Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

PDF

47; 48

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 100
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 92
06.12.2024.
Aha, da. Kao i inače ako završimo prije, onda ćemo prijeći direktno na iznošenje stajališta. Izvijestili smo već sve međutim ako imate još nekoga za koga znate da hoće postaviti pitanja ili da hoće stajalište iznositi onda, onda, onda im recite ali klubovi su obaviješteni. Sad imamo ove dvije ujedinjene točke. Ponovit ću

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 100.
i
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 92.

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog kao što smo rekli prije predlagatelja da se ovi zakonski prijedlozi rasprave po hitnom postupku, pa imate pravo do kraja rasprave podnijet amandmane.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun.
Državni tajnik gospodin Davor Zoričić iz Ministarstva financija, ovaj je ovdje sa nama i izvijestit će nas, upoznat će nas sa zakonima, prijedlozima zakona.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici. Danas se pred vama nalazi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama sa konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava sa konačnim prijedlogom zakona.
Oba prijedloga zakona izrađena su radi daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU, a Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama i sa pravnim instrumentima OECD-a. Radi usklađivanja važećeg Zakona o kreditnim institucijama sa Direktivom EU 2022/2556 i Uredbom EU 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, tzv. Dora direktiva i uredba.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama uvode se pojmovi informacijske i komunikacijske tehnologije, te se propisuju zahtjevi za upravljanje te rizicima u kreditnim institucijama. Opseg supervizije kreditnih institucija, proširuje se za rizike utvrđene testiranjem digitalne operativne otpornosti čime se osigurava da Hrvatska narodna banka prati upravljanje tim rizikom od strane kreditnih institucija.
Tim prijedlogom zakona definiraju se i pojmovi iz Uredbe EU 2023/114 o tržištima kripto imovine, tzv. MiCA uredbe koje su relevantne za poslovanje kreditnih institucija, te se dodaju nove usluge povezane sa kripto imovinom kojima se kreditne institucije mogu baviti kao što je izdavanje tokiena, elektroničkog novca, izdavanja tokiena vezanih uz imovinu i pružanje usluga povezanih sa kripto imovinom.
Budući da će se odobrenje za pružanje usluga povezanih sa kripto imovinom za kreditne institucije izdavati Hrvatska narodna banka, a nadzor nad pružanjem tih usluga vršiti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga propisuje se da će Hrvatska narodna banka zahtjeve za izdavanje odobrenja za pružanje usluga povezanih sa kripto imovinom zaprimljene od kreditnih institucija dostaviti HANFA-i na mišljenje, te će mišljenje HANFA-e uzimati u obzir prilikom donošenja odluke o izdavanju odobrenja kreditnoj instituciji za pružanje tih financijskih usluga.
Nadalje radi omogućavanja primjedbe Uredbe 2024/1623 kojom se mijenja Uredba 575/2013 poznata kao Uredba o kapitalnim zahtjevima, odnosno CRR uredba. Uvode se pojmovi za izloženost osigurane stambenim, odnosno poslovnim nekretninama te se slijedom strožih kriterija za primjenu pondera za izloženost osigura na nekretninama preciziraju ovlasti Hrvatske narodne banke kako bi ona za tu svrhu zadržala puni obuhvat ovlasti. Ujedno u svrhu pristupanja Republike Hrvatske organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj briše se odredba važećeg Zakona o kreditnim institucijama prema kojoj se pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije treće zemlje primjenjuje načelo reciprociteta.
Konačno uvodi se obveza kreditnim institucijama da svake godine dio prihoda od obavljanja djelatnosti izdvajaju za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti. Tom odredbom i odgovarajućom prekršajnom odredbom u slučaju njezinog kršenja želi se potaknuti još aktivnije uključivanje kreditnih institucija u jačanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava važeći zakon prenosi se Direktiva EU 2024/1174 koja se odnosi na minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze. Jedinstveni europski okvir za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava kontinuirano se tako unapređuje kako bi se dovoljno ranom i brzom intervencijom sanacijskih tijela u instituciji koja propada ili će vjerojatno propasti osigurao nastavak ključnih funkcija uz istovremeno ograničavanje utjecaja njezinog propadanja na gospodarski, financijski sustav u najmanju moguću mjeru.
U tom smislu donesena je i Direktiva EU 2024/1174 koja u cilju poboljšanja postojećih pravila kojima se omogućuje sanacija bankovnih grupa dopušta sanacijskim tijelima da minimalni zahtjev određen na konsolidiranoj osnovi i subjektima koji sami po sebi nisu sanacijski subjekti ali su društva kćeri sanacijskih subjekata imaju pod kontrolom druga društva kćeri unutar iste sanacijske grupe.
Prijedlogom zakona se u važeći zakon prenose nova pravila u vezi ispunjavanja minimalnog zahtjeva na konsolidiranoj osnovi. Zatim prijedlogom zakona uvodi se pojam subjekt planiran za likvidaciju, odnosno subjekt u čijem je planu sanacija u slučaju njegove propasti predviđena odgovarajuća redovna likvidacija u skladu sa primjenjivim nacionalnim pravom.
Kako bi se smanjilo regulatorno opterećenje za subjekte planirane za likvidaciju utvrđuje se novo opće pravilo prema kojemu sanacijska tijela, Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za te subjekte ne bi trebala određivati minimalni zahtjev osim u određenim iznimnim slučajevima ako je to potrebno za zaštitu financijske stabilnosti ili ograničavanjem mogućeg širenja štetnih učinaka na financijski sustav.
Zatim ovim prijedlogom zakona se u važeći Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava prenose i odredbe Direktive 2023/2864 kojom se uređuje uspostava i funkcioniranje jedinstvene europske pristupne točke. Za potrebe dostupnosti informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točci ovim zakonskim prijedlogom se kao nadležna tijela imenuje Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
Dodatno dorađene su pojedine odredbe oba predmetna zakona s obzirom na utvrđenu potrebu njihovog preciziranja, a sukladno zahtjevu Europske komisije. Osim preciziranja pojedinih odredbi radi prekograničnog aspekta poslovanja kreditnih institucija pored pozivanja na nacionalne propise u Zakon o kreditnim institucijama uvodi se pozivanje na odgovarajuće odredbe direktive kao i preciziranje da u osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom prema kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije ulaze i pravne osobe u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist mogu imati kvalificirani udio ili u kojoj te osobe mogu imati značajan utjecaj.
Na kraju ovog izlaganja napominjem da je Direktiva EU 2024/1174 koja se prenosi u Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava objavljena u službenom listu EU 22. travnja 2024. s rokom za primjenu novih mjera od 14. studenog 2024. dok je rok za prijenos Direktive 2022/2556 u Zakonu o kreditnim institucijama utvrđen tom direktivom do 17. siječnja 2025.. Stoga se predlaže donošenje oba zakona po hitnom postupku, time se osigurava pravovremeno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva kako s pravnom stečevinom EU tako i s pravnim instrumentima OECD-a.
Zaključno, ovim putem prihvaćaju se amandmani Odbora za zakonodavstvo HS-a na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama s Konačnim prijedlogom Zakona.
Zahvaljujem svim uvaženim zastupnicama i zastupnicima na pozornosti.
Hvala.
Žele li uzeti riječ izvjestitelji odbora?
Replike, u ime ih dosta da. Gospodin Milan izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče.
Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o kreditnim investicijama uvodi se obveza kreditnoj instituciji da svake godine dio prihoda od obavljanja svoje djelatnosti izdvaja za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti. Što se tom odredbom i odgovarajućom prekršajnom odredbom u slučaju njezina kršenja želi potaknuti i postići?
Hvala vam na pitanju. Kao što znate već Ministarstvo financija, ali i druga državna tijela poput HNB-a i HANFA-e puno napora ulažu u financijsku pismenost tako da imamo i strateške okvire i nacionalne akcijske planove vezane za financijsku pismenost, ali isto tako smatramo i da financijska industrija treba tome doprinijeti. U tom smislu već i mirovinski fondovi provode određene aktivnosti, osiguravajuća društva. Ovim zakonom osigurat će se da u tome sudjeluju vrlo aktivno i kreditne institucije koje to već rade i bez ove podloge u zakonu, ali svakako smatramo da ćemo to dalje pojačati i, a isto tako donijet će smjernice na temelju ovoga zakona kojima će se detaljnije propisati njihova uloga i način sudjelovanja.
Hvala.
Gospodin Lalovac.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče. U ovome Zakonu o sanaciji kreditnih institucija pa da nam čisto malo pojasnite šta bi to značilo konkretno za hrvatski financijski sustav. Znači imamo ove velike banke koje su nekako pod nadzorom Europske središnje banke koje su imaju svoje matice u inozemstvu, imamo određeni dio banaka, manjih banaka, pa me sad zanima evo kakva je primjena konkretno ovoga zakona i za jedne i za druge financijske institucije? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala puno. Dakle, već prema postojećoj regulaciji šest je banaka pod nazorom jedinstvenog sanacijskog mehanizma i to su u principu veće banke koje su dio i međunarodnih grupa, a osim toga ostale banke ima ukupno zapravo 20 kreditnih institucija, 19 banaka i jedna stambena štedionica, ostale institucije su pod nadzorom HNB-a kao sanacijskog tijela.
Ovim promjenama omogućava se i stroža regulacija značajnijih institucija i grupa, deregulira se određeni dio banaka, međutim na naš sustav financijski zapravo je promjena trenutno kako stvari stoje neće imati učinak i sve će biti kao i do sada, a vidjeli smo da sustav dobro funkcionira.
Gospodin Anton Kliman.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Gospodine državni tajniče, evo ovim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama između dva čitanja promijenila se odredba s obzirom da očekujemo ulazak u OECD da više neće biti reciprociteta u dakle davanju dozvola za obavljanje djelatnosti na našem tržištu. Da li smatrate s obzirom da će biti teoretski više izloženo naše tržište rizicima, da li smatrate dovoljnim ovim zakonom kojim će se regulirati i bolja kontrola dakle samih kreditnih institucija, da li će on biti dovoljan za povjerenje dakle građana i pravnih subjekata za rad ili će se trebati još osnažiti regulativa?
Hvala. Odgovor.
Hvala vam puno. Dakle, regulativa se neće trebati osnažiti, regulativa je sasvim sigurno dovoljno dobra i izrazito je regulira naš financijski sustav, pogotovo kreditne institucije. Ono što eventualno možemo postići ovim izmjenama je da se poveća konkurencija u samom sustavu, a to će sasvim sigurno biti dobro za sve naše građane.
Hvala.
I sada žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne. Otvaram raspravu, prvi g. Dario Zurovec Klub nezavisnih zastupnika. Nema ga, gubi pravo.
Gospodin Lalovac SDP, izvolite.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Pred nama je danas objedinjena rasprava dva jedna financijska zakona koji se odnose na kreditne institucije i na sanaciju kreditnih institucija. Prvim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama u naše zakonodavstvo se u pravni okvir za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u RH dodatno se usklađuje sa pravnom stečevinom EU uz to pojedine se odredbe dorađuju kako bi u cijelosti bila usklađena sa pravnim instrumentima OECD-a te se dorađuju kako bi se jasnije bile prilikom provedbe. To se prvenstveno odnosi kod osnivanja podružnica da nema više reciprociteta to je taj dio usklađivanja vezano za OECD-om, a onaj dio što je ovdje jako važno i to je što je i bila je uvodno i pitanje rasprava odnosi se o financijskoj, da se jača financijska pismenost građana. Uvodi se obveza kreditnim institucijama da svake godine dio prihoda od obavljanja djelatnosti izdvajaju za financiranje aktivnosti za osnaživanje i financijsku pismenost. Tom odredbom i odgovarajućim prekršajnim odredbama koje se, znači koja su dodana za u slučaju njezinog kršenja želi se potaknuti još aktivnije uključivanje kreditnih institucija u provedbu aktivnosti usmjerenih da u budućnosti naši građani budu financijski pismeniji.
Zašto je ovo važno i ovog dijela je uvodno i državni tajnik rekao da će sada i prema ovim novim izmjenama i financij… odnosno kreditne institucije sudjelovati na tzv. kripto tržištima ovaj dio vezano za i kripto valute. Vidimo zadnjih nekoliko dana od pobjede američkom predsjednika Trumpa snažan rast bitcoina vidite da je on skoro prešao je sve određene granice, a s druge strane nedavno je bilo i u javnosti barem tako prezentirano kroz određene medije da su čini mi se Hrvati uz Slovence jedni od najvećih imatelja takve imovine jel. E sad s jedne strane se i kroz ovaj ovdje dio određene, određene zakonske izmjene licencira da i kreditne institucije mogu na to, mogu u tome sudjelovati jel ne možete tržište jednostavno je tako da jednostavno ste primorani da, da i kroz određene kreditne institucije da u tome sudjelujete, a s druge strane, s druge strane kažemo financijska pismenost jel. E sada to je jedini proizvodi koji što su dugo vremena bili to su uglavnom bila štednja, štednja građana koje vidimo danas na tržištu je ajmo došlo je do nekih 1-1,5% nekakve kamate jel. Onda imate drugi oblik financijske pismenosti to je, to je …/Govornik se ne razumije./…
Drugi dio financijske pismenosti je ono što je Ministarstvo financija i ministar Primorac pokušao kroz uvođenje trezorskih zapisa i sudjelovanja i obveznica, naravno sudjelovanje većeg broja građana u finan… u financiranju države. Ja sam to osobno pohvalio mislim da je to dobar smjer jel, da je to dobar smjer i čini mi se da negdje da oko 8% hrvatskih građana posjeduje instrumente odnosno financijske vrijednosne papire RH i tu sad nekakav prinos se ostvaruje oko 3-3,5% bio je 3,7, sad idu nekakva nova izdanja. To je nekakav kontinuirani proces.
Neke zemlje EU poput čini mi se Italije oni imaju, njihovi građani imaju vrlo veliki udio građani drže udio u vrijednosnim papirima i znate zašto je to bitno jel. Znači to je bitno i zbog financijske stabilnosti države ili ukoliko vam financijske ukoliko vam vrijednosne papire jel drže razno razne da ne kažem invest… nekakve razni fondovi jel koji mogu biti i skloniji su riziku kada otkupljuju vrijednosne papire države, nažalost one mogu iskoristiti mogućnost jel, ja neću reći da ucjenjuju državu, ali da mogu utjecati značajno na prinose vrijednosnih papira pojedine države. I reći ću vam jedan primjer možda to građanima da bude plastičnije. Argentina je nekoliko puta bankrotirala jel, ali je bankrotirala upravo iz razloga zato što su njezine vrijednosne papire držali razni špekulantski fondovi i oni su izvršili takav pritisak na financijsko tržište jel da su ti prinosi otišli u nebe… otišli dvoznamenkasto i jednostavno financije jedno od uzroka jel nisu mogli izdržati takve prinose da država im isplati.
Nemojmo zaboraviti da je u nas, kod nas jedan hedge fond sudjelovao u financiranju jedne važne korporacije u Hrvatskoj, govorimo o Fortenovoj jel pa vidimo da i dan danas su prinosi izuzetno visoki jer oni sudjeluju da bi imali određene, određene veće prinose, a kada građani drže jedan dio duga vlastite države, zašto je pozitivnije, zato što građani nikad neće nastupiti sa špekulativnim razlogom i oni uglavnom drže svoje vrijednosne papire do dospijeća. I na taj način umiruju te prinose, znači nema pritiska na financijska tržišta i dugoročno je dobro za državu jel, za stabilnost prinosa odnosno kamata koje država isplaćuje jel da jedan dio građana jel to sada 10%, 15, 20 u nekim drugim zemljama je puno više, da se taj iznos diverzificira jel da ne bude samo u fondovima. Naš veći dio duga nalazi se u mirovinskim fondovima, oni nisu špekulanti jel ipak oni drže te obveznice do dospijeća zato što upravljaju mirovina jel. Jedan dio drže institucionalni investitori pogotovo vanjski drže jel koji vidimo da se stvaraju ogromni holdinzi koji ozbiljno upravljaju, ozbiljno upravljaju s ozbiljnim sredstvima.
Jedan od investitora oni su jači od države jel. Evo sad ovaj zadnji koji čini mi se Black Rock ili kako čini mi se da je tako, znači garantiram ima veću financijsku imovinu i financijsku poslugu nego što je RH jel. I kada vam jedan takav fond drži ne znam veći dio duga, ne govorim o RH nego o nekim drugim zemljama jel koje su još i nisu toliko stabilne onda ozbiljno može da ne kažem manipulirati nekakvim cijenama on želi naravno zaraditi, ali to, to dugoročno tzv. ti fondovi bi bilo dobro da sudjeluju tamo gdje je rizičnije a u države da sudjeluju više građani.
I zbog toga je ovdje važno reći da ovaj koraci što je napravilo i Ministarstvo financija gdje je sudjelovanje građana u financiranju vlastite države je to dobro. Međutim, ovo što se sad dio građana imat ćete koji neće biti zadovoljni sa takvim prinosima i onda će ulagati u razne oblike kripto imovine i zbog toga je ovdje ova financijska pismenost izuzetno, izuzetno važna jel izuzetno je važna jer danas je dobro jel. Danas je dobro što se takvih tiče oni koji su ulagali u ta, međutim ne mora značiti da će za godinu, dvije itd., ukoliko se dogodi takvi poremećaj jer oni nose ogromne rizike, je li, oni danas nose ogromne prinose. A nemojmo zaboraviti da brojni građani su 2008. kada je ona bila velika kriza je li, da je jedan dio građana je izgubio ozbiljne novce i u investicijskim fondovima i na tržištu kapitala u RH i zbog toga apsolutno podržavam ovaj oblik financijske pismenosti i govorenje o svim rizicima koje oni sa sobom nosu pogotovo ovi prinosi koji danas ne možete ostvariti štednjom, ne možete ostvariti na tržištu kapitala, odnosno ne možete ostvariti kroz kroz ove fondove i ono je ono što će nam se zapravo .../nerazumljivo/... doć ćemo o tome raspravljati i tome je ministar isto financija govorio, da jedan veliki dio štednje hrvatski građani su držali u nekretninama, je li.
Znači nisu ulagali jedan dio sada, pogotovo vjerojatno ove mlađe generacije ulaže u kriptovalutu, međutim, u Hrvatskoj su uglavnom štednja ili je bila štednja ili trezorski zapisi ili nekretnine, je li. To su ta tri oblika nekakve ulaganja, ulaganja hrvatskih građana koji da bi se štitili i od inflacije i od pada vrijednosti njihove imovine, međutim, ozbiljno dolaze ovaj oblik, oblik kriptoimovine i mislim da tu treba biti ozbiljno, ozbiljno oprezan, je li, je l' koliko god to danas, to je sigurno neki oblik budućnosti, međutim, taj dio, oblik budućnosti treba biti strogo reguliran, kontroliran i o njemu jasno se i stav zapravo i države da bi se, da bi se, da bi se umanjili svi mogući potencijalni gubici u budućnosti, je li.
Jer zašto se danas ova dva zakona donose? Isključivo se donose kako bi se štitile kreditne institucije odnosno i kroz ovu sanaciju kreditne institucija ukoliko bi došlo do nekakvih financijskih kriza, je li, kakva je bila 2008. g., je li, da se ona ušteđevina građana, a nemojmo zaboraviti da je danas i tu postoji instrument da je do 100 tisuća eura po banci, po štednom ulogu osigurano, je li, kroz ovaj određeni mehanizam koji smo ovdje govorili za zaštitu ovaj, za zaštitu štednje kroz mehanizam koji je uspostavljen na razini EU i stoga, kažem i ovaj dio banaka i zato je moje bilo uvodno i pitanje, šta se odnosi na velike banke kroz sanaciju kreditnih institucija, ali nemojmo zaboraviti da to nije bila velika banka što se tiče aktive u RH, ali je bilo ono sa problem panike sa Sberbankom koji je dobro riješen, koji je odlično riješen, je li, da se ta panika koja je preko noći se dogodila, da je napravljen mehanizam, je li, a upravo zato i donosimo ove zakone, da ako se takav mehanizam dogodi, da znamo tko je, tko je nadležan, da li je to HNB, ako ta banka ima svoju podružnicu, npr. koja nije financijska institucija nego je nefinancijska institucija, je li, ako imaju oni osiguravajuće društvo, ako oni imaju nekakav drugi dio, da oni zajedno sa HANFA-om znači pokriju cjelokupni holding društava, to je bitno, je li, znači .../nerazumljivo/... zato se i govori o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava i da se gleda konsolidacija, je li, jer uvijek kada spašavate jednu financijsku instituciju, ta financijska institucija ona ima dalje svoj portfelj ulaganja, da bi i ta daljnja ulaganja zapravo zaštitili i zbog toga je, jako je komplicirani su ovo da ne kažem i provedbe i komunikacija i ovo što ovdje govorio državni tajnik, funkcioniranje jedinstvenog, jedinstvene pristupne točke, znači tko, kada u kojem trenutku reagira, je li, jer nemojmo zaboraviti, ako to popodne odete na bankomat i ne možete digniti novac, je li, smatra da se nešto dogodilo, pa panika je ljudi moji, u roku sat vremena, u sat vremena je panika, to se putem društvenih mreža ovaj, da ne možete doći do novca, to jutro, sutra ujutro je panika da se taj novac, ovaj, da dođete do novca i tada je jako bitno da onda svi ovi mehanizmi koje mi ovim zakonima danas raspravljamo, je li, da oni tada djeluju kao što su djelovali u ovome slučaju Sberbanke da se zna tko šta napravio, kako se komunicira i ovo što je ovdje danas spominjano i kroz ovu DORA-u da postoje novi oblici informacijsko-komunikacijskih rizika, je li, koji se sada moraju izvještavati HNB-u, to su raznorazni ove hakerski napadi, digitalne prijetnje koje idu prema financijskim institucijama, da se sve to na jedan ozbiljan način pristupi.
Znači Klub SDP-a će ovo podržati i kažem, možda danas ovakvi zakoni izgledaju tehnički, možda izgledaju suhoparno, možda brojni građani ne razumiju o čemu se radi, ali je bitno da se ovakvi zakoni donesu kada nastupi kriza, da država ima kontrolni mehanizam, je li, kako spasiti financijsku imovinu hrvatskih građana, je li.
Dabogda nikad ih ne primjenjivali, je li, ali je bitno da se u ovakvim vremenima koja raste tržište, da se pripremamo za ona vremena koja će se nažalost, događala su se u prošlosti, da znamo da se možemo biti puno pripremljeniji. Tako da, evo, Klub SDP-a će ovo svakako podržati. Zahvaljujem.
Hvala i vama. Sada na redu Most i nezavisni zastupnik Josip Jurčević, najprije Most sa g. Troskotom i onda nezavisni zastupnik Jurčević. Jesam lijepo rekao?
.../Upadica se ne čuje./... Hvala. Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege, poštovana javnosti.
Ovdje su bile spomenute pismenosti, to je sve dobro i ovdje je bio spomenut čak i Black Rock pa evo, čisto radi javnosti, Black Rock je zapravo postao i vlasnik Fortenove jer je Black Rock kupio fond HPS prije nekoliko dana, a HPS je dao one čuvene kredite po kamatama Fortenovi da mogu financirati određena poslovanja.
Dakle ovdje bih se, ovdje je kolega Lalovac spomenuo određene stvari, određene trendove u smislu financijske pismenosti i uvođenja digitalnog eura koji ulazi polako u Hrvatsku jer to je i najavila HNB na Odboru za financije, međutim, tu postoje određene opasnosti odnosno određenih rizika kojeg moramo bit svjesni, a najbolji vam je primjer sada nedavno što je isto odraz financijske pismenosti koje moramo bit svjesni, da se određene transakcije nisu mogle plaćat s gotovinom u hotelu Dubrovnik prije nekoliko dana. Dakle svi mi koristimo donekle plaćanje digitalno, plaćanje kreditnim karticama itd. međutim u ni jednom slučaju, to je čak i HNB obećala, mada njima ne vjerujemo ništa, da nikada iz optjecaja neće nestat zapravo gotovina kao sredstvo plaćanja gdje će se klub Mosta kao takav u tim digitalnim tranzicijama, a to je dio kreditnih institucija o kojima raspravljamo, zalagat ćemo se da plaćanje gotovinom kao naj možda privatnija stvar, ulazak u privatnu stvar na što će čovjek potrošit svoj novac, na koji način, da se zaštiti i Ustavom na sličan način kako to predlažu germanske zemlje kao što je Austrija, Njemačka i Švicarska koji imaju, koji su možda najbolje u tom financijskom sektoru, prije svega Švicarska koja je svoju ekonomiju zajedno sa Lichtensteinom i Luxembourgom i gradila na temelju financija, da se to ugradi u Ustav RH i da se ne dogodi da prevlada u potpunosti digitalni euro koji ima svoje rizike u nekoliko sfera. Prva je kontrola, jer kontrola novca preko Centralne banke jedna je osnovna funkcija, kontrola cijelog zapravo društva i digitalno je euro može izbacit čak korisnike iz sustava ukoliko recimo nisu podobni sustavi, ako ga je sustav kao takav i umjetna inteligencija prepoznala kao takvu da nije podoban i to nije nešto šta se ne događa u svijetu, to je tzv. sustav kreditiranja u Kini gdje se već preko facijalnih ekspresija itd. sustav umjetne inteligencije ocjenjuje koliko ti cijeniš tu Vladu i onda ti se na temelju toga izračunava i kamatna stopa i javno liječenje i korištenje javnog obrazovanja, javnog transporta itd. Netko će reć, sad koristiš argument za komunističku partiju Kine, odnosno Kinu kao takvu međutim primjer isključivanja iz društva kada to nije odgovaralo vlastima, kada se na neki način zamrzavali računi je primjer Kanade, kada je bio onaj konvoj slobode sa kamionima kada se nisu slagali sa određenim politikama Trudoea, oni su ih isključili iz financijskog sustava zato što se ne slažu sa aktivizmom koji je bio prikazan na ulicama i to je nešto s čime se u potpunosti ne slažemo tako da će Mostov prijedlog bit, dakle da gotovina ulazi u Ustav Hrvatske što sam imao prilike razgovarati sa svojim kolegama iz Bundestaga koji su također rekli s obzirom da su oni izračunavali određene rizike koje im je priuštila prije svega Grčka itd. oni imaju spreman scenarij čak i ponovnog tiskanja njemačke marke. Dakle i na taj sustav i na taj scenario su oni spremni i razmišljaju o tome kao scenariju koji je moguće. Da li ga treba zazivat, ne ali s druge strane gotovina kao takav, kao jedan od najvećih odraza privatnog plaćanja itekako treba dakle uzet u obzir. Druga stvar kad smo već kod kreditnih institucija, mislim da treba uzeti u obzir nedavno spomenute određene projekte koji će se, bi se trebali zapravo realizirat u Sisačko-moslavačkoj županiji sa vrlo suspektnim investitorima koji dolazi iz Ukrajine sa novcima koji dolaze iz kocke i sumnjivih izvora. Od strane dakle ljudi koji su izbačeni sa francuskog tržišta, prije svega peradarstva, međutim evo našli su to utočište u Hrvatskoj, prije svega u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje bi oni gradili tako projekte za koji niti jedna lokalna samouprava ne znaju šta bi oni zapravo radili gdje je povezanost sa kreditnom institucijom, čak su u najavama bili da će eto tako se to financirat u dogovoru sa Vladom RH u prijevodu preko HBOR-a, a to šta Petrinja kao takva nema vode, to šta Lekenik kao takav nema vode, a za proizvodnju peradarstva itekako treba jako puno vode, je ogroman problem, gdje se evo na već na u inicijalnim fazama pogoduje tim investitorima od strane, od strane Majdaka koji je ni manje ni više nego glasnogovornik tih investitora.
I jedna druga, treća tema koju bih volio otvorit danas ovdje jer se radi o svojevrsnom, dakle kreditiranju, dakle nije to formalno pravna kreditna institucija ali se radi preko javnih financija, radi se kreditiranje, a zapravo radi se o HEP-u gdje mi svako malo iz proračuna kreditiramo upravo poslovanje HEP-a kojeg zapravo nema. Dakle o čemu se radi? Evo tu su bile spomenute da naši građani preko trezoraca i obveznica koje su kupili od države financiraju javno proračun iz kojih odlazi novac u HEP, evo 29.09. je otišlo negdje milijardu i 300 milijuna eura u Hrvatsku elektroprivredu, a iz tih proizvoda kad pogledamo u zadnjih 30 godina šta se je to kreditiralo, samo su tri izvora kreditirana odnosno izgrađena na temelju novaca naših građana. Dakle to je hidrocentrala u Lešću da smo mi napravili koja je u potpunosti pobila ljude tamo u Karlovačkoj županiji u Pauriji, razvalila u potpunosti korito rijeka i do te mjere je to napravljeno da je sad izbila čak Dobra i u Mrežnicu. Sve je to napravljeno kreditom naših ljudi jer smo mi to izfinancirali. Drugo je vjetroelektrana Korlat koju nismo ni izgradili nego smo je kupili i treće je sunčana elektrana Korlat koja nije dobila sada na natjecanju za tržišnu premiju. A koja je zapravo interesantna stvar kod Kosinja? Dakle osim šta se tamo u potpunosti krše ustavna prava gdje HEP evo sada izvlašćuje ljude iz njihovih nekretnina van, to im je evo poklon za Božić sa smiješnim cijenama s kojim ne mogu kupit uopće svoju nekretninu u Perušiću i za javnost čisto da se zna, u Perušiću ni ne mogu kupit stan nego imaju zaštićeni najam, tako da ih se iseljava iz njihovih domova, sa građevinskom postrojenjima i mašinerijom su ušli u groblja ljudima, znači u potpunosti devastirali groblja za nešto šta je u potpunosti nerentabilan projekt. Znači govorimo opet o kreditiranju naših ljudi koji sa novcima našima, uloženim u trezorce, a iz proračuna se financira jedan takav projekt kažem koji je u potpunosti nerentabilan. Dakle, izvukli smo čak za potrebe ove debate određene studije našeg recimo jednoga prof.dr.sc. Joška Trošelja sa Instituta Ruđer Bošković koji je studirao na Kyotu koji je pokazao da akumulacije na kršu koja se misli radit u Lici, prije svega bi potopila pola Like valjda ta cijela površina gdje sa tako snažnom akumulacijom šta nisu uzeli u obzir dolazi do opasnosti da će se potopiti Otočac samo zato da bi se pogodovalo određenim direktorima HEP-a bivšim koji su unaprijed kupovali tamo zemljište da bi ga kasnije skuplje prodavali, ni manje ni više nego toj HEP, a mi gradimo tu hidrocentralu koja nema nije rentabilna.
Primjer su recimo potencijalna akumulacija koja je trebala bit u Judejskim brdima u Izraelu nije izgrađena jer su napravili studiju da na kršnom polju se ne rade akumulacije zbog ogromnih gubitaka. Drugo je Psiloritis planina u Grčkoj gdje također su izračunali da je to porozno tlo i da voda može probit kroz krš dakle i uništit drugima živote. I treća je Alta Murgia u Apulia-i u Italiji gdje isto tako nisu radili akumulacije na kršnim područjima kao što je Lika, kao što je područje Kosinja koje je iznad Otočca gdje su uzeti u obzir svi rizici koje mi nismo uzeli, a na kraju dana smo to kreditirali.
E sad ono šta bismo htjeli još reć, dakle mi ćemo se tome u potpunosti suprotstaviti jer nema nikakve ekonomske računice da vi još na takve lude projekte idete u potpunosti ljudima uništavat živote. Dakle, to nema nikakvu cijenu i kao što je uništena bila dakle ljudima preko Lešća hidrocentrala, a to je slična, sličan je projekt tako će to bit u Kosinju jer ljudi ne razmišljaju sa svojom glavom da taj projekt apsolutno je nerazborit, ne rentabilan i ne strateški za RH.
Gospodin Jurčević. Izvolite.
Evo poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege.
Duga je priča o financijama kada je o tome riječ, a postoji cijela teorija kako je nastao novac, međutim sve te zakonitosti uključujući kreditiranje kao što smo vidjeli u ovom slučaju posljednjem kojeg je naveo kolega Troskot, a i mnogi drugi slučajevi koji javni novac zapravo gdje proračun postaje kredit od određenih projekata koji nemaju smisla, osim jedino u korupcijskoj pljački. A osim što štetu nanosi u gubitku novca mogli smo negdje drugdje investirati itd. nanose se i goleme identitetske štete kad se radi o hrvatskom identitetu, pogotovo kad se radi o Kosinju, tako da se krši cijeli niz zakona o zaštiti kulturnih dobara i sve to razrađeno u mnogim institutima EU i sl. pa smo dio te stečevine i preuzeli.
Ovdje je stoga potrebno naglasiti da osim ovih šteta nerentabilnosti Kosinja da se potapanjem Kosinja potapa jedna iznimno važna hrvatska povijest. Prvo potapa se jedna civilizacijska prijelomnica, dakle tamo je bila naša prva tiskara gdje smo tiskali jednu specifičnu knjigu na glagoljici, a to je pismo koje jedino mi koristimo i isto tako taj Misal odnosno mise su se držale što je bio isto ekskluzivitet Hrvata na hrvatskom jeziku.
Osim toga tamo je prema znanstvenim istraživanju do sada 40, slušajte 40 arheoloških lokaliteta od kojih će 22 biti potopljena. Većina je neistražena ili neadekvatno tek u početnoj fazi istraživanja. Tako da Kosinj inače je bio središte društvenog, političkog i kulturnog života u hrvatskoj povijesti u srednjem vijeku, to znači tako je nastala i tiskara. Dakle, tiskara nije mogla nastat negdje gdje nije postojala ta osnova, tamo su vladali Frankopani da sad ne nabrajam cijelu hrvatsku povijest, tako da je posebno zanimljiva dimenzija sa Kosinjem gdje se govori o nekakvih 640 milijuna eura da vrijedi taj projekt, a čuli ste kakva se šteta nanosi stanovnicima gdje im se daje sramotno niske oštete pozivajući se na te strateške hrvatske projekte.
U tom smislu pokrenut ćemo i okrugle stolove i sve ostalo što je potrebno da bismo ukazali na tu jednu prijevaru prvo u smislu rentabilnosti, ali još više da se krši cijeli niz zakona koji se odnose na kulturno dobro koje smo nedavno upravo imali nekakve dopune isto tako sukladno europskim standardima smo to popunjavali.
Međutim, kao što vidimo glavni dakle sve financijske akcije možemo to tako reći uključujući ovo kreditiranje, a rekli smo da čuli ste od kolege Troskota, milijardu i 300 milijuna kreditiran je HEP i sigurno da će raznim makinacijama taj novac završiti isto tako tamo u Kosinju gdje opet neće biti te rentabilnosti, a može se potopiti čak i Otočac prema budući da je to kraško područje da ne ulazim u te detalje zbog nedostatka vremena. Ali naglasak želim staviti upravo na te goleme kulturološke identitetske štete koje se nanose Hrvatskoj. Dakle, to je bilo središte hrvatskog društvenog političkog i svakog drugog života, to znači hrvatskog identiteta upravo je bilo to široko i veliko kosinjsko područje. Dakle, 40 arheoloških nalazišta od toga 22 idu izravno pod vodu, a ne istraženi su.
Pa se možemo pitati u toj korupcijskoj hrvatskoj tragediji, dakle koliko su motivi bili da se opljačka novac, a koliko je baš odabran i da se opere kako to znademo kako to ide u Hrvatskoj vidjeli smo na slučaju Beroša, dakle postavlja se pitanje ima li tu ovih hibridnih namjera koje se vode ne samo kad se radi o 14., 15., 16. stoljeću dakle hrvatskom srednjem vijeku nego smo svjedoci svih perverzija identitetskih koje se događaju u Hrvatskoj i sa Domovinskim ratom i sa cijelom hrvatskom poviješću. Tako da barem sa motrišta društvenih znanosti oni koji se time bave, puno je važnije to što će se potopiti jedan iznimno važni vrijedni dio hrvatske povijesti, što se ne bih, kažem iznenadio da je to bila jedna od namjera, a sve u ime dobrobiti, je li, da ćemo imati evo, nekakvu struju kao što smo čuli od kolege Troskota, dakle to nema niti ekonomskih opravdanja. Tako da ćemo ustrajati na tome, je li, naš klub, dakle Mosta i mene kao neovisnog zastupnika, da to dođe do hrvatske javnosti, da se podnesu odgovarajuće, a već su neke i podnešene prema Europskoj komisiji, dakle kaznene i ostale prijave …
.../Upadica: Vrijeme. Hvala./... zbog toga što se dakle krši taj Zakon o kulturnom dobru. Evo, hvala lijepo.
Hvala. Hvala. Sada na, na redu HDZ i g. Anton Kliman. Izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege, evo ja ću ostati u ovim okvirima ovih predloženih zakona, dakle prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s konačnim prijedlogom zakona i prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava. Dakle ova zakonska prijedloga u kojima danas objedinjeno raspravljamo, predlažu se radi daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa pravnim aktima EU.
Tako je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s konačnim prijedlogom zakona rezultat usklađivanja važećeg Zakona o kreditnim institucijama, dakle sa direktivom EU i uredbom EU u digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor te uredbom u tržištima kriptoimovine.
Sa porastom digitalizacije i sve većom upotrebom informacijske i komunikacijske tehnologije dolazi do novih rizika koji nisu samo tehničke prirode već imaju potencijal ugroziti stabilnost cijelog financijskog sustava, a s time i povjerenja građana u taj isti sustav. Iako će se provedba uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor u pravnom poretku RH osigurati Zakon o provedbi Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor koji stupa na snagu 17. siječnja 2025. g., tom novom pravnom okviru potrebno je prilagoditi i Zakon o kreditnim institucijama u dijelu zahtjeva za upravljanje rizicima informacijske i komunikacijske tehnologije u kreditnim institucijama.
Zatim, .../Govornik se ne razumije./... Uredbe o tržšitima kritoimovine i Zakona o provedbi Uredbe o tržištima kriptoimovine, važeći Zakon o kreditnim institucijama potrebno je dopuniti u dijelu novih usluga kojima se kreditne institucije mogu baviti, a to su izdavanje tokena, elektroničnog novca, izdavanje tokena vezanih uz imovinu i pružanje usluga povezanih sa kriptoimovinom.
Nadalje, u svrhu pristupanja RH organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, briše se odredba važećeg Zakona o kreditnim institucijama, prema kojoj se pri izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje primjenjuje načelo .../Govornik se ne razumije./... .../nerazumljivo/... pardon. Uzajamnosti.
Konačno, ovim prijedlogom Zakona pripisuje se obveza kreditnim institucijama da svake godine dio svojih prihoda izdvajaju za financiranje aktivnosti kojima bi se poboljšala financijska pismenost hrvatskih građana. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava s konačnim prijedlogom zakona izrađen je radi usklađivanja važećeg Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava sa direktivom koja se odnosi na određene aspekte minimalnog zahtjeva za regularni kapital i prihvatljive obaveze sa direktivom. U izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja Jedinstvene europske pristupne točke. Slijedom kontinuiranog unaprjeđenja europskog okvira za sanaciju kreditnih institucija, poboljšana su postojeća pravila kojima se omogućuje sanacija bankovnih grupa i smanjenje regulatornog opterećenja za subjekte planirane za likvidaciju, pri čemu je subjekt planiran za likvidaciju onaj subjekt u čijem je planu sanaciju u slučaju njegove propasti predviđena redovna likvidacija u skladu s nacionalnim pravom.
Za potrebe dostupnosti informacija na Jedinstvenoj europskoj pristupnoj točci u dijelu sanacije kreditnih institucija i investicijskih društava, utvrđena su nadležna tijela, a to su HNB i HANFA. Oba prijedloga zakona o kojima objedinjeno raspravljamo pridonose tome da hrvatski financijski sustav ostane siguran, stabilan te da se održi povjerenja građana u taj sustav.
Stoga u ime Kluba zastupnika HDZ-a podržavan donošenja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama i donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.
Hvala na pozornosti.
Hvala i vama. Time zaključujemo raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.

47

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 100
06.12.2024.
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 100, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo. Tijekom rasprave predstavnik predlagatelja prihvatio je taj te amandmane i oni postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona, pa dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama. Glasujmo.
128 glasovalo, 119 za, 9 suzdržanih donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama.
PDF