Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 4

PDF

39

  • Konačni prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju, drugo čitanje, P.Z. br. 27
22.11.2024.

Penava, Ivan (DP)
Možemo krenuti jel? Dakle, krećemo sa točkama dnevnog reda predviđenim za danas. Prva na redu nam je:

- Konačni prijedlog Zakona o privremenom uzdržavanju, drugo čitanje, P.Z. broj 27

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172., a u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za zdravstvenu i socijalnu politiku.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje gdje ujedno i pozdravljam i ministra Marina Piletića sa suradnicima? Ministre oćete, izvolite, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS, dame i gospodo zastupnici, sve vas pozdravljam i zahvaljujem na odazivu na točku Konačnog prijedloga Zakona o privremenom uzdržavanju, prvo čitanje dakle ovoga zakona imali smo u srpnju ove godine i tada ste jednoglasno prihvatili ovakav prijedlog zakona, vjerujem sa svim ovim što činimo izmjenom ovog zakona da će isto biti i na glasovanju kada se bude glasovalo o Konačnom prijedlogu.
Mi smo prije dva dana obilježili i Svjetski dan djece, dan kada je usvojena Konvencija o pravima djeteta, dokument koji je najbrže i najširije, najšire ratificirani ugovor o ljudskim pravima u povijesti, koji je ove godine obilježio i obilježit će još dodatno svoju 35. obljetnicu.
Zašto to spominjem? Pa upravo zato što i ovako predloženim Zakonom o privremenom uzdržavanju nastojimo dodatno osnažiti zaštitu prava djeteta na uzdržavanje i osigurati bolju podršku upravo najranjivijim članovima našega društva. Ovim i ovako predloženim zakonom odgovaramo na stvarne potrebe djece čiji roditelji ne ispunjavaju obveze uzdržavanja, a upravo je cilj zakona osigurati djeci uvjete za dostojanstven život, kvalitetan rast i njihov osobni razvoj. Ovako važeći zakon na snazi je još od 2014.g., međutim kroz njegovo dosadašnje provođenje uočene su značajne manjkavosti koje ugrožavaju osnovna prava djece na životni standard primjeren naravno njihovim potrebama. Stoga je izrada ovakvog zakonskog prijedloga proizašla iz uvjerenja da je vrijeme za konkretne i učinkovite promjene, a ujedno ovako predloženim zakonom odražavamo naše obveze prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta i što je najvažnije prema svoj djeci Hrvatske koji nažalost u, s obzirom na tematiku zakona se nalaze u prilici da jedan od roditelja ne izvršava svoje obveze uzdržavanja.
Primjenom postojećeg zakona pokazalo se da podrška djeci nije dovoljna ni po iznosu, ni po trajanju. Trenutni mjesečni iznos potpore prosječno 112 eura ne može zadovoljit osnovne potrebe djeteta, a i potpora vremenski je ograničena na 3.g., ostavlja mnogu djecu bez ikakve pomoći u mnogim situacijama kada im je ona i dalje prijeko potrebna.
Ovako predloženim Konačnim prijedlogom zakona uvodimo nekoliko ključnih izmjena. Značajno povećavamo iznos potpore, dosad postojećim zakonom on je definirao 50% minimalne odluke koju ministarstvo donosi sada taj iznos povećavamo na 100%-tni iznos punog zakonskog minimuma uzdržavanja što će u konačnici značiti prosječno 225 eura na način da će se ta odluka iz godine u godinu mijenjati, govorimo dakle o iznosu s obzirom da ministar mora dakle do 1. travnja svake godine donijeti novu odluku s novim iznosima koji se onda veže na prosječnu plaću isplaćenu u RH u prošloj godini. Produljujemo i trajanje potpore sa dosadašnjih dakle maksimalno 3.g., pravo na privremeno uzdržavanje trajat će sve dok obveznik uzdržavanja ne počne ispunjavati svoje obveze il dok dijete ne navrši 18.g. života, za onu punoljetnu djecu koja se školuju ovo pravo produljuje se najdulje dakle do 26.g. života, a za onu djecu sa invaliditetom gdje je utvrđeno da nisu sposobna za rad dok god takva nesposobnost traje. Širimo i dostupnost prava, uklanjamo prepreke koje su djeci i obiteljima otežavale ostvarivanje prava i to ukidamo upravo uvjet pokretanja ovršnog postupka i čekanja 3 mjeseca neplaćanja sada je ovako predloženim zakonom dovoljno dokazati da obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoje obveze duže od mjesec dana čime olakšavamo i ubrzavamo dostupnost sredstava.
Bitno je istaknuti kako je jedan od ključnih ciljeva ovog zakona osigurati da postupak ostvarivanja bude brz, bude jednostavan i učinkovit i u tom smislu predlažemo da nadležnost za provođenje postupaka uzdržavanja i povrat isplaćenih iznosa preuzme Agencija za osiguranje radničkih tražbina. Zašto je to tako, to smo detaljno naveli u prvom čitanju i objasnili svima koji su imali bilo kakvu sumnju ili rezervnu zaštitu umjesto Hrvatskog zavoda za socijalni rad, to će nadalje činiti Agencija za osiguranje radničkih tražbina. Na ovaj način rasterećujemo upravo Hrvatski zavod za socijalni rad koji će se i dalje fokusirati na zaštitu prava i dobrobiti djece, no ovim potezom ubrzavamo dakle administraciju i provedbu prava. Zakon uvodi nove pristupe kao što je mogućnost vraćanja duga za isplaćene iznose putem javnog rada, a upravo je ovo posebno značajno za obveznike uzdržavanja koji nemaju financijske mogućnosti podmiriti dug, javni rad pruža im priliku da svoju obvezu ispune i prema društvu i prema djetetu.
Posebno ovdje želim istaknuti važnu izmjenu vezanu za nasljedstvo duga. Ako nasljednik obveznika uzdržavanja je ujedno i korisnik prava na privremeno uzdržavanje, dug se neće naplaćivati i o tome smo nešto govorili u prvom čitanju, a na taj način dodatno štitimo djecu od situacija kolje bi mogle ugroziti njihovu egzistenciju. Za provedbu ovog zakona u 2025. godini planirali smo dodatnih 13,3 milijuna eura kao i pozicije za projekcije '26.-'27. Ovako konačan prijedlog zakona usuglašen je i sa primjedbama vas zastupnika HS-a, stručnjaka i relevantnih tijela i posebno smo naravno vodili računa o nomotehničkim doradama kako bi odredbe bile jasne, precizne i naravno provedive.
Ključne izmjene uključuju i osiguranje trajanja prava dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati svoju obvezu, najmanje za 6 uzastopnih obroka. Smatramo da je to jednostavniji način isplate putem računa roditelja ili skrbnika i na taj način smatramo da su dodatno i zaštićen dobrobit djeteta u slučaju izostanka izjašnjavanja obveznika uzdržavanja. Ovaj zakon treba biti jasan i snažan signal da Hrvatska stoji uz svoju djecu i njihove obitelji, zakon koji čini razliku vrlo konkretno pomaže, pojednostavljuje i osigurava i njime ne samo da jamčimo prava djece, već gradimo temelje za društvo u kojem je svako dijete zaštićeno, cijenjeno i podržano. Dame i gospodo zastupnici nakon rasprave kad dođe vrijeme, pozivam vas naravno da podržite ovakav tekst konačnog prijedloga zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala ministru Piletiću na izlaganju.
Za repliku se javila kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre tekst zakona ćemo podržati naravno ali vas zapravo želim pitati neka ključna pitanja koja su se dogodila u sustavu socijalne skrbi. Naime, želim vas pitati kako je moguće da je najednom vaše ministarstvo nakon tragične smrti dječaka u Kraljevici, Oštro shvatila da prostor najednom nije adekvatan, da prostor treba zatvoriti iako ste mu do tad izdavali sve potrebne dozvole i prošao je sve potrebne inspekcije. Zanima me da li takvih prostora ima još ili nas možete uvjeriti da ih nema više. I na kraju zanima me zašto u svakoj situaciji kad imamo nekakvu krizu u sustavu socijalne skrbi, na kraju se sva krivnja stavlja na zaposlene, međutim ja ne vidim da ste vi preuzeli odgovornost, ja ne vidim da ste vi rekli da imamo problem s manjkom kapaciteta i evo kako ćemo taj problem riješiti. Možete li to reći, hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice Miloš dakle o tom slučaju rekli su sve oni koji su trebali nešto reći. Tragični događaj sasvim sigurno nije ni prilika da mi ovdje u HS-u politički se prepucavamo ali s obzirom na pitanje koje ste postavili, a koje se tiču sustava socijalne skrbi mogu vam reći dakle slijedeće. Po pitanju zaposlenih unutar socijalnog rada, socijalne skrbi svih ustanova kojima je Ministarstvo rada osnivač, ja sam već javnost upoznao dakle da po pitanju broja zaposlenih ne da imamo manjka, nego smo mi broj zaposlenih povećali sada već preko 650 novih zaposlenih u proteklih godinu i pol dana. Što se tiče kapaciteta, mi dakle unutar svih naših 71 ustanovu koje pružaju socijalne skrbi, bilo da je riječ o uslugama smještaja ili nekim drugim …/Upadica Penava: Vrijeme./… socijalnim uslugama, mi smo osigurali sredstva i u prošloj perspektivi i u ovoj da se svi ti kapaciteti urede i digne standard.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Druga replika kolegica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre pohvaljujem ovaj zakon kojim država staje u potporu djeci u situaciji kada oni koji bi trebali brinuti o toj djeci, ne brinu. Sami ste naglasili prilikom predstavljanja ovog prijedloga zakona da će se omogućiti nova i povoljnija prava koja se tiču iznosa privremenog uzdržavanja. Ja bih vas molila informaciju koliko djece će biti obuhvaćeno ovim novim pravima i da li mi možete možda dati neku komparaciju kako tu stojimo u odnosu na druge europske države jer se volimo često pozivat kako neki drugi nešto rade bolje, no prema nekim analizama do kojih sam ja došla, čini mi se da Hrvatska sa ovakvim zakonom je puno ispred drugih europskih država.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo, uvažena zastupnice Petir, samo u 2023. Hrvatski zavod za socijalni rad zaprimio je više od 3.600 pravomoćnih odluka uzdržavanja. Problem postojećeg zakona je bio što je to dakle pravo je bilo vremenski ograničeno samo na 3 godine. Dakle kada biste počeli primat to pravo neovisno dakle o godinama života, o potrebama, o situaciji unutar obitelji dakle vi niste više mogli imati pravo na privremeno uzdržavanje, neovisno o tome što jedan od roditelja nije izvršavao dakle svoju obvezu. Sada to vrijeme delimitiramo na način kao što sam i naveo do 18 dakle godina odnosno ukoliko se odraslo dijete školuje do 26 i za djecu sa teškoćama, s invaliditetom dakle neovisno o tome vremenski dok ta nesposobnost za rad traje. Što se tiče drugih dakle zemalja mi smo napravili komparaciju i s Njemačkom …/Upadica Penava: Vrijeme./… i sa Austrijom. To pravo je najduže do 5 godina odnosno do 18. godine života, a što se. …/Upadica Penava: Hvala./… Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Kolegica Majda Burić slijedeća na redu za repliku, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče. Uvaženi ministre Piletiću sa svim suradnicima, evo ja bih rekla da ovaj zakon ne samo da štiti već i ono najvažnije, on provodi i ostvaruje pravo djece na uzdržavanje. Ovaj zakon svakako sustavno podiže standard i sigurnost sve djece čiji roditelji ne plaćaju alimentaciju i poruka je zakona da će sva djeca koja imaju pravo na alimentaciju, a za koje roditelji ne plaćaju biti financijski osigurana i osnažena od strane države i dobit će u prosjeku, kao što ste i vi sami rekli, duplo više i na rok koji je maksimalno proširen. A moje pitanje prema vama jest, budući da se ovim zakonom neće utvrđivati doprinose li bake i dide uzdržavanju djeteta, hoće li se time možebitno i smanjiti potraživanja prema njima koja su dosad, koliko znam na razini neke 2 do 3 predmeta godišnje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. Dakle kod zahtjeva za privremeno uzdržavanje jasno smo naznačili da se neće tražiti utvrđivanje baka i djedova koliko dakle oni mogu doprinositi iako je dakle njihova obveza uzdržavanja definirana samim Obiteljskim zakonom. Zbog toga što želimo pojednostaviti i ubrzati proces kada roditelj obveznik ne plaća, idemo putem dakle Agencije za osiguranje radničkih tražbina provest postupak odmah bez utvrđivanja dakle sposobnosti uzdržavanja baka i djedova.
Da, taj broja baka i djedova koji uzdržavaju djecu se iz godine u godinu smanjuje, a očekujemo dakle sad ovim zakonom da taj broj bude sveden na nulu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika, kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo poštovani potpredsjedniče, uvaženi ministre, evo također, pohvaljujem ovaj Zakon gdje Vlada RH i ministarstvo pomažu djeci u ostvarivanju svojih prava i to je još jedna dobra socijalna politika RH. Donošenjem ovog Zakona omogućuju se nova i povoljnija prava i značajan pomak u materijalnom statusu i pravima djeteta u slučajevima kada obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoje obaveze, a osniva se i alimentacijski fond.
Također, se povećava iznos potpore i dosadašnje pravo od svega 50% zakonskog minimuma podiže se na 100 postotni iznos, pa možete li još malo to prokomentirati i, evo, vjerujem uistinu da će djeci, a i obiteljima, dakle uistinu ova socijalna komponenta uistinu jako puno pomoći. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, kolegice Salopek.
Odgovor na repliku.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. Dakle pa evo spomenio sam već i u jednom od prijašnjih odgovora, dakle 1343 djece trenutno ima pravo na privremeno uzdržavanje s obzirom na utvrđen dakle iznos zakonskog minimuma od 50%, on je u prosjeku iznosio 111 eura, sada dakle taj iznos, s obzirom na utvrđenu odluku i cijenu zakonskog minimuma uzdržavanja djeteta će biti u 100 postotnom iznosu, neće se dakle uračunavati u 50 postotnom iznosu, samim time dakle za dakle ovu godinu, odnosno kad zakon stupi na snagu, on će biti u prosječno 225 eura, a u travnju 2025. slijedi nova odluka, novi iznosi s obzirom da ćemo imati podatke dakle o prosječnoj plaći za prošlu godinu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika, kolegica Ljubica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovani g. ministre sa suradnicima.
Ovim predloženim zakonom o privremenom uzdržavanju mislim da smo se pomakli, ne jedan nego nekoliko koraka unaprijed, a sve kako bi naša djeca imala primjerene uvjete za život i mislim da ovim zakonom rješavate one najveće nedostatke postojećeg zakona, a to je koji su se pokazali, a to je u pogledu visine potpore i u pogledu trajanja potpore.
Možete li molim vas, još jednom objasniti točno koliko će po novom zakonu potpora trajati i koliki će biti njen iznos?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupnica Lukačić. Još jedanput, dakle ponovit ću, nema više limita od 3 godine ukupnog prava tijekom dakle obveze uzdržavanja do 18. g. nego kad se utvrdi potreba i obveza plaćanja, dakle svako dijete do 18. g. imat će pravo na mogućnost privremenog uzdržavanja putem AORT-a za svu onu djecu koja se školuju do, najduže do 26. g. života, a za svu djecu sa teškoćama i invalidom, nesposobnošću za rad, dok god ta nesposobnost traje.
Smatramo da je to nešto što je primjereno, a ponavljam, dakle sam iznos privremenog uzdržavanja iz godine u godinu će rasti jer se veže na prosječnu plaću u Hrvatskoj isplaćenu prošle godine.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika, kolegica Ivana Mujkić, izvolite.

Mujkić, Ivana (DP)
Hvala vam, poštovani ministre, zaista pohvaljujem ovaj prijedlog zakona, s obzirom da država ovim zakonom šalje poruku i djeci i roditeljima da stoji iza njih, međutim, moje pitanje se tiče čl. 28 u kojem stoji da je obveznik povrata isplaćenih iznosa privremenog uzdržavanja može iznos utvrđen rješenjem vratiti putem javnog rada.
Dakle treba uzeti u obzir zasigurno da je svaka takva situacija u kojoj će državi preuzeti tu ulogu specifična, da postoje različite okolnosti koje mogu dovesti do toga, u nekim situacijama zaista je to, to su neke okolnosti koje čovjeka zateknu, međutim, postoje one druge okolnosti gdje se radi o nemaru i sličnim stvarima, tako da me zanima, jeste li razmišljali o tom čl. 28 zamijeniti tu riječ „može“ riječju „mora“ ukoliko se radi o radno sposobnoj osobi koja jednostavno ne osjeća odgovornost prema svome djetetu jer nažalost takvih ima jako puno, a država će temeljem ovog zakona stajati iza njih.
Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. Dok god AORT uvidom dakle u dakle financijsko stanje obveznika uzdržavanja pronađe novac kojim se može naplatiti, neće dakle mogućnost javnog rada kao supstituta dakle za ovršenje koristiti prema tome, ja mislim da AORT ima poprilično iskustva dakle i po pitanju naplate radničkih tražbina da će on u prvom planu obveznika uzdržavanja ovršiti na način da sva dostupna financijska sredstva vrati u državni proračun. Tek ako te mogućnosti nema onda tu dolazi javni rad kao opcija da se dug namiri.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Josip Jurčević. Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani ministre.
Sve pohvale što Hrvatska donosi cijeli niz zakona sukladno europskim standardima, ali nažalost praksa pokazuje da institucije i postupanje tih institucija je potpuno katastrofalno i protuzakonito. Pa mene zanima i ovdje vaš kratki odgovor, ali i tražim i pismeno da mi dostavite, pisanim putem da dostaviti dakle u vezi slučaja Zambija koji je tu praksu najbolje razgolitio. Nažalost, javno se to medijski svelo na obračun politički, međutim zanima me što je učinjeno u četri ministarstva koja su trebala ispraviti sve te praktične pogreške, dakle kakve su sankcije snosile osobe koje su u tome sudjelovale, uključujući i u vašem ministarstvu koje u tome ima središnje mjesto?
Dakle, podsjetit ću da je 2023. predsjednica odbora u vezi toga postavila upit, međutim u javnosti nisam vidio da se o tome išta saznalo, pa vas molim da mi i pisanim putem u vezi toga slučaja koji je točno pokazao u četri ministarstva …/Upadica Penava: Vrijeme./… koje osobe su sudjelovale i isto tako pripadnici bivši pripadnici …/Upadica Penava: Hvala vam./… SOA-e.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku.

Piletić, Marin (HDZ)
A uvaženi zastupnik Jurčević traži pisanim putem, pisanim putem ćemo odgovoriti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Marin Miletić. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani ministre. Kad smo razgovarali u HS-u o ovom zakonu mislim da smo bili svi jednoglasno da ćemo ga podržati jer je on ogroman iskorak i napredak. Mi imamo u Hrvatskoj nažalost dva tipa roditelji, jedan su onaj neodgovorni koji zaborave na odgovornost prema svom djetetu, ali imamo i one druge ljude koji su jadni pritisnuti, mislim da je vi ćete imati točnije podatke od mene mislim da je oko 10 tisuća roditelja u blokadama, dakle i to su egzistencijalni stvarni problemi i ovdje država ustvari preuzima teret odgovornosti i ja to pohvaljujem i pohvaljujem vaš trud u toj dimenziji.
Ono što me zanima ministre Oštro, Dom Oštro ako možete odgovoriti bez patetike, jeste li osobno bili dolje? Evo dakle ja stvarno vas molim da kao ministar resora napravite sve što možete da nam klinci imaju pravi dom jer tamo kogod je osobno …/Upadica Penava: Vrijeme./… bio zna da to nije dobro za djecu tamo da budu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče Miletić. Dakle, kao resorni ministar ja sam posjetio Centar za rehabilitaciju Rijeka, upoznao se tada kad sam bio sa svim razvojnim projektima koje je bivša ravnateljica predlagala, mi smo to sve načelno prihvatili i rekli da ćemo staviti u proračun. Međutim, u ovoj podružnici nisam bio.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolegica Dalija Orešković. Izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Zahvaljujem.
Pozdravljam ideju alimentacijskog fonda, međutim ukazujem da država ne štiti dovoljno naše građane tada je kriza najveća i tada kada je problem najakutniji.
Naime, ako sam dobro iščitala ono što u zakonu piše proizlazi da će država uskočiti nakon što već postoji ovršna isprava u kojoj se utvrđuje da je jedan roditelj dužan plaćati određeni iznos alimentacije. Ha, ali ministre što do tada? Do te ovršne isprave odnosno do pravomoćnosti i ovršnosti najčešće znaju u praksi proteći i godine, godine sudskih postupaka, godine mučenja, godine u kojem jedan roditelj najčešće preuzima na sebe teret uzdržavanja vrlo često u teškim financijskim i životnim okolnostima. Kroz te godine dijete treba jesti, rasti, školovati se, oblačiti se tada treba država uskočiti i tada treba dati jedan iznos kako bi se roditelju koji je sam pomogao da to dijete othrani. …/Upadica Penava: Vrijeme./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku.

Piletić, Marin (HDZ)
Uvažena zastupnice, dakle slažem se s komentarom, ali postoji čitav niz modela gdje upravo roditelj koji brine o djetetu može zatražiti podršku države u takvim situacijama i upravo tu postoji čitav niz mjera koje Hrvatski zavod za socijalni rad putem svojih mogućnosti može priznati rješenje ili za jednokratnu pomoć ili za zajamčenu minimalnu naknadu čitav niz mjera gdje sasvim sigurno u takvim situacijama postoje Hrvatski zavod za socijalni rad koji štiti i roditelja koji brine o djetetu i o djetetu.
Ovdje govorimo o zakonu koji zamjenjuje obvezu onog roditelja koji ne izvršava svoje obveze kojima je sudskim putem i odlukom definirana. I tu zbog toga znajući da imamo i takvih roditelja država intervenira u najkraćem mogućem roku ukoliko taj mjesec ne bude uplaćen alimentacijski iznos država nastupa kao zamjena. …/Upadica Penava: Vrijeme./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako ispred odbora ne vidim nikoga nazočnog od predsjednika, pretpostavit ćemo da nisu htjeli ništa govoriti na ovu temu. Stoga otvaram raspravu po ovoj točki gdje nam je prva na redu kolegica Sanja Bježančević u ime Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Visina iznosa privremenog uzdržavanja određena je važećim Zakonom o privremenom uzdržavanja, iznos od 50% zakonskog minimuma uzdržavanja s tim da se ne može odrediti u iznosu većem od iznosa uzdržavanja za dijete određenog ovršnom ispravom.
Trenutni prosječni mjesečni iznos privremenog uzdržavanja iznosi 112 eura mjesečno za prosječno oko 1470 korisnika, dakle 50% mjesečnog iznosa potrebnog za uzdržavanje djeteta, a sada se taj iznos povećava na 224 eura. Dobro je da se povećava naravno kao i što se produžuje period priznavanja prava za privremeno uzdržavanje te traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja ili do navršenih 18 godina života djeteta odnosno do završetka redovnog školovanja odnosno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta, nije sposobno za rad ima pravo na uzdržavanje za cijelo vrijeme dok ta nesposobnost traje. Također mijenjaju se odredbe vezano za ostvarenje prava te se period potreban za pokretanje postupka skraćuje sa 3 na mjesec dana odnosno ukoliko obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja. Postupak se time pojednostavljuje što je naravno dobro jer pravna praksa od 2014. godine kada je zakon po prvi puta donesen, je pokazala koje odredbe je potrebno mijenjati kako bi se pružila bolja zaštita i interesi djece. Nadalje propisuje se javni rad odnosno društveno koristan rad kojim obveznik uzdržavanja može djelomično ili u cijelosti, ispuniti obvezu povrata isplaćenih iznosa privremenog uzdržavanja. U zakonu se ovaj model ne razrađuje nego je propisano da će ministar pravilnikom razraditi zakonske odredbe i propisati način ispunjenja novčane tražbine putem javnog rada. Bilo bi naravno dobro da se model ipak razradio zakonom radi potrebnih informacija već u trenutku donošenja zakona jer neke pravilnike znamo nismo nikad dočekali. No ono što struku ali i Pravobraniteljicu za djecu brine, je mijenjanje stvarne nadležnosti u ovim postupcima pa je tako umjesto Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležna Agencija za osiguranje radničkih tražbina s planom zapošljavanja 8 djelatnika koji bi preuzeli poslove priznavanja prava na privremeno uzdržavanje. Naime agencija sa sjedištem u Zagrebu koja se bavi osiguranjem radničkih tražbina u slučaju stečaja poslodavca ili u slučaju blokade računa poslodavca i nema nekih poveznica s područjem obiteljskih odnosa. Iako je agencija povezana informatički sa FINA-om, ostaje sporno korištenje i zaštita osjetljivih podataka u nekim resorima. Naime agencija ne raspolaže podacima poput sustava socijalne skrbi, koji je povezan s pripadajućom aplikacijom sa MUP-om, svim područnim uredima, Poreznom upravom, FINA-om. Nadalje neće se više uvjetno prethodno utvrđivati vjerojatnost da baka i djed po roditelju obvezniku uzdržavanja ne doprinose uzdržavanju te će se djetetu omogućiti što prije ostvarivanje prava na privremeno uzdržavanje neovisno o tome je li u tijeku sudski postupak prema baki i djedu radi uzdržavanja sukladno odredbama Obiteljskog zakona. Unatoč primjedbama koje nisu uvažene, a koje smo dali budući se radi o povoljnijem pravu u odnosu na postojeće, klub SDP-a će podržati zakon i u drugom čitanju kako je to učinio i u prvom. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Bježančević.
Slijedeća na redu je kolegica Majda Burić u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Poštovani i uvaženi ministre Piletiću sa svim suradnicima i suradnicama, poštovani dragi kolege saborski zastupnici i zastupnice.
Evo prekjučer smo, doduše samo neki od nas raspravili državni proračun za 2025. godinu i u njemu je Vlada osigurala i sredstva za primjenu ovoga hvale vrijednog zakona. Radi se o 13,37 milijuna eura. Pred nama je dakle zakon koji sustavno podiže sigurnost i standard sve djece čiji roditelji ne plaćaju alimentaciju i poruka je ovoga zakona da će sva djeca koja imaju pravo na alimentaciju, a za koje roditelji ne plaćaju biti financijski osigurana od strane države. Dobivat će u prosjeku duplo više nego do sad i na rok koji je maksimalno proširen. Dakle sva djeca viši udvostručeni iznos i duže trajanje. Kroz dosadašnju raspravu i u prvom čitanju i u ovom sadašnjem drugom čitanju kao i na raspravama na odborima, vidljiva je zaista velika podrška ovom zakonu i mislim da je jako dobro da imamo veliko suglasje svih političkih stranaka kad se radi o djeci koja su naročito posebna i osjetljiva društvena skupina i njihova nam dobrobit uvijek i svugdje mora biti na prvom mjestu i to bez obzira na okolnosti. Da ova Vlada djeluje kontinuirano, socijalno osjetljivo i da svojim politikama jača socijalnu državu, dokazuje svakako i ovaj zakon kojim se čine značajni iskoraci u materijalnom statusu, u financijskoj stabilnosti i u pravima djeteta i to u slučaju kada jedan od roditelja ne izvršava svoju dužnost plaćanja alimentacije. Stoga još jednom pohvaljujem ovaj zakon koji na sustavan i sveobuhvatan način odgovara na stvarne probleme djece čiji roditelji iz određenih razloga ne ispunjavaju svoju obvezu uzdržavanja svoje djece. Kao što smo imali i prilike i čuti, značajno se povećava broj djece za koju će država plaćat alimentaciju i to na projiciranih skoro 10 tisuća, a sam iznos naknade se udvostručuje na prosječno 230 eura i to s napomenom da se alimentacija određuje prema visini odnosno u postotku od prosječne plaće koja kontinuirano raste pa će se i budući iznosi automatski usklađivati prema rastu prosječne plaće. Dakle država će isplaćivati visinu alimentacije, a istodobno će potraživati povrat sredstava od roditelja koji ne plaćaju za svoje dijete, a trajanje privremenog uzdržavanja u aktualnom zakonu koji je donijet 2014. godine, propisan je rok od 3 godine odnosno trajanje od 3 godine, a ovim se prijedlogom to mijenja nabolje na način da vremenskog ograničenja nema. Govorimo dakle o trajanju do najmanje 18. godine života odnosno do 26. godine ukoliko se dijete redovito školuje odnosno govorimo čak i o trajnoj mogućnosti i pravu ako se radi o invaliditetu ili o nesposobnosti za rad. Sam postupak za pokretanje privremenog uzdržavanja od strane države, bit će maksimalno pojednostavljen i kratak i moći će se ostvariti već nakon jednog mjeseca neplaćanja, što će se utvrditi uvidom u bankovni račun.
Zakonom se kao što smo imali prilike čuti neće utvrđivati vjerojatnost da baka ili dida ne doprinose uzdržavanju unuka čime će se možebitno i smanjiti potraživanja prema njima, iako još jednom je za naglasiti da godišnje imamo dva do tri takva slučaja.
Zakon osim ovrhe na račun onoga koji ne plaća pretpostavlja i javni rad i rad za opće dobro što također pohvaljujem, mislim da je to jako dobro. Uvjerena sam da će provedbeno tijelo AORT ne samo zbog iskustva i stručnoga i obrazovnog kadra već i zbog povezanosti sa sustavom FINA-e i sa Poreznom upravom, odnosno sustavom OIB-a sigurno jako dobro, ažurno i efikasno odraditi svoj dio posla, a to je vođenje postupka i u konačnici sama isplata na račun.
Osim toga, zahtjevi će se moći podnositi i u elektroničkom obliku, odnosno elektroničkim putem. Bilo je u raspravi dosta propitkivanja i skepse hoće li AORT dobro obaviti svoj posao i zašto baš AORT i ja bih rekla nešto potpuno osobno, a to je da je krajnjem korisniku zaista sasvim svejedno koja mu je to institucija ili ustanova uplatila alimentaciju, bitno je da je dobije u što mogućem kraćem vremenu i da je taj postupak zaista maksimalno pojednostavljen i kratak što ovaj zakon i pretpostavlja jer AORT ima 30 dana za donošenje rješenja i početak njegova izvršenja.
Roditelj će kao dokaz o neplaćanju uzdržavanja uputiti će zahtjev uz dokaz o neplaćanju, uputit će zahtjev direktno agenciji, a agencija će onda po žurnom postupku izvršit plaćanje direktno na račun djeteta, odnosno roditelja i s druge strane kao što smo već rekli agencija će se naplatiti od obveznika uzdržavanja na način da će pokrenut postupak.
Što se tiče povrata sredstava u državni proračun pretpostavlja se da će to biti oko 60%. Za kraj pohvaljujem što ovaj zakon ne samo da štiti prava djeteta već ono najvažnije on provodi i ostvaruje pravo djeteta na uzdržavanje. Još jedanput sve čestitke Vladi, sve čestitke resornom ministarstvu i svima koji su radili na pripremi ovoga zakona i vjerujem da će on itekako doprinijeti djeci koja su u fokusu ovog zakona i na čiji najbolji interes rast i razvoj uvijek i svugdje moramo imati usmjerenje bez obzira na okolnosti.
Klub HDZ-a svakako će podržat ovaj Konačni prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju i naravno pozivamo i sve ostale da učine isto.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Burić.
Sljedeći na redu je u ime Kluba zastupnika Mosta kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovanje potpredsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Penava, gospođo Kristina Zadro-Omrčen, suradnici ministra, kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju klub Mosta će naravno podržati ovaj zakon jer je puno bolji od onog što smo imali, ogroman je napredak i bili bi licemjeri da ga se ne podrži. I mi se trudimo nekako sve ono što držimo po našoj savjesti da je dobro podržati, dignuti ruku za to, a onda s druge strane ono što mislimo da može bit bolje tu smo suzdržani, ono s čime se ne slažemo tu glasujemo protiv.
Dobro je povećanje sada na koliko? Na 225 eura, iako ako gledate kolika nam je ta inflacija skočila, kolika je kupovna moć bilo bi dobro da država razmišlja u proračunu, predsjednik Vlade se hvali da nam je proračun krcat. Za iduću godinu su isto projekcije ogromne, pa evo neka ministar razmišlja ono što može učiniti da ide u dimenzije i da se iduće godine opet povećava ta pomoć našim klincima. Mi tu imamo djecu ako se mogu tako izraziti koji imaju dvije kategorije roditelja kojoj su potrebni ove pomoći države. Jedna kategorija su klinci koji na žalost nisu rođeni pod sretnom zvijezdom i koji imaju neodgovorne roditelje. I vi kad vidite kako neki roditelji se ponašaju prema vlastitoj djeci, ja im mačku ne bih dao da imaju. Dakle, prema mački itekako treba imati ljubavi, pazit na svoju macu i brinut se za nju i čistit ju i puštat ju malo van ako imate gdje itd. A onda mi koji imamo i pse dobro znamo koliko ljubavi imaš prema svom kućnom ljubimcu. Dakle, brineš se o njemu, o zdravlju, o hrani, o svemu, a onda ako mogu napravit tu analogiju neki roditelji se ponašaju prema svojoj djeci puno gore nego što se mnogi građani ponašaju prema svojim kućnim ljubimcima.
I neplaćanje alimentacije, bahatost u toj dimenziji to je strašno i ja da sam država ja bih tu bio još stroži. Dakle, ja bih tu po džepu, po svemu lupao jer imamo situacije gdje imate na žalost svatko od nas zna nekoga tko je jadan oštećen u toj priči. Pretežito su to žene, gdje muževi se ponašaju potpuno nesuvislo, dakle nerazborito, neodgovorno.
Ovdje je mene jedino strah mogućnost manipulacije, ova priča rada za javno dobro itd. i to znamo da tu, tu država mora imati baš jake mehanizme kontrole jer doći ćemo do apsurda. Ono halo bing, netko zna nekoga tko je ravnatelj neke ustanove, upiši mi da sam odradio je li šta sam trebao i tu baš država treba biti ko' kobac ono, dakle pazit da se te stvari ne događaju jer tu je neki prostor hajmo reći sivi i znamo. Evo i državna tajnica i svi znamo da je tu, da smo tu imali iz prošlosti i nekih situacija koje i mi poznajemo iz naših života gdje je bila manipulacija, pa tu evo stvarno napravite sve što možete da se takve stvari ne događaju. Ajde idem vas hvalit prvo, onda ću reć nešto što mislim da ministar može radit na sebi i može bit još bolji ministar. Zaštita prava djeteta, ovaj prijedlog, ovaj zakon stvarno stavlja dijete u središte interesa. Dakle dijete je u fokusu, osigurava tu minimalnu financijsku sigurnost u situacijama kad roditelj ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja i kažem neka država razmišlja da taj iznos bude još veći ali budući da je i ovo sada 100%-tno povećanje, kažem Most će to podržati. Isto tako administrativna učinkovitost, uvođenje jasnih postupaka standardizacije omogućava bržu realizaciju prava na uzdržavanje. Svakako je dobra stavka izuzimanje od ovrhe jer tu je bilo potpuno niz nelogičnosti gdje dijete ni krivo ni dužno bi, bi dobilo po glavi, a nema veze s ničim jadno, a onda je, je u toj priči tako da to osiguravanje da sredstva za privremeno uzdržavanje ne mogu biti predmetom ovrhe, štiti osnovnu egzistenciju djeteta. Svakako to pohvaljujemo. Povećanje odgovornosti dužnika, mehanizmi naplate dugovanja povećavaju odgovornost roditelja koji ne ispunjavaju obveze i to sve dakle podupiremo i to je sve dobro. To ste sve dobro zamislili. Mogućnost unapređenja visina naknade, o tome sam nešto rekao. Mislim da bi se predloženi iznos uzdržavanja mogao razmatrati s obzirom na stvarne živote troškove jer svi znamo npr. da, ja sam Riječanin, život npr. mene u Rijeci, kolegica Majda je npr. u Gorskom Kotaru, dakle drugačiji su životni troškovi nego netko tko živi u Zagrebu, ne. I u Zagrebu je skuplje je li i cijene i životni troškovi pa možda u toj nekoj priči vidjet kako, koliko tu još ima prostora se i u viziji već projekcije za iduću godinu razmišljati, razmišljati i o tome jer, jer mislim da je to isto ovaj, jako, jako važno. Isto tako ići ka informiranju i edukaciji u programima koje je već ministarstvo ima, ne mogu reć da nema za mnoge stvari. Malo sam vas googleao, gledao, to je ona priča podizanja svijesti o pravima djece, obveze uključenih strana itd. pa mislim da je dosta važno isto nastavit radi na tom osvješćivanju dakle građana i ono što sam na početku rekao povećanje nadzora da stvarno se detaljnije možda razradi još neke sustave kontrole. Ja sad na pamet ne znam koje, evo iskreno. Dakle ne znam sad kako to ali vama je tu struka ali stvarno mislim da, da, da trebamo razmišljati o tim nekim sustavima kontrole, da se barem smanje je li, ne te zlouporabe cijelog sustava. I rekao sam i u replici ministru, kažem imamo s jedne strane neodgovorne roditelje, a onda imamo s druge strane roditelje koji su u blokadi 10 tisuća roditelja je u blokadi i država ovdje u stvari podmeće leđa za njih i to, to stvarno nemamo što reć nego dignut ruku za, za takav zakon. Ono što bih ja preporučio ministru dodatno, namjerno sam ga pitao ali stvarno bez ikakve zle krvi, mislim da je on to osjetio jel bio u Oštru jer sam saznao da nije bio i ja, ja mislim da je jako važno da kad vodite neki resor čak i mi koji smo na terenu obični zastupnici saborski, kad se informiramo o nekoj temi uvijek je važno doći tamo, vidjet to svojim očima, doživjet to. I ja znam da, da u stvari ne znam, nisam bio nikad ministar. Znam da je vjerojatno je tu ogromno puno posla, zadaća na sve strane si razapet jer i mi kao zastupnici ne možeš stić, ne znam ono uvijek gdje god te ljudi zovu gdje imaš ono u nekoliko si odbora tamo vamo ne stigneš fizički je li na sve strane. Evo ne znam sutra su tri prosvjeda, jedan je u mojoj Rijeci, jedan je na Trgu francuske revolucije i iznajmljivači, a jedan je protiv spalionice na ovo i praktički u tri sata. …/Govornik se ne razumije./… da se mogu bilocirat pa bit na sve strane znači jednostavno nekad birate gdje možete doć, gdje ne ali ovakve situacije kao što se dogodilo u domu Oštro i kolegica je tu isto iz Možemo! o tome govorila. Dakle ja stvarno mislim da ministar mora tamo doć, dakle dogodi se tragedija najveća ti moraš fizički tamo doć. Ali čak ne tada samo nego i prije toga jer ako, ako ti vodiš neki resor. Sad npr. ne znam, da sam ministar sporta ja moram znat koliko je meni dvorana, kakve ja imam dvorane, u kakvom stanju je dvorana Mladosti kod nas, šta možemo napravit u Kostreni, šta je s 3. majem s dvoranom, znači ti si ministar. Jednostavno to je tvoja zadaća, je li ali tako i u Splitu, u Šibeniku ili u Zagrebu, ne znam i to iziskuje ogromno puno energije trošenja ali zato si tu. Mislim zato si izabran da vodiš tako velik resor je li, tako da stvarno mislim da je jako bitno da ljudi koji vode određene stvari dođu na teren, da razgovaraju s ljudima, da na licu mjesta vide koje su sve teškoće koje ljudi u svakodnevnici proživljavaju. E sad ono lako se pravit ono kažu je li da je baba muško je li bila bi Duško iako u ovom ludilu transgendera gdje živimo i wokera i tu je pitanje je li može bit baba očigledno što god hoće je li, kako se osjeća taj dan ali, ali možda ne bi ni došlo do mnogih tragedija da se dogodilo ovo prije, da odlazi se na teren i razgovara se s ljudima. Ali kažem ne želim sad uopće tu politikantstvo pa onda ne bi o tome ali mislim da je jako važno da, da ljudi odlaze na teren razgovarat s ljudima i upoznavat se na licu mjesta sa, s materijom je li o kojoj onda govorimo. Pa evo klub Mosta to vam je jasno dignut će ruku za ovaj zakon. Nastavite dalje koliko god možete da, da brinete za one naše najugroženije skupine koje imamo u društvu. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Miletiću.
Slijedeća na redu je kolegica Jelena Miloš u ime Kluba zastupnika Možemo!. Izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege kao što sam rekla i u samom pitanju odnosno da u samom pitanju ministru, mi ćemo svakako podržati ovaj zakon s obzirom na pozitivne iskorake, neke pozitivne iskorake koje donosi, prije svega to da se konačno privremeni iznos uzdržavanja diže s 50 na 100% minimalnog iznosa i dobro je naravno da se sama cifra za privremeno uzdržavanje povećava. Međutim, ipak treba reći o kojoj cifri ovdje govorimo i kolika je ona u odnosu na trenutnu inflaciju i krizu troškova života sa kojim se naši građani suočavaju.
Recimo za dijete od 7 do 12 godina govori se da je taj iznos oko 226 eura, dakle govorimo o 7,5, sedam i pol eura po danu. Dakle, uslijed ove inflacije i zapravo uslijed ove ogromne krize troškova života taj iznos je dakle 7 i pol eura po danu. To sigurno nije dovoljno pogotovo kada uzmemo u obzir činjenicu da je Vlada prije izbora najavljivala recimo puno veći obuhvat dječjeg doplatka pomoći roditeljima kroz dječji doplatak. Međutim, danas imamo realnost da taj broj nije ni približno koliko se najavljivalo. Govorilo se dakle oko pola milijona djece, sada je još uvijek teško nešto iznad 300 000 djece, da ne govorim da su i ti iznosi, da i ti iznosi nisu adekvatni.
Htjela bih podcrtati sada po meni nekakve konstruktivne prijedloge saborskih zastupnika iz prvog čitanja koji su se potrudili dati prijedloge za poboljšanje samog zakona, međutim odbijeni su. Odbijen je konkretno moj prijedlog da se obiteljima kojima alimentacija naprosto zbog krize životne u kojoj se nađu zbog nekakve teške životne situacije postane jedini životni prihod obitelji.
Ja sam predlagala da se u tim slučajevima isplati puna alimentacija, a ne samo minimalni iznos alimentacije zato što se prva stvar ne radi o velikom broju korisnika. Druga stvar, radi se o jednoj teškoj životnoj situaciji u kojoj treba izaći u susret i mislim da je takav prijedlog izvediv. Taj prijedlog je odbijen zapravo pod objašnjenjem da za to postoje druge socijalne naknade. Ja sam naravno bila toga i svjesna prije čitanja zakona da postoje druge naknade, međutim kažem s obzirom da se ovdje radi o izvanrednoj i specifičnoj situaciji neisplate alimentacije smatrala sam da bi te obitelji trebale dobiti punu alimentaciju.
Isto tako, odbijen je prijedlog da se rok koji se smatra žurnim bude manji od 30 dana kako je sad propisano, jer ja sam smatrala i dalje smatram da to u praksi može značiti da netko tko, znači ostane bez ikakvih prihoda tu alimentaciju može čekati do 60 dana. Znači mjesec dana ti netko ne isplati alimentaciju i onda još možeš i do mjesec dana čekati da zapravo dobiješ ovaj minimalni iznos što je kao što sam rekla smatram da je to predugo za obitelji koje uistinu se nađu u kriznim životnim situacijama.
I naravno jasno mi je objašnjenje da se kaže da predlagatelj kaže da će se to isplatiti što je brže moguće jer se kvalificira kao brzi postupak. Međutim i dalje ostaje odredba da to može biti i do mjesec dana, odnosno u praksi i do 2 mjeseca. Ovim zakonom isto tako se ne rješava problem neisplate cjelokupnog iznosa alimentacije i samo da budemo jasniji o čemu ovdje govorimo, govorimo i to je dobro naravno da se uređuje minimalni iznos koji će država pokrivati i za koji će se onda naplatiti od nekog roditelja neplatiše za tu alimentaciju koju nije isplatio.
Međutim, mi govorimo o minimalnom iznosu, dakle ne govorimo o cjelokupnoj alimentaciji. Tu treba biti jasan i dakle i dalje nam ostaje problem što je sa onima koji izbjegavaju platiti cjelokupne iznose alimentacije, jer znamo i vi kao i ja da postoje naprosto i slučajevi loših odnosa između roditelja kad se alimentacija zapravo nekad zna koristiti kao sredstvo borbe protiv drugog roditelja i u tim slučajevima zloupotrebe, dakle isplate cjelokupnog iznosa, cijelog iznosa alimentacije. Ja mislim da bismo trebali uzeti u obzir i druga rješenja koja su se ovdje spominjala u prvom čitanju kao što je mogućnost naplate od imovine kako bi se odvratilo neplaćanja alimentacije kao što je naplata od pokretnina i nekretnina osoba koji ne plaćaju alimentaciju.
Isto tako, ovdje je riješen jednim dijelom. Ja mislim da će to djelovati odvraćajuće. Slučaj kada alimentacija često pada na djedove i bake, međutim i dalje se radi o minimalnom iznosu i dalje ostaje zapravo obaveza baka i djedova za uzdržavanjem. Ja smatram da to nije jednostavno rješenje i želim vas podsjetiti da u Hrvatskoj 35% starijih osoba živi u riziku od siromaštva ili živi u stvarnom siromaštvu. U 8 godina od kad je HDZ na vlasti starije osobe zapravo su postale još siromašnije i to treba jasno reći. Siromaštvo starijih osoba kada gledamo 2016. 26,5, gledamo 2023. 34,8%. dakle, imamo povećanje rizika od siromaštva.
Stoga, dakle kada gledamo takve male mirovine, skupu cijenu hrane, skupe usluge kao što su domovi za starije mislim da nije realno da su djedovi i bake faktor u slučaju uzdržavanja. Na kraju htjela bih se osvrnuti i na samo pitanje koje sam postavila ministru. Dakle, ja sam ministru postavila pitanje zašto se na jednom u slučaju Kraljevica Oštro, gdje je došlo do tragične smrti dječaka koji se ugušio na hranu, zašto u tom slučaju ministarstvo tek sad kaže da je prostor neadekvatan. Pitala sam ga de facto što se radi svih tih godina i kako to da je taj prostor koji je neadekvatan da je to ministarstvo, njegovo ministarstvo tom istom prostoru izdavalo do sad sve dozvole i da je prošlo sve inspekcijske nadzore.
Pitala sam ga da li postoji problem sa stručnim kapacitetima u sustavu socijalne skrbi, dakle da li imamo manjak ljudi, kako će taj manjak riješiti i da li postoji još prostora koji nisu adekvatni kao što se sada utvrdilo da ovaj prostor nije adekvatan. Na to moje pitanje ministar zapravo odgovara da ja politiziram i da se ne, da idem u nekakve političke obračune. Znači ja pitam poprilično odgovorno pitanje u ovom trenutku. Odgovorno pitanje bi bilo dakle zašto se dogodio tragični slučaj, imamo li dovoljno kapaciteta i da li postoji i drugi neadekvatni prostori? To je odgovorna stvar koju zastupnici moraju pitati, moraju pitati ministra.
Ja mislim da ministar ne može dolaziti samo u sabornicu da bi čuo da ga ljudi hvale, a da zapravo svaku kritiku onda smatra politizacijom. To naprosto nije odgovorno ponašanje, ponašanje ministra. Ja mislim da isto tako kad sam ga pitala ova pitanja, dakle zašto i da li postoje manjak kapaciteta, rečeno je da ne, nego da postoji čak i višak jer se zaposlilo puno ljudi.
Meni zapravo takvi odgovori nisu realni jer znamo da i stručnu udruge i pravobranitelj upozoravaju na manjak stručnih kapaciteta, pogotovo kad u pitanju osobe sa višestrukim oštećenjima, to je problem koji ima Hrvatska, cijela Hrvatska, to je problem koji imaju i u Europi i po meni bi odgovorno bilo reći da taj problem imamo i odgovorno bi bilo reći kako ćemo taj problem riješiti. U tom kontekstu odvijalo se i moje pitanje.
S druge strane, odgovor ministra više izgleda kao nekakva PR vježba, dakle kako izbjeći odgovor na pitanje saborskog zastupnika, a zapravo ne napraviti ono što je vaš posao, a vaš posao je da kažete, da, ovaj problem postoji, ako postoji i kako ćemo ga riješiti.
Ja mislim da mi uistinu imamo ozbiljan problem jer imamo problem ministra koji nije u stanju stati pred saborske zastupnike, reći ovo je dakle taj problem stručnih kapaciteta koji imamo u Hrvatskoj, kako smo ga do sada rješavali i kad će se on konačno riješiti. Imamo problem da nam ministar prije svega, štiti sebe na taj način, a ne štiti zapravo roditelje i djecu, ne štiti radnike u sustavu, nego kad je frka se baca niz vodu radnike u sustavu koji rade u izuzetno teškim uvjetima, a probleme koji imamo već dugo u sustavu se ne rješavaju i moje pitanje zapravo kako ćemo onda kada nam ministarstvo bježi od odgovornosti i štiti sebe, prije svega, a ne zapravo, a ne zapravo da pokušava poboljšati sustav, tko će od radnika htjeti uopće raditi u takvom sustavu?
Evo, to je ono što mene, to je ono što mene brine. Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Miloš.
Sljedeća na redu je kolegica Dalija Orešković u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a, izvolite.

Orešković, Dalija (DOSIP)
Kolegice i kolege, građani i građanke.
Podržavam ideju alimentacijskog fonda, on je potreban i koristan, ali iz tog alimentacijskog fonda isplaćivat će se naknada ili pomoć nakon što već postoji ovršna presuda kojom je utvrđeno koji iznos alimentacije netko treba plaćati određenom djetetu. Moja glavna poruka, pa i kritika ministru glasi da djeca ne mogu čekati stjecanje procesnih uvjeta niti mogu čekati da sud nešto presudi da bi stekla ili mogla koristiti svoja prava.
Naime, do pravomoćnosti i ovršnosti neke sudske odluke prolaze u našem pravnom sustavu godine, godine. Kroz te godine svako dijete mora, ne biste vjerovali, jesti svaki dan, svaki dan mora biti obučeno, mora biti grijano, mora biti na toplom, na sigurnom, ima školske obaveze, pa i ne male i ne zanemarive školske troškove. Na moje pitanje, na moj komentar ministar je rekao da je toga svjestan, ali da u tom razdoblju od pojave obiteljske krize pa do pravomoćnosti i ovršnosti postoje neki drugi mehanizmi kroz sustav socijalne sigurnosti, neke druge naknade i pomoći koje roditelj u krizi može od države dobiti. Ne bih se s tim mogla složiti, doista se ne bih mogla s tim složiti.
Možda ova rasprava, ali i današnji dan, gledajući brojnost saborskih zastupnika nije ni mjesto ni vrijeme da ponovimo sve ono što smo govorili kada se donosio Zakon o sustavu socijalne skrbi kada smo kritizirali način formiranja jednog krovnog zavoda u koji su inkorporirani svi centri za socijalnu skrb. Inače treba reći da je i prije tog zakona, a i danas taj centar za socijalnu skrb nažalost postavljen na krive noge, da je brutalno podkapacitiran u smislu kadrovskih kapaciteta, da vrlo često nema dobro riješene ovlasti, da brojni centri za socijalnu skrb nemaju vozila s kojim bi mogli obilaziti teren, itd., itd., dakle ako postoji najslabija karika u lancu onoga što država pruža svojim građanima, to bi definitivno bili centri za socijalnu skrb, a na njih se nadovezuje sporost i loša kvaliteta rada hrvatskog pravosuđa pa onda sve ono što postoji eventualno kao dobro postoji i na papir i u teoriji jednostavno ne živi u praksi.
To su ključna pitanja o kojima bismo stvarno trebali raspravljati na jedan drugačiji način, ali izgleda da danas nije taj dan. Za kraj se samo želim osvrnuti na nešto što je rekao jedan zastupnik prije mene. Iznosio je nekakve komentare i vratio se ministru i rekao mu, evo, da te komentare iznosi u nadi da će ministar biti još bolji.
E pa sad, imajući na umu da je ministar Piletić ministar rada i socijalne sigurnosti jedan od ministara u jednoj koruptivnoj vladi koju trenutno potresa jedan od najvećih skandala u EU, ja jednostavno ne mogu tog ministra staviti u kontekst socijalne osjetljivosti. Evo, oprostite mi, ali ja jednostavno nemam želudac za to.
Ovaj Zakon ćemo podržati i još jednom naglasiti da je za one koji su u teškoj životnoj i kritičnoj situaciji ovo jednostavno premalo. I evo, kad već imam nešto malo vremena, naglasit ću da se ja zalažem za ravnopravno roditeljstvo i da sam svjesna da brojni očevi također imaju problema kada se obitelj nađe u krizi, da mnogi od njih su zapravo žrtve manipuliranja, da im se uskraćuje mogućnost viđanja vlastite djece, međutim još uvijek je brojčano najčešća, naj, najzastupljenija je tipična životna situacija, to da iz obitelji vrlo često nakon obiteljskog nasilja žene odlaze, dakle odlaze iz obiteljskog doma. Vrlo često u tom trenu moraju tražiti nekakvo podstanarstvo, svjesni smo koliko je to danas financijski nepriuštivo i koliko to košta. U tom trenutku pokreću se sudski postupci i sudske parnice pa toj majci treba i odvjetnik kojeg također mora plaćati i sad zamislite situaciju koje ima jedno, dvoje ili troje maloljetne djece koja treba othraniti. To je nemoguća situacija. Tad je ta žena i ta obitelj i ta djeca, tada su najranjiviji i tada im država najviše treba. E upravo tu država zakazuje i ako postoji razlog za postojanje alimentacijskog fonda i za davanje podrške pomoći djetetu koji taj dan mora jesti, mora bit obučeno, na toplom na sigurnom, mora ići u školu sa svim školskim bilježnicama i priborom, onda je to taj trenutak i u tom dijelu ovaj zakon treba ubuduće nadograditi. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Orešković.
Prelazimo na završno izlaganje u ime klubova. Na redu je kolegica Anđelka Salopek u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo poštovani potpredsjedniče, uvaženi saborski zastupnici, pred nama je Konačni prijedlog Zakona o privremenom uzdržavanju koji je predsjedniku HS-a podnijela Vlada RH. O konačnom prijedlogu zakona raspravljala su i očitovala su se tri odbora. Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obitelj mlade i sport i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku. Na drugoj sjednici HS-a održanoj 12. srpnja 2024. godine donesen je zaključak kojim se prihvaća prijedlog Zakona o privremenom uzdržavanju. Hrvatski sabor uputio je predlagatelju primjedbe, prijedloge i mišljenje radi pripreme konačnog prijedloga zakona. Konačni prijedlog zakona usuglašen je s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima HS-a i u raspravi na sjednici HS-a te je dodatno nomotehnički dorađen izričaj pojedinih odredbi sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo HS-a. Zakonom o privremenom uzdržavanju utvrđuju se korisnici prava na privremeno uzdržavanje te se uređuje ostvarivanje prava na privremeno uzdržavanje kao i visina iznosa privremenog uzdržavanja, nadležnost i postupak za ostvarivanje prava, isplata i vraćanje iznosa privremenog uzdržavanja, financiranje, evidencija i nadzor te druga pitanja značajna za ostvarivanje prava na privremeno uzdržavanje. Donošenjem ovog zakona omogućuju se nova, povoljnija prava i značajan je pomak u materijalnom statusu i pravima djeteta u slučajevima kada obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoje obveze, a osniva se i alimentacijski fond. Također se povećava iznos potpore te se produžuje njeno vremensko trajanje. Dosadašnje pravo od svega 50% zakonskog minimuma podiže se na 100%-tni iznos. Također produžuje se i vremensko trajanje potpore pa će pravo na privremeno uzdržavanje imati djeca do navršene 18. godine života ili do 26. ako se redovito školuju, a djeca koja zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nisu sposobna raditi, imat će pravo na potporu sve dok ta nesposobnost traje. Pojednostavljuje se postupak i isplata priznatog iznosa privremenog uzdržavanja, omogućava se neplatišama vraćanje duga putem javnog rada i otpisuje se dug u slučaju smrti obveznika uzdržavanja ako je jedini nasljednik ujedno bio i korisnik prava na uzdržavanje. Predloženim zakonom se uređuje i odgovornost za štete koja nastane zbog nepripadne isplate privremenog uzdržavanja kao i vraćanje nepripadajućih iznosa te pitanja u vezi s tim kao i pitanja prekršajne odgovornosti te prijelazna rješenja i pitanja. Također što se tiče svega ostaloga, važno je napomenuti da se uređuje i mogućnost ispunjavanja novčane tražbine putem javnog rada na način da se obvezniku uzdržavanja omogućuje da utvrđeni iznos duga za isplaćeno privremeno uzdržavanje, vrati putem javnog rada ukoliko se tražbina po osnovi i obveze povrata isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja, nije uspjela namiriti ovrhom na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te na novčanim sredstvima po računu obveznika uzdržavanja sukladno propisanome. U odnosu na odgovornost za isplaćeni iznos privremenog uzdržavanja u slučaju smrti obveznika uzdržavanja, uređuje se iznimka od odgovornosti te ako je nasljednik preminulog obveznika uzdržavanja bio ili je korisnik prava na privremeno uzdržavanje temeljem kojeg je nastala tražbina, neće se potraživati ispunjenje toga duga odnosno dug će se otpustiti. Zakonske promjene je nužno poduzeti radi bolje i učinkovitije potpore u uzdržavanju djece s ciljem unaprjeđenja potpore te doprinosa i jačoj zaštiti prava, interesa i dobrobiti djece što će svakako dodatno doprinijeti i smanjenju socijalne ugroženosti i isključenosti. Predloženim zakonom o privremenom uzdržavanju učinit će se značajni pomaci u materijalnom statusu i pravima djeteta u slučajevima kada obveznik uzdržavanja ne ispunjava obvezu uzdržavanja te će se unaprijediti potpora u uzdržavanju djeteta kroz povećanje iznosa privremenog uzdržavanja i produljenje vremenskog trajanja potpore. Zbog svih ovih pozitivnih pomaka te zbog učinkovitije potpore u uzdržavanju djece s ciljem unapređenja potpore te doprinosa jačoj zaštiti prava, interesa i dobrobiti djece Klub zastupnika HDZ-a će podržati ovaj Konačni prijedlog Zakona o privremenom uzdržavanju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Salopek.
Sljedeća na redu je kolegica Ivana Mujkić u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta. Izvolite.

Mujkić, Ivana (DP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažene kolegice i kolege.
Evo prije svega želim naravno pohvaliti kao što sam rekla i u replici prijedlog ovog zakona s obzirom da govorimo o najranjivijoj skupini odnosno o djeci. Sva djeca koja se nađu u ovakvoj situaciji zasigurno im nije jednostavno, tim više što vrlo često se događa da u nesređenim obiteljskim odnosima vrlo često dijete postaje žrtva obračuna roditelja, obračuna u smislu neizvršavanja njihovih obveza, ali i zlorabljenja njihovih prava pa onda imate situaciju gdje jedan roditelj ne viđa svoje dijete jer mu roditelj koji je skrbnih to ne dozvoljava, a onda s druge strane drugi roditelj ne želi plaćati alimentaciju i u toj situaciji zapravo nema opravdanja za te roditelje jer pravo djeteta treba i mora biti na prvom mjestu.
S obzirom da ovim zakonom sada reguliramo onaj dio koji se tiče zapravo financijske sigurnosti djeteta u svakom slučaju to pozdravljamo. Ono na što ću se vratiti kratko, a to je i moje pitanje koje sam imala u replici, dakle čl. 28. je propisano da obveznik povrata isplaćenih iznosa privremenog uzdržavanja može taj iznos vratiti putem javnog rada. Ono što sam pitala zbog čega ta riječ može nije zamijenjena riječju mora s obzirom da zaista moramo uzeti u obzir da u određenim situacijama osobe koje ne plaćaju alimentaciju mogu biti zatečene nekakvim životnim okolnostima koje im to ne dozvoljavaju.
Međutim mi danas moramo biti svjesni da imamo jako česte situacije gdje se radi o čistom nemaru, gdje se radi o osobama koje možda i zarađuju novac kako bi to rekla neprijavljeno, rade na crno, brinu o svojoj financijskoj sigurnosti, međutim brigu o djetetu prepuštaju na drugog roditelja. Stoga evo apeliram s obzirom da u st. 2. tog istog članka stoji da će detalje oko povrata tih sredstava putem javnog rada definirati ministar i nadležno ministarstvo.
Apeliram zaista da se predvide situacije u kojima je izvjesno da nikada država se neće naplatiti odnosno da neće moći dobiti povrat tih sredstava koje je uplatio na ime uzdržavanja da se zaista razmotri ta situacija gdje bismo onda takve osobe koje su radno sposobne i koje mogu doprinijeti javnom dobru, javnom društvu zapravo da ih se aktivira kroz javni rad.
Dakle, evo još jednom u ime Domovinskog pokreta želim dati podršku ovom prijedlogu zakona jer smatram zaista da je svaki korak naprijed u rješavanju svih takvih neriješenih pitanja posebice kada govorimo o pravima djeteta, o financijskoj stabilnosti i sigurnosti djece koja zaista kada spadnu na jednog roditelja nije ih teško izvršavati, posebice ako se uzme inflacija koja je trenutno i prisutna tako da evo u svakom slučaju u ime Domovinskog pokreta još jednom izražavamo podršku ovom prijedlogu zakona.
Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Mujkić.
Sljedeći na redu je kolega Marin Miletić u ime Kluba zastupnika Mosta. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovanje svima još jednom.
Nisam mislio govoriti, ali evo dat ću prijedlog koji ćete prenijeti ministru da postane još bolji ministar. Dakle, ovdje smo imali ministra Bačića, ministra Primorca koji su uvijek iskazivali poštovane prema HS-u, prema nama zastupnicima i događalo se da su išli na uži kabinet ili na nešto na sjednicu jer bi se ustali i rekli, kolege zastupnici i zastupnice evo dakle raspravlja se o mom resoru, o zakonu, ali moram poć negdje tu i tu i ako uspijem vratit ću se, ako ne sudjelovao sam u raspravi koliko sam mogao. Ministar se samo ustao, otišao dakle malo ovak sve skupa čudno.
No možda ne čudi ako gledate dimenziju gdje stvarno sam rekao da držim da jedan ministar, dogodila se velika tragedija u Domu Oštro kod mene dolje u mom dvorištu Kraljevica i čovjek osobno nije dolje došao. I to je za mene potpuno neprihvatljivo jer držim da i prije te velike tragedije gubitka života, uvijek ne samo ministar nego i mi zastupnici bismo trebali radit na terenu, obilazit teren, razgovarat s ljudima. To je naš posao. Nije naš posao samo ovdje naravno ovo je primarno ovdje biti i ja znam mnoge kolege iz oporbe bili oni ljevica, centar tu evo gledam u kolegicu Majdu jer znam da je ona stalno na terenu, dakle i moji kolege, vladajući svi na terenu jer je to tvoja zadaća. A neprihvatljivo je dakle ako si ministar da ti nisi bio na terenu, pogotovo kažem negdje gdje se dogodila velika tragedija kao što je Dom Oštro, a držim da si trebao otići i prije te tragedije.
I mi dolje koji smo Riječani, stanovnici Kvarnera kogod je bio u tom domu u nekim posjetima, pretežito humanitarne neke akcije il nešto zna da to nije izgledalo dobro, zna da to nije izgledalo dobro. I država tu mora isto zaštitnički se ponašat jer su tu najugroženije naše skupine, klinci o kojima treba skrbiti i svaka šuša danas ima svoju neku instituciju blještavo uređenu i to sve izgleda fantastično, a onda možemo pare usmjeriti i na klince jer, jer ne budemo li brinuli o djeci i onako nas nema onda neće bit ničega.
I da se vratim na zakon, zakon je dobar, poboljšanje ogromno, ima tu stvari o kojima sam govorio da treba stvarno paziti da se ne događaju neke manipulacije. Dobro je da država je podmetnula leđa za 10 tisuća blokiranih roditelja, a nažalost kažem i za one roditelje koji se ne ponašaju odgovorno prema svojoj djeci i da je to u fokusu dijete, pa to sve bez pogovora taj dio pohvaljujemo. Toliko od mene u ime kluba Mosta za završno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Miletiću.
S ovim smo raspravu priveli kraju, stoga je zaključujem i ovoj točki ćemo glasovati kad se za to steknu uvjeti. Hvala kolegama iz ministarstva.
PDF