosno povrat poreza na dohodak povratnicima iz inozemstva, koji su boravili u inozemstvu minimalno dvije godine u razdoblju od 5 godina. To će vrijediti u skladu sa posebnim zakonom za prekomorske države i europske države, dakle za Argentinu, Australiju, Brazil, Boliviju, Čile, Ekvador, Južnu Afriku, Kanadu, Novi Zeland, Paragvaj, Peru, SAD, Urugvaj i Venezuelu kada govorimo o prekomorskim državama. I za Austriju, Belgiju, Dansku, Francusku, Irsku, Italiju, Luxembourg, Nizozemsku, Norvešku, Njemačku, Švedsku, Švicarsku i Veliku Britaniju kada govorimo o europskim državama. Dakle za te države će vrijediti oslobođenje odnosno povrat poreza na dohodak, za naše iseljenike koji su živjeli u tim državama minimalno dvije godine i tada neće plaćati porez u razdoblju od 5 godina.
I još jedan bitan element u okviru doprinosa. Vi znate da smo u prvom čitanju predložili ukidanje oslobođenja plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za one do 30 godina. Dakle to je bila subvencija poslodavcu s obzirom da je zaposlenost rekordno visoka, nezaposlenost niska za tom mjerom nije bilo potrebe ali ostaje na snazi modificirana mjera, a to je da za prvo zaposlenje onom dakle tko nema, nije imao staža odnosno nije bio zaposlen na neodređeno, omogućavamo da ukoliko njega poslodavac zaposli, za takvu osobu godinu dana ne plaća doprinose za zdravstveno osiguranje. To je postojeća mjera. Ona je bila prisutna već prije međutim izmijenili smo ju u odnosu na prvo čitanje na način da je dodano na neodređeno. Prije je vrijedila i za određeno i za neodređeno. Sad smo de facto željeli motivirati da ukoliko netko želi koristiti tu mjeru od poslodavaca, to koristi isključivo za zapošljavanje na neodređeno. I još jedna novost, a to je povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40 na 60 tisuća eura. U prvom čitanju je bilo na 50. Smatramo kako će i ova mjera pomoći i dodatno rasteretiti male porezne obveznike i potencijalne porezne obveznike, poduzetnike prije svega administrativno i prije svega u ranim fazama započinjanja njihovoga poslovanja, a naravno da ne možemo taj prag povećavati do unedogled. Evo hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu.
I sada ćemo krenuti s replikama, imamo ih 32. Prvi je na redu kolega Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa predsjedniče HS-a.
Poštovani ministre, donošenjem predloženog Zakona o lokalnim porezima porez na kuće za odmor se ukida, a zamjenjuje ga porez na nekretnine. Za razliku od poreza na kuće za odmor koji je bio samo mogućnost, a ne i obveza pa ga neke jedinice lokalne samouprave nisu nikad ni uveli, porez na nekretnine postaje obvezni lokalni porez.
Zadnjih tjedana imali smo priliku čuti najavu nekih lokalnih čelnika da oni u svojim sredinama unatoč zakonskoj obvezi neće uvesti porez na nekretnine. Kako to komentirate i hoće li se samovoljom i populizmom lokalnih čelnika moći izbjeći plaćanje poreza na nekretnine? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče. Pa naravno da se neće moći izbjeći, ja sam evo i uvodno prilikom predstavljanja ovoga prijedloga paketa poreznih izmjena istaknuo kako će za jedinice lokalne samouprave ukoliko one ne donesu, dakle njihovi čelnici, njihova predstavnička tijela ne donesu primjerene odluke, a ukoliko su imali do sada porez kuće za odmor visina poreza na nekretnine odgovarati po kvadratnom četvornom metru upravo porezu kuće za odmor. Ukoliko nisu imali porez na kuće za odmor tada će biti utvrđen iznos od 0,6 eura po kvadratnome metru, dakle u svim jedinicama lokalne samouprave plaćat će se pa barem onaj minimalni najniži iznos poreza po kvadratnome metru. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre, vaše je pravo pokušati nas uvjeriti da je ovo što ste evo izlagali dobro, da je to nešto pravedno i da je na kraju krajeva to nešto što je normalno, a i kako ste vi rekli bezbolno. Međutim, moje je pravo da se s tim ne složim jer činjenično to što će država oporezivati svoje nekretnine u odnosu na porez na nekretnine ogromna je razlika. Država će uzeti od sebe i vratiti sebi u odnosu na oporezivanje nekretnina građana gdje će uzeti od građana, ali im neće vratiti ništa. To je broj jedan.
Broj dva, kad kažete da država od ovoga neće imati direktne koristi i s tim se ne slažem. Veći prihod jedinice lokalne uprave i samouprave znače veće investicije jel tako? Je. A kad je riječ onda o većim investicijama onda znači da opet krajnju korist od cijele ove priče ima država.
Sa ovakvom poreznom tendencijom ja se bojim da ćemo mi vrlo skoro doći u situaciju da ćete vi početi oporezivati zrak, ali vjerujem sukladno vašoj maštovitosti da će ta …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… tarifa ovisiti o nadmorskoj visini …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Kujundžić./… na kojoj netko živi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala poštovani saborski zastupniče. Pa evo vi u svom pitanju de facto pokazujete potpuno nerazumijevanje ne samo ovoga poreza nego općenito koncepta države. To je mišljenje pa i ja na njega imam pravo.
Vi doživljavate državu kao nekakav entitet koji je odvojen od naroda kao nešto što je de facto imanentno ne znam valjda Vladi, vladajućoj stranci, pa onda kao država ima nekakve prihode, a to nije nešto što koriste građani kao da država svoje rashode ne usmjerava prema građanima.
Govorite kako je prelijevanje maltene iz šupljega u prazno to što će država plaćati porez. Pa nije, ako će središnja država plaćati porez koji je prihod jedinice lokalne samouprave i županija onda to nije nikakvo prelijevanje. Dakle, sve ovo što govorite u potpunosti obmanjuje javnost i ako je država, država svih građana, a ja recimo tako gledam državu, pa onda prihodi i redistribucija tih prihoda na pravedniji način nije nešto što je loše nego nešto što je iznimno dobro.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda poslovnika kolega Kujundžić. Izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući. Čl. 238. dakle poštovani ministre uzimanja države od građana i vraćanje građanima je u ogromnoj disproporciji i to vam je činjenica. Prosječna plaća za Grad Zagreb je 1500 eura, 1500 eura. Pogledajte oporezivanje plaća, pogledajte sve ono što hrvatski građani …/Upadica predsjednik: Kolega Kujundžić./… daju onda iznesite tu tezu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Niste rekli što je povrijeđeno. Al što?
…/Upadica Kujundžić: Povlačim povredu poslovnika./…
Ali ćete bez obzira na to dobiti opomenu.
Ali dajte molim vas ako već zloupotrebljavate poslovnik onda pokušajte objasniti zašto to radite.
Kolega Kukavica izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)

Hvala g. predsjedniče.
Poštovani ministre, pa evo porezi su uvijek tema i to će uvijek bit i to je tako izazivat će kontroverze i to je jasno svima nama. Ja dolazim iz Imotskoga to je kraj koji je stvarno zadnjih godina doživio jednu stvarnu turističku ekspanziju poglavito probijanje Tunela Sveti Biokovo poprilično broj malih iznajmljivača ljudi koji su uložili novac u turizam ja vjerujem da su tu djelatnost da su sa zanimanjem ovo pratili vaše izlaganje, a to kako kaže … to je i gospodarska djelatnost koja je sada u biti nama po pokazateljima naše turističke zajednica jedna od glavnih izvora prihoda.
Ono što meni zanima kad kažemo gospodarstvo i rasterećenje gospodarstva to mi svi na jedan način čekamo, želimo i volimo pa evo mene zanima samo da dodatno pojasnite ovo povećanje praga poreza za ulazak u PDV sa 40-60 na koji način smatrate da će utjecat na rasterećenje gospodarstva?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče. Pa PDV jedna od njegovih osnovnih karakteristika je da je on za poreznoga obveznika neutralan. Dakle, porezni obveznik na iznose svojih ulaznih računa ima pravo odbitka pretporeza odnosno odbitka da tako kažem poreza na dodanu vrijednost, tako da na njega, na njegove financije to ne utječe previše.
Međutim, omogućava administrativno rasterećenje tim malim prije svega poreznim obveznicima, potencijalnim poreznim obveznicima jel ulazak u sustav PDV-a prije svega podrazumijeva i vođenje određenih evidencija tako da će sada povećanje toga praga do 60 tisuća eura na neki način biti administrativno rasterećenje, posebno za one porezne obveznike u ranim fazama razvoja poslovanja.
Ali moramo biti svjesni činjenice kako je porez na dodanu vrijednost najznačajniji porezni prihod i moramo štiti integritet PDV-a i ne možemo naravno tu granicu povećavati do unedogled. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre. Ljepo ste vi to rekli u uvodnom izlaganju da vi navodno uvodite reda u legalno iznajmljivanje i u male obiteljske iznajmljivače i da porezna uprava zna, zna jer ima ugovore, a ja ću vas pitati da li vi imate informaciju koliko vam van tih poreznih škara otpada na nelegalno iznajmljivanje, odnosno tzv. popularno zvan nekomercijalni smještaj, definiran čak čl. 33 Zakona o ugostiteljskoj, ja ću vam reći ako ne znate, čak 666 tisuća u Hrvatskoj je pod krinkom nekomercijalnog smještaja.
Samo u Istri 150 tisuća, šta je to konkretno? To je, konkretno ono prijavljivanje od 15.6. do 15.9. do 15 osoba u jednom objektu, prijatelja, rodbine, itd. za koje ti isti niti vlasnici ne plaćaju sva davanja, čak ni onu pristojbu turističku koju bi trebali platiti. Kada ćete uvesti reda u takvo iznajmljivanje na crno, čak ponavljam, 58% objekata kratkoročnog najma na to otpada.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice. Mi kontinuirano unaprjeđujemo taj sustav. Kod poreza vam je to vrlo jednostavno. Samo mijena je stalna, kako bi rekao Heraklit, međutim, naravno da razmjenom podataka sa platformama, s obzirom da se sve više toga digitalizira, uvažavajući i zakonodavstvo direktive smjernice EU, postoji suradnja u smislu razmjene podataka i sve više je takvih koji se pokušavaju baviti nelegalnim djelatnosti obuhvaćeno.
Kada govorimo o nekomercijalnom smještaju i ti koji posjeduju nekretnine, a koriste ih za nekomercijalni smještaj, plaćat će porez na nekretnine.
Naravno, ukoliko netko tamo ugosti svoje prijatelje, rodbinu, itd., po postojećem zakonu ne plaća porez na dohodak, takve je osobe dužno prijaviti i postoji određeni broj osoba koji može boraviti u određenom razdoblju, ali slažem se da je pitanje nekomercijalnoga smještaja i daljnjega uređenja i u poreznom smislu ovoga turističkoga najma, da treba biti jedan od prioriteta.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite dalje, kolega Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani ministre, prvo moram zahvaliti što ste uvažili naše primjedbe, prvenstveno u čl. 5 st. 9 gdje se ne plaća porez na ugostiteljsku djelatnost, na nekretninu gdje se obavlja ugostiteljska djelatnost za nekretnine gdje se stalno stanuje.
Međutim, želim vas pitati vaš stav o ideji da se porez po prihodima. Govorimo o ugostiteljskoj djelatnosti, s obzirom da danas 99% turista, gostiju dolazi preko platformi. 2006. g. kad je to bilo pokušano uvesti, ljudi su dolazili na sve moguće načine. Danas većina turista dolazi preko NOVASOLa, bookinga, Airbnba, tako da bi u tom kontekstu riješili ovaj problem na koji je ukazala kolegica Radolović. Kada bi se plaćao porez znači prema prihodima, a porezna uprava ima evidenciju, onda bi riješili taj problem kratkotrajno.
Evo, vaš stav o tome i hoćemo li to napraviti uskoro?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče. Da, to bi bio najpravedniji sustav oporezivanja i kratkoročnoga najma i time bismo u potpunosti ostvarili našu ambiciju izjednačavanja u smislu poreza dugoročnoga i kratkoročnoga najma. Smatrali smo kako u ovom trenutku, naravno, uz konzultacije i sa klubom i na užem kabinetu, ali i sa parlamentarnom većinom, ne postoje uvjeti za takav način oporezivanja, pa smo se odlučili za značajno, odnosno značajnije povećanje paušalnih iznosa koje porezni obveznici plaćaju po krevetu u turističkom najmu kako bismo otprilike temeljem indeksa turističke razvijenosti ujednačili porezni tretman dugoročnog i kratkoročnoga najma.
Ali, svakako je u budućnosti potrebno sve više ići prema tom konceptu i najpravednije bi bilo, doista i za kratkoročni najam oporezivanje obavljati temeljem ostvarenog prihoda odnosno dohotka. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)

Hvala lijepa g. predsjedniče.
Ja ću vas ministre, pohvaliti, je li, stvarno ću vas pohvalit zato što je ova drugo čitanje puno bolje od onoga prvoga i ipak je ova neka rasprava koju smo ovdje u ovome Visokom domu je doprinijela da se ovo kvalitetniji zakoni nego što je to bilo u prvome. Mene sad zanima, koliki je bio fiskalni učinak, budući da su sad dodane nekakve novi pogotovo vezano za ove .../nerazumljivo/... za domaćine, kakav je sada fiskalni učinak u prvom čitanju bilo ovih zakona, a kakav je sada zapravo koliki je fiskalni učinak svih ovih zakona, je li, u drugom čitanju, budući da su sada ovdje, kažem, dodani i ovi, domaćini, je li?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče prije svega, hvala vam na prepoznavanju naših napora i hvala vam na pohvalama. A što se tiče fiskalnih učinaka, kada govorimo, zanima vas, pretpostavljam za porez na nekretnine. Kod poreza na nekretnine nažalost ne možemo procijeniti točan učinak s obzirom na to da ne znamo ponašanje poreznih obveznika, odnosno potencijalnih poreznih obveznika, ukoliko oni dominantno budu stavljali nekretnine, ne znam, u dugoročni najam ili budu imali nekoga tko se stalno koristi tim nekretninama u stambene svrhe, onda će plaćati, naravno, manje poreza.
Dakle nemoguće je u ovom trenutku utvrditi fiskalni učinak, nama je to bio izazov i kada smo predlagali ovaj Zakon pa smo se vodili onim fondom, otprilike praznih stambenih nekretnina od 600 tisuća nekretnina i uz prosječno, otprilike kvadraturu i pretpostavku koliko bi netko u kojoj jedinici lokalne samouprave trebao utvrditi taj porez u nekakvom prosječnom iznosu otprilike računali taj fiskalni učinak, ali bit ćemo uskoro svi puno pametniji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo. E, uvaženi predsjedniče, uvaženi ministre.
Ja pozdravljam ovaj paket mjera nakon čitanja, prvog čitanja, mislim da smo danas puno bolji i da smo se dobro slušali i naravno da nas gledaju oni koji će ovaj zakone provoditi. To su čelnici lokalne samouprave. Čujemo često ovdje mi ne bi, mi bi ipak malo drugačije ili što tu nama sada sve vi donosite, ne, jer eto, takvo je vrijeme, možda ne bi.
Znači ja samo pitam, što je njihova dužnost ova kad donesemo ove zakone o porezu na dohodak, o lokalnim porezima, itd., što im je činiti u kojem dobi godine, što moraju kao općinska, gradska vijeća učiniti, što moraju učiniti načelnici da bi građani znali što ih čeka u sljedećoj godini kada ovi zakoni stupe na snagu od 1.1. i naravno, kad govorimo o malim iznajmljivačima i danas će ih štititi, nažalost oni koji su jučer štitili rentijere u jednoj drugoj raspravi. Želim ih upozoriti da jako dobro gledaju tko što govori u Saboru …
.../Upadica: Hvala vam./... da ne bi ispalo da oni koji su za jedne i druge …
.../Upadica: Hvala kolega Borić./... jednako misle o jedinima ili o drugima.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče. Što se tiče odluka koje trebaju donijeti jedinice lokalne samouprave i u kontekstu oporezivanja o nekretnina i paušala dakle turističkoga, do 28. veljače je potrebno donijeti relevantne odluke, ukoliko se one ne donesu pojasnio sam na koji način će porezna uprava praktički utvrditi iznos poreza u pojedinoj JLS. Ja bih evo dosita htio zahvaliti i vama na konstruktivnoj raspravi, posebno nakon prvog čitanja i zastupniku Zekanoviću i zastupniku Klimanu i zastupnici Juričev-Martinčev, mislim da nisam nekoga posebno zaboravio od saborskih zastupnika, evo doista smo imali nekoliko sastanaka i smatram i ja osobno da je ovaj prijedlog u drugom čitanju odnosno konačan prijedlog zakona puno balansiraniji i bolji i hvala vam evo na konstruktivnoj suradnji.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepo.
Poštovani ministre, u obrazlaganju ovih izmjena, izmjena zakona rekli ste ne mora nužno biti dobro, ali da nije loše. Ja time nisam zadovoljan, mislim da mora bit dobro, zato smatram da je potrebno napraviti jednu odgodu, dat si vremena da sjednete i sa iznajmljivačima i sa JLS i po tom pitanju iznajmljivača, ali i po drugim pitanjima koja se tiču ovih poreznih izmjena, da se iznjedri što je moguće bolje i kvalitetnije rješenje. Mislim da nema potrebe za hitnim postupkom, pogotovo zato što, kao što su i kolege ovdje napomenuli, imamo čitav niz objekata u tzv. nekomercijalnom smještaju i iznajmljivanju na crno. Godinu dana smo čekali za izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji kako bimo malo bolje regulirali bespravnu gradnju, tako da ne vidim jednostavno čemu žurba. Dakle ništa se krucijalno neće dogoditi, a trebamo si dat vremena da bude dobro.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Ne znam jeste vi shvatili da ovo nije hitni postupak, nije nikakva žurba, sve je u redu, ovo je regularna, redovna procedura, dakle nije ovo ništa doneseno na preskokce, ad hoc, ni na brzinu, a što se tiče one konstatacije kada sam rekao da nešto ne mora nužno biti dobro, ali da nije loše, to vjerojatno isto niste razumjeli. Mislio sam na ove vaše prijedloge jel, dakle rekao sam da u smislu postizanja širega konsenzusa možda je dobro nekada uvažiti nešto ako možda i nije najbolje ili nije nešto sjajno, ali nije ni loše, nema ni negativnih strana, kako bi što više ljudi podržalo prijedlog i na neki način usvojilo sve one ciljeve, želje, ambicije koje želimo ostvariti i ne bilo u strahu ili na bilo koji način ne znam uplašeno ili negativno percipiralo ove porezne izmjene jer za to nema apsolutno nikakvoga razloga, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda Poslovnika, kolega Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Evo 238., dobro sam sve shvatio i odnosno želim samo reć nije dobr…, nije dobro, a nije nužno loše ovo što ste vi napravili.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro je, skoro pa bilo to toliko duhovito da ne bih dao opomenu, ali onda bi narušio kriterije, pa moram dati opomenu.
Kolega Sobota izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)

Hvala predsjedniče HS.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade g. ministre, danas je već u nekoliko navrata kod kolegica i kolega spomenute su JLS, pa i čelnici lokalne samouprave, pretežito …/Govornik se ne razumije./… u jednom lošem kontekstu izuzev vas koji ste spomenuli čelnike lokalne samouprave i ono sve u dobrom kontekstu.
Što se zapravo može očekivati, što JLS od ovoga seta zakona kako ste ga vi nazvali, ovih 6 zakona mogu očekivati prije svega u smislu proračuna bez obzira jesu iole sve i na području kontinenta ili obale, dakle što mi čelnici lokalne samouprave možemo od ovog sveg tog očekivati? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa ako govorimo o povećanju osnovnoga osobnoga odbitka i pragova za odnosno praga za ulazak u veću stopu oporezivanja dohotka, to će biti dakle rasterećenje za građane, ali i propušteni porezni prihodi za JLS. Isto tako naša odluka da smanjimo gornju granicu za utvrđivanje stopa poreza na dohodak posebno će se odraziti na one JLS koje nakon ukidanja prireza nisu smanjile porezno opterećenje nego su ga kompenzirale do određenih razina, a zbog toga ostavljamo mogućnost, posebno dijelu JLS koje imaju fond stambenih nekretnina koji se ne koriste, dakle koje imaju njihovi građani i njihovi stanovnici da teret oporezivanja prebace upravo na nekretnine odnosno na imovinu i naš je apel s obzirom na uvođenje ovoga poreza, poreza na nekretnine, njegovu širu primjenu nego što je to bilo dosada kroz porez na kuće za odmor, da se u što većoj mjeri smanjuje porezno opterećenje rada i da tome prionu svi lokalni čelnici, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, evo mi kao što znate podržavamo porez na nekretnine, čak ga podržavamo i u ovakvom obliku kao neki prvi korak i nadamo se da će ići u daljnje razrede kao što ste i najavili, samo evo imam pitanje, možda evo s ove druge strane da imate mali pritisak. Ima li neki poseban razlog da prazne nekretnine ipak u ovom prvom koraku već više ne oporezujemo tj. ima li neki razlog da ne… ne dopustimo JLRS da upravo prazne nekretnine mogu po puno višoj stopi oporezovati nego tj. po višoj, višem iznosu oporezovati nego ove koje, koje se na neki način ipak koriste?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Ne znam jesam dobro razumio, vi predlažete da se nekretnine koje su prazne oporezuju više od nekretnina koje su u kratkoročnom najmu ili…
…/Upadica Živković se ne razumije./…
Aha to. Što se tiče granice, mi smo imali kod poreza na kuće za odmor granicu utvrđenu prije svega na 2 eura, bilo je do 15 kuna po četvornom metru, onda smo to povećavali, pa smo povećali čak na 5 eura, pratili smo naravno situaciju, na državi središnjoj je da utvrđuje okvire odnosno ograničenu, zato se i zove ograničena autonomija JLS i kada primijeti da je značajan dio JLS došao do gornje granice, kad de facto država predstavlja svojim zakonima ograničenje doista autonomije značajno, na državi je odnosno središnjoj državi i predlagatelju zakona da te granice povećava i zbog toga smo kad govorimo o porezu na nekretnine utvrdili u odnosu na postojećih kod poreza na kuće za odmor 5 eura tu granicu na 8, ali ukoliko primijetimo da je značajan dio lokalnih jedinica povećao taj porez na 8 eura po četvornom metru, naravno da ćemo u tom kontekstu onda težiti i daljnjem povećanju, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Gotovo je ministre.
Bio je stao nešto sat, ne znam zašto, pa ste malo duže govorili.
Kolegice Tramišak izvolite.

Tramišak, Nataša (HDZ)

Hvala vam poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani ministre, dakle evo set poreznih zakona svakako porezno rasterećenje rada. Kao što ste i spomenuli to je glavni cilj veće plaće koje će omogućiti podizanje ovih stopa osobnog odbitka, ovog iznosa, ali ono što bih ja svakako pohvalila dosta govorimo ovdje o porezu na nekretnine, međutim svakako ove izmjene u Zakonu o PDV-u i podizanje ovog praga za ulazak u registar obveznika koji će zasigurno pomoći malim poduzetnicima odnosno malim gospodarstvenicima, poljoprivrednicima, obrtima sa 40 tisuća eura na 60 eura zaista velika razlika.
I svakako bi spomenula da možda dovoljno ne govorimo o tome da su upravo okosnice gospodarstva ti mali i mikro subjekti i da imamo oko 138 tisuća mikro poduzetnika koji zapošljavaju više od 273 tisuće zaposlenih. Tako da ovdje svakako i veliki iskorak i vjerojatno najveća pomoć njima.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Sekundu samo malo moramo zastati jer ne radi nam ovaj štoperica odnosno sat, evo sad ćemo samo resetirati. Dobro, može.
Ministre možete odgovoriti, izvolite.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice, tako je slažem se sa vama da je potrebno u što većoj mjeri jačati posebno malo gospodarstvo i mi smo sa svim paketima poreznih izmjena dosada od 2016. učinili doslovno rasterećenje fiskalno na godišnjoj razini u iznosu od 2 milijarde eura otprilike. Jedan značajan dio toga je upravo išao u na rasterećenje gospodarstva.
Porez na dodanu vrijednost jest najznačajniji porezni prihod. Međutim kod poreza na dodanu vrijednost sa ovom granicom koja se sada podiže na 60 tisuća eura mi ćemo biti među svega nekoliko država članica EU koje imaju najvišu tu granicu odnosno bit ćemo po visini same granice u europskome vrhu.
To ponavljam još jednom jest rasterećenje administrativno za male porezne obveznike, ali na neki način im pomaže i omogućava veću konkurenciju veću konkurentnost u odnosu na one koji jesu u sustavu PDV-a, a to je važno posebno za male porezne obveznike.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre u ovom drugom čitanju ostajete pri stavu da treba povećati osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, ali i iznos osobnih odbitaka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost. To je ok, ali ono što ja vas želim pitati kad će biti vrijeme za uvođenje univerzalnog odnosno jedinstvenog dječjeg doplatka. To nije izmišljanje nikakve tople vode nego praksa u brojnim europskim zemljama jer time bismo poslali poruku da svako dijete vrijedi isto i svaki roditelj vrijedi isto, a ovako oni koji imaju veće bruto plaće dobivaju veće olakšice dok oni koji imaju minimalne plaće bez obzira koliko djece imali zaprav… ili uzdržavanih članova imali neće to osjetiti na plaći jer im je sam bruto mali. Pa tako da kad govorimo o radnicima koji imaju minimalne plaće imali na sebi prijavljenu djecu ili ne to vam je isto.
Ono što je moje pitanje vama je …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kad možemo očekivati ove promjene?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice, pa vi kao da ste vrlo pedantno slušali moj uvodni govor u ime predlagatelja kada sam upravo spomenuo kako je u smislu daljnje povećanje pravednosti poreznoga sustava potrebno razmisliti o ukidanju odbitaka za uzdržavane članove u ovakvom obliku kako postoje jer za porezne obveznike njih preko 50% koji ne plaćaju porez na dohodak jer im je plaća odnosno osnovica manja od osnovnog osobnog odbitka uvećanog za odbitke za uzdržavane članove takva da ne mogu imati nikakve koristi od de facto svojih uzdržavanih članova u poreznom smislu.
Smatramo kako je moguće povećati pravednost poreznog sustava upravo na način da se taj dio izmakne iz oporezivanja plaća odnosno dohotka od nesamostalnog rada i utvrdi se iznos fiksni koji bi netko dobivao s obzirom na broj uzdržavanih članova, djece itd. To bi bilo puno pravednije i mi na tome već radimo jedno godinu dana načelno, a sada intenzivno. Imamo radnu skupinu cijelu koja se bavi upravo ovim pitanjem …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i slijedeće godine će to biti jedna od tema svakako.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Glasovac kao potpredsjednica svjesno kršite Poslovnik jer znadete da nije bilo povrede Poslovnika, ali obrazložite zašto.

Glasovac, Sabina (SDP)

A u biti je na neki način Članak 238. i omalovažavanje zastupnika. Je ja sam slušala ministra, slušao je i on moje pitanje. Mi to predlažemo već 2 godine, a moje pitanje vama je bilo kad je vrijeme za to, kad. Vi ste meni rekli da hoćemo, ali je pitanje bilo kad. Tako da zaista nemojmo se praviti da nismo čuli. Pitala sam vas kad, kad sam vas pitala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jako dobro, jako dobro znadete da to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade htjela bih vas pitati da pojasnite zbog hrvatske javnosti je li točno da će gospodarski objekti, poslovni prostori i poljoprivredni objekti biti izuzeti od plaćanja poreza na nekretnine te da se taj porez odnosi isključivo na stambene objekte.
Naime, poljoprivrednici nas kontaktiraju sa terena jer je nastalo dosta šumova u kanalima pa pitaju primjerice ukoliko oni žive na jednoj adresi, a njihova farma, mljekara, mini sirane ili neki prerađivački kapacitet je na drugoj adresi za što oni plaćaju komunalne doprinose hoće li oni onda morat plaćat porez na nekretnine ili ne. Moje razumijevanje je da neće morat plaćat taj porez, ali vas molim da vi to još jednom ovdje kažete kako ne bi došlo do zabune.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice, tako je oni neće morati plaćati porez na nekretnine, dakle svi ovi objekti koje ste spomenuli su oslobođeni plaćanja poreza na nekretnine.
Porez na nekretnine je porez kojim će se oporezivati objekti stambene namjene, dakle stambene nekretnine pa čak i stambene nekretnine koje se koriste za institucionalni smještaj osoba neće biti oporezive. Dakle, ako govorimo primjerice o staračkim domovima ili o ne znam đačkim i učeničkim domovima itd. ti se objekti također neće oporezivati nego isključivo stambene nekretnine koje su u kratkoročnome najmu odnosno u koje nisu iznajmljene više od 10 mjeseci ili nekretnine koje su prazne i u kojima nitko ne živi.
Što se tiče ovih zgrada gospodarskih, poljoprivrednih itd. za ne znam skladišta alata, farme i slično to evo ponavljam još jednom neće biti oporezivo porezom na nekretnine.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Knežević, izvolite.

Knežević, Viktorija (Centar)

Poštovani ministre, Zakon o lokalnim porezima predviđa mogućnost da općine, odnosno gradovi propišu i dodatne kriterije za utvrđivanje visine poreza koji se tiču vrijednosti nekretnine i to je zaista nešto što pozdravljam, što je u skladu sa europskim praksama da se plaća porez sukladno vrijednosti nekretnine. Međutim, ono što smatram spornim je da se jedinicama lokalne samouprave prepušta da oni propisuju te kriterije iako mi u Hrvatskoj već skoro 10 godina imamo na snazi Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina.
Taj zakon ima vrlo čvrste okvire i vrlo, rekla bih, stabilnu praksu u ovih 10 godina pa smatram da ova mogućnost koju u Zakonu o lokalnim porezima je jedna potencijalni izvor pravne nesigurnosti i problema u provedbi zbog čega neće biti lako provoditi ovaj zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice. Ja se slažem evo i sa vama. Mislim da bi trebalo doista ići u što većoj mjeri prema oporezivanju vrijednosti i to sam isticao i u prvom čitanju, evo sada prilikom predlaganja konačnog prijedloga u drugom čitanju, možda nisam stigao, doista je malo vremena za sve ono što želim reći, ali upravo smo tog toga uveli mogućnost oslanjanja na vrijednosne kriterije. Zbog čega država nije propisala vrijednosne kriterije, mogu i to pojasniti, dakle postoje različiti kriteriji koji mogu povećavati vrijednost u različitim jedinicama lokalne samouprave.
Da je država, recimo rekla nekretnine koje nekretnine koje su u centru su skuplje odnosno više trebaju plaćati njihovi vlasnici u odnosu na nekretnine na periferiji. To bi možda vrijedilo za Zagreb, na mogu recimo, nekretnina na periferiji, ako je na dobroj lokaciji, u nekoj uvali, može vrijediti više od neke nekretnine u centru, dakle bilo je nemoguće, zato je to prepušteno, ostavljeno jedinicama lokalne samouprave kao autonomija, ne zato što mi to nismo htjeli i htjeli smo sa sebe ne znam što saprati. Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)

Hvala predsjedniče, evo poštovani ministre, u ovom drugom čitanju, već smo sad i maloprije raspravljali ovdje, 20% prihoda ide jedinicama regionalne samouprave iliti županijama. Vi navodite da u biti time i ublažavate regionalne asimetrije i potičete daljnji regionalni razvoj pa evo, konkretno me interesira, koje su vaše projekcije, da li imate projekcije koje će, koja količina prihoda će ići županijama i zanima me da li ste tu možda namijenili i tih izvor sredstva s obzirom da ste u državnom proračunu napola smanjili sredstva za županijske uprave za ceste koje čine veliki, veliki broj cesta u županijama.
Pa evo, konkretno, zanimaju me vaši podaci o projekcijama koje će biti uplaćeni u županije.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Pa evo ja sam i u odgovoru na pitanje saborskog zastupnika Lalovca rekao kako smo mi procjenjivali načelno za sada potencijalne porezne prihode od ovoga poreza, prvi puta se uvodi na ovaj način i naravno da je nemoguće precizno utvrditi kako će se ponašati, prije svega, vlasnici nekretnina, a onda i kako će se ponašati i kakve će odluke donositi i čelnici i predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.
Međutim, prema podacima koji su nam za sada bili na raspolaganju, utvrdili smo odnosno procijenili prema prosječnim vrijednostima i prosječnim nekakvim očekivanjima, kako će prihodi jedinica lokalne samouprave uz zadržavanje 80% ukupnih poreznih prihoda biti nešto veći od 60 milijuna eura. Vjerujemo da će biti nešto veći od toga, a onda možete dakle izračunati i koliki bi bili prihodi županija, dakle ako je 80% 60 milijuna eura, 20% bi u ovom slučaju išlo županijama.
Smatramo da je ovo u ovom trenutku to dobar prijedlog i izbalansiran, a konkretne učinke ćemo znati evo, kroz godinu dana, tada ćemo biti u potpunosti informirani.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem. Evo poštovani ministre, i ja ću početi sa pohvalom, a to je ova odluka da uvedete porez na nekretnine u vlasništvu države, iako se to možda čini pretakanje iz šupljeg u prazno, evo ja se nadam da će to potaknuti državu da sredi svoj fundus nekretnina, ali moje pitanje, nastavit ću se na pitanje zadnji put koje sam vam postavila o onoj analizi Ekonomskog instituta i o tome da 60% općina ne pruža nikakvu javnu funkciju. Rekli ste da se, da ste za znanstveni pristup i slažete se, poznato vam je to istraživanje, ali evo, htjela sam pitati ima li ikakvog napretka od zadnji put i neke namjere da se ova Vlada uhvati ukoštac sa teritorijalnim preustrojem odnosno eliminiranjem ovih 250 općina koje ne pružaju nikakvu javnu funkciju građanima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice. Prije svega, kada govorimo o državnim nekretninama, nije taj fond toliko značajan. Dakle, ima nešto nekretnina, jedan veliki dio, veliki broj tih nekretnina je nažalost nefunkcionalan, nije useljiv, neće ni onako biti podložan plaćanju poreza, a vjerujte mi, ministar Bačić, potpredsjednik Bačić, s obzirom da je donio cijeli Nacionalni plan stambene politike i upravo mu je ta tema u fokusu, ja bih rekao čak, usudio se reći, ovoga mandata, on da ima nekakve nekretnine, da zna da postoje negdje na lageru i da se lako mogu transformirati i prebaciti u stambenu namjenu, on bi to već učinio, a i planira to učiniti za nekretnine za koje zna da postoje u Državnim nekretninama, ali i u nekim drugim tijelima.
Ono što ste pitali nije u biti vezano izravno uz prijedlog ovog poreznoga paketa, ali naravno, građani imaju mogućnost, ukoliko smatraju da im se ne pružaju nikakve usluge, a plaćaju poreze, nastanit neku drugu lokalnu jedinicu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)

Zahvaljujem poštovani ministre i suradnici.
Iako zakon predviđa oslobođenje za nekretnine koje služe stalnom stanovanju ili su iznajmljene na dugoročni najam, porezni obveznici moraju dokazati te činjenice. Znači sama prijava prebivališta nije dovoljna. Vi ste rekli zapravo da iznajmljivači neće dokazivati sami nego će Porezna uprava kroz svoje ovaj instrumente.
E sad, kako će Porezna uprava dokazati da neki iznajmljivač živi na tom prebivalištu? Putem HEP-a, putem potrošnje vode, ali koji su to kriteriji? Znači tko će odrediti nekakav minimum ili maksimum? Da li se taj iznajmljivač tušira jednom tjedno ili tri puta dnevno. Znači kako će se to dokazivati, da li će to biti na mjesečnoj bazi ili na godišnjoj potrošnji?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala vam lijepo poštovana zastupnice. Neće oni morati dokazivati ništa generalno u startu jel dakle to će činiti Porezna uprava evidencijama koje su im na raspolaganju.
Dakle, ne treba, ponavljam još jednom, da ne bi sada doveli građane sada u zabludu da svi šalju nekakve svoje dokaze, ništa ne treba slati Porezna uprava raspolaže sa podacima gdje je tko prijavljen, gdje ko živi, ali može osporavati tu činjenicu ukoliko smatra da ju netko dovodi u zabludu. Dakle, ukoliko je netko fiktivno prijavljen da budem eksplicitan na određenoj adresi kako bi ostvario određene porezne uštede, tada Porezna uprava kroz ovu odredbu zadržava pravo dokazivanja da ne živi tamo odnosno da mu je središte životnih interesa negdje drugdje i to su uobičajeni postupci koje mi već radimo.
Mi smo imali sjećate se i prirez pa je bilo ideja da se netko prijavljuje na jednu lokaciju, a živi na drugoj mi to činimo cijelo vrijeme, a kako ćemo mi to utvrđivati to je stvar nas i poreznih obveznika da ja sada ne bi ovdje javno govorio što sve ljudi čine pa da ljudi ne dobiju bezveze ideje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Povreda poslovnika kolegica Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)

Povreda 238. znači ministar ne želi odgovoriti na pitanje. Koji su to alati putem kojih će Porezna uprava dokazivati da li je taj netko na adresi odnosno na mjestu prebivališta ili ne? …/Upadica se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Samo malo molim vas ministre. Prvo kolegice Puž Kukuljan dobivate opomenu jer to nije povreda poslovnika. Ovakve stvari možete reći u drugim formama kroz pojedinačna izlaganja ili replika na pojedinačno izlaganje ili kroz raspravu kluba ili završnu raspravu kluba, dakle puno je mogućnosti. Dobivate opomenu.
Idemo dalje, kolega Marković izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)

Evo poštovani ministre, cijelo vrijeme vodimo raspravu nekako u tom smjeru vezano za lokalne jedinice samouprave i raspodjelu ovih svih poreza kod uvođenja i poreza i ukidanja prireza, uvođenja poreza na nekretnine i cijelo vrijeme evo tu čak i sa kolegama iz većine, kolegama gradonačelnicima, načelnicima svi imamo isti dojam, a to je da se kolikogod vi tvrdili da se gradovima daje ustvari im se uzima.
Ukidanje prireza ste uzeli dio prihoda i preraspodijelili ga prema županijama. Sad radite ponovo istu stvar, znači umjesto da 20% sredstava ide u Fond za izravnavanje gdje bi se opet možda ipak pomoglo siromašnim općinama vi direktno dajete novac županijama 20% i to da one dijele kakogod one žele. I nije mi jasno i želim konkretan odgovor zbog čega ste između prvog i drugog čitanja se odlučili da 20% ide županijama osim ako je to po političkom ključu jer više-manje 80% župana je iz redova HDZ-a?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Ma što se tiče političkog ključa vjerujte mi moje kolege to u Ministarstvu financija ni ne znaju ko je u kojoj stranci. A što se tiče ove ideje, bilo je nekoliko razloga, jedan je bila zabrinutost tog dijela građana, javnosti, struke što se Zakonom o lokalnim porezima propisuje porez čiji će jedan dio pripasti središnjoj državi, pa su se tu javljale nekakve ideje i dileme. Mi smo smatrali da tu nema nikakvih problema, ali evo to se postavilo kao jedno od pitanja kao otegotna okolnost.
Druga otegotna okolnost je bila činjenica što za jedinice lokalne samouprave, a to sam i pojasnio u slučaju da zadrže autonomiju odnosno zadrže sebe kao porezno tijelo u smislu prikupljanja ovoga poraze, drugi stupanj, drugi de facto stupanj u poreznom postupku za lokalne jedinice je županija, pa županije dobivaju dodatne poslove, postoji mogućnost da će imati administrativno opterećenje. Dakle niz je konstruktivnih kvalitetnih i ekonomski objašnjivih logičnih razloga, a ovo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… politikanstvo ostavite.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegica Auguštan-Pentek izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Hvala.
Poštovani ministre, pa ja ću nastaviti u istom tonu kao kolega budući da sam i lokalna čelnica. Nije dobro obrazloženje odnosno njihovo opterećenje županija sigurno neće biti tolko veliko. Naime, mi smo ovih dana donijeli brojni niz zakona gdje ste prebacili odgovornosti na komunalne redare jedinica lokalne samouprave, mi neke jedinice lokalne samouprave i sada imamo porez kuće na odmor u minimalnom obliku i nastavit ćemo imat u minimalnom obliku, a taj prihod smo koristili za infrastrukturu do tih objekta, to je voda, rasvjeta, ceste itd. i mislim da tih 20% koji sada ide jedinicama lokalne samouprave opet uzimate nama zato jel će možda biti neke žalbe gdje že županije morati rješavati administrativno.
Molim vas razmislite još jedanput i ostavite te prihode jedinicama lokalne samouprave jer stvarno ste im previše uzeli i previše ste već brojnim …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… zakonima dali im poslova.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice. Upravo suprotno, nitko nije ništa uzeo, mi de facto kontinuirano svojim mjerama omogućavamo povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave, a vi ste lokalna čelnica pa znate kako su ti prihodi značajno rasli posebno od 2016.g. pa nadalje. Isto tako snažimo autonomiju čelnika predstavničkih tijela, ja mislim da u smislu alata koje su u jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju čelnicima jedinica lokalne samouprave nikad nije bilo bolje. Ja da mogu birat kad bi bio čelnik jedinice lokalne samouprave to bi vjerojatno bilo sada s obzirom na sve alate koje imate na raspolaganju.
Što se tiče prebacivanja jednoga dijela prihoda od poreza na nekretnine županijama, nije to na uštrb jedinice lokalne samouprave to je važno podsjetiti, to je dio kojeg se odriče središnja država, Ministarstvo financija državni proračun, tih 20% smo usmjerili prema županijama, a jedinice lokalne samouprave i dalje imaju svojih 80% kao što je bilo predloženo i u prvom čitanju. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Povreda poslovnika kolegica Auguštan-Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Povrijeđen je čl. 238. ja sam vam rekla …

Jandroković, Gordan (HDZ)

Što je povrijeđeno?

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Obmanjivanje zastupnice i javnosti. Naime, mi smo do sad imali 100% tih prihoda, to je razlika, 20% smo se trebali odreći radi fiskalnog izravnanja ostalih jedinica što je u redu, međutim sada nema smisla da to ide županiji. I vi niste dali dobro obrazloženje zašto županiji zbog …

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Auguštan-Pentek dobivate opomenu nije bila to nikakva povreda poslovnika nego ste iskoristili taj institut da biste replicirali.
Kolegice Marija Lugarić izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)

Poštovani ministre, ja se mogu složiti s vama i što ste uvodno rekli da je zapravo temeljni, jedan od temeljnih ciljeva i vrijednosti zapravo na kojima se bazira i ova porezna reforma povećanje pravednosti.
To doista jest vrijednost na kojoj bismo svi trebali inzistirati, međutim ja vas pitam kako smatrate da je pravedno da osoba koja komercijalno iskorištava neku nekretninu na nju plaća porez, a neka druga osoba koja također iskorištava komercijalno nekretninu na to ne plaća porez, s time da ova druga koja ne plaća od toga prihođuje još puno više.
Po meni jedino bi pravedno bilo da se porez određuje po vrijednosti nekretnine s jedne strane, a s druge strane da porez na dohodak od obavljanja djelatnosti zapravo bude proporcionalno stvarno ostvarenoj vrijednosti dohotka, inače nemamo pravednost. Imamo lažnu pravednost ili nekakvu prividnu pravednost, a to onda nije pravednost o kojoj govorite.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Slažem se i sa vama. Smatram da je potrebno postupno ići naravno prema konceptu utvrđivanja poreza prema stvarno ostvarenim dohocima, međutim ovo povećanje paušala ako o njemu govorimo je doista značajno i značajno nas približava upravo izjednačavanju poreza na dohodak od dugoročnog i kratkoročnog najma. Ako pogledate da je gornja granica utvrđena za indeks turističke razvijenosti jedan od 300 eura to doista omogućava lokalnim čelnicima da čak utvrde i veći porez.
Slažem se sa vama i u pogledu razumijevanja ovih raznih koncepata oporezivanja i turističkoga najma. Ima ih previše, pa mislim da se često miješaju ovako u javnosti i zamjenjuju jedno drugim. Nekomercijalni smještaj, rekli ste da se u njemu još više ostvaruje prihoda. Ne, kod nekomercijalnoga se ne ostvaruje ništa i to nije na taj način ni oporezivo, a komercijalni zašto je pravedno da se oporezuje više pa zato što se ostvaruju prihodi u komercijalnom smještaju s obzirom da se ostvaruje dohodak treba …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ga i oporezivati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)

Hvala ministre.
Na kraju ili pred kraj svog izlaganja htjeli ste se nekako pokazati velikodušnim, pa ste rekli da je dobro da se iznose i prijedlozi drugačiji i primjedbe, da će se o svemu tome raspraviti. Mene zanima koliko ćete vi zapravo argumenata od onih koje smo čuli i kroz replike i kroz stanke, eventualne amandmane koliko stvarno mislite uvažiti nešto što ste od opozicije vezano za čitav ovaj paket izmjena zakona čuli.
Naime, predviđam da nećete usvojiti ništa, što znači da onako kako ste naumili tako ćete i provesti i to je poruka vladajućih već zadnjih 8, 9 godina. Dakle, vrijedi ono što misli i želi namjerava jedna politička stranka. Instalirali ste teško jednoumlje koje je zapravo poraz cijele države, baš dobro da to konstatiramo danas na dan, Međunarodni dan ljudskih prava. Hrvati više nemaju pravo na svoju državu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro. Neobične teze.
Izvolite ministre odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice, poštovani predsjedniče.
Slažem se da su potpuno neobične teze. Ja za razliku od vas ne dijelim zastupnike na vladajuće zastupnike i opozicijske zastupnike. Mi smo u Saboru čuli raspravu u prvome čitanju i ja sam upravo kroz uvodno izlaganje obrazložio koje su izmjene Konačnog prijedloga zakona u drugome čitanju u odnosu na prvo čitanje.
I koliko god netko bio s tim zadovoljan ili nezadovoljan te izmjene su u pojedinim pogledima doista brojne posebno kada govorimo primjerice o porezu na nekretnine. Međutim, nije ovo jedini porezni paket ili zakon kojeg smo uvažavali i stavove javnosti i saborskih zastupnika. Mi smo imali niz prijedloga a posebno kada govorimo o novim prijedlozima imali smo onaj nesretan porez na, poseban porez na dobit gdje smo također značajno uvažavali stavove i javnosti i saborskih zastupnika.
Dobro je posebno kad se radi o novim prijedlozima, novim porezima da se uvaže i percipiraju naravno sve strane koje su uključene u ovaj proces.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Bulj, replika.

Bulj, Miro (MOST)

U trenutku kada imamo najveću inflaciju, rekordnu inflaciju i kada imamo cijene od kad smo uveli euro 60% skuplje osnovni prehrambeni proizvodi i zbog PDV-a vi ministre punite državnu kesu nemilo, praznite džepove hrvatskih građana i sad još dodatno umjesto da oporezujemo one koji najviše dobijaju, a to su banke nikad više nisu imale dobiti, nikada više kao trgovački lanci, teleoperateri strani, a nikad manje plaće u usporedbi sa državom iz koje dolaze nisu imale naše blagajnice sa državama odakle su ti vlasnici koji izvlače taj novac. I sad porez na nekretnine i prebacite to da donose jedinice lokalne samouprave.
Čemu smisao jedinica lokalne samouprave i njihovih čelnika ako ih vi prisiljavate da oni donesu porez? Ja ga donit neću, a pozivam i ostale gradonačelnike, vidim da se čak i HDZ-ovi gradonačelnici protive ovoj vašoj odluci …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… ovome nametanju.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor na repliku.

Primorac, Marko

Poštovani saborski zastupniče Bulj vi da razumijete u potpunosti o kakvim zahvatima se ovdje radi vi biste vjerujte mi drugačije reagirali i ja vas pozivam da jedan dan dođete do Ministarstva financija da malo prođemo ove teme. Doista ću to napraviti ako se slažete i ako želite, koliko god vremena bude potrebno jer bi vi da znate što smo napravili u zadnjih godinu dana sada najavili značajno porezno rasterećenje kod oporezivanja rada. Spustili bi stopu poreza na dohodak od nesamostalnog rada na najnižu razinu i iskoristili autonomiju koja vam je pružena u posljednjih godinu dana, a koju prije jedinice lokalne samouprave nisu imale.
A ovo politikantstvo i obmanjivanje javnosti sa tom inflacijom i njenim povezivanjem sa eurom pitam vas kako onda druge države imaju inflaciju primjerice baltičke države preko 20% prošle godine, a nisu uvodile euro. Mislim da je sa ovim stvarno dosta!

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Povreda Poslovnika gospodin Bulj.

Bulj, Miro (MOST)

Podsjećam ovaj narod i svoj grad i mjere koje provodim najniži porezi na dohodak u Republici Hrvatskoj …
…/Upadica Primorac: Nisu najniži./…
… jedan od najnižih, najniži porez od 18%. Ja govorim o gradovima. I vi sada držite ovdje predavanje da ja moram se boriti za vaše obećanje da nećete uvesti porez na nekretnine i plus toga dajete županiji toj tvorevini to je rak razvoju Hrvatske, da mi…
…/Upadica Radin: Vrijeme, hvala./…
…za nje prikupljamo novac, pa je li vas sram?

Radin, Furio (Nezavisni)

Opomena, bila je replika.
Gospodin Hrebak, povreda Poslovnika.

Hrebak, Dario (HSLS)

Hva… hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS, čl. 238., samo bi htio podsjetiti g. Bulja da je grad Bjelovar najveći hrvatski grad s najmanjim porezima, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Ne sporim, ali ovaj moram vam dat opomenu jer je bila replika.
Gospodin Ivanović replika.

Ivanović, Goran (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi ministre, transformacija i preraspodjela poreznog tereta to je nekako moto rekao bi i Vlade i Ministarstva financija jel mislim da to i je možda najpravedniji pristup rasteretiti one kojima je to nešto što ih može dovesti u probleme, a uzet im onima koji si takve stvari mogu dozvoliti. No često, to ste primijetili u svom uvodnom ulaganju i rekli i naglasili, HS kao najviše zakonodavno tijelo i predstavničko tijelo u RH često šalje te krive poruke. Evo sad smo čuli isto od uvaženog zastupnika Bulja nešto što u biti ne stoji, ali se u javnosti tako manifestira i onda kod ljudi stvara u biti nešto što ih ne, ne vodi ka pravom cilju koji želimo postići ovim zakonom, pa možda još jednom da ponovite da ovaj zakon je studiozno pripreman…
…/Upadica Radin: Hvala./…
… i radi na tome da niko ne bude oštećen nego čak štoviše da donese dobrobit i JLS…
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
… pa i onima koji ih plaćaju.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Pa ja sam dovoljno o tome govorio i pola sata sada prilikom predstavljanja konačnog prijedloga zakona odnosno konačnih prijedloga i u prvome čitanju, kumulativno i to jedno sat vremena za ovaj paket. Mislim da je samo u smislu predstavljanja to doista dovoljno, a naravno imali smo i replike i raspravu u saboru, ali slažem se sa vama, meni je potpuno neshvatljivo da dio saborskih zastupnika koristi ovu mogućnost koju su im poklonili i dali hrvatski građani kako bi ih obmanjivali i naravno da je moguće u političke svrhe izvlačiti različite teze, narative i sagledavati stvari iz različitog konteksta. Međutim kada govorimo o ekonomiji, ona je prilično egzaktna, raspodjela prihoda, dohodaka, opterećenja je prilično egzaktna i plašiti ljude, a ekonomsko pitanje je doista značajno za sve građane RH i na tome skupljati političke poene je u potpunosti neprimjereno i neodgovorno.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gđa. Dragić replika.

Dragić, Irena (SDP)

Zahvaljujem.
Meni i dalje nije jasno poštovani ministre zašto vi ovaj porez zovete porez na nekretnine kad je ovo porez na stanove i kuće i sami ste rekli da je određeni dio naših građana svoju štednju ulagao u stanove i danas zbog toga treba platiti porez. Međutim određen dio naših građana je svoju štednju ulagao i u poslovne prostore, ima ih 2, 3, 4, 5, iznajmljuje ih, živi od toga najma i danas na te nekretnine ne treba platiti porez, smatrate li da je to pravedno?

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Pa mi smo imali nažalost prije porez na kuće za odmor koji je po nazivu bio prilično usko definiran, a u normama zakona je raspisan prilično široko, da se primjenjuje za sve nekretnine i dijelove nekretnina odnosno građevina koje se koriste povremeno ili sezonski, pa se onda pitalo da li i stan spada u to. Nažalost spadao je iako je porez se zvao porez na kuće, pa je de facto prilikom definiranja ovoga naziva odluka da se obuhvati dovoljno široko, dakle da obuhvaća nekretnine, u ovom trenutku su to nekretnine koje se koriste za stambene svrhe, ali su prazne ili su u kratkoročnome najmu.
Što se tiče komercijalnih, poslovnih objekata, oni za sada nisu oporezivi jer je između ostaloga cilj bio što više nekretnina staviti u stambenu svrhu, a njih ne možemo jer su poslovne naravi, ali isto tako i zbog toga što plaćaju značajno veću komunalnu naknadu jer se koriste za gospodarsku djelatnost. Međutim sustav…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…će se razvijati i dalje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)

Poštovani predsjedavatelju.
Poštovani ministre, puno toga rečeno, pa da se ne ponavljam, ja ću jedan drugi aspekt se dotaknuti.
Naime, jedno od ciljeva ove naše, ovog paketa poreznih mjera je bilo i rasterećenje rada, međutim stopa osobnog odbitka nije pratila povećanje plaća u pravoj mjeri, tako da imamo apsurd da je primjerice da se, da će se minimalna plaća u slučaju samca oporezovati, nešto smo nazvali minimalnom plaćom, a on će ipak ući u porezne, porezne škare. Držim da minimalnu plaću ne bi trebalo oporezivati, stoga predlažem da na kraju godine za sve one koji su primali minimalac, a plaćali su porez, izvršite nekakvo, nekakvi povrat poreza ili nekakav drugi model nađete jel držim da to zaista ne bi, ne bi, ne bi bilo u redu da se minimalna plaća oporezuje bilo kome, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Da, minimalna plaća je u posljednjih nekoliko godina doista značajno rasla i smatramo to nužnom mjerom za povećanje standarda hrvatskih građana. Minimalna plaća se zbog toga što se drastično, značajno povećavala približavala prosječnoj plaći i medijalnoj plaći, to je bitno za istaknuti, jedna minuta je kratko, ali mogu vam i to pojasniti ako ćete imat vremena nakon rasprave. Dakle nemoguće je rasteretiti u potpunosti minimalnu plaću jer u nekom trenutku će se ona toliko povećati da veći dio ljudi neće plaćati porez, a već sada porez na dohodak ne plaća 53% građana. Dakle ako se minimalna plaća, a njen je trend daljnjega povećanja, kasnije neće plaćati 60% građana, pa 70% građana, pa 80%, na kraju ko će plaćati porez na dohodak. To narušava koncept jednakosti, ravnomjernosti praktički poreza i to je zbog toga nemoguće na taj način učiniti. Ali doista rasterećenje dohotka je naša ambicija i čelnici lokalnih jedinica to mogu učiniti sada u doista značajnoj mjeri.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Povreda Poslovnika g. Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)

Povrijeđen je čl. 238., poštovani ministar nije mi zapravo odgovorio na ono ključno, dakle osobni odbitak ne prati povećanje plaća, nije, nije u razmjeru i zato ste došli u situaciju da vam se minimalna plaća oporezuje da se osobni, osobni odbitak povećao ona ne bi došla u porezne škare. O tome sam govorio.
…/Upadica se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)

Samo malo, samo malo, ne, ne, ne.
Najprije moram dati opomenu, a onda idemo dalje.
Gospodin Baksa, replika.

Baksa, Ivica (NPS)

Poštovani ministre, povećanje osobnog, osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura svakako je dobrodošla mjera no postavlja se pitanje je li to povećanje uistinu dostatno s obzirom na značajan porast troškova života s kojima se građani suočavaju posebno u regijama gdje su prosječne plaće ispod nacionalnog prosjeka.
Zanima me je razmatrano veće povećanje osobnog odbitka kako bi se građanima omogućila veća financijska olakšica.
Nadalje, hoće li ova mjera u kombinaciji s drugim poreznim promjenama rezultirati značajnim povećanjem kupovne moći građana ili se radi o simboličnom povećanju bez većeg učinka za standard života?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče što ste mi dali još malo vremena da se nadovežem i na prethodno pitanje.
Dakle, povećanje osnovnog osobnog odbitka sada na 600 eura je takvo povećanje da većina građana neće plaćati porez na dohodak. Bit će oslobođeni. Kada bi se to dalje povećavalo da prati rast minimalne plaće, dakle nitko ne bi gotovo plaćao porez na dohodak. 70-80% građana ga ne bi plaćalo. Dovelo bi u pitanje sam koncept općenito oporezivanja dohotka.
Dakle, u ovom trenutku smatramo da je ova mjera bila dobra i dovoljna. Povećanjem daljnjim osnovnog osobnog odbitka ne pomažete 53% građana koji već ne plaćaju porez na dohodak. Pomažete višem i srednjem sloju, a onima sa najnižim dohocima je moguće pomoći isključivo na način na koji smo mi to učinili od 1. siječnja, a to je ugrađivanjem izdatka u sustavu mirovinskog osiguranja za one koji ne plaćaju porez na dohodak i nije ih bilo moguće rasteretiti povećanjem osobnog odbitka. Oni su rasterećeni kroz izdatak u mirovinskom osiguranju. Ukupan efekt je bio gotovo 400 miliona eura.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Marković povreda Poslovnika, samo malo, samo malo.
…/Upadica: Ispričavam se./…
Moram vam dati riječ, povreda Poslovnika izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)

Članak 238., ministar obmanjuje javnost. Znači u ovom trenutku na odgovor na ovom pitanju ste rekli neke stvari s kojima se ja ne mogu složiti. Znači vi itekako imate alat da raspodijelite bolje porez na dohodak a to je progresivnim stopama oporezivanja na dohodak onih koji zarađuju jako previše. I mislim da nije točno, naravno da bi se povećalo i da bi 70-80% građana ne bi bili u poreznim škarama, ostali bi gradovi bez dohotka možda bi to odgovaralo državi jer i ovak gradove baš ne voli previše koliko vidimo …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… ali u svakom slučaju može se, može se samo progresivnim oporezivanjem onih koji imaju previše para.

Radin, Furio (Nezavisni)

Dobro nije bila povreda Poslovnika nego je bio nastavak rasprave pa mora ići opomena.
Gospođa Ban.

Ban, Boška (SDP)

Zahvaljujem.
Poštovani ministre ja imam pitanje vezano uz Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Kako će se osigurati da povećano, predloženo povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a na 60 tisuća eura ne dovede do narušavanja tržišnog natjecanja i izbjegavanja fiskalnih obaveza.
Naime, s obzirom na to da bi veći broj poduzetnika mogao ostati izvan sustava PDV-a što potencijalno utječe na pravednost konkurencije i u proračunske prihode zanima me da li je provedena detaljna analiza utjecaja ove mjere na tržište i na sam proračun.
Također, kako će se osigurati da takva promjena ne postane mehanizam za zloupotrebu i nepoštivanje poreznih obaveza?
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepo.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice, pa kod PDV-a i povećanja praga uz administrativno rasterećenje djela malih poreznih obveznika u smislu vođenja različitih evidencija ono što njima omogućava ne bivanje u sustavu PDV-a to je mala konkurentska prednost kada govorimo o njihovim cijenama, cijenama njihovih proizvoda u odnosu na konkurenciju koja jest u sustavu PDV-a. Dakle, oni ako proizvod košta 100 isporučuju ga za 100, onaj tko je u sustavu PDV-a ga isporučuje i naplaćuje za 125, 25 prevaljuje de facto na krajnjeg potrošača, pa će ovaj koji nije u sustavu PDV-a biti malo konkurentniji. Ali to je bio i cilj pomoći onima koji su u ranim fazama razvoja poslovanja da se uz administrativno rasterećenje poradi i potakne na neki način i njihova konkurentnost kako bi se probili na tržištu. A u smislu ovih manipulacija bilo kakvih mi imamo doista sve alate da se događa sve ono što se treba događati, a da sve nepoželjne radnje i preveniramo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Povreda Poslovnika, ko?
Gospođa Ban.

Ban, Boška (SDP)

Zahvaljujem 238., ja vas lijepo molim, riskirat ću opomenu ali vas molim za odgovor a kako ćete pomoći ovim poduzetnicima koji nisu onda toliko konkurentni kao što ste sad rekli u vašem odgovoru.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Moram vam dat opomenu na osnovu Poslovnika na vaše molbe, bila je replika.
Znači gospodin Hrebak, replika.

Hrebak, Dario (HSLS)

Hvala lijepa.
Poštovani i uvaženi ministre HSLS će podržati ovaj zakon, ali ima jedna stvar koja me tek danas zasmetala, a to je da ipak to nije tako bilo najavljeno. Radi se naime o tome da od ukupnog prihoda od poreza na nekretnine koji će se uprihoditi 80% ide gradovima, 20% ide državi međutim država je danas odlučila tih 20% ide županijama koje ni orale ni kopale dobit će 20%. Vi ste rekli da će tu biti nekih dodatnih troškova, međutim ne vidim ja kakve to velike troškove može županija imati. Njih u ovoj priči praktički nema osim kad treba dijeliti novac. Ja mislim da ćemo ih samo stimulirati sa tim novcem tih 20% da još nekoga zaposle. Omjer koliko gradovi doprinose povlačenju europskih sredstava je 4:1 prema gradovima u odnosu na županije i mislim da to nije baš dobra poruka jer bolje da država taj novac dala onim nerazvijenim gradovima i općinama kroz upravo …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, hvala./…
… kako ste rekli fond za, Fond za fiskalno izravnanje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa gledajte nije, nisu zakoni uklesani u kamen. Prvi puta donosimo zakon odnosno prvi puta u okviru postojećeg zakona razgovaramo o novom poreznom obliku i vidjeli ste kolike su se promjene dogodile od prvoga do druga čitanja. Dozvolite da procijenimo učinke onoga što će se događati kada krene ovaj zakon u primjenu i naravno pa de facto svake godine imamo izmjene poreznih propisa, prilagođavamo sustav, rasterećujemo koliko je moguće. Trudimo se povećati pravednost poreznog sustava, rasteretit poduzetnike i građane administrativno.
Dakle, kontinuirano radimo na unaprjeđenju poreznoga sustava. Pratit ćemo učinke, sagledat ćemo ih nakon prve godine provođenja koliki će točno biti prihodi, kako će se oni distribuirati, kakva će bit regionalna raspodjela, možda ćemo morati povećavati značajno fond fiskalnoga izravnanja. Ne znamo u ovom trenutku što će se događati u tom smislu.
Želimo poslati jasnu poruku u kontekstu uvođenja ovoga poreza, a o samim efektima ćemo govoriti kada budemo imali cjelokupan pregled.

Radin, Furio (Nezavisni)

G. Pavliček.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Poštovani ministre, evo imam jedno konkretno pitanje. Zanima me što je sa cca 400 tisuća Hrvata koji su zadnjih 10 godina napustili Hrvatsku trbuhom za kruhom, otišli u zapadnoeuropske zemlje, u međuvremenu se trajno odjavili, imaju nekretnine, prvu nekretninu u Hrvatskoj koja ja prazna.
Podliježu li ovi oni ovom porezu na nekretnine i hoće li oni plaćati taj porez na nekretnine?

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Odgovor.

Primorac, Marko

Poštovani zastupniče, hvala vam na pitanju. Naravno, svi oni koji imaju nekretninu koja se ne koristi, koja je prazna ili koja nije u trajnome najmu ili nekretnina u kojoj nitko ne živi, svi takvi vlasnici nekretnina plaćat će porez na nekretnine i cilj zbog kojeg uvodimo porez na nekretnine, načinom na koji ga uvodimo smo upravo pojasnili i naravno, ako razgovarate sa čelnicima jedinice lokalne samouprave, gdje znaju ti čelnici, pa i predstavnici u njihovim predstavničkim tijelima da je potrebno financirati određena lokalna javna dobra i usluge, smatraju i to povećanjem pravednosti jer smatraju da bi trebalo što više rasteretiti postojeće stanovništvo koje živi od rada na području te jedinice lokalne samouprave, a oni koji imaju negdje drugdje veća primanja ili imaju nekretninu koju ne koriste i koja im ne treba, dakle višak nekretnina, da bi trebali doprinositi više financiranju, pa i komunalne infrastrukture, od koje koristi ima i ta njihova nekretnina.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Povreda Poslovnika, g. Pavliček.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Čl. 238, znači prvo ste ih otjerali i onda ćete ih još oporezivati zbog vaših krivih politika.
To je prava demografska mjera za povratak hrvatskog iseljeništva u Hrvatsku. Ja ne mogu vjerovati da vi ovo govorite. Znači pa ti ljudi nisu otišli zato što im je bilo bajno u Hrvatskoj, jer nisu imali od čega živjeti zbog krivih politika i sad ćete te njihove kuće koje su stekli prije jer je naslijedio od svojih roditelja oporezivati. Pa ovo nema nigdje na svijetu osim kod nas. Strašno, strašno.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Opomena jer je bila replika.
Gđa Mrak-Taritaš, replika.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo. Dakle ministre, vi ste negdje u vašem izlaganju rekli da nije ovo baš najbolje, ali nije ni najlošije, otprilike ste tako, da vas mogu citirati. Ali ja bih se referirala na odredbu čl. 7, to vam je Zakon o poreznu na dohodak gdje ste uveli jednu novinu, a to je da povratnici koji su bili 2 godine u inozemstvu nakon što se vrate tu imaju razdoblje od 5 godina u kojem neće se plaćati porez na dohodak. Mene zanima kakva je to pravednost i kakvu mi poruku šaljemo ljudima koji su ostali tu, koji su rekli, okej, radit ću tu, ne idem van, malo ću se pomučiti, volim svoju zemlju ili imam ne znam, brdo razloga koji su ovakovi ili onakovi i sad oni koji su otišli van, bili dvije godine tu ste lijepo rekli tko ima pravo na to sve zajedno, fizičke osobe, hrvatski iseljenici, članovi obitelji hrvatskih iseljenika, potomci hrvatskih iseljenika i sve ostalo koji imaju pravo na to, koja je to pravednost prema …
.../Upadica: Hvala./... ljudima koji tu uredno i pristojno žive i rade?

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice. Ovo nije najbolje, ali je dobro. To sam pojašnjavao već dva puta u replikama, ali mislim da niste bili ovdje. Mislim da je, kada govorimo o oslobođenju plaćanja poreza na dohodak za povratnike riječ o konkuriranju na europskome tržištu rada, pa i svjetskome tržištu rada, gdje brojne države donose mjere temeljem kojih nastoje privući radnu snagu u svoje države. Imaju slične mjere i kada govorimo o doprinosima i kada govorimo o porezima, pogledajte malo, pa i države članice EU i države u našem okruženju, svi se bore za radnike na tržištu rada koje nikada nije bilo napetije i gdje nikada nismo imali manje radne snage.
Mi možemo biti pasivni, moralizirati i pustiti da drugi prikupe sve naše radnike, da motiviraju ljude da iz Hrvatske odlaze negdje drugdje gdje im daju porezne olakšice ili možemo nešto činiti po tom pitanju, mi smo odlučili nešto učiniti i motivirati te ljude koji su otišli iz Hrvatske da se vrate, ako je moguće i kroz ove porezne olakšice?

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gđa Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Poštovani ministre, konačnim prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima važno je istaknuti da se dodatno uredila točka 54. čl. 7 zakona na način da se definira pojam osobe koja se po prvi puta zapošljava na način da se osiguraniku po osnovi radnog odnosa ugovor o radu dakle mora biti sklopljen na neodređeno radno vrijeme.
Moramo istaknuti da će to dovesti do poticanja i promicanja zapošljavanja osoba na temelju ugovora o radu na neodređeno radno vrijeme svih zaposlenika, uključujući mladih osoba, što za cilj ima veću stabilnost takvih osoba na tržištu rada te njihovu dodatnu financijsku stabilnost, a također, i oslobađanje od obveza doprinosa na osnovicu na mladu osobu dovest će do povećanja fiskalne održivosti zdravstvenog sustava zbog povećanja prihoda proračuna HZZO-a.
Evo, vjerujem da će to sigurno …
.../Upadica: Vrijeme./... imati za posljedicu i bolju održivost sustava zdravstvenog osiguranija.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovana zastupnice.
Pa da, kada govorimo o doprinosima za zdravstveno osiguranje, ja podsjećam samo kako se radi o trošku za poslodavca pa je de facto postojanje ovoga oslobođenja odnosno olakšice predstavljalo subvenciju neizravnu poslodavcima iz teret, na teret svih praktički onih koji pune državni proračun. Smatrali smo da u situaciji u kojoj je tržište rada takvo da je nezaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost niska, ta mjera gubi smisao, posebno imajući u vidu da su ukupni rashodi, odnosno propušteni prihodi oko 385 milijuna eura na godišnjoj razini, što je doista značajno.
Smatramo kako će ostavljanjem ove mjere koja će omogućiti onima koji se prvi puta zapošljavaju na neodređeno neovisno o tome koliko su stari pridonijeti i zapošljavanju na neodređeno. Ona će trajati godinu dana. Za mlade i dalje ostaju mjere povrata poreza, dakle do 30 godina i to za one 25 godina u potpunosti, za one do 30 50%. Mjerama kojima ćemo potaknuti hrvatske povratnike da se vrate u oslobođenje plaćanja od poreza na dohodak doista značajan dio građana neće plaćati porez na dohodak …
…/Upadica Radin: Vrijeme. Hvala./…
… a ako se vrate ovi izvana neće plaćati ni porez na nekretnine.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin tko? Gospodin Baksa, povreda Poslovnika.

Baksa, Ivica (NPS)

Članak 238. Pa poštovani ministre vi očito ne želite čuti bilo poslodavaca. Koliko mladih je otišlo van i vi sad ova mjera koja je stvarno bila za poslodavce bogom dana vi ste se toga odrekli zbog toga jer ste rekli prevelika je nezaposlenost, previše to košta.
Ne razumijem jednoga ministra financija da ne želi čuti bilo poslodavca. Žalosno.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Samo malo molim. Opomena jer je bila replika.
Gospodin Grmoja replika.

Grmoja, Nikola (MOST)

Hvala.
Ministre dakle kažete o tome kako treba učiniti sve da se naši ljudi vrate, da sa mjerama pokušamo potaknuti demografsku obnovu. Ja se slažem s tim, jer ono čemu svjedočimo sada je da ova Vlada provodi praktički politiku zamjene stanovništva. Naši ljudi odlaze, dovodite nekontrolirano stranu radnu snagu, snižavate cijenu rada, dodatno ljude tjerate iz Hrvatske.
Smatrate li da bi možda bolja mjera od ovog oslobođenja poreza na dohodak za one koji se vraćaju iz zemalja, dakle iz kojih su otišli bila da ste porez na dohodak, dakle da ste oslobodili poreza na dohodak obitelji sa troje i više djece. Time bismo potaknuli one koji žive u Hrvatskoj, imaju, odlučili su se, dakle ili se odlučuju ili će se odlučiti za više djece, ali i one koji su vani, a imaju više djece. Puno nam je naravno za opstanak naše Domovine bolje da se vrate takve, takve obitelji u Hrvatsku.
Pa evo što mislite o toj ideji? To je prijedlog Mosta.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Primorac, Marko

Hvala vam lijepo poštovani zastupniče.
Ovo kad kažete istjerali ste, onda to uključuje i mene, pa ja nisam nikoga istjerao niti sam ikome smanjio plaću. Vi ste istjerali i vi kontinuirano činite to da širite mržnju, pesimizam i podjele u društvu posebno ovakvim narativom i ovakvim govorima, povezujete stvari koje su ekonomski nelogične i nepovezive, a posežete za narativom koji je doista populistički i mislim da vam to ne stoji. Vi možete puno bolje od toga, ja sam vas imao priliku i upoznati. Vi možete kreirati puno bolje replike i puno bolji narativ.
Što se tiče povratnika vjerujem kako će ova mjera potaknuti povratak onih koji su napustili državu da se vrate. Što se tiče obitelji sa djecom pojasnio sam to već u prethodnim replikama. Ti su osnovni osobni odbitak, plus odbici za uzdržavane članove u Hrvatskoj toliki da 53% …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… i više od toga građani ne plaća porez na dohodak. Tu je potrebno učiniti druge zahvate …
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
… o kojima sam komentirao sa zastupnicom Sabinom Glasovac.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepo.
Gospodin Grmoja povreda Poslovnika.

Grmoja, Nikola (MOST)

Povrijeđen je članak 238. Nikakvu agresiju nisam ispoljavao ovdje prema vama ministre ili prema bilo kome. Dapače, dao sam vam konkretan prijedlog oslobođenja poreza na dohodak za obitelji sa troje i više djece. Rekao sam vam samo zapravo što se događa. Uistinu se događa to da nam je 400 000 ljudi otišlo iz Hrvatske, da ste uveli negdje oko 200 000 stranih radnika, da su ti strani radnici jako loše plaćeni, da za te plaće nitko u Hrvatskoj nitko ne želi raditi zbog čega pada cijena rada.
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
Dakle, iznio sam samo ekonomske činjenice i pokazatelje.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Ničim vas nisam uvrijedio. Ne znam zašto ovakav istup. Možda vas je istina zaboljela. Evo samo tako mogu to komentirati.

Radin, Furio (Nezavisni)

Fala, fala, fala. Bila je replika, pa mora ići opomena. Ali onda poslije ću reći još nešto.
Gospodin Kujundžić, povreda Poslovnika.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Članak 238. Ministar obmanjuje javnost. Dakle, kolega Grmoja kad je rekao vi misli na cjelokupnu Vladu od 2016. a možemo uključiti …/Govornik se ne razumije./… Dakle, a vjerojatno smo mi po vašim riječima oni koji smo kreirali porezne politike, a onda i sve ostale gdje je prosječna, a i medijalna plaća još uvijek daleko ispod koštanja mjesečne košarice za četveročlanu obitelj. Vjerojatno smo mi oni koji su evo doveli do tog da nam energenti divljaju, a onda sukladno tome i do …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… niskih mirovina i svega onoga što čini život u Hrvatskoj takav kakav on je.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Isto je bila replika, pa ide opomena. Ali uz to želim reći jednu drugu stvar. Dao sam opomenu jer je takav Poslovnik, ali inače u parlamentima zastupnici imaju pravo na veći zanos i veću pod navodnicima agresivnost od izvršne vlasti. Praktički oni ovdje kontroliraju izvršnu vlast. Znači dao sam opomenu jer tako piše Poslovnik, ali moglo bi pisati i drugačije u Poslovniku.
Idemo dalje.
Gospodin, a da li želi netko u ime odbora govoriti? Ne.
Otvaram raspravu.
Prvo gospođa Radolović i gospodin Lalovac zastupat će SDP.

Radolović, Sanja (SDP)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Apsolutno se slažem isto sa vama poštovani potpredsjedniče da bi se trebalo malo više uvažavati Sabor tipa ne sazivati dnevni red prema tome kad su dostupni predstavnici Vlade, nego kako bi to trebalo spadati kao što je bio primjerice jučer slučaj sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada koji je baš sazvan u ponedjeljak kad to nije niti bilo u planiranom dnevnom redu sjednice, pa smo imali jako mali broj zastupnika ovdje koji su bili po gradskim, općinskim vijećima i županijskim skupštinama jer su u tijeku donošenja rebalansa i proračuna za narednu godinu, ali nema veze.
Da se vratim ja na temu. Dakle, ovim izmjenama poreznih zakona cijelim ovim paketom, a morat ću se dijelom osvrnut i na Zakon o izmjenama ugostiteljske djelatnosti u upravljanju i održavanju zgrada. Vjerujem da nam je svima bio isti cilj koji se neće postići. To je u prvom redu priuštivo stanovanje koje je postalo ogroman problem u Hrvatskoj, zaštita lokalnog stanovništva, smanjenje pritiska na lokalnu infrastrukturu i zaštita prostora kao našeg jednog od najbitnijih resursa uz ljude.
Ovim poreznim izmjenama ništa od navedenoga neće se nažalost postići jer valjda nam je svima jasno osim možda Vladi Andreja Plenkovića da alati kojima se to treba postići su kvalitetna i jasno provediva stambena politika te kvalitetno prostorno planiranje od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Ono što također želim reći da se prilikom donošenja ovih paketa zakona kao i Zakona o ugostiteljskoj i upravljanju i održavanju zgrada nije uzelo u obzir da je Hrvatska različita zemlja. Nije isto da li imate nekretninu u Slavoniji ili na Jadranu prvi red do mora. Svaki dio Hrvatske ima svoje specifičnosti. U Slavoniji primjerice čuli smo zastupnike koji predstavljaju ljude koji godinama pokušavaju bezuspješno prodati svoje nekretnine, a kamoli da uopće postoji netko tko želi u te nekretnine ući u dugoročno najam odnosno podstanarstvo. Nažalost nema nit mladih obitelji, nema niti studenata. Ljudi su iselili trbuhom za kruhom u zemlje Njemačke ili ostale zemlje zapadne Europe.
S druge strane primjerice na našim otocima na Jadranu gdje su ti smještajni kapaciteti čak i prvi red tik do mora opet ne postoji interes za dugoročnim najmom za podstanarstvom. Jednostavno dakle te nekretnine ako neće bit u turističke svrhe unajmljeni će stajat prazne.
Činjenica jest kako potreba za priuštivim stanovanjem i dugoročnim najmom je upravo najizraženija u gradovima odnosno urbanim sredinama, konkretno kao iz Pule u koju ja dolazim gdje imamo problem s time i sa smještajem mladih obitelji i studenata tijekom ljetnih mjeseci jer i sami znate da ispitni rokovi traju do sredine srpnja, da i onda studenti završavaju ako nisu smješteni u studentskim domovima na ulicama, a mlade obitelji su primorane od 1. lipnja do 1. rujna ako ne i čak do 15. rujna naći nekakav drugi smještaj, smjestiti se privremeno kod obitelji, rodbine, ako nisu nažalost da tako ne kažem u nekakvim polušupama.
Međutim, ono što se cijelo vrijeme zaboravlja reći od strane Vlade, kada govori, kada govore o onoj brojci od 600 tisuća praznih stanova jest pazite da je čak 231 tisuća tih stanova u gradovima ne otpada na onaj legalni najam kratkoročni nego na nekomercijalni smještaj. I jako puno zastupnika me pitalo šta mi to stalno pričamo što je taj nekomercijalan smještaj. To vam je ljudi moji sivo crna zona iznajmljivanja o kojoj niti Vlada, niti Porezna, niti sva resorna ministarstva nemaju, niti Državni zavod za statistiku podatke.
Što to konkretno znači? Zašto sivo crna zona? Siva zona jer imate Članak 33. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji kaže da vlasnik te nekretnine, a to su mahom nekretnine u privatnom vlasništvu od strane stranaca upravo u tim urbanim sredinama u stambenim zonama gdje nam je najveća potreba za priuštivim stanovanjem. Što kaže taj Članak 33. Zakona o ugostiteljskoj? Da on može smjestiti do 15 osoba, prijatelja, rodbine itd. i da za njih plati samo turističku pristojbu. Međutim, treba reći niti čak tu turističku pristojbu ne plaća, a za sve ostale goste turiste dužan je plaćati sve naknade, sve poreze koje su propisane zakonima. Međutim, to se ne radi. Dakle, rekla sam vam 231 tisuća nekretnina u nekomercijalnom smještaju koja se mahom iznajmljuje na crno u stambenim zonama. Po tom pitanju se ništa ne radi.
Znate koliko je ukupno turističkih kreveta takvih u Hrvatskoj? 666 tisuća. Konkretno iz Istarske županije u koje ja dolazim, a nije izolirani slučaj nekomercijalni smještaj vam je daleko premašio onaj legalizirani privatni smještaj protiv sad upravo ove naše male obiteljske iznajmljivače kojima su to zapravo jedini izvori prihoda. Konkretno ako govorimo o brojkama u Istarskoj županiji to vam je 150 tisuća kreveta. Dakle, premašeno onog legaliziranog obiteljskog smještaja. I to su upravo ljudi koji čine nelojalnu i nelegalnu konkurenciju svim našim iznajmljivačima koje ćemo ovdje lupit po džepu, a po pitanju ovih koji iznajmljuju na crno i zapravo vrše najveći pritisak na lokalnu infrastrukturu, onemogućuju priuštivo stanovanje nećemo napraviti apsolutno ništa. I to su naše glavne i osnovne kritike.
Ono što također mene čak zanima, kad Vlada kaže 600 tisuća praznih stanova, da li ste vi nama došli s izračunom koliko će nakon prve godine pasti prosječna cijena najma ili kupovine stana, da li ste izračunali koliko ćete novaca prikupiti od građana i koliko će se zapravo mladih stambeno zbrinuti, po kojoj cijeni i s po kojim kriterijima.
I još ono što bih htjela reći, a opet ću se tu vratit na onaj komercijalni smještaj i strance jest da su prema podacima Porezne uprave i prema izvješćima HNB-a vrlo jasno, dakle dostupni podaci, dostupna izvješća u posljednjih 10 godina stranci su kupili preko 77 tisuća nekretnina vrijednosti gotovo 7 milijardi eura. Dakle, svaki 4 apartman na Jadranu i u tim urbanim sredinama posjeduje stranac u stambenim zonama gdje cijele zgrade pretvaraju u apartmane i mahom ih ilegalno iznajmljuju.
To je naš glavni problem, a s time se ne bavi niti Nacionalna stambena politika, niti Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, niti izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a bogme niti cijeli ovaj paket poreznih zakona. I dok to ne riješimo đaba nama sve ovo da donosimo nećemo omogućiti mladima priuštivo stanovanje, a niti ćemo stati na kraj ovima koji su u poreznim škarama.
I još bi tu samo svakako htjela reći da se SDP zalaže od početka da se ljude progresivno oporezuje. Prema ovome, a prema ovom uvođenju pojma domaćina meni je zapravo drago što je ministar financija puno to bolje danas obrazložio što se tiče njegovih zakona u odnosu na jučer resornog ministra turizma Glavinu koji ni sam nije znao objasniti što konkretno, kakve benefite će imati taj pojam domaćina na razini županije. Apsolutno nikakav, dogodit će se samo to da onaj tko primjerice živi u Rijeci, stan ima svoj, ima jedan mali studio apartman od 20 metara kvadratnih u Umagu taj će vam biti po tom zakonu rentijer.
Ona je u Istarskoj županiji, koja ima prebivalište tamo i tko ima 20 ležajeva može dakle imati 10 apartmana, on zapravo će bit domaćin i moći će ostvarivat prihode pazite do 59.900 eura kolki će bit novi prag za ulazak u PDV, a ovaj koji živi u Rijeci i ima jedan apartman u Umagu, to sam sad figurativno uzela nek zaradi 3 tisuća eura, on će bit strpan u istom košu kao ovaj koji zarađuje 59.900, dakle to smo mi napravili. One koji to ne zaslužuju pogrdno ćemo nazivat rentijerima, a oni koji će se lijepo okoristiti od toga, radit dva mjeseca u godini od toga, ti će biti domaćini i zato smatramo da je ovo duboko, duboko nepravedno i da se reda svakako u apartmanizaciju treba napraviti, ali prvo riješiti nekomercijalni smještaj, oni koji koriste porezne škare i koji nelegalno iznajmljuju i svima skupa nam se rugaju. Zahvaljujem, nastavit će kolega Lalovac.

Radin, Furio (Nezavisni)

Izvolite kolega Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)

Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Još jednom lijep pozdrav poštovanom ministru sa suradnicima.
Ja sam stvarno iskreno mislio danas kad sam pohvalio ministra da je ovo puno bolje nego što je prvo i nevezano kako ko, ja smatram ipak da ste uvažili ipak neke naše prijedloge i da mudri ljudi pogotovo kada žele da nešto se provede da onda slušaju, slušaju sve i ja se nadam da će i u konačnici i ova provedba, a vidi se i danas odrađene rasprave, mislim da je puno manje tenzija nego u nekom prvom, nego u prvom čitanju što je bilo jel. I ja smatram pogotovo vezano i vidjet ćemo mi čak i u ime Kluba SDP-a da li ćemo neke od ovih zakona i podržati jel, tako da ćemo i na klubu raspravljati, pogotovo kada ste vezano za ulazak u sustav PDV-a, nemojmo zaboraviti da je SDP već u srpnju mjesecu ove godine dao prijedlog u saborsku raspravu, nismo dobili, zanimljivo nismo dobili mišljenje Vlade, vjerojatno ste već tada planirali da ćete dignuti ovolko sa 40 na 60 tisuća jel, ali nema veze jel. Mislimo da je to dobro i taj dio, taj dio apsolutno mislimo da je, u, u dobrom smjeru ste išli.
Međutim, ja bi se ovdje htio u ovom kratkom vremenu vezano za temeljni cilj, a Sanja je rekla sve vezano za nekretnine, ja ću samo kratko nado… se nadovezati, još i čini mi se i kolega Hrebak, pa da razmislite, vi ste rekli da ste još tu otvoreni jel neka i pitanja su bila vezano za ovaj dio 20% što se tiče županija, da taj dio, amandman će bit SDP-a, da se da 100% lokalnoj jedinici, znači gradovima i općinama, pa vi razmislite još kako, da li se to uklapa u nekakav vaš koncept, kažem, vidim vrlo slično je nešto razmišljao kolega Hrebak.
Međutim ja ću ovdje otvoriti jedno drugo pitanje i mislim da je vrlo važno i ja se nadam da ćemo slijedeće godine moći o tome puno ozbiljnije razgovarati, a ne nažalost kroz ove, kroz ovako brzu izmjenu ovih poreznih zakona, a ono što je temeljni bio cilj Vlada je povećati plaće jel i sada ovdje očekujem na ozbiljnu analizu i ozbiljnu raspravu jel jer mjere, mene zanima zašto iako Vlada donosi mjere nema te reakcije sa druge strane, to mene zanima, znači bilo je za brojne mjere vezano za porez. Znači ovdje imamo ozbiljne probleme, ozbiljne probleme znači, a jedan smo uočili što se tiče PDV-a jel, kada je Vlada smanjila PDV tržište nije reagiralo nego je čak reagiralo u suprotnom …/Govornik se ne razumije./… povećanjem cijena.
A ja ću vama sada ovdje ministre iz vaše prezentacije zbrojiti olakšice koje sve država daje za radnika jel. E sad mi neko mora odgovoriti, zašto nema reakcija tržišta na to, jel. Zašto su hrvatski radnici još uvijek najslabije plaćeni u EU?
Ministre rekli ste da država odvaja skoro 400 milijuna eura ulazeći u mirovinski sustav, da ona umjesto njih uplaćuje mirovinu jel, da bi im poslodavac za taj iznos povećao, povećao plaću jel. S druge strane imamo i zdravstveni doprinos, također od 385 milijuna eura koji se ne uplaćuje u zdravstveni doprinos također kako bi se mladima povećala plaća i ovdje imamo oko 160 milijuna eura poreza na dohodak koji se mladima do 25.g. 50, 100%, do ovi, do, do 30.g. 100%, znači ljudi moji to je milijardu eura, milijardu eura svake godine, svake godine država ne uprihoduje jel kako bi se povećale plaće na tržištu. Ljudi moji želim odgovor, zašto se to ne događa u omjeru na koji država subvencionira na tržištu poduzetnike? Možete, može li mi netko to odgovoriti? Nemojmo zaboraviti da imamo i porez na dobit od 10%, 10%, za većinu ja mislim da ih 90% plaća ih 10%. Ljudi moji neko mi mora odgovoriti zašto tržište jel ne reagira na ovakav način il postoje neki drugi daljnji problemi jel, postoje drugi neki problemi zbog čega, nemojmo zaboraviti mili…, a nećemo također kada bi na ovaj dio ministre zbrojili neoporezive primitke jel, kolko su neoporezivi primici sada jel, došli su i oni do milijardu jel, došli su i neoporezivi primici na milijardu koji se, država isplaćuje, daje im da se ne plaća na njih porez jel, to je dvije milijarde jel, svake godine poticaj za povećanja plaća jel. I onda kada mi raspravljamo jel o nekakvoj politici plaća u RH jel, znači želimo kada ovakve rasprave vodimo jel, a jedan od ciljeva Vlade je povećati plaće, stvarno želimo i u raspravi u ovoj u saboru da se možda i slijedeće godine, ja sam vam danas dao samo jedan, jednu natuknicu da probate sublimirati sve ovo što se događa jel, jel ovo su sada sve sitniji nekakvi dijelovi, međutim ako ih ovako objedinimo jel, jel, mora mi neko odgovoriti zašto 70% hrvatskih građana jel ima plaću 800 d0 900 eura jel, nemaju 1000 eura jel, zašto je ovaj raspon jel plaća iznad 1.500 eura u Hrvatskoj, vi nemate iznad 1.500 eura jel, ja mislim da nemate 50 tisuća ljudi u Hrvatskoj koji imaju iznad 1.500 eura jel. To su ozbiljni problemi ljudi moji jel. Nemojmo zaboraviti da će sada država još također dati 160 milijuna eura za ove što, vezano za, za minimalnu plaću, mislim 3 mjeseca jel, znači imamo ozbiljne, ozbiljne ljudi moji probleme. Da vidimo zbog čega il da nađemo neke druge mjere jel, jel slijedeće godine bez obzira koliko država radi na plaćama, cijene su toliko otišle …/Upadica Radin: Vrijeme, hvala./… toliko su otišle zato i je nezadovoljstvo, zato što se kroz ove mehanizme cijena nažalost nije uspjelo zaustaviti da ne kažem pohlepu na tržištu. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođa Anka Mrak Taritaš, klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre sa suradnicom, suradnicima, kolegice i kolege.
Pred nama je ovaj set tzv. poreznih zakona u drugom čitanju. Ja moram nekako formu, prvo ću formalno ja pohvaliti nekoliko stvari. Prva stvar je da ministri baš nemaju pretjerano običaj predstavljati svoje zakone i biti tu odnosno oni koji imaju običaj predstavljat zakone, budu tu eventualno na replikama i onda odu. Tradicija prošlog ministra financija ministra Marića je bila ta da je on zaista ne samo predstavljao i bio na replikama nego je i bio i tokom rasprave i to ste nastavili vi ministre i mislim da to treba naglasiti iz jednostavnog razloga što ja to čitam na slijedeći način, da su vam dvije stvari. Jedna stvar da ipak čujete ono što imamo reć bez obzira koliko ćete uvažiti ili nećete uvažiti i druga stvar da od strane izvršne vlasti se cijeni ovaj visoki dom. Druga stvar je način na koji mi dobivamo opremljene zakone u drugom čitanju. Mi u principu vrlo često dobijemo primjedbe koje se prihvaćaju, to su one koje su bile na pojedinim odborima ili kroz nekakvih, nekakve kontakte i onda primjedbe koje se ne prihvaćaju, čak nisu bili, nisu taksativno ni navedene. Vi u opremi svih ovih zakona ste objasnili i obrazložili zašto nešto niste prihvatili bez obzira jel se ja tim slažem ili se ne slažem, stvar je u tome da je dobro da to tako bude. Naime, zašto, čemu služi rasprava u saboru. Pa ne služi rasprava u saboru da se mi tu doskočicama i svim nekakvim drugim stvarima nadmećemo i pokažemo tko ima jače ili slabije mišiće. Vi imate dakle vladajući slušaju sebe ali je dobro, dobro je zbog opće situacije i zbog kvalitete da čujete ono što oporba ima reć. Pa nije, nismo mi u oporbi svi glupi i ne razumijemo stvari i tu samo nego ima ljudi koji imaju iza sebe svoju struku, imaju svoje iskustvo i imaju, mislim da je načelnici i gradonačelnici imaju određeno iskustvo koje imaju na lokalnoj razini. Tu su i vijećnici koji su na lokalnoj razini vijećnici i dobro je da čujete primjedbe koje jesu bez obzira koliko ćete ih prihvatit ili nećete prihvatit al da o njima razmišljate i da vidite što dalje napravit. Sad kad govorimo o ovim poreznim zakonima odnosno poreznim politikama. Pokušava se ono što sam nekoliko puta naglašavala odgovoriti na nagomilane dugogodišnje probleme. Nisu se stvari dogodile preko noći. Pa kolegice i kolege pa nije nama stambeni fond od 900 tisuća, 600 tisuća, 500 tisuća pa bez obzira koliko dr. Rukavina iz rukava kaže imamo praznih stanova, dogodio preko noći. Dakle, on se je dogodio i vodili smo dakle znalo se da će se dogodit. Mi imamo nepostojanje stambene politike, nepostojanje stambene politike od kad je Hrvatske države. Zatim mi smo često ulaganje u investicije čitali ulaganje u nekretninski biznis. Dakle Hrvati nisu štedili u vrlo malo posljednje vrijeme su se stvari promijenile u dionicama, u zlatu, u draguljima, u ne znam čemu sve ne, štedilo se u nekretninama za stare dane. Pa se onda kupio apartman na moru pa se onda kupio još jedan ili dodatno ako imaš mogućnost još neki stan u Zagrebu pa onda to iznajmljuješ i sve ostalo. Dakle mi smo imali nepostojanje suvisle stambene politike. To je činjenica i sad pokušavamo navrat nanos iz toga izaći van. Da bi se uopće te, ti svi problemi riješili, problemi se ne mogu riješiti da svatko tko vlak vozi svojom prugom nego se moraju riješiti interaktivno. Dakle problemi moraju riješiti sa stanovišta prostornog uređenja kad govorimo o stambenoj politici sa stanovišta poreznih politika koje su tu izuzetno važne, ja ih priznajem da su izuzetno važni i izuzetno bitne, sa stanovišta nekih socijalnih politika. Ja često znam spominjati iskustva koja sam imala zahvaljujući tome što sam imala priliku i biti na različitim mjestima i bavit se dakle ja se cijeli svoj radni vijek bavim prostornim planiranjem, bavim se djelom koji su nekakvo odnos prema stanovanju u tim u toj prostornoj politici i mislim da je to izuzetno važno. Mi sad u jednom času smo prepoznali da nam je osnovni problem u Hrvatskoj stanovi koji su, su pretvoreni za povremeni najam. Pa ne može nam bit osnovni problem i ne mogu oni imati i ne mogu oni biti glavni krimen za sve zajedno. Jučer sam bilo bi puno bolje da smo imali više vremena jer smo možda interaktivno mogli razgovarat. Jučer kad je bio Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, spomenula sam tad ministru Glavini, a bojim se da me on nije razumio ili me ne želi razumjet ili ne želi slušat, ali to ću spomenuti i ovdje kad ste vi ministre. Dakle mi danas u ovom trenutku imamo dizalice koji grade uz obalnu liniju zgrade koje su namijenjene za zgrade za povremeno stanovanje, to je njihova namjena. Njihova namjena sukladno prostornom planu, njihova namjena sukladno svim odredbama koje mogu biti i mi ovdje zapravo smo stigmatizirali one koji su u stambenim zgradama koje su namijenjene za stanovanje pretvorili svoje stanove za povremeni najam, a puštamo da nam uz obalnu liniju s tim što to veliki gradovi tipa ne znam Zadar, Pula takvu jednu zgradu u prostoru neće osjetiti, ali mala mjesta tipa ne znam sada, bilo koje malo mjesto na otoku Braču će takvu jednu zgradu osjetiti u smislu korištenja infrastrukture jel bez obzira da li je to povremeno stanovanje za 2 mjeseca, povremeno stanovanje vam znači korištenje preko ljetnih mjeseci.
Ja sam u nekoliko navrata jasno postavila pitanje ovoj Vladi da li mi kroz tu politiku žmireći na tu činjenicu zapravo razmišljamo da Hrvatska postaje u jednom trenutku starački dom za Europljane? Jer ako je to politika, ako je to smjer koji idemo onda ajmo jasno reći i vidjeti što to je. Pri tom Hrvatska se već susrela sa problemom neprimjernog nekretninskog biznisa 2004. godine kad je vlada donijela Uredbu o zaštićenom obalnom pojasu i zabrani izgradnje u 100 metara gdje su bili vani svi koji su mogli bit jer su to doživjeli kao veliku herezu i dala je rok u roku od 90 dana da se svi prostorni planovi moraju uskladiti s tim i to se uskladilo.
Dakle, mi ako želimo jer mi ćemo, vi ćete i dalje, mi ćemo i dalje imati gradit će se zove se privremeno stanovanje ono se gradi za to da netko privremeno u tom bude mjesec ili dva godišnje i mi dalje opterećujemo prostor i sve ostalo. Ja sam to govorila ministru Glavini, govorila sam na odboru, govorila sam tu. Ministar Bačić dobro razumije tu problematiku, sad tu govorim i vama iz jednostavnog razloga što će nekad negdje nekom kroz uši to doći. Mi imamo problem i stihijskog razvoja turizma koji nam u ovom času dakle dolazi na naplatu jer s jedne strane turizam kakav imamo danas i turizam kakav je bio prije 20 godina su različite vrste turizma. Vi ste pred 20 godina prodavali mjesto na plaži. Danas to više nije vid turizma. Dakle, za to nam je, to nam je potrebno.
Postoji još nešto dakle pod pojmom i agendom priuštivog stanovanja mi smo ušli u sve ovo zajedno. Što je uopće priuštivo stanovanje i kako osigurati priuštivo stanovanje? Između ostalog postoje i nekakve političke odluke. Dvije, ja sam bila u vladi i nakon 2015. je došao onaj nesretni premijer Orešković kojeg ne znam koji je pozdravio građevine u RH, iza toga je došao premijer Plenković. U mom resoru i u resoru graditeljstva su došli neki ministri koji bolje da nisu došli neki od njih su završili u zatvoru, a neki su na putu za zatvor. Jedna stvar koja im je ostavljena tad je bilo nešto što se je zvalo POS najam. Analiza gdje su mladi ljudi rekli da će radije uzimati stanove za najam nego će kupovati nove stanove. I umjesto da se to, taj model razvio i država se odlučila zajedno s jedinicama lokalne samouprave razvijat najam stanova nama je dugoročni najam stanova sivo, siva zona. Dakle, oni koji imaju koji daju u dugoročni najam svoj stan glavnina njih ne plaća uopće poreze i uopće ne znate da su u dugoročnim najmovima, dakle svi ti stanovi. Na taj način bi država riješila sivu zonu, bila konkurentna i osim toga bila ono što je vezano uz radnu snagu da bi zapravo neko tko danas živi u Zagrebu mogao otići raditi u Rijeci ili u Puli jer bi tamo od države mogao dobiti stan. To se 2015. prekinulo. I 2015. umjesto da se nastavilo takav nekakav model se krenulo sa onim modelom iza toga subvencija kamata za stambene kredite i ukinulo se je da je za prvu nekretninu kad kupujete ne plaćate, dakle bilo je nula porez na promet nekretnina. Danas pogledajte program stambene politike kaže da bi se to trebalo vratit nazad.
Zašto smo sve to zajedno napravili, što vam hoću reći? Nekad bi trebalo bez obzira koje vlade nasljeđuju koje vlade neke stvari koje su dobre nastaviti dalje. 900 tisuća praznih stanova nije nastalo slučajno. Mi s jedne strane imamo 900 tisuća praznih stanova, a s druge strane imamo potrebu za 230 tisuća novih stanova.
Ono što ću još ovdje možda naglasiti je slijedeće, a to je jednom, u jednom trenutku kad je vezano uz način na koje države imaju stambene politike i kad sam to išla malo detaljnije gledati i imala priliku razgovarati, naravno ja vam te krijem volim te skandinavske modele ali ti skandinavski modeli baš i nisu uvijek prihvatljivi za nas koji smo ovaj mediteranski tip jer da jesu onda bi malo i o nekim drugim stvarima drugačije razmišljali.
U Kopenhagenu kad gradite višestambenu zgradu on, dakle radi ju privatnik dio stanova kupuje se sa razine jedinice lokalne samouprave odnosno države i on je dužan dio stanova prodat po određenim cijenama odnosno oslobođen je određenih davanja državi koja onda to daje u najam osjetljivim skupinama, strancima, studentima i vi imate zapravo taj mix use u jednoj zgradi gdje imate različite način, dakle svi žive zajedno u istoj zgradi. Oni su do toga došli nakon, nisu došli preko noći, nisu došli čarobnim štapićem, nisu došli tako da nego je došlo zaista ozbiljnim promišljanjem. Kod nas je proces koji su procesi, procesi su i u Europi isti, dakle i kod nas je došao taj proces da su stanovi preskupi, da dakle ako želite kupit, ako ga želite za najam, ja moram priznati prvo sam se tamo već 2000. je Berlin imao taj problem stanova za najam jer više niko nije mogao, su otišli, otišli u nebo. Dakle, to su niz stvari koje su se dogodile godinama.
Ono što mi je ministar odgovorio na repliku je govorio da i Hrvatska želi biti na tragu toga da bude, da bude zemlja koja je prihvatljiva da se ljudi vraćaju nazad, ali meni se čini da bi prvo trebala biti prihvatljiva i dobra zemlja za one ljude koji su ostali tu.
Pred godinu dana na jednoj konferenciji koja je bila konferencija ekonomista, ne ja nego je guverner Narodne banke rekao da će u Hrvatskoj biti potrebno 400 tisuća, rekao je u startu stranih radnika, a onda se je malo kasnije korigirao pa rekao da će biti tih 400 tisuća praznih mjesta, da održavamo mirovinski i zdravstveni sustav na, dakle da bude na nuli. Mi smo danas svjesni da nam bez strane radne snage kojih imamo, teško mi je sad više reći koliko je jel govorimo o različitim brojkama, ali sigurno negdje oko 150 tisuća će biti različitih dozvola strane radne snage, nismo održivi i imamo i, i mi i na taj problem žmirimo, ali vi da bi bili prihvatljivi za nekakve strane, stranu radnu snagu morate biti nekako frendli prema domaćima i ja sam sigurna, to smo u prvom čitanju ukazivali na primjere dva liječnika, kolka razlika na godini dana će bit za liječnika koji je bio 2.g. vani i vratio se i onog koji je tu uredno radio, dežurao, radio za ovu plaću i mučio se sa svim prilikama i neprilikama koje su ovdje.
Ja ću tu se zaustaviti sa raspravom u ime kluba, raspravljat ću još pojedinačno i u pojedinačnoj raspravi ću malo o tome kako zapravo bi trebalo se vrijednosno dakle sustav oporezivanja bi trebalo biti prema vrijednosti nekretnine, vi ste mi tu obrazložili zašto to nije moguće iako ja mislim da je moguće, možda ne u ovom prvom naletu, ali ćete sigurno kroz izmjene i dopune ovog zakona doći do toga, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

I vama.
Gospodin Marijan Pavliček, Klub zastupnika Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Poštovani predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Porez na nekretnine je ne harač, to je pljačka hrvatskog naroda jer ono što su Hrvati i hrvatski građani 10-ljećima stjecali, što su naslijedili od svojih djedova i baka, od svojih očeva i majki vi ćete sada to oporezivati i kao Pilat ste oprali ruke i prebacili cijelu odgovornost na JLS, 555 JLS. Imat ćete takav nesrazmjer na terenu, a to ćete tek vidjeti u slijedećih mjeseci, doći ćete u situaciju da će vam nekretnine prvi red do mora u vrijednosti od nekoliko stotina tisuća eura biti oporezivane po manjoj stopi poreza na nekretnine od onih negdje u Dalmatinskoj zagori, Lici, Slavoniji, Baranji i Srijemu koji tržišno vrijede par tisuća eura jel ste pustili sve samovolji lokalnih načelnika.
Ja ću vam dat jedan egzaktan primjer, osobni primjer, pa vi promislite. Ja sam naslijedio kuću od pokojnog oca u mjestu Babska, grad Ilok. Ta kuća je od obnove, 80 kvadrata stambene površine, na placu od 800 kvadrata, u njoj se živjelo svega 2.g., ja tu kuću prodajem već 2.g., znate po kojoj cijeni, 20 tisuća eura. Vi za 20 tisuća eura ne možete kupiti garažu u Gradu Zagrebu i znate u čemu je problem, jer nemam kome prodat zato što u tom selu gdje je nekad prije rata živjelo 1680 ljudi nakon povratka 1300 ljudi, danas živi svega 550 ljudi i nema tog poreza koji će mene pod navodnicima prisiliti i na tisuće i tisuće takvih ljudi da prodaje te nekretnine jer ih nemate jednostavno kome prodati. U tom selu prosječno imate dva rođenja, krštenja i 20 sahrana godišnje, vi nemate tu kuću kome prodati i ovako sad plaćaš rođaku da ti pokosi par stotina eura godišnje, a sad još trebaš plaćat poreze na nekretnine i znate što će se dogoditi upravo zbog toga jer niste htjeli preuzet odgovornost, prepustili ste lokalnim načelnicima. Evo vam primjer grada Iloka, grad Ilok se sastoji od mjesta Ilok, Babska, Šarengrad i Moholo. U Babskoj imate trenutno 200 i nešto praznih nekretnina, u Šarengradu 100, to je 300, u Iloku preko 350, to je 650, imate oko 100 u Moholu, oko 750 trenutno imate praznih nekretnina. 90% vlasnika tih nekretnina ne živi uopće na području grada Iloka, to su ljudi koji su ili u inozemstvu ili su nasljednici koji žive u drugim gradovima i općinama i onda taj gradonačelnik ili trenutno aktualna gradonačelnica kad bude analizirala stanje, pa bude vidjela da je to čisti prihod jer ste uzeli zbog povećanja neoporezivog dijela na dohodak prihode, pa će reć ovako, imam 800 i nešto praznih nekretnina puta cca. 80 kvadrata puta 8 eura, pa dođemo do neke cifre od nekih 350 tisuća eura prihoda za grad Ilok. Ona ne kažnjava svoje sugrađane jer oni koji su vlasnici nekretnina ne mogu glasati na području grada Iloka i ne mogu je politički kazniti, niti nagraditi, ali će se opravdat svojim sugrađanima da tako puni svoj gradski proračun kako bi dalje ulagala u komunalnu infrastrukturu. Gradski proračun grada Iloka vam je znate koliko, 6 milijuna eura prihoda, ona će 5% prihoda dobit preko ovoga minimalno, možda i više, a te nekretnine na tržištu vrijede ni 5 tisuća eura i taj porez će pojest tu nekretninu za slijedećih nekoliko godina, a nemate je kome prodati, znači ovo je sulud zakon, sulud zakon, nepravedan i sulud jer pljačkate hrvatski narod. Evo tko hoće evo neko me je zezao neki dan kaže ti već tri puta reklamiraš svoju nekretninu u saboru. Znate koliko sam imao upita za tu nekretninu? Nula jer nema jednostavno ljudi, nije niko zainteresiran, pa nije Hrvatska samo priobalje i Zagreb, pa pogledajte kako ljudi žive van, van Zagreba, na istoku Hrvatske. Vi govorite imate 600 tisuća praznih nekretnina, pa znate zašto imate 600 tisuća praznih nekretnina? Jer ste 400 tisuća Hrvata potjerali u zapadnoeuropske zemlje zbog krivih politika, pa 150 tisuća praznih nekretnina imate sad u Slavoniji, Baranji i Srijemu i danas sam ostao šokiran kad je ministar potvrdio da ćete i njima oporezivat nekretnine, znači ljude ste protjerali prije 7.g., 5.g., 3.g. jer nisu mogli ovdje spojit kraj s krajem zbog krivih politika. Imaju svoje nekretnine od 50, 100, 150, 200 kvadrata, trajno su odjavljeni, e sad će majka država odnosno maćeha Hrvatska na čelu s HDZ-om i DP-om lijepo naplatiti sve te nekretnine puta 8.
Zašto ne bi bilo puta osam, oni svejedno ne mogu glasati tamo gdje, gdje su im nekretnine jer su trajno odjavljeni i pune se lokalni proračuni. To je demografska mjera. Žali Bože nas koji smo ostali u Hrvatskoj, trebamo svi pakirati i pravac Njemačka. Ovo je poruka Hrvatima iz Njemačke, Austrije, Švicarske, nemojte se vraćat. U ovakvu nakaradnu državu nemojte se vraćat jer vas pljačka, pljačka vas iz dana u dan, prvo vas je potjerala, sad će vam naplatit te nekretnine. Dat ću vam još jedan primjer, moja teta koja je u Njemačkoj 40 godina ima tu istu kuću u Bapskoj od 300 kvadrata koju je stekla u Njemačkoj, ne u Hrvatskoj. Platila je na tu kuću sve, građevinski materijal, izgradila majstore, sve je platila, PDV, ovo, ono. Ta kuća ne vrijedi 50 tisuća eura, 300 kvadrata puta 8, 2.400 kvadrata će plaćati za kuću koja ne vrijedi 50 tisuća eura. To je poticajna mjera povratka hrvatskih iseljenika. Pa šta vi radite, ja stvarno evo, ja sam, evo u šoku sam, ne mogu vjerovati da se možete tako ponašati. Da ćete jednu nekretninu na Braču plaćati manje koja vrijedi pola milijuna eura nego jednu nekretninu u Bapskoj koja vrijedi 20 tisuća eura. Sad dajte mi primjer, gdje je tu pravedni porez, jel to pravedan porez. To je sve samo ne pravedan porez. I znate što će se sada dogoditi? Onda će ti ljudi jer ta kuća u Slavoniji ima 50% po selima, starih kuća nabijača od 150 kvadrata ali useljivih, onda će čupati prozore, vrata i onda će ta sela izgledati kao džungle, zarasla sa praznim prozorima i vratima jer im se ne isplati dati tisuću eura za tu kuću koja vrijedi 5 tisuća eura. To ćete napraviti. Samo ćete ubrzati proces nestanka sela, to je vaša politika. Ja sam u šoku. Umjesto da ste išli što vam je bilo dobronamjerno predloženo na porez, ako morate ići na porez na nekretnine, idemo na vrijednost nekretnine. Od 0 do 50 tisuća vrijednosti nekretnine porezna stopa od toliko i toliko po kvadratu, od 50 do 100 tisuća toliko, od 100 do 200 tisuća toliko. Pa imate sustav e-porezne, znate svaku nekretninu koja je prazna, znate koliko možete naplatit i kolika je vrijednost te nekretnine sukladno katastarskoj čestici gdje se nalazi pa onda naplaćujte one čije nekretnine vrijede najviše i svaku slijedeću nekretninu dodatno oporezujte pa ćete uzeti od onih koji su najbogatiji. Ovako gazite po hrvatskoj sirotinji, gazite po onima koji su desetljećima radili u inozemstvu da bi napravili tu nekretninu u Hrvatskoj. Pa ti ljudi izvana su vam prošle godine uplatili 7,1% BDP-a u državni proračun. Milijarde i milijarde eura je došlo doznačeno sa računa izvana i sad ajmo ih opljačkat malo pa kaže dragi Hrvati vratite se. Gdje da se vrate? I ovo malo što je ostalo treba ić van jer u ovakvoj državi se ne isplati živjeti. Nije meni problem platiti, meni nije problem platit sa mojom plaćom ali će bit problem platit onome tko ima 700 eura plaću i 800 pa ti plati tisuću i po eura za neku kuću koja je u nekom zaseoku negdje u Srijemu, Dalmatinskoj zagori koja ne vrijedi ništa, a nemaš je kome prodat i to će ljudi napravit, čupat će prozore, vrata, nek propadne jer ste i u ovu državu i ovako moralno i u bilo kojem pogledu uništili, a s ovim je dokrajčite do kraja. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Miro Bulj, Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića.

Bulj, Miro (MOST)

Evo prije nego krenem, žao mi je šta ministar u ovome trenutku nije ovdje. Ovaj porez na nekretnine je uveden van obećanja vladajućega HDZ-a, obećali ste narodu da to nećete nikad napraviti, ovaj harač, a evo sami sebi ste skočili u usta i u ovome trenutku imamo pred nama jedan zakon koji u biti se prebacuje na jedinice lokalne samouprave da one izvrše taj dio, taj čin, prvi čin, a naravno da dugoročno će to vjerojatno država preuzeti jer jedinice lokalne samouprave kad kažu da su rasterećene. Nije istina. Jedinice lokalne samouprave se nisu rasterećene sve obaveze primjera vatrogastvo, decentralizirana sredstva nisu dovoljna za povećanje materijalno tehničkih i uvjeta u vatrogastvu i naravno da su to donijeli pravilnike Ante Sanader i njegova ekipa međutim taj pravilnik je ok prema vatrogastvu, međutim sve to tribaju platiti lokalne samouprave, tako i u drugim stvarima. Ja bi ovdje rekao da porez na nekretnine u situaciji kada imamo nikad veću inflaciju, rekordnu inflaciju. Kada imamo cijene 60% povećanje osnovnih prehrambenih proizvoda i u tome trenutku uvesti porez na nekretnine prema ljudima, prema građanima Hrvatske bilo malim iznajmljivačima, bilo prema ljudima koji žive vani i napravili su svoje kuće jer koji žive u Zagrebu, a imaju svoju kuću i svoje ognjište u, u, u Zagoru, u Slavoniji nebitno, da ih sada oporezujemo. Ja za to ne mogu ne glasati, nego ja to kao gradonačelnik neću provesti. Barem da su rekli od 0%, od 0 pa do 8 pa da daju mogućnost da biramo nego oni namjerno prisiljavaju gradonačelnike i načelnike da su oni oni koji će to predložiti i da su oni oni koji će biti krivci za ovaj harač jer kako možemo prihvatiti oporezivanje daljnje naših građana. Ja sam osobno za rasterećenje od poreza građanima. U Sinju sam rekao da je porez na dohodak 18%. I ako bude ikako moguće smanjit ću ga još. I ovako je jedan od najnižih u Hrvatskoj, da donju stopu. A mi u ovome trenutku kada banke imaju milijardu i po eura dobiti, strane banke, milijardu i po eura dobiti, strane korporacije i trgovački lanci koji su najveću dobit imaju u RH kao i teleoperateri koji imaju najveće dobiti u Hrvatskoj, a djelatnici, radnici u tim trgovačkim lancima i bankama i teleoperaterima imaju tri puta niže plaće. Dividendu i dobit izvlače, njih se ne smije oporezovat niti im se naplatiti kune jedne od njihove dobiti.
E idemo na hrvatske građane, ja sam protiv poreza na nekretnine. Klub MOST-a će glasati protiv poreza na nekretnine. Ovo je i antidemografska mjera jer ipak ako gledamo te naše iznajmljivače male pošto nemamo proizvodnju dostatnu mi nemamo dodatne vrijednosti ako nam turizam najviše donosi jer jednostavno uvozimo hranu koja se prodaje za vrijeme turističke sezone i turistima. Jedino što ostaje taj novac ostaje nešto iznajmljivačima evo i baš njih oporezovali. Nismo banke strane, nismo teleoperatere, nismo trgovačke lance i ostale njihove multinacionalne kompanije, nismo ove kojima dajemo bagatelne nabave za bagatelnu mogućnost da nam rade vjetroelektrane gdje god žele. Njih nećemo oporezovati nego dapače njih ćemo subvencionirati nego zbog njih ćemo imati veće cijene na računima kroz obnovljive izvore energije, a od toga lokalne samouprave ni zajednica nema ništa. I to je Hrvatska. To je Hrvatska u kojom tvrdite da je ovaj porez pravedan. Nije. Kako može biti pravedan porez kad oni koji imaju ogromne dobiti i oni koji su bogati u ovome trenutku neće biti oporezovana njihova dobit, to su banke.
Evo ja postavljam pitanje zašto se ta dobit, dobit i dividenda sve što ima ukupno ogroman iznos govorimo, evo samo od kad je uveden euro u pola ove godine, samo u pola ove godine u prvih 6 mjeseci milijardu i po eura dobit je banaka, stranih banaka, a 2020. u cijeloj godini prije uvođenja eura bila je negdje oko 300 miliona eura. Znači više su pola godine banke sad ima ostvarile dobiti kroz dividendu nego u zadnjih 5 godina.
Prvo ukinuli ste kunu to je nacionalna veleizdaja u najtežem trenutku. U ovome trenutku kada je euro, tvrdio je Plenković s ove govornice ovdje da će biti poskupljenje 0,2 lipe kad popijete kavu 0,2% će biti poskupljenje. Od kad je uveden euro 57% je skuplje prehrambeni proizvodi u trgovačkim lancima jaja, voda, ne bitno šta god u trgovačkim lancima kupite prije uvođenja eura bilo je jeftinije 57%. I 700 tisuća ljudi koji su ugroženi i na pragu siromaštva i ako imaju ne znam svoju neku kuću staru, a žive u Zagrebu, u Dalmatinskoj zagori vi ćete tu kuću oporezovati. Pa to nema nigdje.
I još jednom ponavljam ja kao gradonačelnik, stoga pozivam sve čelnike gradonačelnike, načelnike da se usprotive, vidim da ima i HDZ-ovih načelnika i gradonačelnika koji se ovime protive da ne uvedemo ovaj porez na nekretnine. Ujedno to je i obećanje HDZ-a jer nije pošten, nije pravičan, nije pravedan.
Mi moramo rasteretiti oporezivanje, a ne poteravati ovo ljudi šta je iselilo i ovo što je malo ostalo da isele i oni jer neće moći opstati zbog velikih poreza. Naravno to je slijed politike koju provodi Dubravka Šuica koja je najavila da ima rješenje za demografske mjere, uvoz radne snage iz Afrike i Bliskog Istoka. To je Dubravka Šuica izjavila povjerenica koja je bila sad za Mediteran, prije je bila za demografiju. Ona ima rješenje za Hrvatsku. Uvoz radnika iz Afrike i dalekog Istoka. I oni se u HDZ-u smiju ovdi. To je klasična zamjena stanovništva. Mi, ovaj porez na nekretnine je također pokušaj još gore destabilizacije tih ljudi i nastavak antidemografske politike. Ovo je nastavak antidemografske politike.
Ja vam nudim primjer u gradu Sinju gdje imamo više rođenih nego umrlih, sve mjere slobodno prepišite pomoći ću vam, smanjite poreze, porez je jedan od najnižih u Hrvatskoj. Mi smo, nismo bogata sredina međutim potporama obrtnicima i poduzetnicima smo povećali najviše obrta imamo u 2023., drugi smo u RH, prvi u Dalmaciji. Prema tome, može se kad se razmišlja pravično i pošteno. Ja uvodit harača neću.
I još jednom ponavljam vama u ministarstvu, zašto 20% županiji? Koji je razlog ministre da mi donosimo te odluke o porezu na nekretnine i dajemo 20% županiji? Ta županija Splitsko-dalmatinska i u Dalmaciji županije su glavna kočnica razvoja jer dile novac prema stranačkoj iskaznici čelnika koji je u, čelnici HDZ-a naravno. Zašto bi ja dao toj županiji 20%? Koji je razlog da mi dajemo 20% županiji? Pa županije su problem, županije triba ukinuti. One su protočni bojler pun kamenca i tamo di bi tribao doći novac kroz decentralizaciju dolazi do županije i županija to dili selektivno. Županije su protočni bojler pun kamenca. I tamo di bi tribao doći novac da opstanu ljudi u nerazvijenim područjima poglavito u nerazvijenim područjima ne dolazi jedino po kriteriju, ponavljam stranačke iskaznice gradonačelnika i načelnika. To tvrdim, imam iskustvo ne može reć da nemam iskustvo. Ja mislim da je vrijeme da se razmišlja o ukidanju županija i ojačavanju lokalnih samouprava. To bi bila prava decentralizacija, a ne decentralizacija sav novac da iđe na županije, a Splitsko-dalmatinska županija je taj primjer di imamo demografski pad, di bi triba biti demografski rast, di imamo zdravstvo katastrofalno, usluge su katastrofalne. Ja ne znam uopće čemu služi županija osim što vi decentralizirate novac ne znam za zdravstvo, školstvo, obrazovanje i to je to. Ničem ne služi osim kao utvrda stranačka di je HDZ tu je dobro HDZ, di je SDP tu je SDP ili neka druga politička opcija i to je kontrola načelnika i gradonačelnika. I ako gradonačelnik i načelnik nije po volji župana i tih organizacija HDZ-a u našoj županiji doli, nema tebi projekta kojega će se tebi pomoć, možeš bi, možeš imat sto projekata, projektnu dokumentaciju, građevinske dozvole. To su činjenice zato triba nam prava decentralizacija, to bi bila najveća demografska mjera. Nama triba pomoć poglavito u nerazvijenim područjima, triba osigurat mladim ljudima da ostanu kroz određene mjere, kroz besplatan vrtić za svu djecu. Ja sam to u Sinju napravio i vjerujte mi da su to dobre, prije svega poruke ali i olakšaje ljudima financijski, poglavito mladim ljudima. E tu bi država trebala preuzeti obavezu. Ako je obavezan dječji vrtić, onda to osigurajte, a ne mladima uvest sad još porez na nekretnine. A banke milijardu i po dobiti. Ministre tu si, milijardu i po dobiti banke strane, trgovački lanci nikad bolja zarada, cijene nikad veće, dobro vašoj kasi, imamo koliko milijardi ovaj prihoda više. Šta više naših ljudi iselite veći je prihodi od doznaka, 6, 7% koliko od iseljenih naših. Prema tome protiv poreza na nekretnine, ja još jednom ponavljam kao gradonačelnik i kao odgovorna osoba, svjesna svega, ja ovaj zakon neću primijenit jer u ovome trenutku nemamo ni naknadu za kuće za odmor. Ja ga neću primijenit. Imam taj legitimitet, ako ne, neka me Vlada razriješi i neka me zatvori. Isti slučaj je bio kod Corona mjera. Jedini sam gradonačelnik i načelnik u Hrvatskoj koji nije uveo Corona mjere bez obzira što ste minjali zakone jer nekada tiba bit legalist, a nekada treba bit i otpor u čoviku i reć, nećete uvest porez na nekretnine dok banke se bogate strane, trgovački lanci, naše blagajnice nemaju plaću nego tri puta manju plaću nego u, u, u zemljama odakle dolaze ti trgovački lanci. Nitko ovdje nije protiv onoga šta se donese u saboru, međutim u ovome slučaju se prišla granica, oporezujte banke, oporezujte strane trgovačke lance, strane teleoperatere koji su nas svakako uz pomoć naravno naših politika, postali vlasnici naše infrastrukture, a ne pljačkat hrvatski narod, male iznajmljivače i obične građane. Naplaćivat i nekome oporezivat njihovu didovinu e to je sramotno i ja u Sinju uvest ga neću i virujem da će i moje kolege gradonačelnici, načelnici u Hrvatskoj vama poslati poruku i kazati nećete.

Radin, Furio (Nezavisni)

Sad ćemo još dat priliku gospodinu Damiru Bakiću da zastupa stavove Možemo! i onda prelazimo na iznošenje stajališta. Izvolite gospodin Bakić.

Bakić, Damir (Možemo!)

Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Za početak ja isto tako imam potrebu reći točno poput kolege Lalovca da i mi podržavamo i možemo pohvaliti učinjene izmjene u odnosu na prvo čitanje, a isto tako imam potrebu reći da se najmanje to, najmanje to govorim zbog onih 20% usmjerenih prema županijama, a pogotovo to ne govorim iz pozicije Zagreba koji ima status županije. Naravno s mnogim stvarima u ovim zakonskim rješenjima se ne slažem. O tome smo govorili i prošli puta, o tome ću govoriti i danas, ali unutar ovog koordinatnog sustava kako je postavljen, pomaci koji su učinjeni su ja mislim pozitivni. Idemo sad dakle prema konkretnim odredbama. Najprije o Zakonu o porezu na dohodak. Još jedanput ću reći dakle ono što mislimo o prijedlogu oslobođenja obveze plaćanja poreza na rok od 5 godina za one naše sugrađane koji će se vratiti u zemlju nakon što su barem dvije godine u inozemstvu. Upitno je kakve će učinke ova mjera u stvarnosti imati, a priželjkuju se neki demografski pomaci. Mi međutim mislimo da su suštinske demografske mjere drugačije prirode. To su prije svega priuštivo stanovanje, dostupnost predškolskog odgoja i obrazovanja, dostupnost i kvaliteta općenito obrazovnog sustava, kvaliteta i opet dostupnost javno zdravstvenih usluga, dostupnost kulturnih sadržaja i povrh svega, prije svega ja bih još jedanput rekao jednakost prilika ne samo na tržištu rada nego i jednako uopće. S druge strane oslobođenje obveze poreza na dohodak na rok od čak 5 godina smatramo da će stvoriti samo nove nejednakosti i nepravde jer ne možemo prihvatiti činjenicu da dvije osobe za isti rad sa istim kvalifikacijama kod istog poslodavca mogu biti različito plaćena.
Inače mi u zakonu već imamo kategoriju obveznika koji su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada, to su svi zaposlenici mlađi od 25.g. i tim opravdanije ponovno postavljam pitanje, ako su obveze plaćanja preza na dohodak kompletno oslobođeni mlađi od 25., zašto ne bi bili i stariji od 65., dakle zašto slično izuzeće ne bismo imali i za umirovljenike, barem za one čije su mirovine ispodprosječne. Predlagatelj nažalost ovo ne prihvaća, ali u obrazloženju se ne nude novi argumenti.
Od izmjene poreznih parametara još jednom bih podcrtao, podizanje praga za primjenu više porezne stope, ona se sad diže na 5 tisuća eura mjesečno, a to znači da u praksi, to znači da u praksi de facto imamo …/Govornik se ne razumije./…. Naime, u upotrebi su samo dvije porezne stope i ova odredba znači, još jedanput ću to napomenut, to je laka računica, ova odredba znači da će u doseg one više porezne stope doći i to samo jednim dijelom svojih plaća, samo oni osiguranici čija bruto plaća prelazi 7 tisuća eura mjesečno i to čak ne svi.
Dakle svi mi koji imamo bruto plaću nižu od 7 tisuća eura, znači od najniže propisane za iduću godinu, što je 970 eura, jel tako 970 do 7 tisuća eura, plaćat ćemo porez na dohodak po identičnoj i to onoj nižoj stopi. To jednostavno nije pravedno, zalagali smo se i zalažemo se za progresivno oporezivanje, dakle za uvođenje više poreznih stopa.
Drugo što se predlaže jest povećanje mjesečnog osobnog odbitka sa sadašnjih 560 na 600 eura i proporcionalno dalje za, za djecu i ostale uzdržavane članove obitelji. Već smo bili rekli i ja ću i danas ponovit, ovo podržavamo jer direktno naravno utječe na, na, na povećanje neto plaća, međutim trebamo biti svjesni da je to povećanje neveliko. Npr. ako gledamo prosječnog radnika s bruto plaćom od 2 tisuće eura, a recimo da je to anticipirana prosječna bruto plaća slijedeće godine, bez uzdržavanih članova obitelji predloženo povećanje osobnog odbitka donijet će mu porast neto plaće od 8 eura, a u Zagrebu 9.
Unatoč tome dakle kako god bilo neveliko ovo povećanje, znači još jedanput ću podcrtati, mi ovaj potez podržavamo. Druga stvar međutim što to znači iz perspektive financija gradova i općina, osobito u svijetlu treće izmjene parametara, a to su nove porezne stope odnosno da se izrazim preciznije, nove maksimalne porezne stope i mnoge gradove i općine ovo novo ograničenje poreznih stopa neće pogoditi, međutim mnoge hoće i ne radi se ovdje samo o Zagrebu, ne želim da se ovo izlaganje interpretira samo iz perspektive Zagreba. Npr. u sličnoj poziciji će se naći i Rijeka i, i, i, i Sisak, i Supetar i, i, i Varaždinske Toplice i Vodnjan i Buzet i da ne nabrajam dalje.
A kad se pogleda kombinirani učinak svih triju izmjena, znači povišenja praga za višu stopu, povećanja neoporezivog dijela i sniženja poreznih stopa ili sniženja maksimalnih poreznih stopa, sad u ovisnosti o tome kako koja općina odnosno grad odrede svoje porezne stope, tu imaju taj raspon koji je zakonom predviđen, dakle kad se uzme u obzir sve troje, a onda opet u ovisnosti o strukturi skupa poreznih obveznika u svakom pojedinom gradu ili općini, a gubitak poreznih prihoda će iznositi između 6 i 12%, tako pokazuju neke računice i da opet budemo sasvim precizni ponovit ću i ovo, znači u apsolutnom smislu, u apsolutnom smislu porezni prihodi na temelju odnosno po osnovi naplate poreza na dohodak, porezni prihodi tih gradova i općina će nominalno narasti u odnosu na ovu godinu, narast će zbog rasta plaća i onog inflatornog i onog nadajmo se uslijed nekog gospodarskog rasta, ali tako da kažemo oportunitetni gubitak, dakle gubitak koji se ne bi dogodio da poreznih izmjena nema, bit će između 6 i 12% njihovih poreznih prihoda.
Na kraju kad je riječ o ovom zakonu još dvije važne izmjene. Prvo, intervenira se u porezno otuđenje nekretnine, promjene koje se predlažu, ponovno ću reći, su pozitivne, međutim opet ću naglasiti, mi smatramo da je problem još uvijek u tome da je preuzet krug obveznika tog poreza. Naime, taj porez prilikom prodaje nekretnine ne plaćaju oni koji su tu nekretninu imali u vlasništvu barem 2.g. i isto tako ne plaćaju oni kojima je njima ili uzdržavanim članovima obitelji ta nekretnina služila za stanovanje, a mi smatramo da bi taj krug poreznih obveznika trebalo znatno proširiti, ovo minimalno trajanje vlasništva prije svega ozbiljnije proširit dakle 2.g. je premalo, a s druge strane, s druge strane smatrali smo također da treba uvjetovati i kontinuirano korištenje te nekretnine za stanovanje ili vlasnika ili, ili uzdržavanih članova obitelji u nekom periodu. Međutim ništa od toga zapravo nije predlagatelj prihvatio, možda možemo diskutirati o trajanju prethodnog vlasništva kao takvog, ali oslobođenje od ovog poreza samo po osnovi stanovanja bilo vlasnika, bilo člana obitelji, a bez navođenja nekog minimalnog perioda, pa je dakle tehnički moguće da je jedan jedini dan dovoljan da netko tamo stanuje, pa da vlasnik bude oslobođen plaćanja tog poreza, nama se ne čini razumnim i to meni se čini zaista širom otvara vrata spekulativnom trgovanju i u tom pogledu mi ćemo, mi ćemo podnijeti amandman, pa ćemo vidjeti hoće li se eventualno dakle apeliramo da se o njemu razmisli hoće li se eventualno on u takvom ili nekom promijenjenom obliku možda prihvatiti.
O paušalnom porezu na kratkotrajni turistički najam govorit će u svom izlaganju kolega Živković. Reći ću samo načelno mi smo se i prije i uvijek i dosta prije ujedno zalagali za ujednačavanje poreznog tretmana kratkoročnog i dugoročnog najma stanova. Što se tiče poreza na nekretnine ili tzv. poreza na nekretnine i o tome će detaljno također kolega Živković. Ja ću istaknut ovdje našu poziciju u najbitnijem. Slažemo se i s nalazima i s argumentima u prilog uvođenja takvog poreza. Uostalom sve smo to tvrdili dosljedno i oduvijek i onda kad ta tema nije bila ni blizu toliko popularna.
Međutim, mi smo zagovarali drugačiji pristup i podsjetit ću na njega i ovom prilikom kao i nekolicina kolega koji su danas govorili, zalagali smo se i zalažemo se za porez na nekretnine kao na vrijednosni porez.
I konačno na kraju bih se osvrnuo na predloženu izmjenu Zakona o doprinosima jer trenutno je na snazi oslobođenje obveze uplate zdravstvenog doprinosa za osobe mlađe od 30 godina života i to u razdoblju do 5 godina, dakle na one s kojima poslodavac sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Ta je mjera svojedobno bila više nego dobrodošla, ali zapravo već smo i prije rekli argumente za njezino, njezinu daljnju primjenu teško da više stoje.
Međutim, trenutačna ta mjera predstavlja značajan porezi rast kad kolega Lalovac je spomenuo 385 godina to je podatak iz 2023., u 2024. ja mislim a usudio bi se tvrditi bilo bi odnosno bit će i 450, a u 2095. kad tih izmjena, da tih izmjena nema da ta mjera ostaje na snazi taj bi se porezni rashod popeo na možda i 530 milijuna eura. Uočimo da je npr. ako, ako ostanemo pri toj procjeni od 450 za ovu godinu to je 10% ukupne mase zdravstvenih doprinosa koje prikupi HZZO.
Ne možemo se složiti s prigovorima da će sada plaće mladih radnika zbog toga biti manje naprosto zato što neće. Naime, mjera ostaje na snazi za sve mlade radnike koji već u toj mjeri jesu i u stvari nitko ovim zakonom ne biva eksplicitno oštećen. Što se zaista događa jest samo to da se ukida neka povlastica za poslodavca.
Slažemo se da cijenu rada treba osloboditi svih nepotrebnih nameta, ali javnozdravstveni sustav za nas je temeljna društvena vrijednost i nikako ne bismo smjeli dirati u doprinose za zdravstveno osiguranje.
Rekavši to međutim želim završiti sa, sa nečim što je mislim neobično važno u istom kontekstu reći. Ne samo nedavno otkrivena tragična korupcija u vrhu zdravstvenog sustava, kažem tragična i ne samo dugogodišnje slabosti sustava nego sad i ove izmjene kojima se zapravo angažiraju dodatna sredstva koja se mjere u stotinama milijuna eura obavezuju nas na brzu, korjenitu i sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sustava. Ta reforma kako smo isticali i ranije i sad nedavno i to vrlo elaborirano i kolegica Kekin nužno mora uključiti barem slijedeće. To su reformiranje financiranja bolničkog sustava prije svega. To je konkretan plan nabave nužnih dijagnostičkih i terapijskih uređaja za javnozdravstveni sustav. To je nespojivost upravljačkih funkcija u bolnicama s radom u privatnim klinikama ili sa udjelima u vlasništvu takvih klinika osobnom ili članova uže obitelji.
Potrebno je nadalje preciznije definirati prava i obaveze liječnika koji paralelno rade u bolnicama i privatnim klinikama. Nužno je da ta reforma osigura transparentnost i to potpunu transparentnost u odnosima liječnika i farmaceutskih kompanija. Nemam prilike, a možda čak, sad svakako nema vremena više reći o tome što trenutno imamo u odnosima liječnika i farmaceutskih kompanija. Ta reforma također mora uključivati rješavanje listi čekanja u bolnicama tako da se liječnicima zaposlenima u javnozdravstvenom sustavu omogući da izvan radnog vremena za dodatni konkurentni honorar i druge beneficije omogući dakle da se taj isti posao, da taj isti posao obavljaju ne u privatnim klinikama nego unutar svoje bolničke ustanove.
Nadalje, ta reforma nužno traži i veće vrednovanje, bitno veće vrednovanje rada u primarno primarnoj zdravstvenoj zaštiti i generalno dakle reafirmaciju primarne zdravstvene zaštite. Bez navedenih i drugih zahvata u naš zdravstveni sustav koji su nam prijeko i hitno potrebni i ova zakonska izmjena kao i druga ulaganja u javnozdravstveni sustav bit će ne samo bezvrijedni nego bih se usudio reći i štetni.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama.

Radin, Furio (Nezavisni)

I ja ću zatvoriti taj, tu za… taj uzvišeni momenat i ovaj i ovaj vratit ćemo se točki dnevnog reda koja je bitna za našu budućnost.
Gdje smo bili stali? Znači, znači točka je bila točka o konačnom prijedlogu, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama dopuni Zakona o lokalnim porezima.
Sada je na redu Klub zastupnika IDS-a i, i tako dalje i gospodin Dalibor Paus, izvolite i poslije gospodin Peršurić.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa predsjedavajući.
Pa najprije možda generalno ali opet u duhu zakona o kojem raspravljamo mogli bi reći paušalno nekako se ne mogu oteti dojmu da ponovo uvodimo promjene nedovoljno razrađene s namjerom da ih popravljamo u hodu. To je onako jedna generalna ocjena ovog dijela ovog paketa, paketa ovih zakona. Neki su, neki su malo više zahvatili u promjene, neki manje, ali u principu, u principu mislim da ima koraka koji nisu možda dovoljno osmišljeni do kraja i moglo se to zaista napraviti bolje.
Osvrnut ću se na dva zakona odnosno zakonska prijedloga, Zakon o lokalnim porezima i Zakon o porezu na dohodak, dakle u kontekstu da kroz cijelu raspravu i kroz cijelo čitanje mi smo se uglavnom bazirali na ono kako se to odnosi na jednu skupinu, na jednu skupinu građana, a to su mali iznajmljivači. U tom tonu ću i nastaviti.
Drago mi je da su neki, neki prijedlozi sa strane oporbe i s naše strane prihvaćeni, doduše ne svi, doduše ne u onom na onaj način kako su predloženi, ali ipak je ovo zaista bolje rješenje nego ono kako je bilo predloženo u prvome čitanju.
Prvo i osnovno, dakle ono što je prihvaćeno bilo je da se najprije pojam domaćina uvede u Zakon u ugostiteljstvu, a zatim da se i taj pojam prenese u ova dva zakonska prijedloga odnosno ove zakonske prijedloge koji se tiču iznajmljivača odnosno da se uvede taj pojam domaćin i to je učinjeno, ali i već tu startu ja bih rekao paušalno.
Naime, mali iznajmljivači su oni koji dočekuju gosta, oni koji gosta upute, upoznaju sa destinacijom, oni koji ostvaruju prijateljstvo ne samo između njega i gosta nego između gosta i naše države odnosno čitave destinacije, da su oni ustvari kičma hrvatskog turizma i da su oni osnova hrvatskog turizma. To je, to smo više puta isticali u našim raspravama i da je na njima hrvatski turizam ustvari stasao i izgrađen i da to treba honorirati kroz ove zakonske prijedloge.
Dakle, ako pogledamo samo malo ovu definiciju ovog pojma domaćina kako sam ja ovdje sad ovo rekao, dakle definitivno to nije geografska odredba ili odredba kako je predviđena Zakonom o ugostiteljstvom, a to je da su to oni koji imaju prebivalište na području određene županije i upravo tu startamo u biti i onda u krivome, u krivome smjeru jer mislim da treba najprije kvalitetno definirat pojam domaćina jer to nije kažem geografska nego kvalitativna odrednica koju treba uzeti u obzir kao dodatnu kvalitetu našega turizma. U tom kontekstu dakle mi smo i poticali domaće ljude da se bave turizmom, da obnavljaju stare kuće, da obnavljaju svoju djedovinu, da u nju ulažu, ali da iz nje dobivaju neki prihod od kojeg će pristojno živjet. Ne možemo reći da ovaj konačni prijedlog nije bolji od onog u prvom čitanju, ali zaista smatramo da bi u paušalu trebali ostati isključivo domaćini na ovaj način na koji sam ih maloprije definirao, dakle koji se bave turizmom zaista kao oni koji promoviraju vrijednosti kraja u kojem obavljaju tu djelatnost, a svi ostali bi trebali biti u sustavu poreza na dohodak, dakle onako kako su oporezovane i ostale djelatnosti, znači jednostavno izdvojit ovu skupinu domaćina kao nešto što doprinosi našemu turizmu, nešto što je naša vrijednost, a ostale stavit u kategoriju poslovanja odnosno biznisa.
Dakle upravo iz tih razloga i u nekim budućim interakcijama predlažemo da se kroz ta nova zakonska rješenja dopusti i JLS da sudjeluju u određivanju tog pojma domaćina, da imaju pravo na neki način reć tko ostvaruje taj status, a tko ne ostvaruje jer općine i gradovi najbolje na svom području poznaju tko kako radi i tko doprinosi tom, toj općini odnosno tome gradu i mislimo da moraju bit uključeni u taj proces izdavanja, ja ću to tako reć, nekakve licence u toj kategoriji i onda jasno kao što sam i ranije rekao imat nekakvu poreznu olakšicu oni koji su u toj kategoriji.
Nadalje, potrebno je omogućiti određivanje paušalnog poreza na dohodak po krevetu na temelju zona, dakle to je ono što smo propustili napravit između prvog i drugog čitanja, dakle naše su općine i gradovi relativno površinski veliki iako možda rijetko naseljeni, imamo vrlo različite, vrlo različite mogućnosti bavljenja turizmom u istome, u istoj JLS sa nejednakim mogućnostima prihodima i mislimo da bimo mi na lokalnoj razini bolje prepoznali ukoliko bimo mogli isto zonirati putem nekakve odluke JLS.
Dakle zaključno, zakonska rješenja ne daju dovoljno alata općinama i gradovima da modeliraju sustav na način na koji je najpovoljniji za njih. Dobro je da se odredilo da porez na nekretnine se ne plaća na nekretnine u kojoj vlasnik živi, a u kojoj se ujedno jedan dio nekretnine iznajmljuje kratkoročno, što s druge strane znači da se porezna baza za one JLS koje imaju uveden porez na kuće za odmor ustvari neće mijenjati, a što znači da će s obzirom da je sada 20% tog poreza predviđeno za županiju oni ostati bez dijela svoga prihoda, a što je onda ponovo u suprotnosti s ovime što ovaj zakon i proklamira kao jedan od ciljeva, a to je da JLS manje ovise o transferima države. Kad smo već kod tog novouvedenog, novouvedene podjele ove vrste prihoda sa županijom, to znači da ukoliko mi želimo zadržati postojeću razinu prihoda po ovom pitanju moramo za 25% povećati naš sada paušalni, naš porez na, porez na, paušalni porez na iznajmljivanje odnosno, pardon na nekretnine. Dakle, ukoliko želimo zadržati razinu povećavamo za 20%, mislimo da to zaista ne utječe na, na to da smo manje ovisni o transferima države, da će rijetko koja JLS zaista za 25% povećati svoj porez.
Dakle i kada se već predlaže tih 20% koji idu županijama mislimo da bi bilo izuzetno važno da se napiše za koju namjenu, dakle da namjena bude strogo definirana i to da bude upravo ona koja je bila namijenjena i u prvom čitanju, a to je za pomoć jedinicama unutar te županije koje imaju manje prihode odnosno koje su manje razvijene u odnosu na svoje susjedne jedinice u toj županiji. Dakle, to bi bio isto jedan prijedlog u toj nekoj slijedećoj interakciji da se dogodi.
I još ću ovdje samo spomenuti jednu stvar, a to je nelegalno iznajmljivanje odnosno tzv. nekomercijalni smještaj. Zaista smatramo da se moglo i odgoditi uvođenje ovih poreznih izmjena i malo jače i malo bolje kontrolirati nelegalni smještaj odnosno ilegalno iznajmljivanje i iznajmljivanje na crno, a to se sve događa u tzv. nekomercijalnom smještaju koji je totalno nekontroliran, a opterećuje i infrastrukturalno i količinom ljudi koji se tamo, koji se nalaze u određenoj destinaciji bez ikakvih davanja što mislimo da je nelojalna konkurencija ne samo malim iznajmljivačima nego i onim velikima i narušava status našega turizma.
Evo neću sada više duljiti, dat ću riječ kolegi Peršuriću.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime istog kluba nastavit će poštovani zastupnik Peršurić, izvolite.

Peršurić, Loris (IDS)

Poštovani potpredsjedniče, ministre sa suradnicima, evo da se nadovežem na kolegu Pausa, a opet i na sve ostale, nekako danas smo puno mogli i čuti i dobrih i loših strana i nesavršenih, da ide na bolje da, ali i puno toga da ne štima ili, ili ovaj da je kratko vrijeme.
Ja bi se samo osvrnuo u ulozi gradonačelnika dakle onaj koji će morat to sprovesti u onoj funkciji gradonačelnika, dakle na razini lokalne samouprave. Dakle, kako kažem kao gradonačelnik u današnjoj raspravi o ovom paketu poreznih izmjena moram prokomentirat onaj logistički dio ovih izmjena jer jako puno toga je i dalje nedefinirano, a donošenje rješenja je pred samim vratima. Dakle kad govorimo o porezu na nekretnine postavlja se pitanje provedbe, što će se dogoditi 31.3. slijedeće godine kad počne primjena, na koji će način JLS izdavat porezna rješenja ako ne zna, ne znaju kako se koriste nekretnine, JLS ne oporezuju vrijednost nekretnine već način njihova korištenja, znači li to da će JLS morat u datom trenutku rješenja morati dostavit svim vlasnicima nekretnina na području jedinice te iste jer se koristi registar komunalne naknade kao baza podataka. Zar nam je stvarno cilj dostaviti svima rješenje pa ostaviti na građanima da se žale na dobivena rješenja jer se sama rješenja koja su dobili u stvari nekretnina u kojoj stanuju, a ne iznajmljuju. Odjeli, zašto to sve govorim, odjeli za financije jedinica lokalne samouprave već sada imaju stvarno pune ruke posla, a s ovim, ovolikim priljevom dodatnog posla i to bez točno zadanih smjernica očekujem velike probleme i u tom istom kratkom ili možda i ne toliko kratkom, podužem vremenu jedan kaos u tom, u tom vremenskom prostoru. Dodatno sad kad znamo da su domaćini izuzeti od plaćanja moramo reći da, reći da jedinice lokalne samouprave koje će izdavat rješenja ne znaju u ovom trenutku tko se vodi kao domaćin, a tko ne. Previše je različitih baza podataka koje nisu međusobno povezane, a koje drže odgovor na ta pitanja. Uz to, s obzirom na to da će prema novim pravilima 20% prihoda od poreza na nekretnine pripadat županima, znači li to da će oni koji već sada plaćaju porez od 5 eura po kvadratnom metru, morat biti primorani taj iznos povećati ne samo radi ulaganja u infrastrukturu već kako bi imali i sredstva za županiju. Znači li to da će se dio tog novca putem županija usmjerit onima s nižim razredom razvijenosti i samim time najnižim porezom od samo 0,65 eura po kvadratnom metru. Naveo sam nekoliko stvari tu, možda i koje smo više nas i spomenuli. Na neke u međuvremenu i dobili smo nekakve odgovore al tih nekakvih nedoumica ima relativno dosta, a to sve dolazi u jednom kratkom vremenskom roku gdje se lokalne samouprave moraju reorganizirati, da ne kažem da dolazi u vrijeme kad se raspuštaju gradska vijeća pa tu vidim u najmanju ruku jedan izuzetno veliki izazov za sve nas i kako sam koristio onu rečenicu prije ili onu formulaciju prije u tom nekom vremenskom roku, da li zbog izbora, da li zbog raspuštanja vijeća, da li zbog brzine što moramo sve reagirat, doći će do nekog kaos ću reći al ne znam koju riječ bi i upotrijebio ali ono što moram reć i mislim da smo to više-manje svi rekli, tako brzo ovaj riješit to sve što će jedinica lokalne samouprave morat napravit, bit će jako teško. Evo samo kao napomena na izlaganje gospodina Pausa.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Centra i nezavisne platforme Sjevera, govorit će poštovane zastupnice Knežević i Puljak. Najprije poštovana zastupnica Knežević. Izvolite.

Knežević, Viktorija (Centar)

Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani kolege i kolegice zastupnici, poštovani ministre sa suradnicima.
Pred nama se nalazi paket poreznih zakona. Naš Ustav postavlja dva temeljna načela poreznog sustava, a to su jednakost i pravednost. Smatramo da neke od predloženih izmjena poreznih zakona, nisu u skladu sa tim Ustavom propisanim načelima jednakosti i pravednosti. Prije svega smatramo da zakon kojim se uvodi porez na nekretnine nije pravedan. Naši građani će temeljem tog zakona biti dužni plaćati porez na nekretnine ovisno o površini nekretnine, a gradovi odnosno općine mogu odrediti da će porez biti različit u različitim zonama, blokovima, ulicama itd. Zakonom je nadalje dana mogućnost općinama i gradovima da propišu dodatne kriterije koji utječu na vrijednost nekretnine, o kojima će ovisiti visina tog poreza ali sam zakon ne propisuje vrijednost nekretnine kao temeljni kriterij nego gradovima i općinama prepušta da samostalno propisuju kriterije pa ćemo u nekim općinama ili gradovima imati jedne kriterije, a u drugim neke druge koji utječu na vrijednost, što znači da će građani biti nejednaki i da ovaj sustav koji uvodimo neće biti pravedan. Mislim da ovakva odredba ne samo što nije pravedna i što dovodi građane u nejednak položaj nego nije ni zakonita jer mi u RH imamo baš zakon, zakon kojim se regulira procjena vrijednosti nekretnine, a koji koristimo u sudskim i drugim postupcima i koji zakon je na snazi već skoro 10 godina. Stoga prepuštanje općinama i gradovima da propisuju kriterije za utvrđivanje vrijednosti nekretnine predstavlja izvor pravne nesigurnosti za građane i potez koji potiče nejednakost i nepravednost među građanima. Danas sam u replici na izlaganje ministra ukazala na ovu činjenicu. Prema odgovoru koji mi je ministar dao zaključila sam da nije upoznat sa postojanjem Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i to ne zamjeram jer iako javnost, a i mnogi od nas očekujemo od onih koji se nalaze na visokim pozicijama da sve znaju, naravno da oni ne mogu sve i uvijek znati. On ima suradnike koji su za to zaduženi, u ministarstvu vjerojatno postoji osoba koja je dužna pregledati svaki propis je li u skladu sa nekim drugim propisima, a mislim da u ovome slučaju taj službenik da je i njemu to promaklo, da mi imamo poseban zakon i da ne možemo tek tako i ne smijemo prepustiti općinama da propisuju kriterije. Stoga sam u obliku amandmana predložila ovu malu ali vrlo značajnu dopunu, da kriteriji koje propisuju gradovi i općine, moraju biti u skladu sa važećim propisima kojima se na području RH uređuje pitanje procjene vrijednosti nekretnina kako ne bi došlo do nejednakosti, do pravne nesigurnosti i kako nam odluke o porezu ne bi padale u konačnici na europskom ili nekom drugom sudu što bi mogli očekivati da će biti veliki broj žalbi pogotovo onih koji imaju tzv. investicijske nekretnine i kako bi takvom intervencijom u zakonski tekst pomogli samim jedinicama lokalne samouprave da oni imaju referentnu točku na koju će se uhvatiti prilikom propisivanja tih kriterija, a to je baš Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i pripadajući Pravilnik. Pa molim ministra da razmotri mogućnosti prihvaća tog amandmana koji bi, uvjerena sam bitno doprinio pravnoj sigurnosti u ovom području. No, idemo dalje na sam zakon.
Ovaj Zakon o lokalnim porezima pravi razliku između namjene nekretnine pa ga neće plaćati oni kojima nekretnina stvarno služi za stanovanje ili služi za dugoročni najam ili služi recimo za smještaj vlastitih radnika i to je pozitivno jer oslobađamo one kojima nekretnina služi da bi osigurali krov nad glavom i one koji obavljaju poslovnu djelatnost jer kroz tu poslovnu djelatnost već plaćaju druge poreze. Ali ovim porezom ne oslobađamo one koji te nekretnine kratkoročno čitaj turistički iznajmljuju. Oni moraju plaćati ovaj porez. Njima država ne uzima u obzir da obavljaju djelatnost, da za tu djelatnost već plaćaju porez, da imaju troškove itd. Smatramo da je to nepravedno i da potiče nejednakost.
Nadalje, ovaj zakon ne predviđa veće plaćanje poreza na nekretnine koje se ne koriste na tzv. investicijske nekretnine. Nekretnine koje je netko kupio jer mu je bolje novac koji ima uložiti u nekretninu nego u banku. Da se razumijemo takva ulaganja su zakonita, ustavna i zaslužuju naše priznanje, ali takve nekretnine ako ih ima, a znamo da ih ima predstavljaju vrstu luksuza. Imaš nekretninu, kupio si je jer ti je to bolje uložiti tamo nego u banku, ali imaš dovoljno novaca da je nećeš iznajmiti ne samo dugoročno nego i turistički.
Što je to u ovoj zemlji u kojoj nam nedostaje 230 tisuća stambenih jedinica? To je luksuz i zaslužuje da porezno bude tretirano drugačiji, drugačije od onih koji nekretnine koriste da bi imali krov nad glavom ili da bi imali kruh za sebe i za svoju djecu. Jer što onaj koji ima nekretninu od pola miliona? On je kupio kao zlatne poluge i te zlatne poluge trebaju složit ćemo se biti drugačije porezno tretirane nego kruh, nego djelatnost koja ljudima služi da bi školovali djecu ili platili zdravstvene usluge.
Ali ne, ovim zakonom se to sve stavlja u isti koš. Te koji drže nekretnine kao zlatne poluge i oni koji kratkoročno iznajmljuju koji plaćaju druge poreze, ulažu, troše, održavaju i doprinose ovoj zemlji na izravne i neizravne načine. Mi to smatramo nepravičnim, ali ni to nije sve.
Kad dobijete rješenje kojim vam se utvrđuje ovaj porez iduće godine moći ćete se žaliti na to rješenje, ali žalba neće odgađati izvršenje tog rješenja. Narodski rečeno morat ćete platiti pa se onda žaliti. Smatramo da je to nedopustivo i nepravedno jer možemo osnovano pretpostaviti da će biti velikih problema sa provedbom ovog sustava zbog različitih kriterija koji će propisivati općine i gradovi kao temelj za utvrđivanje porezne obveze.
Nadalje, vidim da je ministar vrlo dobronamjeran i sklon prihvatiti konstruktivna rješenja što pokazuje ova bitna, bitne promjene između prvog čitanja i drugog čitanja pa ću danas ponoviti neke od prijedloge koje sam jučer iznijela kad su nam tu bili ministar turizma i ministar graditeljstva, a koji prijedlozi daju odgovor na pitanje kako riješiti probleme koje imamo, a to je nedostatak priuštivih stanova koji problem je u pozadini svih ovih zakonskih intervencija kojima destimuliramo kratkoročni najam, destimuliramo apartmane.
Dakle, ako je problem nedostatak priuštivih stanova hajdemo prvo definirati što je to priuštivi stan, koliko je to kvadrata po članu obitelji, koja je to vrijednost nekretnine jel to neka medijalna vrijednost na nekom području ili što već jest. Ajmo onda novogradnje tih priuštivih stanova osloboditi PDV-a i poreza na dobit. Smatram da to ne bi bio veliki izdatak jer cjelokupno graditeljstvo je u prošloj godini ostvarilo prihode oko 11 milijardi, dakle priuštivi stanovi su samo jedan segment i sigurno to oslobađanje da ga napravimo bi bilo puno manje nego što nas koštaju ovi Rafali, al puno bi više doprinijelo kvaliteti života građana jer na taj način možemo srušiti cijenu novogradnje priuštivih stanova za 30% ili više.
Druga mjera koja kod koje bi isto bilo i škare i sukno u rukama ministra financija je poticanje gradnji priuštivih stanova na način da se te investicije, a one su strateški važne za ovu zemlju oslobode u cijelosti poreza na dobit. Dakle, ako imate višak, ako imate sredstva uložite ih u priuštivu stanogradnju i bit ćete u cijelosti oslobođeni poreza na dobit. Na taj način bi osigurali i novi investicijski ciklus i zaista kroz mjere porezne politike u bitnome doprinijeli rješavanju jednog od gorućih problema u hrvatskom društvu, a to je nedostatak priuštivih stanova. Mislim da bi to bilo puno bolje, puno efikasnije i konstruktivnije nego ovo što imamo sada da se penalizacijom apartmana pokušava riješiti problem nedostatka priuštivih stanova.
To bi bilo sve i evo kolegica Puljak će nastaviti.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime istog kluba zastupnika nastavit će poštovana zastupnica Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem.
Evo za kraj samo par opaski. Za početak vratit ću se na onu svoju repliku i kazati dakle da prije nego raspravljamo o novim porezima moramo se zapitati o tome što je sa nekim reformama koje su nužne, što je s ukidanjem nepotrebnih općina i gradova za koje je jasno da ne obavljaju javne funkcije. Kao što sam rekla je li i po istraživanju Ekonomskog instituta negdje 250 općina ne pruža nikakvu javnu funkciju građanima. Postoje dakle kako bi se financirale njihove administracije, načelnik općine, tajnici, tajnice itd., dakle nema vrtića, nema vatrogasaca, ničega što bi od čega bi građani imali korist. I kaže ministar dakle ovo nema nikakve veze je li s ovim zakonima. Naprotiv, ima veze. Dok god se država ponaša kao pijani milijarder, troši je li bez, bez nekog rezona ne možemo uvoditi nove poreze. Smanjenjem broja općina smanjili bismo troškove i stvorili preduvjete za uvođenje učinkovitijeg poreznog sustava. Još jedna skandalozna rečenica od ministra mi je bila, dakle u odgovoru na tu repliku kaže ministar ako građani smatraju da za njihove poreze je li ne dobivaju nikakvu javnu funkciju pa nek odu živjeti u neku drugu jedinicu. To je po, po uzoru na onu od nekadašnje predsjednice je li Kolinde koja je rekla ako vam se ne sviđa evo vam daleko vam, široko vam polje pa odite, ako vam se ne sviđa Hrvatska odite ili kažem evo danas odnosno jučer imamo ministra iz Vlade koji kaže ako vam je skup kruh nemojte plakati nego evo lijepo doma ispecite kruh jeftinije, možete ga sami sebi ispeći je li, a dolazi iz opcije koja kaže možete sami sebi naštancati diplome ako vam zatreba. Dakle ministre građani i odlaze u zadnjih 30 godina milijun ljudi, zadnjih 10-ak godina 400 tisuća ljudi je otišlo iz Hrvatske. Nisu zadovoljni javnim funkcijama koje dobiju ovdje, a nisu zadovoljni razinom korupcije i kriminala. Milijun je otišlo, 17 tisuća se vratilo. Dakle prije uvođenja novih poreza provedite temeljitu reformu javne uprave i lokalne samouprave jer bez toga svaki porez doživljava se kao dodatni teret za građane i poduzetnike. Još ću na kraju samo spomenuti, elaborirat ću kasnije u završnoj riječi malo šire ali evo za kraj, predloženi porezi na neki način šalju poruku da se najproduktivniji sektori u društvu kažnjavaju kako bi se subvencionirali neproduktivni. Upravo ovih 250 nepotrebnih općina. Prema istraživanju Svjetske banke, turizam je jedini sektoru u Hrvatskoj koji je po produktivnosti na razini Njemačke. Može se mjerit s Njemačkom, jel. S druge strane javne službe i javne tvrtke rade na samo 10 do 20% produktivnosti njemačkih ekvivalenata. Dakle uzeti novac produktivnima kako bi se financirali neproduktivni, nije samo nemoralno, nemeritokratski već i ekonomski besmisleno. Da takva logika funkcionira Hrvatska bi danas imala najjača brodogradilišta na svijetu. Uspjesi hrvatskog turizma usporedivi su s uspjesima možete reći naše nogometne reprezentacije, a ovi koji danas nameću neke nove poreze, kao da razmišljaju u nogometnom svijetu ne znam na razini neko, neke zemlje tipa, ne znam Lihtenšajna. Dakle treba nam zaista reforma javne uprave i javnih tvrtki, tek nakon toga možemo razgovarati o novim porezima. Povećanje poreza na kratkoročni najam može imati suprotan učinak od očekivanog. Visoki porezi potiču izbjegavanje plaćanja kroz neprijavljivanje prihoda, smanjenje prijavljenog broja noćenja i ove prakse smanjuju stvarne porezne prihode države i povećavaju potrebu za inspekcijama što opet dodatno opterećuje administraciju i smanjuje povjerenje u porezni sustav. Dakle dodatna porezna opterećenja čine i ulaganja u kratkoročni najam manje privlačnima, a manje ulaganja onda znači i smanjenu modernizaciju smještajnih kapaciteta, smanjenu kvalitetu usluge, nižu konkurentnost na tržištu, usporavanje razvoja održivog turizma i osobito ulaganja u ekološki prihvatljive prakse i energetsku učinkovitost. Primjeri recimo iz Europe, Grčka i Španjolska potiču prijavljivanje prihoda kroz umjereno oporezivanje i porezne olakšice za ulaganja u kvalitetu smještaja. Za razliku od toga prekomjerno oporezivanje često destimulira transparentno poslovanje i smanjuje povjerenje u porezni sustav. Dakle evo umjesto jednostranog povećanja poreza, potrebne su mjere koje prepoznaju specifičnosti sektora kratkoročnog najma, porezne olakšice za ulaganja, modernizaciju i održivost smještaja. Diferencirane porezne stope prilagođene regionalnim specifičnostima. Dakle za kraj, predlažemo još jednom prije nego krenemo u ikakvo novo oporezivanje, reformu lokalne samouprave, uvođenje pravednog poreza na nekretnine, zaštitu malih iznajmljivača i korištenje poreznog sustava za razvoj, a ne za kažnjavanje. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Sobota dignuo je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Sobota, Darko (HDZ)

Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolegica Puljak povrijeđen je čl. 238., omalovažavanje svih načelnika i načelnika na prostoru RH pa tako i nas koji smo prisutni ovdje jer koristi priliku u svakom svom istupu, posebice danas i spominje tih 250 općina koje treba ukinut. Evo ja je pozivam pa nek ih nabroji, pa nek nabroji barem 10 u svom okruženju koje to treba ukinuti općine na prostoru RH.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to je bila replika pa vam moram dati opomenu. Zastupnik Borić je isto dignuo povredu Poslovnika.

Borić, Josip (HDZ)

Dignuo sam zato jer je kolegica Puljak, čl. 238, prvak sabora u licemjerstvu. Kad govori o paušalu upravo je njezin suprug, gradonačelnik Splita, još nije ni došao na ovlast podigao je taj paušal sa 50 na 200 eura u gradu Splitu. I ovdje nam drži lekciju kako bi to nešto ne smijemo ili ne trebamo raditi. Znači to je licemjerstvo. Možeš, učinila si, drugima spočitavaš i govoriš na sasvim drugačiji način. A drugo što se tiče kruha pamtimo i druge izjave o tom kruhu u vremenu kad je netko bio premijer, ako vam je crni kruh skup, režite ga na tanje šnite, a tog istog podržava gospođa Puljak. …/Upadica Reiner: Dobro./… Tako da je to čisto licemjerstvo.

Reiner, Željko (HDZ)

Licemjerstvo nije povreda Poslovnika pa vam i vama moram dati opomenu. Zastupnica Puljak je digla povredu Poslovnika.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem. Evo, povrijeđen je čl. 238. Poštovani kolega nisam vam, ne govorim vam ja o tih 250 općina niti ih ja nabrajam nego Ekonomski institut ima cijelu analizu i navodi svih 250 općina kaže 60% općina u Hrvatskoj ne pruža nikakvu javnu funkciju građanima pa evo izvolite se obratiti njima da oni isprave to svoje istraživanje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to je bila isto replika pa i vi dobivate opomenu. Kolega Sobota ponovno povreda Poslovnika.

Sobota, Darko (HDZ)

Ponovno je povrijeđen čl. 238. Ti instituti smo ih se naslušali od stvaranja RH i u pravilu su to stručnjaci koji u životu nisu imali gumene čizme na nogama i u svojoj zajednici nisu dali nikakav doprinos, a i kad su otišli iz svoga sela, sadašnje općine zaboravili su odakle su potekli. Mi koji živimo u takvim sredinama i stvaramo uvjete za normalan i kvalitetan život, nismo imali sreću da naslijedimo Dioklecijanove palače i da se ponašamo kao Dioklecijani u svojoj sredini.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to je ovaj isto bila replika, a ne povreda Poslovnika, pa dobijate drugu opomenu.
Zastupnica Puljak je sad digla ponovo povredu Poslovnika.

Puljak, Marijana (Centar)

Evo čl. 238., dakle ovo je vrijeđanje Ekonomskog instituta, ja ovim putem evo pitam ministra Primorca, slaže li se sa ovakvih vrijeđanjem svih znanstvenika koji rade u tom institutu, a mogu slobodno reći i osobito gđe. Jurlina Alibegović koja je autorica tog istraživanja, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro i to je bila replika, pa i vama moram dati drugu opomenu.
Zastupnik Borić je dignuo također povredu Poslovnika.

Borić, Josip (HDZ)

Jesam jer kolegica, čl. 238., Puljak zaista nastavlja i dalje biti licemjerna, znači nije mi odgovorila na ono što sam je pitao jer ne može odgovoriti jer zna što radi u tom gradu Splitu i naravno da koristi zaborav građana itd. da bi ovdje ona nama govorila što mi možemo ili ne možemo raditi.
A drugo, kad govori o toj gospođi iz instituta, ta gospođa je koliko se sjećam bila ministrica. U tom trenutku kad je postala ministrica i to ne nevažna, jednostavno nije bilo takvih prijedloga, znači pojavljuju se u glavama nekih koji smatraju da samo gradovi u kojima oni žive trebaju biti lokalne samouprave i da samo ti ljudi imaju pravo na lokalne samouprave. Mi znamo tko ima pravo na lokalnu samoupravu u RH.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to je isto bila replika, pa vam onda moram dati opomenu.
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Petar Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)

Poštovani potpredsjednik HS, poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice saborske zastupnice, poštovani kolege saborski zastupnici.
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi i Konačni prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva, dakle najvažniji porezni zakoni u RH.
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, konačnim prijedlogom zakona nastavlja se daljnje porezno rasterećenje rada dakle izmjenama i dopunama se predlaže propisati oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada, plaće na razdoblje od 5.g. za hrvatske državljane koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje 2.g., oslobađanje temeljem podataka o prebivalištu i boravištu MUP-a.
Porezna uprava bi utvrđivala oslobađanje po službenoj dužnosti u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak bez podnošenja posebnog zahtjeva. Pravo na oslobođenje ostvarivalo bi se od 1. siječnja godine u kojoj se, u kojoj su ispunjeni uvjeti. Dakle, ova mjera nije samo porez, ova mjera je i demografska mjera. Suočeni smo s ozbiljnim makroekonomskim problemom i demografskim problemima da se moramo boriti, ali doslovce boriti za radnu snagu s drugim državama unutar EU i naći način za vraćanje naših sugrađana iz zemalja europskog gospodarskog područja. Građani RH koji trenutno rade u zemljama EGP-a, ali i Hrvati van EU svakako ne plaćaju porez na dohodak u RH u ovom trenutku dok su u tim zemljama, a ako ih uspijemo vratiti u RH zarađene plaće trošit će u RH. Samo da upoznamo hrvatsku javnost o trošku mjere oslobađanja poreza na dohodak povratnika iz zemalja EGP-a, bruto plaća od 2.500 eura, porez na dohodak 280 eura, kada bih uspjeli 5 tisuća povratnika godišnji, vratiti u jednoj godini, godišnji trošak uvjetno rečeno trošak iznosio bi 16 milijuna i 800 tisuća eura koji će se trošiti u RH. Prisutna recesija na Zapadu EU i značajno povećanje plaća u RH vjerujemo značajno će pomoći povratku naših građana, a već je i prisutan trend povratka naših građana u RH, čemu i sam svjedočim u mojim Vinkovcima, ali želim naglasiti da je najveći benefit ovih poreznih mjera upravo povratak naših iseljenih sugrađana u RH, njih i njihovih obitelji. Dakle uz to izmjena je i povećanje osobnog odbitka sa 560 na 600 eura na plaće djelatnika, povećavaju se i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Milijun i 740 tisuća osiguranika u rujnu 2024. puta 40 eura povećanja osobnog odbitka je 69 milijuna i 600 tisuća eura poreznog rasterećenja rada. Velika izmjena je i novi raspon i za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova prema indeksu turističke razvijenosti koji se određuju Propisima o turizmu. JLS je obvezna donijeti odluku kojom će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu i smještajnoj jedinici u granicama utvrđenim zakonom, a sukladno kategoriji u kojoj je razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti, prema Propisima o turizmu. Kategorija JLS prema indeksu turističke razvijenosti prva kategorija iznos paušalnog poreza u eurima od 100 do 300 eura, druga kategorija od 70 do 200 eura, treća kategorija od 30 do 150 eura i četvrta kategorija od 20 do 100 eura.
Moram naglasiti propisat će se da su pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa nekretnina određuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi budući da se pri pružanju usluga najma, iznajmljivanja koriste resursi jedinica lokalnih samouprava a na kojoj se nekretnina nalazi što će dovesti naravno do povećanja prihoda domicijalnih jedinica lokalne samouprave.
Prema trenutno važećim odredbama pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu poreznog obveznika što se ocijenilo pogrešnim. Predloženom izmjenom izjednačit će se pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa s prihodima po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranju kampova.
Bitne promjene u drugom čitanju je pojašnjenje da se predložena odredba umanjenja poreza obveze za hrvatske iseljenike primjenjuje i na fizičke osobe hrvatske iseljenike članovi obitelji hrvatskih iseljenika, potomaka hrvatskog iseljenika ili članova obitelji potomaka hrvatskog iseljenika u prekomorskim državama utvrđeno sukladno posebnom propisu, a kojim je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i prov… povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak sukladno Zakonu o strancima.
Smanjuje se donja granica propisanih raspona paušalnog poreza na dohodak za prvu i drugu kategoriju jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti i to u prvoj kategoriji sa 150 eura na 100 eura, u drugoj kategoriji sa 100 eura na 70 eura što će zasigurno zadovoljiti naše sugrađane u turističkim destinacijama.
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, ove izmjene i dopune odnose se na izmjenu postojećeg naziva poreza iz porez na kuće za odmor u porez na nekretnine te preciznije, preciziranje predmeta oporezivanja. Uvođenja jedinstvenog poreza na nekretnine koji je prije svega socijalno pravedan plaćat će ga svi oni koji imaju vlasništvo 2, 3, 5 nekretnina, a porezu na nekretnine ne podliježe kuća, stan u kojem živite ili koji ste dali u dugoročni najam.
Zbog naših građana koji nas slušaju, a koji se bombardiraju sa različitim informacijom, informacijama ponovit ću još jednom. Uvođenje jedinstvenog poreza na nekretnine koji je prije svega socijalno pravedan plaćat će ga svi oni koji imaju 2, 3, 5 nekretnina, a porezu na nekretnine ne podliježu kuće i stanovi u kojima živite ili koji ste dali u dugoročno najam. Uvođenjem jedinstvenog poreza na nekretnine značajno će se povećati fiskalni kapaciteti općina i gradova ali i županija. 80% prihoda od poreza na nekretnine ide jedinicama lokalne samouprave na kojima se nekretnine nalaze, a 20% jedinici regionalne samouprave županiji.
Porezni obveznik je svaka domaća i strana pravna i fizička osoba, vlasnik nekretnine u RH. Naglasit ću domaća i strana pravna i fizička osoba. Naglašavam da su strani državljani vlasnici preko 600 tisuća nekretnina u RH i da uvođenjem jedinstvenog poreza na nekretnine prestajemo biti porezna oaza za strane državljane. Jedinicama lokalne samouprave daje se mogućnost određivanja visina poreza na nekretnine od 0,6 do 8 eura po metru kvadratnom i to ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi.
Ukoliko se ne dostave podaci za utvrđivanje poreza na nekretninu novčana kazna iznosi od 1.000 do 6.630 eura. Sinergijom poreznih reformi, strategijom stambene politike Ministarstva graditeljstva i državne imovine i dodatnim mjerama Vlade RH vjerujemo da će se sniziti i cijene nekretnina u RH i cijene najma za stanove za mlade ali i za sve naše građane u RH.
Povećanje zakonski propisanog raspona visine poreza na nekretnine dodatno se propisuje novim zakonom. Izmjenu odredbi oslobađanja prilikom plaćanja poreza na nekretnine što posebno skrećem pozornost kolegi Pavličeku, izmjenu pripad… pripadnosti poreza od poreza na nekretnine, izmjenu propisivanje obveze razmjene podataka o nekretnini i poreznom obvezniku između Porezne uprave i jedinice lokalne samouprave i drugih nadležnih poreznih tijela, povećanje visine novčanih kazni za prekršaje ukoliko se ne dostave podaci o utvrđivanju poreza na nekretnine što sam već i naglasio jer ako netko ima drugu nekretninu veličine 300 metara kvadratnih i maksimalan porez na nekretninu od 8 eura po metru kvadratnom to je 2.400 eura godišnje a moguća kazna je 6.630 eura što vjerujem da će biti dovoljan mamac da prijavljuju svi ali baš svi nekretnina koju imaju.
Bitne promjene u drugom čitanju iz Članka 5. kojim se mijenja i Članak 27. brisano je oslobađanje od plaćanje poreza na nekretnine u vlasništvu RH. Važno u Članku 5. kojim se mijenja Članak 27. stavak 1. dodaje se točka 9. kojom se predlaž… kojom je predloženo oslobađanje od plaćanja poreza na nekretninu za nekretnine koje domaćinu određenom prema propisu koje uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje. Dakle, neće plaćati porez na tu nekretninu. Zakon koji se tiče djelokruga rada Ministarstva turizma.
Dakle, Konačni prijedlog Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima, izmjene Zakona o doprinosima su slijedeće. Ukidanje oslobađanja od obveze doprinosa za osnovicu za mladu osobu dovest će do povećanja fiskalne održivosti zdravstvenog sustava zbog povećanja prihoda u proračunu RH, ali i u proračunu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje što će posljedicu imati bolju održivost sustava zdravstvenog osiguranja za sve korisnike zdravstvenog sustava. Ukidanje mjere za oslobađanje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, 16,5% bruto 2 plaća za mlade osobe do 30 godina starosti, naglašavam koji ne utječe na plaću zaposlenih mladih osoba, drastična promjena slike tržište rada, nikad manje nezaposlenih, nikad više zaposlenih 1.743.000 građana 2024. godine izdano je 144 tisuće radnih dozvola za strane radnike od čega je 57.274 strana radnika mlađa od 30 godina starosti koji stječu isto pravo na poreznu olakšicu, a time znatno smanjuju konkurentnost domaće radne snage starije od 30 godina, a sve na trošak svih nas poreznih obveznika u RH. Želim naglasiti da je samo u 2023. godini propušten prihod zdravstvenom sustavu RH iznosio 385 milijuna eura, a već u 2025. godini prihod zdravstvenog sustava ukidanjem mjere povećat će se za 83 milijuna eura. Postojeća stečena prava mladih prijavljenih na ovu mjeru, ostaju na snazi do isteka 5 godina. Naglašavam da ostaje na snazi oslobađanje od obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na plaću u trajanju do 12 mjeseci mladih hrvatskih građana do 30 godina starosti koji se prvi put zapošljavaju, ostaje na snazi i mjera umanjenja godišnjeg poreza na dohodak plaću mladima do 25 godina starosti 100% oslobođenja porezne obveze od 26 godina do 30 godina starosti, umanjuje se porez na dohodak 50% porezne obveze. Svim navedenim porezima, izmjena porezni prihodi koji su porezima prihodima koji su sastavni dio rekordnog proračuna za 2025. godinu porezni prihodi u 2025. godini rastu za 7,2%, procjenjuju se u iznosu od 18,5 milijardi eura. Prihod od poreza na dobit u 2025. godini planiran je u iznosu 2,8 milijardi eura, prihod od PDV-a procjenjuje se u iznosu od 12,5 milijardi eura, prihod od trošarina i posebnih poreza u iznosu od 2,9 milijardi eura. Svi ovi prihodi sastavni su dio rekordnog proračuna za 2025. godinu od 33 milijarde eura, predvidiv rast BDP-a u 2025. godini 3,2% i imamo nikada veći kreditni rejting A minus, izuzetno razvojan, socijalan i osjetljiv proračun republike osigurava veći standard građana RH i veće plaće i veće mirovine za čije se povećanje osiguralo dodatnih 800 milijuna eura. Čestitam predsjedniku Vlade RH …/Upadica Reiner: Hvala./… resornom ministru ovdje nazočnom …/Upadica Reiner: Hvala./… Marku Primorcu na svim ovim učincima Vlade …/Upadica Reiner: Hvala lijepa./… RH. Hvala vama.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada idemo na pojedinačne rasprave i prva će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Evo nakon svih ovih hvalospjeva i svega ostalog, ajdemo malo se vratiti u stvarnost i malo vidjeti kako to u stvarnosti je ili biva. Dakle to da se je odlučilo uvesti porez nisu nikakve novine. Dakle Hrvati nisu štedili godinama niti u dionicama. Stvari su se u posljednje vrijeme nešto promijenile, nije se štedilo ni u draguljima ni u zlatu. Štedilo se u nekretninama. Pokušaji uvođenja poreza na nekretnine ali da budemo ovdje potpuno jasni, mi to zovemo porez na nekretnine al ovo nije porez na nekretnine. Ovo je porez samo na dio nekretnina koji su namijenjeni za stanovanje. To nije porez na nekretnine i bilo je u nekoliko navrata. U kad je bilo prvo čitanje onda je ministar Primorac rekao da se on s tim bavio dugo godina što apsolutno kad se malo čitaju radovi je, ali ja si nekako utvaram da i ja o nešto o tome znam pa si onda i utvaram da mogu u pojedinačnoj raspravi nešto o tome raspravljati. Neusporedivo bi bilo bolje da smo se odlučili uvesti porez na imovinu. Ali što mi danas u našem sustavu već imamo. Dakle mi imamo komunalni doprinos koji se uplaćuje kad netko gradi svoju nekretninu, ovisno o volumenu nekretnine koji je, onda se plaća komunalni doprinos iz kog se financira ili izgradnja nove infrastrukture. Tamo gdje infrastrukturu imate dajete zapravo za budućnost. Ali mi imamo i komunalnu naknadu. Dakle komunalnu naknadu svatko od nas nek pogleda račune tko ima bilo kakav stambeni, poslovni ili bilo koji drugi prostor plaća komunalnu naknadu. Iz komunalne naknade jedinica lokalne samouprave se bave održavanjem javnih prostora, ne znam čišćenje snijega, javne rasvjete i svega ostalog. Ideja uvođenja poreza na nekretnine koji je bilo pred desetak i više godina se je baziralo na činjenici da onda neće biti komunalne naknade nego će umjesto komunalne naknade biti porez na nekretnine. Jednako tako u ministarstvu postoji ona jedna studija iz dvije tisuće i neke godine koju je radila Svjetska banka gdje je napravila analizu i usporedbu situacije u Hrvatskoj s nekakvim drugim situacijama. Sad se ide s jednim rješenjem koji je tako polovično rješenje. I vi ste i tome rekli da idete da nije ni najbolje ni najlošije i zasigurno će kroz život doživjeti određene promjene jer jednostavno morat će doživjeti promjene, a pri tom da ne bi bili naivni do kraja, mi smo se krenuli. Kad govorim mi tad mislim na našu državu, krenula se pripremati na činjenicu da će u jednom trenutku biti uvođenje poreza na nekretnine jer to ovo nije to, dakle ovo je samo na dio. I tad je napravljen i na snazi je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina. Taj zakon nam je na snazi od 2015. godine dakle ukupno 9 godina. Tamo su dana tri mogućnosti procjene nekretnina, jer nekretnina je i stan i poslovni prostor i neizgrađeno građevinsko zemljište i poljoprivredno zemljište i sve ostalo i tamo su date niz usporednih metoda koje su danas u funkciji. Vi imate ona povjerenstva koja su na razini županija, gradova i općina koji po tim kriterijima procjenjuju određene vrijednosti nekretnine, kriteriji su oni koje vi imate u vašoj poreznoj upravi. Tad je postojala i slijedeća ideja da se radi jedna aplikacija na razini porezne uprave koja bi aplikacija bila sa određenim podacima koja bi se onda punila. Ja sam između ostalog, nekako nastojim bit s obadvije noge na zemlji i tako ću biti, rekla ajde da vidimo kako će to biti u stvarnosti. Mi smo jučer imali ovdje u raspravi u drugom čitanju Zakon o, vezan uz katastar i geodetske poslove, dakle 15% Hrvatske, 15% Hrvatske ima sređen katastar i gruntovnicu, u prvom čitanju sam vas upozoravala na tu činjenicu. Nama se vlasništvo čita iz gruntovnice, a kakvo je stanje, oblik, veličina i parcele se čita iz katastra, mi imamo 15% tog sređe…, tog sređenog, dakle tu već imamo jedan dio problema koje imamo i koji će nam se otvorit, koji će se otvoriti i kroz niz drugih zakona.
Drugi dio problema imamo da ste se odlučili uvesti porez koji ide po kvadratom metru, a ne po vrijednosti. Vi i ja, nema nikog, ne mora se baviti ni prostornim planiranjem, ne mora biti ni stručnjak ekonomskih znanosti da je svjestan toga da Hrvatsku čine različiti dijelovi zemlje, da jedna nekretnina iste površine u različitim dijelovima zemlje različito vrijedi. Da ne kažem da u istoj ulici u Gradu, ja govorim o Gradu Zagrebu i nekako se uvijek referiram na Grad Zagreb iz jednostavnog razloga što mi je to najjednostavnije i najbliže, da u istoj ulici dvije kuće različito vrijede. Da ne kažem da u jednoj zgradi dva stana koja imaju površinu od 100 kvadrata imaju različitu vrijednost. Ja sam svjesna toga da se ne može utvrditi vrijednost na zadnju decimalu. Baš iz tog razloga je Vlada RH 2019.g. dakle 4.g. nakon donošenja zakona, donijela uredbu kojom su, kojim je definirano masovno procjenjivanje vrijednosti nekretnina imajući na umu sve ovo zajedno. Dakle nisam ja naivna i apsolutno je bilo za očekivati da će u jednom času nekretnine biti te koje će biti u sustavu oporezivanja, ali ajdemo vidjeti, dakle neke druge zemlje su prošle zaista jedan naporan i dugotrpan put kako su definirale neke stvari, pa su neke zemlje definirale određeni iznos koji imate, koji ne ide u sustavu poreza, definirali su dakle apsolutnu vrijednost, definirali su prvu nekretninu, definirali su različite stvari. Danas imate i nekakve socijalne komponente i svega ostalog. Ovo se meni čini da je onako jedan prvi korak i žao mi je što se u tom prvom koraku pod temom priuštivo stanovanje i priuštivi najam koji su samo misaona imenica i bit će jako puno vremena i posla proć dok dođemo do toga, se krenulo ovo sve zajedno. Ovo sve zajedno se krenulo iz nekih drugih razloga, ovo je prvi korak, a vidjet ćemo što će biti dalje, ali morat ćete doći do procjene vrijednosti nekretnina jer je to jedino, dakle ne možemo govoriti o tome da smo pravedni sve dok to sve zajedno, svemu tome zajedno ne bude tako. Dakle, da ne kažem da smo mi imali i različite pokušaje već prije i ja nekako i mislim da će biti i dalje, tu su imali i teme ustavni sudovi, dakle postoji vam i pokušaj koji je bio, a bio je definiran kroz komunalnu naknadu da oni koji imaju nekretninu, bilo je riječi o velikim turističkim zonama, a devastirani su i nisu je ni pre…, ni, ne privode namjeni, a kao takvi su teret za prostor, plaćaju najveću komunalnu naknadu odnosno najveću vrijednost. Pri tom moram reći da prvenstveno je bio primjer recimo Haludova koji se zna vlasnik, koji je ogroman potencijal, ogromna turistička zona devastirana, a on zapravo plaća i radi i radi teret u prostoru i teret za JLS, a on plaća komunalnu naknadu najmanje moguću, trebao ju je plaćat najveću.
Jednako tako je bilo već prije pokušaja, pa je, su bili različiti i ustavni sudovi i u Hrvatskoj su imali posla s tim, kad je riječ o neizgrađenom građevinskom zemljištu koji je jednako tako nekretnina. Po uzoru na neke susjedne države, a pri tom prvenstveno mislim Austriju, tamo imate porez koji se zove urbani ili prostorni ili položeni gdje vi plaćate porez na svoje neizgrađeno građevinsko zemljište kao da na njemu imate napravljenu nekretninu koja sukladno prostornom planu može biti. Dakle imate, ima strašno puno različitih modela, ima strašno puno svega što su neke države godinama radile. Ja ne mislim da imate čarobni štapić, ne mislim da tim čarobnim štapićem odjedanput trebate to sve zajedno riješiti, ali mi smo se doveli u jednu situaciju gdje imamo, što je bio, što je bio okidač? Bila su dva okidača, jedan za, za opće ovaj sustav, sad izmjene zakona koje imamo vezane su uz porezne zakone, vezan je uz zakon iz nadležnosti Ministarstva graditeljstva koji je jučer bio vezan uz korištenje zgrada, vezan je uz ugostiteljsku djelatnost koji je jučer bio, dakle mi smo se doveli u jednu situaciju gdje imamo s jedne strane prema određenim podacima 900 tisuća praznih stanova, a imamo problem izgradnje novih 230 tisuća stanova, cijene stanova su nam otišle u nebo, ta ideja priuštivog stanovanja to dobro zvuči, ali pitanje je što u naravi je, priuštivi najam dobro zvuči, pitanje je što u naravi je, a ono što za kraj u ovih 10 sekundi hoću reći, onaj problem koji će dodatno bit, će biti izdavanje rješenja, žalbe na rješenja, ko će to rješavati, u kojem roku, zatrpano svega toga zajedno, dakle ajmo se vratiti u stvari život i vidjeti probleme s kojima ćemo se susresti, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Lalovca.

Lalovac, Boris (SDP)

Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice, da, porez na nekretnine je puno širi, šira priča nego što je, nego samo što su stanovi jel ovdje se kroz ove današnje izmjene pokušavalo samo one stanove koji nisu u funkciji jel staviti u funkciju. E sad samo postavljam pitanje, zašto se to isto ne napravi sa poslovnim prostorima? Znači imate Zagreb, bilo koji grad jel katastrofa izgledaju, znači ti prostori zjape prazni em što loše, ružno izgledaju em u središtu grada imate objekte privatne jel koji u poslovni, koji su ozbiljnu ugrozu čine građanima. U mojem mjestu imate 30 godina objekte poslovne jel koji su ozbiljno nisu ni zaštićeni jel oni ne plaćaju ništa. I sad ako smo po tome govorili jer cilj zapravo poreza je stavljanje nečega u funkciju jel stvaranje dodane vrijednosti, stvaranje u društvu novog, novih mjesta i smanjivanje određenih cijena i ako se to postavlja sa stambenim da ti stanovi postanu priuštivi …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… postavlja se pitanje zašto su izuzeti poslovni prostori.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani ministar …
…/Upadica Anka Mrak Taritaš: Hvala lijepo poštovani…/…
… pardon poštovana zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Nisam vas čula ispričavam se.
Hvala lijepa poštovani kolega, dakle da ja sam namjerno u ovoj svoj raspravi govorila o tome i krenula sam tako da ovo nije porez na nekretnine. Ne trebamo dakle i pri tom samo trebamo gledati i vidjeti oko sebe.
Gradovi su prošli određene transformacije. To je prošao Grad Zagreb, ali prošli su i neki drugi gradovi EU. To vam je nastalo u trenutku kad su se na rubovima gradova počeli graditi trgovački centri i onda su trgovine se počele događati u trgovačkim centrima za što su napravljeni, ali oni su postali i mjesta okupljanja i u samom centru gradova su se poslovni prostori krenuli prazniti jer su bili preskupi ili nisu bili atraktivni ili su ljudi odlučili zapravo svoje nekakve potrebe rješavati negdje drugdje. I vi danas imate rugla u centru grada ali i opasno i opasno okupljanje i opasno sve, prema tome mislim da je to moglo vrlo jednostavno …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… u kontekstu ovih nekorištenih stambenih prostora…
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… biti i poslovni.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Golubić.

Golubić, Tomislav (SDP)

Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice spomenuli ste zakon 2015. godine je donesen Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i taj zakon je podrazumijevao upravo to kako ste rekli znači da se i procjeniteljska povjerenstva osnuju u općinama, gradovima županija. Međutim, znamo da u praksi neki gradovi to jesu odradili, neki nažalost nisu. Država gotovo siguran sam, na pamet govorim, međutim nisam siguran da država za svoje poslovanje dok kupuje i prodaje nekretnina isto tako ima procjeniteljska povjerenstva.
E sad isto spomenuli ste blokovske, cjenovne blokove koji su isto bili predviđeni. Zašto je nekome bilo u interesu da stopira taj zakon, provođenje tog zakona da danas 9 godina nakon donošenja tog zakona imamo sređenu situaciju i sve ono što je taj zakon predviđao onda bi vjerojatno ministru Primorcu bilo puno lakše složiti Zakon poreza na nekretnine gdje bi imao i vrijednost tih nekretnina. Međutim, netko to 9 godina štopa, stavlja u ladicu, stavlja pod tepih.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo.
Poštovani kolega, dakle ja bih rekla da je odgovor vrlo jednostavan. Mogli ste u nekoliko navrata i čuti i vi i ja i kad uđete vidjeti u predizborne programe vladajuće stranke uvijek se je jako vodilo računa da se ne spominje da će biti uveden porez na nekretnine. I uvijek kad se je pitalo, dakle ministar Primorac kad je postao ministar onda je, onda ga se pitalo vezano uz to i on je onda rekao da misli da to treba biti, no međutim očito je dobio odmah po prstima od premijera pa je odustalo od toga. I umjesto da se radi priprema, kvalitetna priprema u jednom trenutku budemo spremni za to sve zajedno to se, žmirilo se čvrsto na toj situaciji. Zato je svaki put spominjem i kažem mi zakonske preduvjete imamo, imamo zakon, imamo uredbu. Mogla se naručiti aplikacija, moglo se je pripremiti, moglo se je definirati, moglo se je napraviti nekakvih proba. Sve zajedno nije napravljeno i sad idemo brzo prek koljena.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Mrak Taritaš vi imate doista široko iskustvo vezano uz politike stanovanja. Jedno vrijeme ste bili i ministrica i sama vaša rasprava upućuje da ste proučili niz primjera i ustvari adresirali ovdje da različite države ova pitanja rješavaju na različite načine.
Ministar Primorac je zajedno sa svojim timom u širokoj javnoj raspravi ponudio rješenja za koja smatra da su optimalna za Hrvatsku i saslušao je prijedloge koji su dolazili sa terena, pa i ovdje saborskih zastupnika neovisno da li su vladajući ili oporba što govori da su i unijeli neke izmjene u drugo čitanje.
Ono što bih ja možda voljela sad od vas dobiti kao povratnu informaciju obzirom na dosta širok aspekt koji ste obuhvatili svojim izlaganjem što bi vi predložili da bude drugačije u ovom zakonu u odnosu na ono što je ministarstvo predložilo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo kolegice Petir, dakle minuta, probat ću u minuti odgovorit na ono što ste me pitali. Dakle, ja sam i kad sam govorila u ime kluba rekla da kad govorimo o formalnoj strani ovih zakona da su ipak napravljeni određeni iskoraci, ali i kad sam odgovarala kolegi odgovorit ću i vama. Dakle, prvo i osnovno bi trebalo zaista ako odlučimo se za nekretnine onda biti Zakon o porezu na nekretnine. Druga stvar nemamo onda više komunalnu naknadu koju sad imamo nego to je ovaj porez. I treća stvar da se porez razrezuje prema vrijednosti. Dakle, te, dakle da bude vrijednost, prema vrijednosti nekretnina koja je. To su te tri stvari koje bi trebalo napraviti. I ja bez obzira puno puta sam nešto rekla pa onda ko moja mama što zna danas reći jesam rekla, za jedno godinu dvije doći će se do toga. Sigurno, prema tome jer je to jedini put do kojeg se mora doći, a ovo ste, ovo je napravljeno nešto na brzinu i tog ste svjesni.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Puž Kukuljan.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)

Zahvaljujem.
Evo poštovana zastupnice Anka Mrak Taritaš spomenuli ste problematiku između usklađenosti katastra i gruntovnice odnosno neusklađenosti, pa postoji znači problem što zapravo ni mi koji živimo u Hrvatskoj nemamo ovaj usklađene te podatke između katastra i gruntovnice, a šta je onda sa stranim državljanima koji uopće nemaju nikakve podatke unutra, nema OIB-a, nema kontakta, nema ničega kako će doć do tih ljudi?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo. Ja sam o tom govorila i u prvom čitanju i u odgovoru na to zašto se to ne prihvaća otprilike na jednoj čak bih rekla jednoj cijeloj ovoj kartici je predlagatelj objašnjavao da je koje će to biti metode i kako će to biti moguće. Vrlo teško.
Dakle, nama je vlasništvo evidentirano u gruntovnici i neko ko ima uredno evidentirano vlasništvo je sve u redu, ali mi u naravi imamo brdo zgrada koje nemaju uporabne dozvole, koje kao takve nisu uopće evidentirane u gruntovnici, koje nemaju među vlasničke ugovore, kojim uopće dakle kupoprodajni ugovori se, ali se ti kupoprodajni ugovori nalaze u poreznoj upravi. Trebat će vremena, energije, truda da skupite te sve podatke na jedno mjesto.
Danas jedinice lokalne samouprave i one ubiru u stopostotnom iznosu porez na …/Upadica Reiner: Hvala./… kuće za odmor, nisu kuće za odmor …/Upadica Reiner: Hvala./… dakle veliki posao čeka.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada će govoriti poštovani zastupnik Marijan Pavliček. Izvolite. Nema ga gubi pravo na govor. Pa će onda govoriti poštovani zastupnik Marin Živković. Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Evo jučer smo raspravljali o životu u zajednici kako se živi u zgradama, kako turizam utječe na kvalitetu života, kakav turizam želimo i što treba poticati. Danas nastavljamo tu raspravu, a na prvom čitanju ovih zakona smo čuli nekoliko puta argument da je jedan od glavnih razloga zašto nam se porezni sustav tako žestoko oslanja na porez na potrošnju, koji je de facto najregresivniji oblik poreza taj jer i turisti imaju visoki udjel u domaćoj potrošnji.
Dakle, kao država smo se odlučili na model pomoću kojeg maksimalno uprihodimo od turista, ali zauzvrat stavljamo neopravdano visok iznos poreza na one najsiromašnije. To bi čak i bilo održivo kada bi se redistribucijskom politikom smanjivalo siromaštvo, međutim Vlada u osam godina nije uspjela smanjiti siromaštvo i nejednakost. Danas je naša obala potpuno financijski nedostupna gotovo svima koji imaju prosječna ili ispod prosječna primanja. Podatak je da 40% ljudi si uopće ne može priuštiti tjedan dana van mjesta svog prebivališta, s druge strane hotele smo oslobodili deset godina plaćanja poreza na dobit.
Postavlja se pitanje kada raspravljamo o ovom setu zakona, hoće li ove nove izmjene pridonijeti smanjivanju nejednakosti? Krenimo redom, porez na dohodak već sada ne plaća 53% građana, a smanjivanjem stope tog poreza utječemo na iznos plaća onih drugih 47% osoba koje u pravilu imaju iznadprosječna primanja. Kako se značajnije snižava viša porezna stopa te kako se diže prag za ulazak u tu višu poreznu stopu, najveći efekt će osjetiti upravo oni sa najvećim plaćama, što osoba ima veću plaću to će joj prihodi radi ove porezne reforme više narasti.
S druge strane, smanjivanjem prihoda lokalne samouprave i to mandatorno smanjivanje prihoda se smanjuje njihova moć da osiguraju priuštive javne usluge što smo nažalost već vidjeli u prošlom krugu reforme, gdje su gradove koje su spustili stope poreza na dohodak tj. nisu uzeli cijeli iznos prireza i umjesto da ti gradovi budu antiinflatorni element u pravilu su morali dizati cijene javnih usluga. To pak s druge strane ima najnegativnije posljedice upravo na one sa najnižim prihodima.
U Zagrebu za razliku od tog pristupa se išlo sa pristupom širenja socijalnih usluga, proširenje besplatnog javnog prijevoza na sve umirovljenike, gradnje vrtića, staračkih domova i stagnacija cijena tih usluga, a u isto vrijeme dizanje limita kako rast plaća ne bi uzrokovao skuplje usluge. Diže se iznos i opseg stipendija, diže se i plaće i materijalna prava radnika u gradskim ustanovama i gradskim firmama te one kontinuirano rastu.
Porez na nekretnine svakako pozdravljamo, to sam već i rekao i to bez neke fige u džepu. Vidimo taj porez važnim iz aspekta pravednosti i iz aspekta uvođenja reda. Pravedan je jer prvenstveno stavlja dodatan financijski teret na ponašanja koja se pokazuju da za društvo imaju negativne posljedice. Pravedan je jer i ovisno o tome koliko su posljedice negativne lokalna samouprava može odrediti iznos tog poraza.
Bilo po našem nekom mišljenju i pravedniji kada bi se puno veći iznosi u puno većem iznosu mogli oporezovati prazni stanovi jer je to sigurno ponašanje koje najsnažnije treba demotivirati, najsnažnije.
S druge strane uvođenje ovog poreza bi moglo pridonijeti uvođenju reda jer će postati jasnije koji stan se za što koristi, a vjerojatno će mnogi podstanari koji do sada nisu imali ugovor o najmu i prijavljeno prebivalište sada ipak biti prijavljeni i vjerojatno će ova vrsta poreza će ih vjerojatno motivirati da dobiju ugovor o najmu što je izuzetno bitno za sve podstanare. Podsjetit ću, podstanarstvo kao oblik stanovanja danas je izuzetno nezaštićeno i iako ni ugovor ne štiti značajno podstanare, sigurno su u tom statusu zaštićeniji ako imaju ugovor o najmu.
S treće strane, uvođenjem pojma domaćina u Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ja bi reko da se uvodi jedan terminološki nered. Zapravo je smiješno da jučer cijelo vrijeme argumentiralo da se taj pojam uvodi prvenstveno kako bi domaćini imali povoljniji porezni tretman, a da bi već u današnjem prijedlogu zakona taj pojam bio redefiniran. Zapravo je po meni potpuno redundantno da se uopće spominje taj pojam u ovom zakonu jer spominjanjem tog pojma se ničemu ne pridonosi, on je različit od onoga iz zakona na koji se poziva i moglo je bez problema je moglo jednostavno pisati da obveznici ovog poreza neće biti osoba koja iznajmljuje dio kuće u kojoj stanuje. Da je to tako pisalo, bilo bi i kraće i jednostavnije i svima više razumljivo. Na ovaj način se zapravo zbunjuje javnost i sam propis postaje manje provediv u tom smislu.
Mi gledamo uvođenje ovog poreza kao neku prvu fazi i nastavit ćemo se zalagati da on u budućnosti bude i progresivan i temeljen na vrijednosti i smatramo da će tek tada on u potpunosti bit pravedan, ali i da će tek tada imati stvarne redistributivne posljedice. Do tada on vjerojatno neće pridonijeti značajnom smanjenju siromaštva ili povećanju jednakosti, a vjerojatno za sada neće ni značajnije utjecati na priuštivo stanovanje.
Porez koji bi najviše utjecao na priuštivo stanovanje je porez na utvrđenje nekretnina, ali nažalost u ovom krugu poreznih izmjena se nije išlo u značajne, značajnije proširivanje kruga osoba koje plaćaju taj porez. Taj u porez je u svojoj suštini antišpekulativan, dakle izmjenom tog poreza se može najsnažnije demotivirati one koji traže rast vrijednosti kroz kupovinu nekretnina, a kao što to znate, kao što svi tu znate, upravo to stvara ogroman pritisak na potražnju i na rast vrijednosti kvadrata.
Dakle tom vrstom poreza bi demotivirali one koje štede u nekretninama, ali i one koji namjeravaju zaraditi na preprodaji nekretnina, što ima negativne posljedice. Kao što je već kolega Bakić rekao, stavili smo amandmane koje bi, koje bi pojačali upravo tu vrstu poreza. To smo napravili jer očito je trenutno takva situacija da čuvati nekretninu dvije godine i nije neki problem za špekulante. Ali kada bi se taj broj godina povećao, vjerujemo da bi pritisak špekulativnog kapitala itekako olabavio. To se, ja mislim čak pogotovo odnosi na pritisak stranog kapitala na naše tržište nekretnina. U konačnom prijedlogu zakona se iznos paušalnog poreza ipak stavljaju na niže početne razine, što će sigurno rezultirati time da će efekti ovih poreznih izmjena biti manji, ali s obzirom da se gornja granica ipak ne spušta, važno je da jedinice lokalne samouprave preuzmu odgovornost za redistribuciju na područjima na kojima upravljaju.
Unatoč tome, a i radi općeg rasta cijena, kao i radi rasta cijena noćenja, možemo i dalje reći da se ne radi o značajnijem poreznom opterećenju te da će u pravilu i dalje dugoročni najam biti više oporezovan od onog kratkoročnog. Možemo ovaj rast paušalnog poreza više nazvati korekcijom za inflaciju nego time da se izjednačava porezni tretman dugoročnog i kratkoročnog najma, što je zapravo u suprotnosti sa proklamiranim ciljevima.
Što nije dobro i što nikako ne podupiremo je to da se osobe koje su boravile u inozemstvu 2 godine oslobodi plaćanja poreza na dohodak u trenutku kada i dio umirovljenika plaća porez na dohodak, gdje ga plaćaju osobe koje će biti na novom minimalcu, mislimo da stvarno nije fer da se oslobađaju osobe koje mogu biti itekako dobrostojeće, mogu imati itekako dobre plaće, a konceptualno zvati ljude da se vraćaju, a da od njih ne očekujemo da pridonose ovome društvu je duboko problematičan pristup, a ta nepravda može i dovesti do toga, do novog vala iseljavanja, pogotovo onih ljudi koji su u najproduktivnijoj dobi.
Dakle za, da zaključim, ove porezne izmjene, iako imaju i dobrih elemenata i elemenata koje podržavamo, za sada u konačnici neće pridonijeti povećanju jednakosti, a neki elementi prijedloga, pogotovo oni u zakonu u porezu na dohodak mogu itekako povećati nejednakost.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Kujundžić ima repliku na vaše izlaganje.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući, poštovani kolega Živković.
Gledaju iz dimenzije Zagreba, ja bi se složio, međutim, ako pričamo o porezu na nekretnine iz dimenzije šarolikosti RH, onda mogu slobodno reći da je ovaj prijedlog zakona jedna genijalna stvar.
Genijalna je iz tog razloga što mi faktički imamo porez na nekretnine u čijem obrazloženju stoji da će taj porez na nekretnine zapravo povećati pristupačnost stanovanju, to je broj 1, br. 2 imamo tzv. porez na dohodak s kojim se opravdava povećanje prihoda na razini mjeseca i na kraju, ono što mogu reći jest, ovo nije ništa drugo nego porez na siromaštvo jer to je očito jedini resurs kojeg Hrvati imaju u izobilju i na kojeg ovaj zakon u najvećoj mjeri i udara i ono što predlažem je da jednostavno uštedimo vrijeme i proglasimo dan davanja plaće cijeloj državi jer očito idemo prema određenom …
.../Upadica: Kolega Živković će odgovoriti./... obliku feudalizma i onda barem da znamo …
.../Upadica: Može, iskoristili ste vrijeme./... tko nam je kmetovski gospodar. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Ne moramo slušati o feudalizmu preko vremena koje vam je dodijeljeno, pa izvolite, kolega Živković.

Živković, Marin (Možemo!)

Kolega Kujundžić, evo ne bih se u potpunosti složio s vama. Zapravo mislim da, da je, pogotovo problem mladih sve više nepriuštivost nekretnina i da mladi ne mogu danas kupiti nekretnine i da jedan od razloga toga jest što imamo sve veće okrupnjavanje nekretnina u manjem broju ljudi, sve veći, sve veću tu društvenu nejednakost i da moramo poreznim politikama utjecati na to da taj jedan resurs koji je ograničen bude široko dostupan. Ako imamo bogatiji sloj stanovništva koji ima puno imovine, puno nekretnina i koje mi ne oporezujemo, a s druge strane imamo mlade koji ne mogu izaći iz roditeljskog doma, koji se ne mogu osamostaliti i koji se ne mogu zasnovati obitelj, to znači da te dvije stvari jednostavno su negdje u sukobu.
Mi moramo taj ograničen fond nekretnina što imamo u Hrvatskoj nekako nekim politikama poticati preraspodjelu da mladi imaju pristup tome jer trenutno vidimo da žive mladi …
.../Upadica: Hvala./... u prenapučenim kućanstvima i to nije održivo.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada će govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Hvala g. potpredsjedniče HS-a, poštovani ministre sa suradnicom. Poštovane kolegice i kolege, malo smo izloženi ovom stampedu zakona jučer i danas, a nekakav inicijalni pristup i motiv koji nas je doveo u ovaj tsunami zakona je bio taj da želimo mladima u RH osigurati priuštivo stanovanje. Slušajući jučer i danas rasprave u HS, ali isto tako i rasprave predlagatelja na različitim odborima i uzevši u obzir činjenicu da mi pred HS dolazimo sa zakonima prije nego li je Vlada usvojila plan stambene politike, bojim se da u tome nećemo uspjeti jer idemo naprosto obrnuto, idemo naopako. Ako smo već na ovom paketu poreznih zakona onda moram priznat da bi kao socijaldemokratkinja zaista očekivala da ispravimo društvenu nepravdu i da ovaj paket poreznih zakona dovede do veće, do veće pravednosti. Zašto? Zato što Hrvatska je u odnosu na neke druge europske zemlje u nezavidnoj poziciji. Mi smo druga zemlja po inflaciji, po visini inflacije kada uzmemo u obzir ostale članice EU, a s druge strane po iznosu i visini plaća smo pri samom dnu, od nas su gore samo, gore samo 6 država od nas, pa se zapravo pitam hoćemo li ovim paketom poreznih zakona dovesti do drugačije distribucije i raspodjele, ja ću to tako reći, državnog, društvenog bogatstva kroz poreznu reformu. Ono što mi se prvo ne sviđa što se odstupilo od odnosno ne znam je li vam to ikad i bio, bila intencija jer vi ste u kampanji govorili da nećete uvoditi porez na nekretnine, dok smo s druge strane mi zagovarali progresivno oporezivanje nekretnina. Mi vidimo da to u vašem prijedlogu zakona naprosto toga nema. Vi ste ustrajali u namjeri da oporezujete nekretninu ovisno o njenoj veličini, pa, a onda će bit tako oporezovana i ovisno o dijelu Hrvatske u kojem se nalazi jer se spušta ta, ti lokalni porezi, nazovi to tako, gradovi imaju sami mogućnost utvrđivati u ovim razmjerima koje je donijela država. Mi zapravo smatramo da to nije pošteno jer smo trebali nekretnine oporezovati prema vrijednosti i naš stav je bio malo drugačiji, da se ne oporezuje prva nekretnina, da se ne oporezuje druga nekretnina koja služi za nekakav, nekakav odmor i nije nikakav luksuz, ali da zato progresivno odnosno puno snažnije oporezujemo bogatstvo, toga u ovom zakonu nema, mi imao drugačije različite vizije.
Kada govorimo o oporezivanju dohotka ponovno će s 1. siječnjem 2025.g. profitirati oni građani RH koji imaju veće plaće, a manje će od ove porezne reforme profitirati odnosno skoro pa ništa neće profitirati građani koji imaju, koji imaju niže plaće. Okej, povećali smo ovaj, povećali smo ovaj osobni, osobni odbitak, al kad uzmemo u obzir umirovljenike povećanje osobnog odbitka odnosno odbitka za umirovljenike je tu negdje s onim povećanjem usklađenjem mirovina koje su mirovine doživjele početkom ljeta, znači umirovljenici od ovoga, jedino će oni umirovljenici odnosno umirovljenici koji su imali povećane mirovine će ih ovo nekako držati na toj razini jer ovo povećanje odbitka na neki način je usklađeno s povećanjem nešto malo više od 7% mirovina početkom, početkom ljeta.
Ovdje sam već u replici rekla da ovo uvećanje osnovnog osobnog odbitka, pa i onih pojedinačnih djeca, uzdržavani članova obitelji itd., itd., smatramo da ako o tome razmišljamo kako vaš koalicijski partner to tvrdi kao o nekakvom demografskom pitanju onda se tome trebalo pristupiti dosta ozbiljnije nego u ovom prijedlogu kako to, kako to vidimo.
Već sam vam rekla u replici, ali to ponavljam i u HS i išli smo s tim prijedlogom da predlažemo da kao i druge razvijene zemlje uvedemo univerzalni dječji doplatak kojeg bi dobivali svi roditelji bez obzira na prihode, neki će reć da to nije socijaldemokratski, da to nije pravedno, ali ako smatramo da je to pravo djeteta, a ne nekakva socijalna kategorija onda zaista smatramo da bi svako dijete odnosno svaki roditelj imao pravo odnosno svako dijete pravo na univerzalan dječji doplatak. Na ovaj način kako smo ostavili oni koji imaju veće bruto plaće dobivaju veće olakšice dok oni koji imaju minimalne plaće bez obzira koliko uzdržavanih članova imaju neće to osjetit na plaći jer je sam bruto mali, pa sad ovisno i koliko djece je, ima li prijavljeno na sebe ili ne, ako imate minimalac isto vam je. To ste rekli, drago mi je da radite na tome, ali meni bi bilo još draže da ste i u ovom paketu zakona već došli, došli s tim.
Ne znam iskreno što bih mislila sa umanjenjem poreza na dohodak za povratnike, koliko je to pošteno i pravedno prema onim građanima RH koji su u RH odlučili ostati, od nje nisu odustali i još uvijek možda donose odluku, a 50% mladih ljudi razmišlja o odlasku iz Hrvatske, koliko ćemo motivirajuće djelovati na njih sa ovom, ovom odlukom koja možda nije toliko, toliko pravedna da se više vrednuje nečiji povratak nego nečiji ostanak. Znači mi trebamo učinit sve da zadržimo ljude u Hrvatskoj, a ne da ih onda pokušamo namamiti da se vrate nazad, moramo ih tu zadržat, nisam sigurna da ćemo na ovaj način uspjet zadržati mlade i da šaljemo pravu, pravu poruku. Okej, mladima ste ukinuli ovu poreznu olakšicu odnosno poslodavcima za oslobođenje od plaćanja zdravstvenog doprinosa, rekli ste imamo ovu drugu, ali nisam sigurna da će poslodavci baš reagirati onako kako vi očekujete da će reagirati samo zbog činjenice što u ovom trenutku imamo veću ponudu radnih mjesta nego li je to, nego li je to potražnja.
Kada govorimo o prijedlogu raspona paušalnog poreza na dohodak tako da su predložene niže donje granice, tu ste uvažili ono što se govorilo u saborskoj, saborskoj raspravi. Međutim ono što niste, niste na neki način ovaj prihvatili čak ni prijedlog svojih zastupnika i prijedlog da visinu tog poreza određuju jedinice lokalne samouprave, a ne centralna država. I sad tu imamo ako sam ja to dobro iščitala imamo dva vida gdje idete u potpunu decentralizaciju kod ovih poreza, kod ovoga baš i ne.
Mi se protivimo tome da radite raspodjelu ubiranja poreza na nekretnine na način da 80% ostaje jedinicama lokalne samouprave, a 20% županija, tko smo već ovdje rekli. Uputili smo u ime kluba amandman, to je u suprotnosti s Ustavom i to je u suprotnosti sa Zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave. Tamo vrlo jasno piše koji su to dijeljeni porezi odnosno prihodi, kad govorimo o porezu na dohodak, a vrlo jasno je navedeno i da porez ovaj porez na nekretnine dosadašnji porez na kuće na odmor to ne bi trebao biti.
Kada govorimo o definiciji domaćina, tu je sad nastala nova konfuzija. Jučer je ministar turizma odnosno zakon, nije on dao definiciju u zakonu tako piše, vi ste sad dali potpuno neku drugu definiciju. Ja ću samo reći da ono što je ministar turizma jučer predložio kroz zakon je naprosto suludo i dovest će do priličnog kaosa na samom terenu. Ja ću vam dat samo jedan primjer, ako je domaćin osoba koja iznajmljuje nekretninu u kojoj živi na području te županije, vi imate recimo Ličko pardon imate Pag primjerice koji je podijeljen na dvije županije, znači netko iz Kolana koji pripada Zadarskoj županiji zajedno s Pagom može imati u Novalji primjerice koja je udaljena deset minuta od Kolana može imati nekakvu nekretninu koja iznajmljuje, on će biti tretiran kao rentijer. A ako ima recimo u Pakoštanima ili u Svetom Filipu i Jakovu koji je udaljen primjerice ne znam 70 km od Kolana, a dio je iste županije on će tu biti tretiran kao domaćin.
Isto se odnosi i na neke otoke primjerice koji su u sastavu Zadarske županije i Molat koji su udaljeniji fizički u onom smislu domaćinstva od nekih područja koje nekako blisko žive. Ovo je samo jedan primjer, ovdje su kolege i kolegice naveli i druge primjere koji bi mogli dovesti do kaosa, ali i do nepravde u samoj primjeni zakona.
Evo ovo je ukratko ono što sam imala potrebu istaknuti. Voljela bih da je ovaj zakon nekako pravedniji i da njime pokušamo zaista utjecati na redistribuciju društvenih dobara i sve one dobiti i preraspodjelu društvenog bogatstva, međutim to je kroz ovaj paket poreznih zakona izostalo. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo više replika, prav je poštovanog zastupnika i potpredsjednika Grbina.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Ministre, kolegice. Uvelike se slažem sa onime što ste govorili iako ovaj paket zakona ima određenih pomaka u odnosu na ono što smo imali pred sobom u prvo čitanje kao što je primjerice činjenica da će država biti također obveznik ovog poreza, ima i brojne probleme. Ja ću se koncentrirati na dio koji se odnosi na stanove i dostupnost stanovanja.
Ovo i dalje ostaje porez na stanove i ovo nije porez na nekretnine, nisu obuhvaćeni poslovni prostori, nije obuhvaćeno građevinsko zemljište idemo samo na stanove. I da ispravno ste primijetili da nema stambene politike, dvije godine se već stambena politika najavljuje nikako da ugleda svjetlo dana u nekom konkretnom obliku. I zato nikakve porezne izmjene neće dovesti do toga da se cijene stanova unormale dok država ne odluči sama krenuti graditi stanove, sve drugo nema veze s vezom. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica i potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)

Slažem se s vama kolega Grbin. Neki prijedlozi u prvom čitanju su usvojeni neki nažalost ovo što ste rekli nisu i ne odgovaraju naprosto nazivu. Ako govorimo o porezu na nekretnine onda ne možemo ovo što ste vi rekli suziti poreznu politiku samo na stanove zanemarujući poslovne prostore, zanemarujući zemljišta. I ovo ste potpuno u pravu, znači nevjerojatno je zapravo da je cilj ovog paketa i Zakona o ugostiteljstvu i upravljanje stambenim zgradama i ovaj paket porezni zakona, osim možda Zakona o PDV-u, paket bi trebao zapravo doprinijeti priuštivosti stanovanja ili većoj priuštivosti stanovanja u Hrvatskoj, a mi stambenu politiku još vidjeli nismo. To je kako nekakav Jeti svi o njoj pričaju nitko ju vidio, je nekakve natuknice al nikakav službeni dokument koji nažalost nikada neće ni doći u HS jer će izbjeći ova Vlada donositi strategiju stambene politike nego će donijeti plan stambene politike kako on … ne treba biti usvojen u saboru nego će biti usvojen …/Upadica Reiner: Hvala./… samo na Vladi.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Golubić.

Golubić, Tomislav (SDP)

Zahvaljujem. Poštovana kolegice Glasovac upozorili ste evo i sada na to da se zakoni donose prije nego je plan stambene politike donesen, međutim volio bi dodatno naglasiti da ne samo da hrvatski plan stambene politike nije donesen, problem priuštivosti stanovanja probleme je EU. EU je to prepoznala i od ministra Bačića smo saznali u više navrata je to spomenuo da EU imenovala povjerenika upravo za to priuštivo stanovanje di sad se može očekivati od EU da kroz programe tog povjerenika se budu pustili van nekakve mjere koje će omogućiti državama članicama EU da kroz te mjere pomognu sebi, svojim stambenim politikama da se to nešto ispuni. I sad ako se to bude desilo u proljeće možemo očekivati da ćemo opet morati mijenjati zakone jer neće biti usklađene sa politikama EU. A u tome da li će naši zakoni biti usklađeni sa planom stambene politike RH možemo se samo nadati.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)

Točno, EU, Europska komisija se probudila i čak su i neke europske institucije Hrvatsku budile i upozoravale na galopirajući porast cijene stambenog prostora ili potencijalnog stambenog prostora i sužavanje pristupačnosti stambenog prostora za prije svega mlade obitelji. Al da, mi sad mi nemamo u ovih devet godina vlade Andreja Plenkovića ništa, jedino što smo imali je sufinanciranje kamata na stambene kredite koje sigurno brat bratu u barem jednoj trećini utjecalo na porast cijena nekretnina i imali smo drugu mjeru, a to je ukidanje onog oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve stambene jedinice. Međutim, ovih 9 godina mi nemamo ništa, imamo sad paket zakona bez stambenog plana ili stambene politike, što god i u tom planu, čije naznake samo imamo nema govora o tome da će se osnovati nekakav javni fond, da će država gradit stanove kako bi mogla konkurirati …
.../Upadica: Hvala./... na tržištu i samim time prirodno rušit cijenu nekretnina.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)

Hvala lijepa poštovana kolegice Glasovac. Ja razumijem Vladu da pokušava određenim stimulacijama vratit ljude, je li, međutim, bilo bi dobro da vide zapravo zašto su ti ljudi otišli, nije samo primanja, nisu samo primanja, vjerojatno je tu, brojni drugi su, brojni drugi su razlozi, ali brojim se da ovi sada kada se vrate, je li i nadamo se da će i vratiti, da će oni tek sada, ovi koji su ostali naići na nepravdu jer liječnik npr. u dubrovačkoj bolnici, ja poznajem jednu liječnicu, otišla je u Goteborg, otišla u Švedsku, prije 3, 4 godine, ona će se sad vratit u Dubrovnik, je li i ona će u 4, 5 godina imati 60 tisuća eura povrata, je li, za razliku od kolege koji je ostao u Dubrovniku, je li, koji je ostao, koji liječi, koji se također, bori, radi prekovremeno, itd., postavljamo pitanje da li jednim mjerama ćemo otvoriti nekakve druge nepravde, pogotovo za one ljude koji su ostali i zapravo kroz sve ovu i krizu ostali u Hrvatskoj i nisu htjeli otići iz Hrvatske. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)

Kolega Lalovac .../Govornik nije uključen./... imigracijsku politiku, znači mi smo svjesni činjenica da nama nedostaje radne snage i svjesni smo činjenice, ali mi već 6 godina, čini mi se, nemamo nikakvu imigracijsku politiku kojom ćemo na neki način targetirati ono što je našem društvu potrebno. Ne samo liječnici, imate tu problem i u sustavu socijalne skrbi, građevina, ugostiteljstvo, to je već vidno, to, o tome ne treba govoriti. Ali ovo ste dobro rekli. Kad govorimo o liječnicima, provedeno je jedno sociološko istraživanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koje je reklo da je ključni razlog za odlazak liječnika iz RH nisu materijalni uvjeti nego loša organizacija posla, loša koordinacija i loši uvjeti rada. Pa mi imamo u bolničkom sustavu 3 milijuna prekovremenih sati.
Naši, naše cijene, HZZO ima dominaciju, naše, cijene liječničkih usluga su naprosto nerealne, nemaju materijala s kojima trebaju radit, znači to su problemi zašto ljudi odlaze.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)

Poštovana kolegice Glasovac, idemo progovoriti o nečemu o čemu se malo govori, a zapravo sve se zna. To je kratkoročno iznajmljivanje na crno, radi se naravno o našim građanima koji to rade godinama, ali radi se i o stranim državljanima koji su ovdje kupili nekretnine, koji ih iznajmljuju cijelo ljeto govoreći da su njima njihova rodbina, prijatelji, znanci i nikome ništa.
Onda imamo dugoročno iznajmljivanje na crno, nemojmo se lagati, najveći broj naših podstanara zapravo nema ugovore o najmu. Smatrate li vi da će ova, ovi porezni zakoni na bilo koji način utjecati na takve poremećaje, odnosno problemu u našem društvu?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)

Strance ovaj zakon ne prepoznaje i ilegalni najam, ne ovaj nego ni oni o kojima smo jučer razgovarali, znači on ih ne prepoznaje i šta ste ono drugo pitali?
.../Upadica se ne čuje./... Da, to sam vam odgovorila, ali naprosto, znači nećemo riješiti taj problem, mi smo naprosto odlučili rješavati problem kratkoročnog najma na način da ćemo suvlasnike zgrada, na njih ćemo prebaciti odgovornost da se oni, neću reć svađaju, ali da jedni od drugih traže suglasnost kako bi se nešto moglo staviti u kratkoročni najam, dok s druge strane, te zgrade koje su izgrađene od ljudi koji su stranci, oni će vrlo jednostavno jedni drugima dati suglasnosti i nastavit se baviti svojom djelatnošću.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam potpredsjedniče, poštovana kolegice Glasovac.
Mislim da ste malo previše kritički se osvrnuli na ovaj zakon u disbalansu s onim što su predstavnici vašeg kluba govorili, koji su čak našli i više pozitivnih stavki ove porezne reforme, a posebno ste negativno reagirali na odredbu da povratnici u Hrvatsku 5 godina neće morati plaćati porez na dohodak. To se ne odnosi samo na one koji su više od 2 godine izvan RH već i na potomke naših iseljenika. Tu ste takve paralele povukli, ja ih ne želim ponavljati jer vjerujem da vam nije bila namjera ustvari izazvati neke negativne konotacije u odnosu na one koji su ostali i one koji su otišli, ali zar ne mislite da u situaciji kad Hrvatska ima nedostatak radne snage, ovo jest jedna od dobrih mjera kako vratiti one koji su otišli, kako privući naše iseljenike i na taj način dobiti ljude sličnih vrijednosti koji razumiju ovo podneblje i omogućiti da imamo dovoljno…
.../Upadica: Hvala./... radne snage u profesijama u kojima nam nedostaje.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)

Gđo Petir, ja mislim da se u Hrvatsku, svi koji žele ovdje živjeti i ovom društvu doprinijeti, dobrodošli. Ne bih tu propisivali niti vjerske niti boju očiju, boje kože, znači svi su dobrodošli i za sve trebaju vrijediti isti zakoni. Ne želim tu dijeliti ljude na vaše i naše, na povratnike i na one koji su ostali. Ja samo kažem da mi moramo uložiti veći napor da zadržimo ljude koji su ovdje u Hrvatskoj i koji razmišljaju o odlasku, a da smo to radili prije, onda ne bi toliki broj ljudi, više od 350 tisuća u prethodnih 6 godina napustio Hrvatsku. Da smo im dali neku perspektivu u ovom društvu.
Znači mi se moramo boriti prije svega, da zadržimo naše ljude, 50, kažem vam, istraživanja govore da 50% mladih ljudi razmišlja o odlasku iz Hrvatske i njima se mi prije svega moramo brinuti, možemo se truditi da se vrate ljudi koji su otišli, ali bojim se da ovo neće bit ta mjera, kao ni onih 200 tisuća kuna koje …
.../Upadica: Hvala./... smo im nudili za povratak pa ih je jako malo to iskoristilo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Petir digla je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Petir, Marijana (Nezavisni)

Poštovani potpredsjedniče, povrijeđen je čl. 238 jer se selektivno pristupa temi i obmanjuje se javnost. Govori se samo o jednom dijelu, naravno da će uvijek biti ljudi na slobodnom tržištu koji će odlaziti i koji će se vraćati pa bi bilo dobro i reći da se vratilo 17 tisuća ljudi iz Irske, da se vratilo više iz Njemačke nego što je u Njemačku otišlo i da postoje pozitivni trendovi zbog toga što je Vlada radila na povećanju i plaća i mirovina i životnog standarda koji ipak uljevaju ljudima povjerenje da je bolje vratiti se u …/Upadica Reiner: Hvala./… u Hrvatsku nego iz Hrvatske otići.

Reiner, Željko (HDZ)

Ovaj obmanjivanje javnosti nije u poslovniku pa to nije bila povreda moram vam dati opomenu.
Idemo na završna izlaganja i prva će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit poštovana zastupnica Ivana Mujkić. Izvolite.

Mujkić, Ivana (DP)

Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Uvažene kolegice i kolege.
Evo raspravljamo o paketu zakona koji su zaista bili u fokusu javnosti i mislim da je vrlo dobro i vrlo važno da raspravljamo, ali isto tako da kada raspravljamo baratamo činjenicama kako ne bismo dodatno zbunjivali niti zaplašivali javnost.
Dakle, kada govorimo o porezu na nekretnine treba jasno istaknuti da se radi o transformaciji poreza na kuće za odmor koji je postojao već dugi niz godina i da se ne radi o nekakvom dodatnom nametu ili haraču kako ga se naziva ovdje u Saboru, dakle radi se praktički o porezu koji je postojao.
Isto tako vrlo jasno još jednom treba ponoviti da obveznici plaćanja poreza na nekretnine nisu fizičke osobe koje su vlasnici nekretnina u kojoj žive ili u kojoj žive fizičke osobe koje su povezane s njima. Dakle, ponekad se iz ovih rasprava može steći dojam da se pokušava zaplašiti javnost zapravo da će sada svi ljudi u Hrvatskoj plaćati porez na nekretnine što jednostavno nije točno. Dakle, svi oni koji žive u tim nekretninama ili koji daju u dugoročni najam nisu obveznici.
Ministar je danas govorio o tome da će cijela procedura ići vrlo jednostavno s obzirom da se barata bazom podataka iz koje će onda biti jasno vidljivo tko su prema obveznicima zapravo komunalne naknade, tko su potencijalni obveznici plaćanja poreza na nekretnine.
Ono što sam ja u prvom čitanju isto tako napominjala i skretala pozornost jest upravo ovaj izuzetak koji nam ovaj zakon pruža mogućnost da se određeni obveznici oslobode plaćanja poreza na nekretnine uslijed nekakvih uslijed nekakvog socijalnog statusa ili ukoliko se radi o nekretnini koja nije useljiva. Ono što sam napominjala i upozoravala je da bi moglo doći do dodatnog opterećenja jedinica lokalne samouprave o čemu treba voditi računa s obzirom da se radi o poprilično velikom opsegu posla i mislim da će tu trebati dodatno provesti i nekakve edukacije na koji način će se jedinice lokalne samouprave nositi sa još jednim dodatnim poslom koji će morati odrađivati.
Isto tako pozdravljamo izmjene koje su se dogodile između dva čitanja, dakle određeni dio prijedloga kao što je već i rečeno što od strane vladajućih, što od strane oporbe je ipak usvojen što znači da je zaista bila dobra namjera da se ovaj zakon donese u svom najboljem mogućem obliku.
Pozdravljamo isto tako izmjenu koja se dogodila u odnosu na raspodjelu prihoda od poreza na nekretnine gdje 80% tog prihoda ide jedinicama lokalne samouprave dok 20% ide županijama dok smo u prvom čitanju imali prijedlog da će tih 20% ići u državni proračun.
Isto tako pozdravljamo i izmjenu koja se tiče paušala u turizmu, dakle smanjenje donje granice u odnosu na indeks turističke razvijenosti gdje za prvu skupinu je taj donji iznos spušten na 100 eura dakle od 100 do 300 i drugi od 70 do 200.
Evo maloprije smo imali priliku čuti i raspravu vezano za oslobođenje poreza na dohodak povratnicima iz inozemstva dakle onima koji su boravili dvije godine u razdoblju od pet godina negdje u inozemstvu. Mi pozdravljamo ovu odredbu jer svakako smatramo da nitko tko je otišao iz Hrvatske nije otišao zato što Hrvatsku nije volio nego zato što su jednostavno okolnosti u nekim prijašnjim vremenima kada se Hrvatska borila sa nedostatkom radnih mjesta, što sada nije situacija, ti ljudi su odlazili trbuhom za kruhom. Te ljude trebamo pokušati vratiti i upravo ovakvim mjerama gdje ćemo se gdje ćemo pokazati da nam je stalo da se oni vrate u Hrvatsku stvaramo priliku za ljude da se vrate ponovo i krenu iz početka ovdje u Hrvatskoj.
Ono što posebno pozdravljam i što posebno želim napomenuti, a to je povećanje praga za ulazak u PDV sa 40 na 60 tisuća eura. Znamo da je prvo bio prijedlog da se taj prag povećava na 50%, mogu reći da evo u ime Domovinskog pokreta da je to bila tema o kojoj smo razgovarali i da je taj naš prijedlog usvojen i uvažen što me posebno veseli jer smatram da cilj zaista jest dobar, a to je dodatno rasteretiti gospodarstvo, smanjiti inflacijske pritiske i podići konkurentnost malih poduzetnika.
Mislim da su ovo dobri koraci stoga evo još jednom u ime Domovinskog pokreta mi ćemo ove prijedloge podržati. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika HDZ-a završno će govoriti poštovani zastupnik Miro Totgergeli. Izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)

Hvala poštovani potpredsjedniče HS-a.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre sa suradnicima i poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Dakle, pred nama je paket zakona, prvi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ono što je najvažnije da je propisuj se oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada na razdoblje od pet godina za hrvatske državljane koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine pa onda može i cijeli svoj život to je za naše iseljenike.
Isto tako povećava se osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, povećava se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50 tisuća 400 na 60 tisuća eura, propisuje se rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranje kampova prema indeksu turističke razvijenosti koji se određuje prema propisima o turizmu i to rasponi za prvu kategoriju indeksa turističke razvijenosti od 100 do 300 eura, za drugu 70 do 200 eura, za treću od 30 do 150 i za četvrtu od 20 do 100 eura. Isto tako propisati da se pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa nekretnina određuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi budući da se pri pružanju usluge najma koriste resursi jedinice lokalne samouprave u kojoj se nekretnina i nalazi. To je najosnovnije što se tiče tog zakona.
Konačni prijedlog Zakona o lokalnim porezima, ključno je da porez na kuće za odmor prebacujemo u porez na nekretnine i da povećavamo .../Govornik se ne razumije./... visine poreza na nekretnine i to ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi u rasponu od 0,6 do 8 eura, a ono što je bitno između dva čitanja promijenjeno da se uvodi oslobođenje od plaćanja, odnosno da se briše oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnina za nekretnine u vlasništvu RH. Dodana je točka kojom je predloženo oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine za nekretnine koje su domaćinu za nekretnine koje domaćinu određenom prema propisu kojim se uređuje .../Govornik se ne razumije./... djelatnost služe za stalno stanovanje.
I ono što je još bitno da taj omjer 20-80-80 ide općinama ili gradovima, a 20% ne ide državi, nego ide županiji, što za Grad Zagreb znači da onda njima ide 100% tog poreza.
Konačni prijedlog Zakona o doprinosima, tu se ukida oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mlade osobe, ali sve one koji već koriste tu mjeru, ona ostaje do maksimalnog isteka od 5 godina i drugo, dodatno se uređuje pojam osobe koja se prvi put zapošljava na način da za osiguranika po osnovi radnog odnosa i ugovora o radu mora biti sklopljen na neodređeno vrijeme i onda se oslobođenje može koristiti do jedne godine.
Kod zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, najvažnija odredba je povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a s 40 tisuća eura na 60 tisuća eura, a prvotno je bilo predloženo 50 tisuća eura.
Imamo još 2 zakona. To je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona gdje se ustvari radi o, između prvog i drugog čitanja o manjim izmjenama i nomotehničkim doradama, kao i u Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi.
Mi u Klubu HDZ-a držimo da ovim poreznim izmjenama uvodimo pravedniji porezni sustav jer ustvari prebacujemo porezno opterećenje s poreza na rad na oporezivanje imovine i ono što smatramo isto važnim, a to je da će ova porezna reforma pridonijeti stavljanju stambenih jedinica koje su izvorno građene za stanovanje, a sad su prazne ili se ne koriste za stanovanje u funkciju stanovanja.
Dakle, iz tih svih razloga koje sam naveo, Klub HDZ-a podržat će svih 6 predloženih zakona u ovoj poreznoj reformi, kao što je ovdje i izneseno. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Sad će završno u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

E, zahvaljujem. Nisam se mislila javit za završno, ali mene evo, nekako uvijek kolegica Mujkić izazove da kažem par riječi. Dakle kaže ona nama ovdje za govornicom da bi, da ove izmjene poreznih zakona potiču i trebale bi poticati naše ljude da se vrate, je li u Hrvatsku i da bi trebalo nama svima biti stalo da se naši ljudi vrate u Hrvatsku.
E pa draga kolegice, da je vama stalo da se ljudi vrate u Hrvatsku, ne bi stvarali koaliciju sa organizacijom pravomoćno osuđenom za korupciju jer istraživanja pokazuju da razlog zašto naši ljudi napuštaju Hrvatsku nije zbog toga što su veliki porezi na dohodak, veliki cijene vrtića čak ili ne znam koje već demografske mjere predlažete ili porezne reforme već odlaze zato što su nejednake prilike u Hrvatskoj, što je korupcija i kriminal vlada ovdje, što 30 godina već imamo na čelu države, evo, organizaciju koja je bila i pravomoćno osuđena za korupciju.
Zato ljudi odlaze i od vas se i očekivalo da sa takvom organizacijom ne koalirate i ne stvarate vladu. I evo da ste to napravili, možda bi se ljudi počeli vraćati. Dakle nema toga poreza, nema te cijene vrtića, besplatnoga vrtića koji će naše ljude vratiti van. Naši ljudi odlaze u Francusku u kojoj vrtić košta 1200 eura. 1200 eura, u Splitu košta 80 eura, 80 eura vrtić košta mjesečno. Dakle dragi, eto, u vas je besplatno, u vas je besplatno pa evo, koliko se ljudi vratilo od milijun koliko je otišlo? 17 tisuća se vratilo, evo slavimo, velika zvona, vratilo se 17 tisuća ljudi.
Dakle da se vratim na temu i na ovog našeg ministra isto koji kaže nije tema povećan broj općina, nefunkcionalnih općina, ovdje se vaš kolega jedan uzbunio hoću li ja određivati koje će se općine ukidati ili ne, neću ja, nego evo, Ekonomski institut vam nudi koje su općine nepotrebne, nepotrebne zato šta porezni prihodi koji se tamo prikupljaju služe samo za plaće načelnika, administracije i ničega drugoga. Nema vrtića, vatrogasne zajednice, nema škole, nema ničega, nikakve javne funkcije, znanstveno dokazano, nikakve javne funkcije koju pružaju. Možda janjetinu i vatromet, k'o župan Boban u svom poduzetničkom inkubatoru.
Dakle, milijun ljudi otišlo, 400 tisuća u posljednjih 10 godina, 17 tisuća se vratilo. Evo, čestitam svima koji slave.
Dakle prije uvođenja novih poreza pozivam ponovo i uvijek ću pozivati da se provede temeljita reforma javne uprave, lokalne samouprave, evo klima gospodin glavom jer bez toga dakle svaki novi porez koji se unosi, bez obzira tko ga prikupljao, doživljava se kao dodatni teret za građane i poduzetnike i ono kao što sam rekla, ovo izgleda kao da se oni koji su najbolji hajmo ih malo opteretiti i nagraditi one koji su najgori. Dakle, najproduktivnije sektore u društvu kažnjavati da bi se subvencionirali neproduktivni.
Na kraju zaključak o ovoj skupini poreznih zakona je li kao što sam rekla nije ovaj skup zakona, odnosno tzv. Porezna reforma. Na žalost nije odgovor na izazove kojima se suočavamo. Predlaže se povećanje poreza bez ovih stvarnih reformi koje zagovaramo cijelo vrijeme, dakle reforma lokalne samouprave, ukidanje suvišnih općina i gradova mora biti prvi korak, pokazati da država se ne ponaša kao pijani milijarder. Uvesti pravedni porez na nekretnine.
Država evo pozdravljamo to da barem se korigiralo to da država se nije izuzela je li od tog oporezivanja uz nadu da će to oporezivanje dovesti do toga da se sredi fundus državnih nekretnina. Porezi dakle moraju poticati aktivaciju nekretnina, kažem nije namjera bila loša, ali je izvedba toga je upitna.
O malim iznajmljivačima sam govorila. Porezne mjere ne smiju ugroziti turizam i lokalne zajednice male iznajmljivače i korištenje poreznog sustava treba biti za razvoj, porezi trebaju poticati ulaganja, održivost i transparentnost a ne koristiti se za kažnjavanje. Dakle, nema pravednog poreza bez reforme, nema reforme bez odgovornog upravljanja i evo pozivam vas sve skupa da ne prihvatimo ovu poreznu reformu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Sad imamo više povreda Poslovnika.
Prvo poštovana zastupnica Mujkić.

Mujkić, Ivana (DP)

Hvala vam uvaženi potpredsjedniče.
Povrijeđen je članak 238. vrijeđanje zastupnika. Kolegice Puljak meni je drago da sam ja vaša inspiracija, međutim kako ste rekli u Splitu vrtić košta 80 eura, međutim u Splitu se i službena vozila koriste u privatne svrhe, u Splitu se kupuju gradski vijećnici, a bome ako je barem 5% onoga što je Maja Đerek izgovorila o vama istina onda biste se vi trebali zapitati odakle vam pravo postavljati se kao moralna vertikala ovdje u Hrvatskom saboru i docirati svima o poštenju.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro.
To je bila replika, pa onda vam moram dati opomenu.
Kolega Totgergeli je tražio povredu Poslovnika.

Totgergeli, Miro (HDZ)

Hvala.
238. Kolegice Puljak teza vam nije znanstveno utemeljena, jer istraživanja upravo ukazuju da se ljudi više ne iseljavaju nego da se vraćaju zato što je HDZ na vlasti, a najviše ih se iselilo u vrijeme kad su vaši koalicijski partneri bili na vlasti SDP.

Reiner, Željko (HDZ)

I to je bila replika, pa vam moram dati opomenu.
Kolega Ivanović.

Ivanović, Goran (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
238. Ako želiš da ti se netko napije krvi dođi u Split, oni imaju dogradonačelnika koji to čini potpuno besplatno. Pa uvažena zastupnice Puljak pa u petak smo imali prijedlog da se vašoj zastupnici kolegici skine imunitet, jer prijeti po Dubrovniku i vi nama ovdje držite moralne lekcije zašto su ljudi iz Hrvatske otišli. Pa djelomično zbog vas! Pa što nama šaljete te poruke? Imate kolegicu pokraj sebe pa njoj malo probajte sugerirati kako se ponaša dok je saborska zastupnica.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro. To nije bila povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu.
Kolega Marko Pavić je digao povredu Poslovnika.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 238. Pa kolegice Puljak kada gledamo brojke evo 2023. 30178 građana se više doselilo u Hrvatsku, hrvatskih građana nego što je otišlo van. 2022. 11685. Dakle, okrenuli smo migracijske trendove i sa svojom politikom koju radi Vlada, ministar Primorac i ostali, a komparativne studije pokazuju kad dosegnemo 80% razvoja BDP-a, sad smo na 78 da migracija staje što pokazuju i ove brojke. Dakle, iznosite neistinu.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro. Iznošenje neistine nije povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu.
Zastupnica Puljak je digla povredu Poslovnika. Pazite da vam to ne bude treća.

Puljak, Marijana (Centar)

Dakle, povrijeđen je članak 238. Dakle, u Splitu se uvodi red jednaka pravila za sve i napijamo se krvi onima koji rade na neredu. Zaustavili smo sve rupe kroz koje je novac, gradski proračun curio u privatne džepove i tako se napijamo krvi svima koji su iskorištavali gradski proračun za svoje privatne ciljeve. Dakle, nema Keruma, nema HDZ-a a neće ga bit i dalje.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro.
To je replika. To napijanje krvi koje vi provodite u Splitu sasvim sigurno nije povreda Poslovnika, pa onda vam moram dati tu treću opomenu.
Kolegica Knežević je digla povredu Poslovnika. O čem je povrijeđen?

Knežević, Viktorija (Centar)

Zastupnik Ivanović je povrijedio Poslovnik i to članak 238. na način da je uvrijedio mene kao zastupnicu lažnim optužbama za prijetnje. HDZ se toliko trese od moje kandidature za gradonačelnicu Dubrovnika da je zadužio jednog zastupnika kolegu Ivanovića da me neosnovano napada u Saboru, jer je to jedino što umiju i znaju lažno napadati, optuživati za nepostojeće prijetnje a evo sad zbog Sabora. Maja Đerek me optužila za prijetnju …

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to ste iskoristili, iskoristili ste svoje vrijeme. Nije bila povreda Poslovnika pa vam dajem opomenu. Kolega Ivanović vi ste ponovno digli povredu Poslovnika. U čem je povrijeđen Poslovnik?

Ivanović, Goran (HDZ)

Poštovani potpredsjedniče 238. Za ništa ja vas ne optužujem. Mi smo vama, imali smo zahtjev za skidanje vašeg imuniteta, prema tome nemojte obmanjivati javnost da ja nešto tražim. Ja ništa ne tražim, ja sam čak glasao da vam se ne skine imunitet. Prema tome, to što vi trebate riješiti, trebate riješiti sa tom gospođom, a ne sa mnom. A vi ćete biti gradonačelnica Dubrovnika znate kada? 2042. Do tad će biti Mato Franković …
…/Upadica Reiner: Dobro./…
… a onda poslije tko dođe bože dragi!

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Ivanović to nije bila povreda Poslovnika, pa vam moram dati opomenu.
Potpredsjednik Grbin je dignuo isto povredu Poslovnika. U čem je povrijeđen?

Grbin, Peđa (SDP)

Članak 238. odnosilo se još prije na Pavića. Dakle, istine radi. 2023. iz Hrvatske je iselilo kad govorim o hrvatskim državljanima 32700 hrvatskih državljana.
2023. doselilo se 10360 hrvatskih državljana, ostalo su državljani trećih zemalja čisto istine radi. Hvala

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to je znate i sami bila replika pa vam moram dati opomenu. Svakakvih brojki smo se naslušali ovih dana, neko će na kraju reći da je pet miliona ljudi otišlo ih Hrvatske deset miliona se vratilo svašta ćemo čuti. Ali kolegica Knežević ima ponovo povredu poslovnika, pazite to će vam biti treća. Izvolite. Druga pardon.

Knežević, Viktorija (Centar)

Povrijeđen je čl. 238. zastupnik Ivanović ili je kukavica ili je neznalica. Neznalica je ako nije vidio u čemu se sastoji navodna prijetnja koju sam uputila Maji Đerek ja sam naime samo rekla da se ne može pomoći čovjeku koji da ga se ne može spasiti od njega samoga i da je ona otišla putem bez povratka. Pa kolega očigledno nije vidio materijale da vidi koja je to velika prijetnja i očigledno nije uočio da sam ja sama glasala za skidanje imuniteta da se mogu pred sudom braniti od te lažne optužbe. A vi ste kukavica.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to nije povreda poslovnika pa vam moram dati opomenu. Dobro. Evo sad će u ime predlagatelja govoriti poštovani ministar Marko Primorac. Izvolite.

Primorac, Marko

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Sabora.
Poštovane saborske zastupnice i zastupnici koji ste ostali do samoga kraja.
Dozvolite mi da vam zahvalim na pažnji, pozornosti i da vam zahvalim na konstruktivnoj raspravi. Moram priznati da sam posebno sretan i zadovoljan današnjom raspravom, mislim da je bila konstruktivna, mislim da je bila velikim dijelom utemeljena na argumentima i na temi kojom se danas bavimo. Mislim da je to posebno važno i za hrvatske građane koji nas gledaju naravno putem malih ekrana koji često znaju slušati rasprave koje možda na neki način se i odmaknu od inicijalne teme pa prijeđu u populizam, mi doista danas nismo mogli puno takvih intervencija čuti, uglavnom se radilo o argumentima o različitim viđenjima iste teme o kojoj raspravljamo i stvarno vam evo od srca zahvaljujem na takvoj raspravi.
Moram se osvrnuti naravno na neke od teza koje su bile ovdje izrečeno, iako manje-više je velik dio saborskih zastupnica i zastupnika koji je o tome govore napustio sabornicu pa ne znam koliko ima smisla, ali evo pokušat ću barem za vas koji ste ostali ovdje dio tih tema prokomentirati.
Jako mi je drago što, ne znam da li je tako inače praksa nemam uvijek priliku pratiti saborske rasprave, ali barem kada sam ja ovdje često se pozivate na brojeve, na statistiku i na znanstvene argumente. Jako puno se o znanosti raspravlja o znanstvenim radovima, analizama, istraživanjima to mi je također posebno drago, mislim da bi trebala tako izgledati svaka saborska rasprava.
Tema koja je po mom mišljenju ako sam dobro ja ulovio taj bilo ove rasprave izazvala najviše pažnje je zastupnika i zastupnica je oporezivanje nekretnina i jednim velikim dijelom u smislu pa čak možda i gledanja te mjere na jedan kontroverzan način, mjera ova kojom se oslobađaju oni koji su živjeli barem dvije godine u inozemstvu plaćanja poreza na dohodak kroz povrat poreza na dohodak, pa evo mogu nekoliko reći riječi još o tim mjerama.
Dakle, mjera povratka poreza na dohodak za iseljenike odnosno za povratnike je u ovom paketu mjera vjerojatno mjera koja je u jednom dijelu javnosti pobudila najveće kontroverze. Može se to tumačiti i razmišljati je li to pravedno, posebno kada usporedimo oporezivanje građana koji žive u RH, koji su ostali ovdje u odnosu na one koje pokušamo privući. I kada bi se to gledalo tako izolirano tumačio samo taj segment netko bi mogao moralizirati i reći pa naravno zašto sada preferiramo ove koji su otišli, a ne preferiramo one koji su ostali i to bi držalo vodu. Međutim, moramo stvari gledati u kontekstu, a kontekst nije nimalo jednostavan.
Dakle, mi nismo uvezli 150 tisuća radnika iz inozemstva zato što se možemo snaći sa domaćom radom snagom, niti možemo na neki drugi način popuniti te praznine i nesklad koji postoji između ponude i potražnje na tržištu rada i to nije samo specifičnog RH do koje je došlo zbog ovih ili onih razloga koje ste vi ovdje ovako paušalno znali istaknuti kao elementi koji su „otjerali“ ljude iz Hrvatske nego se sa takvom situacijom suočavaju i druge države članice EU pa i države u našem okruženju i sličnim mjerama nastoje potaknuti useljavanje kvalitetne radne snage u svoje države, svi to čine, to čini i Slovenija, i Italija, i Portugal, i Rumunjska, i Njemačka razmatra mjere kako to učiniti. Dakle, to je situacija u kojoj se trenutno nalazimo, fenomen nedostatka radnika na tržištu EU i mjera temeljem kojih države nastoje privući jedan dio radne snage.
Možemo, ponavljam još jednom stajati sa strane, preispitivati moralnost takvih mjera ili možemo pokušati učiniti nešto odnosno sve što možemo kako bi privukli onaj dio radne snage za koji smatramo da ih možemo privući i da ih želimo privući. U tom kontekstu možemo naravno tumačiti to i što činimo za one koji su ostali ovdje pa da na taj način raspravljamo o moralnosti ili ne znam propitujemo na bilo koji drugi način ovu mjeru. Mi smo se tu također trudili učiniti sve što je u našoj moći i kroz porezne izmjene, dakle poreza na dohodak od nesamostalnoga rada omogućavanje praktički jedinicama lokalne samouprave da stopu poreza na dohodak spuste na 15%, ali i za mlade osobe. Mjera koja još uvijek ostaje na snazi dakle potpuno povrat poreza na dohodak onima koji imaju do 25 godina starosti, povrat poreza na dohodak u iznosu 50% za one koji imaju od 25 do 30 godina starosti, 53% građane ne plaća uopće već sada porez na dohodak, dakle već ga sada ne plaća. Znači 53% građana je oslobođeno zbog osnovnog osobnog odbitka. Mladi su do 30. g. starosti više ili manje oslobođeni i imamo mogućnost sada osloboditi još jednu skupinu građana i to na način da nam to nije nikakav porezni rashod, odnosno je po definiciji propušteni porezni prihod, ali ništa ne košta državu. Od tih građana nemamo trenutno ništa.
Da, bilo bi možda najpoželjnije za naše stanovništvo u potpunosti ukinuti porez na dohodak. Mogli bi to i tako tumačiti, da. Slažem se, to bi bilo sjajno kada bi to mogli napraviti. Međutim, jedinice lokalne samouprave trebaju novac za funkcioniranje, porez na dohodak je isključivo prihod jedinica lokalne samouprave. Ukidanje sada poreza na dohodak, hipotetski naravno govorimo, bi rezultiralo značajnim smanjenjem prihoda jedinica lokalne samouprave. Došlo bi u pitanje njihova opstojnost, mogućnost funkcioniranja, financiranja javnih usluga, lokalnih javnih usluga.
Kod ove mjere povrata poreza na dohodak za povratnike nemamo takvih izazova, te novce ionako nemamo, te novce ionako nismo uprihodili, nema ih, a oni će itekako na druge načine pridonositi i gospodarskom razvoju i rastu i prihodima od PDV-a i doprinosima, dakle bilo je u raspravi rečeno kao, ti ljudi neće ni na koji način pridonositi, a od njih se zapravo očekuje kad se vrate da pridonose. Da, pridonosit će kroz sve druge poreze i kroz sve doprinose i kroz sva druga davanja i na kraju krajeva, popunjavat će prazninu na tržištu rada koju moramo na neki način popuniti. I toga moramo biti svjesni, žao mi je ako to netko ne razumije.
Ono što se isto tako spomenulo u raspravi, a to je činjenica kako smo imali mi i druge mjere, primjerice, ne znam, biraj Hrvatsku i druge, pa one nisu rezultirale povratkom iseljenika i de facto se apriori i ova mjera potencijalno, apriori osudila na propast, ako ta mjera ne zaživi, ne bude dobra, onda nemamo nikakav problem, onda nemamo problem sa moraliziranjem. Onda ju neće nitko koristiti, nitko se neće vratiti i sve je u redu. Ako ta mjera poluči željene rezultate, ja nemam nikakav probleme s tim da evo, mene optužite za kontroverznu mjeru ako će se zbog te mjere ljudi vratiti i prepoznati, izračunali ste koliko će liječnici imati veće plaće, itd., ako će to pomoći povratku naših iseljenika, ja ću živjeti sa tim da mjera je bila možda doživljena od jednog dijela javnosti kao kontroverzna, ali ćemo ostvariti legitimni cilj koji trenutno postoji, koji je puno važniji od toga kako netko gleda kakva je situacija u susjednome dvorištu. Ne kažem da ne treba to gledati, država mora brinuti o svima, mora se truditi biti u što većoj mjeri pravedna, itd., da ne idemo sada u detalje, ali trenutno se nažalost nalazimo u takvoj situaciji što se tržišta rada tiče i potencijala koji postoji u smislu iseljene Hrvatske, bilo u državama članicama EU ili u državama Latinske Amerike gdje otprilike samo na tom prostoru Latinske Amerike oko 500 tisuća iseljenih Hrvata i njihovih potomaka živi na području država koje imaju BDP per capita niži od RH i isto tako, negdje iseljavaju i traže gdje bi živjeli i gdje bi našli svoje mjesto pod suncem, imali veće plaće i bolji životni standard, a to je u Hrvatskoj svakako slučaj.
Što se tiče iseljavanja, evo, o tome je isto tako bila riječ, nadam se da je svima jasno kako je ulazak RH u EU omogućio stanovništvu iskorištavanje slobode kretanja i kako je to bio ključan razlog odlaska ljudi iz RH i ja sam bio dio te generacije, upravo sam završavao fakultet kada se to događalo i znam da je značajan dio mojih kolega odlazio zato što je smatrao da treba iskusiti život u inozemstvu, da treba vidjeti kako je vani, da treba steći nekakva iskustva, znanja, vještine, smatrao je da je tamo gospodarstvo drugačije razvijeno pa na kraju krajeva, ako pogledate, ne možete raditi, evo, ja vam mogu reći sa aspekta ekonomiste, ako govorimo, recimo, ne znam, o investicijskim bankama u Hrvatskoj nema niti .../Govornik se ne razumije./... niti Merrill Lyncha niti Morgan Stanleyja niti dakle institucija u kojima ljudi žele živjeti odnosno raditi, tih institucija nažalost u Hrvatskoj nije bilo.
I naš je zajednički cilj i zajednička ambicija i zadatak, zadaća da poticanjem gospodarskoga rasta jačamo standard u Hrvatskoj i da, naravno, kroz različite mjere nastojimo ne samo zadržati postojeće stanovništvo i postojeće mlade nego i povratiti sve one koji su napustili RH.
Međutim, ističem kako je, kako su migracije prirodna stvar i s njima se suočavaju i druge države članice EU, ali Hrvatska je bila u situaciji da nije bila članica, onda je odjednom postala i ljudi su jednostavno u tom trenutku značajno iskoristili tu slobodu kretanja i možemo sada to tumačiti populistički ili kako god, ali činjenica je da, ja vjerujem da je većini zastupnica i zastupnika u HS-u to u potpunosti jasno.
Bila je isto tako u raspravi istaknuta ova tema dijeljenja poreznih prihoda pa mislim da je zastupnica Glasovac to spomenula u smislu dijeljenja poreznih prihoda županije, gradova i općina. Mi smo, spomenuli ste, definirali ovaj porez i njegove osnovne elemente u Zakonu o lokalnim porezima i isto tako ste istaknuli da se radi de facto o lokalnome porezu. Lokalni porez definiran tim Zakonom o lokalnim porezima je porez čiji se prihod usmjerava prema jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle tako je to možda na neki način neprecizno jer se smatra da je ovako inicijalno govoreći lokalno osobina gradova i općina, ali u smislu toga zakona, lokalni porezi su i porezi koji su županijski de facto, ne, regionalni, dakle u tom su istom zakonu definirani i županijski porezi i gradski i općinski, ali i županijski.
Ali da, mislim da je ideja i prijedlog preusmjeravanja 20% prihoda od poreza na nekretnine od onog inicijalnog što je trebala zadržati središnja država, prema inicijalnom prijedlogu prema županijama i u tom kontekstu bilo nešto što je dobro.
Netko je spomenuo i učinak oporezivanja nekretnina u smislu priuštivoga najma, a isto tako i cijelu stambenu politiku i sve ostale povezane elemente. Ja moram istaknuti kako je porezna poluga jedan dio Nacionalnog plana stambene politike ali isto tako moram istaknuti kako nije jedni cilj uvođenja poreza na nekretnine biti dijelom Nacionalnog plana stambene politike nego postoje i drugi elementi koje sam ja isticao u uvodu u smislu ciljeva koje želimo ostvariti, a to je i utjecanje na strukturu gospodarstva, na demotiviranje svih onih koji izvlače novce, izvlače mislim legalno iz pojedinih poduzeća i ulažu u nekretnine jer vide da im je to najisplativije porezno najbolje tretirano, najblaže tretirano da zadržavaju novce u svojim firmama, da ulažu u tehnologije, da ulažu u istraživanja i razvoj, u razvoj poslovanja svojih proizvodnih kapaciteta, dakle ima niz elemenata ostalih koje želimo ostvariti na ovaj način.
Jedan od njih je naravno i pravednija raspodjela poreznog tereta, a pojasnili smo kako vidimo pravednost, dakle pretpostavljamo da oni koji imaju više nekretnina odnosno višak nekretnina imaju veću gospodarsku snagu i da bi trebali više pridonositi u smislu financiranja lokalnih proračuna odnosno da bi trebali podnositi i veći dio poreznog tereta u odnosu na one koji samo rade i samo primaju plaću. Dakle, niz je elemenata koje pokrivamo i ciljeva koje želimo ostvariti uvođenjem poreza na nekretnine.
Što se tiče imena, pa gledajte ja ću vam biti iskren mislim da je predlaganje poreza na nekretnine uz upravo ovo ime porez na nekretnine i ključni iskorak s obzirom da se ovo pitanje doista, a to ste mogli vidjeti u proteklom desetljeću pretvorilo u ideološko pitanje gdje nikome više nije bilo bitno koji će biti iznos, što će biti s komunalnom naknadom, što će bit sa spomeničkom rentom, što će biti s porezom na kuće za odmor nikoga to nije interesiralo niti je itko, kada kažem itko mislim na sve one koji su komunicirali o tome u medijskom prostoru bili zainteresirani za ovu temu, ulazio u dubinu detalja povezanih sa oporezivanjem ovim porezom nego je bilo isključivo bitno ideološko pitanje, jesmo li za uvođenje poreza na nekretnina ili ne i to pod ovim nazivom.
Smatram da je korak koji smo učinili upravo na ovaj način pomogao hrvatskoj javnosti, svim građanima RH da shvate koji je cilj, koja je osnovna intencija i da ne budu uplašeni od ovoga poreza. A upravo se jedan dio javnosti fokusirao na zastrašivanje velikog dijela građana, cilj je pojasniti da svatko onaj i kada uvedemo porez na nekretnine, taj grozan porez na nekretnine koje je desetljećima nekako izazivao veliki interes javnosti, da oni koji žive u nekretnini neće trpjeti nikakav dodatan porezni teret, pa i oni koji imaju nekretninu u dugoročnom najmu također neće trpjeti nikakav dodatni porezni teret.
Mislim da je saborska zastupnica Mrak-Taritaš spomenula ne samo ovo vezano uz naziv nego i uz općenito koncept pa i komunalnu naknadu itd., upravo zbog toga što je toliko interesa javnosti i straha prouzročila ideja o blendiranju odnosno spajanju svih tih nameta u jedan namet odnosno porez na nekretnine u nekakvim prijašnjim razdobljima gdje su građani doslovno bili uplašeni da im neće taj porez na nekretnine biti na onoj razini utvrđen na koji je utvrđena komunalna naknada i stvoren je snažan otpor bez razloga zbog toga što se je to koristilo u politikantske svrhe taj porez i rasprava o tome porezu, odlučili smo ići u ovome smjeru.
I simpatično je vi ste tu dugo i dama ste ja neću to komentirati, ali simpa kad kažete da sam ja dobio nešto po prstima pa nisam smio spominjati, ja cijelo govorim isto, ja sam cijelo vrijeme govorio i što je porez na nekretnine i kako je to alat koji nedostaje jedinicama lokalne samouprave i kako je potrebno transformirati postojeći porez na kuće za odmor u porez na nekretnine, kako mi već imamo porez koji se zove porez na kuće za odmor, a koji se plaća na građevinu ili dio građevine koji se koristi povremeno ili sezonski. Žao mi je ne znam možda vi to niste čuli, ali dovoljno sam puta ja to reko možete pronaći na internetu moje izjave, sve sam ja to transparentno govorio u zadnjih godinu i pol dana sigurno, a pitalo me se o uvođenju poreza na nekretnine praktički od kako sam stupio na dužnost ministra i ništa se u tom kontekstu nije promijenilo.
Bila je, bilo je istaknuto kako je vjerojatno za jedinice lokalne samouprave će biti teško provoditi ovo, mi smo naravno tu na raspolaganju cijeli tim Porezne uprave i za sve one jedinice lokalne samouprave koje eventualno ne budu zadužile Poreznu upravu da bude porezno tijelo u tim postupcima. Mi ćemo također biti od pomoći, ali za sve one jedinice lokalne samouprave kod kojih će Porezna uprava biti porezno tijelo mi ćemo taj posao raditi za jedinice lokalne samouprave i tu neće biti nikakvih poteškoća.
Mislim da je bitno istaknuti i kako je u jednom trenutku se u raspravi pojavila ideja da bi država trebala dominantnije graditi stanove i na taj način djelovati konstruktivno u smislu stambene politike, mislim da je ministar potpredsjednik Bačić o tome govorio, a govorit će vjerojatno i ubuduće. Dakle, svakako da to može biti jedan mali dio rješenja, međutim, znajući što podrazumijeva izgradnja stanova jer smo nažalost imali to iskustvo u proteklim godinama, svjesni smo toga da država ne može u kratkom roku izgraditi 60 tisuća stanova. I bilo je riječi o tome kako bi to vjerovatno utjecalo na smanjenje cijena nekretnina kada bi se država pojavila kao akter na tržištu. Vjerujte mi ne bi, bi možda u nekakvom jako dugom roku, ali kada bi država sada dala naloge za izgradnju 60 tisuća stanova u gospodarstvu uz postojeće kapacitete naše tvrtke čija ponuda je na tržištu ograničena, cijene izgradnje kvadratnog metra takvih stanova pa i bilo kojih drugi stanova, pa i za privatne svrhe bi bila pet tisuća eura vrlo brzo. Dakle, nemoguće je sa postojećim kapacitetima i sa postojećom radnom snagom to na taj način učiniti. Provodili smo te nabave, obnavljali smo od potresa znamo što to znači. To je nemoguće.
Međutim, transformacija jednog dijela od ovih 600 tisuća praznih stanova, recimo 10% u funkcionalno stanovanje odnosno u funkciju stambenoga najma je nešto što mislimo da je realno nešto što smatramo da će naše politike omogućiti odnosno pomoći u stavljanju tih nekretnina ili na tržište u smislu kupoprodaje ili dugoročnoga najma i to se može dogoditi već u kratkom roku. Dakle, 10% od 600 tisuća je 60 tisuća državi bi trebalo za izgradnju 60 tisuća stanova jako puno i pitanje je kako bi se to odrazilo na cijene na tržištu jer ako imate ograničenu ponudu građevinskih tvrtki, a oni imaju posla onda bi to naravno utjecalo i na cijene koje bi takve tvrtke tražile za privatne projekte i vjerujem da bi onda i u tom kontekstu učinci bili u potpunosti suprotni od onoga što očekujemo.
Zastupnici koji su govorili da se ovdje uvođenjem poreza na nekretnine otima opet malima i ne znam što, više ih nema ovdje pa ne znam da li da se na to osvrćem, ali mogu reći nekoliko riječi. Dakle, činjenica je da ukoliko netko ima više nekretnina treba podnositi i veći porezni teret i više pridonositi financiranju lokalnih i javnih rashoda. Tako mi vidimo koncept pravednosti i vjerujem da je to u potpunosti svima jasno. Ne znam odakle to da će se malima otimati i uzimati malima ljudima koji nemaju dakle prvo ako netko ima i jednu nekretninu, nekretninu u kojoj živi za nju se ne plaća porez na nekretnina, a koji ima i više nekretnina i u dugoročnom su najmu i za njih ne plaća porez na nekretnine. Ako je slučajno naslijedi nekretninu ili više nekretnina koje ne može prodati, unovčiti, staviti na tržište nikako, a porez na nekretnine mu predstavlja veliki teret omogućili smo da se takve osobe temeljem socijalnih kriterija oslobode plaćanja poreza na nekretnine. Tako da doista ne vidim o kakvoj bi se tu otimačini, haraču ili ne znam što drugo radilo. Mislim da su to upravo izjave koje idu u kontekstu zastrašivanja građana i mislim da to ni na koji način nije dobro.
Što se tiče ostalih tema, bila je tema saborske zastupnice Puljak, a ona se odnosi na broj općina i moje skandalozne izjave u nekom trenutku. Ne znam je li ovdje ne vidim iza računala, ali dobro, dakle u svakom slučaju smatram da temeljem načela supsidijarnosti čelnici jedinice lokalne samouprave, pa ako hoćete i kandidati na lokalnim izborima trebaju predstavljati svoje programe i trebaju se truditi da ti programi odražavaju u što većoj mjeri preferencije lokalnog stanovništva i za to bivaju izabrani na izborima ili bivaju smijenjeni ili ne izabrani. I svaki će čelnik jedinice lokalne samouprave koji do sada nije imao što ponuditi građanima jer je imao ograničenu autonomiju imati itekako što za ponuditi.
I programi čelnika ili budućih čelnika ili potencijalnih čelnika jedinica lokalne samouprave moći će biti puno bogatiji nego što su bili. Dakle, sada će moći nuditi ne samo pojedine projekte, razvojne projekte za jedinicu lokalne samouprave i projekte koji su da tako kažem uobičajeni nego će moći strukturirati i porezno opterećenje i to ne samo visinu poreznoga opterećenja nego i sadržaj samu strukturu da li više želi oporezivati nekretnine ili manje, više oporezivati dohodak ili manje, nesamostalni rad. Dakle, u potpunosti će moći imati različite programe, a građani će biti ti koji će odabrati onoga načelnika ili gradonačelnika čiji im se programi najviše sviđaju. Pa to je ljudi demokracija. Što je lokalna demokracija ako nemate nikakvu autonomiju što onda nudite uopće na izborima? Kako da neko prepozna između više gradonačelnika potencijalnih načelnika ko je bolji? I sada to zvati prebacivanju nekog vrućeg krumpira ili bilo što drugo, ja doista evo ne vidim nikakav razlog takome tumačenju.
Ja bih bio da sam osobno kandidat ili da me na neki način taj dio funkcioniraju javne uprave zanima u profesionalnom smislu preuzimanja određenih funkcija bio izrazito zadovoljan. Mogao bih kreirati program koji će odgovarati preferencijama onih za čije se mišljenje ja naravno trudim.
Evo mislim da su to osnovni elementi za koje sam smatrao da je potrebno nešto istaknuti. Zahvaljujem naravno još jednom svima na konstruktivnoj raspravi.
Napominjem kako se i u slučaju oporezivanja nekretnina i u slučaju oporezivanja ovoga paušala turističkoga radi o lokalnim porezima, na središnjoj državi je kreirati instrumente, alate za jedinice lokalne samouprave da mogu provodit svoju lokalnu fiskalnu politiku, a na jedinicama lokalne samouprave je utvrđivanje konkretnih iznosa naravno prikupljanje prihoda i u skladu sa prikupljenim prihodima raspoređivanje tih prihoda za one svrhe koje smatraju da su najkonstruktivnije za lokalno stanovništvo.
Evo hvala vam lijepo svima na raspravi još jednom i veselim se budućim druženjima. Hvala.

Grbin, Peđa (SDP)

Ministre niste još gotovi, čekaju vas replike ako planirate na njih odgovarati. Prva od njih je replika uvažene zastupnice Anke Mrak-Taritaš. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a.
Poštovani ministre. Dakle, vi ste u obrazloženju dosta detaljno objasnili zašto ste se odlučili za povrat naših iseljenika odnosno ljudi koji su bili dvije godine vani da vezano uz porez na dohodak. Ali ja vas moram dakle ja se mogu s vama složit da postoji niz mjera i da mora biti niz mjera da mora biti niz drugih mjera između ostalog su tu i mjere koje su u vašoj nadležnosti, al vas pri tom moram pitati sljedeće, mi smo nedavno imali u raspravi proračun, imali smo amandmane na proračun mi u ovom času u Hrvatskoj imamo odnosno kad su se upisivala djeca na fakultete upražnjenih mjesta na fakultetima. I prijedlog je bio da kroz proračun omogućimo još dodatno stipendije za strane studente koji su mogli biti i naši povratnici i svi ostali, vrlo olako ste taj amandman odbacili proračuna. Meni se čini da je to također …/Upadica Grbin: Vrijeme kolegice./… jedna od demografskih važnih mjera.

Grbin, Peđa (SDP)

Hvala. Ministre želite li odgovoriti? Izvolite.

Primorac, Marko

Hvala vam lijepa. Pa naravno ima više mjera koje mogu potaknuti povratak hrvatskih iseljenika i potencijalnih mjera i mjera koje su u razmatranju. Mi smo prošli naravno kroz sve amandmane vezano uz proračun i resorna ministarstva su dala na to svoja mišljenja. Ima različitih izvora iz kojih se takve mjere mogu financirati.
Ja mogu reći recimo u Ministarstvu financija mi imamo poseban program sa Inter-američkom razvojnom bankom za države Latinske Amerike gdje smo posebno fokusirani imamo taj poseban jedan okvir za suradnju sa pojedinim državama gdje postoji značajan dio naših iseljenika, a to su upravo ljudi koji žive na područjima odnosno u državama čiji je BDP per capita niži od Hrvatske i aktivno radimo na tome kroz ono što je u našem resoru. Svaki resor naravno procjenjuje određene mjere i u okviru proračunskih mogućnosti raspoređuju sredstva koja su mu na raspolaganju za provođenje politika na najkonstruktivniji način. Hvala.

Grbin, Peđa (SDP)

Hvala ministre.
Uvaženi zastupnik Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa.
Uvaženi potpredsjedniče, poštovani ministre.
Ja mislim da sve ono što je važno danas je već rečeno, ali čisto da ponovimo neke stvari jer mislim da je važna poruka koju šaljemo na kraju, a to je da je vladajuća većina, ali i neke druge stranke su stale iza poreza na nekretnine da to više nije ono što smo pričali što smo sada slušali nikakav bauk kojim želimo strašiti građane nego da je to realnost kojoj pristupamo odgovorno i da smo prepoznali i probleme koje možda nismo u prvom čitanju, koji su tištili neke druge skupine recimo mali iznajmljivače i da smo tu tražili način na koji da ne kad govorimo samo o poreznom opterećenju, da im smanjimo njihovo troškovno opterećenje njihovog posla s kojim se oni bave. I mislim da kombinacijom jednog zakona, drugog zakona smo došli do toga da imamo sada dobre zakone koji idu u korist lokalnoj samoupravi i njihovim čelnicima, a na njima je da pokažu ono što ste vi rekli odgovornost. Ne ovo licemjerje koje slušamo sa strane Splita ili gospođe Puljak nego odgovornost …/Upadica Grbin: Vrijeme zastupniče./… Vrijeme zastupniče./… prema alatima koji su im dani u ruke.

Grbin, Peđa (SDP)

Ministre želite li odgovoriti? Izvolite.

Primorac, Marko

Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče u potpunosti se slažem sa svime što ste iznijeli. Hvala.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem ministre.
Uvaženi zastupnik Živković. Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Poštovani ministre, evo moram samo upozorit na možda jednu logičku grešku vezano za argument koji ste rekli za povratnike. Rekli ste da mi naravno ništa ne gubimo time ako ljudi koji se vrate i oni ne plaćaju porez na dohodak, međutim to je samo istina za one koji se bez te mjere ne bi vratili. A nikada nećemo moći naravno znati o kojoj količini ljudi se zapravo radi koji su se baš specifično zbog te mjere vratili. Svi koji su se vratili bez te mjere će biti isto pokriveni tim tom olakšicom tako da oni sigurno jesu neki izgubljen prihod.
I kad ste već tu htio bih iskoristiti priliku da vas pitam, na raspravi o proračunu ste rekli da ćete prihvatiti amandman od kolegice Urše-Raukar vezano za zaštitu filmske arhive i izdvajanje za hrvatski film, na kraju Vlada nije prihvatila taj amandman pa sam htio čuti vaše mišljenje zašto se to nije dogodilo.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem zastupniče.
Ministre želite li odgovoriti? Izvolite.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa mislim da skratim, ja sam uvjeren u to da kolikogod se ljudi bude vratilo da će posebno pojedini zastupnici iz oporbe govoriti da su to upravo oni koji bi se i onako vratili. I da vam budem iskren ja mogu i sa tim živjeti. A što se tiče amandmana, Vlada je kolektivno tijelo. Hvala.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem ministre.
Uvaženi zastupnik Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre, poštovani potpredsjedniče Sabora.
Pa evo drago mi je da rasprava bila konstruktivan i u dobrom smjeru što dovoljno govori da je paket zakona dobro složen. Ono što bi ja htio svakako da ako možete u svom odgovoru malo povezati i kreditni rejting i ove porezne reforme i sve što je Vlada radila i vi osobno u tom smjeru jel nije da baš se slučajno dešava da s jedne strane idemo u rezanje poreza na dohodak, a s druge strane da prihodi jedinica lokalnih i regionalnih samouprava rastu. I upravo Hrvatska na tragu toga ima jedan od najveće rast BDP-a u Eurozoni i EU. A drugo moje pitanje vezano je upravo uz ovu povratničku kao što ste rekli jučer smo imali mjere slušati mjere aktivne politike zapošljavanja 1,2 milijarde eura uloženo i u njima je isto tako mjera vezana uz povratnike, pa kako namjeravate …/Upadica Grbin: Vrijeme zastupniče./… … cijele te pakete.

Grbin, Peđa (SDP)

Ministre želite li odgovoriti? Izvolite.

Primorac, Marko

Svakako, hvala lijepo.
Pa svakako su i mjere poreznoga rasterećenja koje smo provodili do sada značajno pridonijele gospodarskom rastu i bitno je istaknuti kada govorite već o mjerama aktivne politike zapošljavanja kako je bilo niz mjera koje su pridonijele i povećanju zaposlenosti u RH. Ja ću spomenuti samo jednu od njih koja je značajna, a čini mi se da se često zaboravlja, to je ona mjera pripravništva kojom se de facto onima koji zapošljavaju mladu osobu pripravnika vraća 60% bruto plaće odnosno taj trošak preuzima država. Pa u kontekstu značajnog rasta zaposlenosti i općenito standarda građana pa i prihoda jedinica lokalne samouprave, a onda naravno posljedično i kreditnoga rejtinga ne smijemo zanemariti da uz naravno snažne, konstruktivne značajne poduzetnike koji imaju tu neizostavnu ulogu i vladine politike svakako pridonose stabilnosti i gospodarskome rastu u Hrvatskoj.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem ministre.
Uvažena zastupnica Tramišak izvolite.

Tramišak, Nataša (HDZ)

Hvala vam potpredsjedniče Sabora.
Ministre, dakle evo imam potrebu danas i reagirati, vezano je uz raspravu koja je išla u smjeru opet rezanja jedinica lokalne samouprave gdje se stalno ističe da su one nepotrebne pa baratamo i s nekakvim brojkama. Zaista kada govorim evo i o lokalnim porezima ono što radi Vlada RH je da se pomogne i ojača jedinice lokalne samouprave. One itekako imaju svoj smisao itekako imaju svoj značaj, neposredno ostvaruju potrebe građana na svom području. Bez jedinica lokalne samouprave posebno onih malih mnoga mjesta bi bila još praznija i teže dostupna.
Treba napraviti naravno detaljnu analizu i reći koje su to onda jedinice lokalne samouprave i koji su to razlozi ako ne mogu obavljati neke od svojih osnovnih funkcija. Pa govorimo o uređenju naselja, o komunalnom gospodarstvu, o prometu na svom području, zaštiti okoliša, prirode, vatrogastvu i svemu onome što zapravo čini njihovu nadležnost. Možda neke nemaju dovoljno sredstava, treba im tu pomoći, a ako netko ne radi svoj posao, onda postoji izborni ciklus i gdje treba to promijenit. Jedinice lokalne samouprave itekako …/Upadica Grbin: Vrijeme zastupnice./… znaju svoju funkciju i bit.

Grbin, Peđa (SDP)

Ministre, želite li odgovoriti. Izvolite.

Primorac, Marko

Svakako. Hvala lijepo zastupnice. Pa naravno nije dovoljno samo pogledati koliko korisnika ima pojedina jedinica lokalne samouprave nego i kakvu funkciju obavlja i naravno da donošenje nekakvih zaključaka na prečac nije dobro. Ukoliko bi se jedan dio tih jedinica lokalne samouprave i ukidao, potrebno je vidjeti što bi to, čime bi to rezultiralo. Ukoliko bi građani i dalje plaćali samo sada nekoj drugoj jedinici lokalne samouprave porez na dohodak i komunalnu naknadu i sva ostavlja davanja, onda se postavlja pitanje u kojoj mjeri je to učinkovito. Kada govorimo o empirijskim istraživanjima, ja mogu reći kako postoje istraživanja koja su proučavala učinke nasilnih ukidanja općina i nasilnih da tako kažem spajanja ali isto tako i onih dobrovoljnih i pokazalo se da su upravo dobrovoljna spajanja ukoliko su ona prepoznata, ona koja imaju puno bolje učinke. A mi smo kao Vlada upravo stvorili preduvjete za dobrovoljna stvarna i funkcionalna spajanja jedinica lokalne samouprave.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem ministre. Uvaženi zastupniče Ivanović izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Uvaženi ministre, evo mi koji smo izdržali cijeli dan ovdje i u saboru slušali rasprave svih klubova pa i pojedinačne rasprave, kad se sjetimo tamo nekih godina '19., '20., '21. kada je Vlada dolazila sa prijedlozima poreznih izmjena zakona i rasterećenja i gospodarstva i građana, rasprave su htjele trajati i do duboko u noć no sad svaki paket koji dođe u biti je prihvaćen i mi ovdje nismo čuli ništa, ništa posebno čak štoviše čuli smo puno, puno pohvala na, ne samo na Zakon o nekretninama nego na svih ovih 6 zakona što će reći da u biti Vlada provodi politiku u i došli smo u priliku da sad u biti provodimo takvu politiku i da sve ono što je u nekom vremenu, možda i bilo nepravedno, da se sada ispravlja ali isto tako očekujemo i taj partnerski odnos od gospodarskih subjekata da prepoznaju ovo što vi radite …/Upadica Grbin: Zahvaljujem zastupniče, vrijeme./… i da to vrate u prostor.

Grbin, Peđa (SDP)

Uvaženi gospodine ministre, želite li odgovoriti?
Izvolite.

Primorac, Marko

Svakako. Hvala zastupniče. U svakom slučaju taj proces je obostran i evo ja mogu doista još jednom izraziti veliko zadovoljstvo i današnjom raspravom i posebno me je veselio ovaj završni dio jer kada sam vidio baš je i ravnatelj Porezne uprave komentirao, ostala je još moja završna riječ i onda se odjednom zakompliciralo. Ali ono što se zakompliciralo zapravo nije bila rasprava o paketu poreznih izmjena nego o nečem drugom pa smo konstatirali kako nema zapravo ništa više sporno u tom paketu poreznih izmjena što je potrebno prokomentirati i to je nešto što mene naravno posebno veseli. Hvala vam.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem ministre. Uvažena zastupnica Mujkić izvolite.

Mujkić, Ivana (DP)

Hvala vam poštovani potpredsjedniče. Evo poštovani ministre, inače smo navikli čuti ajmo to tako reći i kritike i napade kada se radi o uvođenju nekakvih nameta međutim zanimljivo je vidjeti i napade kada se radi o nekakvim rasterećenjima, a tu mislim posebice na oslobođenje poreza na dohodak za povratnike. Vidim da je značajan dio zastupnika problematizirao upravo tu odredbu. Ono što želim reći vi ste u svom završnom izlaganju rekli da, dakle ulaskom Hrvatske u EU su se otvorile neke nove mogućnosti za neke mlade ljude koji su se mogli i usavršavati vani i sloboda kretanja. Dakle puno je to bilo jednostavnije međutim postoji onaj jedan drugi dio ljudi koji su iz Hrvatske odlazili trbuhom za krugom i koji u svojim strukama nisu mogli pronaći zaposlenje. Ti ljudi su živjeli godinama po Irskoj, Njemačkoj, plaćali skupe najmove dok su ljudi koji su imali sreće i našli posao, ovdje u Hrvatskoj se u to vrijeme možda i stambeno zbrinuli, podigli nekakve kredite i sredili svoj život. Mislim da sada u trenutku kada je Hrvatska u gospodarskom rastu, tim ljudima trebamo kompenzirati barem na ovaj način da ćemo ih osloboditi ovog nameta. Hvala vam.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem zastupnice. Čl. 14. st. 2. Ustava, svi su pred zakonom jednaki osim nekih koji su jednakiji od drugih. Ministre, izvolite ukoliko želite odgovoriti.
Izvolite povreda Poslovnika.

Mujkić, Ivana (DP)

Hvala vam. Vidim da citirate Ustav. Ako ćemo tako primjenjivati Ustav kako ste ga vi sada primijenili, onda bismo mogli reći da su bilo kakve mjere koje su usmjerene ka određenoj ciljanoj skupini pa možemo krenut od mjera za poljoprivrednike koji su mlađi od 30, 40 godina ili ćemo krenuti prema obiteljima s troje djece, onda bismo tu vašu evo kako ste rekli primjenu Ustava, mogli bi zapravo o tome razgovarati na svakoj mjeri. Dakle ne možemo to baš primjenjivati na ovaj način i ovako olako uzimati Ustav kako ste ga vi sada uzeli. Hvala vam.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem. Bez obzira na to što mogu citirati Ustav kada to smatram shodnim, ne dajem vam opomenu zbog toga nego zato što ste povrijedili čl. 238 u vezi sa čl. 239.
Ministre, želite li odgovoriti? Izvolite.

Primorac, Marko

Ma samo bi se htio složiti sa uvaženom saborskom zastupnicom i sa onome što je rekla u replici ali i u povredi Poslovnika iako to možda nije bilo u skladu sa pravilima, mislim da je sadržajno. U potpunosti odgovara istini i u tom kontekstu evo samo podržavam i jednu i drugu intervenciju. Hvala.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem gospodine ministre.
Uvaženi zastupniče Kliman izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovani ministre evo moram pohvaliti ove, ove prijedloge zakona, oni su dobro strukturirani i u smislu pravednosti i opterećenja u poreznom smislu i u doprinosu fiskalnoj decentralizaciji i mogućnosti da u Zakon o turizmu i u Zakon o ugostiteljstvu, upravljanju samim turističkim destinacijama. Htio bih i pohvaliti izuzetno dobru komunikaciju sa nama zastupnicima u procesu donošenja samoga zakona i uvažavanje naših mišljenja pogotovo u iznalaženju rješenja u svezi pitanja domaćina, oporezivanja domaćina u domaćinstvu i oko paušala. Dakle sve u smislu ovog Zakona o ugostiteljstvu i rekao bih da na kraju da evo postignut je jedan širi konsenzus od same, od same dakle vladajuće većine danas u saboru. Evo hvala vam lijepa.

Grbin, Peđa (SDP)

Uvaženi gospodine ministre, želite li odgovoriti na repliku? Izvolite

Primorac, Marko

Svakako. Hvala vam lijepo. Pa evo ja bih također htio zahvaliti još jednom saborskim zastupnicima, posebno onima u klubu HDZ-a i naših koalicijskih partnera svih. Mislim da su rasprave bile konstruktivne, kvalitetne, dobre i da imamo puno balansiraniji i bolji konačan prijedlog svih ovih zakona, posebno u onim segmentima u kojima je došlo do izmjena između prvoga i drugoga čitanja, tako da, evo, hvala još jednom od srca na kvalitetnim i konstruktivnim prilozima.

Grbin, Peđa (SDP)

Zahvaljujem ministre. Uvažena zastupnice Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)

Hvala poštovani ministre. Puno ste stvarno danas govorili o našim iseljenicima i osvrnuli ste se i na to sami nekoliko puta. Kada se govorilo hoće li danas

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

58; 59; 60; 61; 62; 63

Jandroković, Gordan (HDZ)

Bulj, Miro (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Lukanović, Ivica (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Šimić, Petar (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Bulj, Miro (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Lukanović, Ivica (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Šimić, Petar (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Radolović, Sanja (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Puljak, Marijana (Centar)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Babić, Ante (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kujundžić, Ante (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kujundžić, Ante (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kukavica, Ivica (DP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Radolović, Sanja (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Lalovac, Boris (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Borić, Josip (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sobota, Darko (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Živković, Marin (Možemo!)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Primorac, Marko

Jandroković, Gordan (HDZ)

Tramišak, Nataša (HDZ)